Tema 1: PEDAGOGIJA KAO ZNANOST pedagogija je znanost o odgoju, a njen predmet prouavanja je odgojni proces naziv potie iz grkog

jezika: pais, paidos = dijete; ago, agein: voditi; paidagogos = onaj koji vodi dijete pedagog je bio rob koji se bavio djecom i vodio ih u kolu kasnije u starom Rimu pedagozima nazivaju uene Grke koji su poavali djecubogatih R imljanaODGOJ KAO DJELATNOSTOdgoj je jedan od dru tvenih fenomena po kojima se ljud sko dru tvo razlikuje od ivotinjskih skupinaOdgoj se oituje u preno enju: dru tveno-radnih iskustava postignua znanja starijih na mlae nara taje obiaja shvatanja bez odgoja bi svaki ovjek poinjao sticati iskustva iz poetka, tapom i kamenomsjekiro m i ovjeanstvo bi trajno ostalo na stupnju prvobitne zajednice odgoj je potreba samog ivota, jedan oblik njegovog samoodr anja i razvijanja odgoj za socijalni ivot znai ono to hrana i razmno avanje znae za fiziolo ki ivot u vrijeme francuske bur oaske revolucije istaknuto je da je poslije kruha odgojnaj va nija potreba jednog naroda odgoja)omoguava i potpoma e privredni i dru tveni razvitak b)obogauje kulturuc)unapreuj e meuljudske odnose odgoj je bitna i stalna dru tvena kategorija, to je proces formiranja ovjeka kaolju dskog bia sa svim njegovim:a)fizikimb)intelektualnimc)moralnimd)estetskim ie)radni m kvalitetima TEMELJNE KARAKTERISTIKE ODGOJA a) biolo ki korijeni: i u ivotinjskom svijetu nalazimo sna nu nagonsku brigu zamladunad, ali ivotinje toga nisu svjesne, ne postoji utvren cilj b) odgoj kao dru tvena kategorija: nema ljudskog dru tva bez odgoja, a ni odgoja izvanl judskog dru tva svjesnost cilja namjernost odgojnog djelovanja intencija u odgoju c) odgoj kao dru tveno-povijesna kategorija: razvojem dru tva mijenjao se iusavr avao: smisao i karakter sadr aj -

organizacija oblici, metode i sredstva odgoja d) odgoj kao dru tveno-generacijska pojava: odgoj je spona, lanac koji povezujenara taj e u trajnom kontinuiranom procesu razvitka ljudske zajednice e) dru tvena uvjetovanost odgoja: promjenama dru tvenog ureenja mijenjaju se: sistem ideali ciljevi zadaci organizacija sadr aji metode odgojnog rada i djelovanja f) klasno-politiki karakter odgoja: u klasnim dru tvenim sistemima odgoj imadualistiki karakter i mono je sredstvo politike borbeza odr avanje postojeegdru tveno-politikog ure nja g) odgoj u irem smislu: sveukupnost pedago kih djelovanja, formiranje ovjeka ucjelini i ima tri bitna zadatka ili tri procesa odgoja: proces usvajanja znanja, vje tina i navika (obrazovanje) proces formiranja fizikih i intelektualnih snaga i sposobnosti i proces formiranja linosti i karaktera h) odgoj u u em smislu: proces formiranja linosti i karaktera KONKRETIZACIJA I PODJELA ODGOJNE DJELATNOSTICilj odgoja: svestrani razvitak linos ti, to obuhvata: harmonian razvoj tjelesnih i duhovnih sposobnosti razvijanje stvaralakih snaga i sposobnosti formiranje stvaraoca novih materijalnih i duhovnih vrijednosti Odgojna podruja: a) Prema sadr ajima i zadacima: fiziki, intelektualni, moralni, estetski, radno-tehniki , religijski, ekolo ki b) Prema dobi odgajanika: pred kolski, kolski, visoko kolski, odgoj i obrazovanjeodrasli h c) Prema mjestu : u obitelji, u nastavi, u domovima, u armiji, u slobodnom vremenu, specijalni odgoj, odgoj u proizvodnim uvjetima d) Obzirom na vrijeme : odgoj u pro losti, odgoj u sada njosti, odgoj u budunostiSISTEM PEDAGO KIH NAUKA a) Obzirom na dob odgajanika: pred kolska, kolska, visoko kolska, adultnapedagogija

