Sejjid Kutb

ZNKOVI N PU
Pri jevod:
Mustafa Prljaa
Muhamed Mrahorovi
2NAkOv|NA/JJ 5
Uvoo

ovjeanstvo se danas nal azi na rubu provali je ne zbog toga

to mu pri jeti potpuno uni tenje koje mu vi si o vratu - to je
samo mani festacija bol esti , ali ne i sama bolest - ve zbog
njegova neuspjeha u svi jetu "vrij ednosti " u ij em se okrilj u
jedi no moe odvijati zdrav razvoj l j udskoga ivota i njegov
i sti nski prosperitet. To se j asno pokazuje u zapadnom svijetu
koji vi e ne posj eduj e n i ta to bi ovj eanstvu mogao
ponudi ti kao "vri jednost".

tavi e, nakon to j e u nj emu

"demokratija" dovela do stanj a koj e nal i kuje bankrotu on
nema ni ta to bi mu savjest uvjerilo u opravdanost njegovog
postojanja kao takvog. Stoga je ve po lahko poeo posuivati
neke elemente i z sistema I stonog bloka, osobito u podruju
ekonomij e, sa socij al i sti ki m predznakom!
Stanje j e jednako i u samom I stonom bl oku. Drutvene
ideologije, prije svega marksizam, koji j e u poetku na Istoku
privukao veli ki broj ljudi - al i i na samom Zapadu - nosei u
sebi obi ljeje rel i gi je, takoder su oi gl edno odst upi le od
"ideje" i sada se skoro u ci j elosti svode na "dravu" i nj ene
sisteme koj i su j ako udal j eni od nael a uzetog pravca. Svi
oni, openito, suprotstavljeni su nepatvorenoj ljudskoj naravi
i njeni m zahtjevima | stoga svoj procvat mogu doivjeti samo
u razoreni m sredi nama, odnosno u oni m podnebl j i ma koja
su ve svi kl a na di kt at or ski rei m. No, ak i u t akvi m
dr utveni ma ambi j ent i ma poi nj e se nazi rat i nj i hov

SedKuib
eko noms ki / mat er i j al ni kr ah - dakl e, upravo u onoj
komponent i na kojoj se temelj e i u kojoj el e pokazati svoj u
uspjenost. Rusi ja koja predstavlja vrhunac takvih drutveni h
ustroj stava' ve oskudijeva u onome ega j e u i zobi l ju i mala
ak i u vri jeme svoj i h careva: vi di mo je kako uvozi peni cu i
druge prehrambene art i kl e prodajui svoje zlato da bi dola
do hrane, usl ijed neuspjeha komuni tarni h gazdi nstava i kraha
si stema koj i kol i di ra l j udskoj pri rodi .

ovjeanstvu j e neophodno novo vodstvo!

Vodstvo zapadnog ovjeka se pri mi e kraju. To nije stoga
to je zapadna ci vi l izaci ja materi jal no zakazala, to j e oslabio
nj en vojni i ekonomski potenci jal , ve zato to se zavrava
ul oga zapadnog sustava budui da vi e ne posj eduj e
potrebnu kol i i nu "vri jednosti ", kol i i nu koja bi mu doputala
vodstvo.
Neophodno j e vodstvo koje e biti u stanju zadrati i dalje
razvijati materi jal nu ci vi l i zaci j u koju j e ovjeanstvo postiglo
- na nai n evropskog geni j a u materi jal nom postignuu i koje
e ovjeanstvu prui ti neke potpuno nove vri jednosti - u
odnosu na one koje je upoznalo - s ori gi nal ni m, pozitivni m i
i stovremeno real ni m programom.
I sl am j e jedi ni koj i posjeduje te vri j ednosti i taj program.
Znanstvena renesansa j e odi grala svoju ulogu, ulogu
koja se poel a nazi rati ve sa samom renesansom u 16.
stol jeu, koja j e svoj puni procvat doivjela tokom 18. i 19.
stoljea ... i koja vi e ni j e i mala novi h zal i ha.
Svoju ul ogu odigrao j e i "patri oti zam" i "naci onalizam"
koji su se pojavi l i u tom peri odu. I sti j e sluaj i , openi to, sa
svi m regi onal ni m grupi sanj i ma u ovi m stolj ei ma - i ona su
i scrpi la svoje zal i he.
Kut b je ovu knj i gu napi sao 1964. godi ne, tj . u vri j eme kad j e
komunizam bi o na vrhuncu svoje moi, veoma vitalan i prijetei- prim.
p rev.
2NAkOv|NA/Jlu /
Na koncu, neuspj eh doi vl j avaj u i soci j al i st i ki i
i ndivi dual i sti ki sistemi .
Nastupa uloga i sl ama, uloga musl i manskog ummeta.
Ona dolazi u krajnje osjetlj i vi m, kri ti ni m i skoro beznadeni m
trenuci ma. Nastupa uloga i slama koji ne spori materi jal nu
i zgradnj u na Zeml j i ve j e, tavi e, smatra j ednom od
prioritetni h ovj ekovi h zadaa ve od samog trenutka kada
mu j e Bog povjerio emanet namj esni tva (hilafet) ; on ga pod
odredeni m uvj eti ma ak treti ra obredoslovljem,ibadetom, tj .
reali zaci jom svrhe ovjekova postoj anj a.
`/kad Gospodar tvoj ree melekima: 'la u na Zemlji
namjesnika storiti!" (EI -Beqare, 30).*
"Dinne i lude sam stvorio samo zato da Me
oboavaju". (Ez-Zari jat, 56.)
Nastupa uloga muslimanskog Ummeta da ostvari ono
to je Al l ah hti o od njega kad ga j e l j udskoj vrsti izveo na
pozornicu:
"Vi ste najbolji Ummet (zajednica, sljedba) koji se
ikada pojavio - naredujete dobro, a odvraate od
zla, i vjerujete u Allaha ++" (Al u 'lm ran, 10).
/ tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da
budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik
bude protiv vas svjedok + " (EI -Beqare, 143) .
*
* *
I sl am e, medut i m, svoj u ulogu moi obavi ti samo
ukol i ko bude predstavljen u j ednom drutvu, odnosno ako
bude predstavljen u jednoj zajedni ci . Lj udi - osobi to u ovom
vremenu ne ele sl uati samo apstrakt nu doktri nu ('aqlda)
ija realna potvrda ni j e vi dlj iva i u konkretnom i votu. U tom
Pri navoenju kur'anski h ajeta koriten je prijevod Besi ma Korkuta.
8 Sed<e
smi sl u "postojanje" musl i manskog Ummeta moe se smatrati
preki nuti m prije vie stoljea. Musl i manski Um met naime nije
onaj "teritorij" na kojem j e nekada ivi o i slam; ni je ni "narod"
i j i su preci u j ednom hi stori j skom razdobl j u i vj el i po
i sl amskom poretku. Musl i manski Ummet je zajednica ljudi
kod koj i h sve pro i shodi iz i sl amskog programa: i nj i hovi ivoti,
i vi zi j e, i stanovita, i si stemi , i vri j ednosti , i kri teri ji . . . Taj
ummet - s takvi m obi ljej i ma - prestao je postoj ati onog
trenutka kad se na l i cu Zemlje prestal o vladati po Boijem
Zakonu.
Neophodno j e, dakle, "reuspostaviti" taj Ummet da bi
i sl am mogao obaviti svoju buduu ulogu ponovnog vodenja
ovjeanstva.
Neophodno je oivjeti taj um met kojega sada prekrivaju
nanosi broj ni h pokolj enj a, vi zi j a, stanovi ta i sustava koji
nemaj u veze niti s i slamom ni ti s i sl amski m programom,
premda se jednako tvrdi da on postoj i , da j e to tzv. "i slamski
svijet"!
)a dobro znam da j e put od pokuaj a oi vl j enj a do
pr euzi manj a vodstva veoma dug s obzi rom na to da
musl i manski Ummet prakti no ne postoji, da ni je oevidan
ve dugi vremenski per i od. Vodstvo ovj eanstva su
poodavno preuzele druge i deje i druge zajedni ce, druge vizije
i stanovita. Evropski genij j e u tom periodu proizveo ogromnu
kol i i nu nauke, kulture, sistema, materijalne produkcije = =
Radi se o ogromnoj koli i ni i ovjeanstvo j e sada na vrhuncu
toga. Sve to se, kao i oni koj i to predstavljaju, ne moe ni
l ahko ni brzo presti i , osobi to kada se i ma u vi du da je tzv.
i sl amski svijet skoro u ci j elosti l i en svih t i h ukrasa!
I pak - ne gubei sve to i z vi da - nuno je oivljavanje
islama ma kako put od pokuaja oivljavanja do preuzimanja
vodstva bi o dug! Pokuaj i sl amskog oivljavanja ustvari je i
prvi korak koji se nei zostavno mora nai ni ti !
2NAkOv|NA/Jlu
*
* *
9
Da bi nam stvar bi l a sasvi m j asna, moramo preci zno
razvi djeti reference ovog Ummeta za vodenje ovjeanstva,
kako nj i hovi el ement i ne bi bi l i previ deni ve u prvom
pokuaju oivljavanja.
Ovaj Ummet sada ni je u stanju - a to se od njega i ne
trai - ovjeanstvu ponudi ti vanredan skok u materij al nom
stvaralatvu pred koj i m bi drugi mogl i samo pognuti glavu, i
on se u tome ne moe nametnuti kao voda na svjetskom
planu. Evropski geni j ga j e tu znatno pretekao i ni je oeki vati
- za najmanje nekol i ko stoljea - da e u tome bi ti prevazi den.
Neophodna je, prema tome, druga referenca - ona koja
nedostaje ovoj civi l i zacij i !
Ovo, meduti m, ni poto ne znai da mi zanemarujemo
materij al nu proi zvodnju. Naprotiv, naa je dunost tu uloi ti
kraj nji napor, no ne u smi slu da je to ona referenca kojom emo
preuzeti vodstvo ovjeanstva u sadanjoj etapi , ve zato to
je to samo po sebi nuno za na opstanak. Takoder, materijalnu
proizvodnju smatramo obavezom koju nam namee islamska
koncepcija koja ovjeku stavlja u dunost namjesnitva na
Zemlji i to namjesni tva - pod odredeni m uvj eti ma - treti ra trud
na planu materi jal nog napretka obredoslovljem ('ibadet),
realizacijom svrhe ovjekova postojanja.
Neophodna je, dakle, druga referenca za preuzi manje
vodstva, mi mo materijalne proizvodnje. Ona ne moe bi ti nita
drugo do "'aqida/doktri na" i "menhed/prakti ni program"
koj i e ovj eanstvu omogui t i da sauva kreat i vnost
materi j al nog geni j a pod j ednom drugom vizi j om koja e
zadovoljavati potrebe l j udske pri rode (ftrah) isto onako kako
je zadovoljava i materijalna proizvodnj a. Ta ideja i taj program
moraju biti predstavljeni u j ednom l judskom kolekti vu, tj. u
musl i manskom drutvu.
l0
*
* *
Se|d<e
Danas itav svijet i vi u dahi l i jjetu* u pogledu naela iz
kojeg proi shode ivotni postulati i si stemi i taj dahilijjet
ni malo ne ubl aava ovaj zapanj uj ui materi jal ni napredak i
vanredno materi jal no stvaralatvo!
Ovaj j e dahi l i j j et bazi ran na agresi j i proti v Boi j e
vl adavi ne na Ze ml j i i pr ot i v naj ue karakter i st i ke
boanstvenosti - proti v Boi j e suverenosti (hakimijet) .*'
Dahi li jjet suverenost prenosi na l jude i tako ih jedne drugima
i ni gospodari ma - ne u pri miti vnom, prostom obl i ku kakvog
je poznavao prvobi tni dahi l i jjet, ve u formi navodnog prava
na usvajanje razl i it i h vi zi ja i vri jednosti , pravni h propisa i
zakonodavni h regul ati va, si stema i shema, izvan Boi jeg
programa i vota, mi mo forme koj u je Bog l egi ti mi rao. I z ove
agresi j e na Boi j u vlast proi zala j e agresi j a na lj ude.
Poni enost "ovj eka", opepri sut na u svi m drutveni m
si stemi ma, kao i nasi lj e pojedinaca i itavi h naroda koje se
sprovodi kontroli ranjem tokova kapi tal a i kol oni jal i zmom u
kapi tal i sti ki m si stemi ma, ni j e ni ta drugo do posl jedi ca
nasrtaja na Boi ju vlast i nepri znavanja dostojanstva ovjeka,
dostojanstva kojeg mu je sam Bog ustanovi o.
U tome je jedi nstven i slamski put. U svakom drugom
si stemu, osi m i sl amskoga, l j udi su na ovaj i li onaj nai n
Dahilijjetj e jedan od osnovnih pojmova koje autor koristi u ovoj knjizi.
Budui da u sebi i mpl icira vie znaenja: - neznanje, neznabotvo,
neprosvijeenost, paganstvo i td., dakle sve ono to nije islam, to
odudara od ope islamske vizije to ni je proistekla iz Boanskog
vrela- odlui li smo ne prevodi ti ga. I z daljnjeg razmatranja itaocu ce
ovaj pojam postati sasvim jasan op. prev.
Hakimijjet je autorov drugi kljuni pojam. Premda je i on vieznaenjski
- znai: vladavi nu, sudsku vlast, suverenost i td.- odluili smo prevesti
ga kao suverenost. Smatramo da ti me izraavamo ono to autor eli
kazati, nai me da sud o svemu i svaemu izrie j edi ni apsol utni
autori tet, jedi ni Suveren- Bog uzvieni! pri m. prev.
2NAkOv|NA/Jlu l l
poti nj eni j edni drugi ma. Od te pot i nj enosti svi oni su
osl oboeni j edi no u i sl amu. Tu se oni poti njavaj u j edi no
Bogu, j edi no od Boga pri maj u uputstva i samo se Nj emu
pokoravaj u.
| - t u se putevi razilaze. To j e t a nova vi zi ja, t o je ono to
moemo ponudi ti ovj eanstvu, sa svi m nj eni m duboki m
i mpl i kaci j ama koje e prouzroi ti u real nom l j udskom ivotu.
Eto, to je ta kvaliteta koju ovjeanstvo ne posjeduje, i to samo
stoga to nije proizvod zapadne ci vi l i zaci je, to ni je produkt
evropskog geni j a; istonog i l i zapadnog!
*
* *
Mi , dakl e, bez sumnj e, posjedujemo neto novo, sasvi m
novo, neto lj udi ma nepoznat o, to oni ni su u st anj u
proizvestt1
Medut i m, taj novi tet - kao to smo rekl i - mora bi ti
predstavljen u prakti no j stvarnosti ; njega mora ivjeti jedna
l j udska zaj ed n i ca. To zaht i j eva ot po i nj anj e pr ocesa
oivlavanja u musl i manski m podruj i ma, oivljavanja koje
e, prije i l i kasni je, dovesti do preuzi manje vodstva c ijel og
ovjeanstva.
Kako zapoeti proces i slamskog oivljavanja?
Za to su nuni vjesni ci , prethodni ci koji e i mati odl unost
da to post ignu. Oni e krenuti t i m putem, putem poti ranja
dahi l ijjeta koj i se rasprostro na sve strane svi jeta. Taj e se
put, s jedne strane, drati neke vrste i zol i ranosti dok e, s
druge strane, bi ti u doti caju s okol ni m dahi li jjetom.
Ti vjesni ci , koj i e i mati takvu odl unost, moraju i mati i
neke svoje "znakove na putu". Pomou t i h znakova oni e
raspoznavati narav svoje uloge, stvarnost svoje mi si je, bi t
svog ci lja i pol aznu taku svog dugog putovanja. I sto tako,
oni e pomou tih znakova i skri stal i zi rati svoj stav prema
l 2 SedKum
gl obal no rai renom dahi l i j jetu. Znat e u emu e i mati
zaj edni ko stanovi te s ostal i ma, a u emu e se razl i kovati
od nj i h; koje su nj i hove karakteri sti ke, a koje dahi li jjeta koji
ih okruuje; odakle e crpi ti svoju snagu i na koj i nai n e to
i ni ti !
Svi t i znaci moraju bi ti izvedeni iz prog vrela ove doktrine
( 'aqlda), i z Kur'ana i njegovih osnovni h smjerokaza, te i z vizije
koju j e Bog proi zveo u duama one odabrane elite kojom je
na Zeml j i i ni o ono to j e i ni o i koja j e ve j edanput
preusmj eri la t ok hi stori je u pravac kojeg j e Bog el i o.
*
* *
Et o, t i m vj esn1c1ma, t i m oeki van i m, ueni m
prethodni ci ma napisao sam ove "Znakove na putu".

eti ri
sam poglavlja> preuzeo i z knj ige "U okri l j u Kur'ana", s ti m da
sam u nj i ma izvrio neophodne izmjene i dopune, kako bih i h
pri lagodi o ovoj knj i zi . Osam drugi h poglavlja - mi mo, dakle,
ova eti ri - napi sana su u razl i i ti m peri odi ma, onako kako su
se odvi j al i nai osvrti na Boij i program predstavljen u Kur'anu
asnom. Ono to ih i ni j ednom cjel i nom jest to da su svi oni
- uz svu tu nj i hovu razasutost - znakovi na putu, poput
znakova na svakom putu! Svi oni , zajedni ki , predstavljaju
samo prvu zbi rku "znakova", i ja se nadam da e za njom
usl i j edi ti j o jedna, i li vi e drugi h zbi rki !
Neka nam Bog bude na pomoi !
To su poglavlja: "Narav kur'anskog metoda", "I sl amska vizija i
kultura", "Borba na Boi jem Putu" i "For mi ranje musl i manskog
drutva i njegove karakteri stike".
ZKOVI N4H 13
JEDINSENA KR' ASK GENERCUA
Postoji jedan hi storijski fenomen pred koji m se protagonisti
i sl amskog poziva u vjeru na svakom mjestu i u svakom
vremenu trebaju zadrati veoma dugo. Taj fenomen je i
primarni faktor u samom programu pozivanja i u njegovoj
orijentaciji.
Ovaj nati n pozi vanj a (da'wa) proi zveo je j ednu
generaciju - generaciju ashaba, neka Bog bude zadovoljan s
njima! - koja zauzi ma istaknuto mjesto u cjelokupnoj historiji
islama, pa i u hi storiji titavog lj udskog roda. Ona se vie
ni kada nije ponovila! Istina, tokom historije je bilo pojedi naca
njihova kova, no oni se u tako i mpozantnom broju vie ni kada
nisu nali na jednom mjestu, onako kako se to zbilo u prom
periodu ivota ovog poziva. Taj fenomen je otit i zbi ljski, i
pred njegovim sadrajem treba se dugo zadrati, ne bi smo li
mu otkrili tajnu.
Naime, i mi imamo Kur'an ovoga poziva (da'wa), i mamo
Had is Boijega Poslanika - mi r i blagoslovi Boiji neka su na
nj! - njegovu prakti tnu uputu i plemeni ti ivotopi s. Sve to
imamo onako kako je to imala i pra generacija koja se u
historiji vie ni kada nije ponovila. Nedostaje samo osoba
Boijega Poslanika - nije l i tajna u tome?!
Kada bi pr i sustvo osobe Boi j ega Posl ani ka bi l o
neophodno da bi ovaj pozi v mogao egzi st i rat i i bi t i
plodotvoran, Bog ga u tom s lutaju ne bi uti ni o univerzal ni m,
l Se"id Ku|b
ne bi kur'ansku Objavu ui nio posljednjom, ni ti bi njoj povjerio
l jude sve do konanog Smaka svijeta!
Bog uzvi eni j e, meut i m, na sebe preuzeo obavezu da
e sauvati Objavu znaj ui , dakako, da ona moe egzi sti rati i
davati svoje plodove i posl i je Njegova Posl ani ka. Stoga ga je
pozvao Sebi , dvadeset i tri godi ne nakon poetka Objave; a
vjeru koju mu je objavi o ostavio je da traje sve do Smaka
svijeta . . .
Prema t ome, odsustvo osobe Boi j eg Posl ani ka ne
pojanjava ni t i i scrpl juje t aj fenomen.
Moramo, dakle, tragati za drugi m uzrokom. Pogledajmo
u izvor s kojeg se napajala ta prva generacija - moda se tu
neto promi j eni lo! Razmotri mo i program koji i h je proi zveo
moda je tu neto promi jenjeno!
Prvi i zvor s kojeg se napajala ta generaci ja bi o je Kur'an,
samo Kur' an. Hadi s Boi jega Posl ani ka, mir neka je na nj, i
njegova uputa bi l i su samo mani festaci ja toga izvora. Stoga
je Aia - Bog bi o zadovol jan s nj ome! - kad je upi tana o
Poslanikovom moral u, rekl a: "Nj egov moral bi o je Kur'an!"
(Hadi s biljei En-Nesai) .
Kur' an j e, prema tome, bi o j edi ni izvor s kojeg su se
napaj al i , prema kojem su se ravnal i i i z kojeg su izrastal i . To
naravno ni j e bi l o stoga to ovjeanstvo tada ni j e i malo
ci vi l izaci je, kul ture, nauke, pi sani h djel a i studi ja.
Naproti v! Postoj ala j e bi zanti j ska c ivi l i zaci j a, nj ena
kul tura, l i teratura i zakon, na emu je utemel j ena i dananja
Evropa i l i j e barem naslonjena na nj u. Postoj al i su i ostaci
grke civi l izaci je, nj ene logike, filozofije i umjetnosti to je
jo uvi jek izvor zapadnoga mi ljenja. Postojala je i perzijska
kul tura sa svom svojom umjetnou, poezi j om, mi tovima,
i deologijama i si stemi ma upravljanja ... Bi lo je tu i drugi h bli i h
i li dalj i h kultura, poput i ndi j ske i ki neske napri mjer.

tavie,
bi zanti jska i perzi jska kultura su, j edna sa sjevera a druga s
2N4kOv|N4PT 15
juga, okruivale Arabi j ski poluotok, dok su jevrejstvo i
kranstvo obitavali u samom njegovom srcu. Prema tome,
uzrok ogran i avanj a prve generaci j e, u faz i nj enoga
formi ranj a, i skl j uivo na Kur' an ni je bi o stoga to su
nedostajale svjetske kulture i civilizacije. Da j e to zbi lja bi la
smiljena namjera koja je planski sprovodena otkriva nam i
srdba Boijega Poslani ka - neka su na nj mi r i blagoslovi
Boiji! - kada je u ruci Omera b. el -Hattaba ugledao strani cu
Starog zavjeta (Tevrata). Tom pri li kom mu je rekao: "Allaha
mi , da je i Musa iv, tu medu vama, ni njemu ne bi bi lo
doputeno nita drugo ve da mene slijedi!"J
Postojala je, dakle, namjera Boijeg Poslanika- mir neka
je na nj! - da izvor s kojeg se napaja ta generacija, u poetnoj
fazi svog formiranja, svede iskljuivo na Kur'an kako bi se
samo njemu posvetili i kako bi izrastali iskljuivo na njegovim
smjernicama. Stoga se i jest jako rasrdio kad je vidio da Omer
-Bog njime bio zadovoljan! - pi je sa jo nekog izora!
Boiji Poslani k je nastojao formi rati generaciju istoga
srca, nepomuena razuma i misl i , i skri stali zi rane svijesti.
Nastojao ju je izvorno formirati, bez i kakva spoljnjeg utjecaja
koji bi mogao doi izvan Boijeg Puta, to ga je garantirao
Kur'an.
Pra generacija je, prema tome, pila samo s tog izora i
zato je u hi storiji zauzela jedinstveno mjesto.

ta se potom
dogodilo? Izvori su se pomijeati! U izor s kojeg su pile sve
potonje generacije usuta je grka flozofija i logika, perzijski
mitovi i shvaanja, jevrejski israi lijjati, kranska teologija i
brojni drugi nanosi razliitih kultura i civilizacija. Sve se to
pomijeala i s komentarom Kur'ana, islamskom apologetikom,
pravom i, ak, temeljnim vjerskim disciplinama. I zuzev prve
generacije, sve kasnije generacije su pile s tog zamuenog
izvora i - pra generacija se vie nikad nije ponovila!
H adis prenosi Ebu Ja'la od Hammada, ovaj od a'bija, a on od Dabira.
16 S_J<em
Muenje bistrine proga izvora glavni je uzrok to se sve
kasnije generacije otigledno razlikuju od one jedi nstvene,
osobene prve generacije.
*
* *
Pored razlike u kvalitetu izvora postoji jo jedan isto tako
vaan i ni lac. Radi se o razli ci u nati nu pri hvaanja kod
kasnij i h generacija.
Pra generacija, naime, nije tita la Kur'an kako bi se, prije
svega, obrazovala i dola do novih informacija, odnosno da bi
se ti me razonodila i naslaivala. Nijedan od njih nije Kur'an
prihvaao samo zato da bi obogatio i uzdigao svoj kulturni nivo,
zarad same kulture, niti zato da bi proirio svoj nauni i l i
pravnitki opus. Svaki od nji h je, zapravo, prihvaao Kur'an kako
bi prihvatio Boiju zapovijed koja se ticala kako njega litno
tako i zajednice u kojoj je ivio, koja se ticala ivota koji je ivio
on i ta njegova zajednica. Prihvaao je tu zapovijed da bi odmah
i postupio po njoj, istog onog trenutka kada je uje, upravo
onako kako voj ni k pri mi "dnevnu zapovijed" i istog se asa
pone ravnati po njoj! Stoga oni ni su odjedanput uzi mal i
mnogo, jer je svaki osjeao da bi tako uzeo i mnogo dunosti i
obaveza koje treba i spuniti. Zato se zadovoljavao sa deset
ajeta, pamtio i h i potom sprovodio u ivot, kako to stoji u jednoj
predaji koju prenosi Ibn Mes'Od, Bog njime bio zadovoljan! (Ibn
Kesir je navodi u uvodu svog komentara Kur'ana).
Upravo ta svijest svijest primanja zarad sprovoenja
otkrila im je u Kur' anu nove i do tad nepoznate im predjele
uitka i nova obzorja znanja koja i m se posigurno ne bi otkrila
da su Kur'anu pri stupi l i sa svijeu da ga samo istrae,
prostudiraju, ostvare uvid u njegov sadraj. Ovakav njihov
pristup u veli koj mjeri je im olakavao primjenu i ublaavao
teinu obaveze: mijeao je Kur'an sa njima samima i u duama
i m i u ivoti ma pretvarao ga u zbi ljski ivotni put, u ivu,
2NAkOv|NA/JJ l /
pokretaku naobrazbu koj a n e ost aj e samo un ut ar
ovj ekovoga uma i l i medu kor i cama knj i ga, ve se
transformi ra u konkretan i n, snano proi ma zbi vanj a i
preusmjerava tokove ivota!
Kur'an svoje blago dariva samo onome ko mu pri stupi
na ovaj nai n - s duhom saznavanja koje proizvodi djelovanje.
Kur ' an, nai me, n i j e obj avl j en s c i l j em da bude knj i ga
i ntelektualnog naslai vanja, knji ga knj ievnosti i umjetnosti ,
pri povijetke i hi stori je - premda se sve to nalazi u nj emu - ve
je objavljen zato da bude program i vota; i st, Boanski
program! Bog i h j e t i m putem vodi o postupno, mal o pomal o:
/kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi
ga ti ljudima malo po malo kazivao, i prema potrebi
ga objavljujemo!" (El - I sra' , 106).
Kur ' an n i j e obj avl j en odj edanput , ve u skl adu s
potrebama i zaht j evi ma kont i n ui ranog razvoj a mi sl i i
shvaanja, te permanentnog uspona zajednice i ivota u svi m
njegovim segmenti ma, al i i u skladu s prakti ni m problemi ma
s koj i ma se musl i manska zaj edn i ca suoavala u svom
svakodnevnom ivotu. Tako j e objavljivan jedan i l i vi e ajeta
o nekoj posebnoj , neobi noj si t uaci j i , o kon kret nom
dogaaj u, govorei pri tom l j udi ma o nj i hovu duevnom
stanju, osl i kavaj ui i m pozi ci j u u kojoj se nalaze i j asno i h
upuujui kako da se postave u njoj. lstodobno i m je i spravljao
pogrjena rezoni ranja i postupanja i uvijek i h, u svemu tome,
vezivao za Boga, nj i hova Gospodara, i i st i cao i m Nj egova
svojstva koja stal no dj el uj u u svemi ru. Oni su tako osjeal i
da i ve zajedno s nebeski m drutvom (el-mele' el-e'ala) pod
di rektni m Boi jim nadzorom, u beskraj u Njegove moi. Stoga
su svoj svakodnevni i vot u c i j el osti pri l agodaval i t om
autenti nom Boi jem programu.
Prvu generaci j u, onako vel i anstvenu kakva j e bi l a,
proizveo j e njen odnos prema Boiji m i Poslan ikovim rijei ma
l 8 >e|d<eib
oni su te rijei prihvaali s ci ljem da ih sprovedu u ivot, da sa
nji ma ive. Sve potonje generacije rezultat su jednog drukijeg
odnosa- prihvaanja radi istraivanja, i ntelektualnog i duhov
nog nasladivanja! to je, nesumnjivo, osnovni razlog zbog kojeg
su se sve kasnije generacije znatno razl i kovale od one prve.
*
* *
Postoji i trei i ni lac kojeg treba registrirati i razmotri ti .
Nai me, prvi musl i mani su se, pri hvatanjem i slama, istog
trenutka l i aval i tereta svoje predi sl amske (dahilijjetske)
prolost i . U trenutku ulaska u i sl am svaki od nj i h je duboko
osjeao da on ti me zapoi nje jedan sasvim nov ivot, potpuno
odvoj en od onog koj i m je do tada i vi o. Sa sumnj om,
skepsom, oprezom i strahom se postavljao spram svega to
je obi avao radi ti u prethodnom peri odu i sve to poinjao
smatrati neasni m, nedostoj ni m i nepri mj ereni m i sl amu!
Upravo s takvi m osjeanjem on j e pri mao novu, i slamsku
uputu. Ako bi ga ponekad i nadvladala njegova strast, ako bi
ga pri vukla neka rani j a navi ka, ako bi mu promakao kakav
i sl amski zahtjev . . . , on bi istoga asa bio svjestan pogrjeke i
gri jeha i u dubi ni svoje due bi outi o snanu potrebu za
oi enjem i opet bi iznova pokuao bi ti u strogom suglasju
s kur'anskom uputom.
U svijesti i osjeanji ma novoga musli mana nastupao je
potpuni raskid s njegovom prolou i z ega je proi zi lazi o i
prekid svih veza s ranij i m drutvom koje ga je okruivalo. On
je konano raski dao sa svojom dahi l ijjetskom sredi nom i
konano se utapao u svoju novu, i sl amsku sredi nu. I st i na,
on je i dalje trgovao s neki m mnogoboci ma, i dalje s nj i ma
odravao dnevnu komuni kaci j u, al i je duhovno bio potpuno
izol i ran od nj i h.
Postoj al a j e i puna odvoj enost od nei sl ams kog
okruenja, od nj egovi h obi aja, poi manj a, navika i odnosa
ZNAKOVI NA PUT 19
to je bi l a poslj edi ca odvajanja od i deje mnogobotva i
prihvatanja vjere u jednog Boga, odvajanja od nei slamskog
poimanja ivota i postojanja i prihvatanja i sl amskoga . . . Ta
odvojenost je, dakle, rezultat ulaska u novo, islamsko drutvo
s njegovim novim vodstvom, te po klanjanja tom drutvu i tom
vodstvu cijeloga sebe: sve svoje ljubavi i odanosti, svih svoj i h
sposobnosti.
+
Bio je to ustvari razlaz puteva. Potetak hoda novi m
putem znati o j e slobodan hod, bez pri ti ska ivota
dahi l ijjetskog drutva, bez poimanja i vrijednosti koje su
vladale u njemu. Tu, u takvoj situaciji i upravo zbog toga,
musliman je nai lazio samo na neprijatnosti i intrige, al i je u
sebi dobro znao da je konatno odl uti o i opredijel io se.
Dahilijjetsko razmiljanje i dahilijjetski nati n ivota vi e ni su
nalazili puta do njega.
Mi se danas nalazimo u istom onakvom dahi lijjetu u
kakvom su se nalazili i savremenici ranog islama, i l i u jo
gorem. Sve oko nas j e dahi lijjet: poi manja lj udi , nj i hova
vjerovanj a, navi ke i obi taj i , i zvori znanj a, umj etnost i
knjievnost, propisi i zakoni . . .

tavie, znatan dio onoga to

smatramo i sl amski m znanj em, i sl amski m i zvor i ma,
islamskom filozofijom i i sl amski m miljenjem - takoder je
produkt ovoga dahi lijjeta! ! !
Stoga se u nama ne udomauj u i slamske vrijednosti, u
naim umovima se ne razbistrava i slamsko poimanje. Od nas
ne nastaje i mpozantna generacija sastavljena od ljudi tipa
pre generacije koju je islam u potetku proizveo.
Prema tome, i sl amski pokret se u svojoj fazi izrastanja i
formiranja mora osloboditi svih utjecaja dahi l ijjeta u kojem
ivimo i iz kojeg se napaja mo. Moramo se iznova vratiti onom
tistom izvoru s kojeg su se napajal i lj udi prve generacije,
izvoru koji se sasvim sigurno nije zamutio, kojeg nita nije
dotaknula. Vratit emo se njemu da iz njega crpimo svoju
20 Se(dKum
predstavu o sut i n i cj el okupnog postoj anj a, o sut i ni
ovjekovog postoj anj a, predstavu o ukupni m odnosi ma
i zmedu nj i h dvoga i I st i nske Savrene Egzi stenci je - Boga
uzvienog. Odatle emo crpjeti i naa razumi jevanja ivota,
nae vri jednosti i moral, nae uzu se vlasti , poli ti ke, ekonomije
i svi h drugi h sastavni ca ljudskog ivota.
Kada se vrat i mo t ome izvoru, moramo mu pri i sa
svi jeu da emo i z nj ega crpj eti s ci lj em sprovoenj a |
ravnanja po onome to iz njega zahvati mo, a ne s ci ljem samog
studi ranja i razonode. Vratit emo se, dakle, tome izvoru da
pogledamo ta on hoe da budemo - pa da to i budemo! Na
tome putu nai i emo na vanrednu umj etni ku ljepotu u
Kur'anu, susrest emo se s prel i jepi m kaziva nj em, s prizorima
Sudnjega dana, s duhovnom logi kom . . . Susrest emo se,
zapravo, sa svi m oni m za i m tragaju i strai vai i oni koj i
tragaju za i ntel ektual ni m nasl adama. Mi se s ti m, meduti m,
susreemo usputno. To ni je na prvenstveni ci lj. Na ci lj je
vi djeti ta Kur'an trai od nas da i ni mo; kakva je opa vizija
koju Kur'an eli da i mamo, kakvu svijest o Bogu; kakav moral
trai od nas, kakvo stanje i stvarno uredenje ivota?
Potom se moramo osl obodi ti pri ti ska dahi l i jjetskog
drutva, njegovih predodbi , obi aja i vodstva, i to u dubi ni
nai h dua. Naa zadaa nij e da se pomi ri mo sa stvarnou
ovog dahi l i jjetskog drutva, da mu se pri kl oni mo. Sami m
t i m to i ma tu karakteri sti ku, t j . da je dahi l i jjetsko, s nj i m
nije mogu kompromi s! Prema tome, naa zadaa j e da prvo
promi j eni mo sebe, da bi smo potom promi j eni l i i drutvo. Na
pri marni zadatak je promi j eni ti stvarnost ovoga drutva - i z
temelj a promi j eni ti tu dahi l ij j sku stvarnost! Ona u svojoj sri
proturijei i sl amskom putu i i slamskoj vi zi j i . Ta nam stvarnost
si lom i pri ti skom zabranjuje da i vi mo onako kako to od nas
zahtijeva Boi j i Zakon!
Prvi korak na naem putu jest taj da se i zdi gne mo iznad
ovog dahi lijjetskog drutva, iznad njegovih vrijednosti i vizija.
ZAKOVI N H 2 1
Nimalo ne smijemo odstupiti od naih vrijednosti i naih vizija
kako se ve na pola puta ponovo ne bismo susreli s nji m. To
nikako! Nai putevi se potpuno razilaze. Ako napravimo i
jedan zajedniki korak. izgubit emo pravac; izgubit emo put!
Na naem putu nailazit emo na mnoge nevolje i tekoe
i od nas e biti zahtijevane ogromne rtve. Meuti m, mi
drugog izbora nemamo ukol i ko hoemo sli jedi ti put pre
generacije kojom je Bog utemeljio Svoj Put i koju je pomogao
protiv dahilijjeta.
Dobro je da uvijek budemo svjesni prirode naeg pravca,
nae pozicije i prirode puta koji moramo prijei da bi smo izili
iz dahilijjeta upravo onako kako je iz njega izila jedinstvena
kur'anska generacija.
ZNAKOVI NA PUT 23
NAv KUR' ANSKO MEOA
Mekkanski dio Kur'ana je Poslani ku - mir neka je na nj! -
objavljivan trinaest puni h godina i za svo to vrijeme on mu je
govorio samo o j ednom probl emu, o probl emu koji se
suti nski ne mi j enj a. Nati n i zl aganja tog probl ema se,
medutim, skoro ni jednom nije ponovio. Tako je Kur'an taj
problem svaki put iznova ti ni o novi m, kao da ga prvi put
tretira.
Govorio je o prom, najveem i temeljnom zahtjevu nove
vjere: govorio je o vjerovanju i njegovom osnovnom segmentu
- odnosu izmedu tovjeka i Boga (uluhijjet i 'ubudijeO.
S ti m se obraao tovjeku kao takvom. U tom smi sl u
arapski tovjek tog vremena jednak je arapskom tovjeku
svakog drugog vremena, kao to je isti i svaki drugi tovjek,
kako u tom tako i u svim drugim vremeni ma.
To je, zapravo, pitanje tovjeka koje se nikada ne mijenja,
pitanje njegova postojanja na Ovom svijetu i pitanje njegova
kraja, zatim pitanje njegova odnosa s ovim svijetom i ivim
biima oko njega, pitanje njegova odnosa prema Stvoritelju
tog svijeta i tih ivih bia ... Ono, dakle, to se ne mijenja jer
se radi o postojanju, o samom tovjeku kao takvom.
Mekkanski Kur'an je tovjeku objanjavao tajnu njegova
postojanja i postojanja svijeta oko njega. Kazivao mu je ko je
on, odakle je doao, zato je doao, gdje e na kraju otii, ko
ga je iz ni tavila i svijeta nepoznatog doveo ovamo, ko e ga
J<em
odavde odvesti i kakav e mu tamo biti kraj. Govorio mu je
ta je ovo postojanje koje on osjea i da iza njega stoji neto
nedokuivo to on samo sluti, a ne vi di ga; kazivao mu ko je
stvorio svu ovu pojavnost prepunu tajni- ko njome upravlja i
ko sve u njoj pokree; ko pojavnost uvijek iznova obnavlja i
ko je mijenja naoigled ovjeka. Isto tako govorio mu je kako
da se odnosi prema Stvoritelj u ovog svemira, al i i prema
samom svemi r u, i obj anj avao mu kako l j udi trebaj u
komunicirati jedni s drugi ma.
Prema tome, radi se o pitanjima od najveeg znaaja i
na nji ma se temelji cjelokupno ovjekovo postojanje. Ona e
ostati od najveeg znaaja sve do Konanoga kraja.
Tako je proteklo punih trinaest godi na u utvrivanju
odgovora na pitanja koja sutinski obuhvataju cjelokupan
ovjekov ivot u svim segmentima njegova ispoljavanja.
Mekkanski dio Kur'ana ni jednog trenutka nije izaao iz
okvira ovih temel jni h pi tanja ni ti se bavio pojedinostima
vezanim za praktinu organizaciju ivota, sve dok se nije dalo
pri mjereno pojanj enje i dok se sve komponente dati h
odgovora ni su vrsto utemelji le u srcima odabrane skupine
ljudi . Nji h je Allah odredio da ponesu ovu vjeru, da preuzmu
ustrojavanje svakodnevnog ivota tako da on bude njen
praktini izraz.
Nosi oci i sl amske i deje i zagovorni ci uspostavljanja
takvog drutvenog poretka u koj emu e vjerski propisi biti
prakti no sprovedeni u ivot, moraj u se, dakako, dugo
zadrati pred ovim znaaj ni m fenomenom. Rije je o tome da
se mekkanski dio Kur'ana punih trinaest godina iskljuivo
bavio usaivanjem islamskog vjerovanja. Za svo to vrijeme
on se nije pozabavio niti jednom pojedinou drutvenog
poretka koji bi se zasnivao na tom vjerovanju, odnosno
zakonodavstva koje bi musl i mansko dr utvo trebal o
primjenjivati.
ZNAKOVI NA P 25
Boi ja mudrost htjel a je da prvo pi tanje koj i m se
pozabavio i sl amski poziv (da'wa) jo od samog poetka
Objave, bude pitanje vjerovanja. I sto tako je htjela da Boiji
Poslani k svoje prve korake na putu ovog poziva nai ni
pozivajui ljude da posvjedoe da "nema drugog boga osi m
Allaha", te da potom svoj pozi v nastavi upoznaj ui ih s
nj i hovi m i sti nski m Gospodarom koj emu j edi no trebaj u
robovati.
Na pri pogled - ljudski gledano - to nije bio najlaki put
do arapskih srca! Nai me, oni su sasvim dobro znal i ta u
njihovom jeziku znai rije "Bog" i ta podrazumijevaju rijei:
"Nema drugog boga osim Allaha". Vrlo dobro su znali da
Boanstvenost (uluhijjef znai vrhovnu vlast, da vjerovanje
u samo jedno Boanstvo, u Allaha Uzvienog, znai uzurpaciju
vlasti koju su vrili vraevi, sveeni ci , namjesnici i vladari i
njenu cjelovitu predaju samo Allahu . . . Cjelovitu predaju vlasti
samo Al l ahu: vl asti nad savj est i ma, nad obred i ma i
svakodnevnim ivotom, vlasti u i metku i sudstvu, vlasti nad
duama i ti jel i ma ljudi . . . Vrlo dobro su znali da je "Nema
drugog boga osim Allaha" atak na svu zemaljsku vlast koja
je sebi prigrabila najue karakteristike boanstvenosti, da je
to atak na ukupno stanje koje je nastalo iz tog njihova grabea,
da je to otvoren sukob s vlau koja vlada pomou zakona
koji je sama izmislila, koji nije legitimirao Allah ... Arapi ma,
koji su odlino poznavali svoj jezi k i koji su prema tome znal i
pravi sadraj poziva "Nema drugog boga osi m Allaha" ni je
bi l o nepoznato ta taj poziv znai za njihovo postojee stanje,
za njihove pozicije i vlast. Stoga i jesu taj poziv, ili bolje rei
tu revoluciju, doekali onako estoko i suprotstavi l i joj se
krvavo, to je svakome odve poznato . . .
Zato j e upravo takav bi o poetni korak ovog poziva?
Zato je Boija mudrost odredila da on zapone sa svim oni m
tekoama?
2 Sed<eib
Kada je Boi ji Poslani k- mi r neka je na nj ! - poslan s ovom
vjerom, najplodni ja i najbogati ja arapska podruja ni su bi la
u nj i hovi m rukama, ve su nj i ma gospodari l i drugi narodi . Na
sj everu j e c i j el i

