ZAVARENI SPOJEVI

(elementi za spajanje nerastavljivi spojevi)

Zavarivanje = spajanje dijelova koji su na mjestu spoja dovoenjem topline omekani ili rastopljeni, uz dodavanje dodatnog materijala ili bez njega. Nakon hlaenja i skruivanja materijala dijelovi ostaju spojeni.
lice ava 1 = zona taljenja (av), 2 = zona utjecaja topline, 3 = zona nepromijenjenoga osnovnog metala

Meusobno se zavarivati mogu: - metali: elik do 0,3% C (iznad toga uz odreene uvjete), bakar, mjed, aluminij - plastomeri (ABS, PA, POM ). Zavarivanje je gotovo u potpunosti istisnulo zakovine spojeve u strojarstvu i graevinarstvu. Zakivanje se zadralo kod spajanja aluminijskih limova kod trupova aviona i kabina iara.

korijen ava

Zavar = materijal
nanesen na mjestu spajanja zavarivanjem u jednom prolazu.

av = materijal nanesen
zavarivanjem na mjestu spajanja; moe se sastojati od jednog ili vie zavara.

Zavareni spoj = spoj dobiven zavarivanjem. Zavareni dio = vie pojedinanih dijelova meusobno povezanih zavarivanjem (sa ili bez dodatnog materijala) Zavareni sklop = vie zavarenih dijelova meusobno povezanih zavarivanjem

Leaj av Kota Poluga

Vijak zavaren za ploicu

Automobilska karoserija (Mazda)

Brodsko kormilo (Uljanik)

Brodski trup

Nosai krova bazena na Kantridi

Kabine skijakih iara

Zavareni spojevi su prikladni za: - prijenos sila, momenata savijanja i momenata uvijanja - jeftino povezivanje elemenata konstrukcija, naroito za mali broj izradaka - upotrebu na visokim temperaturama - izradu nepropusnih spojeva. Prednosti zavarenih konstrukcija u odnosu na odljevke: - teina manja i do 50% jer stjenke mogu biti tanje - nisu potrebni modeli ili kalupi - vea krutost jer sivi lijev ima oko 2 puta manji E - koriste se jeftini poluproizvodi: limovi, profili i cijevi.

[Rollof/Matek: Maschinenelemente, Vieweg, 2003]

Prednosti zavarenih spojeva u odnosu na vijane i zakovine: - manja teina jer nema preklapanja limova - manja teina jer nema glava vijaka ili zakovica i matica - struktura se ne oslabljuje rupama - lake ienje zbog glatkih povrina. Nedostaci spajanja zavarivanjem: - uglavnom za iste/sline materijale - nije pogodno za vrlo sloene oblike - taljenje na mjestu zavarivanja dovodi do promjene strukture i poveanja krhkosti - zaostala naprezanja i/ili deformacije konstrukcije - kvaliteta ovisi o vjetini zavarivaa - zavarivanje na gradilitu je esto tee nego spajanje vijcima ili zakovicama.

Zaostale deformacije nakon zavarivanja:

Najei postupci zavarivanja: 1. Zavarivanje taljenjem: - Elektroluno zavarivanje

- Plinsko (autogeno) zavarivanje

2. Zavarivanje pod tlakom: - Tokasto zavarivanje a) obostrano, b) jednostrano

- Bradaviasto zavarivanje

Najei oblici zavarenih spojeva:

Vrste avova prema DIN 1912:

Nije var nego av, nije tupi nego elni.