b) Obzirom na mjesto odgojnog rada: obiteljska pedagogija, didaktika, internatskape dagogija, pedagogija slobodnog vremena c) Obzirom na vrijeme: povijest pedagogije, savremena pedagogija, pedago kafuturologi ja d) Obzirom na specifine uvjete rada: specijalna, industrijska, vojna, konfesionalnap edagogijaPRAKTINA KLASIFIKACIJA ODGOJNIH DISCIPLINA 1. Povijest pedagogije: odgoj u pro losti, povijesni razvoj odgoja, kolstva i pedagogi je 2. Pred kolska pedagogija: pred kolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta pred kolskedobi, o dgoj pred kolskog djeteta u obitelji, pred kolskoj ustanovi, cilj, zadaci, naela,meto de rada, metodike pojedinih zanimanja 3. kolska pedagogija: odgojno-obrazovni rad u koli u cjelini, cilj, zadaci, naela,orga nizacija kolskog sistema, oblici, metode, sadr aj, sredstva odgojnog rada u koli; osn ovno kolska, srednjo kolska pedagogija 4. Didaktika: teorija obrazovanja i nastave, odgojno-obrazovni rad u nastavi, nasta vniproces, bit nastave, naela, iblici, metode, organizacija, sredstva 5. Metodika: didaktika pojedinih nastavnih predmeta na razliitim stupnjevima kolovanja (didaktika = opa metodika, metodika = posebna, specijalna didaktika) 6. Visoko kolska pedagogija: odgoj i obrazovanje u visoko kolskim institucijama(mlada p edago ka nauka, treba je izdvojiti iz kolske pedagogije, jer su organizacija,metode , oblici i sredstva specifini) 7. Adultna pedagogija: ili andragogija odgoj i obrazovanje odraslih (odrasla dob im abrojne specifinosti) 8. Obiteljska pedagogija: smisao, uvjeti i zakonitosti obiteljskog odgoja; ciljevi, zadaci,naela, oblici, metode i sredstva odgojnog rada u obitelji 9. Internatska pedagogija: odgoj u domovima, domovi uenika, studentski domovi,djeji d omovi 10. Pedagogija slobodnog vremena: uvjeti i mogunosti odgoja u slobodnom vremenu iza s lobodno vrijeme 11. Specijalna pedagogija: odgoj lica sa odreenim nedostacima ili poremeajima upsihikom ili fizikom razvitku (grane: tiflopedagogija slabovidni i slijepi,surdopedagogij a nagluhi, gluhi, gluhonijemi, oligofrenopedagogija du evnozaostali, logopedija sa poremeajima u razvoju govora); napu ta se naziv specijalna i uvode nazivi: inkluzivna pedagogija, integrativna pedagogija 12. Industrijska pedagogija: odgoj i obrazovanje u proizvodnim uvjetima 13. Vojna pedagogija: odgojno-obrazovni rad u armiji 14. Pedago ka futurologija: smisao i perspektive odgoja u budunostiODNOS PEDAGOGIJE PRE MA DRUGIM NAUKAMA 1. Filozofija: etika i estetika, kao filozofske nauke, imaju velik znaaj u estetskom imoralnom odgoju, 2. Psihologija: sistemska psihologija, razvojna psihologija, pedago ka psihologija

3. Biologija: anatomija, fiziologija, genetika znaaj za tjelesni odgoj, 4. Historija: pomona nauka historiji pedagogije, 5. Sociologija: odgoj i obrazovanje u dru tvu, sociologija odgoja i obrazovanja,pedag o ka sociologija, 6. Teorija umjetnosti: znaaj u estetskom odgoju, 7. Medicina: higijena, posebno patologija poma e specijalnoj pedagogiji, 8. Ekonomija: osnova za ekonomiju odgoja i obrazovanja, 9. Ergologija i tehnike nauke: pomone nauke industrijske pedagogije, poma u kodtehnikog i radnog odgoja,10.Kibernetika: osnova za programiranu nastavu Tema 2: HISTORIJSKI ASPEKTI RAZVOJAKOMPONENTI ODGOJA I OBRAZOVANJA pedago ka teorija je proizi la iz prakse odgojnog rada odgoj kao predmet pedagogije je dru tveno-historijska kategorijaPRVOBITNA ZAJEDNIC A-nije postojalo privatno vlasni tvo, pa ni dru tvena nejednakost-nije postojala ni dr ava, svi ljudi su pripadnici jedne grupe i zajedniki uestvuju uosiguravanju sreds tava za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba-jedina razlika koja se uva avala poiva la je na prirodnim razlikama meu lanovimagrupe-odgoj je bio zadatak svih odraslih i jednak za sve, priznavale su se jedino razlike uspolu-odgoj se vr io neposredno kroz ivot i kroz rad-kasnije se javlja potreba da se preno enjem iskustva na mlae ba ve oni koji su ganajvi e posjedovali (starci) (ranije su stare i iznemogle ubijali )-u daljem razvitku zajednice ulogu odgajatelja dobijaju reci, vraevi