am (da nanj a Si r i j a) bi o pot i nj en

Bi zanti j ci ma. Nj i m su upravljali arapski namj esni ci koje su
Bi zanti j ci postavlj al i . S druge strane, na jugu, ci j el i Jemen je
bi o poti njen Perzi janci ma - i oni su tu i menovali svoje arapske
namj esni ke. Arapi su pod svojom vlau dral i samo Hi daz,
Ti hamu, Nedd i neplodna pusti njska podruja u koj i ma bi se
tek tu i tamo nala poneka pl odna oaza!
Moda e neko kazati : Muhammed - neka su na nj mi r i
blagoslovi Boi j i ! - s obzi rom na to da je bi o povjerljiv i iskren
i da ga je jo prije poslanstva pleme Qurej i zabralo da presudi
kod postavlj anja Crnog kamena i pri hvati l o njegovu presudu
- pet naest god i na pr i j e nego je pr i mi o Obj avu, kao
naj utj ecaj ni j eg l ana BenO Hai ma koj i j e bi o naj el i t ni j i
ogranak Qurej i ja - mogao je kao takav svoj poziv proklamirati
naci onal no s ci ljem homogeni ziranja arapski h pl emena koja
su nagri zal i svakojaki sporovi i razdi ral i medusobni sukobi .
Mogao j e svoj poziv, dakle, naci onal no kanali sati kako bi od
koloni j al ni h i mperi j a povrati o otetu arapsku zemlju - sa
sjevera od Bi zantijaca, a s juga od Perzi janaca. Tako je mogao
vi soko podi i zastavu arabi zma i uspostavi ti naci onal no
jedi nstvo na ci jeloj teri tori ji Poluotoka.
Moda e neko rei: Da je Boi j i Poslani k - neka su na nj
mi r i blagoslovi Boi j i ! - ovako usmjerio svoj poziv, nesumnj ivo
bi mu se odazvala sva arapska pl emena. I stodobno, ne bi
morao i tavi h tri naest godi na trpj eti zbog svoje ori jentaci je
koj a je bi l a suprotna i nteresi ma vl adaju i h krugova na
Poloutoku!
Moda e opet neko rei : Muhammed je, nakon to bi
mu se Arapi tako odazvali i povj eri l i mu vlast i upravljanje, i
nakon to bi u svoje ruke preuzeo svu vlast i slavu, to lahko
mogao i skori sti ti za uvri vanje monotei sti kog vjerovanja
ZNAKOVI NA PUTU 2/
s kojim je poslan, te za pridobijanje l judi da se potine vlasti
svoga Gospodara nakon to i h je pri dobi o da se potine
njegovoj, ljudskoj vlasti!
Uzvieni Allah, koji je Najmudri ji i Najvei Znalac, Svog
Poslanika, medutim, nije usmjerio u tom pravcu! Naprotiv,
usmjerio ga je da se suprotstavi naelom "Nema drugog boga
osim Allaha!" i da, zajedno s malobrojnom skupinom svoji h
pristalica, pretrpi sve one uase i tekoe!
Zato? Ta Bog Uzvieni nee Svoga Poslanika, i vjernike
koji su bili sa njim, prisiliti na neto runo i neprijatno! On,
Uzvieni , znao je da to nije i spravan put. Nije pravi put to da
se zemlja oslobodi iz ruku bizantijskog ili perzijskog si l nika i
preda se u ruke arapskog si l nika. Svaki je si lni k si l nik! Zemlje
pripada Allahu i mora se Njemu predati. No, ona se Allahu
moe predati samo ako se nad njom zavi hori zastava La ilahe
il/allah ( Nema drugog boga osim Allaha). Nije, dakle, ispravan
put taj da se lj udi na ovoj Zemlji oslobode od bizantijskog i l i
perzijskog si l nika i potom se prepuste arapskom si lni ku. Ta,
svaki silnik je silnik, ma ko on bio! Ljudi su jedi no Boiji robovi,
no oni to mogu istinski biti samo pod zastavom La ila he il/allah
- Nema drugog boga osim Allaha, to Arapi n koji odl i no
poznaje znaenje svoga jezi ka vrlo dobro razumi je: nema
vladarenja osim Boijeg, nema zakona osim onog koji dolazi
od Boga, nema vlasti niko ni nad kim jer sva vlast pripada
samo Bogu i jer je "nacija" koju islam eli l judima- vjerskog
karaktera, vjerska nacija, u kojoj je, pod Allahovom zastavom,
potpuno jednak Arapin, Bizantijac, Perzijanac i svi drugi narodi
i rase.
To je ispravan put. . .
U vrijeme kada je Boiji Poslanik - neka su na nj mi r i
blagoslovi Boiji! - poslan sa ovom vjerom, arapsko drutvo
je bi l o kraj nje ekstremno u pogl edu podj el e bogatstva i
pravde. Malobrojna skupi na je u svojim rukama drala skoro
28 J<e
cjelokupan kapital i trgovi nu. Uz to je prakticirala i kamatu
to je doprinosila tome da su joj se kapital i trgovina enormno
uveaval i . Ogromna vei na ljudi je i mala samo neimatinu i
gl ad. Onaj ko je imao bogatstvo, imao je i ugled i poloaj u
drutvu, dok ostali, ogromna veina ljudi , ni su i mal i ni jedno
ni drugo!
Moda e ovdje neko rei: Muhammed je svom pozivu
mogao dati socijalni obol i tako najaviti rat aristokraciji. Mogao
ga je usmjeriti na preureenje postojeeg stanja s ciljem da
se bogatstvo bogatih vrati siromani ma.
Moda e neko jo rei : Da je Boiji Poslani k - neka su
na nj mir i blagoslovi Boi ji ! - ovako postupi o sa svojim
pozivom, arapsko drutvo bi se nesumnjivo podijelilo na dva
dijela: na jednoj strani bi bila ogromna veina ljudi koji bi
prihvatili tu novu ideju i pobuni li se protiv tiranije kapitala,
asti i ugleda, dok bi na drugoj strani bila samo jedna mala
skupi na koja bi nastojala sauvati postojee stanje. U tom
sluaju se ne bi desi lo ono to se desi lo - da itavo drutvo,
izuzev doi sta rijetkih pojedi naca, zajedni ki ustane protiv
naela La ilahe il/allah!
Moda e rei takoder i ovo: Muhammed je, nakon to
bi mu se odazvalo to ogromno mnotvo koje bi on predvodio
i pomou kojeg bi bez tekoa savl adao i pokorio onu
malobrojnu skupi nu, to svoje mjesto i vlast lahko mogao
iskoristiti za uvrivanje monoteistikogvjerovanja ('aqidetu
et-tewhid s kojim ga je poslao njegov Gospodar. Tako je lahko
mogao pridobiti ljude da se potine vlasti svoga Gospodara,
kad ih je ve pridobio da se potine njegovoj ljudskoj vlasti!
Uzvieni Allah, koji je Najmudriji i Najvei Znalac, svog
Poslanika, meduti m, nije usmjerio u tome pravcu . . .
Allah je, naravno, znao da to ni je pravi put. Znao je da
socijalna pravda nuno mora proistjecati iz opeg vjerovanja/
uvjerenja datoga drutva, drutva koje e rjeenje svakoga
2NAkOv|NA/JJ 29
pitanja podvrgnuti Boi j i m propi si ma, koje e dobrovoljno i s
radou pri hvatati Boi je odredbe u pogl edu pravedne
raspodjele materi j al ni h dobara i zbri njavanja svi h l j udi , i me
se u srcu i onoga koj i uzi ma i onoga koj i daj e podjednako
uvruje uvjerenje da on na taj nai n sprovodi red koji je
Bog propi sao. Uz to, svaki onaj koji se pokorava ovome redu
oekuje najljepe rezultate i svako dobro kako na Ovom, tako
i na Buduem svi jetu. Tako l j udski m srci ma ne ovladava
pouda i zavist, ni ti se sve mora rjeavati si l om, strahom i
terorom! Tako se ne kvare lj udska srca i ne sputavaju se
duhovi, kako se to deava u oni m drutveni m si stemi ma koji
se ne temelje na naelu La ilahe il/allah!
Kada je posl an Boi ji Posl ani k, sal l al l ahu ' alej hi we
sel l em, moral ni nivo Arabijskog poluotoka bi o je, s izuzetkom
nekih nepatvoreni h bedui nski h vrl i na, na najnioj moguoj
razi ni .
U drutvu su u vel i koj mj eri bi l i rai reni svakojaki obl i ci
nepravde, o emu rjeito govori sentenca pjesni ka Zuhejra b.
Ebu Sul emi j a:
Ko se ne brani orujem svojim, zdrobljen e biti
a ko nasilje ne ini, samog e nasilje stii!
To nedvosmi sl eno i zraava i opepoznato nael o u
predi slamskom peri odu: "Pomozi svome bratu i onda kad je
nepravedan, i onda kad se njemu nepravda i ni ! "
Alkohol i kocka su obavezni prati oci bol esnog drutva i ,
tavi e, oni su nj egov ponos! Nj i ma obi l uj e cj el okupna
predi slamska poezija! Tarefa b. ei -'Abd, npr., pjeva:
Da tri zadovoljstva nije tono junaku ivot ine
smislenim,
ja sreom se tvojom kunem, ne bih mario za smrt.
Pro je: to prigovore zlobne uvijek aom vina
rumena preteknem
30 >e|d<eb
to veselo se pjeni kad se sa vodom pomijea.
Moje mi pijanke i slast tako traju jednako,
enluk i aenje naslijedih od slavnih svojih
predaka.
Bijae tako sve dok me rodbina sva izbjegavati
ne stade,
dok me ne izdvoji ustranu kano devca im
mamena!
Prosti tuci ja, u svim svoj i m obl i ci ma, takoder je jedno od
znamenja takvog drutva! To je ope pravilo i odnosi se na
svako nei slamsko (dahi lijjetsko) drutvo, kako u prolosti
tako i danas. Arapsko pred i sl amsko drutvo je u tom smi slu,
kako ga j e opi sal a Ai a - Bog bi o zadovol j an s njome! -
i zgl edal o ovako:
"Pri je i slama su postojale eti ri vrste brani h veza. Jedna
od njih j e bila poput dananjeg braka: ovjek od drugoga
ovjeka zaprosi njegovu tieni cu ili kerku, zaprosi je i potom
oeni . Druga vrsta braka bi la je takva da ovjek svojoj eni ,
od mah nakon prestanka njenog menstrualnog ci kl usa rekne:
'Oti i kod tog i tog ovjeka i zamol i ga da spava s tobom! ' lza
toga joj se on ne bi pri bl i avao u postel j i sve dok se ne bi
ustanovi lo da li je zatrudnjel a od onog ovjeka kojem je i l a!
Kad bi se to ustanovi lo, tek tada bi joj poeo pri laziti i njen
mu . On je, nai me, to i ni o u el j i da mu d i j et e bude
pl emenitog pori jekl a! Bi o j e to tzv. brak nabavke. Trea vrsta
brane veze izgledal a je ovako: sakupi l o bi se nekol i ko l judi ,
i ji bi broj obavezno bio manj i od deset, i oti l i bi kod jedne
ene, te bi svaki od nji h opi o sa nj om. Ako bi tom pri l i kom
ona zanijela i poslije rodila dijete, nekoli ko noi nakon poroda
ona bi ih sve pozvala k sebi , a ni jedan od nji h se ne bi smi o
ne odazvati. Sakupi l i bi se kod nj e, a ona bi i m rekl a: "Eto, svi
znate ta ste radi l i ! Ja sam, evo, rodi la. Dijete je tvoje! " Tako
bi i menovala onog koji joj se najvie dopadne i dijete bi se
smatral o nj egovi m! I menovani ga se n i j e mogao odrei !
ZNAKOVI NA PUT 31

etvrta vrsta brane veze bi l a je ovakva: sakupio bi se vei

broj mukaraca i otili bi kod jedne ene, a ona ni koga od
njih nije mogla odbi ti . Bile su to prostitutke. One su na svoj i m
vratima i male okaene zastavice kao oznake. Ko god je htio,
mogao je ui kod njih. Ako bi neka od njih zatrudnj ela i dijete
rodi la oni bi se sakupi l i kod nje i prema izgledu djeteta
nastojali bi prepoznati oca! Dijete bi pripisali onom ko im je
izgledao najvjerovatni ji m ocem i on bi ga prisvojio: di jete bi
se zvalo njegovim i on ga se nije i mao pravo odrei!" (Ovo
biljei Buhari u poglavlju o braku) .
Ovdje e moda neko rei : Muhammed je svoj poziv
mogao ui ni ti reformi sti ki m i tako akcenat stavi ti na
popravl j anj e opeg mor al a, na i enj e d rutva i
oplemenj ivanje ljudskih dua!
Neko e moda jo pri mijetiti : On - mi r i blagoslovi Boi ji
neka su na nj! - mogao je i u to vrij eme nai - kao to,
uostalom, svaki moralni preporoditelj moe nai u svakoj
sredi ni - dobre lj ude koj i ma smeta neist koja ih okruuje i
koje bi svakako po nijela gordost i muevnost da se odazovu
pozivu za reformu i proienje!?
Moda e neko kazati : Da je Boi j i Posl ani k - mi r i
blagoslovi Boiji neka su na nj! - tako postupio odmah na
poetku bi mu se odazvala najbolja skupi na lj udi , oni i ji je
moral i st, a due neporone, i zahvalj ujui tome oni bi lahko
prihvatili njegovu vjeru i potom je i ri li medu lj udi ma. Ovako
je poziv La ilahe il/allah izazvao estok otpor jo na samom
poetku puta?!
Uzvieni Bog je, naravno, znao da ni to nije pravi put.
Znao j e da se mor al moe popravi ti samo na t emelj u
vjerovanja koje postavlja kriterije i ustanovljuje vrijednosti,
ali koje postavlja i vlast na koju se oslanjaju, te koje toj vlasti
daje ingerencije koje e ona sprovoditi kako prema oni ma
koji se dre ti h kriterija i ti h vrijednosti, tako i prema oni ma
l2 :ed<eio
koji ih kre. Naime, pri je no to se to vjerovanje uvrsti i prije
no to se ustroj i takva vlast, sve vri jednosti ostaju l abi l ne kao
i sav moral koj i se na nj i ma zasniva - bez vrstog uzusa, bez
moi i bez pri mj erene sati sfakcije!
Kad se, nakon mukotrpnog truda, vjerovanje uvrstilo i
kad se ustabi l i la vl ast na koju se nasl anj alo .. kad su l judi
upoznal i svoga Gospodara i samo Njega oboavati stali . . .
kada su se osl obodi l i vlasti l j udi , odnosno poriva . . . kad se u
nj i hovi m srci ma ukori jeni le La ilahe il/allah. .. Allah je tada, s
t i m i s takvi m l j udi ma, i ni o sve ono o emu se moglo samo
matati : Zemlj a se i sti la od "Bizanti naca" i "Perzijanaca",
ali ne da bi se na njoj uspostavi la vlast "Arapa", ve da bi se
uspostavila vlast "Boi ja"! Zemlj a se i sti la od vlasti svakog
sil ni ka - bi zantij skog, perzijskog i arapskog podjednako . . .
Drutvo se oi sti la od drutvene nepravde svake vrste.
Uspostavljen je "i sl amski poredak", poredak koji sprovodi
Boiju pravdu, koji vrjednuje Boanski m kri teri jima i koji samo
u Boije ime visoko die zastavu drutvene pravde. Tu zastavu
on zove i sl am i ne pri dodaje joj nikakav drugi atri but. Na njoj
pi e samo: La ilahe il/allah!
Lj udi i nj i hov moral postal i su kri stalno i sti , a nj i hove
due i srca su se prosvijetlile do te mjere da ak nije bi l o ni
potrebe, izuzimaj ui doi sta ri jetke sl uajeve, da se posegne
za kaznama i sankci j ama koje j e Bog propi sao! Nadzor i
kontrola su kod nj i h bili u svijesti ma, a sva udnj a se svodi la
na posti zanje Boi jeg zadovolj stva i Njegove nagrade. Stid i
strah od Boije srdbe i kazne zauzel i su mjesto nadzora i
kontrole svega onoga to bi moglo dovesti do kazne.

ovjeanstvo je, kao ni kada prije, dosti glo vrhunac reda,

morala i cjelokupnog ovosvjetskog ivota. Ono to ni kada nije
postiglo ni kasni j e, osi m pod islamskom vl au!
Sve je to posti gnuto tako to su oni koji su ovu vjeru
uspostavi l i u formi drave, si stema zakona i propisa, najprije
ZNKOVI NA P 33
tu vjeru uspostavi l i u svoj i m svi jesti ma i ivotu u vi du
vjerovanja, morala, pobonosti i svakodnevnog ivljenja. Za
uspostavljanje takve vjere nj i ma j e bi l o dato samo jedno
obecanje, koje ni je sadravalo ni pobjedu ni vlast ak ni same
te vjere pod njihovim rukovodstvom!. . . Samo jedno obeanje
Dennet! To je sve to im je bilo obecano za iscrpljujuu
borbu, za teke patnje, za irenje vjere i za suprotstavljanje
dahilijjetu s oni m to vlastodrci svakog vremena i prostora
preziru s La ilahe il/allah!
| kad ih je Bog na svakakve kunje stavio, pa se strpi l i ,
kad njihove due vi e ni su i male ni kakvih prohtjeva za sebe,
kad je postalo oito da oni na Ovom svijetu ne oe kuju ni kakvu
nagradu, ma kakva ona bila, makar i pobjeda ove vjere pod
njihovim rukovodenjem i njena primjena na Zemlji zahvaljujui
njihovu trudu, i kad se vie nisu ponosili svoj i m precima i l i
svoj i m pl emenom, zavi aj em i l i zemlj om, fami l i j om i l i
porodicom . . . Kad se sve to, dakle, kod njih postiglo bi lo je
oigledno da su postali dostojni veli kog povjerenja: da bdi ju
nad vjerom u kojoj e sva vlast pri pasti i skl juivo Bogu
Uzvienom- u srcima, u svijestima, u nai n u ivota, u vjerskim
obredi ma, u duama i imetku, u svakom stanju i situacij i ; da
su dostoj ni poni jeti emanet vlasti koja im se daje da je
primjenjuju u skladu s Boijim Zakonom i s Boijom pravdom,
s tim da oni od te vlasti nee i mati nita za sebe, svoju
porodi cu, narod ili rasu. Sva vlast koju e i mati u rukama
pri padat e iskljuivo Bogu, Njegovoj vjeri i Njegovom Zakonu,
jer znaju da je sve to od Njega, da i m je tu vlast On dao.
Ovaj blagoslovljeni metod, medutim, ne bi poluio ovako
impresivne rezultate da vjerski poziv (da'wa) ni je zapoeo
onako kako je zapoeo, i da nije podigao samo jednu zastavu
zastavu La ilahe illal/ah, i ni kakvu drugu pored nje; da taj
poziv, dakle, nije iao ovim naizgled tekim i mukotrpni m, a
u sutini lahkim i blagoslovljeni m putem.
3 >ed<eib
Ovaj blagoslovlj eni metod, takoder, ne bi bio u ci jelosti
posveen Bogu da je u svoj i m prvi m koraci ma bi o obi ljeen
naci onal no, soci jal no, eti ki . . . , ili da je uz svoje jedi no geslo
La ilahe il/allah - i mao j o bi lo kakvo drugo geslo.
*
* *
Cjel okupan mekkanski di o Kur'ana tako je bio posvecen
uvrivanj u La ila he il/allah u srci ma i svijesti lj udi . On je bio
sav u znaku tog puta i pored toga to je taj put izgledao
mukotrpan, i sav u znaku i zbjegavanja svih drugi h, sporedni h
puteva. Sav je bi o u znaku ustrajnosti na ovom putu.

to se pak ti e jedi ne kur' anske preokupaci je ovoga

perioda - pitanja vjerovanja - i njegova nezadiranja u pojedi nosti
sustava na koj i ma se temel ji i u zakone kojima se ureduj u
medu ljudski odnosi, ona je isto tako vana znaajka pred kojom
se nosi oci vj erskog pozi va moraj u zadrati i savj esno je
razmotri ti .
Nai me, to je uvjetovala sama pri roda i slama koji se u
ci j el osti zasni va na nael u ) ednog Boanstva. Sve nj ene
regulative i svi njeni propi si proistjeu iz tog velikog korijena. !
kao to ogromno, visoko drvo, prostrana hlada i isprepletenih
grana, vi nuto u vi si ne, mora imati korijen duboko u zemlj i ,
pruen iroko na sve strane, shodno njegovim di menzijama,
tako i ova vjera: njen sistem obuhvaa cijeli ivot i bavi se i
vel i ki m i mal i m ivotni m pi tanj i ma. On regulira ovjekov ivot
ne samo na Ovom, ve i na Buduem svijetu i ne samo u
pojavnom, ve i u nevi dljivom, skrivenom svijetu, ne samo u
manifestni m, materi jalnim relacijama, ve i u dubi nama svijesti,
u najskrovi ti j i m taj nama i namjerama . . . On je jedna itava
organizacija - ogromna, iroka i prostrana, i prema tome mora
i mati korijenje i dubi ne srazmjerne svojoj vel i i ni , prostranosti
i rairenosti .
ZNAKOVI NA PUT 35
Ovo je jedan aspekat tajne islama i njegove naravi. On
odreduje metod u njegovoj izgradnji i kontinuiranom trajanju,
on izgrad uje vjerovanje i osnauje ga, protee ga na sve po re
ovjekove due . . . Ovaj aspekt pokazuje jednu od nuni h
pretpostavki pravi lnog ustrojavanja, garanciju mogunosti i
sklad izmedu vidljivog dijela dreta i njegova korijenja duboko
u zemlji.
Kad se, u svoji m vel i ki m dubi nama, jedanput uvrsti
vjerovanje La ilahe il/allah, s njim se istovremeno uvruje i
itav jedan sistem u kojem se to La ilahe il/allah mani festira.
Tako se pokazuje da je to i jedi ni sistem koji prihvaaju due
u koj i ma se uvrsti l o vjerovanje i koje su mu se odmah na
poetku sasvim prepustile, ak i prije nego su i m pojanjene
njegove pojedinosti i propisi! Ta pokornost odmah na poetku
je, zapravo, zahtjev samoga vjerovanja (iman). Zahvaljujui
tome due s radou prihvataju sve i sl amske regulative i
propise koji im se poslije pojasne i ni emu se ne opiru ni ti se
dvoume u pogl edu prakti ne pri mj ene svakog novog
saznanja. Na taj nai n je doki nut al kohol, kamata, kockanje i
sva ostala dahilijjetska praksa. Sve je to doki nuto samo
kur'anskim ajeti ma i l i rijei ma Boijeg Poslanika neka su na
nj mir i blagoslovi Boiji! Za ostvarenje samo malog di jel a toga
zemaljske vlade ulau vel ike napore posredstvom svojih
zakona i propisa, svojih povelja i konvencija, vojske i organa
vlasti, propagande i sredstava javnog komuniciranja, i jedi no
to uspijevaju jeste sputati javno krenje propisa! Drutvo
istovremeno stenje u moru zabranjenih stvari i poroka!
*
* *
Drugi aspekt naravi ove vjere ogleda se u tom i spravnom
programu. Ova vjera zapravo i jeste jedan ozbiljan, di namian
i praktian ivotni program (menhedi. Ona je i dola s ci ljem
da uredi ivot u njegovoj stvarnosti, da tu stvarnost potini
3 Sejjid Ku|b
svoj i m kri teri j i ma: da je odobri i korigira i l i pak da je iz temelja
promi j eni . Stoga ona svoj i m propi si ma i regul i ra samo
konkretne situaci je u drutvu, u onom drutvu koje vec u svom
nael u pri hvaca j edi no vlast Boi j u.
I sl am nije "teori ja" koj a se bavi pretpostavkama! I slam
j e "program" koj i korespondi ra sa stvarnocu. Za to je,
ponajprije, nuno postojanje musl i manskog drutva koje ce
priznavati vjersko naelo da "nema drugog boga osi m Allaha"
i da suverenitet (hakimijje) pripada i skl juivo Bogu; drutva
koj e ni kome drugom nece pri znati suvereni tet i koje ce
od baci t i l egi t i mnost bi l o kakvog ust roj stva koj e ni j e
utemel jeno na ovom nael u.
Kada jedno takvo drutvo doi sta bude uspostavljeno, ono
tek tada poi nje i mati svoj stvarni ivot koji iziskuje ustroj i za
konske regulative. lslam tek tada, i samo u tom sluaju, poinje
utvrivati te regulative i propi sivati zakone narodu koji se su
ti nski opredijelio za to i koji je sve drugo u tom smi slu odbacio.
Sljedbenici ovoga vjerovanja nuno moraju imati vlast
nad sami ma sobom i nad svoj i m drutvom. Ta vl ast ce
garanti rati sprovoenje zakonski h propisa i regulativa, to
ce ci jelom si stemu osi gurati autoritativnost, a zakonodavstvu
ozbi l j nost. Sama i votna stvarnost ovoga drutva ustvari
sama po sebi namece trenutnu primjenu zakonski h uredbi .
Musl i mani u Mekki , npr., nisu i mali vlasti nad sobom ni ti
nad svoj i m dr utvom. Tako n i su ni i mal i svoj stvar ni ,
autonomni ivot koj i bi urei val i u skl adu s Boi j i m Zakonom.
Stoga i m Al l ah u tom peri odu ni je ni objavlj ivao zakonske
propi se i uredbe, vec samo i sto vjerovanje i moral koji je
proi stjecao i z tog vjerovanja. Tek kad su u Medi ni formi ral i
dravu koj a je i mal a svoj u vl ast, tek tada su i m objavljivani
zakoni i tek tada j e ustrojavan poredak koji je udovoljavao
obj ekti vni m zahtj evi ma tog musl i manskog drutva i j u je
reali zaci ju preuzela drava sa svojom novom vlacu.
ZNAKOVI NA P 37
Bog im nije objavio drutveni poredak i zakonske propise
u Mekki da bi ih oni, tako zgotovljene satuvali kako bi ih,
odmah po formiranju drave u Medi ni, zapoteli i primjenjivati.
Ne, to nije prava narav ove vjere! I slam je mnogo realniji,
mnogo temelj i ti j i . On ne pretpostavl ja probl eme da bi
unaprijed pretpostavio i nj i hova rj eenj a. Tek kada se
muslimansko drutvo u cijelosti pottini Boijem Zakonu i kada
odbaci svaki drugi zakon, islam se tek tada cjelovito suoava
s njegovim realitetom u svom njegovom obi mu, njegovoj
formi, faktorima i okolnosti ma i tek tada, u skladu s ti m,
donosi propise.
Oni koji danas od i sl ama trae da precizno formulira
svoje stavove, da modelira drutveni poredak i oblikuje
propise kojima bi se uredio cjelokupan ivot, dok istovremeno
na Zemlji ne postoji niti jedno druto koje je istinski prihvatilo
jedino Boiji Zakon i svaki drugi odbacilo, uz posjedovanje
vlasti koja dotini zakon titi i primjenjuje ... oni koji to trae
ne poznaju pravu prirodu ove vjere niti njen nati n djelovanja
u ivotu, onako kako to Bog trai. Oni hoe da islam promi jeni
svoju narav, svoj metod i hi storijsko iskustvo i da se tako
priblii ljudskim teorijama i metodama. Oni ga nastoje ubrzati,
mimo njegovog prirodnog puta i koraka, kako bi udovoljio
njihovim trenutani m eljama koje pobuuju unutarnji po rivi
u njihovim litnostima u suotenju s mal iciozni m l judski m
si stemi ma. Trae da i sl am formul i ra sebe u kontekstu
odredenih teori j a i hi poteza, da se postavi naspram
budunosti koje jo nema!
Allah, meduti m, eli da ova vjera bude onaka kakva On
hoe da bude - vjerovanje koje i spunjava srce i savjesti
namee svoju vlast: vjerovanje tiji je osnovni zahtjev da se
ljudi pokoravaju samo i iskljuivo Bogu, da samo Njegove
propise prihvate. Tek poto se nadu ljudi ije je vjerovanje
upravo ovakvo, poto oni preuzmu pravu vlast u svome
drutvu, tek tada se poinju donositi propisi za konkretne
3
pot r ebe t og dr utva i t ek t ada se poi nj e urei vati
svakodnevni ivot.
To je ono to Al l ah el i ovoj vjeri . A bi t e samo ono to
Al l ah eli , ma kakve bi le l j udske elje!
I sto tako, nosi oci ma i sl amske mi si je (da'wa) treba biti
jasno da, kada ljude pozi vaju ponovnom uspostavljanju ove
vjere, prvo treba da i h pozovu pri hvatanju i stoga vjerovanja
( 'aqida) , makar doti ni sebe i nazi val i musl i mani ma, i makar
im na rodni m l i stovi ma pi sal o da su musl i mani ! Oni ih moraju
naui ti da je i sl am, pri je svega, bezrezervno vjerovanje da
"nema drugog boga osi m Al l aha", u pravom smi sl u te rijei,
to podrazumi jeva u svemu pri znavanje samo Al lahove vlasti
i borbu protiv oni h koji nasru na nju, koj i pravo na vlast
pri pi suju sebi . To vjerovanje moraj u vrsto usadi ti u svijest
l judi , u nj i hove obrede, stanja i realnost.
Neka to pi tanj e bude i osnova pozivanja l judi u islam,
jer j e ono to bi l o i prvi put! Toga se drao i mekkanski di o
Kur'ana puni h tri naest godi na.
Kada u ovu vjeru, ovako shvaenu, ude jedna skupi na
lj udi , ta e se skupi na nazvati "musl i manski m drutvom".
Samo to drutvo e moi prakti ci rati i slamski si stem u svom
dr utvenom i votu, j er je samo ono odl ui l o da nj egov
cjel okupan ivot bude zasnovan na ovom naelu, da mu ne
sudi ni ko drugi do Al l ah.
Kada se ui sti nu formi ra jedno takvo drutvo, tek tada se
zapoi nje s i zl aganjem temelja i sl amskog si stema, dok e
samo to drutvo pri stupi ti i zradi zakona koje namee njegov
svakodnevni i vot, a koj i su u okvi ru opi h odredni ca
i slamskog uredenj a. To j e taj pravi lan redosl i j ed koraka
ozbi lj nog, praktinog, realnog i sl amskog metoda.
Nekim i skreni m, ali nestrplji vi m ljudi ma koji ne razaznaju
pravu prirodu ove vjere i pri rodu njenog i spravnog Boanskog
metoda ut emel j enog na mudrost i Mudroga Znal ca, na
zNAkOv|NA/JlJ 39
Njegovu poznavanj u l j udski h naravi i ivot ni h zahtjeva . . .
neki ma od nj i h se, dakle, i ni da e i m prezenti ranje temelj ni h
odredni ca i sl amskog si stema, pa ak i i slamski h pravni h
regulativa, olakati samu mi si j u (da'wa) , da e vjeru l judi ma
ui ni ti privlani j om.
To je privid kojeg proizvodi urba! I sti onaj privi d: da je
pozi v Boijeg Posl ani ka - neka su na nj mi r i blagoslovi Boi j i !
u poetku mogao bi t i pod platom naci onalnog, soci jal nog
i l i eti kog, kako bi put bi o l aki .
Naj prije se srca moraju potpuno Bogu posvetiti i samo
Njemu i zrei svoju pokornost ( 'ubudijjet) . Ona e to ui ni ti
tako to e pri hvati ti jedi no Njegov Zakon, dok e svaki drugi
zakon pri nci pi jelno odbaci ti ; ona e ga, dakle, pri hvati ti i pri je
nego i m se poj asni bi lo koja pojedi nost tog Zakona koja bi i m
ga mogl a ui ni ti dragi m i pri hvatlj ivi m!
Ta pri hvatljivost ustvari proistjee i z iskrenog predavanja
Bogu i osloboenja od svake druge domi naci je osim Njegove,
a ne i z uvjerenja da je si stem koj i im se i zl ae sam po sebi
bolj i od oni h koje ona i maj u u ti m i ti m poj edi nosti ma.
Boi j i si stem j e bol j i sam po sebi sami m t i m to je to
Boi j i Zakon ovjekov zakon ni kada ne moe bi ti kao Boi j i !
Pa i pak, to nije osnova i sl amskog poziva (da'wa) ! Njegova
osnova je: pri hvati ti j edi no Boi j i Zakon, ma kakav on bi o, i
odbaci ti svaki drugi zakon, ma kakav da je on, to je zapravo
sam i sl am. I slam u suti ni i ne znai ni ta drugo osi m ovoga.
Onaj ko ve otpoetka i skreno el i i sl am, taj je odmah rij ei o
probl em i nema potrebe ubj edivati ga u l jepotu i prednosti
islamskog si stema. To je u stvari j edan od aksi oma samog
vjerovanja!
*
* *
Sada je neophodno podsjeti ti kako je mekkanski di o
Kur'ana puni h tri naest godi na obraivao pi tanje vjerovanja.
0 Sejjid Kum
On to pi tanje nije izlagao u obl i ku teorije i l i teologi je. Nije ga,
takoder, izlagao ni u dij al ekti koj formi kako je to i ni l a tzv.
i slamska teologi ja e il m et-tewhid.
Ni kako! Kur'an se obraao i skonskoj naravi "ovjeka"
(ftra) i tretirao i nj enice i reve laci je koje su se nalazile u njemu
i real i tetu oko nj ega. Spasavao j e tu narav od stoljet ni h
nasl aga zabl uda i osl obaao ovjekov pri rodni pri j emni
si stem koj i j e bio zaputen i i j e su funkci je bi le zataj i le.
Otvarao j e vent i le i ste pr i rode kako bi mogli usi savat i
dj elotvornu Objavu i odazi vati se nj enome zovu.
To j e opa karakteri sti ka. U sut i ni je, meduti m, Kur'an
s tim vjerovanj em zalazio u ivu, stvarnu bi tku. Borio se protiv
debel i h naslaga koje su izvornu pri rodu (ftra) u konkretnim,
t u pri sutni m l j udski m duama, stavljale izvan funkci je. Stoga
forma teorije ni je bi la prikladna toj speci finoj stvarnosti. Njoj
j e odgovarala forma ive konfrontaci je s recidivima, brana ma,
zaprekama i psi hol oki m bari jerama koje su se nalazi le u
i vi m, pri sut n i m l j udi ma. N i di j al ekt i ka, utemel j ena na
formal noj logi ci , u koju se kasnije transformi rala i i slamska
teologija, takoder nije bi la pri kl adna. Kur'an se, naime, hvatao
u kotac 5 cjelovi tom l j udskom stvarnou sa svim nj eni m
i vi m elementi ma. On se obraao svi m l j udi ma i pozivao i h
da se toj stvarnosti suprotstave. I z tog razl oga ni je bi la
pri mjerena ni forma teologi je, budui da i sl amsko vjerovanje
( 'aqida), pored toga to je vjerovanje, predstavlja i nain ivota
koj i se i ma prakti no pri mij eniti , te se ono kao takvo ne moe
svesti na jedan skuen kutak, kako to ve biva s teori jski m
teoloki m studij ama!
Kur' an j e, usaduj u i ovo vj er ovanj e u svi j est
musl i manske zajedni ce, zaj edno s tom zaj edni com vodi o
estoku bi tku s okolni m dahi l ijjetom, i stovremeno se borei
s natruhama tog istog dahi lijjeta u samoj svijesti te zajednice,
nj enom moral u i objektivnoj stvarnosti . Stoga se izgradnja
vjerovanja ni je odvijala u formi teorije, teologije ili dijalektike,
2NAkOv|NA/JlJ l
ve u formi i votnog, lanskog okupl j anj a i neposrednog,
organi zaci j skog ustrojavanja ivota koj i se mani fest i rao u
samoj musl i manskoj zaj ed ni ci . Razvoj te musl i manske
zaj ednice u smi slu novog i dejnog poi maja, njeno prakt i no
i vl j enj e u skl adu s t i m, te nj ena permanent na borba s
dahi l i jjetom kao proti vni kom stranom, u stopu je prati o
njenu vjersku i zgradnju i bi o njen i vi i zraz. To j e taj metod
i slama; on jasno odraava njegovu pravu narav.
Nosi oci islamske mi si je, idui u smjeru koji smo poj asni l i ,
moraju svakako dobro poznavati tu narav i sl ama i nj egov
metod. To je potrebno stoga to t rebaju znati da peri od
izgradnje vjerovanja koj i j e, na ranije spomenut nai n, trajao
kroz sav mekkanski peri od, ni j e bio odvoj en od peri oda
prakti nog ustrojavanja i sl amskog pokreta i real ne izgradnje
musl i manske zajedni ce. Ni j e to, prema tome, bi o peri od
prihvatanja "teorije" i vri jeme nj enog izuavanja, ve peri od
istovremenog baznog i zgrai vanj a vj erovanj a, zajedni ce,
pokreta i uope zbi ljskog postojanja. Tako i sto treba bi ti i kad
god se ponovo htjedne gradi ti ta konstrukci j a.
Upravo tol i ko treba da traje peri od i zgradnj e vjerovanja,
i nj eni koraci se moraju i nit i odmjereno, temel j i to i strplji vo.
Potom, to ne smi j e bi ti peri od izuavanj a teori je o vjerovanju
ve, naprotiv, period prakti nog izraavanja tog vjerovanja,
jednog po jednog dij ela, u ivoj formi , to e se mani festi rati
u svi jesti ma oplemenj eni m ti m vj erovanj em te u drutvenoj
i zgradnj i i di nami nom homogeni zi ranju. Sve e to, kako
iznutra tako i svana, odraavati nivo i razvoj samog vjerovanja,
koje e se opet izraavati kroz j edan real i sti an pokret
suprotstavljen dahi l i jj etu. Taj e se pokret s dahili jjetom
bori ti na dva fronta: u svi j esti i u i votnoj zbi l j i , to e
vjerovanju pri skrbi ti i votnost i ui ni ti da se u aru te borbe
razvija kreativno.
Vel i ka je i neoprostiva grjeka - kada je u pi tanju i slam
da se njegovo vjerovanje kristal i zi ra u formi teorije posveene
=2
apstraktnom umovanj u, kul turol okoj i zobrazbi . Uz to, takvo
neto predstavlja i i zni mno vel i ku opasnost.
Kur' an ni je potroio trinaest puni h godi na u izgradnji vjero
vanja samo zbog toga to je objavljivan po pri put. Naprotiv,
da je htio, Bog ga je mogao objaviti odjedanput i potom ga -
tri naest, manje i l i vie godi na - ostaviti l j udi ma na izuavanje
sve dok u cijelosti ne ovladaju tom i sl amskom teorijom.
Al l ah j e, meduti m, htio neto drugo. Htio je pokazati
j edan osoben metod: kako i stovremeno gradi ti zaj edni cu,
pokret i vjerovanje!

el i o je zajedni cu i pokret gradi ti pomou

vjerovanja (bi-l- 'aqida) , a vjerovanje pomou tog dvoga.

elio
je da vjerovanje bude fakti na, di nami na stvarnost zajednice,
a da ta zajedni ca, s druge strane, bude otjelotvoreni obli k
vj erovanj a. Allah j e, dakako, znao da se i zgradnj a l judi i
zaj ednica ne postie preko noi i da nema drugog naina ve
da izgradnja vjerovanja potraje upravo onol i ko kol i ko bude
trajala izgradnja tog dvoga. Naposl i j etku, kada se zaokrui
vj ersko for mi ranj e, zaj edni ca e tada bi t i samo nj egova
prakti na forma.
To je prava priroda islama i ona se nedvosmisleno nadaje
i z metoda mekkanskog di jela Kur' ana. Ta pri roda se ne smi je
smetnuti s uma, ni ti se smi je mi j enj ati zarad udovoljavanja
nestrpl jivi m eljama koje su posl jedi ca poraza i nemoi pred
raz l i i t i m obl i c i ma l j uds ki h t eor i j a. I s l am j e, upravo
zahval j uj u i ovakvoj svoj oj pr i r odi , i prvi put stvori o
musl i manski Ummet. Tom njegovom pri rodom e se i svaki
drugi put stvori ti taj ummet, kad god se uznastoji i znova
ustroj i ti , dakle na i sti nai n kako ga je Al l ah i prvi put stvorio.
Mi moramo bi ti svj esni vel i ke zabl ude, ali i opasnosti,
da se ivo i slamsko vjerovanje - koje vol i biti mani festno u
pul si rajuem, ivom, razvi jenom objektivitetu, u di nami nom,
organskom kolektivitetu - udalji od svoje prirode i transformira
se u teoriju koja e sl ui ti nastavi i opem obrazovanju ' to
ZNAKOVI NA PU 3
samo zato da bi smo na bi j edne l judske teori je uzvrati l i
"islamskom teorijom".
I slamsko vjerovanje hoe da se odrazi u ivim duama,
u realnom sistemu, u organskom kolektivitetu, u pokretu koji
e treti rati dahi l ijjet koj i ga okruuj e, al i i onaj koj i se
nataloio u duama vjernika koji su i sami bi l i u njemu prije
no to j e u nj i h prodrl o to vjerovanj e i ot rgnuto ih od
dahi lijjetske sredine. U takvom svom obl i ku ono e znatno
vie, ire i obuhvatnije zahvatiti ljudske umove i srca od bilo
koje "teorije". Uz to, tretirat e i sve ono to tretira svaka
teorija, al i se nee ograniavati na tome.
I slamska vizija Boanstvenosti, svemirske egzistencije,
ivota i ovjeka jest cjelovita i sveobuhvatna. I stovremeno,
to je i pozitivna, objektivna vizija. Ona, po svojoj prirodi, ne
doputa da bude predstavlj ena samo kao duhovna i
kulturoloka, budui da takvo to proturijei njenoj naravi i
njenom krajnjem ci lju. Ona hoe da se predstavi u ovjeku, u
ivom ustroj u, u realistikom pokretu. Njen nai n u pogledu
formi ranj a jest da se razvija i z ovjeka, iz ivog ustroja i
real i sti kog pokreta i da se tako zaokruuj e paral el no:
teorijski i praktino. Tako se ona ni kada nee odvojiti i prerasti
u istu teoriju, ve e uvijek biti zastupljena u di naminom
realitetu.
Svaki teorijski razvoj prethodi real nom, di naminom
razvoj u, a ne izrasta iz njega. Takvo neto bi l o bi kol i ko
pogrjeno toliko i opasno u odnosu na pri rodu i krajnji cilj
ove vjere, kao i u odnosu na njenu unutranju konstituciju.
Bog uzvieni kae:
"l kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi
ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi
ga objavljujemo. " (El- I sra', 106
)
.
Postupnost (ferq) je, prema tome, bi la ci ljana ba kao i
suzdranost (muks) , kako bi se dal o vremena formalnoj
:edKum
izgradnj i koj u je i ni lo vjerovanje u obl i ku "ive organizacije",
a ne u obl i ku teori je!
Nosi oci ideje i slama moraju dobro znati da, kako god je
i sl am Boanska vjera, isto tako je Boanski i njegov program
u prakti nom djelovanj u! On je u punom suglasju s prirodom
islama i stoga ni je mogue suti nu ove vjere odvojiti od njenog
prakti nog programa.
Oni takoder moraju znati da je i sl am, kako god je dosao
da promi jeni idejnu viziju i sljedstveno tome, ivotnu stvarnost,
isto tako je doao promi jeni ti i metod kojim se ta vizija izgrauje
i koj om se mi j enj a i votna stvarnost. Doao je i zgradi ti
vjerovanje, pa je stoga gradi o zajedni cu (Umme. Potom,
doao je obrazovati i svoj osoben nai n mi ljenja u i stoj onoj
ravni u kojoj je doao obrazovati idejnu viziju i ivotnu stvarnost.
Ni je bi lo ni kakve di sonantnosti i zmedu njegovog osobenog
nai na miljenja, ideoloke mu vizije i nai na ivotne izgradnje.
Sve je to sai njavalo j edi nstvenu cjel i nu.
Nakon to smo upoznal i njegov metod u prakti nom
dj elovanj u, na nai n koji smo rani j e pojasni l i , moramo znati i
to da je taj metod ori gi nal an. On nije metod j ednog perioda,
jednog podnebl ja, niti speci fi ni h okol nosti koje su pratile
nastanak prvobi tne musl i manske zajedni ce. To je metod
koj i m se j edi no moe gradi ti ova vjera, u bi lo kojem vremenu.
Zadatak islama ni je bi o taj da samo promij eni vjerovanje
i ivotnu stvarnost l judi , ve da isto tako promi jeni i nj i hov nain
mi ljenja, te nj i hov odnos prema vizij i i ivotnoj stvarnosti. Radi
se, dakl e, o Boanskom metodu koji se po svojoj naravi u
cijelosti razli kuje od bij edni h, ograni eni h lj udski h metoda.
Mi ne moemo ni kako druki je stii do te Boanske vizije,
do ivotne stvarnosti ureene po Boanski m napuci ma, osim
nai nom mi lj enj a kakvog Bog trai od nas, kakvoga Bog eli
da se na nj emu temel j i ljudsko razmi ljanje da bi i dejna vizija
ovjeka i njegovo ivotno ustrojstvo bi l i i spravni .
2NAkOv|NA/J0
*
* *
5
Kada od i slama trai mo da sebe nai ni "teori jom" za
izuavanje i propi ti vanje, mi ga ti me jednostavno izvodi mo iz
naravi programa Boanskog konsti tui ranja i , takoder, i z naravi
naina mi ljenja kakvog Bog el i da pri mi j eni mo. Mi ga ti me
potinjavamo pravci ma i sto l j udskog promi l janja, ba kao
da je Boanski program ispod nivoa l j udskog! Kao da se s
Boanski m programom u i zgradnj i vi zi j e i u di nami nosti
el i mo uzdi i da bi smo dosti gl i l j udske programe!
S ovog stanovita stvar je vrlo opasna i poraz bi bio ubitaan.
Funkci ja Boanskog programa (menhed rebbant) j e da
nama, nosi oci ma i protagoni sti ma i sl amske i deje, osi gura
poseban nai n mi lj enj a koj i m emo se l i i t i svi h obl i ka
dahi li jjetskog mi ljenja koje sada domi ni ra u svi jetu, koje
pri ti e nae umove i sve vie puta kori j en u naoj kul turi i
obrazovanj u. Prema tome, ako i sl amu pri stupi mo s bi l o koj i m
nainom mi ljenja koje je strano njegovoj naravi , onemogui t
emo ga da i zvri svoj u mi si j u zarad koj e je i posl an
ovj eanstvu, te sebi uskrat i t i pri l i ku da se osl obodi mo
pri ti ska domi ni raj ueg dahi l i j j etskog met oda i nj egovi h
nanosa u nai m umovi ma i naem bi u.
| s ovog stanovita stvar je vrlo opasna, dok bi neuspjeh
bio poguban.
Nai n mi ljenja i di nami nost u izgradnj i i sl ama ni mal o,
u pogledu vri jednosti i znaaja, ne zaostaju za i dejnom vi zi jom
i ivotni m ustrojstvom, ni ti su na bi lo koj i nai n izdvojeni od
nj i h. l ma kako htjel i t u vi zi ju i to ustrojstvo predstavi ti u
ekspresivnoj formi , ne smijemo smetnuti s uma da to nee
na zeml j i "stvor i t i i sl am" u obl i ku real i st i kog pokreta.