OSNOVE OBLIKOVANJA ZAVARENIH KONSTRUKCIJA

1. Izbjegavati koncentraciju naprezanja (zarezno djelovanje): lo spoj osnovnog i dodatnog materijala moe prouzroiti veliku koncentraciju naprezanja u korijenu ava, pa se kod dinamikih optereenja posebno zavaruje korijen (ili se izvodi dvostrani av). Nejednolino ili valovito vueni zavari isto djeluju kao zarezi, kao i krateri na poetku i

kraju zavara.
V-av, loe provaren korijen ava V-av, proien i zavaren korijen
[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

V-av, dobro provaren korijen ava

Dvostrani V-av

2. Izbjegavati skretanje toka sila u zoni zavarivanja: skretanje u zoni ava uzrokuje lokalnu koncentraciju (porast) naprezanja pa se kod dinamikih optereenja smanjuje dinamika vrstoa.
Bolje elni nego preklopni spoj Bolje udubljeni nego izboeni kutni av

Loe

Dobro

3. Izbjegavati vlana naprezanja u korijenu ava: izdrljivost materijala kod vlanog optereenja je najee manja nego kod tlanog, a korijen ava je posebno osjetljiv zbog moguih nepravilnosti (koncentracija naprezanja) pa ga po mogunosti treba staviti u zonu tlanih optereenja:

korijen ava

4. Izbjegavati gomilanje zavara: Lokalno zagrijavanje kod zavarivanja i zatim hlaenje dovode do deformacija. to se vei broj zavara sastaje u jednoj toki i to su zavari deblji, to je i vitoperenje jae. Izvitoperene zavarene dijelove treba izravnati zagrijavanjem i kovanjem.

dobro

5. Dati prednost poluproizvodima: poluproizvodi su relativno jeftini pa se prednost daje plosnatim i profilnim elicima, cijevima, limovima itd.

6. Izbjegavati skupe pripremne radove jer poskupljuju konstrukciju: valja izbjegavati tokarena smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove itd. Savijanjem limova esto se mogu utedjeti zavareni avovi:
Zavareni zupanik

Mnogo dijelova i avova

Savinut lim malo dijelova i avova

Tokareni vijenac i glavina; rebro kompliciranog oblika

Vijenac, glavina i rebra jednostavnog oblika

7. Paziti na pristupanost avova: av mora biti pristupaan alatu za zavarivanje!

Korijen ava je nepristupaan

Dobro

PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA

Preporuke za proraun i konstrukciju dijele se na sljedea podruja: 1. Strojogradnja: kuita, postolja, poluge, zupanici, remenice i sl. 2. Tlane posude, kotlovi, cijevi 3. eline konstrukcije: visokogradnja, mostogradnja, dizalice Zavarene konstrukcije podlijeu i posebnim propisima. Brodogradnja ima posebne propise klasifikacijskih drutava (Hrvatski registar brodova, Lloyds Register of Shipping, Det Norske Veritas ).

Raunska debljina ava

STROJOGRADNJA ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI TALJENJEM

a) elni av, b) ravni kutni av, c) izboeni kutni av, d) udubljeni kutni av, e) nejednoliki kutni av

Kod kutnih avova a mora biti najmanje 3 mm. Openito debljina ava ne treba biti vea od 0,7t (t = debljina najtanjeg dijela); vea debljina ava znai veliko zagrijavanje koje mijenja strukturu materijala i oslabljuje ga.

Raunska duljina ava Budui da su krajevi avova nepravilni (krateri, koncentracija naprezanja), kod kratkih avova ija je duljina manja od 15a, poeljno je (ali se ne mora) raunati s malo manjom raunskom duljinom ava l = stvarna duljina ava - 2a

Normalno naprezanje pri vlaku ili tlaku - okomito na av v,t

elni av

Kutni av

l = (d+a).

Kod ovakvog vlanog optereenja se naprezanje izraunava kao omjer sile i povrine presjeka ava. Ukupna raunska povrina presjeka optereenih avova koja preuzima optereenje Aw = (al) Openito e i za vlak i za tlak naprezanje biti

v,t =

F (a l )

Oznake: = okomito na av = paralelno sa avom

elni av:

Kutni av:
presjek se zarotira

Normalno naprezanje pri vlaku ili tlaku - paralelno sa avom

II v, t

Sila F moe djelovati i uzdu ava i onda optereuje zavarene dijelove kao cjelinu. U tom je sluaju normalno naprezanje paralelno sa avom i jednako normalnom naprezanju u poprenom presjeku A zavarenih dijelova, pri emu se povrina poprenog presjeka ava zanemaruje:

IIv,t

F = A

A = A1 + A2
A2

A1

A2

A1

Ova se naprezanja u praksi ne kontroliraju!