-pojavom privatnog vlasni tva prvobitna zajednica poinje gubiti svoj besklasnikarak ter i poinje se raslojavati (odgoj postaje privilegija onih koji posjeduju sredst vaza rad i uloga vraa-odgajatelja postaje za rodovskog starje inu sve znaajnija-javl ja se podjela rada na umni i fiziki i odgoj dobija svoju dru tvenu dimenziju iznaaj posebno pojavom pisma (hijeroglifi, klinasto pismo)ANTIKO DOBAa)Razdoblje koje pr ethodi pojavi pedago ke teorije-prve refleksije o odgoju nalazimo u antikoj knji evno sti u obliku nekih pravila oodgoju (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja)-misli o odgoju izra avali su i narodni pjevai (rapsodi) u svojim pjesmama(rapsodijama)-Ksenofonto vo djelo Kirupedija posveeno je odgoju i ivotu perzijskog kralja KiraStarijeg i kao pedago ko-politiki roman daje opis odgoja u Perziji toga dobab)Pojava pedago ke teori je u sastavu antike filozofije-prvi filozof sa jasno izra enim mislima o odgoju bio je Pitagora (580 500. g. pr.n .e).Ugradu Kretonu (Ju na Italija) osnovao je kolu ( neku vrstu internata) u kojoj seodgajalo u skladu s njegovim uenjem-sofisti su na gla avali potrebu i mo odgoja istiui da svaki ovjek mo e postati filozof ako ui i ako se odgaja (kao putujui filozofi poduavali su gramatiku, retoriku idijalektiku, pa ih smatraju zaetnicima trivijuma)-Protagora: za uenje su prijeko potrebne prirodne sposobnosti i vje banje, uenje treba poeti vrlo rano (iz djetinjstva) uspjeh se posti e povezivanjem teorije i prakse-Sokrat (469 399. g. pr. n. e.) se suprotstavio sofistima: njhovom relativizmu i subjektivizmu uenjem o apsolutnoj istini, a njihovom utilitarizmu u moralu uenjem o moralnom savr enstvu odgoj je pretpostavio obrazovanju, a moralni odgoj smatrao najva nijimodgojnim pod rujem

temeljna odgojna metoda ima dva dijela: ironiju i majeutiku(ironijom se sagovorn ika dovodi do pogre nih stavova, a majeutikom se kroz nizsugestivnih pitanja vodi do pravilnih zakljuaka)-Platon (427 348. g. pr. n. e.): djela Dr ava i Zakon spoznaja svijeta ideja posti e se odgojem odgoj se dijeli na gimnastiki i muziki (radi skladnog razvitka tijela i duha) odgoj je primarni dr avni zadatak odgoj razliito traje za zemljoradnike, obrtnike i trgovce (krae), za ratnike(du e) i za mudrace (najdu e), pred kolski odgoj, elementarna kola (od 7. god. : itanje, pisanje, raunanje,glazba, p oezija), palestra (7-17 god.: tjelesni odgoj), vojno-gimnastika priprema(17-20 go d.: aritmetika, geometrija, astronomija), dublje teorijsko izuavanjenauke (20 30 god.: priprema za dijalektiku kao najvi u znanost o idejama),prouavanje dijalektike (30 35 god)-Aristotel (384 322. god. pr. n. e.): djela Politika i O odgoju ovjeku je od prirode dana mogunost razvitka , a ostvaruje se odgojem, svrha odgoja je moralno savrenstvo, postizanje kreposti tri stupnja odgoja: moralni, tjelesni i intelektualni odgoj je sredstvo jaanja dr ave i jedna od najva nijih dr avnih obaveza dao prvu periodizaciju u razvitku ovjeka: djetinjstvo, djea tvo, mladala tvo,zrelost, pedago ku teoriju obogatio idejom harmonijskog razvitka upozorio na psiholo ke osnove odgoja ukazao na potrebu uva avanja aktivnosti odgajanikaHUMANIZAM I RENESANSA-nastaju i razvijaju se nove pedago ke ideje,-poinje proces izdvajanja pedagogije iz okrilja f ilozofije-pedagozi humanisti: uva avaju linost odgajanika nagla avaju znaaj interesa odgajanika razvijaju samostalnost oslanjaju se na oiglednost i aktivnost te e za enciklopedijskim obrazovanjem i mnogostranim razvitkom ovjekaVitorino de Fe ltre (1378 1477.): u Mantovi imao kolu koju je nazvao kuom radosti (casa giocosa) odgojni ideal je harmonijski razvitak linosti moralni odgoj se zasniva na pozitivnim primjerima -