tavie, moramo znati da e predstavljanje i slama u takvoj

formi kori sti ti j edi no oni koj i se prakti no bave real i sti ki m
i slamski m pokretom i najvie to e i sami oni i skori sti ti od
Sejjid <eib
toga bi t e to da e se s ti m sagl asi ti , al i samo u onoj mjeri u
kojoj su to, kroz pokret, sami ustanovi l i .
l opet ponavlj am: i dej na vi zi j a odmah mora bi t i
utjelovljena u pokretu, a sam pokret mora bi ti autentian izraz,
i sti nski odraz te vi zi je.
Takoder ponavljam: ovo je, doi sta, onaj prirodni program
Boanskog i slama! To je najsavreni j i i naj i spravni j i program
| stoga j e mnogo dj elotvorni j i i pri mj ereni j i i stoj l judskoj
pri rodi od obl i kovanja autonomni h, cjel ovi ti h teori ja i potom
pr edstavl j a nj a l j udi ma t i h t eor i j a u h l ad noj , i sto
i ntel ektual noj formi , pri je no to se t i lj udi zbi l jski ukljue u
real i sti ki pokret i pri je nego to sami postanu i vi izraz, izraz
koji postupno raste i sve j asni j e i zraava taj teorij ski smisao.
*
* *
Ako je to tako u pogledu teorije, onda je ti m prije tako u
pogl edu predstavljanja temel j ni h odredni ca sistema u kojem
se mani fes t i ra i sl amska vi zi j a, odnosno u pogl edu
predstavljanja zakonski h poj edi nosti tog si stema.
Ovaj dahi l i jjet koj i nas posvuda okruuje, kako god
unosi nervozu u poj edi ne nosioce i slamske i deje i tako ih tjera
da prej udi ci raj u korake i slamskog metoda, tako i sto ih
ponekad dovodi u zabunu. On im namee pi tanje u smi slu:
gdje su vam poj edi nosti si stema kojem pozivate? Kakva ste
i strai vanj a, st udi j e i pravne nor mat i ve, utvrdene na
savremeni m osnovama, pri premi l i za njegovu reali zaci ju?
Kao da l j udi ma ovoga doba za pri mj enu i sl amskog

eri 'ata nedostaju samo pravni propi si i pravne studi je! Kao
da su se oni ve prepusti l i Boijoj vl asti , kao da ude za ti m
da i m

er i ' at vl ada, samo t o, eto, pr avni aut or i t et i

(mudtehidt) jo ni su pronali f i k h utvren na savremen nain!
To j e, zbi lj a, neozbi lj an sarkazam koj i mora nadrasti svako
ko u svom srcu osjea i mal o potovanja prema ovoj vjerit
ZNAKOVI NA PUT /
Na taj nai n dahi l i jjet sebe nastoji opravdati zbog
odbacivanja Boije g Zakona i produavanje robovanja ovjeka
drugom ovj eku. On po svaku ci jenu nastoji musl i mansku
skupinu odvratiti od njenog Boanskog programa i navesti je
da zaobie nemi novan period izgradnje vjerovanja u formi
pokreta, nastoji program nosilaca islamske ideje izitoperiti i
izvesti ga iz njegove prave naravi gdje se teorija kristalizira kroz
pokret, a konture sistema se izotravaju kroz svakodnevnu
praksu, dok se pravna rjeenja donose kroz sueljavanje
realnog islamskog ivota s njegovim stvarni m izazovima.
Nosioci islamske ideje ni poto ne smi ju nasjesti ovom
manevru! Oni moraju odbaciti domi naciju stranog programa
u svome pokretu i svojoj vjeri. Ne smiju dozvoliti da i h zavedu
oni koji nisu vrsto ubijedeni ! . . .
Na nji ma je da razoblie manevar zbunjivanja i da ga
prevl adavaj u : d a odbace neozbi l j an sar kazam u tzv.
unaprj eenj u i sl amskog prava u drutvu koj e ni j e javno
obznani lo svoju pokornost Boijem Zakonu i svaki drugi zakon
kategorino odbacilo. Na nji ma je da odbace to poigravanje
s ozbiljnim poslom, tu igru sijanja sjemenja u vjetar; da odbace
tu podlu varku.
Nji hova dunost j e da se, u pogledu progres i j e, kreu u
skladu s programom islama. U tome se krije i jedna od tajni -
njegove snage. Ujedno, to je i izvor nji hove snage.
"Program" je u islamu korespondentan s "realnou" i
medu nji ma nema podvojenosti. Nijedan strani program ne
moe na kraju ostvariti i sl am. Nei sl amski programi mogu
realizirati samo svoje ljudske sisteme. Oni ni kako ne mogu
realizi rati na put. Prema tome, pridravanje naeg programa
je nuno, kao to je nuno i doslovno pridravanje vjerovanja
i sistema u svakom islamskom pokretu . . .
"Ovaj Kur 'an vodi jedinom ispravnom Putu!" (El
Isra', 9)
ZNAKOVI N P
FoRI RNE MUSUMSKO DRUTA |
NEGVE KARERISTIKE
.9
Islamski poziv, upuen preko Boijeg poslanika Muhammeda
- mi r neka je na nj! - jest zapravo posljednja karika u dugom
lancu pozi va u i sl am, preko i tave povorke pl emeni t i h
posl ani ka. Taj poziv je kroz itavu l judsku hi stori ju tei o
jednom jedi nom ci lju: da ljude upozna s njihovim jedi ni m
Bogom i isti nski m Gospodarom i da i h ui ni pokorni m samo
tom Gospodaru, te da se eli mi nira svaki oblik oboavanja ljudi .
Ljudi , izuzev doista rijetkih pojedi naca u kratkim vremenski m
periodima, ni kada nisu nijekali naelo Boanstvenosti i ni kad
ni su pori cali postoj anje Boga. Oni su, dakl e, i mal i samo
pogrjenu predstavu o svome Gospodaru i l i su, uz Njega,
vjerovali jo u neke druge bogove - bilo u teorijskom (i 'tiqad
bilo u praktinom pogledu ('ibadef, tj. u smisl u priznavanja
neije druge vlasti i povodenja za neki m drugim (el-hakimijje
we e/-ittiba,. Oba ova oblika predstavljaju izraz mnogobotva
kojim lj udi izlaze iz okvira Boije vjere, koju bij ahu upoznali
preko svakog Boijeg poslani ka, a potom je, protokom
mnogog vremena, zanijekali . Tako bi se uvijek i znova vraali
istom onom dahilijjetu iz kojeg i h je ta vjera izvodila, i iznova
Bogu pripisivali s udruga - u teorijskoj i l i praktinoj razini (el
rtiqad we el- ibadet) , i l i pak u smi sl u sli j eenja drugog
autoriteta i prihvatanja nei je druge suverenosti (el-it' we
e/-hakimijje) .
50 Sejjid <eib
To je priroda poziva Bogu tokom i tave ljudske hi storije.
Poziv je uvijek imao za cilj predanost Bogu (el-islam) - pokornost
robova Gospodaru robova, i nji hovo preusmjeravanje od obo
avanja robova ka oboavanju jednoga Boga, Allaha. To je vreno
na taj nain to su ljudi izbavlja ni iz posjeda ljudi, tj. nji hove vlasti,
zakona, moral ni h nazora i obiaja i uvodeni u Boiji posjed i
i skljuivo u Njegovu vlast i zakon u svim segmentima ivota.
U tom smi slu je doao i i sl am preko Muhammeda - neka
su na nj mi r i blagoslovi Boi j i ! - onako kako je doao i preko
drugih pl emeni ti h poslani ka prije njega. Doao je, dakle, s
ci lj em da ljude vrati Boi j oj vl ast i , kakav je ve sluaj s
cjelokupni m svemi rom koj i u sebi sadri i ljude. Prema tome,
vlast koja regulira nj i hov ivot mora bi ti i sta ona vlast koja
ravna cij el i m svemi rom. Oni ne smiju bi ti i zni mka koja e se
izdvoj i ti s neki m drugim putem, s drugim vladarem |s drugim
ureenjem mi mo onoga koj i m se regulira cij el i svemi r, pa i
sami determi ni rani aspekt nj i h sami h. Ta ljudi su uvj etovani
nj i ma pri rodeni m regulativama koje je Bog ugradio u nj i hov
nastanak i razvoj, u nj i hovo zdravlje i bolest, ivot i smrt . Oni
su t i m regulativama i sto tako podvrgnuti i u svojoj drutvenoj
sferi, te u pogledu konzekvenci koje ih sustiu kao posljedica
nj i hovog slobodnog djelovanja. Ljudi ni su u stanju promijeni ti
Boi je regulative koje vladaju i ravnaju svemi rom. Stoga bi
se i u onom di j el u svoga ivota u kojem do izraaja dolazi i
nj i hova volja trebal i pri kl oni ti i slamu tako da jedi no Boi j i
Zakon (

eri ' at) vladari u svi m segmenti ma nj i hova ivota. Na

taj nai n oni e uskl adi ti onaj determi ni rani i idetermi ni rani
aspekt svoga i vota i to svoje dvokomponentno egzi sti ranje
usaglasi ti s ukupni m egzi sti ranjem cjelokupnog svemi ra.4
Meduti m, dahi l ijjet koj i se temel ji na vladavi ni ovjeka
nad ovj ekom, i me se i skae i z svemi rskog reda i uzrokuje
i re o ovom pi tanju v. knji gu "Naela i sl ama" iji je autor Ebu-1 -E'ala
ei-Mevdudi, lider Islamske zajednice Paki siana.
ZNAKOVI NA AR 5l
poremeaj izmedu determi ni ranog i i determi ni ranog aspekta
ovjekova ivota, dahilijjet koj emu se suprotstavio svaki
poslanik pozivaj ui pokornosti (islam) jedino i i skljuivo Bogu,
emu se na kraju suprotstavio i posl ani k Muhammed neka
su na nj mir i blagoslovi Boiji! taj se dahi lijjet ne izraava
kroz istu "teoriju".

tavie, takav dahi lijjet ponekad nema

ni kakvu "teori j u" on se uvi jek ogl eda u for mi i vog,
di naminog kolektiviteta, u jednom drutvu koje je pokorno
vodstvu tog drutva, njegovim vizijama, etikim pogledi ma,
shvatanj ima, osjeaji ma, obiajima i navikama. To je organsko
drutvo i medu nj egovi m subj ekti ma postoj i uzaj amna
proetost, kompl ementarnost, koordi nacija, prijateljstvo i
organska solidarnost. | to je ono to jedno takvo drutvo,
svjesno ili podsvjesno, pokree na zatitu njegove opstojnosti
i odbranu njegova bia. Taj faktor i ni da ono ulae krajnji
napor na suzbijanju svih opasni h elemenata koji na bilo koji
nain i u bilo kojem obl i ku prijete njegovom odranj u.
Budui da se dahi l ijjet ne ispoljava u obl i ku iste teorije
ve, naprotiv, u jednom di naminom zdruivanju na ovdje spo
menut nain, to se i pokuaj njegova dokidanja i ponovnog
vraanja ljudi Bogu, takoder, ne smije, niti bi to i malo ikakva
efekta, initi iskljuivo u teorijskoj ravni . U tom se sluaju ne bi
bilo ravnopravno ve postojeem dahilijjetu koji se praktino
i spoljava u organskom, di nami nom zdruivanj u svoj i h
segmenata.
Nai me, kada se pokuava doki nuti neto to real no
egzistira da bi se na njegovo mjesto postavilo neto drugo,
suti nski razl i i t o od nj ega, kako u cj el i ni , t ako i u
pojedinostima, onda se u odnosu na njega mora biti nadmono.

tavie, taj novi pokuaj mora biti predstavljen u di naminoj,

organskoj zdrue nosti koja e teorijski i strukturalno, u svoji m
korijeni ma i kohezi oni m elementima biti razvijenija i jaa od
ve postojeeg dahi lijjetskog drutva.
52 Se"id Kutb
A teori j sku osnovu na kojoj se temel j i i sl am, tokom
cj el okupne l j udske povi jest i , predstavlja naelo, odnosno
posvjedoenje da nema drugoga boga osim Al l aha. Drugim
ri j ei ma. to znai da se j edi no Bogu Uzvi enom pri zna
boanstvenost, bogost, samoopstojnost, vlast i suverenost;
da Mu se to u svijesti pri zna kao vrsto uvjerenje, u vjerskoj
praksi u formi i badeta (obredoslovlja) , a u ivotnom realitetu
kao zakonski okvir (

eri'at) . Potvrda da nema drugog boga

osi m Allaha ne moe zbi lj ski postojati, ni ti se sa eri'atskog
stanovita moe treti rati takvom, osim u tako zaokruenom
obl i ku; samo takvo neto njoj osi gurava zbi lj sko, neupi tno
postojanje na osnovu kojega se onaj ko tu potvrdu izrekne
moe smatrati musl i manom ili nemusl i manom.
U t eor i j skom s mi s l u pr i znanj e ovog nael a
podrazumi jeva da se cj el okupan ovjekov i vot, u svi m
aspekti ma svoga i spoljavanja, i ma vrati ti Bogu, u smi slu da
ni ta lj udi ne propi suju, odnosno da oni ne reguliraju niti jedan
ivotni aspekt po vl asti tom nahodenju, ve da u svemu tome
nuno pri bjegnu Boi j em propi su koj i se odnosi na to, da
sl i j ede taj propi s. Taj Boi j i propi s oni moraju upoznati s
j ednog izvora o kojem i h neko treba izvijesti ti . Taj neko jest
Boi ji poslani k, to j e predstavljeno u drugom di jel u prvog
zahtjeva i sl ama - u potvrdi da je Muhammed Boi j i poslani k.
To je ta teori jska osnova kroz koju se predstavlja i na
kojoj se temel ji i sl am. Ta osnova, kad se konkretizira i prome
sve pore ivota, stvara zaokruen, cjelovit i votni program i
prema nj emu e se musl i man ravnati u svim pojedi nostima
svog pri vatnog i drutvenog i vota, u musl i manskom i
nemus l i man skom okr uenj u, u svoj i m re l aci j ama s
musl i manskom zajedni com, kao i u rel aci jama musl i manske
zajedni ce sa svi m drugi m zajedni cama.s
Vidjeti poglavlje "La ila he i l l a ila h program ivota".
ZNAKOVI NA PT 53
I sl am se, meduti m, kako smo to ranije nagl asi l i , ni j e
mogao izraziti kroz i stu teorij u koj u e neki l j udi prihvatiti
kao svoje lino ubjeenje i sprovoditi j e kao vlastiti odnos
prema Bogu (ibade(, a potom i dalj e kao pojedinci, ostajati
unutar postojee organske dahi lijjetske strukture ustrojene
u formi di naminog zdruenja. Ovakvo nji hovo postojanje,
ma kol i ki bio nj i hov broj , ne moe rezul ti rati "zbi l j ski m
postojanjem" islama, budui da e ti pojedi nci , ti "teorijski
musl i mani" i ntegrirani u organsku strukturu dahi lijjetskog
drutva, biti pri nudeni odazvati se zahtjevima tog drutva
sami m tim to su njegovi l anovi . U tom smi sl u oni e, htjeli
to i l i ne htjeli, svjesno i l i nesvjesno, udovoljavati osnovni m
potrebama ivota tog drutva, potrebama od koj i h zavi si
njegova opstojnost. Tako e braniti njegov ustroj i suzbijati
sve elemente koji prijete njegovu opstanku.
Organsko bie, nai me, svoje funkcije obavlja preko svih
svoj i h organa, bi lo da to oni el e i l i ne el e. Drugim rij ei ma,
ti pojedinci - "teorijski musl i mani " - u praksi e permanentno
jaati dahi lijjetsko drutvo koje u teori ji nastoje el i mi ni rati .
Oni e u njegovom bi u bi ti ive elije koje e ga opskrbljivati
el ementi ma koj i su mu neophodni za opstanak i dal j nj i
progres! Oni e mu t ako stavljati na raspol aganje svoje
sposobnosti, svoja i skustva i aktivnosti da i vi i jaa pomou
nj i h, umjesto da je nj ihov angaman bi o usmjeren u pravcu
ruenj a dahi l i j j etskog d rutva kako bi se na nj egovi m
ruevi nama uspostavilo i sl amsko drutvo.
Stoga je bi l o neophodno da se teorijska osnova i sl ama
(tj. aqida) ve na samom poetku izrazi u aktivnom organskom
zd rui vanj u. Bi l o je n uno da se i zvan dahi l i j j et skog
zdruenj a, ustroj i d ru go a kt i vno organsko zdr uenj e,
odvojeno i nezavisno od njega, kojega i slam eli doki nuti ; da
osovina novog zdruivanja bude novo vodstvo, ol i eno u
Boi jem Poslani ku, s. a. v. s. , a potom i u svi m i slamski m
vodstvi ma koj a su za ci lj i mala l j ude ponovo vrati ti na
54 Seiiid <eib
pri znanj e boanstvenosti jed ino Bogu, na to da pri hvate samo
Nj egovu bogost (rububijjet) , samoopstojnost, suverenost,
vlast i zakon. Svaki onaj koji j e posvjedoio da nema drugog
boga osi m Al l aha i da je Mu ham med Boi ji poslani k, morao
je prekinuti sa svojom odanou dahi l ijjetskom drutvu iz
kojeg je doao, i nj egovom vodstvu, ma u kojoj formi to
vodstvo bilo oli eno - bi l o da je vjersko, ol i eno u vraevi ma,
uvari ma hramova, arobnj acima, gatari ma i sl . , bi lo da se
ogleda u pol i ti kom, drutvenom i ekonomskom pri matu,
poput onoga kakvog su i mal e Qurej i je. Sva odanost mora
bi ti posveena novom, i sl amskom organskom zdruenj u i
njegovom musl i manskom vodstvu.
To se moralo postii ve u prvom trenutku, pri samom
ul asku mus l i mana u i sl am, pr i nj egovom i zgovaranj u
posvjedoenja da nema drugoga boga osi m Allaha i da j e
Mu ham med Njegov posl ani k, budui da se samo na taj nai n
moe uspostavi ti musl i mansko drutvo. Ono nee postati
sami m tim to u srci ma pojedi naca postoji teorijsko naelo,
ma kako nj i hov broj bio vel i k, ukol i ko se oni zaj edni ki ne
i zraze kroz j edno organsko zdruenj e koje e egzistirati
neovi sno i iji e organi organski radi ti - poput organa svakog
i vog bi a - na uvri vanj u nj egovog subj ektivi teta, na
njegovom produblj i vanj u i proi ri vanj u, te koji e ga tititi od
svih el emenata koj i bi mogl i ugrozi ti njegovu opstojnost i
dovesti u pi tanje njegov subjektivi tet. Oni e sve to raditi pod
vodstvom koje je neovisno od vodstva dahilijjetskog drutva,
vodstvom koje reguli ra i koordi ni ra nj i hove aktivnosti i daje
im potrebne i nstrukci je u pravcu snaenja, produbljivanja i
proi ri vanja nj i hovog i sl amskog subj ektiviteta, te u pravcu
borbe, suprotstavlj anja i el i mini ranja drugog, dahili jjetskog
subjektiviteta.
Tako je zai vi o i s l am. Zai vio je na j ed nostavno
izreenom, no sveobuhvatnom teorijskom nael u na kojem
se odmah spoetka utemel juje aktivno organsko zdruivanje,
2NAkOv|NA/JJ 55
nezavi sno i odvoj eno od dahi l i j j etskog drutva, zapravo
suprotstavl j eno t om dr utvu. I sl am ni kada, ni t i j ednog
trenutka, ni j e egzi st i rao kao i sta teori j a, odvoj ena od
realnosti. Samo tako se i sl am moe uspostaviti i po drugi put.
Ni u j ednom vremenu ni ti prostoru ne moe se post i c i njegovo
ponovno uspostavljanje u okri l j u dahi l i jjetskog drutva bez
neophodnog razumi j evanj a pr i rode nj egovog akti vnog,
organskog ustrojavanja.
I s l am j e, i zgraduj uc i mu s l i manski Ummet na
spomenutom nael u i na nai n koj i s mo poj asni l i , dakl e
akti vni m organski m zdrui vanj em na nael u vjerovanj a,
ustvari i ao za ti m da afi rmi ra "ovjenost ovjeka", da tu
ovjenost osnai i osi gura nj en opstanak, da je uzdi gne nad
svi m drugi m aspekti ma ovjekovog b i ca. Pri tom je doslj edno
sl i jedi o vlasti ti put u svi m njegovi m temelj ni m postul ati ma,
uenj i ma, zakoni ma i propi si ma.
Budui da l judsko bi e di j el i neke zaj edni ke osobi ne
sa ivoti njama, pa ak i sa i sto materi jal ni m supstancama,
"naune neznal i ce" nekad su ga treti rat e i voti nj om poput
svake druge ivot i nj e, a nekad obi nom materi jom poput
svake druge materi je!

ovjek, meduti m, i pored toga to ta

svojstva di j el i sa i vot i nj om i materi j om, i pak ima neke
"speci fi nosti " koje ga odl i kuj u i i ne ga j edi nstveni m. Na
koncu su t o mor al i pr i znat i , pr emda ne i s kr eno i
nedvosmi sl eno, i "naune neznal i ce" nakon to su i m
objektivne i nj eni ce dobro povi le i je! 6
I sl amski pri st up ovom pi tanj u, uspostava i sl amskog
drutva isklj uivo na temel ju vjerovanja bez i kakvih drugih
elemenata: rase, postojbi ne, boje koe, jezika ili bi lo kojeg
pl i tkog ovosvj et skog r egi onal nog i nt eresa, pol ui o j e
i mpresi vne konkret ne r ezul t at e. On j e, nai me, u t om
kolektivitetu upravo i staknuo "specifinosti ovjeka", razvio
Prije svih Jul i jan Heksel i , pristalica "modernog darvi ni zma".
56 :edKum
ih i uzdigao do najvieg stupnja, poti skujui ona zajednika
svojstva i zmedu njega i ivoti nje. Jedan od t i h i mpresivni h
uinaka takve njegove orijentacije bi o je taj to je muslimansko
drutvo postalo otvoreno za sve rase, narode, za svaku boju
koe i za sve j ezi ke, bez bi l o kakvih i di otski h, ivoti nj ski h
zapreka. Tako su se u nj ega sl i le razl i ite svojstvenosti raznih
naroda i nj i hova umi jea, stopi lo se i integrirala u njega, i to je
za rel ati vno kratko vri j eme od njega nai ni l o superi oran
organski kompl eks. Taj udesni , har moni ni i skl adni
konglomerat stvorio je ogromnu, velianstvenu civilizaciju koja
je u sebe sabral a i apsor bi rala sve najvrj edni j e l j udske
mogunosti svoga vremena, uprkos vel i ki m razdaljinama i tada
jo uvi jek sl abi m komunikaci oni m vezama.
U tom superi ornom musl i manskom drutvu svi su nal i
svoje mj est o: Ara pi n , Perz i j anac, Si r i j ac, Egi pani n,
Marokanac, Tur i n , Ki nez, I nd i j ac, Bi zant i j ac, Gr k,
l ndoneani n, Afri kanac. . i svi drugi narodi i rase. Tu se se
i ntegrirale sve nj i hove svojstven osti da bi zajedniki , skladno,
soli darno, sjed i nj eno izgrad ivale i sl amsko drutvo i i slamsku
kulturu i ci vi l izaci ju. Ta ogromna ci vi li zaci ja ni kad ni je bi la
"arapska", ve uvijek "i sl amska", ni kad "naci onal na", uvijek
"i deol oka".
Svi oni su bi l i ravnopravni , povezani ljubavlju, svj esni
da svi gl edaj u u j ednom pravcu. Stoga su svi od sebe davali
maksi mum pokazuj u i svu dubi nu svoj stvenosti svoj i h
naroda, ulaui najbolja svoja l i na, t e naci onalna i hi storijska
i skustva u izgradnju te j edi nstvene zajedni ce kojoj su svi
podj ednako pr i padal i . Sve nj i h sj ed i nj aval a je j edna
zajedni ka ni t koja i h j e vezi vala za nj i hova zajedni kog
Gospodara. Tu se izraavala nj i hova ovjenost bez i kakve
zapreke. Ovakvo neto se ni kada ni je zbi lo ni jednoj zajedni ci ,
u ukupnoj ljudskoj povi j est i .
Napri mj er, naj znameni t i j e ljudsko drutvo u stari joj
povi jesti jest Ri mska i mperi j a. Ona je doi sta okupljala mnoge
ZNAKOVI NA AR 5/
narode, mnoge j ezi ke, mnoge rase i mj eance. Sve to,
meduti m, nije bi l o zasnovano na "nael u ovjenosti", nije
bilo predstavlj eno u nekoj vioj vrijednosti, kao to je, npr. ,
ideologija. S j edne strane, bi lo je to klasno drutvo podijeljeno
na plemstvo i robove na nivou itave i mperije. S druge strane,
to je bilo i rasistiko drutvo u kome j e gospodarila rimska
rasa koja je, openito, ugnjetavala sve druge narode. Stoga
Ri mska i mperija ni kada nij e mogla dostii nivo i sl amskog
drutva, niti poluiti nj egove rezultate.
Isto tako, u novijoj hi storij i su osnovane druge dravne
tvorevine, poput, npr. , Bri tanske i mperi j e. ! ona je, meduti m,
bi l a poput Ri mske i j a, uostal om, i j est nasl j ed ni ca:
naci onal na i ekspl oatatorska, osnovana na domi naci j i
engleskog ovjeka i na eksploataciji kolonija koje je prisvoj i l a.
Poput nj e su i sve d ruge evropske i mperi j e: panska,
portugalska, francuska . . . Sve su one bi l e na t om niskom,
prezrenom, odvratnom ni vou!
Komunizam j e nastoj ao uspostavi ti j ednu dr uki j u
drutvenu zaj edni cu, koj a e prenebregnuti sve rasne,
dravne, jezike i naci onal ne bari jere, no ta zaj ednica se,
openito, nije zas!ivala na naelu "ovjenosti", ve na naelu
"klasnosti". Stoga je ona predstavljala samo drugo lice ranije
Ri mske i mperi j e. )edno zdrui vanje j e poivalo na nael u
"plemstva", a drugo na nael u "proletarijata". Osjeanje koje
j e prevladavala u nj emu bi lo j e osjeanje najcrnje mrnje
prema svi m drugi m klasama. Takvo mal i ci ozno, prezrena
drutvo, nije ni moglo ponudi ti nita drugo do onog najgoreg
to se nalazi u ovjeku. Ono j e u svom poetu utemeljeno na
ani mi r anj u i skl j uivo i voti nj ski h osobi na, na nj i hovu
razvi j anj u i j aanj u, budui j e vj eroval o da se ovjekove
"osnovne potrebe" svode na: hranu, stan i seks - to su
primarne ivotinjske potrebe - te da j e cjelokupna ljudska
povijest zapravo povijest traganja za hranom!
58 Se_J<e
Jedi ni j e, dakle, i sl am, svoj i m Boanski m metodom,
afi rmi rao osnovne karakteri sti ke ovj eka, razvi j ao i h i
potencirao u izgraivanju humanog l j udskog drutva. I sl am
j e jo uvijek u tome jedi nstven .. . Oni koji odstupe od njega i
posegnu za bi lo kojom drugom metodom, utemeljenom na
bilo kojem drugom nael u: narodnosti, rase, teritorije, klase
ili bi lo kojeg drugog vjetakog, glupavog kriterija oni su,
zbi lj a, istinski neprijatelj i ovj eka! Oni ne ele da se taj ovjek
na Ovome svijetu izdvoji svoj i m uzvi eni m karakteristikama,
koj i m ga j e Bog obdario. Oni ne ele da se njegova zajednica
okori sti najvei m mogunosti ma nj egova roda, njegovim
svoj stvenostima i iskustvima, u punom skladu i proimanju . . .
Oni su oni za koje Uzvieni Bog kae:
"Reci: 'Hoete li da vam katem ija djela nee
nikako priznata biti, iji e trud na Ovom svijetu
uzaludan biti, a koji e misliti da je dobro ono to
rade? To su oni koji dokaze svoga Gospodara budu
poricali i to da e pred Njega izai; zbog toga e
trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem danu im
nikakva znaaja neemo dati. Njima e kazna
Dtehennem biti, zato to su nevjerici bili i to su
se dokazima Mojim i poslanicima Mojim rugali"(El
Kehf, 104-106).
A, i sti nu je rekao Allah velianstveni...
2NAkOv|NAPUTU 59
L I LAHE I LLALLAH |KLKPIVOTA
Oboavanje samo i jedi no Boga ('ubudijjet) , ustvari je samo
polovica prvog zahtjeva i sl amskog vjerovanja koje se izraava
u posvjedoenju da "nema drugog boga osi m Al l aha". Druga
polovica, izraena u posvj edoenj u da j e "Muhammed Boi j i
poslanik" podrazumijeva prihvaanje nai na tog oboavanja
od Boijega Poslanika - neka su na nj mir i blagoslovi Boi j i !
Prema tome, pokorno, vjerniko srce moe biti samo ono
u koj emu se ovo nael o nade u ci j el ost i , sa svoj e obje
komponente, j er sve druge sastavni ce i mana i svi nosei
el ementi i sl ama samo su njegove konzekvence. Tako je
vjerovanje u Boije meleke, Nj egove knjige, posl ani ke, Sudnj i
dan, Boije odreenje i i sto tako namaz, ze kat, post, hadd,
zati m stroge kazne (hudud, preventi vne kazne (te'azi,
propi si o doputenom i zabranj enom, o meulj udski m
odnosi ma, pot om zakonodavst vo i ukupne i sl amske
smjernice - sve je to zasnovano na nael u oboavanja samo i
jedi no Boga, dok je izvor svega toga ono to nam je Boiji
Poslani k - neka su na nj mir i blagoslovi Boi ji ! - preni o od
svoga Gospodara.
Prema tome, musl i mansko drutvo j e samo ono drutvo
u kojem je zastupljeno to naelo sa svim svoj i m i mpl i kacijama.
U protivnom se ne moe smatrati musl i manski m.
Stoga posvjedoenje da "nema drugog boga osi m Allaha
i da je Muhammed Boi j i posl ani k", postaje naelo jednog
0 Sejjid Kutb
cjelovitog koncepta na kojem se zasniva ivot musl i manske
zaj edn i ce sa svi m nj eni m sadraj i ma. Takvoga i vota,
meduti m, ne moe bi ti bez i nauguri ranja tog naela, ba kao
to ne moe bi ti ni i sl amskog ivota koj i bi bi o ureen na
nekom drugom nael u, na jo j ednom dodatnom naelu i l i
na veem broju nj emu strani h nael a:
"Sud pripada jedino Allahu, a On je naredio da
robu jete samo Njemu. To je jedina prava vjera o "
Ousuf, 40)
"Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i
Allahu . . . " (En- N i sa' , Bo)
*
* *
Ova kategori na, apsol utna, sukusi rana konstatacija
pomoi e nam u zauzi manj u defi ni tivnog stava u pogledu
esenci jal ni h pi tanja o pri rodi i sl ama i njegovim prakti ni m
koraci ma:
prvo, pomoi e nam preci zno odredi t i "narav
musl i manskog drutva";
drugo, pomoi e nam u i znal aenj u "nai na
formi ranja musl i manskog drutva";
tree, pomoi e nam u pronalaenju "nai na kojim
se islam suprotstavlja dahi l i jjetski m drutvima i
najzad, pomoi e nam u defi ni ranj u i slamskog
metoda u suoavanj u s obj ekt i vnom i votnom
stvarnou.
To su osnovna pi tanja, pi tanja od najveeg znaaja u
programskoj ori j entaci j i (menhedf i sl amskog pokreta, kako
rani je tako i sada.
*
* *
2NAkOv|NA/JJ 61
Prva znaajka koja karakteri zi ra narav musl i manskog
drutva jeste ta da se to drutvo u svom total i tetu zasniva na
naelu cjelovitog oboavanja j edi no Boga. To oboavanje
izraava i regul i ra posvjedoenje da nema drugog boga osi m
Al l aha i da j e Muhammed Nj egov poslani k.
To oboavanje, kako god se mani festira u tzv. i deolokoj
vi zi j i , ono se podjednako mani festi ra i u obredni m radnjama
i zakonski m regulativama.
Tako onaj koji ne vjeruje u jedi nost Boga Uzvienog, taj
i ne oboava samo Njega:
"Allah kae: "Dvojici bogova se ne klanjajte! - samo
je jedan Bog, i samo se Mene bojte!" (En- Nahl, 51-
52)
Ne oboava samo Njega ni onaj koji svoje obredne radnje
posveti bilo kome osim Bogu, bilo da se uz Nj ega posveti j o
nekome i l i da se i skl juivo preda tom drugom:
"Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i
smrt moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru
svjetova, koji nema sauesnika; to mi je nareeno
i ja sam prvi musliman!" (En- N i sa' , 162-163)
Ne oboava samo Boga ni onaj ko pri hvati zakonske
regulative od bi lo koga drugog osi m od Boga, posredstvom
onoga preko kojeg nam je Bog t e regul ative dostavi o, tj.
Posl ani ka:
"lar oni da imaju bogove koji im propisuju da
vjeruju ono to Allah nije naredio?!" (E-

Ora, 21)
"Ono to vam Poslanik dadne to uzmite, a ono to
vam zabrani ostavite!" (EI - Har, 7)
Tako izgleda musl i mansko drutvo. To je, dakle, drutvo
u kojem se oboavanje jedi no Boga Uzvienog (el- 'ubudijje)
podj ednako mani fest i ra kako u vj erovanj i ma nj egovi h
subjekata i nji hovim vi zi jama, tako i u nj i hovom bogosluju i
62 Sejjid <eib
obredni m radnj ama, te u drutvenom ustrojstvu i zakono
davstvu. U sluaju izostanka makar jedne od ovih di menzija,
to e doslovno znaiti izostanak samog i slama, budui se time
naruava njegov pri temelj - posvjedoenje da nema drugog
boga osim Allaha i da je Muhammed Boi ji poslani k!
Ve smo rekl i da se oboavanje samo Boga mani festira
u "i deolokoj vi zi ji ", pa j e uputno poj asni ti ta je to ustvari
"i slamska i deoloka vi zi j a". To j e vi zi j a koja se formira u
ovjekovoj svi jesti kao rezultat njegova crpl jenja i deolokih
i sti na i z Boanskog i zvora, to ga i ni m kad ri m shvati ti kako
svoga Gospodara, tako i svijet u kojem i vi , nevidlji vi i vi dlji vi ,
te samog sebe, tj. ovjeka kao takvog. Potom on na toj osnovi
gradi svoj odnos prema svemu tome: odnos prema svome
Gospodaru koji e se izraavati kroz oboavanje i skl juivo
Boga ; odnos prema poj avnom svi j et u i nj egovi m
zakonitost i ma, prema svim i vi m bi i ma i nj i hovi m svjetovima,
prema jedi nkama l j udskoga roda i nj i hovi m formaci jama - na
nai n da sve to svoje korijene crpi iz Boi je vjere, one koju je
dostavio Boi j i Poslani k - mi r neka j e na nj! - to je zapravo
real i zi ranj e, t i m nj egovi m t akvi m odnosom, oboavanja
i sklj uivo Boga. I slamska i deoloka vi zij a u svom ovakvom
obl i ku obuhvaa aktivnosti cij elog i vota, njegov totalitet.
*
* *
Na kon to se pr i hvat i i nj e n i ca d a j e ovo to
" musl i mansko d rutvo", postavl j a se pi t anj e: kako se
obrazuj e takvo drutvo? koj i je nai n njegova ustrojavanja?
Ovo drutvo mogue j e uspostavi ti tek onda kada se
nade j edna skupi na l j udi koja e odl ui ti da njeno oboavanje
u svojoj cjel i ni i ma pri pasti jedi no i i skl j uivo Bogu i ni kom
d rugom, da osi m Bogu ni kome dr ugom nee i zraavati
ni kakav vi d oboavanja: ni u svom vjerovanju ni u vi zi j i , ni u
bogosl uju ni u obredni m radnj ama, ni u svom drutvenom
NA