Normalno naprezanje pri savijanju - paralelno sa avom II s

(avovi idu uzdu savinutog nosaa)

Ms

U poprenom presjeku avova se u tom sluaju javlja naprezanje jednako onome u meusobno zavarenim dijelovima:

IIs

Ms = y I

y = udaljenost od neutralne linije do korijena ava I = moment tromosti poprenog presjeka zavarenog dijela pri proraunu koristiti Steinerovo pravilo (vidi primjer u knjizi)

Niti ova naprezanja se u praksi ne kontroliraju!

Normalno naprezanje pri savijanju - okomito na av s

(avovi se nalaze u poprenom presjeku nosaa)

Nosa koji se sastoji od meusobno zavarenih limova optereen je momentom savijanja Ms.
nosa (greda)

Ms

- Najprije treba odrediti poloaj teita T svih avova (Steinerovo pravilo

knjiga primjer str. 201). - Radi

pojednostavljenja, umjesto do teita avova, udaljenosti y2 i y3 se raunaju do korijena avova. - Rauna se ukupni moment tromosti Ix uk = suma momenata tromosti pojedinih avova, uzimajui u obzir Steinerovo pravilo.

Ms

I x uk

3 3 a1l13 l2 a2 l3 a3 2 2 = 2 + a1l1 y12 + 2 + a2 l2 y 2 + + a3l3 y3 12 12 12

Dva donja vertikalna ava

Dva gornja kratka ava

Gornji dugi av

Zanemaruju se izrazi u kojima se pojavljuju male veliine a23 i a33:

I x uk

a1l13 2 2 2 = 2 + a1l1 y1 + 2 a2l2 y2 + a3l3 y3 12

Najvee vlano naprezanje

Ms

Naprezanje je jednako
s
Ms = y I x uk

Najvee naprezanje

Najvee naprezanje s1 javit e se na donjem kraju vertikalnih avova jer su ta mjesta najudaljenija od osi x-x koja prolazi kroz teite. Naravno, uputno je provjeriti i najvee vlano naprezanje s3 .

Tangencijalno naprezanje pri smicanju

(sila djeluje u ravnini u kojoj su avovi)

Ukupna duljina avova (a.l) = a(2l1+l2)

F F

Sila F djeluje: - paralelno sa avovima duljine l1 u kojima izaziva tangencijalno naprezanje II - okomito na av duljine l2 u kojemu izaziva tangencijalno naprezanje . Budui da su II i zapravo meusobno paralelni, moe ih se aritmetiki zbrojiti pa je ukupno tangencijalno naprezanje:

F (a l )

Ako bi na jedan av djelovale dvije meusobno okomite sile koje bi izazivale II i , 2 2 ova bi naprezanja trebalo zbrojiti vektorski, tj. bilo bi = II +

U nekim sluajevima se tangencijalna naprezanja II ili mogu javiti i u elnim avovima:

F

II
F

F (a l )

Tangencijalno naprezanje pri torziji paralelno sa avom II

Moment torzije T se moe zamisliti kao djelovanje obodne sile F na polumjeru r pa e sila koja djeluje uzdu ava biti

T F= r
(a.l) = 2.a.(d+a). Naprezanje:

II =

F (a l )

Tangencijalno naprezanje pri savijanju nosaa II

(normalno naprezanje ne treba raunati ve objanjeno)

U uzdunom smjeru nosaa optereenog na savijanje poprenom silom Fq nastaju u avu i posmina naprezanja; pojasni limovi se meusobno ele pomaknuti u uzdunom smjeru:

II =

Fq S I

S = statiki moment povrina presjeka pojasnih limova: S (mm3) = A0.y0 I = moment tromosti itavog presjeka konstrukcijskog dijela (mm4) a ukupna debljina svih zavarenih avova (mm); na slici je a = 2a1

Istodobno djelovanje normalnog i tangencijalnog naprezanja

Na zavareni spoj vratila i glavine djeluju moment savijanja Ms i moment torzije T. Normalno naprezanje u avu uslijed savijanja jednako je naprezanju na povrini vratila:
Ms
s =
Ms M = 3s W d 32

Tangencijalno naprezanje II izazvano torzijom ve je izraunato. Ukupno djelovanje naprezanja s i II izraava se ekvivalentnim naprezanjem:
2 2 e = s + 2 II
2 e = + 2 2 gdje moe biti i zbroj U nekom opem sluaju je

normalnih naprezanja izazvanih vlakom i savijanjem, a moe biti II ili .

Kriterij vrstoe Mora biti ispunjeno: dop dop e dop

Orijentacijski podaci za doputena naprezanja dop i dop u zavarenim avovima dani su u tablici.

Orijentacijski podaci za doputena naprezanja dop i dop u N/mm2 u zavarenim avovima

Optereenje av Naprezanje Kvaliteta zavara
Statiko Ishodino dinamiko Izmjenino dinamiko

Materijal spojenih dijelova S235 S355 S235 S355 S235 S355 (0361) (0561) (0361) (0561) (0361) (0561)

elni sa zavarenim korijenom

Vlak, tlak, savijanje, ekvivalentno naprezanje Smicanje

I II III I II III I II III I II III I II III I II III

160 130 110 100 80 70 140 110 100 90 70 60 120 95 85 140 110 100

220 175 155 140 110 100 180 145 125 110 85 75 150 120 100 190 150 130

110 85 75 70 55 50 95 75 65 60 50 40 75 60 50 90 70 60

130 105 90 80 65 55 100 80 70 70 55 50 90 70 60 120 95 85

55 45 40 35 30 25 45 35 32 30 25 20 40 30 25 50 40 35

65 50 45 40 32 28 50 40 35 35 30 25 45 35 30 55 45 40

Vlak, tlak, savijanje, elni bez zavarenog ekvivalentno korijena naprezanje Kutni ravni Svako

Kutni udubljeni

Svako

Dvostruki kutni ravni Svako

Kvalitete zavara:

STROJOGRADNJA ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI ZAVARIVANJEM POD TLAKOM Tokasto i bradaviasto zavareni spojevi
Posebnost tokasto i bradaviasto zavarenih spojeva je ta da se toka zavara pri proraunu vrstoe zamilja kao posmino optereeni zatik za koji se onda vri proraun.
Specifini pritisak 1 u zamiljenom provrtu jednoreznog spoja

Specifini pritisak 1 u zamiljenom provrtu dvoreznog spoja

Jednorezni spoj Broj rezova m = 1

Dvorezni spoj m=2

d = promjer toke zavara

n broj toaka zavara s = debljina lima n = 3 zavara m = 1 rez

d2 Povrina presjeka zavara: A = 4

F Posmino naprezanje u toki zavara: = nm A

Budui da se koristi analogija sa zatikom, treba proraunati i specifini pritisak na stjenke zamiljenog provrta u limu:
F l = nd s

Iako je moda promjer toke zavara vei, najvea vrijednost promjera d s kojom se smije kontrolirati naprezanje je

d = 5 smin

(mm)

gdje je smin (mm) debljina najtanjeg lima u spoju.