odbacuje tjelesne kazneLodovicus Vives, panjolski humanist (1492 1540) poznato djelo O odgoju ena tra i elementarne kole za svu djecu na maternjem jeziku istie induktivni put u odgojnom radu (od promatranja, preko iskustva domisaonog z ahvatanja)Francois Rabelais, francuski humanist (1494 1553) poznato djelo Gargantua i Pantagruel kritika skolastike i revolucionarno zalaganje za novi sistem odgoja nagla ava znaaj interesa, zdravog ivota i prirodeMichel Montaigne, francuski humanis t (1532 1592) poznato djelo Eseji ismijava dogmatizam skolastike nastave ( Kukavno je znanje koje se dr i knjigekao pij an plota ) protivi se stale kim principima i kriterijima u odgoju ( Ko se hvali svojimprecima l ii na krompir: sve to mu vrijedi nalazi se pod zemljom ) zala e se za aktivnost odgojanika i uva avanje njegovih sklonostiErazmo Rotterdamski , njemaki humanist (1467 1536) poznato djelo Pohvala ludosti ismijava skolastiku kolu, formalno obrazovanje i srednjevjekovni nain ivota istupa protiv surovosti uitelja i fizikog ka njavanja DOPRINOS SOCIJALISTA-UTOPISTA Thomas Morus, 1478 1535: Zlatna knji ica o najboljem dru tvenom ureenjui o novom otoku Utopija Thomas Campanella, 1568 1639: Civitas Solis ( Grad sunca )IZGRADNJA SISTEMA PEDAGO KE NA UKEJan Amos Komensky, e ki pedagog (1592 1670) Kopernik u pedagogiji djela: Didaktika , Velika didaktika , Materinska kola , Orbis sensualiumpictus kola treba biti opa, obrazovna i jedinstvena za sve periodizacija djejeg razvoja kolski sistem uvodi kolsku godinu, razred, nastavni sat didaktiki principiJohn Locke, engleski empirist (1632 1704) djelo Misli o odgoju zaetnik teorije empirizma (uticaj vanjskih faktora, tj. dru tvene sredine imanajvei znaaj u razvoju ovjeka) prvi detaljno razradio teoriju tjelesnog odgoja -