NA

_=
_
.___.
~
ustroju ni ti u zakonodavnom si stemu .. Potom e ta skupi na
prakti no zapoeti s urei vanj em i tavog svog ivota na
temel ju tog svog i skrenog oboavanja. To e nj enu svijest
oi sti ti od vjerovanja u boanstvenost bilo koga osi m Boga,
kao to e i njene obredne radnje oi sti ti od posveenosti
bilo kome drugome osi m Al lahu i, naj zad, oi sti t e njen
zakonodavni si stem od svi h propi sa koj i bi bi l i uzeti od nekog
drugog, osim od Boga!
Tek t ada, i samo u t om sl uaj u, t a skupi na bit e
musl i mans ka i dr utvo koj e ona uspost avi bi t e
musl i mansko! Prema tome, sve dok ne bude l j udi koji e svoje
oboavanje potpuno posveti ti Bogu, na gore spomenut nai n,
sve dotl e nee bi ti musl i mana. Potom, sve dok t i musl i mani
svoj ivot ne urede na toj osnovi , nj i hovo drutvo nee bi ti
musl i mansko, budui da nee bi ti zastupl j eno pro naelo, s
obje svoje komponente, na kojem se temel j i i sl am i na kojem
se temel j i musl i mansko drutvo - posvjedoenje da "nema
drugog boga osim Allaha i da j e Muhammed Boi ji posl ani k".
Dakle, pri je nego se pone razmi l jati o uspostavljanju
i sl amskog drutvenog si stema, te na temel j u tog si stema
uspostavlj anj u musl i manskog drutva, panja se naj pri je
mora usmj eri ti na osl obaanje l judski h svi jesti od svi h obl i ka
oboavanja neeg drugog mi mo Al l aha - izraenog u nekoj
od formi koje smo rani je spomenul i - te na okupljanje takvi h
pojedi naca u j ednu musl i mansku zajedni cu . . . | samo iz te
takve zajedni ce, kod koje je svijest nj eni h lanova u cij elosti
l i ena svakog obl i ka oboavanj a neega mi mo Boga: u
vjerovanj u, bogosluju i pravnom si stemu - samo iz nje dakle
moe ni knuti musl i mansko drutvo. Tom drutvu pri kl j ui t
e se svako onaj ko poel i u njemu i vj eti s takvi m njegovim
vjerovanj em, bogoslujem i pravni m si stemom u emu sve je
manifestna puna predanost i skl j uivo Bogu, odnosno u emu
je mani festno posvjedoenje da "nema drugog boga osi m
Allaha i da j e Mu ham med Boi j i posl ani k".
Sejjid Kutb
Upravo je ovakvo bi lo i formi ranje prve musl i manske
zajedni ce koja je uspostavi la prvo musl i mansko drutvo.
Takvo mora biti formi ranje svake musl i manske zajedni ce.
Tako nastaje musl i mansko drutvo.
Musl i mansko drutvo zapravo se formi ra s prelaskom
poj edi naca i zajedni ca od oboavanja neega drugog ka
oboavanju jedi no i i skl j uivo Boga, a potom odl unou ti h
zajedni ca da si stem svoga i vota ustroj e na temel j u tog
oboavanja. Kada se to desi , nastupa novo rodenje: rada se
j edno novo drutvo, deri vi rano iz starog dahi l i j j etskog
drutva i nj emu suprotstavljeno novom i deologi jom i na njoj
zasnovani m novi m ureenjem ivota u kojem se odraava
prvo nael o i sl ama, s obje svoje komponente - potvrda da
"nema drugog boga osi m Al l aha, i da je Muhammed Boij i
posl ani k"!
Staro dahi l i j j etsko drutvo moda e se u ci j elosti
ukl jui ti u novo musl i mansko drutvo, a moda i nee; moda
e ga ostavi ti na mi ru, a moda e povesti rat protiv njega.
Ovo drugo je vjerovatni je, budui je i skustvo pokazalo da je
dahi li jjetsko drutvo u pravi l u pokretalo nemi losrdan rat bi lo
protiv prvi h vjesni ka novoga drutva - pojedi naca i l i skupi na,
ve u fazi njegova nastajanja - bi l o protiv samoga drutva
nakon to ono zbi lj ski bude uspostavljeno. To se dogadalo
kroz i tavu povijest i sl amskog poziva, od Nuha pa sve do
Muhammeda - mi r neka j e na nj ! - bez i j ednog j edi nog
i zuzetka.
Novo musli mansko drutvo, razumij e se, ne moe se
formi rati i zaivjeti sve dotle dok ne bude dovoljno j ako da se
moe suprotstavi ti pri ti sku starog dahi l ijjetskog drutva:
snagom uvj er enj a i vi zi j e, snagom moral a i duhovne
i zgraenosti , organi zi ranosti i drutvene zrelosti kao i ostal i h
si la koj i ma e bi ti u stanju oduprijeti se pri ti sku dahi l ijjetskog
drutva, nadvl adati ga i l i mu barem bi ti ravnopravno.
ZNAKOVI NA AR
*
* *
5
Meduti m, ta je ustvari dahi lijjetsko drutvo i na koji
nai n mu se i slam suprotstavlja?
Dahi l ij j etsko d rutvo je svako drugo dr utvo sem
musl i manskog! Ako hoemo objektivno ga precizirati, kazat
emo da je dahi l ij j etsko svako ono drutvo koje svoje
oboavanje ne posveti jedi no i isklj uivo Bogu na nai n da to
oboavanje obuhvati i u cijelosti prome kako njegovu ide j n u
viziju, tako i obredne radnje i zakonske regulative.
Prema ovoj obj ekt i vnoj defi ni ci j i u kat egor i j u
"dahi l ij j etskog drutva " spadaj u sva danas postojea
drutva u svijetu!
To su napri mjer sva komunistika drutva, prije svega
zbog nj i hova u osnovi nevjerovanja u Boga - uzvien neka je
On ! - odnosno zbog negi ra nj a Nj egova post oj anj a i
pripisivanja djelotvornosti u ovoj egzi stenci ji "materi ji " i l i
"prirodi", te zbog uenja da je djelotvorni faktor u ovjekovom
ivotu i njegovoj ukupnoj povijesti "ekonomija", odnosno
"sredstva za proizvodnju".
Drugi razl og j e taj to je u komuni sti kom drutvu
ustrojen si stem apsol utne potinjenosti Partiji a ne Bogu -
drei da j e kol ekti vno vodstvo u t om si stemu zapravo
ozbiljena istina! Slijedei razlog jesu i mpl i kacije koje proizvodi
j edno takvo shvaanje i takav poredak, koje se naroi to
pokazuju u devalviranj u karakteristika "ovjeka" svodenjem
njegovih "osnovni h potreba" na potrebe svojstvene ivoti nj i :
hranu, pi e, odj eu, stan i seks, potpuno zanemaruj ui
potrebe njegove "lj udske" due koja ga upravo i ni razl i i ti m
od ivoti nj e. Prva njena potreba j est vjerovanj e u Boga,
sl oboda i zbora t og vj erovanj a, sl oboda nj egovoga
ispoljavanja kao i sloboda izraavanja "osobnosti". Sve su
to najue karakteristike njegove "ovjenosti". Ta osobnost
Sejjid <e
ogleda se u pri vatnom vlasni tvu, u sl obodnom i zboru vrste
posl a i struke, u umjetni kom izraavanju "i ndivi dualnosti" i
svega drugoga to ovjeka i ni razl i i ti m od "i voti nje" i od
"alatke". Komuni sti ka vi zi j a i j ednako tako komuni sti ki
si stem ovjeka vrl o esto s razi ne i voti nje sputaj u na razi nu
obi ne alatke!
U "dahi l i jj etsko drutvo" spadaju i i dolopokl oni ka
drutva koja j o uvi jek postoje u I ndi j i , J apanu, Fi l i pi ni ma i
Afri ci , prenstveno stoga to se i deoloka vi zi ja ti h drutava
zasniva na apoteozi (smatra nju bogom, te'lih) nekoga drugog
mi mo, i l i uz Boga, te zato to ta drutva svoje obredne radnje
posveuj u broj ni m bogovi ma, odnosno svemu onome u i j u
boanstvenost vj eruj u. Ona su dahi l i j j etska i po svoj i m
sustavi ma i pravni m ustrojstvima koj i svoje upori te nemaju
u Bogu, u Nj egovu Zakonu. U tom smi sl u nebitno je da l i ona
svoju snagu crpe i z hramova, od vraeva, upravitelja hramova,
arobnjaka i poglavica i l i pak i z "l ai ki h" civi li zaci jski h instanci
koje posj eduj u prerogati v donoenj a zakona bez i kakva
obazi ranj a na Boi j i Zakon. To znai da te i nstance i maju
vrhovnu vlast u ime "naroda", u ime "partije" ili u ime neega
drugog . . . Vrhovna vlast, meduti m, pri pada samo i i sklj uivo
Bogu Uzvi enom i moe se sprovodi ti j edi no na nai n koj i su
od Njega preni jel i Njegovi poslani ci .
U "dahi li jjetsko drutvo" spadaju i jevrejska i kranska
drutva di l j em svijeta. Ona su u toj kategori j i ponaj pri je zbog
svoje deformi rane i deoloke vizije po kojoj Bog Uzvi eni nije
j edi ni koj i posjeduje boanske atri bute, ve Mu se u ovom i l i
onom obl i ku pri pi suj u sudruzi , bi lo vjerovanjem u si nobotvo,
bi lo trojstvom i l i pak predstavljanjem Boga onakvi m kakav
On ni je, predstavlj anj em relacije s Nj i m Njegovi h stvorenja
mi mo njene stvarnost i :
"Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin', a krani
kau: 'Mesi h je Allahov sin'. To su rijei njihove, iz
2NAkOv|NAPUTU
usta njihovih, oponaaju rijei nevjerika prijanjih
- ubio ih Bog! Kuda se odmeu?" (Et-Tevba, 30
)
"Nevjerici su oni koji govore: 'Allah je jedan od
trojice!' A samo je jedan Bog! l ako se ne okane onoga
to govore, nesnosna patnja e, zaista, stii svakoga
od njih koji nevjerik ostane!". (El-Ma'i da, 73
)
"l jevreji i krani kau: 'Mi smo djeca Boija i
miljenici Njegovi'. Reci: 'Pa zato vas onda On
kanjava zbog grijeha vaih?" A nije tako! Vi ste kao
i ostali ljudi koje On stara ++ . " (El -Ma'i da, 18)
67
Pored ovoga, jevrejska i kranska drutva spadaj u u
kategoriju "dahi lijjetskog drutva" i zbog svoj i h obreda, zbog
svoj i h ceremoni j a i ri tuala koj i proi shode i z spomenute
deformi rane i deoloke vi zi j e. Ona su takva i zbog svoj i h
si stema i pravni h ustroj stava od koj i h nijedno nij e zasnovano
na potinjenosti samo i jedi no Bogu u smi sl u da samo Nj emu
priznaju svu suverenost, da i m vlast proi shodi i z Njegova
Zakona. Sva su ta drutva uspostavila neke i nstance koje i ne
lj udi i ti m i nstancama dodi j el i la prerogative vrhovne vl asti ,
prerogative koje i ma samo i jedi no Bog Uzvi eni . A Bog i h je
jo rani je eti keti rao mnogobotvom (irk) upravo zbog toga
to su te prerogative daval i svoj i m rabi ni ma i sveeni ci ma
koji su i m po sopstvenom nahodenju propi si val i zakone, a
oni ih od nj i h pri hvatal i :
"Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike
svoje i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina, a
nareeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju -
nema boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih
koje oni Njemu ravnim smatraju!" (Et-Tevba, 31)
Oni , ustvari, ni su vjeroval i u boanstvenost sveeni ka i
monaha i ni su nj i ma posveivali svoje obredne radnj e. jedi no
to bi j ahu i ni l i bi lo je to da su i m priznavali pravo na izdavanje
propisa (hakimijje) , koje su potom pri hvatali od nj i h i ako i h
68 S
g
J<cib
nije Bog objavio. Danas i ma mnogo vie razloga da se jevreji
i krani eti ketiraju mnogobotvom i nevjerstvo m, budui da
su prerogative prepi sivanja zakona prepusti l i tzv. obi ni m
l j udi ma, koj i ni su ni sveeni ci ni monasi , premda u bi ti u tome
nema razl i ke.
Konano, u kategoriju "dahilijjetskog drutva" spadaju
i sva ona drutva koja za sebe tvrde da su "musl imanska"!
Sva ta drutva ne spadaj u u tu kategori ju stoga to
vjeruju u neko boanstvo mimo Allaha, ni ti stoga to svoje
vjerske obrede posveuju nekome drugom osi m Bogu, ve
stoga to u ureenj u svoga i vota ne i zraavaj u punu
poti njenost j edi no i i skl juivo Bogu. Nai me, i pored toga to
ne vjeruju u boanstvenost bilo koga osim Al l aha, ta drutva
ipak nekome drugom, mi mo Allaha, daju naj uu karakteristiku
boanstvenosti - prerogative prepisivanja zakona! Iz toga,
potom, izvode svoj si stem, svoje pravne propise i vrijednosti,
svoje kriterije, obi aje i navike. Ustvari, iz toga izvode skoro
sve sastavni ce svoga ivota!
O oni ma koji vladaju Bog Uzvieni kae sl i jedee:
"Oni koji ne postupaju po onome to je Allah
objavio - oni su nevjerici!" (EI-Ma'ide, 44
)
O oni ma nad koj i m se vlada kae:
"Zar ne vidi one koji tvrde da vjeruju u ono to se
objavluje tebi i u ono to je objavleno prije tebe,
pa ipak ele da im se pr ed ejtanom sudi, a
nareeno im je da ne vjeruju u njega. A ejtan eli
da ih u veliku zab(udu navede. Kad im se kae:
"Prihvatite ono to Allah objavljuje, i Poslanika!"
vidi licemjere kako se od tebe sasvim okreu. A
ta e tek biti kad ih, zbog djela ruku njihovih,
pogodi kakva nesrea, pa ti dodu kunui se
Allahom: "Mi smo samo htjeli da uinimo dobro i
da bude sloge". Allah dobro zna ta je u srcima
2NAkOv|NA/J0
njihovim, zato se ti ne obaziri na rijei njihove i
posavjetuj ih, i reci im o njima ono to e ih diruti.
A Mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu
se, prema Allahovom nareenju, pokoravali. A da
oni koji su se sami prema sebi ogrijeili dodu tebi i
zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli
za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i
da je milostiv. l tako mi Gospodara tvoga, oni nee
biti vjerici dok za sud iju u sporovima meusobnim
tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u
duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se
sasvim ne pokore. " (En-N i sa' , 6o-6s)7
69
Uzvi eni Bog j e j o rani je opi sao jevreje i krane kao
one koji su odstupi l i od oboavanja samo jednoga Boga i
skrenul i u mnogobotvo i nevjerstvo tako to su uzel i rabi ne
i monahe gospodari ma mi mo Njega samo zbog toga to su
oni tim rabi ni ma i monasi ma dal i one prerogative koje su
danas oni koj i za sebe tvrde da su "musl i mani " dal i "obi ni m"
lj udi ma! Bog Uzvi eni j e to kod j evrej a i krana treti rao
mnogobotvom i sti m onakvi m kakvo je nj i hovo pri hvatanje
Mesiha, sina Merjemi na, za Gospoda kojeg oboavaju i daj u
mu boanska svojstva! U oba sl uaj a radi se o i zl asku izvan
okvira poti njenosti samo Bogu, to znai i izlazak i z Boije
vjere i izlazak izvan obzi ra posvjedoenja da "nema drugog
boga osi m Al l aha".
Neka od ovi h dr utava ekspl i ci t no i zraavaj u svoj
"l ai ci zam", svoj nael ni raski d sa vj erom, dok druga i sti u da
ona "potuj u vj eru" istovremeno je potpuno protjeruj ui i z
svog drutvenog si stema. Ova drutva tvrde da ne pri znaj u
"metafiziku" i da svoj si stem grade na "znanosti ", dre i da
dizvorniku je dat samo poetak ovoga ajeta. Mi smo, medutim, i dui
za ti m da naem i taocu olakamo uvid u cjeli nu kur'anske poruke
na koju autor ovdje upuuje, ajet naveli u cijelosti. (prim. p rev.)
70 S_J<e
je znanost suprotstavljena metafizi ci ! To je tvrdnja jednog
neznalice i mogu j e zagovarati samo neznalice!
Trea drutva, opet, stvarnu vlast dodjel juju nekome
drugom mimo Boga, donose propise po vlastitom nahodenju
i potom za to to su sami propisati kau: 'Ovo je Boiji Zakon!'
Sva ova drutva i maj u j ednu zajedni tku osobi nu -
nijedno se ne zasniva na pottinjenosti samo Bogu.
Prema tome, kada se sve ovo i ma u vi du, stav islama
spram svih ovih dahi lijjetskih drutava moe se izraziti u
samo jednoj reteni ci : i slam odbij a priznati njihov islamijjet i
nj i hovu eri'atsku utemeljenost.
Nai me, i sl amu nisu bi tni oficijel ni nazivi, pamfleti i
si mbol i koje ta drutva nose u svoj svojoj razlititosti. Sva su
ona j edi nstvena u j ednom: ni u j ednom od nj i h ivot ni je
organizi ran na natel u cjelovi te potti njenosti samo Bogu.
Stoga su kompl ementarna sa svi m drugi m drutvi ma u
jednome - po naravi su "dahi lijjetska"!
*
* *
Ovo nas dovodi do posljednjeg pitanja, tj. i sl amskog
programa u suteljavanj u sa totalitetom ljudske zbi lje, kako
danas tako i sutra, sve do kraja vremena? U tome e nam od
pomoi biti ono to smo ustvrdi l i u prom pasau o "naravi
musl i manskog drutva", o tome da je ono utemeljeno na
pottinjenosti samo Bogu u svim elementi ma njegova ivota.
Precizno odreenje te naravi dat e nam kategoritan
odgovor na pitanj e: ta j e osovina kojoj bi se morao vratiti
lj udski ivot i na njoj se temeljiti? Da l i j e to Boija vjera i njen
program ivota ili j e to l j udska stvarnost, ma kakva ona bila?
Islam na ovo pitanje odgovara kategoritno, bez zadrke
i trunke kolebanja: osovina kojoj se mora vratiti l judski ivot
u svom totalitetu jest Boija vjera i njen program ivota.
ZNAKOVI NA AR /l
Posvjedoenje da nema drugog boga osi m Al l aha i da j e
Muhammed Nj egov poslani k jest pri temelj i sl ama i on se
ne moe postaviti ni ti funkci oni rati ukol i ko ovo ni je osovi na.
I sto tako, potpuna poti nj enost samo i j edi no Bogu s
preuzi manjem nai na na koj i se ona i zraava od Boijega
Poslani ka - neka su na nj mir i blagoslovi Boi j i ! - moe se
ostvari ti samo onda kad se to prizna za osovi nu i kad se,
potom, bez zadrke i kolebanja u cijelosti pri mi j eni zapovijest:
"Ono to vam Poslanik dadne to uzmite, a ono to
vam zabrani ostavite!" (EI-Har, 7)
I sl am zati m postavlja pi tanje:
"Ko vie zna - vi ili Allah?!"
l odgovara:
"Allah zna, a vi ne znate ... "; "vama je dato vrlo malo
znanja"!
Prema tome, Onaj koji zna, i koji uz to stvara i opskrbu
daj e, Taj i upravlja. Nj egova vjera, koj a je ujedno i Njegov
ivotni program, jest ona osovi na kojoj se ivot vraa, dok su
ljudska stvarnost, ljudske teorije i i dej ni pravci skloni kvarenju
i deformaci j i ; oni se zasnivaj u na znanju l judi koji "ne znaju",
koji ma je dato "vrl o malo znanja"!
Boi ja vjera ni j e zagonetna, i njen program ivota nij e
magl ovi t. On j e preci zno ocrtan drugom komponentom
posvjedoenja: Muhammed j e Boi j i poslani k. Taj program
smjeten je u Objavi, u njeni m temelj ni m odredni cama, u
onome to nam je preni o Boi j i Poslani k - neka su na nj mi r i
bl agosl ovi Bo i j i ! Prema t ome, ako postoj i j asan i
nedvosmi slen tekst u Objavi, onda je taj tekst propi s i uz njega
nema mjesta osobnom rasui vanju (la i dti hade me'a en
nass). Osobno rasui vanje stupa na scenu samo onda kad
ne postoji j asan i nedvosmi slen tekst Objave, opet u skl adu s
nael i ma utvrdeni m u samom Boi jem programu, a ne kako
neko hoe, kako se nekom prohti je:
/2
"A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i
Poslaniku!" (En- N i sa' , 59)
Ta utvrdena naela za osobno rasuivanje i deriviranje
propisa takoder su regul i rana i poznata; nisu ni zagonetna ni
maglovita. Prema tome, ni ko nema pravo kazati za propi s koji
sam donese: "Ovo j e Boi j i propi s". Da je propis Boij i moe
se tvrditi samo onda kada se javno obznani da vrhovna vlast
(haki mi jje ul' j a) pri pada Bogu, kada izvor svih i zraaja vlasti
bude Bog Uzvi eni , a ne narod, ne partija ni ti bi lo koji ljudski
stvor; kad se obraa Boi joj Knji zi i Sun netu Njegova Poslani ka
kako bi se vi djelo ta to Bog el i . Ovo, razumi je se, ne moe
ui ni ti bi lo ko kome se prohti je ustvrdi ti kako navodno vlada
"u ime Boga", kao to j e to i skusi l a Evropa pod oni m to se
zvalo "teokrati ja", odnosno "sveta vl ast". U i sl amu neto
sli no apsolutno ne postoji . Ni ko ne moe govori ti u i me Boga,
osi m Njegov Poslani k - mi r i blagoslovi Boi ji neka su na nj !
J ednostavno, postoje odredeni stavci koji precizno defi ni raju
ono to je Bog propi sao.
Si nt agma "vj era j e za stvar nost ! " pogrj eno se
razumijeva, kao to se pogrjeno i upotrj ebljava. Da, i sl am j e
doi sta za stvarnost, al i za kakvu stvarnost?!
On je za onu stvarnost koju e sam obl i kovati u skladu s
vlast i t i m programom, pri mj ereni m nepatvorenoj l j udskoj
naravi , koj i m e udovolj i ti stvarni m l judski m potrebama u
nj i hovoj cjelovi tosti, potrebama koje je verifi ci rao Stvoritelj,
koj i savreno zna koga j e stvori o:
"A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj koji sve
potanko zna, koji je o svemu obavijeten!"(EI-Mulk,
14)
I sl am se ne suoava s postojeom stvarnou - kakva
god ona bi la - kako bi je veri fi ci rao i potraio nai na da toj
stvarnosti bude od pomoi , kako bi je legi ti mi rao nekom
formal nom kl auzul om. I sl am se suoava s postoj eom
ZNAKOVI NA PUTU 73
stvarnocu kako bi je podveo pod svoje kri teri je, kako bi
verifi ci rao samo ono to on dri da treba verificirati i da ostalo
el i mi ni ra; da obrazuje j ednu druki j u stvarnost ukol i ko s
postojeom ni je zadovol jan. Samo ona stvarnost koju je on
stvori o j est prava. To je smi sao si nt agme: "vj era je za
stvarnost", i l i bi barem to trebal a bi ti u njenom pravi l nom
razumijevanj u.
Ovdje e moda bi ti pobudeno pi tanje: Zar ni j e i nteres
lj udi ono to bi moralo obl i kovati nj i hovu stvarnost?!
Mi cemo se i po drugi put vrati ti pitanju koje j e postavio
i slam i na koje j e sam dao odgovor:
"Ko vie zna - vi ili Allah?"
"Allah zna, a vi ne znate!"
I nteres l j udi sadran je upravo u Boi j em Zakonu,
onakvom kakvog ga je On objavi o i kakvog ga je od Njega
prenio Boi ji Poslani k . . . Ako se nekad lj udi ma ui ni da je njihov
i nteres u izbjegavanju onoga to im je Bog propi sao, to ce
znai ti da su oni u tome pro u "samoobmani " (wahi mun):
"Oni se po vode samo za pretpostavkama i onim za
im due ude, a ve im dolazi od Gospodara
njihova prava uputa. Ne moe ovjek ostvariti sve
to poeli. Allahu pripada i Onaj i Ovaj svijet!" (En
Nedm, 23- 25)
Potom su i "nevjerni ci ", jer ko god ustvrdi da se ovjekov
interes nalazi u onome to on smatra, a ne u onome to je
Bog propisao, taj vie ni trenutka jednog ne ostaje u ovoj vjeri,
ni ti u skupi ni njeni h sljedeni ka!
2NAkOv|NA/JJ 75
KosMIKI ERI 'AT
Kada i sl am u svijesti i u objekti vnoj stvarnosti uspostavlja
svoj u i deol oku konst r ukc i j u na t emel j u cj e l ovi t e
pot i nj enost i j edi no Bogu Uzvi enom, na nai n da t a
potinjenost jednako bude mani festna u uvjerenj u, obredni m
radnjama i pravnom si stemu, on smatra da je ta cjelovi ta
pot i nj enost , u t akvom svom obl i ku, pr akt i ni i zraz
posvjedoenja da "nema drugog boga osi m Al l aha", a da j e
preuzi manj e nai na te pot i nj enost i samo od Boi j ega
Poslanika - neka su na nj mi r i blagoslovi Boi j i ! - prakti ni
izraz posvjedoenja "da je Muhammed Boi ji posl ani k".
Kad i slam, dakle, gradi svoj cjel okupan si stem na ovom
nael u, gdje posvjedoenje da "nema boga osim Allaha i da
je Muhammed Boi ji poslanik" predstavlja zaokruen i slamski
program ivota, osl i kava konture tog programa i ustanovljuje
njegove speci fi nosti ; kada svoju konstrukci j u postavlja na
taj j edi nstven nai n, koj i ga i ni razl i i ti m od svih drugi h
sistema koje je ovjeanstvo i kada upoznalo, on se ustvari
vraa kori j enu koji je u svome i zri aj u i r i ne samo od
ovjekove egzi stenci je, ve i od cjelokupne pojavnosti . On se
vraa programu koji obuhvaa itavu egzi stenci j u, a ne samo
ovjekov ivot.
I sl amska vi zi j a t emelj i se na nael u da je sva ova
egzistencija Bogom stvorena: da se Boije hti jenje usmj eri lo
prema Njegovu svemi ru i da se on tako zbi o, te da je On,
/
Uzvi eni , u taj svemi r ugradi o Svoje zakonitosti pomou kojih
se kree i po koj i ma se koordi ni ra kretanje njegovih di jelova
u nj i hovom suodnosu, kao i kretanje u cjel i ni :
"Ako neto hoemo, Mi samo za to reknemo: 'Budi!'
i ono bude!" (En-Nem l, 40)
" . . . / koji je sve stvorio i kako treba uredio! " (EI
Furkan, 2)
I za ove svemi rske pojavnosti postoji Volja koja njome
upravlja, postoji Si la koja je pokree i Zakon koji njome ravna.
Taj Zakon uskl aduj e suodnos i zmedu j edi nki i tave te
egzi stenci je, ureduje nj i hovo kretanja i one se ne sudaraju,
ne remete i ne smetaju jedne drugi ma, i ni kad ne odustaju
od precizno uredenog i permanentnog kretanja - dokle to Bog
bude hti o. Takoder, sva ta egzi stenci ja pokorna je i predana
Volj i koja njome upravlja, Si l i koja je pokree i Zakonu koji
regul i ra njene odnose i ni jednog trenutka ni ti pomi sl i da se
usprotivi toj Vol j i , da odbi je pri znati Si l u ili da prekri Zakon.
Stoga sve to i jest i spravno i stoga mu se ne deava ni kakav
kvar ni ti poremeaj, osi m ako to Al l ah htjedne:
"Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u
est vremenskih razdoblja stvorio, a onda
svemirom zagospodario. On tamom noi prekriva
dan, koja ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i
zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji. Samo On
stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar
svjetova!" (EI -A'raf, 54)
*
* *
| ovjek je di o te svemi rske egzi stenci j e. Zakoni koji
upravljaju njegovom naravi (fi trah), nisu i zvan onog Zakona
koji upravlja cjelokupnom egzistenci jom. Bog je i njega stvorio
onako kako je stvorio i tu egzi stencij u njegova materijalna
konstrukcija nai njena je od tki va Zemlje i samo oni elementi
2NAkOv|NA/JlJ //
koje mu je Bog darovao, one osobenosti koje su nadodate
na to tki vo, nai ni le su od njega - ovjeka. Bog mu je to dao s
precizni m odreenjem. Svojom tjel esnom konsti tuci jom on
je poti njen pri rodnom zakonu kojeg mu je Bog propi sao
mimo njegove volje. Njegov postanak i njegovo stvaranje od
samog su poetka pod Boi jom voljom, a ne pod njegovom,
niti su pod voljom njegovih rodi telja. Nj i h dvoje se, i st i na,
sastanu no oni ni su u stanju zametku podari ti egzistenci j u.

ovjek se rada u skl adu sa Zakonom koj i je ustrojio Bog. Ti m

Zakonom je odredi o peri od noenj a i uvjete raanja. Tako
ovjek udi e zrak koji je Bog stvorio upravo u odreenom
omjeru; udie ga u mjeri i na nai n koji mu je On odredi o;
osjea i pati, gladuje i edni , jede i pi je, spravlja j el o i pi e . . .
Ukratko, i vi .

ivi u skl adu s Boi j i m Zakonom, mi mo svoje

volje, mi mo svog izbora. U tom pogl edu jednak je svoj drugoj
svemi rskoj egzistenci j i , ravan je svemu i svakom drugom u
njoj u pogledu apsol utne poti njenosti Boi joj volj i , Njegovoj
si l i i Zakonu . . .
Bog j e taj koji je stvorio t u svemi rsku egzi stenci ju i koji
je stvorio ovjeka; koji je ovjeka poti ni o i st i m oni m Svoji m
zakoni ma koj i ma je poti ni o i svemi rsku egzistenci ju. On je
Taj, dakle - Uzvien neka je! - koji je ovjeku propisao "

eri'at"
da prema njemu uredi i onaj volj ni aspekt svoga ivota na
nai n da on bude uskl aen s nj egovi m pr i rodom mu
uvjetovani m ivotom. Prema tome,

eri'at pos matra n s ovoga

stajalita nije ni ta drugo do di o opeg Boi jeg Zakona koji
ravna pri rodom ovjeka (fitrah) i pri rodom ope egzi stenci je;
koji i h u jedan mah koordi ni ra.
Nema ni jedne ri jei Boi je, ni jedne naredbe ni ti zabrane,
ni j ednog obeanj a i l i pri j et nj e, ni j ed nog propi sa ni t i
smjerni ce . . . a da ni je sastavni dio opeg Zakona, da u sebi
vjerno ne izraava i potvruje one zakone koje nazi vamo
pri rodni m - tj. svemi rski m, Boanski m zakoni ma - i j i h smo
zbi vanja svjedoci svakog t renutka, zbi vanja koj i ma ravna
/ 8e.J<eib
vjena konstanta koju je Bog postavio u nj i h, i koje se odvijaju
po Boijoj odredbi .
"

eri 'at" koj i j e Bog propi sao za uredenje ovjekova

ivota je, prema tome, svemi rski eri'at, tj. i ntegri ran je u opi
svemi rski Zakon, sa nj i m uskl aen. Stoga pridravanje tog

eri 'ata proistjee i z neophodnosti posti zanja sklada i zmedu

ovjekova i vota i kretanja svemira u kojem i vi .

tavie, ono
proistjee i z neophodnosti postizanja sklada izmedu zakona
koji vl adaj u ovjekovom nevi dlji vom pri rodom i oni h koj i
regul i raj u vanj sku for mu nj egova i vota, te iz nunosti
harmoni zi ranja ovjekove unutranje i vanjske linosti .
S obzi rom na i nj eni cu da l judi ni su u stanju dosegnuti
sve svemi rske zakone, ni ti do kraja poj mi ti opi zakon - pa
ak ni onaj koji upravl j a nj i hovom naravi i dri i h sebi
poti nj eni ma, mi mo nj i hove volje - oni , prema tome, ni su u
stanj u sami uredi ti l j udski ivot tako da bude postignuta puna
skladnost i zmedu njega i kretanja svemi ra, pa ak ni skladnost
i zmedu nj i hove unutranje pri rode i nj i hova vanjskog ivota.
To je u stanju samo Onaj koji je stvorio i svemi r i ljude, Onaj
koji ravna i j edni m i drugi m, u skladu s j edi nstveni m Zakonom
koj i je On uspostavi o.
Prema tome, postupanj e po Boi j em

eri ' atu t ako

postaje nuni m za postizanje te skl adnosti , pored nunosti
njegove pri mjene s ci lj em i dej nog real i zi ranj a i sl ama. I z toga
proi zl azi da u ivotu pojedi nca ili u ivotu zajedni ce, islama
moe bi ti samo ukol i ko i ma i poti njenosti i skl j uivo Bogu
j edi nom, i ukol i ko se kakvoa te poti njenosti uzi ma jedi no
od Boi j eg Posl ani ka, to j e. i prakti na real i zaci j a prvog
zahtjeva i sl ama - posvjedoenja da nema drugog boga osi m
Al l aha i da je Muhammed Boi ji poslani k.
U post i gnuu pune skl adnosti i zmedu i vota l j udi i
svemi rskog zakona kri j e se svako dobro za l j ude, kao i
pouzdana zati ta ivota od svakog kvarenja. Lj udi e samo u
2NAkOv|NA/JlJ 79
tom sl uaju ivjeti u mi ru sa sami ma sobom. Tako e se mi r
sa svemi rom postii skl adnou nj i hova kretanja s kretanjem
njegovi m, skl adnou nj i hove ori jentaci je s njegovom, dok
e mir sa sami ma sobom proizlaziti i z saobraznosti nj i hove
aktivnosti s poti caji ma zdrave i m pri rode. Tako ni kada nee
doi do sukoba izmedu ovjeka i njegove autenti ne naravi,
budui da Boi j i

eri ' at uspostavlja skl ad i zmedu vanjske

aktivnosti i unutarnje izvorne naravi - mi rno i l ahko. I z ovog
sklada proi stjee drugi sklad koj i se odnosi na meul judske
relacije inj i hovu opu akti vnost, s obzirom na to da oni u tom
sluaju svi sl i jede jedi nstven put koj i j e i ntegral ni di o opeg
svemi rskog zakona.
I sto tako se posti e i svako dobro za ovjeanstvo ti me
to e ono i i i spravni m putem i tako se na naj l aki nai n
upoznati s taj nama svemi ra, s potenci j al i ma skriveni m u
nj emu, s blagom pohranjeni m u njegovi m dubi nama, te kako
sve to koristi ti u skladu s Boi j i m Zakonom da bi se ostvarila
opeljudska dobrobi t, bez i kakva antagoni zma ili sudara.
Nasuprot Boijeg Zakona stoje hi rovi lj udski :
"Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi,
siguro bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u
onom to je na njima!" (El- Mu' mi nOn, 71)
Stoga islamsko vi den je objedi njuje i sti nu na kojoj poiva
ova vjera i i sti nu na kojoj poivaju nebesa i Zeml j a. Na tom
naelu odreduje se i i spravnost postupaka vezani h za Ovaj i l i
Onaj svijet i na temelju njega Bog sankcioni ra te postupke i
kanjava one koji se ogrijee o njega. To je, prema tome, jedna
i sti na koja se ne mnoi . To j e opi svemi rski zakon koj i m je
Bog proeo cjelokupnu egzi stenci j u u svi m njeni m stanj i ma,
zakon kojem se poti njava i povinjava mu se sve u nj oj - svi
svjetovi, sve stvari i sva iva bi a.
"Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaa,
pa zato se ne opametite ?! A koliko je bilo
80 Se;d <e
nevjerikih sela i gradova koje smo unitili i poslije
kojih smo druge narode podigli! l im bi silu Nau
osjetili, kud koji bi se iz njih razbjeali. 'Ne bjeite,
vratite se uivanjima vaim i domovima vaim,
moda e vas neko to upitati'. ' Teko nama', oni
bi govorili: 'Mi smo, zaista, nevjerici bili!"
l kukali bi tako sve dok ih ne bismo uinili, kao ito
ponjevena, nepominim. Mi nismo stvorili nebo i
Zemlju i ono to je izmedu njih da se zabavljamo.
Da smo htjeli da se zabavljamo, zabavljali bismo
se onako kako Nama dolikuje, ali mi to ne inimo,
nego istinom suzbijamo la, istina je ugui i lai
nestane, a teko vama zbog onoga to o Njemu
iznosite!
Njegovo je ono to je na nebesima i na Zemlji! A oni
koji su kod Njega ne zaziru da Mu se klanjaju i ne
zamaraju se, hvale Ga nou i danju, ne
malaksavaju. " (El Enbi j a' , 10- 20)
Nepatvorena narav ovjekova u svoji m dubi nama uti ovu
i sti nu. Narav njegove konsti tuci je kao i narav cijelog svemira
koj i ga okruuje sugerira toj njegovoj naravi da se sva ova
egzistencija dri na i sti ni , da je i sti na ukorijenjena u njoj, da je
sazdana na Zakonu koji se ne remeti i i ji putevi ni su disonantni;
iji se ci kl usi ne mi jenjaju i koja se unutar sebe ne sudara; koja
se ne odvi j a po prot aznoj sl uaj nosti i t i nekontrol i ranom
post upku, po nekom prevrtljivom hi ru i t i el j i nesputanoj!
Dapae, sav taj svemi r hodi po jednom precizno ureenom
ustroj u u kojem j e sve do kraja osmi l j eno. Prema tome,
nesklad i zmedu ovjeka i njegove nepatvorene naravi (fitrah)
pojavit e se onda kad on, pot pri ti skom svoj i h strasti, odstupi
od istine koja je pohranjena duboko u toj naravi, onda kada za
svoj ivot prihvati zakon koji potjee od tih strasti, a ne od Boga
i , najzad, onda kad se ne preda Bogu onako kako Mu se predaje
sva ta svemi rska egzistencija, pokorna svome Gospodaru'
2NAkOv|NA/JR 8l
l upravo onako kako doe do j edne takve podvoj enosti
medu pojedi nci ma, zaj ednicama, narodi ma i generaci jama,
tako isto doe i do podvojenosti i zmedu lj udi i svemi ra koj i i h
okruuje, i tada njegove si l e i ri zni ce, umjesto da ostanu
gradivne, faktori nj i hove sree, postaju uni tavaj ui elemenat
i bivaju faktori lj udske nesree.
Prema tome, oi to j e da uspostavljanje Boi jeg zakona
na Zemlji nema za ci lj samo rad za Onaj svijet. Ovaj i Onaj
svi j et, ustvari , predstavl j aj u dvi j e komponente koj e su
meusobno kompl ementarne i koje u i votu ovjekovom
skladni m i ni upravo Zakon Boi ji. Taj Zakon, nai me, cijeli taj
ivot uskladuje s opim Boanski m Zakonom.
Usklaivanje sa Zakonom ovjekovu sreu ne odgaa
za Onaj svijet ve je, naprotiv, i ni realnom, dosti nom i u
ovosvjetskoj etapi egzi stenci je, prvoj komponenti . Na Onom
svijetu ona se samo jo dopunjuje i posti e svoju potpunost.
*
* *
Ovo bi bi l a osovi na i s l amske vi zi j e cj el okupne
egzi stenci je i unutar nje ovjekove egzi stenci j e. Ona se u
svojoj naravi suti nski razl i kuje od svake druge poznate vizije
i stoga zahti jeva neke obaveze koje ne zahti jeva ni jedna
druga vi zi ja bi lo kojeg si stema ili teori je.
Sl i j eenj e Boi jega Zakona - prema ovoj vi zi j i - jest
zahtjev pune skladnosti i zmedu ovjekova ivota i ivota
svemi ra, izmedu Zakona koji ravna l j udskom pri rodom i koji
ravna ti m svemi rom. To je sl i jeenje neophodno i zato da bi
se uspostavila saobraznost i zmedu tog opeg zakona i onog
zakona koj i regul i ra ivot ovjekov. Njegovi m se sli jeenjem
postie poti nj enost ljudi jednome Bogu, onako kako Mu je
poti njen i svemi r, tj. da ni ko drugi ne moe ustvrdi ti da je
poti njen nj emu!
82 J<a
Na neophodnost te saobraznosti i tog sklada upuuje
di j al og koj i se odvijao izmedu I brahi ma mir neka j e na nj!
oca musli manskog Um meta, i Nemruda, si l nika koji je smatrao
da i ma punu vlast nad l judi ma, no koji i pored toga nije bio u
stanj u ustvrdi ti da gospodari i nebeski m svodovi ma. On se
smeo kad mu je I brahi m rekao: "Onaj koji posjeduje vlast u
svemi ru, j edi ni On treba da i ma vlast i nad ivotima l judi ! "
Na to Nemrud ni je mogao nai odgovora:
"Zar nisi uo za onoga koji se s Ibrhimom o njegovu
Gospodaru prepirao, onda kad mu je Allah carstvo
dao? Kad Ibrahim ree: "Gospodar moj je Onaj koji
tivat i smr daje", on odgovori: ''a dajem tivat i
smrt!" "Allah ini da sunce izlazi sa istoka" ree
Ibrahim "pa ui ni ti da grane sa zapada!" i
nevjerik se zbuni: A Allah silnicima nee ukazati
na Pravi put". (EI-Beqare, 258
)
I sti nu je rekao Allah velianstveni:
"Zar pored Allahove tele drugu vjeru, a Njemu se,
htjeli mne htjeli, pokoravaju i oni na nebesima i oni
na Zemlji, i Njemu e se vratiti!" (Al u ' l mran, 83
)
2NAkOv|NAPUTU 83
IsL To JE CIVIUZACUA
I sl am poznaj e samo dvi j e vrste d rutava - i sl amsko i
dahi l i jjetsko. I slamsko drutvo je ono drutvo u kojem se
pri mjenjuje i sl am - u idejnoj ravni | u obredi ma ('ibadet), u
pravnom i drutvenom si stemu, u eti ci i u moralu. Dahilijjetsko
drutvo je ono drutvo u kojem se ne pri mjenjuje i sl am, koj i m
ne upravlja i slamsko vjerovanje i njegove vi zi je, vrijednosti i
kriteriji, i sl amski sistem i propi si , eti ka i moral.
Ni je i sl amsko drutvo ono kojega ine lj udi koji sebe
nazivaju musl i mani ma, dok zakon tog drutva nij e i sl amski ,
makar lanovi drutva obavlj al i namaz, post i l i ramazan i
odlazili na hadd. l slamsko drutvo ni je ni ono koje sebi skroji
islam po sopstvenom nahodenj u, islam koji nije onaj objavljen
od Boga Uzvi enog i koj i je detaljno razradio Njegov Poslani k
- neka su na nj mi r i blagoslovi Boi j i ! - i potom taj svoj i slam
nazove npr. "napredni m"!
Dahi l ijjetsko drutvo moe i mati razl i i te obl i ke, no svi
su oni dahi li jjetski :
ono se ponekad mani festi ra u formi drutva koje
negi ra Boga Uzvi enog, koje povijest tumai na
dij al ekti ka-materi j al i sti ki nai n i koje kao svoj
si stem prakti ci ra tzv. "nauni soci j al i zam";
ponekad se izraava kroz drutvo koj e ne porie
postojanje Boga, meuti m Bogu odreuje samo
"carstvo nebesko" i i skl j uuj e Ga i z "carstva
8. :_dKut
zemaljskog", te stoga i ne pri mjenjuje Njegov Zakon
u ureenj u i votne stvarnosti i ne dri se oni h
vri j ednosti koje j e On ui ni o nepromj enlj ivi m i
traj ni m za l j udski ivot. Ovakvo drutvo doputa
lj udi ma da oboavaju Boga u si nagogama, crkvama
i dami j ama, al i i m zabranj uj e da zahti j evaj u
pri mj enu Boijega Zakona u nj i hovom ivotu. Ti me
ovakvo dr utvo por i e i l i okt roi ra Boi j u
boanstvenost na Zeml ji koju On jasno izraava:
"On je Bog i na nebu i na Zemlji!" (Ez-Zuhruf, 84)
Prema tome, ovakvo drutvo ni j e u Boi joj vjeri , kako to
defi ni raj u Nj egove Rij ei :
"Sud pripada jedino Allahu, a On je naredio da se
klanjate samo Njemu . . . To je jedino prava vjera!"
OOsuf, 40)
Zbog toga je i ovakvo drutvo dahi l i jjetsko, svejedno
to ono priznaje postojanje Boga Uzvienog i to doputa
l judi ma obavljanje vjerski h obreda u si nagogama, crkvama i
dami j ama.
I sl amsko drutvo, u pravom smi sl u te odredni ce, j edi no
je "civi l i zi rano drutvo", dok su sva dahi l ijjetska drutva, sa
svoj i m broj ni m obl i ci ma, ustvari "zaostala drutva"! Toj vel i koj
i sti ni neophodno je dati pojanjenje.
Nai me, j edanput sam svoju knj i gu koja je bi l a u tampi
najavio pod nasl ovom "Ka civi l izi ranom i slamskom drutvu",
no u sl i j edeem ogl asu sam i spusti o ri je "ci vi l i zi ranom",
zadovol ji vi se ti me da knj i ga - to j e i bi o predmet njena
razmatranja - nosi naslov "Ka i sl amskom drutvu".
Ova i zmj ena j e, medut i m, pri vukl a panj u j ednog
al i rskog autora (koj i pi e na francuskom jezi ku) i on je to
protumai o kao "i ntrovertni psi hol oki i n odbrane i sl ama",
izrazi vi aljenje to me taj nesvjesni in pri j ei da "problem"
vi di m onakvi m kakav on doi sta jeste!
2NAkOv|NA/JlJ 5
Ja razumij em doti nog autora, j er sam rani je i sam bi o
poput njega. Kad se u meni rodi l a i deja da pi em o tom pi tanju
i ja sam razmi ljao upravo ovako kako on sada razmi lja. Tada
sam imao problem koj i on sada ima - nai me kako "defi ni rati
ci vi l i zaci j u"! ?
U to vrijeme j o se ni sam bi o osl obodi o pri ti ska kul turni h
nanosa u mom duhovnom i i ntel ektual nom i zrastanj u, koj i
su dol azi l i iz strani h i zvora i bi l i strani mom i slamskom
osj eaj u. Uprkos mom t adanj em j asnom i sl amskom
opredjel jenju, t i s u nanosi zatamnj ival i i muti l i moju vi zi j u.
Vi zi ja "ci vi l i zaci je", kakvu nudi evropska mi sao, opi njavala
me j e i zatamnj i val a mi moj u sopstvenu, uskrauj ui mi
autenti no i jasno vienje.
Potom mi je sl i ka postala jasna. "Musl i mansko drutvo"
- to j e "civi l i zi rano drutvo!" Prema tome, pojam "ci vi l i zi ran"
je neadekvatan, ne daje ni kakvu novu komponentu. Naprotiv,
na itaoca prenosi one zapadnjake, nei slamske sjene koje
su mi mut i l e sopstvenu vi zi j u, koj e su mi uskrai val e
autentino, jasno vi enje!
Razl i ka j e, prema tome, u "defi ni ranj u ci vi l i zaci j e" -
i nj eni ca kojoj je neophodno dati objanjenje.
*
* *
Jedi ni obl i k drutvenog uredenja u kojem su l judi i sti nski
i u ci jelosti osloboeni potinjenosti drugom ovj eku jest onaj
u kojem vrhovna vlast, ol i ena u sprovodenj u Boanskog
Zakona, pri pada j edi no i i skljuivo Bogu. Samo je to "l j udska
ci vi l i zaci ja! " "Ci vi l i zi ranost" ovjeka, nai me, podrazumijeva
osnovnu pretpostavku - potpunu i stvarnu sl obodu ovjeka i
apsol utno dostoj anstvo svakog poj edi nca. Medut i m, u
drutvu u kojem su jedni gospodari koj i propi suj u zakone, a
drugi pokor ni robovi , ustvari i ne moe bi t i s l obode i
dostojanstva ovjeka koje bi uivao svaki poj edi nac.

Ovdje je neophodno odmah i stai da se izrada zakona

ne svodi samo na zakonske uredbe, onako kako dananja
svijest uproeno razumi j eva poj am zakona. Ta, sve one
koncepci j e i pravci , si stemi vri j ednosti , kri teri j i , obi aj i ,
tradici je sve su to propi si i j i m se normama l j udi potinjavaju.
l kad sve te norme saine l j udi j edni drugi ma, i kada se u
jednom drutvu ti drugi potine ti m normama, onda to drutvo
ni je slobodarsko! Takvo drutvo, u kojemu su jedni gospodari,
a drugi robovi kako smo to ranije kazal i jest, prema tome,
zaost al o dr ut vo. I sl amski m rj e ni kom r eeno, to j e
"dahi li jjetsko drutvo"!
I sl amsko drutvo je jedino drutvo nad koj i m bdije samo
jedan Bog i u kojem l j udi , umjesto oboavanja drugi h l j udi ,
oboavaju samo Boga Jedi nog. Ti me postiu potpuno i stvarno
osloboenje koj em stremi ovjekova c ivi l i zacija i u kojoj se
i spoljava njegovo dostojanstvo, ono koje mu je Bog podario
kad je najavio da e on bi ti Njegov zastupni k na Zemlj i , kad
mu j e ukazao poast u gornjem okruj u.
*
* *
Kada osnovni el emenat okupl j anj a u j ednom drutvu
bude i deologi ja (aqida), vi zi ja, ideja i program ivota, i sve to
bude proi shodi lo od Jednog Boga kao Vrhovnog Autoriteta
l j udi , a ne od zemal j ski h gospodara kada se od raava
pot i nj enost j edni h d r ugi ma, t a kvo dr utvo e bi t i
manifestacija onog najuzvi eni jeg to se nalazi u ovjeku
mani festaci ja duha i pameti . Meuti m, kada u drutvu osnov
okupljanja bude rasa, boja koe, naci ja, teri tori ja i l i neki drugi
s l i an el emenat tada j e oi to da se t u ne radi o oni m
najuzvi enij i m karakteristikama ovjeka, budui da on i nakon
nj i h i dalje ostaje tek l judsko bie. No, stvar je sasvim drukija
kad se u opticaj uvede duh i pamet!

ovjek tu i ma mogunost,
zahval j uj ui svoj oj sl obod noj vol j i , pr omi j eni t i svoj u
2NAkOv|NA/Jlu 87
i deol ogij u, svoju vi zi j u, i dej u | program ivota, dok ni j e u
mogunosti promi j eni ti svoju boj u koe i rasu, ni ti odredi ti u
kojem e se narodu i u kojoj zeml j i rodi ti . Prema tome, samo
ono drutvo u koj em se l j udi okupl juju oko neega to je u
vezi s nj i hovom sl obodnom voljom i l i ni m i zborom, jest -
civil i zirano drutvo! S druge strane, drutvo u kojem se lj udi
okupljaju oko neega to je izvan nj i hove l j udske volje, jest
pri mi t i vno drutvo. I sl amski m rj eni kom reeno, to j e
dahi li jjetsko drutvo.
I sl amsko drutvo j edi no je drutvo u kojem je vjerovanje
osnovni kohezi oni el emenat zdrui vanja, u kojem se ono
smatra "naci onal nou" koj a povezuje crnca, bi jelca, ovjeka
crvene i ute koe, Arapi na, Bi zanti jca, Perzi janca, Abesi nca i
sve ostale l jude na Zeml j i i od nj i h pravi jedinstvenu zajedni cu
(U mmet) , i j i j e gospodar Bog i koj a se samo Nj emu
potinjava. Naj bol j i u njoj j e onaj koji j e najbogoboj azni j i . Svi
su ravnopravni i svi su j ednaki pred Zakonom to i m ga je
propi sao Bog, a ne neko od lj udi !
*
* *
Kada u j ednom dr utvu naj vea vr i j ednost bude
ovjekova "ovj enost", i kada karakteri sti ke t e njegove
ovjenosti budu predmet uvaavanja i ci jenjenosti , takvo
drutvo e biti ci vi l i zi rano. Al i ako u jednom drutvu vrhunska
vrijednost bude "materi ja", svej edno kroz koj u formu bi la
i zraena, bi l o u "t eor i j skoj " for mi , kao to j e to kod
marksistikog t umaenja povi jesti , bi lo u formi "materi jal ne
produkci je", kakav j e sl uaj u Ameri ci , Evropi i svi m oni m
drutvima koja materi j al nu produkci j u smatraju vrhunskom
vri jednou, zarad i jeg ostvarenja se rtvuju sve vri jednosti
i karakt er i st i ke ovj enost i , onda je takvo d rut vo,
nesumnjivo, zaostalo drutvo. I sl amski m rjeni kom reeno,
to je dahi l i jjetsko drutvo!
88 S
q
JKut
Ci vi l i zi rano, tj . i sl amsko drutvo, ne potcjenjuje materiju.
Ne i ni to ni u teoriji Ger smatra da se svijet u kojem i vi mo
sastoj i od nj e, da on dj eluj e na nas, a mi na njega), ni u
"materi jalnoj produkci j i ". Materi jalna proizvodnja jedna je od
pretpostavki hi lafeta na Zemlj i , meduti m, i sl amsko drutvo
je i pak ne smatra najveom vri jednou zarad koje treba
rtvovati karakteri sti ke "ovjeka", njegove tvorne el emente,
zbog koje e pojedi nac i zgubi ti svoju slobodu i dostojanstvo,
zbog koje se bi ti rtvovana porodica i njeni tvorni el ementi ,
moral drutva i njegove sveti nje, te sve ostal o to rtvuju
dahi li jjetska drutva: uzviene vri jednosti , vrl i ne i sveti nje,
s j ed i ni m c i lj em - da se post i gne to vea materi j al na
produkci ja!
Kada u jednom drutvu "lj udske vri jednosti " i na nji ma
zasnovan "lj udski moral " budu predomi nantni , takvo drutvo
e bi ti ci vi l i zi rano. Treba napomenuti da te l j udske vrijednosti
i taj l j udski moral nisu neto maglovito i rastegljivo, i ni su
"napredne", nestal ne, relati vne vri jednosti , nestabi lne i bez
vrstog upori ta, kako to tvrdi materi j al i sti ko tumaenje
povijesti i tzv. "nauni soci jal i zam"!
Radi se o oni m vri jednosti ma i moral u koji u ovjeku
razvijaju upravo one osobenosti ovjeka koj i ma se on razlikuje
od i vot i nj e, i koj e i ne da u ovj eku prevagne ona
komponenta koj a ga i zdvaja i uzvi suj e nad ivoti nj skom
vrstom. Prema tome, ni su to vri j ednosti i moral koj i e u
ovjeku razvi j ati i forsi rati samo one komponente koje su
ovjeku i ivoti nj i zajedni ke.
Kada se ovaj probl em ovako postavi, onda se u njemu
obri si ukazuj u jasno, i zotreno, "rezolutno" odbacujui tako
post upak razvodnj avanj a koj eg per manent no nastoj e
pri mi j eni ti "naprednj aci " i "nauni socij al i sti "!
Tada postaj e neodrl j iva teza po kojoj su podneblje i
lokal ni obi aj i oni faktori koji tvore moralne vrij ednosti , ve
2NAkOv|NA/JlJ 89
se nuno namee i nj eni ca da uz svu razlii tost podneblja
i pak postoji jedno postojano mjeri lo! Tada se ne moe govori ti
o nekom "seoskom" i "gradskom" moralu i vrijednosti ma, o
"kapi tal i st i kom" i "soci j al i st i kom", o "buroaskom" i
"proleterskom"! Ne moe se govori ti o nekom moral u koj i je
proizvod podneblj a, vi si ne standarda, pri rode hi stori j skog
razvoja i drugi h formal ni h i povri nski h razl i i tosti . Iza svega
toga - ako se tako moe kazati - postoje samo "l j udske" i
"ivoti nj ske" vrijednosti i moral ; i l i i sl amski m poj movi ma
kazano: "i sl amske" i "dahi l ijjetske".
I slam ove "l j udske" vri jednosti i moral - tj . one koje u
ovjeku razvi jaju sve one komponente koje ga izdvajaju i i ne
razl i i ti m od i vot i nj e - potvruje kao svoj e, a potom i h
nastavl j a i zgr ai vat i , pr od ubl j i vat i i t i t i t i i h u svi m
zajedni cama koj i ma vl ada, bi le one ratarske, i ndustri jske,
stoarske, urbane, si romane i li bogate. I sl am neprestano
di e ka gore one ljudske osobenosti i brani i h da se ne obrue
nad olje, da spadnu na razi nu ivotinjskog, j er kod vri jednosti
i znaaj nosti uzl azna l i ni j a i de od i vot i nj ske ni zi ne do
ovjekove vi si ne. Poto j e ova l i ni j a s materi j al i st i kom
civilizacijom uzela obrnut smjer, onda to ni poto ne moe bi ti
ci vi l i zaci j a! To moe bi t i samo "nazadnost ", odnosno
"dahi lijjet".
*
* *
Kada temelj jednoga drutva bude porodi ca, ureena
na pri nci pu "posebnosti " meu supruni ci ma, i kada njen
osnovni zadatak bude odgoj mlade generacije - takvo drutvo
e bi ti ci vi l i zi rano drutvo. Porodica e, u takvom svom obl i ku,
u okri lj u i sl amskog programa ustvari bi ti ono podnebl je u
kojem e nastajati i razvijati se one "l judske" vri jednosti i
moral na koje smo ukazal i u prethodnom pasau, a koj i e se
manifestirati u mladoj generaci j i i j e je formi ranje u toku.
90 Seiiid <e
Nemogue j e da oni poni knu u bi lo kojoj drugoj j edi ni ci izv dn
porodi ce.
Meduti m, kada temel j ne odredni ce j ednoga drutva
budu, tzv. sl obodni i nti mni odnosi i vanbrano (nezakoni to)
raanje djece i kada odnosi medu spolovi ma budu zasni vani
na st rast i , avant ur i zmu i putenoj ponesenosti , a ne na
dunosti i pri rodnoj podj el i posl ova u porodi ci ; kada se
funkci ja ene svede na gi zdanje, zavoenje i pobudi vanje
strasti , kada ona, dakle, bude l i ena svoje osnovne funkc ije
odgajanja nove generaci je - i sama se opredi j el i , i l i je za to
opredi j el i drutvo, da bude posl ui telji ca u hotelu, na brodu
ili avi onu; kada svoj potenci j al bude troila u "materi jal nu
pr oi zvod nj u", u " proi zvod nj u sred stava" umj est o u
"proi zvodnj u ovj enost i ", budui da je to i spl atl j i vi j e,
presti ni je i vi e ci j enj eno - tada e, po l j udski m mjeri l i ma, to
biti "civi l izaci jska nazadnost". l sl amski m pojmovljem reeno,
to e jednostavno bi ti - dahi l ijjet!
Porodi ca i odnos medu spolovi ma u bi tnome odreduj u
karakter j ednog drutva - i ne ga nazadni m i l i civi l izi rani m,
dahi l i jjetski m i l i i sl amski m!
Ona drutva u koj i ma domi ni raju ivotinjske tendencije,
moral i vri jednosti u odnosi ma medu spolovi ma, ni kako ne
mogu bi ti ci vi l i zi rana drutva, bez obzi ra na ni vo nj i hovog
naunog, pri vrednog i tehnolokog napretka! Taj kri teri j je
nepogrjeiv u mj erenj u napretka "ovjenost i ".
U savremeni m da h i l i j j et ski m dr ut vi ma poj am
"moral nosti " l i en j e svega onoga to bi moglo napravi ti
di ferenci jaci ju "ovjei jeg" od "i voti njskog". U nj i ma se npr.
vanbrani seksual ni odnosi - ak ni oni pererzni - ne smatraju
moral nom pokudenou! Moral nost je skoro i skl j ui vo
svedena na ekonomske odnose, i samo ponekad na pol i ti ke,
u okvi ri ma "dravnog i nteresa". Pri mjeri ce, skandal Kri sti ne
Keyler |engl eskog mi ni stra Provi ma u engleskom drutvu ne
2NAkOv|NA/JlJ 9l
bi bi o smatran ni kakvi m skandal om u svom seksual nom
domenu, meduti m to j e bi o skandal zbog toga to je Kri sti na
Keyler bi la i lj ubavni ca ruskog pomorskog ataea, pa je u vezi
i zmedu mi ni st ra i dj evoj ke postoj al a opasnost da budu
otkrivene neke dravne tajne! Uz t o, ustanovljeno je i t o da j e
mi ni star obmanuo engl eski parlament. I st i j e sl uaj i sa
skandal i ma u ameri kom Senatu, kao i s oni m sa pi j uni ma i
ameri ki m i engl eski m sl ubeni ci ma koj i su prebj egl i u
Sovj etski Savez. Nij edan od t i h skandala ni je nastao zbog
nj i hove nemoral ne (nezakonite) veze, ve i sklj uivo zbog
nji hove opasnosti po dravne tajne!
Publ i ci sti , novi nari i l i terate u dahi l i jjetski m drutvi ma
ponekad se ekspl i ci tno izraavaju pred svoj i m kerkama i
suprugama o t ome da " sl obodni odnosi " ni su ni kakva
moralna pokudenost. Moralna pokudenost je to da mladi
prevari svoju djevojku i l i djevojka mladi a u smi sl u da svu
svoj u l j u bav ne posvet e j edno d r ugome.