Smjernice za tokasto zavarene spojeve:

Debljina lima (mm) Promjer tokastog zavara d (mm) Razmak tokastih zavara 0,5...1 4...8 1...1,5 6...10 1,5...2 8...10 (3...6) d 2...3 10...12 3...5 10...14

Kriterij vrstoe
Treba biti: dop 1 l dop

za tokasto zavarene spojeve

Vlana vrstoa Rm (N/mm2) 250 300 350 400 450 500 550 600 dop Jednorezan l dop spoj Dvorezan l dop spoj
Statiko optereenje Ishodino dinamiko optere. Izmjenino dinamiko optere. Statiko optereenje Ishodino dinamiko optere. Izmjenino dinamiko optere. Statiko optereenje Ishodino dinamiko optere. Izmjenino dinamiko optere. 60 40 20 165 110 55 275 180 90 75 50 25 200 130 65 335 215 110 90 55 30 235 150 75 390 250 125 100 65 35 265 175 90 445 285 145 110 70 35 300 195 100 500 320 160 125 80 40 335 215 110 555 355 180 135 90 45 365 240 120 610 390 195 150 95 50 400 260 130 665 425 215

TLANE POSUDE, KOTLOVI, CIJEVI ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI TALJENJEM

Ova vrsta spojeva je detaljno obraena na konstrukcijskim vjebama o tlanim spremnicima. Ovdje se samo ponovno istiu najvanije postavke. - Spojevi moraju biti nepropusni i vrlo vrsti - Vei otvori se pojaavaju - Valja izbjegavati gomilanje avova.

Najmanja potrebna debljina stjenke se1 za cilindrine plateve tlanih posuda pod unutarnjim pretlakom pri Dv/Du 1,2
Du p Dv p se1 + c1 + c2 + c3 = + c1 + c2 + c3 K K 2 p 2 + p S S
se1 = najmanja potrebna debljina stjenke (mm) Du, Dv = unutarnji i vanjski promjer plata (mm) p = najvii doputeni pogonski tlak (N/mm2) K = proraunska vrstoa (N/mm2) - iz tablice
prema debljini se1 i temperaturi

S = faktor sigurnosti (dop = K/S) - iz tablice = faktor oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1) c1, c2, c3 (mm) = dodaci na debljinu stijenke zbog odstupanja stvarne debljine lima (c1), korozije (c2) i obzidavanja tj. teina zida (c3).

Proraunska vrstoa K (N/mm2) elika stijenki tlanih posuda i parnih kotlova:

Faktor sigurnosti S za tlane posude i parne kotlove

Najmanja potrebna debljina stjenke se2 bombiranih dna:

Dv p se2 + c1 + c2 + c3 + c4 + c5 K 4 S

= faktor oblika dna tlanih posuda - iz tablice

c4, c5 (mm) dodatak na debljinu stijenke zbog vanjskog tlaka (mogueg splonjavanja ili utisnua) (c4) odnosno konstrukcijski dodatak (c5). Plateve i dna izloena vanjskom tlaku treba raunati prema gornjim izrazima uz = 1.

Tlani spremnici se ispituju pod ispitnim tlakom pmax = 1,3p

i pri tome faktori sigurnosti plata i dna S moraju biti vei od 1,1.

Sigurnost plata:
2 K 20C v > 1,1 S= Du pmax + pmax se1 c1 c2

Sigurnost dna:
4 K 20C v > 1,1 S= Du pmax + pmax se2 c1 c2

Najmanja potrebna debljina stjenke s za cijevi pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom pri Dv 200 mm i Dv/Du 1,7
du p s + c1 + c2 K 2 p S
s = najmanja potrebna debljina stjenke (mm) du = unutarnji promjer cijevi (mm) p = najvii doputeni pogonski tlak (N/mm2) K = proraunska vrstoa cijevi (N/mm2) - iz tablice prema s i temperaturi S = faktor sigurnosti (dop = K/S) - iz tablice = faktor oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1) c1, c2 (mm) = dodaci na debljinu stjenke zbog odstupanja stvarne debljine lima (c1) i korozije (c2).

Proraunska vrstoa K (N/mm2) beavnih elinih cijevi:

Prikljuci: izmjere avova moraju zadovoljiti sljedee uvjete:

dup 1000 N/mm

dup 1000 N/mm