intelektualni odgoj je u funkciji razvijanja sposobnosti mi ljenja i logikogzakljuiv anja (posebno djelo O odgoju razuma )Jean Jacques Rouseau (1712 1778) djelo Emil ili o odgoju razotkrio slabosti feudalnog odgoja i skolastike kole pru io nacrt novog prirodnog, slobodnog demokratskog i opeovjeanskogodgojaJohan Heinr ich Pestalozzi (1746 1827) djela: Lienhard i Gertruda , Kako Gertruda ui svoju djecu , Knjiga zamajke , Abeceda pro ranja , Zorna obuka o brojanim odnosima , Labudov pjev teorijski obogatio podruja intelektualnog, moralnog i radnog odgoja ( znanjabez umi jea su veliko zlo ) epitaf na njegovom nadgrobnom spomeniku: SPASITELJ SIROTIH NA NOVOM SELJAKOM GOSPOD ARSTVU,PROPOVJEDNIK PUKAU LIENHARDU I GERTRUDI,I STANZU OTAC SIROADI,U BURGDORFU I MNCHENBUCHSEEUTEMELJITELJ NOVIH PUKIH KOLA,U HERTENU ODGAJATELJ OVJENOSTI,OVJEK KR A , GRAANIN,SVE ZA DRUGE, ZA SEBE NI TA!BLAGOSLOVI NJEGOVO IME! Tema 3: ODGOJ KAO SREDINSKI FAKTOR U RAZVOJU LINOSTI INIOCI PSIHIKOG RAZVOJA Neka djeca se psihiki razvijaju br e, a neka sporije, ili imaju vi e, odnosno,manje u spjeha u kolskim aktivnostima iako pohaaju istu kolu. Od ega zavisi psihiki razvoj, razvoj sposobnosti i osobina linosti? Jesu li ti faktori izvan odgojnog uticaja? Razliite teorije su davale razliite odgovore na ova pitanja a)NATIVIZAM -nativistik a ili konstitucionalistika shvatanja razvoja linosti ( eldon, Kremer) psihiki razvoj djeteta, naroito njegovih sposobnosti, zavisi o naslijeenimsvojstvim a, , ni sredina ni odgojni rad u tome nemaju neku va niju ulogu sve zavisi o nasljednim faktorima hoe li neko dijete biti sposobnije, a drugomanj e sposobno, bez obzira na sredinu u kojoj ivi i koliko ula e vlastiteaktivnosti dru tvena uvjetovanost nastanka nativistikih teorija: trebalo je osigurati iodbrani ti stale ke i klasne pozicije nativizam je upori te pronalazio u slinosti u psihikom razvoju djece koja su umeusobn om srodstvu (monozigotni blizanci) prigovor: izmeu jednojajanih blizanaca koji su odrastali u razliitimsredinama i pod razliitim uvjetima naene su brojne i znaajne razlike usposobnostima i osobinama lin osti!? Posljedice: rasna diskriminacija i segregacijab)EMPIRIZAM sva djeca roenjem donose podjednake mogunosti za razvoj i njihovesposobnosti i oso bine linosti bie onakve kakvim ih formira prirodna idru tvena sredina (tabula rasa) individualne razlike meu ljudima nastaju zbog toga to oni ive u razliitimprilikama, a ne zbog nekih nasljednih osobina, ovjek je onakav kakvog ga jeformirala sredina i odgoj -

Votson: Dajte mi normalnu djecu i mogunosti da ih odgajam u uvjetima ukojima elim, pa vam garantujem da u od svakog djeteta napraviti ta hou:ljekara, umjetnika, trgov ca, a ako hoete i prosjaka i lopova, bez obzira natalente, sposobnosti i znanja n jihovih predaka Posljedice: nerealne ambicije roditelja prigovor: kako objasniti individualne razlike kod ljudi koji su odrastali u isto jsredini i pod istim uvjetimac)TEORIJA KONVERGENCIJE (W.Stern) sposobnosti su rezultat konvergentnog djelovanja naslijeenih dispozicija iuticaja sredine uvoenjem pojma dispozicija izbjegla su se jednostrana tumaenja i argumenti inativi sta i empirista ne mo e se govoriti o nasljeivanju sposobnosti, nego o nasljeivanju dispozicija,kao mogunosti za razvoj sposobnosti same dispozicije nisu dovoljne za razvoj sposobnosti, od sredine zavisi hoe li se dispozicije kao mogunosti razviti u sposobnosti razvoj je rezultat vrlo slo enog meusobnog djelovanja ili interakcije:1)naslijeenih dispozicija2)utjecaja prirodne i dru tvene sredine putem odgoja i obrazovanja i3)v lastite aktivnosti (sluaj Helen Keler slijepa i gluha od 19. mjes. ivota) meuodnos i djelovanje faktora razvoja je vrlo slo eno:1)za razvoj nekih sposobnosti gotovo uvijek postoji dovoljan broj povoljnihuticaja okoline i i razliitih podst icaja koji pokreu na aktivnost, pa se tesposobnosti ipak ne razviju ili ne razvij u u dovoljnoj mjeri2)kod kompleksnijih sposobnosti nije anga irana samo jedna disp ozicija, negocijela struktura razliitih dispozicija3)na osnovu odreenog broja disp ozicija mogue je pomou vlastite aktivnostirazviti vei broj sposobnosti i osobina lin osti kod razvoja elementarnih senzornih i senzo-motornih sposobnosti prirodnasredina obino pru a dovoljno poticaja da se razviju dispozicije za ovesposobnosti (Sredina djeluje kao poticajni i oblikujui faktor) za razvoj slo enijih sposobnosti nije dovoljno da sredina djeluje samo kaopoticajn i i oblikujui faktor (Sredina ovdje mora djelovati i kao kreativni faktor) DJEIJA AKTIVNOST je posebno znaajan faktor psihikog razvoja djeteta:ako dijete ne k oristi vlastitu aktivnost nee imati nikakve koristi od brojnihdispozicija, pa ni od povoljne prirodne i dru tvene sredine (ovjek svojomaktivno u mijenja i svoju sredin u i samog sebe Aktivnost se planski mo e poticati samo odgojem Da li e aktivnost pomoi da se dispozicije razviju u sposobnosti zavisi i odzrelost i djeteta za odreenu aktivnost (znaaj zrenja) SREDINSKI FAKTORI:a)djeca odrasla meu vukovima (Indija)b)sluaj osobe poznate pod i menom Kaspar Hauzer (sve do svoje 16.godine ivjela bez kontakta s ljudima u zatvo renoj elijic)prikazi psihologa Devisa (Kingsley Davis) 1940. i 1947.: Ana odrasla izolovana od kontakta sa drugim ljudima, ni poslije vi e godinanapornog rada nije uspjela da razumije ni ta od ljudskog govora,Izabela: 6 i po godina ivjela sa svojo m gluhonijemom majkom u jednoj mranoj prostoriji, sasvim podivljala i mentalno de fektna:uspjela je nauiti da govori i sa 14 godina zavr ila 6 razreda osnovne kole (im ala je kontakt sa jednom gluhonijemom osobom, a nije kaoAna bila potpuno li ena bi