t avi e,
pokudenou se smatra i to da ena ustraje u ouvanj u svoje
neporonosti i onda kad joj spl ahne ljubavna strast prema
njenom muu! Vrl i na e biti to da ona sebi nade l j ubavni ka i
da mu u di skreciji prepusti svoje ti jel o! To je i deja vodi l ja vie
deseti na romana! Ti me je i nspi ri rano stoti ne novi nski h
lanaka, karikatura, viceva i zabavnih stranica. Takva drutva
su nazadna drutva. Sa staj al i ta "l j udskog bi a" i crte
"ljudskog" progresa to su - neci vi l i zi rana drutva!
Nai me, c rt a l j udskog progresa i de u pravc u
"obuzdavanj a" i vot i nj ski h pobuda | nj i hova svoenj a u
okvire "porodi ce" i to po osnovu "dunosti " i me se vri
"ljudska funkcija". Tu ui tak ni je krajnji ci lj , ve je ci lj proizvesti
novu generaci j u koja e nasl i j edi ti postoj eu i preuzet i
tekovi ne " l j uds ke" ci vi l i zaci j e s nagl aeni m l j udski m
osobenost i ma. Medut i m, generaci j u koj a e dodat no
unaprijedi ti i razvi ti odl i ke ovjeka i koja e se j o vie udal ji ti
od oni h osobi na i nherentni h ivoti nj i , mogue j e proizvesti
92 :ed<e
samo u kri l u porodi ce okruene si gurnou i emoti vnom
uravnoteenou; porodi ce koja poiva na dunosti i ne
preputa se trenutani m puteni m ponesenosti ma . . U onom
drutvu kojeg su proizveli gore spomenuti l anci i otrovne,
odvratne i nspi racije, u drutvu u kojem je pojam moralnosti
ogoljen do te mjere da se u njemu gube sve eti ke sekvence
seksualnog odnosa, ni j e mogue formi rati takvo ljudsko kri lo.
Prema tome, samo i sl amski zalazi , i slamske i nspi raci je,
moral i vri jednosti j esu pri mjereni ovj eku. Stoga je "i sl am,
zapravo, ci vi l i zaci j a". I slamsko drutvo to je civi l i zi rano
drutvo! - prema vrstom, postojanom kri teri ju kojem ni je
i nherentna razvodnjavanje, odnosno "napredovanj e".
*
* *
Naposl i j etku, kada ovj ek pravi l no vri hi lafet u i me
Boga, ovdje na Boi j oj Zeml j i , u smi sl u da se u ci j el osti
poti nj ava samo Bogu (' ubudi j j et) i osl obod i se svake
poti nj enosti nekome i l i neemu drugom, da ostvaruje samo
Boi j i program i odbi j e pri znati "l egi ti mnost" bi lo kojeg
drugog programa, da i tav svoj ivot podvede pod Boi j i
Zakon i da spri j ei upl iv bi lo kojeg drugog zakona mi mo njega,
da ivi oni m moralom i s oni m vri jednosti ma koje mu je Bog
ovjerio, da potpuno el i mi ni ra lane vri jednosti i lani moral i
da se, nakon svega toga, upozna sa svemi rski m zakonitostima
koj i ma je Bog proeo ovaj materij al ni svijet i da ta saznanja
upotri j ebi za unaprj eenj e kval i teta ivota, ekspl oataci ju
sirovi na, proi zvodnj u hrane i energije, koje j e Bog pohranio u
Zeml j i , ui nivi te svemi rske zakoni tosti nj i hovi m peatima i
podari vi ovjeku sposobnost da ih raspeati u onoj mjeri
kol i ko mu j e potrebno da moe vri ti svoju ulogu hal i fe . . .
Drugi m ri j ei ma, kada ovj ek svoje namj esni tva (hi lafet)
bude vr i o po Boi j em propi s u uz zadovol j enj e oni h
pretpostavki koje t o namj esnitva nalae, i kada, otvarajui
2NAkOv|NA/JlJ 93
izvore hrane, preradu j ui sirovine, gradei razlii ta postrojenja
i koristei sva i skustva koja j e stekao tokom svoje povijesti -
sve to i nei postane "Boi j i dj el atni k" (rebbani ), u tom
sl uaju to njegovo namjesni tva e bi ti sl uba (i badet) Bogu.
Takav ovjek e tada i mati savrenu ci vi l i zaci ju, a njegovo
drutvo bit e na vrhuncu ci vi l i zi ranosti . Medut i m, samo
materijalni progres u i sl amu se ne i menuje ci vi li zaci jom; on
se moe post i i i s da h i l i j j et om. Al l ah u kont ekst u
portret i ranj a dahi l i j j et a navod i vi e pr i mj er a t akvog
materijalnog prosperiteta:
"Zato na svakoj uzviici palae zidate, druge
ismijavajui i podiete utvrde kao da ete vjeno
ivjeti, a kad kanjavate, kanjavate kao silnici?
Bojte se Allaha i meni budite posluni! Bojte se
Onoga koji vam daruje ono to znate: daruje vam
stoku i sinove, i bae i izvore; ja se doista za vas
bojim na velikom Danu patnje" (E-

u' ara, 128. -

135)
"Zar mislite da ete ovdje biti ostavljeni bezbjedni,
u vrtovima i medu izvorima, u usjevima i medu
palmama sa plodovima zrelim? Vi u brdima vrlo
spretno kue kleete, zato se bojte Allaha i posluni
Meni budite, i ne sluajte naredbe onih koji u zlu
pretjeruju, koji na Zemlji ne zavode red ve nered
uspostavlaju!" (E-

u'ara, 146. -152)

"l kada bi zaboravili ono ime su opominjani, Mi
bismo im kapije svega otvorili: a kada bi se onome
to im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili
i oni bi odjednom svaku nadu izgubili. l zameo bi
se trag narodu, koji je inio zlo, i neka je hvaljen,
Allah, Gospodar svjetova!" (EI- En' am, 43.-45)
"Pa kad se zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad
stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari,
9 :edKutb
doe zapovijed Naa, nou ili danju i mi to
pokosimo, kao da prije niega nije ni bilo!" Ounus,
24)
I sl am, medut i m - kako smo to rani j e i staknul i - ne
potcjenjuje materi ju ni ti materi jal no posti gnue.

tavie, taj
vid progresa, u okri l j u Boi jeg programa, on smatra jednom
od Boi j i h bl agodati prema l j udi ma, i obeava i m to kao
nagradu za nj i hovu pokornost:
"Pa sam im govorio: 'Traite od Gospodara svoga
oprsta jer On, doista, mnogo prata; On e vam
kiu obilatu slati i pomoi vas imanjima i sinovima,
i dae vam bae, i rijeke e vam datif" (NO h, 10.-
12)
"A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha
se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz Zemlje
slali, ali oni su poricali, pa smo ih kanjavali za ono
to su zaradili!" (EI-E' araf, 96)
Prema t ome, bi t no j e nael o na koj em se zasniva
tehnoloki progres i vrijednosti koje domi ni raju drutvom,
koje u svojoj ukupnosti tvore odl i ke "ljudske" ci vi lizacije . . .
*
* *
Ustvari . .. Upravo osnovi ca na kojoj se temel j i razvoj
mus l i mans kog dr ut va i narav nj egovog organskog
konsti tui ranja j esu oni i ni oci koj i ga i ne j edi nstveni m, tako
da se na nj ega ne moe pr i mi j eni t i ni j edna teori j a koja
razmatra uspostavu nei sl amski h (dahi li jjetski h) drutava i
pri rodu nj i hove organske konsti tucij e. I slamsko drutvo je
rezultat akti vi zma, koji je u njemu permanentan, i upravo taj
akti vi zam poj edi nci ma odreduje mjeru i po tom osnovu ih
vrj ednuj e. Prema tome, on rasporeuje i nj i hove funkcije i
poloaje u tom drutvu.
ZNAKOVI NA AR 95
Uporina taka pokreta iz kojeg izrasta musl i mansko
drutvo nalazi se izvan zemaljskog prostora, izvan lj udskog
okruenja. Ona je predstavljena u vjerovanju koje je l j udi ma
dolo od Boga. To vjerovanje kod nji h obrazuje posebnu viziju
egzistencije, ivota, povijesti, vrij ednosti i i deal a; ono im
ustanovljuje i sam program djelovanja kao autentian izraz
te vizije.
Pri poticaj, dakle, koji je i nicirao pokret nije proistekao
iz ljudskog uma ni ti iz neke svemirske tvari. Kako smo ve
rekli, on je ljudi ma doao izvana, izvan zemaljskog prostora,
izvan lj udskog okruenj a. To je i glavna odl i ka pri rode
islamskog drutva i njegove konstitucije.
Ono dakl e proi shodi iz supstance koja se nalazi izvan
ovjekovog okruenja, izvan materijalnog svijeta.
Upravo s tom onostranom, Boanskom supstancom,
koju niko od l judi ni j e i zgl edao ni ti j e uzi mao u obzi r - i u
poetku bez ikakva l judskog sudjelovanja - nai njen je pri
korak pokreta u uspostavlj anj u i sl amskog drutva. S ti m
korakom zapoeto j e i dj el ovanje "ovjeka", onog koj i je
prihvatio vjerovanje koje mu je dol azi l o iz tog nevidljivog
izvora, odvijajui se po odredbi Boga J edinoga. Kad samo
jedan ovjek prihvati to vjerovanje ti me (u nael u)
odmah
zapoinje ivjeti i i sl amsko drutvo. Nai me, kada j edan j edi ni
ovj ek pri hvati i sl amsko vj erovanje, on se ni poto nee
zatvoriti u sebe. Naprotiv, on e se aktivirati - takva je priroda
tog vjerovanja ... priroda ivog pokreta! Vrhovna si la koja to
vjerovanje usauje u to srce zna da e on nemi novno prevazii
njegove okvire!

ivi poticaj koj i je tu vjeru uni o u to srce

nastavit e se dalje progresivno razvijati.
Kada oni h koji prihvate ovo vjerovanje bude troj ica, tada
e i m samo to vjerovanje kazati: Vi ste sada j edno drutvo,
nezavisno islamsko drutvo, odvojeno od ovog dahi l ijjetskog
drutva koj e ne pri hvaa ovo vjerovanj e i u koj em ne
9 Seiiid Kutb
domi ni raj u njegove osnovne vrijednosti - one na koje smo
rani je ukazal i - i time (praktino) zaivljava i slamsko drutvo.
Trojica e postati deseteri ca, desete rica stotina, stotina
hi ljada, hi ljada dvanaest hi ljada ... Tako e se islamsko drutvo
potvrditi i postati sasvim transparentno!
U meuvremenu e se voditi borba i zmedu novonastalog
druta - koje se izdvojilo svoj i m vjerovanjem i svojom vizijom,
svoj i m vrijednostima i shvatanj i ma, ali i svoj i m subjektivitetom
i postojanjem - i dahi lijjetskog drutva od kojeg je otrgnulo
znatan broj lj udi . Taj "aktivizam" e, ve od samog svog zaetka
pa sve do autonomnog, transparentnog postojanja, klasificirati
svakog subjekta drutva i dati mu njemu pripadajue mjesto i
znaaj u tom drutvu. To e bi ti ui njeno u skladu s islamskim
kriterijem i shvatanj em. Taj njegov znaaj bit e verificiran od
strane drutva i on nee morati sam sebe isticati i nametati.
Naprotiv, njegovo vjerovanje i vrijednosti koje domi niraju u
nj emu i u nj egovom drutvu nee dopust i t i da ostane
nezapaen od strane sredi ne u kojoj ivi!
"Aktivizam" koji j e bi tna odl i ka i sl amskog vjerovanja i
bi tna odl i ka drutva koje proi shodi iz nj ega, ni kome ne
doputa da se skriva! Svaki subjekt tog drutva nuno mora
bi ti akti van! Aktivizam mora bi ti u njegovom vjerovanju, u
njegovoj kri , u drutvu, u itavoj konstrukci j i tog organskog
drutva. Svuda oko njega je dahi l i j j et , njegovi ostaci se
nalaze u samom nj emu, u oni ma oko njega. Borba je stoga
permanentna i di had e trajati sve do Smaka svijeta!
U r i t movi ma akt i vi zma, kroz nj egovu progresi j u,
i skri stal i zi rat e se pozi ci ja svakog pojedi nca tog drutva i
odredi t e se nj egova zadaa. Na taj nai n organska
konstrukci ja drutva bi t e zaokruena saobrazbom svih ti h
njegovih l anova i nj i hovi h zadataka.
Ovakvo formi ranje i ovakva konstrukcija dvije su bitne
odlike islamskog drutva koje ga ine karakteristi nim. Karakte-
2NAkOv|NA/JlJ 9/
riziraju njegov subjektivitet i konsti tuci j u, njegov duh i formu,
njegov si stem i sprovedbene postupke tog si stema . . . Sve te
obri se ove dvije karakteri stike i ne osobeni m i samosvoj ni m,
te ni j e mogua nji hova obrada nj i ma strani m drutveni m shva
anjima, kao to i h nije mogue ni izuavati sukladno programu
koj i je stran nj i hovoj naravi . I sto tako, to ni j e mogue ni
primi jeni ti mjerama koje bi se crpjele i z nekog drugog sistema!
*
* *
I sl amsko drutvo, kakvo se nadaje iz naeg nezavisnog
shvaanja civi li zaci je, ni je samo jedan hi stori jski obrazac koji
se mora traiti u uspomenama prolosti , ve j e to i zahtjev
sadanjosti i nada budunosti . Ono je ci lj koji ovjeanstvo
danas- sutra moe dost i i i t ako se i zbavi t i iz ponora
dahi lijjeta u koj i se srozalo. U tom dahi l i jjetu su i sti oni
i ndustri jski i ekonomski razvi jeni i oni nerazvi jeni .
Vr i j ednost i na koj e smo l et i mi no ukazal i j esu
humani sti ke i nj i h je ovjeanstvo uspjelo dosti i samo u
periodu "i slamske civi lizaci je". (Nuno je podsjetiti na to ta
mi podrazumijevamo pod poj mom "i sl amska ci vi li zaci ja". To
je civilizacija u kojoj su zastupljene te vrijednosti, a ne svaki
nauni, ekonomski ili tehnoloki napredak lien ti h vrijednostO.
Ove vrijednosti ni su neki "i magi narni i deali zam", ve su
to konkretne, realne vri jednosti koje mogu biti dosti gnute
ljudski m naporom - uz pravilna i slamska razumijevanja. One
se mogu postii u svakoj sredi ni , bez obzira na preovladuj ui
nai n ivota u njoj i bez obzira na nj en nauni , ekonomski i l i
industri jski stupanj razvoja. One ne samo da ne ometaj u ve,
naprotiv, samom svojom i dejnom l ogi kom daju podstreka
razvoju svih sfera ovjekovog namjesnitva. Istovremeno one
ne stoje po strani ni u zemljama koje jo ni su uznapredovale u
ti m sferama. Ci vi l izacija moe bi ti uspostavljena u svakom
mjestu i u svakoj sredi ni - ali samo sa ovim vri jednosti ma.

to
9
edKutb
se ti e materij al ni h obl i ka kroz koje e se izraavati , oni nisu
ogranieni, budui da e ona u svakoj sredi ni kori sti ti objektivno
postojee potencijale koje e samo dalje unaprjeivati.
Prema tome, i sl amsko drutvo - u pogledu svoje forme,
obi ma i u nj e mu preovl aduj ueg na i na i vota - ni j e
nepromjenl ji v hi stori jski obri s, dok se njegovo bivstvovanje i
njegova ci vi l i zaci ja nasl anjaju na nepromj enl j ive hi storijske
vri jednost i . Pod poj mom "hi stori jski" ne podrazumijevamo
ni t a d r ugo do to da su te vr i j ed nost i u odree nom
hi stori j skom peri odu doi sta bi le kuane. One i nae ni su
pr oi zvod h i st or i j e, ni t i su po svoj oj naravi vremenski
determi ni rane. One su zbi lja koja j e ovjeanstvu dola s
Boanskog i zvora, i za ovjekovog obj ekti vnog svi jeta i ,
takoder, iza materi jal ne egzi stenci je.
I slamska civilizacija moe popri mit i razliite obl i ke u svom
formal nom materi jal nom i zrazu, al i nael a i vri jednosti na
koj i ma se temelj i ostaju nepromjenljivi jer su upravo oni njeni
i ni oci (poti njenost jedi no i i skl juivo Bogu, zdruivanje na
naelu i deje/vjerovanja, uzdizanje ovjekove ovjenosti nad
materi jom, dominaci ja ovj eni h vrijednosti koje kod ovjeka
afirmiraju njegovu ovjenost a ne njegovu ivotinjsku kompo
nentu; svetost porodice, namjesnitva na Zemlji prema Boijem
nalogu i uvjeti ma, te pri mjena jedi no i i sklj uivo Boijeg prog
rama i Zakona u svemu to podrazumi jeva to namjesni tva) .
Vanj ske forme i sl amske ci vi l i zaci j e (eka!) , koja se
zasni va na ovi m postoj ani m t emel j i ma, uvj etovane su
stupnj em naunog, ekonomskog i i ndustri j skog napretka,
buduei da ona u svakoj sredi ni koristi samo nji hove postojee
kvant ume. Stoga e se nj ene forme nuno meusobno
razli kovati . One se moraj u razlikovati i zato da bi sauvale
dovol jno fl eksi bi lnosti kako bi u okvi r i sl ama mogle ui sve
sredi ne i sve razi ne, i kako bi se mogl e pri lagodi ti i sl amski m
vri j ednosti ma i post ulati ma. Ova fl eksi bi l nost u vanjski m
formama ci vi l i zacije ni je nametnuta i sl amskoj i deji ('aqida) i z
2NAkOv|NA/JJ 99
koje ta ci vi l i zaci ja proi shodi , ve se ona nal azi u samoj njenoj
naravi . Fl eksi bi l nost, medut i m, ne znai i raspl i nj enost
(temejju'); medu nji ma je ogromna razl i ka!
I slam je, primjerice stvarao civili zaci ju i u neki m afrikim
sredinama medu golim l judi ma. Naime, sami m njegovim pri
sustvom tamo pokrivana su naga ti jela i ljudi su ulazi l i u ci vi l i
zaciju odjee koju je i mpl i ci rala neposredna i slamska intencija.
I sto tako, lj udi su naputal i tupavu aneminost i zapoi njali
koncentriran rad na i skoritavanju materijal ni h dobara. Uz to,
prevazilazi l i su plemenske i rodbi nske okvi re i prikljuivali se
Ummet u; iz oboavanja lokal ni h totema pri lazi li oboavanju
Gospodara svih svjetova . . .

ta je onda civi li zaci ja ako to ni je

ovo?! To je ci vi lizacija tog podneblja iona se naslanja na njene
postojee resurse. Kada i sl am prodre u neko drugo, drugaije
podneblje on e - svoji m postojani m vrijednostima - obrazovati
i drukiju formu civilizacije, i tu e, takoder, koristiti potencijale
i stvarne moguosti tog podneblja, |samo ih dalje razvi jati .
Prema tome, podizanje ci vi li zacije - na i slamski nai n i
njegovim programom - ni je uvjetovano odredeni m stepenom
naunog, ekonomskog ili i ndustrijskog napretka, premda on
taj napredak - ukoli ko postoj i - snano podstie i podi e njegove
ci ljeve. Ukoli ko napretka nema, on ga i ni cira i preuzi ma brigu
o njegovu rastu i konzekventnosti. No pri svemu tome islamska
ci vi l i zaci j a uvi j ek ostaj e poi vati na svoj i m nezavi sni m
temelj i ma. I sl amsko dr utvo t ako uvi j ek zadrava svoj
karakteri sti an duh i svoju organsku konstrukci j u. Obje te
komponente proishode i z njegove polazne take kojom se
odli kuje od svi h dahi li jjetski h drutava . . .
"Allahov obrazac, a iji je obrazac ljepi od
Allahovoga?!'" (EI-Beqare, 138)
Izraz siDgah koji je ovdje upotrijebljen u svom osnovnom znaenju
oznaava boju, formu, obli k .. . Mi smo ga preveli kao obrazac buduci
da najvi e odgovara i ntenci ji samog autora. Besi m Korkut ajet prevodi
ovako: "Allah je nas uputi o, a zar i ma ljepe upute od Allahove?l "
2NAkOv|NA/JlJ l 0l
KuLTUR | ISLSKo PIMNJE
Apsolutna poti njenost j edi no Bogu prva j e polovica prvog
i sl amskog nael a. Ustvar i , to je unut r anj e znaenj e
posvjedoenja da nema drugog boga osi m Al l aha, dok j e
prihvatanje nai na t e poti njenosti od Boi jeg Poslani ka -
neka su na nj mi r i blagoslovi Boi ji - drugi di o tog naela, i to
je unutranje znaenje posvjedoenja da j e Muha m med Boiji
poslani k, kako smo to ve i staknul i u poglavlju "La i lahe
i l la I la h program ivota".
Apsol utna poti njenost jedi no Bogu predstavljena je u
tome da se samo Allah pri zna za Boga: na planu vjerovanja
(akida), praktinog i spoljavanja vjere (ibadet) i zakonodavstva
(

eri 'at) . Tako musl i man nee vjerovati da "boanstvenost"

pripada i kome drugom osim Al lahu - uzvi en neka j e On! -;
nee s mat rat i da " i badet " sl i j euj e nekom Nj egovom
stvorenj u, ni ti e drati da suverenost (haki mijja) posjeduje
bi lo ko od Njegovih robova, o emu je, takoder, bi lo ri jei u
spomenutom poglavlj u.
Tamo smo pojasni l i znaenje poti nj enosti , uvjerenja,
obredoslovlja i suverenosti , dok emo u ovom pogl avl ju
pojasni ti znaenje "suverenosti" i njenu vezu s "kul turom".
Suverenost se, prema i sl amskoj vi zi j i , ne svodi samo na
preuzi manje pravni h propi sa isklj uivo od Boga i samo na
nj i hovu pri mj enu u praksi , bez i eg stranog. " Boi j i Zakon/

eri ' at " se u i sl amu ne svod i samo na zakonodavne

i 02 :-d<eb
r egul at i ve, pa ak ni na osnove vl ast i , nj en si st em i
funkci oni ranj e. Takvo reduci rano znaenj e ne predstavlja
autenti no znaenje "Boijeg Zakona" i i sl amske vizije!
"Boi j i Zakon" podrazu mi j eva sve ono to j e Bog
propi sao za uredenje l j udskog ivota. To se manifestira u
nael i ma vj erovanj a, u nael i ma vl asti , nael i ma moral a,
svakodnevnog ponaanja, kao i u nael i ma kulture.
Mani festi ra se u vjerovanju i idejnoj vi zi ji - sa svim njeni m
i mpl i kacij ama - vi enju i sti ne boanstvenosti , i sti ne vi dlj ivog
i nevi dlj ivog svijeta, i sti ne vi dl j ivog i nevi dlj ivog ivota, i sti ne
ovj eka, suodnosa medu svi m t i m i st i nama i ovjekovoj
korel aci j i sa nj i ma.
Mani fest i ra se u ekonomski m, drutveni m i pol i ti ki m
tvorbama i nael i ma na koj i ma se zasnivaj u, kako bi u nji ma
bi la zastupl j ena puna poti njenost samo Bogu.
Mani festi ra se u zakonodavni m regul ati vama koj i ma se
ureduj u te tvorbe - i to je ono to se u svom reduciranom
znaenju najee i i menuje "

eri 'atom", a to u i slamskoj

vi zi ji ni j e i njegovo stvarno znaenje.
Mani festi ra se i u nael i ma eti ke i moral a kroz vrijednosti
i kriterije koj i domi ni raju drutvom i pod koje se u drutvenom
ivotu podvode l j udi , stvari i dogaaj i .
l najzad, manifestira se u kulturi , u njenom totalitetu, u
nael i ma ukupnog i ntelektual nog i umjetni kog angamana.
U svemu ovome neophodno je i nspi raci ju i mati u vjeri u
Boga, isto onako kakvo je i crpljenje pravni h propisa - u reduci
ranom, opepri hvaenom znaenju tog poj ma; potpuno isto.
Vjerujem da je sada, nakon naeg dodatnog pojanjenja,
pojam "suverenosti " - koj i se doticao samo propisa i zakona
- postao razumlj iv.
I sto tako su, u odreenoj mj eri , razumljiva i nael a islam
ske etike i morala, kao i vrijednosti i kriteriji koji domi ni raju
drutvom. Nai me, vrijednosti, kriteriji, naela etike i morala u
2NAkOv|NA/JlJ l 03
jednom drutvu u neposrednoj su vezi s preovladujuom ideo
lokom vi zi jom dotinog drutva i sokove svoga opstanka crpe
i z istog izvora i z kojeg i h crpe i ideoloke istine koje obrazuju
takvu vi zi ju.
Meduti m, ono to je moda nepoznato - ak i i taoci ma
ovakvi h i sl amski h st udi j a! - j est to da i i nt el ekt ual ni i
umjetni ki angaman svoje upori te i ma u i sl amskoj vi zi j i i
njenom Boanskom i shodi tu.
O umj etni kom angamanu obj avl j ena j e ci j el a j edna
knj i ga koj a razmatra ovo pi tanj e. Tu se dokazuje da i tav
umjetniki angaman - kao ovjekov izraz njegovih opservacija,
osjeanja i rezonanci ja, odnosno njegovog vi enj a ivota i
egzistencije - regulira i l i , tavie, formi ra u musl i manskoj dui
nj ena i sl amska vi zi j a koj a obuhvaa sve aspekte svemi ra,
ovjeka i i vota, te rel aci j u svakog pojedi nog aspekta sa
Stvoriteljem svemi ra, ovjeka i ivota; nj eno osobe no vi de nje
ovjeka, njegovog centralnog mjesta u svemi ru, krajnjeg ci lja
njegova postoj anj a, nj egove zadae, vri j ednosti nj egova
ivota ... I sl amska vizija sve to i mpl i cira u sebi ; ona nije samo
i ntelektualna vi zi ja, ve j e to i va duhovna vizija, sugestivna,
prodorna, djelujua, poticajna, koja okupi ra sve emanaci je u
ovjekovom bi u.

to se t ie i ntelektual nog angamana i neophodnosti

nj egova vraanj a i sl amskoj vi zi j i i nj enom Boanskom
i shodi tu - kako bi se ostvari l a cjelovita poti njenost samo
Bogu - to je pi tanje koje od nas zahtijeva cjelovito objanjenje.

itaoci ma tog objanjenja - ak i musl i mana medu nj i ma, koji

i i nae dre nuni m vraanje suverenosti i l egi slative j edi no
Bogu - objanjenj e e, moe bi ti , i zgledati neobi no, neto u
ta rani je ni j e zadi rano.
*
* *
Rije je o knjizi Muhammeda Kut ba "Koncepcija islamske umjetnosti".
l 0 :ejd<eib
Kod svi h oni h pi tanja koja se ti u vjerski h i sti na, opce
vi zi j e egzi stenci j e, obredni h radnj i , morala i eti ke, vri jednosti
i kri teri ja, pi tanj a koja su vezana za naela i temeljne pologe
politikog, drutvenog i l i ekonomskog sistema, odnosno koja
se ti u tumaenja motiva ovjekova angamana i odvijanja
ovjekove povi jesti - musl i man svoje znanj e o nj i ma crpi
i skl j ui vo i z Boans kog vrel a i pr i hvaa i h j ed i no od
musl i mana u i j u vjeru i pobonost ni mal o ne sumnj a i koji
svoje vjerovanje pri mj enj uje u ivotnoj stvarnosti .
Meduti m, kod oni h pi tanja koja su i sto znanstvene
naravi , kao to je hemi j a, fi zi ka, bi ol ogi j a, astronomi j a,
medi ci na, tehnologi ja, ratarstvo, admi ni strati vni obrasci - u
nj i hovom tehni kom, isto organi zaci onom pogledu - zati m
t ehni ke vj eti ne, rat na i borbena umi j eca - u nj i hovom
st runom domenu - i svaka druga akt i vnost ove vrste,
musl i man znanj e o nj i ma moe uzeti kako od musl i mana tako
i od nemusl i mana.
I sti na, kad se uspostavi musl i mansko drutvo, ono mora
uloi ti napor da osi gura dovolj no strunosti u svi m t i m
podruj i ma, budui je to kolektivna obaveza musl i manskog
drutva (fard kifaje), za ije izvrenje se mora speci j al i zi rati
potreban broj lj udi . U protivnom, ako musl i mansko drutvo
to ne ui ni , ako ne osi gura povoljan ambijent za nastanak
strunosti , za njen razvoj, rad i kreaci j u, ci j elo e drutvo
snosi ti posljedice.
Al i , dok se sve to ne stekne musl i man moe crpi ti znanje
i z tih nauka i pri hvaati nain nj i hove praktine pri mjene i od
musl i mana i od nemusl i mana, kori sti ti se napori ma i jednog
i dr ugog i anga i rat i u t ome kako mus l i mana t ako i
nemusl i mana. Sve je to u sastavu rijei Boi jeg Poslani ka,
neka su na nj mi r i blagoslovi Boi j i : "Vi bolje poznajete stvari
ovog vaeg svi j et a! " One nemaj u ni kakva utj ecaj a na
musl i manovu vi zi j u ivota, svemira i ovjeka, ne doti u se
ci lja njegova postoj anj a, stvarnosti njegove zadace, obl i ka
2NAkOv|NA/Jlu l 05
nj egove povezanost i sa svi j et om koj i ga okr uuj e, sa
Stvoriteljem sveg tog svijeta . . . One se, takoder, ne doti u
nael a, propi sa, organi zaci j ski h shema i postupaka koj i
reguliraju nj egov ivot na i ndividualnom i drutvenom planu.
Ne zadi ru ni u moral , eti ku, obi aje, navade, vrijednosti i
kri teri j e koj i domi ni raj u nj egovi m dr utvom i daj u mu
specifian obri s. Prema tome, one u sebi ne nose opasnost
za pomuenje njegova vjerovanja i l i za njegovo odvodenj e u
dahi lijjet!
Meduti m, ono to je u dodi ru s tumaenjem cjelokupnog
ovjekovog angamana, kako na ni vou pojedi naca tako i na
ni vou zaj edn i ca, a t o j e vezano za poi manj e " due"
ovjekove, za "odvijanje njegove povijesti", ono to se doti e
tumaenja postanka svemi ra, nastanka i vota, pa i nastanka
samog ovjeka - u njegovoj metafiziko; komponenti - (s i m
iste znanosti kakva je hemij a, fizika, astronomij a, medi ci na
| sl . nemaj u dodi ra), ono i ma i sti status kakav i maj u i pravni
propi si , naela i temel j ni polazi koj i reguli raju ovjekov ivot
i njegov angaman, koji su u neposrednoj vezi s vjerovanj em.
U pogl edu svega toga musli man smij e pri hvatati samo od
musl i mana u i j u vj eru i pobonost ni mal o ne sumnj a i za
kojeg zna da on svoje znanje o tome crpi od Boga. Ono to je
tu bitno jest da se sve to kod musli mana vee za nj egovo
vj erovanj e, da on zna da je takvo neto zal og nj egova
potinjavanja samom Bogu, zalog njegova posvjedoenja da
"nema drugog boga osim Allaha i da j e Muhammed Boi ji
poslanik".
Mus l i man se moe upoznat i sa svi m obl i c i ma
dahi l ijjetskog angamana, al i ne zato da bi u tome prihvatio
njegovu vi zi ju i poi manj e, ve da bi vidi o kako je dahi li jjet
devijantan, da bi vi dio kako bi se te l j udske devijantnosti
mogle popravi ti i i spravi ti nj i hovi m vraanj em i spravni m
nael i ma, u o kvi re i sl amske vi zi j e i i st i na i sl amskog
vjerovanja.
l 0 :edKutb
Svi "fi l ozofski " pravci , svi i zmi "t umaenj a l j udske
povijesti", sve kole "psihologije", (izuzimajui nj ihova zapaanja
i ogl ede, al i bez nj i hovi h general ni h t umaenj a), sva
"moral i sti ka" razmatranj a, sve ori j entaci j e u i zuavanj u
"komparat ivni h religija", svi smjerovi "sociolokih pravaca i
tumaenja" - izuzimajui tu neposredne informacije, statistike
podatke i oglede, a ne i generalne zakljuke izvedene iz nji h, ni ti
iz nji h nastale cjelovite orijentacije . . . svi su oni , u dahi lijjetskoj,
tj . nei sl amskoj misl i , kako ranije tako i danas, pod izravnim
utjecajem dahi lijjetskih ideolokih vizija i svi se temelje na tim
vi zi jama. Veina nj i h - ako ne i svi - u svoj i m koncepcijskim
naelima i mpli ci ra otvoreno i li prikriveno neprijateljstvo prema
vjerskoj viziji openito, a osobito prema islamskoj viziji!
Ovi obl i ci i ntel ektualnog - i naunog! - angamana ni su
istovjetni oni ma u hemi j i , fi zi ci , astronomi j i , bi ol ogi j i , medi ci ni
i drugi m nji ma sl i ni m nauni m oblasti ma - sve dotl e dok se
ove zadravaj u u grani cama obj ekt i vnog empi r i zma i
regi stri ranj a objekti vni h rezultata, bez prelaenja u bi l o koji
obl i k filozofskog t umaenj a. Takvo neto se npr. dogodi lo s
darvi ni zmom koj i je sa konstati ranj a zapaanj a i nj i hove
klasifikacije u bi olokoj nauci , neargumentirano i bez potrebe,
i z i sta hi ra i tendenci oznosti , poeo i sti cati kako nije nuno
pretpostaviti postojanje neke si le izvan materi jalnog svijeta
da bi se obj asni o postanak i razvoj ivota!
Musl i manu je sasvi m dovoljno ono to je o tome rekao
njegov Gospodar I sti ni ti na nai n pred koj i m se sva ljudska
nastojanj a u tim podruj i ma i ne j adni m i smijeni m ... Pored
toga, to pi tanje je neposredno vezano za samo vjerovanje i
za punu poti njenost samome Bogu.
Kri l atica da j e "kul tura ovjekovo nasl i jede" koje nema
svoje domovi ne, rase nit i vjere, i sti ni ta je samo tol i ko kol i ko
se odnosi na i st u znanost i nj enu prakt i nu pri mj enu -
ukol i ko, dakl e, ne i zl azi iz ovi h okvi ra i ne protee se na
filozofska, "metafizika" tumaenja rezultata ti h znanosti, na
2NAkOv|NA/JJ l 0/
filozofska tumaenja ovjekove due, njegovog angamana i
povijest i, te ukol i ko se ne protee na umjetnost, knjievnost
i sve druge obl i ke duhovnog i zraavanja. U protivnom, ona je
samo jo jedna zamka svjetskog i dovstva kojem je pri marni
ci lj rastoiti sve bari jere - ukl juujui tu, i l i tavie stavlj aj ui
u prvi pl an, i dej u i duhovnu vi zi j u - kako bi i dovi mogl i
prodrijeti u tkivo ci j eloga svijeta koji bi tako bi o omekan i
opi jen, gdje bi mogl i nesmetano vriti svoj u vraiju djelatnost,
osobito kamatnu, i ji bi kraj nji i shod trebao bi ti da rezultati
napora itavog svijeta zavre kod jevreja - vl asni ka kamat ni h
monetarni h korporaci j a!
I sl am, meduti m, smatra da i za i ste znanosti i nj ene
prakti ne pri mjene, postoje dvi je vrste kul ture: i sl amska,
zasnovana na nael i ma i sl amske vi zi j e, i dahi l i j j etska,
zasnovana na razl i i ti m programi ma koji se svi svode na jedno
naelo: ovjekovu mi sao ui ni ti bogom, bogom koji se u svom
kriteriju nee obazi rati na Al l aha. I sl amska kul tura obuhvaa
sva podruja ovjekovog realnog i intelektualnog angamana.
Ona u sebi sadri sva nael a, programe i osobnosti koj e
osiguravaju permanentan razvoj tog angamana i njegovu
vitalnost.
Dovoljno je znati da se empi rijska ori jentaci ja na kojoj je
izrasla dananja evropska tehnoloka ci vi l izaci ja nije zaela
u Evropi ve na i sl amski m univerziteti ma u Endel usu i na
Istoku. Ona je svoje korij ene vukl a iz i slamske vi zi je i njeni h
smjerokaza prema pojavnom svijetu, njegovoj stvarnoj naravi,
resur si ma i i zvor i ma opskrbe .
.
. Potom se znanstvena
renesansa u Evropi osamostal i la s ovom koncepci j om i
nastavila je dalje razvi jati i unaprjeivati dok je u i sl amskom
svijetu ona sve vi e zami rala da bi na koncu bi l a i zanemarena.
Razlog tome bio je postupno udaljavanje tog svijeta od i sl ama,
emu su dopri nosi l i razl i i ti faktori - jedni su se nal azi l i u samoj
strukturi tadanjeg drutva, a drugi u nasrtaj i ma na njega od
strane ci oni sti kog i kranskog svi jeta ... Evropa je potom
l 0 :e,d<e
preki nula sve veze koje su tu koncepci ju - koju je pri grabi l a
vezivale za njena i sl amska i deoloka naela, i na koncu se,
od meui se od Crkve koja se dugo vremena - sve u i me Boga!
- nepravedno i nepri j atel j ski odnosi l a prema l j udi ma, tom
koncepci j om odmetnul a daleko od Boga:
Tako j e sva l uevi na evropske mi sl i - j ednako kao i
l uevi na dahi l i j j etske mi sl i svakog vremena i prostora -
postala neto drugo, tj . popri mi l a je narav sut i nski razl i i tu
od osnovni h i ni laca i sl amske vi zi je, izvorno nepri jateljsku
prema njoj . Stoga se musli man mora vrati ti i skl juivo naeli ma
svoje vi zi j e i uzi mati , ako j e to osobno u stanju, samo i z
Boanskog vrel a. Ako ni j e u stanju, tada e uzi mati samo od
pobonog musl i mana o ijoj vjeri i pobonosti zna dovoljno
da ne sumnj a u njega.
*
* *
I sl am ne poznaje pri u o odvajanju znanja od njegova
posjed ni ka, barem ne kada se radi o oni m naukama koje su
vezane za razumi jevanje vjere i koje utj eu na ovjekovo
vi enj e egzi st enci j e, i vot a, l j ud skog angamana,
funkci oni ranja, vri jednosti , moral a, navika i td. - dakle, svega
onoga to se doti e ovjekove due i njegovog angamana.
I sl am j e blagonakl on u tome da se musl i man kori sti
posti gnui ma nemusl i mana i li nepobonog musl i mana u
hemi j i , fi zi ci , astronomi j i , medi ci ni , i ndustri j i , poljopri vredi, u
admi ni strati vno-knji govodstveni m poslovi ma i tome sl i no.
Musl i man e se ak i ti me kori sti ti samo onda kad takvo to
ne nade kod pobonog musl i mana, to e se poesto desi ti
zbog stanja danas u kojem se nal aze oni koji sebe nazivaju
musl i mani ma, to je posljedi ca nj i hove udaljenosti od i sl ama,
od nj i hova autenti nog puta, od i sl amske vi zi je ovjekovog
Vi djeti poglavlje "Bol ni raskid" 2 knjige "Budunost pri pada ovoj
vjeri".
2NAkOv|NA/JlJ l 09
namjesni tva na Zemlj i - uz Boi j u pomoc - i svi h oni h razni h
umijeca, i skustava i znanj a koje t o namj esni tva zahtijeva . . .
I sl am, meduti m, ne doputa musl i manu da nael a svoje
ideje, faktore svoje vi zi je, tumaenje svoga Kur' ana, svoga
Had isa i ivotopi s svoga Posl ani ka, koncepci ju svoje povijesti
i tumaenje njenog odvi j anj a, put svoga drutva i njegov
poredak, koncept svoje pol i ti ke, zahtjeve svoje umj etnosti ,
knjievnosti i svoj i zraz, uzi ma iz nei sl amski h izvora i l i od
musli mana u i ju vjeru i pobonost nema povj erenj a.
Onaj koj i i spi suj e ove ri j ei puni h etrdeset godi na
proveo j e i t aj uci . Za svo to vr i j eme nj egova osnovna
preokupaci j a bi la j e i i tavanj e i upoznavanje s veci nom
podruja ljudske spoznaje koja ni su bi l a njegova speci jalnost
ni njegov hobi . Potom se ponovo vratio izvori ma svoje vjere i
svoje vi zi je. Tada je ustanovio da je sve ono to bijae proitao
odvec ni tavno u usporedbi s tim ogromni m blagom koje i ne
moe biti druki je do takvo. On se, meduti m, ni mal o ne kaje
zbog onog u ta j e potroi o etrdeset godi na svoga ivota:
tako je, nai me, dahi l i jjet upoznao u samoj njegovoj suti ni ,
u nj egovoj devi j ant nost i i z abl udj el ost i , u nj egovoj
patuljastosti, ti jesnosti i napuhanosti , zavodljivosti i , takoder,
lanim tvrdnj ama! Tako j e pouzdano spoznao da musl i man
ne moe zahvatati i z oba ta vrel a!
| pored toga, sve ovo to sam u prethodnom poglavlju
kazao ni je samo moje puko mi ljenje. Rije je o neem mnogo
krupni jem da bi o njemu bi l o dovoljno i zreCi mi lj enj e! Na
Allahovoj terezi j i to j e mnogo tee od toga da bi se musl i man
u tome osl onuo na svoje mi l jenje. Radi se o Boijoj Rij ei i
rijei Njegova Posl ani ka - neka su na nj mi r | blagoslovi Boi j i . . .
| nj i h cemo uzeti za presudi tel ja. Pozvat cemo se na Al l aha i
Poslani ka, onako kako to i ne vjerni ci kad se u neemu razi u.
Al l ah - uzvien je On! - o kraj njem ci lju jevreja i krcana u
pogledu musl i mana kae sl ijedece:
l l 0 S
g
J<c
"Mnogi sljedbenici knjige jedva bi doekali da vas,
poto ste postali vjerici, vrate u nevjerike, iz line
zlobe svoje, iako im je istina poznata, ali vi oprostite
i preko toga preite dok Allah Svoju odluku ne
donese . . . Allah, zaista, sve moe. "(EI-Beqare, 109)
"Ni jevreji, ni krani nee biti s tobom zadovoljni
sve dok ne prihvati vjeru njihovu. Reci: 'Allahov
Put je jedini Pravi put. ' A ako bi se ti poveo za
eljama njihovim, nakon objave koja ti dolazi, od
Allaha niko te ne bi mogao zatititi niti odbraniti".
(EI-Beqare, 120)
"O vjerici, ako se budete pokoravali nekim od onih
kojima je data knjiga: oni e vas, nakon to ste
prihvatili pravu vjeru, ponovo vratiti u nevjerike!"
(Alu ' l mran, 100)
Boiji Poslani k - neka su na nj mi r i bl agoslovi Boiji! -
prema predaji koju je zabi ljeio hafiz Ebu ) a'l a, posredstvom
Hammada,

a' bija i Dabira, rekao j e slijedee:

"Sljedbenike knjige ni o temu nemojte pitati. Oni vas
nee uputi ti , j er su i sami zal utal i ! U tom sl utaju ete i l i
povjerovati u l a i l i zani jekati istinu! Tako mi Al laha, da je i
Musa ovdje medu vama, ni njemu ni ta drugo ne bi bi l o
doputeno no da mene slijedi ! "
Kad je krajnji ci lj jevreja i krana u pogl edu musl i mana
jasno defi ni ran, na ovako kategori an nai n kako ga je
potvrdio Bog Uzvieni, onda je nerazumno ijednog trenutka
pomi sl i ti da oni nastupaju dobronamjerno u bilo kakvom
istraivanju koje se dotie i sl amske ideje, i sl amske povijesti,
smj erokaza u ureenj u musl i manskog drutva, njegove
pol i ti ke ili ekonomi je, odnosno da tee nekom dobru, uputi,
svjetlu ... Oni koji tako misle, i pored Al l ahove jasne potvrde,
zbi lja su nemarni !
I sto se nadaje i iz sl i jedei h Allahovih rijei:
2NAkOv|NA/JlJ l l l
"Reci: Allahova uputa je jedina prava uputa!", dakle
jedi ni izvor koj emu se musl i man mora obrati ti kada se radi o
ovim pitanj i ma. Ta ta je posl i je Boi je upute osi m zabl uda! ?
Nema upute ni kod kog drugog, to sugeri ra i skraeni obl i k
upotrijebljen u aj etu: "Allahova uputa je jedina prava uputa!"
Smi sao ajeta ne ostavl j a ni kakvu di l emu, ni mogunost
druki jeg tumaenja!
Takoder, postoji kategori na naredba da se i zbjegava
onaj koji se okrene od sjeanja na Boga, koji sav svoj i nteres
svede na pi tanj a Ovoga svi jeta. Kur' an ekspl i ci tno izjavljuje
da takva osoba ne posj eduj e znanje, ve samo pretpostavku
za i m se musl i manu zabranjeno povodi ti i da poznaje samo
spoljanju stranu ovosvjetskog ivota; da ne posjeduje pravo
znanje.
"lato se ti okani onoga koji Kur'an izbjegava, koji
samo ivot na Ovom svijetu eli - to je vrhunac
njihova znanja! Gospodar tvoj dobro zna one koji
su skrenuli s Njegova Puta i On dobro zna one koji
su na Pravom putu!" (En-Nedm, 19. - 20)
"Oni znaju samo spolja nju stranu ivota na Ovom
svijetu, a prema Onom svijetu su ravnoduni!" (Er
ROm, 7)
Prema tome, onaj ko zanemari sjeanje na Allaha i ko
samo Ovaj svi j et el i to j e sl uaj sa svi m dananj i m
"znal ci ma"! taj poznaje samo ovu vanjti nu. To, meduti m,
ni j e ono "znanje" zbog kojeg bi musl i man mogao vjerovati
njegovu posj edni ku i od njega sve pri hvaat i . Musl i man od
njega smi je pri hvaati samo ono to je u grani cama njegovog
i sto ovosvjetskog znanj a (' i l m maddi), no od njega nee
prihvaati general ni komentar ili tumaenje ivota, due ni
njeni h vi zi jski h i mpl i kaci j a. Uz to, takvo znanje ni je ono na
koje upuuju i koje vel i aj u kur'anski ajeti kao to je, npr.
ajet: "Jesu l i jednaki oni koj i znaj u i oni koji ne znaju! ?", kako
l l 2 :ed<cib
ga ve razumijevaju oni koji kur'anske ajete vade iz nj i hova
konteksta da bi nj i ma potkri j epi l i neto to oni i nae ne
podrazumijevaj u! To j e retori ko pi tanje i nalazi se u ajetu
koje u cij elosti glasi ovako:
"Da li je onaj koji u nonim asovima u molitvi
vrieme provodi padajui licem na tle i stojei,
strahujui od Onoga svijeta i nadajui se milosti
Gospodara svoga . . . ? Reci: "Zar su isti oni koji znaju
i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju
pouku primaju!" (Ez-Zumer, 9)
Ovaj, dakl e, u noni m asovi ma u mol i tvi vri j eme
provodi, padajui l i cem na tl e i stojei , strahuj ui od Onoga
svijeta i nadajui se mi losti Gospodara svoga . . . On je onaj
koj i zna ... To je to znanje. Ono koje sugeri ra kur'anski ajet. . .
Znanj e koj e vodi Al l ahu i pobonost i , a ne znanj e koje
naruava ovjekovu pri rodnost (fitrah) pa ona po rekne Boga!
Nauka se ne svodi samo na teol ogi ju, vjerske obl i gacije
i pr opi se, ve obu hvaa sve . Ona se bavi pr i rodni m
zakonitosti ma i nai ni ma nj i hova poti njavanja za vrenje
namjesni tva na Zeml j i j ednako kako se bavi i vjerovanjem,
vjerski m obl i gaci j ama i propi si ma . . . Meduti m, nauka koja se
otrgne od svog vjerskog naela ni je ona nauka koju Kur'an
podrazumi j eva i ije nosi oce vel i a. Postoj i veza i zmedu
vj erskog nael a i astronomi j e, bi ologi j e, fi zi ke, hemi j e,
geologi je . . . i svi h drugi h nauka koja se bave svemi rski m
zakonitostima i ivotnim pravi l i ma. Sve one, bez izni mke, vode
Bogu ukol i ko ih i zvi toperen poriv ne kori sti za suprotan ci lj -
kamo se, naalost, usmj eri la evropska koncepci ja u vrijeme
znanstven
.
e renesanse, usl i jed muni h okolnosti koje su se
zbi le ba u evropskoj povijesti i zmedu ljudi od nauke i ti ranske
Crkve! To je ostavi l o dubokog traga u svi m koncepti ma
evropske mi sl i , kao i u naravi evropskog promi l janja, te
nanose zatrovane nepri j atel j stvom prema svakoj vjerskoj
vi zij i , a ne samo prema crkvenoj vi zij i ni ti prema samoj Crkvi!
ZNAKOVI NA AR I I 3
To je evidentno u svim luevi nama evropske mi sl i , u svim
podruj i ma znanosti, bi lo da j e rije o metafiziko j filozofiji i l i
o egzaktni m nauni m studi j ama koj e, nai zgl ed, nemaj u
nikakva dodi ra s vjerom! *
Prema t ome, a ko j e i nj eni c a da se koncepci j e
zapadnj ake mi sl i , i l uevi ne t e mi sl i u svim podruj i ma
znanosti , pri nci pi j el no t emelj e na nanosi ma zatrovani m
nepri j at el j stvom pr ema svakoj vj ers koj vi zi j i , nj i hovo
neprijateljstvo prema i sl amskoj vi zi j i jo je izraeni j e. Oni
naroito prema nj emu izraavaj u angairano neprijateljstvo i
vrlo esto osmi l jeno rade na razvodnjavanju ideje, vizije i
islamski h poimanja, a preko toga na podrivanj u temel ja na
koj i ma poiva specifinost musl i manskog drutva u svim
njegovim i ni oci ma.
Stoga bi u i sl amski m i st raivanj i ma osl anj anj e na
koncepcije zapadnjake mi sl i i , takoder, na njene luevine
doista bio poniavajui ne hat! Isto tako, neophodan j e oprez,
ak i pri i zuavanj u egzakt ni h nauka koje smo u naoj
sadanjoj pozi ci ji pri si ljeni uzi mati i z zapadnj aki h izvora. Tu
se moramo uvati ak i sjenke filozofje u nj i ma, budui da su
i te sjenke u svojoj suti ni suprotstavljene svakoj vjerskoj, a
napose i sl amskoj vi zi j i . | naj manj a kol i i na te fi l ozofi je
dovoljna j e da zatruje i sti i sl amski izvor! . . .
Vidjeti poglavlje "Bolno razdvajanje" iz knjige "Budunost pripada
ovoj vjeri".
2NAkOv|NA/J0 I I 5
v
DZIHAD - SVEKOLI KA ANGAI RANOST
NA ALLHOVU PUTU
I nsti tuci j u dihada na Allahovu Putu i hi stori j at nj egove
uspostave u i sl amu i mam Ibn Kaj j i m konci pi rao j e u svojoj
kraoj, vrlo i nformativnoj i sugestivnoj defi ni ci j i u djel u lad
a/-Ma'ad, u poglavlju koje je naslovio "Hronologi ja smjerni ca
u odnosi ma Posl ani ka, a. s. , s nevj erni ci ma i i dolopokloni ci ma
u razdobl j u od poetka posl anstva do susreta sa svoj i m
Gospodarom", u sli jedeem tekstu: "Pre rijei koje Blagostivi
i Uzvieni Allah objavi posl ani ku Muhammedu, a. s. , bi j ahu
poziv da i ta u I me Gospodara svoga, Koj i sve stvara. Ta prva
obj ava Al l ahova ozna i l a j e poet ak Pos l an i kova
vjerovj esni tva. Dakl e, pre ri j ei Objave pozivae ga i tanj u
u sebi i za sebe kako bi u ci j elosti shvatio, te potom i zapamtio
saopeni poziv "Iqra . Usl i j edi l o je potom obraanje u formi
krae sure EI-Muddessir: L,ti pokriveni! Ustani i opominji . aa ",
kojom se Posl ani ku nalae da poziv u vjeru usmj eri ka svojoj
bl ioj rodbi ni , zati m da ga proi ri ka svoj i m sunarodnjaci ma
u rodnom gradu Mekki , te jo i re, Arapi ma izvan

asnog
grada pa potom svi m Arapi ma, i konano, u posljednjoj etapi ,
ostal i m narodi ma, odnosno cjel okupnom ovjeanstvu.
Nakon poetka vjerovjesni tva, vi e od deset godi na,
i strajavae Posl ani k, a.s., u svojoj mi si j i ne kori stei si lu kao
sredstvo, a ni ti dravnu i nsti tuci ju dizije kao mjeru za dravnu
zatitu stanovni ka nem usl i mana, suzdravaj ui se, dakle, od
l l

d<e
bi l o kakv i h r epres i vn i h mj era, te dj el uj ui st r pl j i vo i
pratanjem.
Musl i mani ma bi jae dozvoljena hi dra, a nakon kraeg
vremena i upotreba si le u odbrani . U slijedeoj etapi Poslani ku
se doputa kori enje oruane si le kao mj ere preduhi traja i
odvraanj a proti v strane koja je i spol javal a nepri j ateljske
namj ere, a suzdravanje od takvi h mjera u odnosu na stranu
koja ga j e boj koti ral a, ali oruano nij e napadal a.
Objava regul i ra odnos prema i dolopokloni ci ma i nalae
akti van angaman za cjelovitu stvar vjere u Jednog Jedi nog
Boga-Al l aha, d. . Potpuna i sveobuhvatna angai ranost na
pl anu odnos a sa nevj er ni c i ma (kuffar) Obj avom bi va
postavlj ena u trostruku ravan:
1. odnos sa stranom s kojom se uspostavlja pri mi rje i
ugovor o mi ru (ah/ as-su/h wa al-hud na) ,
2. odnos sa st r anom s koj om se u or uanom
nepri jateljstvu (ah/ al-ha rb),
3

odnos naspram zi mmi j a- podani ka koj i ui vaj u
zati tu Poslani ka i njegove drave (ah/ az-zimma) .
U sl uaj u prve kategori j e (pr i mi rj e i ugovor o mi ru)
Posl ani ku, a. s. , nal ae se i spunj avanj e svi h uvj eta za
uspostavu i odravanje mi ra regul i rani h sporazumom. No,
ukol i ko bude postoj al a nedvoj bena boj azan za krenj e
pr i mi rj a/ mi ra, Posl ani k, a. s. , j e i mao pravo s porazum
progl asi ti j ednostrano raski nuti m, s t i m da tu stranu ne bi
oruano napadao dok i h prethodno ne bi obavi jesti o da je
sporazum izmedu nji h prekren.
Objavlji vanjem sure AI-Bara'a, status odnosa sa svi m
spomi nj ani m st ranama zadobi j a l egi slat i vno- legi t i man
tretman, na nai n:
a) a kt ual i zi ranj a statusa sl j edbe objavlj eni h Knj iga
(ah/ al-Kita b), kojoj se stavlja u obavezu i zmi rivanje
mat er i j al ni h i zdataka d ravi za pr uanj e pune
2NAkOv|NA/JlJ l l /
si gurnosti i zatite i ndivi dual ni h i kolektivni h prava,
a koja je osloboena bi lo kakvi h drugi h obaveza
gl ede odbrane drave od spolj nog i l i unutarnjeg
neprijatelja, od ega su i zuzeti i zmedu nji h oni koj i
su dragovoljno prihvati li i sl am;
b) regul i ranja, do detalj ni h pojedi nosti , kont i nui rane
angai ranost i u odnosu naspram nevj er ni ka i
i dol opokloni ka, j ednaki m i ntenzi tetom, mj erama i
sredstvi ma, te pitanj a neobveznog pri dravanja
uvjeta sporazuma i njegovo odbaci vanje u cjel i ni ;
e) stavlj anj a odnosa naspram novom drutvenom
i n i oc u- l i cemj er i ma (al- munafikOn) u ravan
djelovanja na bazi argumenata, verbal ni h razgovora
i di j al oga;
d) restrukturi ranja odnosa sa stranom s kojom se u
mi rovnom sporaz umu, pi smenom i l i , pak,
konvenci onal nom, u tri nove forme:
|] struktura protiv koje se nalau konti nui rane vojne
akti vnosti zbog krenj a sporazuma u cj el i ni i l i
njegovi h pojedi nani h odredni ca,
| | ] st r ukt ura s koj om se spor az umom ugovora
peri odi no traj anj e pr i mi rj a, kog e ta strana
potivati bez krenja ugovoreni h odredbi ; u takvi m
okol nos- ti ma i Poslani ku se nal ae poti vanj e
cjelovi tog teksta sporazuma,
| | l ] struktura s kojom ni su ugovara ni pi sani sporazumi
o mi ru, al i koja ni j e poduzi mal a oruane akti vnosti
proti v Posl ani ka, i l i je, pak, ugovaral a sa Pos
l ani kom generalne sporazume o nenapadanj u; u
j ednom | drugom sl uaju, obje forme sporazuma,
vremenski su trajal e eti ri mjeseca. Ako bi i h ta
st r ana pr ekr i l a, odgovar al o se or uanom
kont raakci j om, dok u si tuaci j i pune pr i lj enosti
I l SedKutb
sporazumu i od Poslanika je sporazum u ci jelosti
bi o i spotovan.
U per i odu t r aj anj a sporazumi ma ugovaranog mi ra
dogaal o se da pojedi ni lanovi i l i ci j ela ugovorna strana
pri hvati i sl am i pri e Posl ani ku, a. s, . U i sto vri j eme bi va
utvrdena u postotci ma i materi jal na vi si na di zi je za dravnu
kategori j u tieni ka (zi m mije) .
Drutvena kategorija nevj erni ka (ka fn) tekstom sure AI-
Bara'a, takoder, bi va rala-njena u tri potkategori je:
onu koja j e izvodi l a aktivne oruane nasrtaje na
Posl ani ka, a. s. ,
onu koja se radije pri klanjala sporazumu o pri mi rj u,
onu koj a j e bi l a u statusu tieni ka drave.
U dal j em razvoj nom t oku odnos i sl ama naspram
pri stal i ca pri mi rj a i mi rovnog sporazuma (ah/ al- 'ahdi wa as
su/h) standardi zi rao se u dvojakoj formi :
strana skl ona oruani m provokacij ama i napadi ma
(muharibOn), i
strana koja uiva status ti eni ka (ah/ az-zimma) .
Prva st r an a uspr kos skl onost i ka oruani m
provokaci j ama protiv musl i mana, respektirala j e Posl ani ka i
i spoljavala odredene znake strahovanja pred nj i m. Prema
tome, Poslani kovo unutranje okruenje strukturi rala se u
tri osnovne kategori je:
Prva kategorija: sai nj avahu j e vj er ni ci musl i mani
njegova sl j edba;
Druga kategorija: bi j ae strana u mi rovnom sporazumu,
koj a uivae si gurnosni status;
Trea kategorija: predstavl j ae stranu u oruanom
sukobu i izvan si gurnosnog statusa.
ZNAKOVI NA /JR I I 9
Poslanikov, a.s., odnos naspram licemjera (munafikOn)
imao je formu specifine si tuaci je i zbog toga mu bi j ae
naloeno da:
prihvati nji hovo javno ponaanje takvim kakvim se
obznanjuje;
prepusti Al l ahu nji hove skrivene namjere;
komuni kaci j u s nj i ma temel j i na znanj u i snazi
argumenata;
odnosi se rezervirano prema nji ma;
uzvrati energino kada zatreba;
obraa im se govorom doj mljivim, koji dopire do
dua nji hovi h;
ustegne se od klanjanja denaze-namaza nji hovim
umrl i m;
ne posjeuje njihove mezare;
ne moe traiti oprosta za njih, a ako to i uini, Allah
im nee oprostiti.
Takvu je, dakle formu i mal a narav Poslani kovih odnosa
naspram njegovih protivni ka, nevjernika i idolopoklonika.
Iz tako konci zno rezi mi rane koncepcije razvoja i deje
di hada u i sl amu jasno se razumi ju obzi ri utemeljenosti i
korijeni di naminosti metodologije vjere i slama, kao takve.
Upravo zbog toga potrebno je usredotoiti ozbiljnu panju
na aspekte te njene metodologije. Mi emo se i pak u ovom
kontekstu zadrati samo na uopenom osvrtu.
Prvi aspket: predstavl j a nagl aeni real i zam u
dijalektikom metodu vjere islama, i kao takav korespondira
s ljudskom aktualnom stvarnou, sredstvima pri mjereni m
ljudskoj stvarnoj egzistenciji. Ovakav metodoloki plan otro
je sueljen s dahilijjetskim ideolokim koncepcijama unutar
koj i h se rea l i zi raj u pragmati ki sustavi pol i t i ki h
establimenata i vlasti modernog svijeta poglavito bazirani h
l 20 Se d<eo
na sredstvi ma materi jal no-tehnoloke si l e. i dejna dij alekti ka
i sl amske sustavnosti sukobljava se s takvom zbi ljom, u njenim
gl obal ni m razmj erama, pr i mj eravaj uom metodol ogi j om,
poput: pozivom i argumentiranim tumaenjem koj i i maj u za
svr hu kor i gi r anj e nj eni h i deol oki h uvj erenj a i
konceptual i sti i h pretpostavki , te aktiviranjem primarnih
potencijala moi i formi svekolike angairanosti s ci ljem
ukl anj anj a takvih politikih sustava i modela vlasti
uspostavl j eni h na spomenuti m pol i ti ki m premi sama; to zato
to se uprocj epl j uj u u prostor i zmedu l j udske popul aci je i
procesa kori gi ranj a i deol oki h zabl uda koj i se temel j i na
metodologi ji val janog argumenta, te s obzi rom da pri mjenjuju
represivne mjere u ci l j u nametanja svoje ideologije i pol i ti ke
vol j e l j ud i ma i na t aj nai n udal j uj u i h od pokornosti
Gospodaru nj i hovu, Koj i Se objavl juje.
To je takav i dej ni di namizam koji svoj odnos naspram
materi j al ne moCi ne reduci ra i skl j ui vo na metod val jane
interpretacije, a ni ti posee za upotrebom materi jalne si le kao
sredstvom pri nude i l i pri ti ska na l j udsku i ndivi duu i njenu
psi hu. l jedan i drugi aspekt i maj u istovjetan t retman unutar
di jalektike metodologi je i slama, koja svoj cjelovi ti angaman
usmjerava ka i zbavlj anj u l j udi ispod di ktature ovjeka zarad
pune predanosti Al lahu J edi nom.
Drugi metodoloki aspekt islama i spoljava se na pl anu
di nami ne real nosti , i ji se di nami zam odvija etapno, a svaku
etapu pak karakt er i zi raj u s redstva pri mj erena nj egovi m
zahtjevi ma i aktual ni m potrebama, te se zarad toga svaka
njegova etapa pri kl anja onoj nadol azeoj. Takav program
i sl ama ne postavl ja se naspram povi j esne zbi l je prost i m
teorij ama, a ni ti razvojne etape te zbi lje sueljava (uqabilu)
upotrebom stati ni h sredstava.
Oni koji zarad duhovno-mi saone angai ranosti na razi ni
ovakve i slamske metodologije koriste kur'anske tekstove kao
argumentaci j u, ne vodei pri tom obzi ra o ovom njezi nom
2NAkOv|NA/Jlu I 2 I
aspektu, t e koji ne razumi j u narav njezi ni h razvoj ni h stadi ja,
niti rel aci ja razl i i ti h kur' anski h stavaka (ajeta) gl ede svakog
stadi j a zasebi ce, t akvi zaci j el o produci raj u j aku zbrku i
zamagl juju (yalbisOn) programsku metodol ogi ju ove vjere
formama stranputi ca, te kur' anskom tekstu pri ri u znaenja
koja u sebi , kao obrasce konani h pri nci pa i l egi sl ativni h
normi , ne sadri. To i zbog i njeni ce da su svaki di o kur' anskog
teksta t reti ral i tekstom zakovanog, konanog smi sl a, koj i
obrazuje konane pri nc i pe vj ere i sl ama, te bi vi obezglavljeni
duhovno i i ntel ektual no pred reperkusi j ama beznadene
stvarnosti , uvjeraval i su potomke musl i mana, one koj i su od
i slama zadravali samo i mena, da vjera i slam u osnovi posee
za dihadom i sklj uivo u si tuaci j ama odbrane. Smatral i su
da i sl amu pri skrblj uj u atrakti vnu reputaci ju i nterpretaci jom
koja mu odri e programski koncept potpunog angairanja na
eliminiranju svekolikih inilaca-centara nasilja u svakom kraju
ove pl anet e zar ad pr i hvat anj a Al l aha kao J edi nog
oboavanog; koncept koj i m s e ovjeanstvo izbavlja i spod
nesvojevol j nog oboavanj a ovj eka zarad svoj evol j nog
oboavanja Gospodara ovjeka. Dakle, ne pri n udom ovjeka
da prihvati vjeru u Njega nego posredovanjem izmedu l j udi i
vjerovanja kao takvog, kojemu pak zaci jelo mora prethodi ti
demont i ranj e vl adaj u i h pol i t i ki h sustava t e nj i hovo
i deol oko dezakt i vi r anj e sve do p ri hvat anj a st at usa
materi j al nog obvezni ka (dar al-dizya) za zat i tu prava i
sl oboda kao i proklami ranj a nj i hove pune l oj al nosti bez
infiltri ranja u prostor i zmedu l j udi i i sl ama, bez obzi ra na
i njeni cu, pri hvati l i ga oni dragovoljno i l i ne pri hvati l i .
Trei aspekt islamske met odol oke d i j al e kt i ke
djelovanja reflekti ra se u model u konti nui rane ustrajnosti i
sredstvima koja podl i jeu konti nui ranoj obnovi , koja i slam
kao vjeru ne di slociraju izvan njegovih fundamental ni h normi
ni ti izvan njegovih proj i ci rani h ci ljeva. I sl am od same pojave
ostaje vjeran svom temel jnom ci lj u, bi lo da se obraa najbl ioj
l 22 Seiiid Kutb
rodbi ni Poslani kovoj i l i pl emenu Kurej, kao i kada se obraa
Arapi ma u cjel i ni ili kada poziv usmjerava ka cjelovitoj ljudskoj
zajedni ci . U svi m si tuaci j ama i sl am trai privodenje l j udi ka
j ednom ci l j u: i skrenom oboavanju Al l aha i di stanci ranju od
svake forme oboavanja ovjeka, jer i zmedu takvih uobl i eni h
odnosa ni su moguce j ednakopravnost i popustljivost. Tek
potom, i slam se usresreduje ka reali zaci ji tog jednoobraznog
ci lj a unutar proj i ci ranog pl ana razvi janog prema utvrdeni m
stadi j i ma, sredstvi ma pri mjeravani m i rekonstrui rani m za
svaki stadi j poj edi nano, kako je to gore vec i staknuto.

etvrti aspekt ili plan uprisutnjen je u modelu sustava

zakonodavnih normi koje reguliraju ukupne odnose i zmedu
musl i manskog drutvenog poretka i drugi h ci vi l i zaci j ski h
sustava vlasti na nai n kako je konceptualizirane u spomi nja
no m djel u lad ai-Ma'ad. Uspostava zakonodavnog sustava
normi na temelj i ma pune predanosti samo Allahu Jedi nom
obrazuje univerzalni , interplanetarni okvir unutar kog ce ljudska
ci vi li zaci ja bezuvjetno kretati se i l i , pak, naspram koga ce se
odnosi ti kroz obrasce pune pomi rljivosti, ne suprotstavljaj ui
nj egovu pozi vu bi l o kakve opstrukc i one bari j ere profi l a
pol i ti ki h sustava i l i kakve druge materi jalne si l e. Ljudska
civilizacija ne smije se u bilo kakvoj opstruktivnoj formi postav
ljati u prostor i zmedu ovog univerzalnog okvira i ljudske i ndivi
due, bilo da ga je prihvatila voljom slobodnog izbora i l i odbacila
na i sti nai n; drutveni poredak t i pa l j udskog pol i ti kog
uredenja mora se kloni ti upotrebe oruane ili kakve druge
forme si le protiv takvog ovjeka. U protivnom, i slam zadrava
pravo upotrebe kontra-si le protiv takvih poli ti ki h drutveni h
poreda ka do konanog tri jumfa i l i nj i hove samopredaje.
*
* *
Oni, duhom i umom posustat, koji o instituciji dihada
u islamu pi u s namj er om od br ane i sl ama pred t om
2NAkOv|NA/JlJ l 23
optubom, zaci j el o brkaj u i zmedu staj al i ta i sl ama koje
odbacuje metod pri si lnog nametanja vjere i drugog stajal ita
kojim se nalae destrukcija materijalistiko-pol i ti ki h sustava
moi , koji se putem si l e ubacuj u u prostor i zmedu l j udske
individue i i sl ama, koji poti njavaju ovjeka ovj eku pri jeei
mu da svoju pokornost i skazuje samo Bogu jedi nom. Ova
dva plana ni su u idejnoj korel aci j i ni ti se mogu meusobno
brkat i . Us l j ed t akve z br ke i pr et hodno s pomi nj ane
posustalosti ovi uporno pokuavaj u i nsti tuci j u di hada u
i sl amu idejno reduci rati na pojmovnu kategoriju defanzivne
borbe (al-harb ad-difa'iyya) . Posvemanj e je izvj esno da
i nsti tuci ja di hada u i slamu nema ni ta zajedni ko s obl i ci ma
dananj i h ratova ni ti s nj i hovi m motivima i l i modeli ma. Motive
i sl ama, bez i kakve dvoj be, potrebno j e posmat rat i i z
perspekt ive same naravi i sl ama, nj egove uspostavl j ene
osobnosti i funkcije u povi jesti , njegovih vi soki h ci ljeva koje
je sam Allah odredi o, objavlj uj ui da j e zarad nj i h odabrao
vjerovj esni ka Muhammeda, a. s. , zadui o ga posl ani com
i sl ama kao posljednj om u ci kl usu posl ani ca, i obj elodani o ga
krunom i peatom vjerovj esnitva.
I sl am se navjetava kao opi manifest l j udske slobode
na zemlj i , l j udskog i zbavl j enj a i spod ovi snosti o drugom
ovj eku i l i poti nj enosti njegovi m hereti ki m poudama,
proklami ranjem Boanske osobnosti Al l aha jedi nog i Njegova
gospodarstva nad svjetovi ma. Dekl araci ja o j edi no Al l ahovu
gospodstvu nad svjetovi ma u bi ti predstavlja punu pobunu
protiv despoti zma ovj eka, svake njegove forme i l i obrasca,
nj egovi h sustava i l i koncept ual ni h pr i nc i pa; t ot al nu
nepokornost svakoj si tuaci j i di l jem zemlje u kojoj svevlae
obnaa ovj ek u bi lo kakvoj formi , ili formul i rano anal ogni m
smi sl om, proti v si tuaci j a u koj i ma ovj eanstvo uzurpi ra
ovlasti boanstva u bi l o kojoj di menzi j i , u koj i ma je vl ast
ovjekova stvar, u koj i ma je izvor i temel j vl asti l j udska
popul aci j a, koj e ne pr edst avl j aj u ni t a d r ugo dol i
I 2 S
g
d<e
personi fi kaci j u boanstva pri emu j edni druge di u na
stupanj gospodara mi mo Allaha.
Taj opi mani fest u funkci j i j e redi spozi ci oni ranj a
vladavine Uzvienog Boga uzurpi rane od strane ovjeka i
preputanje svekolike vlasti Nj emu Jedi nom nautrb l judi
uzurpatora, koji nad ljudi ma vlast uspostavljaju posredstvom
vlastitih sustava uprave, u kojima su vlastodrci u poziciji
gospodara si l nika, a obi ni lj udi u poziciji izrabljivanog roblja.
Prema t ome, mani fest l j ud ske sl obode je u fu nkci j i
demontiranja ljudskog kraljevstva (mem leke al-bee; zarad
Allahova Kraljevstva (Meml eketullah) na pl aneti Zeml ji , u
smi sl u kur'anskog stava: "/ On je taj Koji je Gospodar Nebesa
i Gospodar Zemlje e. e ", i l i u duhu poruka drugih ajeta: "Vlast
pripada samo Allahu . . . ; zapovijedio vam je da samo Njega
obotavate . . . ; to je vjera postojana". "Pozovi ih: Sljedbenici
Knjige nebeske! S/otimo se oko Rijei i nama i vama
zajednike - da samoAIaha obotavamo i daMu nikogravnim
ne inimo; da jedni druge, mimo Allaha, gospodarima ne
smatramo! Pa, ako odbiju - katite im: Posvjedoite da smo
mi muslimani"!
Kral j evstvo Al l ahovo na Zeml j i ne uspostavl j a se
instaliranjem u vlast ljudi s javnim drutveni m statusom, tj.
onih koji obnaaju vjerske djelatnosti, "ljudi vjere" kao to je
forma crkvene vlasti, niti onih koji nastupaju u ime boanstava
kao teokrati, tj. obnaatelji svete boanske vlasti. Allahovo
Kraljevstvo na zemlji posvjedouje se uspostavom Allahova
Zakona (

eriatullah) kao obl i ka zakonodavno-izvrne vlasti,

u smi sl u da je ishodite svakoj si tuaci ji Allah i ni ko drugi,
sukladno Njegovim zakonodav-nim normama.
Uspostava Boije g Kraljestva na zemlji i destrukturiranje
lj udskog despotstva, oduzi manje vlasti iz ruku kruga njeni h
lj udski h uzurpatora i njezi no preputanje Allahu Jedi nom,
domi ni ranje i sl amskog zakonodavstva i potiranje lj udskih
2NAkOv|NA/Jlu l 25
sustava uprave, sve to zaci j el o ni j e mogue real i zi rat i
iskljuivo metodama priopenja i konceptualne interpretacije,
i to usljed i njeni ce da vladaj ui despoti i uzurpatori Boije
vladavine na Zemlj i nee prepusti ti svoju vlast samo zarad
priopcenja i i nterpretaci j e. Da j e takvo to bilo moguce za
Al l ahove posl ani ke ne bi bi lo j ednostavni j eg zadatka od
uspostave Njegove vjere na Zeml j i . Povijest poslanika, Allahov
mi r s nj i ma, kao i povi j est i sl ama kroz ci kl i nu smj enu
pokoljenja, bi ljee upravo obratan razvoj dogaanja.
Ova opa deklaraci ja (manifest) o osl oboenju ovjeka
u zemaljsko/povi jesnom ivotu i spod svi h obl i ka vlasti zarad
Al l ahove, obj avom Nj egove Boanske Bi t i i Nj egova
Gospodstva svekol i ki m svjetovi ma, ni j e zaci jelo bi l a statika
teorijsko-filozofijska deklaraci j a. Naprotiv, bi o je to manifest
afirmativan, zbi ljski i di nami ko-di j al ekti ke progresije kome
je nami jenjena djelotvorna real i zaci ja u formi Sustava koji
upravl ja svi jetom pri mj enom Al l ahova Zakona, te putem kog
ce ovjeanstvo i prakti no bi ti i zbavljeno i spod despoti zma
ovjeka i pri vedeno u ravan pokornosti jedi no Al l ahu i ni kom
drugom. Tek nakon to, uz model konceptualne interpretacije,
poprimi i model di nami ki angai rane progresije, mogue je
oeki vat i da se taj Al l ahov mani fest l j udske sl obode
dj elotvorno pretpotstavi svi m aspekt i ma l j udske zbi lj e,
sredstvi ma pri mjeravani m za svaki t aj aspekt.
Lj udska zbi lj a, j uer, danas i sutra, u suel j enom j e
odnosu naspram vjere i sl ama, poglavito u smi sl u njegova
plana "pri bavljenja slobode ovjeka na zemlj i " l i ene svake
premoi osim moi Gospodara, tj. u odnosu koji se i skazuje
jednom u formama i deoloki h i i raci onal ni h predrasuda, drugi
put u formama materi j al ni h pri t i saka i l i pak pol i t i ki h i
soci jal ni h, ekonomski h i etni ki h, pa do obl i ka kvazi -religi jski h
prepreka. Sve for me t i h predr asuda prema i sl amu, u
kombi ni ranom s umar nom obl i ku, ostvar uj u obrazac
sudejstvuj uci h, vrlo kompl eksni h utjecaja.
l 2
*
* *
8e.d<eo
Ako se, s j edne strane, metodol oka i nterpretaci ja
(bejan) suel j ava s dokt r i narni m uenj i ma i i deol oki m
pretpostavkama, onda se i dej ni di nami zam i sl ama kao
proces, zaci j elo sueljava sa zaprekama druge, materi jalne
naravi , a pri je svi h s pol i ti kom vlau konsti tui ranom na
mnogostruki m, kompl eksni m i kontradi ktorni m i ni oci ma,
kakvi su pri mj eri ce: i deoloko-i l uzi oni sti ki , etni ki i klasni ,
soci jalni i ekonomski . Dakle, i nterpretaci ja (bayan) i i dejna
di j alekt i ka (haraka) i stovremeno t reti raju l judsku stvarnost
u svoj nj enoj obuj mnosti , sredstvi ma pri mj ereni m svakoj
njezi noj konstanti .
Jedi nstvo i nterpretaci je i dij al ekti kog idejno-praktikog
progresa nuan je preduvjet za uspostavu pokreta za slobodu
ovjeka na zeml j i , i to svakog ovjeka i na ci j eloj zemlj i . I slam
ne predstavlja deklaraci j u slobode samo arapskog ovjeka,
ni ti j e poslani ca j edi no nj i ma nami jenjena. Objekt njegova
i nt eresi ranj a j est e ovj ek, ovj ek kao vrsta, a prostor
real i zi ranja jeste zeml j a, i kao takva, Zemlja u cjel i ni njezina
prostora. Uzvi eni Allah nij e Gospodar samo Arapa, ak ni
samo oni h koj i su sl j edba vj ere i sl ama; On j e Gospodar
svjetova. I sl am ci lj ano trai povratak svjetova Gospodaru
nj i hovu, oslobaanje svjetova i spod di ktatutre ovj eka nad
ovj ekom, te vraanje vlasti Al lahu J edi nom. Najvia forma
di ktature nad ovjekom (al- 'ubOdiwa al-ku bra) iz perspektive
i sl amskog uenja jeste podvrgavanje ovjeka zakonodavstvu
koj e kao nor mu koncept ual i z i ra us ki kr ug nj egovi h
poj edi naca. Takva forma poti nj enosti u bi t i j e forma u
nadlenosti samog Allaha i ni kog drugog osi m Njega. Priricati
je bi lo kome drugom osim Al lahu, od strane bi lo koga, znai lo
bi ovjekov i zlazak izvan grani ca vjere u Al l aha, bez obzira na
pozi ci j u koju obnaa u nj enoj strukturi . Al l ahov posl ani k
Muhammed, a. s. , vrlo jasno ukazi vae da poj am ' sl ijeenje'
2NAkOv|NA/uu I 2/
(al-itba) u kontekstu i sl amskog zakona (

ari a) i i sl ams-kog
koncepta vl asti (al-hukm) i ma znaenj e pune predanosti
Allahu (al- 'ibada) . Glede takvog znaenj a poj ma al- 'ibada
jevreji i krani zastrani e u i dol atri ju uslj ed ega prekri e
Allahovu zapovijed da se samo Njega oboava.
U svoj predaji Ti rmi zi navodi sl uaj 'Adija bi n H?ti ma iz
vremena u kome mu bijae ponueno da prihvati islam usljed
ega on prebjee u Si ri j u. Pri je toga, u peri odu pred si lazak
Objave i pojavu i slama (dahiliyya) , -Adi bij ae pri hvati o
kr anstvo. U meuvr eme n u, pal a je u Posl an i kove
zaroblj eni tvo nj egova sestra zaj edno sa nekol i ci nom
njegovi h supl emeni ka prema kojoj Posl ani k, a. s. , i spol j i
osjeaj sami lost i i osl obodi j e i z zarobljenitva. Posli je tog
dogaaja ona se presel i kod brata, pri mivi prethodno i slam,
te i njega poe nagovarati da mu se pri kl oni . Vijest o -Adi jevom
dolasku Posl ani ku u posjetu l j udi proi ri e gradom. U asu
ulaska kod Posl ani ka, koj i uae ku( anski ajet: " ... lttehazzu
ahbarehum we ruhbanehum erbaben min duni-l/ah- ... Uzee,
rabine i mona he svoje za boanstva mimo Allaha . . . , Adi
nosae kri o vratu, i ja pri mi j eti h- kazivae on: 'Ali, oni i h ne
oboavaj u' ! " Nego ta! Oni i m zabranj uj u doput eno i
dozvoljavaju zabranjeno-u tome ih oni sli jede. A to je ve nai n
nj i hova oboavanja", odgovori mu Poslani k, a. s. !
Poslanikove objanjenje Allah ovih ri jei predstavlja tekst
izriite naravi, koj i m se ukazuje da pojam slijeenja u

erijatu
i njegovu konceptu vlasti ima znaenje bogosluja (ibadef,
koje izvire iz naravi same vjere, a koj e u kontekstu gornjeg
ajeta ni je ni ta drugo dol i pri hvatanje neki h ljudi za boanstva
od strane drugi h l judi . To je ta pojava koju i sl am bezrezerno
hoe i skori j en i ti i nadomj esti ti je proklami ranj em pune
sl obode ovj eka na t l u ove Zeml j e-sl obode da se ni kom
drugom ne pokorava osi m Allahu.
A potom, i sl amu ne preostaje d rugo dol i da se na
cjelovitom tl u Zemlje nuno aktivira na planu dezi ntegri ranja
l 2 Sejjid <eio
stvarnosti sukobl j ene s nj egovi m op i m mani festom o
sl obodama i pr avi ma, mani fest om j ed novremeno
obznanj eni m proglasom i dj elotvorni m angamanom tokom
kog e svu mo usresredi ti ka poraavanju pol i ti ki h sila koje
ljude i ne sl ugama poni zni m umjesto da dostojanstveno slue
Al lahu. ! jo konkretni j e, da onesposobi si le koje nad l judi ma
provode vlast neutemel jenu na Al l ahovu Zakonu i Nj egovoj
moi , koje se uprocj eplj uj u i zmedu l judi i pri jema proglasa za
pri hvatanje i sl amskog uenja, slobodno i bez pri ti saka. Zatim
u sl jedeem stadi j u, djelotvorni angaman prerasta u modus
uspostave pol i ti ko-ekonomsko-drutvenog sustava, koji e
procesu sl obode | prava lj udi osi guravati stvarne ui nke,
nakon el i mi ni ranja tlaiteljske si l e, bila ona i skljuivo politika
i l i kombi ni rana sa etni ci sti ki m i l i kl asni m konstantama
unutar j edne etni ke grupe.
I sl am ni u kakvoj formi nij e smj erao l judi ma pri si lom
namet nut i svoje vj ersko uenj e, j er i sl am zapravo i ne
predstavlja i skl juivo teori jski sustav i dej a, ve kako smo to
gore kazal i , opu deklaraci ju slobode ovjeka u odnosu na
poti nj enost drugi m lj udi ma. Naproti v, u samome startu
njegov ci lj bi o je el i mi ni ranje i deoloki h sustava i politi ke
vl asti koj i se bazi raju na pri nci pi ma vladavi ne jedne grupe
ljudi nad ostal i m l judi ma, te poti njenosti ovjeka drugom
ovjeku u formama predanosti koja se i skazuje samo Al l ahu,
da bi ovjek definitivno postao sl obodan u i zboru svog idejnog
uvj erenj a kao t akvog, a nakon ukl anj anj a svake forme
pol i ti kog pri ti ska na l jude i nakon pruanja svjetlosmjerne
i nterpretaci je nj i hovi m duama i umovi ma. Naravno, ovakvo
i skustvo ne pretendi ra prepusti ti l jude bol esni m hereti ki m
hi rovi ma i l i i zboru koji i h i ni robl jem vl asti neke politike
grupaci j e kao ni pozi ci j i u kojoj su boanstva jedni drugi ma,
mi mo oboavanja Al l aha Jedi nog.
Sustav pol i t i ke vl ast i koj i se nadreuj e l j udskoj
popul aci j i u okolnosti ma zemaljskog/ hi storijskog ivljenja
2NAkOv|NA/Jlu l 29
nuno se mora temel j i ti na pri nci pi ma cjelovite predanosti
Al lahovoj volji e ubudiyya) kompl ementarni m prakti ci ranjem
i prijemivosti samo Njegovi h zakona, odnosno Njegova Reda
(

erijat) . Potom svaka l judska i ndivi dua, unutar tog opeg,

univerzal nog sustava, neka odabi re svoj u i dej nu vj ersku
koncepci j u i l i uenje e aqlda), i me vjera kao takva postaje
injenicom Al lahove volje i niijom drugom, tj . svi njeni aspekti
poput aspekta vjerovanj a kao i dej no- duhovnog procesa
(dejnuna) , aspekta pune pri l jenosti Al l ahu (hudU, aspekta
sl i jedenja i sljedbe u tom procesu (itba te aspekta potpune
pokornosti i oboavanja samo Njega Al l aha Cubudiyya) ; taj
svekol i ki sustav planova i l i aspekata kao konceptual ni sustav
Reda do gada se po vol ji Allahovoj kao Njegov svetopovi jesni
Pl an. I z t akvog r azumi j evanj a poj movn i h kat egor i j a
vjeronauka e aq/da) i vjere (dn- uvj etno: religija) j asno se
pokazuje openi ti ja i osebujni ja i ri na kategori je vjere kao
Boanske vieslojevite i nsti tucije (vjero-i dej ni -prakti ni plan)
u odnosu na kategori ju vjerodokt ri ne (vj ero- i dej ni plan i l i
vjeronazor) . Vjera j e u bi t i Program (Menhedf i Sustav
(Nizam) i ja je svrha organi zi ranje povijesnog, zemaljskog
ivota l j udske popul aci j e, koj i se u i slamu temel j i na i dej i
vodi l j i kao duhovnoj doktri ni i l i vj eronazoru. Osi m toga, u
i sl amu razl i i te grupaci j e mogu se pri kl anj ati i sl amskom
ope m, u n i verzal nom i i nt er pl anet ar nom pr ogr amu
temel j enom na pri nci pu mani fest i ranj a pune predanosti
Al l ahu, makar neke od ti h grupaci j a i ne bi l e pri vrene
vjeronazoru i sl ama.
Svako ko na predanji nai n shvaa samu narav vjere
i sl ama, shvati e pa i pri hvati ti i koncept nune progresivne
angai ranosti i sl ama kroz formu di hada s pravom pri mjene
moi paralel no i ravnomjerno s pri mj enom ve spomi njanog
koncepta di hada u formama obznanjenja i i nterpretaci je.
I stovremeno, moi e se razumjeti da di had u svojoj bi ti ne
predstavlja defanzivna angai ranje, u reduci ranom smi sl u tog
l 30 Se(jd<eio
poj ma, kakvi m ga danas defi n i raj u pod kat egor i j om
defanzivna borba (al-hurObad-dif'iyya) oni koji uzmi u pred
pri ti sci ma moderne stvarnosti i zlosl utni m ataci ma zapadni h
ori j ental i sta. Naproti v, progresivni proces angairanosti
islama (dihad u samoj svojoj biti predstavlja masovan pokret
zanosa i pobune, erupci j u energi je za ostvarenje slobode
ovjeka na zeml j i pri mj enom odgovaraj ui h sredstava glede
svakog aspeta l j udske zbi lj e, srazmjerno razvoj ni m stadi ji ma
te zbi lj e i za svaki st adi j razvoj a upotrebom i novi rani h
sredstava dj elovanja.
Ako bi se pak di jalektiki progres i slama i morao i menovati
defanzivnim procesom, u tom sluaju moralo bi se mijenjati
znaenje termi nu odbrana (dit) u smi sl u da se nji me poima
odbrana ovjeka (difa'an 'an al-insan) kao takvog pred svim
i ni oci ma koji ograniavaju njegovu slobodu i l i se pojavljuju
kao prepreke u procesu njegove emanci pacije (oslobaanja) ,
tj. i ni oci ma koji se personificiraju u i deologi zi ranim formama
i svjetopogledi ma i l i , pak, u konceptima pol i ti ki h sustava
temelj eni h na ekonomski m, kl asni m i etni ki m opstrukcijskim
barijerama u svim dijelovima prostranog svijeta jo u periodu
djelovanja ranog islama, a kao takve karakteriziraju i moderni
dahi l ijjet naeg doba.
Ovakvi m i ri m razumi jevanj em pojma odbrane (difa)
moemo pretpostaviti samu bi t motiva i sl amskog angairanja
na zeml j i u formi di hada, te pretpostaviti i samu narav i slama
kao takvu, a ona j e, kao to smo ve kazal i , opa deklaracija
za osl oboenje ovjeka i spod di ktatorski h stega drugi h lj udi ,
potvrda Boanske osobnost i Al l aha J edi nog i Nj egova
gospodstva nad svjetovi ma, demontaa kraljevstva l judski h
hereti ki h pouda i hi rova na zeml ji , te uspostava Kraljevstva
Al l ahova Vjerozakona u svijetu lj udske ci vi l i zaci je.
Meduti m, pokuaj iznalaenja odbrambeni h argumenata
u pri l og i nsti tuci j i i sl amskog di hada, u smi sl u reduci ranog
znaenja modernog poi manj a odbrambenog rata, te pokuaj
zNAkOv|NA/JlJ I 3 l
traganja za dokumentarni m dokazi ma koji potvruju da su
borbeni dogaaj i vodeni i sl amski m di hadom predstavljal i
nai sto suprotstavlj ane/otpor nepri j atel j ski m nasrtaj i ma
susjedni h si l a na i sl amsku zeml j u, preci zni j e na Arapski
pol uotok D t akvi pokuaj i zaci j elo ukazuj u na mi norno
razumi j evanje naravi i sl ama kao takvog i naravi njegove
uloge/mi si je koju smjera reali zirati na zeml j i . Osi m toga, takvi
pokuaji zacijelo predstavljaju povlaenje pa i poraz pred
priti sci ma moderne stvarnosti i zl uradi h ori jental i sti ki h ataka
na i nsti tuci j u i sl amskog di hada.

ta mi sl i te, da su hal ife Ebu Bekr, Omer i Osman, Allah

bio zadovoljan sa nj i ma, i mal i si gurnost pred nepri jatelj stvom
Ri mlj ana i Perzijanaca, da li bi namj eraval i pokrenuti proces
irenj a i sl ama di ljem zemlje?

ta mi sl i te, kako su pokrenul i

proces t og i renj a upr kos svi h mat er i j al ni h pr epreka
personi fi ci rani h u obrasci ma sustava pol i ti ke drave, rasni h
i kl asni h dr utveni h poredaka, t e kako su uspostavi l i
ekonomski sustav osloboen svakog obl i ka rasnog i klasnog,
koga ti ti drava svojom materi jal nom si lom?!
Bi lo bi jednostavno zami sl i ti : da ovjek pret potstavi
poziv u vjeru koji obznanj uje deklaraci ju o slobodama ovjeka
kao vrste na cj el ovi t i m prostori ma Zeml j e, te da se t a
deklaracija zati m suel i s prvi m preprekama u ravni verbalnog
i i nterpretativnog djelovanja! Naravno, tako e djelovati samo
u neposredovani m si tuaci jama u odnosu na ljudske i ndivi due,
sl obodnom komu n i kaci j om, kada su l j u d i u cj el ost i
osl oboeni svekol i ki h utjecaja i u t om s l uaj u kur' anska
maksi ma " La i krahe f-d-D/n . . . - Nema prisiljavanja u vjeru . "!
i ma svoj puni smi sao. Meduti m, kada se u tom mi lj eu i sprijee
materi j al ne bari j ere i utj ecaj i , nuno ih j e ukl oni t i si l om
prioritetno zarad mogunosti obraanja srcu i umu l j udskom,
onda kada je ovjek u ci jel osti osloboen svi h stega.
I nst i t uci j a di hada pokazuj e se nunom na pl anu
osi guranj a vj eropozi va (da 'wa) ukol i ko nj egovi c i l j evi
l 32 Se
j
d<e
pri marno i zraavaj u dekl araci j u l j udski h sl oboda koja se
sueljava s prakti nom stvarnou sredstvi ma pri mjerenim
svakom nj ezi nom aspektu, a takav odnos ne temel j i se
i skl j uivo na teori jskoj filozofskoj i nterpretaci j i bez obzira na
i nj eni no stanje sigurnosti i li nesi gurnosti i sl amskog svijeta
(Dar al-Islam) u njegovu okruenj u. Prema tome, kada islam
tei uspostavi mi ra zaci jel o takvim pl anom ne podrazumijeva
formu tek nekakvog, kakvog-takvog mi ra, koj i m se pri bavlja
sigurnost samo za sredi nu i j i stanovnici su sljedbeni ci islama,
ve i nsi sti ra na modelu mi ra koj i m se osi gurava cjelovitost
vj ere zarad Al l aha J edi nog, u koj emu l j udska pri venost
( ubOdiwa) i ma bi ti i skaziva na samo Nj emu-Al l ahu, te unutar
koga l j udi nee j edni druge mi mo Al l aha gospodari ma
smatrati . Svekol i ki smi sao pouke potvruje se u zavrni ci
razvoj ni h etapa do koj i h dopi re di hadska aktivnost u i slamu,
uz Al l ahovu vol j u, a ne zasl ugom prvi h pr omi cat el j a
Vjeropoziva ni ti zaslugom njegove sredinje generacije.
U zavrnim etapama dihada, kako nas informi ra I mam
I bn ?aj j i m, a nakon objave sure AI-Bara'a, odnosi nevjernika
naspram Posl ani ka, a. s. , razvi l i su se u koncept trojake
strukture: a) onu koja se vojno bori l a protiv njega; b) onu
koja je sa Poslani kom ugovorno uspostavljala mi r; c)struktura
podani ka (ah/ az-zimma) .
S protokom vremena, strukt ura koja je pi tanje pri mi rja i
mi ra sa Poslani kom, a. s. , rjeavala putem ugovora, svoju
narastaj uu nakl onost prema nj emu i i sl amu potvruje
pri hvatanjem vjere, te na taj nai n odnosi u Posl ani kovoj
dravi bivaj u svedeni u ravan dvi ju struktura:
1) one koja se proti v Posl ani ka i musl i mana voj no
angai rala i zbog toga i h se pl ai la i ni j e osjeala
si gurnom i
2) struktura zati eni h podani ka.
ZNAKOVI NA P 133
I z takvog razvoja si tuaci je odnosi u Poslani kovoj dravi
obli kovali su se u relacijama triju struktura:
Pra: musli mani , koji su ga slijedi l i kao vjernici;
Druga: podanici , koj i su uivali punu si gurnost u dravi;
Trea: struktura oruano angairana protiv Poslanika i
musli mana.
Ovakve strukturalne pozicije drutva unutar i slamske
drave logiki korespondi raj u s naravi i sl ama kao takvog i
njegovim ci lj evi ma, a ne kako bi to elj el i oni koj i svoje
shvaanje di hada pri l agoavaju suvremenoj zbi l j i ili ga
modificiraju kao odgovore na zlu rade napade orijentalista.
Musl i mani ma Mekke Allah je zabranj ivao oruani otpor,
a takav stav Kur' ana vai o je i u prvoj etapi medi nskog
razdoblja, nakon Poslani kove hi dre, jer i m je bilo kazano:
"Suzdrite se! Namaz izvravajte i zekat dajite ... "!
Muslimanima je, zatim bilo dozoljeno braniti se oruanim
sredstima, a taj stav izraen je u sljedeim kur'anskim ajeti ma:
"Doputa se odbrana onima napadnutima, zbog
nasilja koje im se ini, - A Allah je, doista, kadar
pomo im pruiti;
l onima, koji su nepravino iz zaviaja njihovih
prognani samo zato to su govorili: Gospodar na
je Allah' ! A da Allah ne suzbia neke ljude drugima,
do temelja bi bili porueni manasti ri i crkve, i havre,
a i damije u kojima se mnogo spominje Ime
Alahovo. l, Allah e siguro pomoi onoga koji vjeru
Njegovu pomae, - ta Allah je zaista moan i silan;
One koji e, ako im damo vlasti na zemlji, molitvu
(duhovno sluenje/ namaz) obavljati i materijalne
dunosti (zekaO izvravati, te koji e traiti da se
ine dobra djela, a odvraati od neva/ja/ih, - a Allahu
je konaan povratak svega". (AI-Hadd, 39.-41.)
l 3
Nakon izvjesnog perioda musl i mani ma biva nareena
borba oruani m sredstvi ma proti v oni h koj i su na nj i h
oruani m sredstvi ma nasrtali , a od nj e su bi l i izuzeti oni koji
musl i mane ni su vojno ugroaval i :
"Borite se na Allahovu Putu protiv onih koji vas
napadaju . e e !
Potom, usl ijedi la je zapovijed za upotrebu ope vojne
si le protiv i dolopokl oni ka u ovakvoj formi :
"/ borite se protiv svakog idolopoklonika kao to
se oni svi bore protiv vas . . . "!
Borite se protiv onih koji u Allaha i Sudnji dan ne
vjeruju, koji ne zabranjuju ono to su Allah i Poslanik
Njegov zabranili, i koji ne vjeruju istinskom vjerom

sve dok glavarinu ne ponu izmirivati smjerom

pokorou"!
Prema tome, kako naglaava I mam I bn Ka jj im, borba kao
forma odnosa u poetku musl i mani ma biva zabranjena, pa
zati m dozvol j ena, a nakon izvj esnog vremena i nareena
samo protiv oni h koji su na njih orujem nasrta li da bi na koncu
bi la zapovi jedena kao nuan in protiv svih i dolopokloni ka.
Posvemanj a ozbi lj nost kur' anski h aj eta i Posl ani kovih
hadi sa koj i t ret i raj u kategor i j u di hada, te h i stori j ska
dogaanja u ravni di hada ranog i sl ama i tokovi ma njegova
povijesnog razvoja, ne doputaj u da se o l ahko shvaa narav
i nterpretacije i nsti tucije di hada koju pokuavaju utemel ji ti
medu musl i manski m i ntelektualci ma oni koj i uzmi u pred
snani m pri ti sci ma suvremene real nosti kao i pred zl uradi m
ataci ma zapadni h ori jental i sta.
Dakl e, tko je taj do i jeg sl uha dopi ru ri jei Slavljenog
Allaha i ri j ei Nj egova Posl ani ka po tom pi tanj u, te kome su
poznata hi storijska dogaanja na planu di hada, koji usprkos
t i m i nj eni cama, di had i pak smatra pojavom ogranienom
2NAkOv|NA/J0 l 35
nestal ni m okol nosti ma, koje nai laze i nestaj u, i j a svrha
reduci ra se na odbranu zarad osiguravanja grani ca?!
Al l ah Slavljeni objanjava vjerni ci ma ve u prvi m aj eti ma
koji treti raju pi tanje borbe i koj i m i m se borba dozvoljava, da
potreba suzbijanja j edn i h l j udski h gr upaci j a d rugi m
grupaci j ama predstavl ja autenti an i traj an fenomen u
povijesnom i vljenju l j udske zajedni ce, te koj i m se zaci jel o
osi guravaju pretpostavke za preduprjedenje haosa na zeml j i
i koj i m se haos otkl anja. Radi podsjeanja ci ti ramo ponovo
a jete 39 i 40. i z sure AI-Hadd:
"Dozvoljava se odbrana onima napadnutima, zbog
nasilja koje im se ini, - A Allah je, doista kadar
pomo im pruiti;
Onima koji su nepravino iz zaviaja njihovih
prognani samo zato to su govorili: 'Gospodar na
je Allah'! A da Allah ne suzbija neke ljude drugima,
do temelja bi bili porueni manastiri i crkve, havre,
a i damie u kojima se mnogo spominje Ime
Allahovo ...
Dozvola je u ovom sl uaj u trajne naravi zbog pojave
oruanog nasi lj a kao trajne prijetnje, a ne kao sporadi ne
pojave. Okolnost traj nog znaaj a u povi j esnom ivl j enj u
reflektira se u nemogunosti koegzi sti ranja i sti ne i nei sti ne.
Usl j ed toga, od same obznane i sl ama, nj egove ope
deklaracije o uspostavi Al l ahova boanskog gospodarstva
nad svjetovi ma, te osloboenju ovjeka i spod despodstva
lj udi , okomi l i su se na i sl am oni koji su uzurpi ral i Boi j u vlast
na zemlji s namj erom da ni kada s njim ne uspostave naela
mi ra. I sl am takoder, uzvraa protivudarom s ci l j em da ljude
izbavi ispod lj ud skog despotstva, nj i hove uzurpi rajue vl asti .
Takvoj pojavi trajnog karaktera suprotstavlja se oslobodi laka
angai ranost di hada sve dok se u cjel i ni ne uspostavi vjera
Allahova.
l 3 >e|d<e
Suzdravanje od vojnog djelovanja, makar i u odbrani ,
u gradu Mekki , zaci jelo j e bi l o u funkci j i jednog dugoronog
pl ana, a tako se moe tvrdi ti i za prve godi ne medi nskog
posthi dretskog razdobl ja, jer Onaj Koji je, nakon pre etape,
uputi o grupu musl i mana s ci lj em dj elovanja u Medi nu, nije
to ui ni o samo zarad si gurnosti grada. Taj pl an moe se
smatrati prvi m nuni m ci lj em, al i ne i konani m. Ti m pri m
ci lj em pri pravljeno j e sredstvo djel ovanja, osi gurana je baza
za djel ovanje na pl anu osl obadanja ovjeka, za uklanjanje
svi h zapreka koje ovjeka sputavaju u djel ovanj u.

i ni se posvemanj e shvatl j i vi m uskraivanje prava

musl i mani ma na upotrebu oruja u mekkanskom razdoblju s
obzi rom da je to razdoblje Vjeropoziva bi l o temeljeno na
naelu slobodnog priopavanja usljed ega je nosi lac vjerske
mi si je, Muhammed, a. s. , uivao fiziku zatitu Benu Hai ma,
te je mogao Vjeropoziv objanjavati , obraati se ul i ma sl uha
oni h koj i su ga eljel i uti , umovi ma i srci ma oni h koje je
Vjeropoziv neodolj ivo zani mao. Posl ani k se obraao l judi ma
pojedi nano j er ni je postojala organi zi rana pol it i ka si l a koja
bi ga u mi si j i onemoguavala ili pak sprjeavala ljude da ga
sl uaj u. U t om razdobl j u, osi m ovog i vjerovatno drugi h
razloga koj i su bi l i pri sutni , nij e bi l o potrebe za upotrebom
si le u bilo kojem obl i ku, a te razloge smo ve konci pi ral i u
naem komentaru kur' anskog ajeta iz sure An-Nisa' u djel u
Hzi/al ai-Qur'an, koj i glasi :
"Zar ne vidi one kojima je reeno: 'Dalje od boja,
ve namaz obavljajte i ze kat izvravajte!' A kada im
bijae propisana borba, odjednom se neki od njih
pobojae ljudi, kao to se Allaha boje, ili jo vie, i
uzviknue: 'Gospodaru na, zato si nam borbu
propisao? Da si nas toga jo neko vrijeme potedio!'
Reci: 'Uivanje na Ovom svijetu je kratko, a Onaj svijet
je bolji za one koji se grijeha klone; i nikome se od
vas, ni koliko trun jedan, nee uiniti nepravda. "
zNAkOv|NA/Jlu l 3/
Dri mo uputni m u ovom kontekstu i zl oi ti rezi me nae
spomenute i nterpretaci j e:
"Moda je suzdravanje od borbe u Mekki bi lo propi sano
jer je taj period predstavljao razdoblje odgajanja i formiranja
u odreenom mi l j eu, odredenog naroda u odredeni m
okolnosti ma. Medu ci ljevi ma procesa odgajanja i formi ranja
u sredi ni kakva je mekkanska j esu: odgoj i navi kavanj e
arapske i ndivi due na strpl j enj e u oni m si tuaci j ama i glede
neega kada ona obi no ni j e i spoljavala strpljiv stav zbog toga
to se njoj i l i njeni m bl i nj i ma nepravda nanosi , to se htjela
uni ti ti arapska i ndi vi dua, obezl i i ti njenja osobnost u mjeri
da je ni kada vi e ne zadobi je kao ni oni koj i po nj enj om
uvjerenju i ne okosni cu ivota i pokretaku motivaci j u u
njemu. Osi m toga, odgoj em je posti zana kontrola nernog
sustava da ne reagira na prve i ri ti rajue si tuaci je to je bi la
redovna pojava u naravi arapskog ovjeka i l i da ne i spoljava
ekspl ozi vnost kada bude i sprovoci ran; na taj nai n bi va
uspostavl j ena uravnoteenost nj egove naravi i nj egovi h
postupaka. Naravno, odgoj i moral no-kul turni razvoj arapsku
i ndi vi duu pri vode u okvi re organi zi ranog dr utva, koje
specifizira ci vi lizaci jska uzoritost i l i derska pozi ci ja, kojem ona
pri pada u svakom segmentu njezi na ivota. Sukladno naravi
islamskog odgoja, arapski ovjek se jedi no tako i ponaa, bez
obzira kol i ko takvo ponaanje bi lo sukobl jena sa njegovi m
nasli jeeni m mental ni m sklopom i njegovom tradi ci j om. l
zacijelo, bi jae to kamen temeljac u pri premanju osobnosti
arapskog ovj eka za i zgrad nj u musl i manskog dr utva
pr i l j enog usmj erava nom vodenj u, pr ogresi vnog i
ci vi l i zi ranog, koje nee bi ti barbarsko i l i pri mi ti vne pl emensko
drutvo.
A moda je zbog Vjeropoziva koji je izazivao najsnanije i
najdjelotvornije ui nke u okruenju kakvo je bi lo kurejijsko,
razmetljiva i samoastivo okruenje, zbog ega bi sukob s
njima, zacijelo mogao u tom razdoblj u proizvesti jo odl uni j i
i 3 Se dKutb
i nat tog pl emena, te nove krave pohode sli ne oni m poznatim
arapski m pohodi ma koji su doveli do dugogodi nji h oruanih
i krvavih bitaka zvani h Dah i s, Gubara'u i Basu s tokom koj i h su
bi l a unitena itava pl emena. U tom sluaju novi krvavi pohodi
vezival i bi se za vjeru islam usljed ega Kurejije zacijelo ne bi
bilo mogue ni kada umi ri ti , a to bi drugim rijeima kazano,
znai lo da je i sl am umjesto kao Vjeropoziv i vjera preobrazio
se u svoj anti pod, u vjeru agresije i mrnje, koja neprijateljstvo
i ri umjesto mi ra, i to bi shodno tomu, za posljedi cu i malo
potpuni zaborav i sl ama ve u njegovu poetnom stadi j u.
Mogue j e da se to dogod i l o i zarad i zbj egavanj a
unutarporodi ni h sukoba i ubi stava s obzirom na nepostojanje
opceorgani zi rane vlasti , koja bi situacije stiavala i red meu
sukoblj eni m stranama uvodi la snagom si le i jer je uspostava
reda bi l a preputena skrbni ci ma pojedi ni h osoba, koji su ih
i mal i pravo kanjavati, usmjeravati i odgajati.
Dopust i t i bi lo kakav vid oruane borbe u t akvom
okruenj u, bez i kakve dvojbe, dovelo bi do sukoba i ubi stava
u svakoj kuci , a tragom toga kazalo bi se: ' Eto, takav je i sl am' !
U mjeseci ma hodoaca Kureji je su na sveti m mjesti ma i
trgovaki m pi j acama i stupal e s gl asi nama da Muhammed
pravi razdor i zmeu oeva i si nova, gospodara i nji hovih sluga,
pl emena i pl emenski h rodova.

ta bi se tek govori lo da je
koj i m sl uajem zapovi jedao da dijete upotri jebi oruje protiv
oca i sl uga protiv gospodara, u nutar svake porodi ce i na
svakom mjestu! ?
A mogl o bi t o bi ti - Al l ah najbolje zna - i zbog i nj eni ce da
ce mnogi prkosni ci , proti vni ci prvi h musl i mana, koj i s u
musl i mane od vjere odvraali, kanjaval i i h i nasi l ju izvrgaval i ,
i sami postati borci odani i sl amu, njegovi predvodni ci , kakav
je poglavito bi o Omer si n Hattabov.
Takoer, razlog j e mogao bi ti i arapsko vi tetvo koje je
u pl emenskom okr uenj u i po svoj oj naravi reagi ral o
2NAkOv|NA/J0 l 39
zati tni ki i bezrezervno naspram oni h nasi l j u izvrgavani h,
posebno ako j e nasi lje i nj eno l j udi ma od ast i i ugl eda.
Mnogo je zabi l jeeni h pri mjera koj i potvruju ovakvu tezu,
pri mjeri ce sluaj I bn Dagneta, koji se ni j e mi ri o s pri ti sci ma
na Ebu Bekra, pl emeni tog sunarodnjaka, zbog koj i h je ovaj
bio pri moran naputati grad Mekku. I bn Dagna smatrao je to
sramot ni m i nom za Arape, i zato je Ebu Bekru ponudi o
osobnu fizi ku zati tu. Najsnani ja potvrda ove teze je opoziv
Ugovora o izol i ranju Benu Hai mij a u nj i hovoj gradskoj etvrti
grada Mekke, nakon dueg iscrpljivanja glau |drugi m teki m
i skuenj i ma. U i sto vri j eme u okruenj i ma drugi h stari h
ci vi li zaci ja, koje j e karakteri zi ralo i strajavanje na poni avanju
podani ka, t ol er i r anj e nepravde, bi val o je uzrokom za
i gnori ranje okruenj a, njegovu pokoravanju i poni enju s
jedne strane, te oholosti tl ai telja - nasi l ni ka agresivnog.
Razl og b i mogl a bi t i i ondanj a ma l obroj nost
musl i manske skupi ne u mekkanskom okr uenj u, j er
Vjeropoziv jo se ni j e bi o proi ri o ci j el i m Poluotokom i l i se o
njemu bi j ahu proi ri le kontradi ktorne gl asi ne usljed koj i h
ostala arapska pl emena zauzi mae nesvrstanu pozi ci j u o
unut ar nj em sukobu i zmeu Kurej i j a i neki h nj i hovi h
si novamusl i mana do konanog i shoda tog sukoba. Da j e
borba bi la nareena, u takvoj si tuaci j i mogla j e bi ti uni tena
mal obroj na s kupi na mus l i mana; i upr kos t akvom
neravnopravnom odnosu u sramotnom oruanom obraunu,
idolopoklonstvo bi nastavi lo vl adati zemljom, a uni tenjem
musl i manske zajedni ce i sl am ne bi uspostavio svoj sustav
vri j ednost i ni t i obrazac vl ast i t og real i teta kao vj era s
navlasti ti m model om ivota, sustavni m i zbi l j ski m, s vlasti ti m
obl i ci ma prakti ke samoreal i zaci je.

to se pak ti e medi nskog razdoblja, neposredno nakon

hi dre i z Mekke, u kome Posl an i k, a. s. , sai ni mi rovne
sporaz ume sa medi ns ki m i dovi ma i arapski m
mnogoboci ma preostal i m u njoj i njezi nu okruenju, proteklo
l 0 Se dKut
je u znaku okol nosti koj e je kao takve di kt i ral o upravo
medi nsko razdobl je.
Prvo - j er je prualo uvjete za priopavanje Vjeropoziva
i njegovo objanjavanje kome se ni je suprotstavljala ni kakva
pol i ti ka si la, a ni ti se stavljala i zmedu l j udi i Vjeropoziva.
Svaka popul aci j ska grupaci j a pri znavala j e uspostavljenu
musl i mansku dravu i Poslani kove l i derstvo u rukovoenju
dravni ki m pol i ti ki m poslovi ma. Dekl araci j a o graanski m
pravi ma (AI-Mu'ahada) regul i rala je tekstualno da ni j edna
strana, potpi sni ca Sporazuma, nee praviti parcijalne ugovore
o mi ru, ni pokretati voj ni pohod, a ni ti uspostavljati spoljne
odnose bez prethodne saglasnosti Al l ahova Posl ani ka, a. s.
Ta i nj eni ca, sasvi m se izvjesno potvruje, da je stvarna vlast
u Medi ni bi la u rukama musl i manskog vodstva, i me je
i sl amskom Vj eropozi vu bi l o otvoreno pol j e dj elovanj a, i
uspostavlj en sl obodan prostor i zmedu lj udi i sl obodnog
pri hvatanja vjerskog uvjerenja.
Drugo - Posl ani k, a. s. , namj eravao je u ovoj etapi
usmjeri ti svoje dj elovanje u pravcu Kureji ja i j i otpor i sl amu
j e predstavljao kamen spoti canj a u oi ma drugi h arapski h
pl emena koj a su i ekival a rasplet odnosa i zmedu Kurej i j a i
nj i hovih suplemeni ka- musl i mana. Zbog toga je Poslani k, a. s. ,
pri stupi o formi ranju i zvi dni ki h odreda, a komandu nad prvi m
takvi m odredom povj eri Hamzi si nu Abdul muttal i bovu, u
mjesecu ramazanu, poetkom sedmog mjeseca po hidretu.
Usl i j edi lo j e zati m formi ranje novi h odreda: drugog,
poetkom devetog mjeseca nakon hi dreta, treeg, poetkom
tri naestog, etvrtog, poetkom esnaestog mjeseca da bi
komanda nad pet i m for mi rani m odredom poet kom
sedamnaestog mjeseca hi dretske ere (redeb) bi la povjerena
Abdul l ahu bi n Dahu. Njegov odred i mao je prvi oruani
okraj s kurej i j skom i zvi dni com u 'mjesecu zabranjenih
sukoba/a-ahr al-haram' na koji ukazuje 217. ajet sure AI
Baqara:
2NAkOv|NA/J0
"Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu.
Reci: ' Ratovanje u njemu veliki je grijeh; a
odvraanje od Allahova Puta i nevjerovanje u Njega,
odvraanje od Svetog mjesta i izgonjenje njegovih
stanovnika iz njega, jo je vei (rijeh) kod Allaha.
A zlostavljanje je gore od ubistva! Oni e is traja vati
u borbi protiv vas da vas odvrate od vjere vae, ako
budu mogli . . .
l l
Zat i m s e dogod i o vel i ki boj na Bedr u u mj esecu
ramazanu druge hidretske godi ne, o kojem govore ajeti sure
Al-An fal. Poi manje i nsti tuci je di hada u kontekstu dogadani h
stvar ni h pri l i ka ne daj e prostora da se poj am odbrane
(difaun) u njegovu reduci ranom znaenj u odreduj e kao
temelj i sl amske angai ranost i kako to neki pokuavaj u
ustvrdi t i . Oni koj i i nsi st i raj u i sklj uivo na odbrambeni m
razlozi ma u procesu i sl amskog i renja nalaze i h uglavnom u
konti nui rani m napadi ma ori j ental i sta u razdobl j u u kojem
musl i mani nisu i mal i znaaj ni j i utjecaj i u kome ta vie ni su
razumi jeval i , a ni ti pri l j eno prakt i ci ral i i sl am kao vj eru i
duhovnu tradi ci j u. I zuzetak su oni koji su se uval i gri jeenja
spram Al l aha i i straj aval i na real i zi ranj u ope i slamske
deklaracije o izbavljenju ovjeka i spod svakog obl i ka ljudskog
despotstva zarad Al l ahova gospodstva icjelovite uspostave
Nj egove vjere na zeml j i . l denti fi ci ranj em pojmova dihad i
difa tragalo se zapravo za eti ki m opravdanj i ma i nsti tuci je
i sl amskog di hada. Medut i m, i sl amskom i renj u ni su
pot r ebna ni kakva et i ka opravdavanj a s obzi r om da
opravdane razloge sadre u sebi mnogobrojni kur' anski ajeti ,
kao na pri mjer:
"/ neka se zato na Allahovu Putu bore oni koji ne
ale rtvovati ovosvjetski ivot za ivot na Drugom
svijetu. A onoga ko se bori na Allahovu Putu, pa
pogine ili pobijedi, Mi emo, sigurno, obilno
nagraditi.
I 2 SeJ<eib
A zato se vi ne borite na Allahovu Putu i za
potlaene, mukarce, ene i djecu, koji smjero
mole: 'Gospodaru na, izbavi nas iz ovoga naselja,
iji su stanovnici nasilnici, i Inam odredi zatitnika
i Ti nam imenuj pomagaa'!
Vjernici se bore na Allahovu Putu, a oni koji ne
vjeruju bore se na putu ejtanovu. lato, borite se
protiv ejtanovih tienika, jer je ejtanova
lukavstvo zaista slabo". (An-Nisa', 74-76.)
"Reci onima koji ne vjeruju: ako se okane, bie im
oproteno ono to je prije bilo; a ako se ne okane,
- pa, zna se ta se s drevnim narodima dogaalo.
borite se protiv njih sve dok mnogobotvo ne
iezne i dok samo Allahova vjera ne ostane! Ako
se oni okane, pa, Allah dobro vidi ta oni rade.
A ako lea okrenu, znajte da je Allah va zatitnik,
a divan je On zatitnik i divan je pomaga"! (AI
Anfl, 38-40.)
"Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji
ne vjeruju ni u Allaha ni u Drugi svijet, a niti smatraju
zabranjenim ono to Allah i Njegov Poslanik
zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru kakvu
ispovijedaju oni kojima je Knjiga data, sve dok
glava rinu ne ponu davati smjero i posluno.
jevreji govore: 'Uzejr je Boji sin', a krani kau:
'Mesih je Boji sin'. To su rijei njihove, ustima
svojim potruju rijei nevjerika prijanjih, ubio
ih Allah! Pa, kuda se odmeu?
Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike
svoje i mona he svoje i Mesiha, sina Merjemina, a
nareeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju,
nema boga osim Njega. Slavljen neka je On, a ne i
boanstva koja Mu oni jednakim smatraju!
2NAkOv|NA/JlJ
Oni ele utruti svjetlo Allahovo ustima svojim, a
Allah hoe upotpuniti svjetlo Svoje, makar to ne bilo
po volji nevjerika". (At- Tawba, 29- 32.)
l 3
Iz prethodnog proi zi lazi da je opravdavajue razloge za
i nstal i ranje i nsti tuci j e di hada u i sl amu mogue svesti u
sljedee okvire:
utvrdivanje Allahova Boanskog pri sustva na zemlji,
realiziranje Nj egova Boanskog plana za ivot l j udi ,
el i mi niranje svi h obl i ka l j udske vl asti koja uspostav
lja despotsku vladavinu ovjeka nad ovjekom, jer
ovjek moe biti sluga samo Al l ahu Jedi nom,
uskrai vanje prava bi l o kom Allahovom sl ugi da
uspostavl ja osobnu vl ast i l i namee despotski
zakon kao produkt osobnog mi ljenja i l i prohtjeva,
afi rmi ranj e kur' anskog pri nci pa ' Nema pri si l e u
vjeru .. . ' , tj . nij e dozvoljeno si lom nametati vjersko
uvj er enj e, nakon i zbavl j enj a i s pod l j udskog
despotstva i afi r-mi ranj a naela da svaka forma
vl asti pri pada j edi no Al lahu i l i da vjera u cj el i ni
pri pada samo Al l ahu.
Ti razlozi mogl i bi se i zrazi ti i u ovakvoj cjelovitoj formi :
uspost ava op i h sl oboda ovj eka na zeml j i ,
nj egovi m i zbavlj enj em i spod despotstva lj udi
pri vodenj em u okri l je j edi no vl asti Boga-Al l aha,
mi mo svakog d r ugog boanst va. Svi ovi
opravdavaj ui razlozi, ovako i l i onako izraeni, bi l i
su snano utemelj eni u duama i sl amski h boraca i
ni jedan od nj i h ni je se pitao o razlozima koj i su ga
izveli na borbeno polje di hada nego bi govori l i :
' I zal i smo brani ti nau napadnutu domovi nu' i l i
' I zal i smo suprotstaviti se nepri jateljstvu Perzija
naca ili Ri mljana protiv nas musl i mana. lli pak: 'I zali
smo proi ri ti na prostor i pri kupi ti pli jen'!
I Sed<e
I sl amski borci su govori l i onako kako su odgovarali Rub'?
bin '?mi r, Huzejfe bin Muhsi n i Mugi ra bin

u'ba Rustemu,
komandantu perzi jske vojske u boju na Kadi si j j i kada i h je
jednog po jednog pi tao, tri dana uzastopce, pred samu bi tku:
"

ta vas to dovede"? Odgovaral i su mu: "Allah nas posla da

i zbavi mo onog koga On hoe i spod despotstva ljudske vlasti
u kri lo vlasti Allaha J edi nog, i z tjeskobe Ovog svijeta u
njegova svjetska prostran stva, iz t i rani j a razl i i ti h uvjerenja i
vjerovanja u pravinost i sl ama; zbog toga uputi o je Poslanika
Svoga ovjeanstvu. Onaj koj i pri hvati od nas - prihvati l i smo
i mi od njega i ustegli smo se od napadaj a, potedjeti smo
njega i njegovu zeml j u, ali onaj ko odbij e, protiv njega emo
se boriti dok Dennet ne zasl ui mo ili konanu pobjedu".
Osi m prednje spomi nj ani h, argumente koji opravdavaju
di had moemo traiti i u bi u i sl ama kao takvog, u njegovoj
opoj dekl araci ji o sl obodama, u njegovu objektiviziranom
rea l nom Programu usresredi va nom na l j udsku zbi l j u
sredstvi ma pri mjeravani m za svaki njezin aspekt u odredeni m
razdoblj i ma; u svakoj novoj etapi i sredstva djelovanja bivala
su i novi rana. Takvi , u naravi i sl ama uosobl j eni el ementi ,
i spoljava l i su se ve u njegovu samom zaetku, ak da ni kakva
opasnost po i sl amski prostor i musl i mane u nj i ma ni je ni
postojala. Takav opravdavaj ui argumenat kao uosobljeni obzir
i sl ama izvire iz same naravi Bojeg pl ana i njegova realiteta, iz
naravi i njeni ni h zapreka u lj udski m drutvi ma, a ne usljed
puki h ogranienih i povremeni h defanzivnih okolnosti.
Bi lo je zacijelo valjan razlog da i sl amski borac stupi u
borbu bi em i i movi nom svoj om ' na Al l ahovu Put u' , zarad
takvi h vri jednosti zbog koj i h ne uvjetuje vlasti te materi jalne
i nterese, a nit i su mu takve i kada moti vom bival e. Za svakog
i sl amskog borca pri j e nego li krene u boj od presudnog
znaaja bivalo je njegovo osobno i skustvo tzv. velikog dihada
(al-dihad al-akbar nutarnj i m bi em protiv ejtana, svojeg
ostraenog bi a i hereti ki h hi rova, neograni eni h tenji i
2NAkOv|NA/JlJ l 5
elja, egocentri ni h i nteresa i i nteresa njegova roda i naroda;
i skustvo di hada protiv svakog si mbola osi m i na i sl ama,
protiv svakog motiva osi m onog koj i pri vodi ka oboavanju
Al l aha, real i zaci j i Nj egove vl ast i na zeml j i pot i r anj em
despotstva nasi l ni ka, uzurpatora Nj egove vl asti na njoj .
*
* *
Doi m, oni koj i argumente i opravdane razl oge za
i nsti tuciju di hada svode u okvire zatite ' i slamske domovine'
mi ni mi zi raj u kategor i j u ' Pl ana/Programa' u odnosu na
kategoriju 'drave'. to nije i ne moe bi ti u skladu sa i sl amski m
poi manjem ovih kategorija, i pri je bi se takva teori ja mogl a
i menovat i modernom, i sl amskom senzi bi l i tetu stranom
teorijom. Jer Vjeronazor i Plan koj i se u nj emu uobzi ruj u, te
drutveni poredak u kome taj program nal azi svoj u pri mjenu,
predstavljaju jedine val i dne kategorije za i sl amski senzi bi litet
kao takav. Pojam zemlje po sebi nema t u teinu niti vali dnost.
Taj pojam zadobi ja stvarni znaaj tek u kontekstu domi naci je
Allahova programa i Njegova punog suvereniteta na zemlj i . Tek
kao takav okvi r, zemlja se tretira domom i slamske doktri ne
e aq/da) . prostorom programa (manhad, zavi ajem i slama
(dar al- islam) . te polazi nom osnovom djel ovanja na pl anu
l judski h sloboda (nuqta al-intilaq li-rian 'am) .
Nespor na je i nj eni ca da zat i t a Zavi aj a i sl ama
predstavlja u bi ti zatitu vjeronazora i programa t e drutvenog
poretka na i j em pl anu se real i zi ra rrogram. Meduti m, zati ta
ne predstavlja i konani ci lj i posljednju svrhu moti vi rajue
angairanosti i slamskog di hada. Zati ta je poglavito sredstvo
za uspostavu Al l ahova Kraljevstva na zeml j i , pa tek potom
odreivanje zemlje bazom djelovanja na cjelovitom njenom
prostoru u pravcu cj el okupne l j udske popul aci j e. Dakl e,
l judska vrsta postaje objektom djel ovanja vjere i sl ama na
ukupnom njezi nom prostranstvu.
l Se
;
dKutb
Kako smo to ve rani j e kazal i , dj elovanj u na pl anu
Al l ahova Puta suprotstavljaju se mnogol i ke objekti vi zi rane
prepreke poput davne vl asti , drutvenog sustava, okolnosti
pri rodnog okruenj a, kojima i slam odgovara snagom moi s
ci lj em osi guravanja uvjeta za sl obodno djelovanje u pravcu
l j udske i ndi vi due, ovjekova senzi bi lnog bi a i uma, dakako,
nakon njegova osl obadanja od svake materi jal ne stege, pa
potom davanja punog okvira za sl obodan i zbor.
Naravno, ne treba dozvol i ti da budemo obmanuti i l i
zast rae ni i deol ok i m i sva k i m dr ugi m kampanj ama
ori jental i sta protiv i nsti tuci j e di hada, ni t i da posustanemo
pod pr i t i sc i ma moder ne stva r nost i , pa i pr i t i sci ma
medunarodni h subj ekata moi , te uslj ed takvi h okolnosti
osjetimo se pri morani m za i nsti tuci ju i sl amskog di hada traiti
a rgument e et i kog opr avdavanj a zbog pr i vremeni h
odbrambeni h okol nost i , j er bez obzi ra, pojavi l e se takve
okol nosti i l i ne, i sl amski di had sl i j edi svoj razvoj ni tok.
Dok razl aemo u ovom kontekstu hi stori j sku zbi lj u,
pot r ebno j e ne zanemar i t i uosobl j ene kat egor i j al ne
karakteri sti ke same naravi i sl ama kao takvog, njegovu opu
dekl araci j u sloboda | njegov aktual ni program djelovanja, te
da ne brkamo i zmedu takve njegove naravi i privremeni h
odbrambeni h zahtjeva i l i uvjetovanost i .
Posvema j e razumlj ivo da se i sl am mora brani ti pred
oni ma koji ga ugroavaj u, naprosto zbog njegova prisustva u
obl i ku ope dekl ar aci j e Al l ahova gospodarenj a nad
svjetovi ma, te osloboenj a ovj eka i spod svake forme
pot i nj enost i nekom dr ugom osi m Al l ah u. Kao t akvo,
pri sustvo i sl ama konkret i zi ra se kao model di nami kog
organiziranog okupljanja pod novim vodstvom bitno razliitim
od modela dahi l ijjetski h vodenja, u formi novog samostalnog
dr utvenog poretka, posvemanj e speci fi nog, koj i ne
pri znaje ni kakav obl i k l j udske vl adavi ne, j er sva vlast nad
zNAkONA /g
ljudi ma pri pada samo Bogu j edi nom. Dakl e, samo pri sustvo
i sl ama u model u kakvom jeste daje mu pravo da ne pri hvati
drutveno organi zi ranj e l j udske zaj edni ce t i pa paganski h
drutava temelj eni h na nael u l j udske poti njenosti ovjeku,
da takve drutvene sustave vlasti demonti ra, branei vl asti ti
model organizi ranja i vota l j udi na zeml j i .
Nove pri l i ke su nune j er proi zi laze i z same naravi i sl ama
kao takvog; nj emu su takve okol nosti nuno nametnute bez
mogucnosti dr uki j eg i zbora. Konfl i kt i zmedu dva bi tno
oprena sustava i ni se sasvi m logi ni m, buduci da je traj nij a
koegzi stenci j a medu nj i ma nemogua.

i nj eni ce su takve
kakve jesu i u kontekstu takvi h okol nosti i sl am mora nuno
brani ti sustav vl asti ti h vri jednosti defanzivni m konceptom
odbrane buduci da su mu okol nosti nametnute.
Medut i m, postoj i i d ruga uosobl j ena, autent i na
i njeni ca vjere i slama uobzi rena u njenoj naravi koja ga traj no
pokree ka progresivnom dj elovanj u poev od i zbavljena
cjelokupne l j udske vrste i spod svakog obli ka poti njenosti
osi m i skl juivo Al lahu, te koja usljed toga ne pri hvata ni kakva
geografska ograni enja ni ti se reduci ra u okvire odredenog
etnosa, preputaj ui l j udski rod na zemlj i t urbul ent ni m
si t uaci j ama i l i pak pol i t i kom svevl acu ovj eka nad
ovjekom.
Moe se dogodi ti u odreenom vremenskom razdobl ju
da se blokovi pol i ti ki h drutveni h poreda ka suprotstavljeni h
i sl amu suzdre od agresivni h pretenzi ja naspram ove vjere
nastoj anjem da svoje pol i ti ke koncepte despotske vlasti nad
l j udi ma svedu unutar regi onal ni h okvira i zahtjevom i sl amu
da, zauzvrat, svoj Vjeropoziv i svoj u ope u deklaraci ju o slobodi
i pravima ovjeka reduci ra u okvire izvan njhovih prostora.
No, islam ne bi mogao pri hvati ti takav zahtjev sve dok taj
blok ne bi i skazao privrenost konceptu Sveboanske volje,
u ovakvoj si tuaci j i , arti kul i rane u naelu podmi ri vanja di zi je
l Se
j
d<e|o
kojom mi rnodopskoj formi Vjero poziva bivaju i rom otvorena
vrata bez i kakvi h materi j al ni h prepreka ti pa pol i ti ke si le
i nstal i rane u tom bl oku.
Takva je narav i sl ama kao vjere, njegova mi sija, uz j o
j ednom potvrenu konstataci j u da i sl am predstavlja opu
dekl arac i j u Al l ahove svevl asti nad l j udi ma, koncept
osl oboenja ovjeka i spod di ktature svakog model a ljudske
vlasti i njegova privoenja u kri lo Al l ahova reda i Njegova

eri jata.
Razl i ka i zmedu ovakvog poi manj a i sl ama i onog prema
koj em se islam svodi unutar regi onal ni h i etni ki h grani ca,
koga samo strah od nepri jateljstva pokree na djel ovanje,
zaci jelo je odve vel i ka i zato nepomi rlji va, s obzi rom da ovo
drugo poi manje odrie i sl amu i manentne argumente i motive
za dj el ovanj e. Naprot i v, argument i i mot i vi i sl amskog
dj el ovanj a potvruj u se ekspl i ci t no i po dubi ni samom
i nj eni com da i sl am predstavlja Al l ahov program za ivot
l j udske popul aci j e, a ne l j udsko pl ani ranj e i l i program
odredene l j udske grupaci j e kao ni projekat neke naci je. Mi i
ne poseemo za vanj ski m moti vi ma i sl amskog dj elovanja
os i m u sl u aj u kad a na sen z i bi l i t et osj et i da je ta
nepri kosnovena i sti na o i sl amu zamagl jena i u naem bi u
izgubi l a na i ntenzitetu, kada poti sne mo i z vi da da je to pi tanje
zapravo osnovno naelo Al l ahova Boanskog svepri sustva i
negaci je tog nael a: iskazivanje pokornosti boanske ovjeku
na nai n kako se to i ni j edi no Svemoguem Bogu.

ovjek
ni j e sposoban pri redi ti program kakav j e Al l ahov, a zat i m
tragati za drugom alternati vom i sl amskom di hadu.
Ne i ni se vel i kom di stanca i zmedu stava da je i sl am bez
prava na i zbor bio pri moran vodi t i bi tku naprosto usljed
vl asti tog postoj anj a i postoj anja paganski h poredaka koj i
nunoataki raju na njegov i dentitet i onog, da i sl am po svojoj
naravi mora djelovati i odl uno ui u takvu bi tku.
2NAkOv|NA/Jlu
*
* *
l 9
Vrlo vel i ka razl i ka pokazuje se i zmedu poi manj a i sl ama
kao Boijeg pl ana, koj i i ma za ci lj afi rmi rati i dej u Boi je vlasti
na zemlj i , te pri vrenost vj eri u j ednog Boga cj el okupne
ljudske popul aci je. Afi rmaci j a tog naela si tui ra se u real ni
okvir, u drutveni poredak u kome l j udi posredstvom vjere u
Boga bivaju osl oboeni potinjenosti drugi m l j udi ma, u kome
sudsku vlast obnaa j edi no

eri jat Allahov u i j i m se okvi ri ma

reprezent i ra Nj egova vol j a, i l i dr uk i j e kazano, Nj egovo
Boansko svepri sustvo. Kao takav i sl am i ma pravo ukl anj ati
sve zapreke koj e se i spri j ee na put u nj egove i zravne
komuni kaci j e sa svakom i ndivi duom ponaosob, kakve su
napri mj er: pol i ti ki sustav drave, drutvene pr i l i ke l judi ,
dakle vel i ka je razl i ka i zmedu takvog poi manj a i sl ama i onog
to i sl am treti ra l okal ni m sustavom neke odredene drave. l
po jednom i po drugom konceptu ove vjere, ona kao takva
djel uje angai rano, doi m univerzal ni koncept motiva, ci ljeva
i rezultata dj elovanja i sl amskog di hada bi tno se razl i kuje
od koncepta koji njegovo djelovanje svodi u reduci rane okvire,
naprosto zbog i nj eni ce da se dovodi u neposredan dodi r sa
sredi tem vjerskog uvjerenja, njegova pl ana i smj erokaza.
I sl am raspol ae pri nci pi j el ni m pravom na djelovanje, jer
i sl am ni je pal ma samo nekog naroda, ni ti j e sustav j edne
drave vec Boanski program i sustav svijeta. Otuda i njegovo
neotuivo pravo da djel uje u pravcu destrui ranj a zapreka
poput pol i ti ki h sustava i okolnosti koje gue slobodu ovjeka
na izbor, pravo sadrano je u samoj i nj eni ci da ne napada
ovjeka kako bi ga pri nudi lo da pri hvati njegov Vjeropogled,
vec pol i t i ke sustave i pr i l i ke da ovjeka zati ti od svi h
korumpi rani h i i zopaeni h utjecaja, tetni h po narav vezanu
za slobodu i zbora.
I z prednje spomi njanog pokazuje se da i sl am zaci jel o
zadrava pravo i zbavl jenja l judi i spod i deol oko-pol i ti ke