lo kakvog socijalnog kontakta)S.Freud: Dijete je otac ovjeka - znaaj odgoja u ranom djetinjstvu 8. NAELO JEDINSTVENOSTI zahtjev za jedinstvenim djelovanjem svih odgojnih faktora jedinstvenost pretpostavlja jedinstvenost u ciljevima, djelovanju, uticajima iv rednovanju9.NAELO DOSLJEDNOSTI dok naelo jedinstvenosti tra i skladno djelovanje razliith odgajatelja, naelodosljedn osti zahtijeva skladno djelovanje svakog pojedinog odgajatelja dosljednost u zahtjevima, stavovima i vrednovanju Tema 6: PODRUJA REALIZACIJE ZADATAKA ODGOJA OBITELJSKI ODGOJ odgojna funkcija obitelji svrha, zadaci i sadr aj obiteljskog odgoja roditelji kao odgajatelji pedago ka kultura roditelja obiteljska pedagogijaPRED KOLSKI ODGOJ odgoj u ranom djetinjstvu odgoj u pred kolskoj dobi problem hospitalizma i separacije pred kolska pedagogija KOLSKI I VISOKO KOLSKI ODGOJ organizacija kolskog sistema unutra nja organizacija nastavno-odgojnog rada u koli kola kao prvenstveno odgojna institucija lik nastavnika odgajatelja kolska i visoko kolska pedagogija, didaktika i metodikaODGOJ U SLOBODNOM VREMENU ta je slobodno vrijeme slobodno vrijeme i nove mogunosti pedago kog djelovanja sadr aj i naela odgojnog rada nositelji odgojne djelatnosti pedagogija slobodnog vremenaSPECIJALNI ODGOJ podruja razvojne ometenosti integracija i inkluzija -

specijalna pedagogija FAKTORI ODGOJNOG PROCESA specifinost pojedinih faktora odgoja usklaenost djelovanjaOPA NAELA ODGOJNOG RADA naelo svrsishodnosti naelo aktivnosti naelo pozitivne orijentacije naelo mnogostranosti naelo primjerenosti naelo individualizacije naelo socijalizacije naelo jedinstvenosti naelo dosljednostiMETODE ODGOJNOG RADA metoda pouavanja metoda uvjeravanja metoda navikavanja metoda spreavanjaSREDSTVA ODGOJNOG RADA sredstva usmjeravanja sredstva poticanja sredstva spreavanja Tema 7: OBITELJSKI ODGOJ, VIDOVI SARADNJE PORODICE I KOLE HISTORIJSKI RAZVOJA) PRVOBITNA ZAJEDNICA: odnos meu spolovima u najranijem periodu ovjeanstva bio je sasvim drukijinego to je d anas, u granicama plemena je vladalo je neogranieno spolno openje, opa zajednica ena i mu kar aca, iskljuivanjem krvnih srodnika (predaka i potomaka) iz spolnog openja razviose prvi vi i stupanj: porodica krvnog srodstva, a kasnije iskljuenjem brae isestara porodica p unalua, kasnijim iskljuivanjem i drugih srodnika, grupni brak vi e nije bio mogu ido lo je do p orodice jednog para, materinsko pravo ili matrijarhat: a) jedini pouzdano poznat roditelj bila je mati,b)mu evi nisu spadali u porodicu,