.J <.o
di ktature ovjeka te nji hova privoenja vjeri u Al l aha jedinog
u cilju realiziranja svoje ope deklaraci je o suverenitetu Allaha
nad svjetovi ma i osl oboenj a cj el okupnog ovj eanstva.
Oboavanje Al l aha jedi nog, prema i sl amskom konceptu i u
prakt i noj stvarnosti , real i zi ra se i skl j ui vo u okvi ri ma
i sl amskog sustava j er je to sustav u kome Al l ah propisuje
norme svi m l judi ma, vladaru i gradani nu, ovj eku crne i bijele
rase, si l nom i poni znom, si romanom i i munom, u formi
j ed nog j edi nst venog zakonodavst va, koj emu se svi
jednobrazno poti njavaj u. Svi drugi model i pol i ti ki h sustava
pri si ljavaj u ovjeka na total nu pokornost drugi m l j udi ma,
naprosto zbog i njenice da graani n pri mjenom mehanizama
pol i ti ke si le biva natjeran organizi rati svoj svakodnevni ivot
prema vol j i i hti j enj u odredene pol i ti ke strukture. Takav akt
nametanj a vol je popul aci j skoj vei ni od strane odredene
grupe predstavl ja di rektno zadi ranje u nesporne pri vi legije
Gospodara Boga i u pl an Nj egove zakonodavno-sudske
ovl asti .
Svako l judsko bi e koje sebi uzi ma za pravo nametati
lj udi ma zakonodavne norme, uzurpi ral a je prerogative Boga
svemonoga, u domenu i dejne zami sl i i djel atne prakse, bez
obzi ra u kojoj ih formi ono izrazi l o: verbal noj i l i pozi ci ono
neart i kul i ranoj . Svako drugo l j udsko bi e koj e prednj e
spomenutoj strukturi pri znaje pravo na zakonodavnosudsko
krei ranj e vl asti , pri znao j oj j e pravo i stupanj boanske
nepri kosnovenosti , i menovao ju j e on tako i l i ne i menovao.
I sl am zaci jelo ne predstavlja samo formal ni Vjeronazor da bi
kao takav zadovoljio se i sklj uivo i nom priopavanja njegova
Vjeronazora l judi ma metodom interpreti ranja. Naprotiv, islam
je cjelovit program koji svoju samoreali zaciju ostvaruje putem
modela cjelovitog aktivnog organi zi ranja usredsredenog ka
slobodi izbora za ukupnu l j udsku popul aci j u. Drukij i model i
or gani z i ranj a ne os i guravaj u pravo ni t i mogunost i
organi zi ranj a svakodnevnog i vota nj i hovi h ti eni ka, tj .
2NAkOv|NA/Jlu l 5 l
gradana. Ako j e t o tako, tada j e i sl am, sukl adno njegovoj
kosmikoj mi si j i , pozvan da srui takve pol i ti ke sustave, j er
su oni kao takvi zapreka na putu real i zi ranj a opCi h sl oboda
lj udi .
U tome je i puni smi sao vjerskog pri nci pa 'da vjera u
cjelini bude pravo Boga, d. . ' , pri emu ovjek ne moe bi ti
gospodarem vj ere ni ti neko kome bi se moral o i skazi vati
potinjenost na emu i nsi sti raju pol i ti ki sustavi konsti tui rani
na idej i pri nudnog oboavanja ovjeka po ovjeku, j er su vjera
i privrenost i mpl i cite i ekspl i ci te pri vi legi ja Al l aha Jedi nog.
Moder ni i sl amski i st rai vai pod l o ni utj ecaj i ma
moderne stvarnosti i ataci ma zapadni h zl urad i h ori jental i sta
ustruavaj u se pri znati stvarnu i sti nu o i sl amskom di had u s
obzi rom da su ori j ental i sti i sl amski koncept dj el ovanj a
definirali kao pokret koj i kori sti sredstva pri nude (sablj u) u
svrhu nametanj e njegove doktri ne. Meduti m, ori j ental i sti
zasigurno znaj u da takvo definiranje i sl ama ne odgovara i sti ni
te da ono predstavlja nj i hov zl uradi pokuaj devalvi ranj a
orgi nal ni h moti va i slamskog di hada. Takvi m odnosom
ori j ental i sti pokreu duebri ni ke medu musl i manski m
intelektual ci ma o presti nom ugledu i sl ama, na oponi ranje
stavovima ori j ental i sta metodom pri bavlj anj a defanzi vni h
argumenata zanemarivanjem same naravi i sl ama, nj egove
mi si je te pri nci pi jel nog prava na oslobaanje ovjeka i spod
svake lj udske di ktature.
Sasvi m je oi to da su stavovi ori jental ista o naravi vjere
islama zamagl i l i promi l janja moderni h i sl amski h mi sl i laca
kao i nj i hova propaganda da je i sl am subj ekti vna stvar srca
te da nema ni kakve veze sa zbi lj ski m sustavi ma u l j udskom
ivotu, i da usljed toga di had na planu vjere biva sredstvom
za pri nudno nametanj e vjere l j udskom unutarnj em bi u.
Medut i m, i s l am u bi t i svoj e naravi i z mi e t akovom
tendenci oznom sudu; j er i sl am j e Allahov program i vljena
l j udske zaj edn i ce, Pr ogr am t emel j en na nael u
l 52

J<a
neprikosnovenosti Boanske naravi Allaha Jedi nog, naravi
koja se realizira u modelu apsolutne vlasti u i ji m okvirima
dogada se orginiziranje stvarnog zemaljskog ivota u svim
nj egovi m svakodnevni m aspekt i ma. Di had kao takav
posjeduje i poseban pl an: djelovanje na afi rmiranju Allahova
programa i uspostavi sustava na njegovim temelj i ma. Doim,
doktrina kao taJva (' aqlda) jeste pitanje slobod nog uvjerenja
u okvirima opeg sustava, a nakon uklanjanja svih utjecaja
i me uvjerenje u samoj naravi zadobija bitno drukiju, novu
formu.
Kad god i ma gdje da se formira islamska zajednica na
nael i ma Allahova programa, sam Al l ah priskrbljava joj pravo
organi zi ranj a i dj elovanj a na planu pri hvatanj a vl asti i
uspostave sustava univerzal ni h vrijednosti uz preputanje
pitanja i ntui tivnog vjerovanja izboru intuicije. Prema tome,
pri vremeno Boi j e u skrai vanj e prava dj el ovanj a
musli mani ma na planu islamskog dihada jeste pitanje plana,
a ne pitanje naela, pitanje zahtjeva same angairanosti, a
ne pitanje Vjeronauka kao takvog. Samo na tako jasnom
temelju mogue j e shvatiti brojna .ur'anska ajeta koja se
odnose na razliita historijska razdoblja, s ti m da ne brkamo
izmedu njihovih privremeni h i opih intencija u procesu dugog
i vrstog projiciranja islamskog procesa djelovanja.
2NAkOv|NA/JlJ
OoBNOST MUSUMANA
| NJEGVO VJEROVANJE
l 53
I sl am j e podar i o ovj eanstvu novo poi manj e naravi
meuljudski h odnosa i modela povezivanja uporedo s novim
vr i j ednosni m sust avi ma i s ust avni m poj movl j em, te
sveosebujnije shvaanje bi ti Bi a i z

ijeg posvjedoenja i sl am
crpi te vrijednosti i svoj univerzal ni svjetonazor. Svoje cjelovito
prisustvo u svijetu islam je fokusi rao na temelj ni ci lj : proji ci rati
ovjekov povratak njegovu Gospodaru, jedi nom Posjedovatelju
moi iz koje se iznjedruje sustav kriterija i svekol i ki h vrijednosti
u modalitetima u koj i ma ovjeku biva darovana personalna
egzistencija i ivot, i kojoj se konano vraa s obzirom da ne
predstavlja nita drugo doli personali zi rani in Gospodareve
Moi, i jom Voljom ovjek okonava povjesno egzistiranje i
ulazi u di menzi ju eshatolokog ivota.
I sl am se pojavio da posvj edoi koncept pri marne spone
koja povezuje l jude na pri nci pu meusobne pri snosti zarad
Allaha, a kada se takav koncept odnosa uspostavi tada je
svaki drugi koncept odnosa i ljubavi, kao njegov nadomjestak,
i zli an, j er svoje utemel jenje pronalazi u kur' anskom aj etu:
"Ljudi koji u Allaha i u Onaj svijet vjeruju ne trebaju
biti u meusobnoj prisnosti sa onima koji se Allahu
i Njegovu Posla niku suprotstavljaju, makar im oni
bili oevi njihovi ili sinovi njihovi ili braa njihova m
rodaci njihovi . . . " (AI-Mudada/a, 22.)
l 5 Sejd<cie
Osi m toga, i sl am smj era konsti t ui rati j edi nstvenu,
integriranu Zaj edni cu l j udi na pri nci pu meusobne uvezanost i
u l jubavi Svemi lostivog Boga, i me se ukazuje na apsurd
pr i sustva bi l o kakvi h i zmat i ki h podvoj enost i koj e se
formi raju kao posljedica satanske he ret ike motivacije. U tom
smi sl u vrlo je i ndi kati vna poruka sljedeeg kur'anskog ajeta:
"Vjernici se bore na Allahovu Putu, a nevjerici na
ejtanovom. Zato, borite se protiv ejtanovih
tienika, jer je ejtanova lukavstvo zaista slabo".
(AnNisa', 76.)
Samo j edan put si gurno vodi ka Al l ahu i mi mo njega
nema drugog puta, a na taj put ukazuje kur'anski ajet:
`doista, ovo je Pravi put Moj, njega se drite i druge
puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od Puta
Njegova . . . ".
(AIAn'am, 153.)
Takoder, postoji samo jedan ispravan i cjelovit sustav
vrijednosti , i slamski sustav, koji je bi tno druki j i od raznol i ki h
paganski h sustava:
"Zar oni trae da im se kao u paga nsko doba sudi?!
A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji vrsto
vjeruje"? (AIMa'ida, so.)
Samo j e j edan zakon konzi stentan i pravi an, Allahov

erijat, izvan koga svaki drugi zakon predstavlja pustolovni

hi r:
"A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide pravcem
odreenim, zato ga slijedi i ne povodi se za
strastima onih koji ne znaju". (AI-Dasiya, 18.)
Samo j e j edna sveosebuj na I sti na, koja ne podl i j ee
razl amanj u, i svaka druga izvan nje, puka je zabl uda:
"To vam je Allah, Gospodar va istiniti. Zar poslije
Istine ima ita osim zablude? Pa kuda se onda
od meete?!" ( Yunus, 32.)
2NAkOv|NA/JlJ l 55
l konano, samo je jedan pravi Dom, Svijeti l i Dom islama,
u kome se uspostavl j a i razvi ja musl i manska drava na
pri nci pi ma Al l ahova vjerozakona, na nj egovi m pravni m
normama po emu i u okvi ri ma ega, musl i mani postaju
autohtoni m, uosoblj eni m svi jetom. lzvan toga svijeta, nj emu
oprean, jeste Dom i l i Svijet rata u i j i m okvirima su musl i mani
izvrgnuti traj noj konfrontaci j i i l i , pak, pri mi rj u na osnovu
ugovora o nena padanj u. S obzi rom da Dar ai-Harb nij e i sto
to i Dar al-Islam odnosi i zmedu ta dva svi jeta ne mogu se
graditi na temelj i ma meusobnog povjerenja:
"Oni koji vjeruju i iseljavaju se, i u borbi na Allahovu
putu zalau imetke svoje i ivote svoje, i oni koji
nevoljnima utoite daju i pomau, oni jedni druge
nasljeuju. Dok, onima koji vjeruju, a nisu se iselili,
vi ne moete, sve dok se ne isele, nasljednicima
biti. A ako vas zamole da im u vjeri pomognete,
duni ste im u pomo pritei osim protiv naroda sa
kojim ugovor o nenapadanju imate. A Allah dobro
vidi ono to radite.
Nevjerici jedni druge nasljeuju. Ne postupite li
tako nastupie smutnja na Zemlji i nered veliki.
Oni koji vjeruju i isele se, i bore se na Allahovu Putu,
i oni koji sklonite daju i pomau, oni su doista
vjerici pravi. Njih eka oprost i izobilje plemenito.
A oni koji kasnije vjericima postanu pa se isele i u
borbi zajedno sa vama uestvuju, oni su vai. A
roaci su, prema Allahovoj Knjizi, jedni drugima
p rei. Allah, zaista, sve zna. " (Al-Antl, 72- 75 e)
Takva odredlj ivost i kategorika odlunost i manentne
i slamu u funkci ji su njegova plana za izgradnju dostojanstvene
pozicije ljudskoj i ndi vi dui i njenog osloboenja od svih stega
koje produci ra materi j al ni aspekt l j udske egzi stenci j e, tj
injenica da je ovjek proizvede n i z elemenata zemlje i zatvoren
1 56 Sejjid <eib
u ljuturu mesa i krvi . Sljedstveno tome, za muslimana ne moe
bi ti prava domovi na ona u kojoj je onemoguen da upranjava
pri nci pe Al l ahova vjerozakona i u i j i m okvi ri ma nee bi ti
razvi j ani odnosi vj erni ka i nj i hovi h sugraana na osnovi
predane ljubavi naspram Allaha. J edi no personalno obi ljeje
musl i mana jeste njegovo vjersko uvjerenje koje mu pri bavlja
poloaj lana kosmopolitske Zajedni ce musl i mana i l i Svijeta
i slama kao ravnopravnog l ana Dar al-I slama.
Stvarne rodbi nske veze musli mana jesu one koje se
refektiraj u i z ljubavi , i znutar koje se razvijaju svekol i ki odnosi
medu i ndivi duama i sl amskog kolekti vi teta, parodi ne veze
unutar svijeta i sl ama. Na tragu takvog relacijskog specifikuma
stvarno srodstvo medu musl i mani ma ne proizvodi nji hovo
zaj edni ko rodoslovlje: otac i mati , braa i sestre, pleme i
nar od, sve dok podl oga t og rod osl ovl j a ne post ane
meusobna l j ubav u i me Al l aha, i dok se nj en fakt i ki
konti nuitet ne uobzi ri u razl i i ti m formama odnosa i ljubavi :
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od
jednog bia (due) stvara, a od njega je i drugu
njegovu stvorio; od njih dvoje razmnoio je mnoge
mukarce i ene. l bojte se Allaha s

ijim Imenom
jedni druge molite, i rodbinske veze uvajte, jer
Allah, zaista, stalno bdije nad vama". (An-Nisa', 1.)
Naravno, musl i mana ne pri j ei vjerska razli ka i zmedu
njega i njegovih rodi telja da se prema nji ma odnosi na nai n
kakav je vjerom propisan sve dok se ne svrstaju u neprijateljski
front protiv Zajedni ce musl i mana, u kojem sluaju prestaje
njegova obaveza odravanja odnosa sa roditelj i ma. U prilog
ovog stava kao i l ust rati vni pri mj er posl ui e nam sl uaj
Abdullaha si na Abdullahova si na Ubejjetova, koji nam bi ljei
Ibn Derir po predaji Ibn Zijada. Nai me, Allahov Poslanik, a. s. ,
pozvao je spomenutog Abdul laha i pitao ga: "Zna l i ta govori
tvoj otac?" '

ta to govori, oca i majku bih rtvovao za tebe,

Poslanie?', pri upi ta Abdul l ah. "Dojavljeno mi je da tvoj otac
ZNAKOVI NA /J0 I 5/
govori: 'Da nam je samo vratiti se u Medi nu, iz nje bi prezrene
prognal i tasni lj udi ! ', saopi Poslanik. 'Allahov Postanite, tako
mi Allaha, istinu govori moj otac', uzvrati Abdullah. 'Allah mi je
svjedok da si ti tastan, a on prezren tov jek. Eto, i ja sam doselio
u Med i nu i u njoj svi dobro znaju da nema u ovom gradu veeg
dobrotinitelja roditeljima od mene. Medutim, kada bi Allah i
Njegov Poslani k zatrai l i od mene da im prinesem glavu oca
svog, donio bi h je". Al l ahov Poslani k mu uzvrati: "Nema
potrebe."
Tek to su stigli u Medi nu Abdul lah je otiao kui svoj i h
roditelja i , i sukavi sablj u, obratio se ocu rijetima: 'Zato ti ,
ote, govori da, kad bi se vrati l i u Medi nu, iz nje bi tasni lj udi
protjerali one netasne? Tako mi Allaha, ako ba hoe da zna
kome pri padaju tast i dostojanstvo u ovom gradu, tebi i l i
Allahovu Posl ani ku, onda neka ti bude j asno da ovdje ne
moe traiti utoite, ni ti se u njemu moe zadrati, osi m s
doputenjem Allaha i Njegova Poslanika"!
Zabezeknut si novljevim rijeti ma, ovaj zavapi iz sveg
glasa: '

ujete li ovo, Hazredije! ? Moj si n mi sprjetava boravak

u mom domu! ' A njegov sin ponovi jo jednom: 'Da, tako mi
Allaha, ne moe i nee ostati u Medi ni , ako ti Allah i Njegov
Poslani k ne budu dopusti li !'
Sakupi se nekoli ko komija da pokuaju posredovati i
udobrovoljiti Abdul l aha, no on i pred nj i ma ponovi svoju
odluku: ' Kunem se Allahom, ne moe ostati u gradu ako ti
Allah i Njegov Poslani k ne budu dozvol i l i ! '
Kada do Poslanika, a.s., stie vijest o Abdulla hovoj odluci
da protjera oca iz kue i iz grada, posla mu poruku da ostavi
oca na miru u njegovoj kui. Tek tada Abdullah odustade od
svoje namjere, rekavi: 'Ako je to volja Poslani kova, moe ostati' .
^
Slijedom prethodnog moe se izvesti zakljuak da tek po
uspostavi vjerovanja kao podloge, vjernici postaju istinskom
braom pri emu se ne uvjetuje jo i rodoslovno i l i tazbinsko
l 5 Sed<eib
srodstvo, to se ekspli ci tno razumije iz sljedeeg kur'anskog
ajeta:
"Doista, samo su vjerici, prava braa + . + "
i l i pak i z ovog drugog ajeta:
"Oni koji vjeruju, i iseljavaju se, te koji u borbi na
Allahovu Putu zalau imetke svoje i ivote svoje,
zatim koji utoite daju onima u nevolji i pomau
ih, oni jedni druge nasljeuju". (AI-Anfal, 76.)
Takvo srodstvo ne i scrplj uj e se unutar j edne generacije
ve postaj e t r aj ni m nas lj eem koj e povezuj e prvu sa
posl j ednj om generaci j om u okvi r i ma Svi j eta i sl ama na
pri nci pi ma l j ubavi i i skrenog pri jatelj stva, potovanja i i sti h
senzi bi l ni h odnosa. Na t u i nj eni cu ukazuju kur' anski ajeti :
"/ onima koji su Medinu za ivljenje izabrali, i
Domom prave vjere jo prije njih je uinili D oni vole
one koji im se dose/avaju i u grudima svojim
nikakvu tegobu ne osjeaju zato to im se daje, i
koji vie vole njima nego sebi, mada im je i samim
potrebno. A oni koji se uuvaju lakomosti, oni e
siguro uspjeti;
Oni koji poslije njih dolaze, govore: 'Gospodaru na,
oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri
prethodila i ne dopusti da u srcima naim bude
imalo zlobe prema vjericima; Gospodaru na, I
si, zaista, dobar i milostiv"! (AI-Har, 9-10.)
*
* *
Al l ah spomi nje musl i mani ma uzorite primjere posl ani ka
Nj egovi h, koj i su i m pret hod i l i i pl ovi l i l aama vj ere
pri mjeravane razl i i ti m vremenski m razdoblj i ma:
"A Nuh je bio zamolio Gospodara svoga i rekao:
'Gospodaru moj, sin moj je eljade moje, a obeanje
2NAkOv|NA/J0
Tvoje, zaista je istinito, i ! si, medu mudrim,
najmudriji!
O N uhu, on nije eljade tvoje - rekao je On, jer radi
ono to ne valja; zato, ne moli Me za ono to ne
zna! Savjetujem te da neznalica ne bude.
Gospodaru moj, - ree, Tebi se sklanjam da Te
nikada vie ne zamolim za ono to ne znam! Ako mi
ne oprosti i ne smiluje mi Se, biu izgubljen"!
(HOd, 45-47.)
"A kada je Ibrahima Gospodar njegov s nekoliko
zapovijedi u iskuenje stavio, pa ih on u potpunosti
izvrio, Allah je kazao: 'Uiniu te da ljudima u vjeri
uzor bude'! l neke moje potomke! - zamoli on.
'Obeanje Moje nee obuhvatiti nevjerike'! - kaza
On. (AI-Baqara, 124.)
"A kada je Ibrahim zamolio: 'Gospodaru moj, uini
ovo mjesto sigurim gradom i snabdij plodovima
stanovnike njegove, one koji budu vjervali u Allaha
i u Onaj svijet'! On je kazao: "Onome koji ne bude
vjerovao dau da neko vrijeme uiva, zatim u ga
prisilno izvrgnuti kazni vatre paklene, a grozno je
ona prebivalite!" (AI-Baqara, 126.)
l 59
Allahov prijatelj I brahi m, a. s. , odrekao se oca svoga i
porodice svoje nakon to se uvjerio da ovi istrajavaju na putu
zablude.
"l napustiu vas i ono emu se mimo Allaha
klanjate; moliu samo Gospodara moga i nadam
se da neu u molbi Gospodaru mome nepristojan
biti!" (Merjem, 48.)
Osim toga Allah, d.., ukazuje na situacije kroz koje On
provjeravae I brahi ma ,a.s., i njegov narod, te I brahimovu
vjerovjesniku uzoritost:
l 0 SejJKut
"Divan je uzor za vas Ibrahim i oni koji su uz njega
bili kada su narodu svome rekli: 'Mi s vama nemamo
nita, a ni sa onima kojima se, umjesto Allahu
klanjate; Mi vas se odriemo, a neprijateljstvo i
prijezir e izme-du nas ostati sve dok ne budete u
Allaha, Njega jedinog, vjerava/t; a tek lbrahimove
rijei ocu svome: 'Doista, moliu se da ti bude
oproteno, ali ne mogu te od Allaha braniti' .
Gospodaru na, u Tebe se uzdamo, Tebi se obraamo
i Tebi se vraamd'! (Al-Mum ta hina, 4.)
Ml adi i , Prijatelji Kehfa naputaju svoje porodice, narod
svoj i rodni kraj u nakani da se Al lahu svome iskreno pri bl ie
putem vjere, da pomou i mana, u blagodati ma Gospodara
svoga, utoite nadu nakon to svom prakti nom vjerovanju
ni su uspj el i pri baviti si guran poloaj u sredi ni svojoj, unutar
porodi ca i pl emena svog.
"Kazivat emo ti historiju njihovu - onako kako se
zbilo. Bijahu to momci koji vjerovahu u Gospodara
svoga, a Mi smo im vjerovanje njihovo jo vrim
uinili.
Osnaili smo bili i njihova srca kad su se digli i rekli:
'Gospodar na - Gospodar je Nebesa i Zemlje, mi
neemo pored Njega drugo boanstvo priziva ti, jer
bismo tada sablazne rijei zagovarali.
Ovaj narod na je mimo Njega druga boanstva
prihvatio a da jasne dokaze o tome nije priloio.
Pa, ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu
neistinu iznosi!?
l kada napustite njih i ono to oni osim Allaha
oboavaju, sklonite se u peinu (Keh}, Gospodar
va e vas milou Svojom obasuti i za vas e ono
to e vam korisno biti pripremiti. "(AI-Kahf 13- 16.)
2NAkOv|NA/u I l
Zani mlj ivi su pri mjeri ene Nuhove i ene Lutove, a. s. , i
si tuaci je u koj i ma je bi l o zatraeno od mueva nj i hovi h da se
rastave od nj i h zbog razl i ka u vjerovanj u:
"Allah navodi kao pouku oni ma koj i ne vjeruju enu
Nuhovu i enu Lutovu - bi le su udate za dva esti ta
roba Naa, al i su prema nji ma l i cemjerne bi le - i nj i h
dvojica i m kod Allaha nee moi ni ta pomoi , i rei
e se: ' Ulazi te u Vatru vas dvi je sa ostalima koj i u
nju ulaze! " (At- Tahrlm, 10.)
U istom kontekstu Kur'an navodi i sluaj faraonove ene
kao pri mjer uzora druge vrste:
"A oni ma koji vjeruju - Al l ah kao pouku navodi enu
faraonovu, koja je kazala: 'Gospodaru moj, sagradi
mi kod Sebe kuu u Oe n netu i spasi me od faraona
i muenj a nj egova, i i zbavi me od naroda
nepravednog! " (At- Ta hr/m, 11.)
Tako se umnoavaju pri mj eri razl i i ti h odnosa i rel aci j a:
oinstvo - kao u kazivanju o N uhu, a. s. , odnos sinova prema
roditeljima i odnos prema rodnoj grudi - kao u kazivanj u o
I brahi mu, a.s. , odnos prema rodbini, plemenu i zaviaju - kao
u kazivanju o Prijatel j i ma Kehfa, brani odnos tena prema
muevima - kao u kazi vanju o eni Nuhovoj i eni Lutovoj,
a.s., i konano, brani odnos poune uzorite naravi kao u
kazivanju o eni faraonovoj .
U tom sti l u odvija se progresi vni razvoj i dej e o stvarnoj
naravi odnosa i nj i hovi h okvi ra sve do stru kt ur al nog
profi l i ranja Svijeta Sredi njeg puta i j i se pravac afi rmi ra u
model i ma uzornog, pri mjerljivog i i skustvenog, a razvija se
na razini Boijeg plana nami jenjenog za svijet vjernika u okvi ru
koga e bi ti i ni ci rana polari zaci ja na rodovske grupe, pa i
porod i na pol ar i zaci j a zbog raz l i ke u vj erovanj u. Kao
posljedica gi banja takve forme konsti tui rae se pri drutveni
okvir na koga ukazuje Uzvi eni Allah rijei ma:
I 2 S
g
J<c
"Ljudi koji u Allaha i u Onaj svijet vjeruju ne treba
da budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Njegovu
Posla niku suprotstavljaju, makar im oni bili oevi
njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci
njihovi. Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio
i svjetlom Svojim ih osnaio, i On e ih uvesti u
dennetske bae kroz koje e rijeke tei, da u njima
vjeno ostanu. Allah je njima zadovoljan, a i oni e
biti zadovoljni Njime. Oni su na Allahovoj strani, a
oni na Allahovoj strani, zasiguro e biti spaeni. "
(AI-Mudadala, 22.)
Rok trajanja rod bi nskog srodstva kao okvira drutvenog
povezivanja Muhammeda, a. s., i njegovih roaka: am id e Ebu
Lehe ba i amidia Amr b. H ia ma, poznatijeg kao E bu Oe h la,
protiv kojih e muhadiri povesti odl unu borbu, osobito u
boj u na Bedru, ti m dogaaj em bie i praktino raski nut.
I stovremeno, kao novi okvi r odnosa i zmedu muhadi ra i
ensa rija, bie uspostavljen idejni okvir, po kojemu ovi postaju
gradani i braa unutar istog naroda i l i , pak, izmedu razliitih
naroda i rasa kao na primjer izmedu Suhe j la Ri mljanina - Bilala
Habeija-Afri kanca - Selmana Farisija-Perzijanca.
Pred snagom koncepta novi h od nosa pucal e su
pl emenske, rasne i geografske veze o emu j e pl emeni ti
Posl ani k govorio sljedee:
"Napustite i h, jer takve veze ine smrdljivo tlo", ili: "Ne
pripada naoj sljedbi onaj ko istrajava na rasnoj iskljuivosti,
onaj ko se za nju bori, i konano, onaj koga smrt zadesi kao
njezina sljedbeni ka! "
Time je i konano odstranjen vonj truhlei rodoslovne
isklj uivosti, zamrla je oholost nacionalnog separatizma ili
naci onal - ovi ni zma; zasvagda je i ezl a medurasna i
meduteritorijalna izoliranost, daleko od vonja mesa i krvi, od
prljavti ne gl i ne i zemlj e, a ovjeanstvo j e i defi nitivno
2NAkOv|NA/Jlu l 3
usreeno mi omi ri si ma s najvi i h obzorja. Od tog vremena
domovi nom musl i mana ne smatra se odreeni geografski
prostor ili zemlja kao takva, nego Dom i sl ama (Dar al-Islam) ,
tj. Prostor u kome domi ni ra svjetonazor i sl ama, a vlast je
prioritetno i u ci jelosti organi zi rana na pri nci pi ma Allahova
vjerozakona-

erijata. To je Dom u i joj se topl i ni udomljuju

i ndivi due i grupaci je razl i i ti h rasa, naroda i geografski h
prostora, i u kome nalaze svoju zati tu i si gurnost. Svijet
i sl ama je Dom za svakoga ko se svrsta u redove sl j edbe
i sl amskog vjeronazora, te ko eli da Allahov

erijat, kao sustav

pravni h normi , ureuje ovosvjetski l j udski ivot, makar i ne
bi o po vjerskom uvjerenju musl i man nego pri padni k sl jedbi
drugi h objavlj eni h rel i gi ja, koje nastanjavaju Dar al-Islam.
Meuti m, drave u koj i ma i sl am nije ofi ci jel na, domi ni rajua
rel i gi ja, a ni ti

erijat organizi ra pravni aspekt musl i manskog

i vota kao i i vota drugi h nj i hovi h graana, svrstavaju se u
krug tzv. Zemalja rata - Dar ai-Harb, s koj i m je Svijet i sl ama
usljed konti nui rane opasnosti koj a mu od njega pri jeti , u
trajnoj konfrontaciji bez obzira na i njeni cu je li u pi tanju rodno
mjesto musl i mana, nji hova rodbi na i pori jekl o, i movi na i l i
drugi i nteresi .
Muhammed, a. s. , bi o je u nepri j atel j stvu sa svoj i m
rodni m gradom Mekkom, sa uom i dalj om rodbi nom, u kojoj
je bio i njegov rodni dom, te domovi njegovih vjerni h prijatelja
ashaba. Mekka ni je postal a Domom i sl ama- Dar al-Islam
Posl ani ku njegovu Ummetu sve dok nije pri hvati la i sl am i
dok se ni je pri kl oni la

eri jatu.
*
* *
Takav je i sl am; to nije termi n koji se tek tako verbalno
i zgovara, ni ti i n roenja na zeml j i , koji je puki i sl amski
transparent i l i samo i sl amski znak. Nije ni vri jednost koja se
roenjem nasljeuje u musl i manskoj porodi ci :
l Se
j
d<e|o
l, tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjerici
sve dok za sudiju u sporovima meusobnim tebe
ne prihvate i dok onda zbog presude tvoje u duama
svojim nimalo tegobe ne osjete i sve dok se sasvim
ne pokore!" (An-N isa', 65.
)
Unutar takvi h odredni ca reflektira se kruci jal na sa mobi t
i slama, bi tno znamenj e Dar al-Islama, a ne zeml j ani prostor,
l j udski rod, pori j ekl o, bl i e i dal j e srodstvo, pl emenska
pri padnost. I slam oslobaa ovjeka ovi snosti o tvarnoj naravi
gl i ne, otvara mu prostran stva za uzl et u nebeske sfere, l i ava
ga stega ani mal ne i krne naravi i uzdie u najvi e duhovne
razi ne.
Domovi na musl i manske i ndivi due, koj u i sl am prezire i l i
joj se stavl ja na brani k, ne moe bi ti di o zemalj ske povrine,
a niti njegova naci onal na komponenta po kojoj se prepoznaje,
moe bi ti njegov l j udski obl i k vl asti . Ne moe to ni njegova
rodovska pripadnost, kojoj se sklanj a i koju brani , niti njegovo
krvno srodstvo, a ni zastava kojom se ponosi i pod kojom
postaje ehi om moe bi ti zastava njegova etnosa.

ta-vie,
ni pobjeda vjerni ka musl i mana, koju tol i ko prieljkuje i na
kojoj je zahval an Allahu, moe predstavljati tri umf njegove
vojske, nego je, kako Al l ah, d. . , obj avl j uj e:
"Kada Allahova pomo i pobjeda dou, i vidi ljude
kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze - ti veliaj
Gospodara svoga, hvalei Ga i moli Ga da ti oprosti.
On je uvijek pokajanje primao. " (An-Nasr, 1-3.)
Prava pobjeda u njenoj posvemanjoj puni ni i izvjesnosti
ostvaruje se pod okri ljem i ba j rakom vjere, a nesporni zadatak
d i hada, naj i re poj ml j enog, pot vr uj e se u fu nkc i j i
uspostavl j anj a suvereni t et a Al l ahove vj ere i Nj egova
Vjerozakona, a ne u funkci j i drugog ma kakvog ci lj a. Tako ni
odbrana Doma i sl ama (Dar al-Islam) ne predstavlja odbranu
bi lo kakva doma, bi lo kakvog svijet a. U kontekstu svega toga
2NAkOv|NAA0 l 5
puna pokornost Allahu, samo Nj emu J edi nom, ni sl uajno ne
podrazumi j eva pokornost zarad kojekakvi h svakodnevni h
vrijednosti , pri mjeri ce: zbog i movi ne i drutvenog poloaja,
zati te zemlje i naroda, porodice i potomstva. Naprotiv, jedi ni
i klj uni ci lj predanosti Al l ahu posvj edouj e se u funkci j i
preduprj edenj a zloi naki h i ntri ga, i renj a nasi lja i ratova
medu narodi ma, uspostavom vrhu naravnog Zakona koj i m se
osi gurava red na Zeml j i .
U predaj i koj u nam saopava Ebu Musa, r. a. , stoj i da su
ashabi pi tal i Posl ani ka, a. s. , za ovjeka koj i se j ednom bori i z
iste hrabrosti, drugi put zbog samozatite, a trei i z li cemjerj a
koj i od ti h obl i ka borbe moe se pri hvati ti kao obl i k borbe
zarad Al l aha i Njegova Puta? Posl ani k, a. s. , odgovorio im j e:
"

ovjek, koj i se bori da Allahova Ri je bude ponad svake

druge ri j ei pravi je borac na All ahovu Putu".
Dakl e, nespor no j e da se ba u t oj for mi bor be
posvjedouje i skrenost vjere u Al l aha, a ne u nekoj drugoj i l i
radi nekog drugog ci l ja. Svaka zemlja koje povede rat protiv
musl i mana zbog vjere, s namj erom da im uskrati prava
upranjavanja i sl amskog sustava vri j ednosti i njegova

e rij ata, svrstava se u krug tzv. Dar ai-Harb, tj . Doma ili Svijeta
rata, pa makar tom svijetu pri padale porodi ce i rod, narodi i
sva i movi na vjerni ka musl i mana. l obrnuto, svaka drava u
kojoj je uspostavljen i sl am kao svjeto/vjeronazor, u kojoj se
prakt i ci ra

eri j at kao sustav nj eni h pravni h vri j ednosti ,

svrstava se u Svijet i l i Dom i sl ama - Dar al-Islam, ak i onda
kada u njemu ne bi i mao ni porodi cu ni rod, ni narod ni
materi jal na dobra. Domovina i l i vata n jeste onaj Dom u kojem
ivotne okvi re isustav pravni h normi uspostavlja sam Al l ah.
To je zbi lj sko poi manj e Domovi ne pri mj erene srazmjerama
ovjekova dostojanstva.
Narodnost i naci onal na pri padnost ni su i ne mogu bi ti
arti kul i rane u formama neki h vri jednosti izvan vri jednosnog
l Se
j
dKutb
okvi ra vjerovanja kao svekolikog ivotnog kreda/i slamske
dokt r i ne musl i mana i i zvan sustava ukupni h nj ezi ni h
vr i j ednost i . Ovako defi ni ranj e kat egor i j a ' domovi na |
narodnost' i ni prebi val i ni , fundamental ni okvi r, koj i je
posvemanje pri mjeren praiskonskoj naravi ljudske i ndividue
i njezi na kolektivi teta.
Rodovski i plemenski izolacionizam C asabiya), nacion i
naci onali zam, rasna i teritorijalna pri padnost samo su periferni
i pri prosti obl i ci meuljudske, kolektivne soli darnosti koju je
ljudski rod netom upoznao i razvijao u razl i i ti m hi storijskim
razdoblj i ma svoje duhovne posrnu losti . Allahov Poslani k, a.s.,
i menovao j u je ' mrtva kopriva/ smrdua' i l i 'smrdljiva barutina'
(muntina), iz koje se iri vonj smrada i truhlei .
J evrej i su t vrdi l i da su po rodu svojim ljudskim
osobinama Jahvi n i zabran narod, a Al l ah im osporava takve
razloge ukazuj ui na i nj eni cu da sve val i dne vri j ednosti
razl i i ti h naroda i generaci j a, rasa i geografski h sredi na jesu
samo one sadrane u okvi ri ma vjerovanj a:
"Oni govore: 'Budite jevreji, odnosno krani, i
biete na Pravom putu!' Ireci: 'Ne, mi smo vjere
lbrahimove, koji je ispravno vjerovao; on nije nikoga
Allahu ravnim smatrao.
Recite: 'Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se nama
objavljuje, i u ono to je objavljeno Ibrahimu, i
Ismailu, i lshaku, i }a kubu, i unucima, i u ono to je
dato Musau i lsau, i u ono to je dato
vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne
pravimo nikakve razlike medu njima, i mi se samo
Njemu pokoravamo.
Pa ako budu vjerovali u ono u to vi vjerujete, na
Pravom su putu; a ako glave okrenu, oni su onda u
raskol zapali; ta Allah ete siguro od njih zatititi,
jer On sve uje i sve zna.
2NAkOv|NA/JlJ l /
Allahova uputa! A zar ima ljepe upute od Allahove?
Mi se samo Njemu klanjamo". (AI-Baqara, 135-138.)
Stvarno odabrani narod kod Al l aha jeste svijet i sl ama,
jer je to svijet koj i se sklanja pod zastavu samog Al l aha, unato
svih razliitosti tog svi jeta: dravni h, rasni h, naci onal ni h D
kako to naglaava kur' anski ajet:
"Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio: traite
da se ine dobra djela, a od neva/ja/ih odvraate, i u
Allaha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno
vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih i pravih vjerika,
ali veinom su nevjerici". (Alu 'Jmdin, 110.)
To je narod u i joj prvoj generaci ji su se i st i cal i pojedi nci
poput Ebu Bekra - Arapa, Bi lal a b. Rebbaha - Afr i kanca,
Suhejla - Ri mlj ani na, Selma na Fari si ja - Perzijanca i drugi nji ma
sl i ni . Nj i hovi m uzorni m stazama hodi le su generaci je drugi h
pojedi naca i grupa ije j e j edi no obi ljeje bi l a vjera - islam,
domovina - Dar al-Islam, jedi ni sudac - sam Allah, d. . , ivotni
kodeks - Kur'an

asni.
Ovakvo, u l j udskoj povjesti neponovl j ivo poi manje i
konstituiranje Zajedni ce, naci onal nog i dentiteta i rodbi nsko g
srodstva moralo je zadomi ni rati srci ma i umovi ma sljedbeni ka
Al l ahova vj ero pozi va (da 'wa) kog speci fi zi r aj u i stota i
jednostavnost, tj. di menzi je koje onemoguavaju da se u bi t
Vj eropozi va i nfi l t r i r aj u koj ekavi surogati pagani zma i l i
skri vene for me pol i t ei zma (irk) , poput : kul t d rave i
rodovskog pori j ekl a, materi j al ni h dobara i dr utvenog
poloaja, mi t naroda i l i naci je, tj . takve retrogradne poj ave
na koje ukazuje Svemi losti vi Allah i naspram koj i h postavlja
nutarnje uvjerenje (iman) i njegove vri jednosti , pa potom
jedne i druge preputa ljudskoj i ndivi dui na sl obodan izbor:
"Reci: 'Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa
vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste
stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da p rode
l dKut
nee imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate
- miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na
Allahovu Putu, onda saekajte dok Allah Svoju
odluku ne donese. A Allah grjenicima nee ukazati
na Pravi put". (At-Tawba, 24.)
Osi m toga, u srci ma sljedbeni ka Vjeropoziva ka vjeri
Allahovoj ne moe biti mjesta ak ni margi nal ni m di lemama
po pitanj u razmedavanja izmedu biti paganizma i biti islama
te po pi tanj u sami h naravi Dar al - I sl ama i Dar al - Harba.
Naravno, na razini takve razdiobe multipliciraju se primjeri
di ferencijacije izmedu ova dva realiteta:
a) nije mogue prisustvo islama u svekol i koj njegovoj
puni ni u zeml ji /dravi u kojoj islam ne organizira
cjelovit koncept vladavine na pri nci pi ma Allahova
Vjeroza-kona;
b) i skl j uena j e mogunost konsti tui ranj a Dar al
I sl ama u drutvenom mi ljeu u kome i sl am ne
uspostavlja sustav ukupni h svoj i h vrijednosti;
e) kao anti pod i sl amu, s druge nj egove strane,
pojavljuje se krivovjerje (ku f kao njegova negacija;
d) i sl am je i sti na, a s nj egove druge strane, kao
nei sti na ili zabluda, pretpotstavlja se paganizam
(dahiliya) s ciljem eksponiranja kao nadomjestak
istini.
2NAkOv|NA/J0
UzoRNI MODEL KONTI NUIRNO
TRANJA (NUQLA BA'IDA)
l 9
Jedna iskonska i sti na potrebno je da bude rasvijetljena u
nama sami ma prije negoli pokuamo prezentirati islam kako
onima koji ga u cijelosti prihvaaju i upranjavaju tako i oni ma
koji ga ne slijede intenzitetom i u razmjerama ovih prvi h. Ovdje
emo baviti se kategorijom istine koja se temelji na samom
duhu islama kroz povijest njegova razvoja. Islam se pojavljuje
kao autohton i samosvojan pogled na svijet i ivot, koji je
posvemanj e karakteri sti an i koj i razvi j a vl ast i t i
komplementaran sustav vrijednosti. I sl amski svjetonazor u
osnovnim svoj im aspektima bitno se razlikuje od svih antikni h
i modernih paganskih drutveni h modela, a dodirni aspekti
meu ova dva svjetonazora pretpostavljivi su tek na razini
nekih pojedi nani h, marginalni h pitanja.
Prva i osnovna uloga islama ispoljava se u razvijanj u
koncepta ljudskog ivota koji e odraavati autenti ni duh
islama i bi t njegova multidisciplinarnog uenja, te u uspostavi
i profi liranju sustava vrijednosti, koji e predstavljati okvir za
historijsko na rastanje Svijeta islama, a na tu injenicu ukazuje
sljedei kur'anski ajet:
"Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio e . e ". (Ju
'Imra n, 110.)
l /0 _<e
U narednom ajetu Kur'an jo i lustrativnije skicira narav
Svijeta i slama:
" . . . A Allah e siguro pomo one koji vjeru Njegovu
pomau, ta Allah je zaista moan i silan,
One koji e, ako im damo vlast na Zemlji, namaz
obavljati i milostinju udje/jivati i koji e traiti da se
ine dobra djela, a odvraati od neva/ja/ih - a Allahu
se na kraju sve vraa". (AI-Hadd, 41.)
Nij e, dakl e, ci lj i sl ama da se poj movno i i deol oki
i dentificira sa bi l o koji m sustavom anti knog i l i modernog
pagani zma. Dahi liya kao takva predstavlja stranputicu u
poimanju i vjerovanju Allaha i Njegova koncepta ljudskog ivota
na Zemlji, u izgradnji drutveni h poredaka i pravnih sustava
vlasti, obiaja i tradicija; paganizam sve te vrijednosti gradi na
sekul arni m i dej ama i pr i nci pi ma rel ati vni h vri j ednosti i
ograni eni h aksi ol oki h dometa. Ori gi nal na i autenti na
di menzija islama, ona koja ga posvemanje specifizira u odnosu
na svaku formu paga n izma, jeste njegov svetopovijesni zadatak
da izbavi ovjeanstvo iz sumraka dahilijjetske tradicije, iz tog
poniavaj ueg obl i ka upranj avanj a pokornosti ovjeka
ovjeku ili robovanja ovjeka materiji, te da ga privede vjeri u
jednog Boga u i ji m okvirima ovjek jedino i skustveno kua
puni nu ljudske slobode.
I sl am smj erodavno sankci oni ra t raj nu ovj ekovu
predanost Al lahu J edi nom na nai n kako j e sam Al l ah
saopava: na razi ni poi manj a i vj erske prakse, val i dnog
sustava normati vno-pravni h pri nci pa i na razi ni cjelovitog
sustava svekol i ki h vrijednosti, s kraj nj i m ci ljem oslobadanja
ovjeka od nedostoj nog robovanja hi rovima drugog ovjeka
i njegovim prirodni m nagoni ma. Potrebno j e i sti nu o i sl amu,
koja se reflektira iz samog njegova duha i iz njegove mi sije
na zemlj i , prezenti rati lj udi ma, vj erni ci ma i nevj erni ci ma
podjednako. I sl am ne pri hvaa raspoluenost ovjeka u sebi
2NAkOv|NA/J/ l /l
na pagansko i i sl amsko bi e, na i dejnoj i ortoprakti noj razi ni .
Prema t ome, i l i i sl am u nj egovoj puni ni i l i dahi l i j j et ! ?
Medupozi ci ja - pola i sl am, pol a dahi l ijjet - ni je pri hvatlji va.
I slam takvu kombi naci j u naprosto ni ti proj i ci ra a ni ti je el i .
Njegov stav gl ede i ntegri teta i sti ne vrl o je deci dan: I sti na je u
sebi jedna, i ntegralna, nedjelj iva, i sve mi mo nje puka je la,
neisti na, i luzi ja. Te dvije vri jednosne kategorije ni su podlone
meduproi manj u, si ntezi vri jednosti .
Dakl e, i l i neupitna izvjesnost suda i manentnog Allahovim
pri nci pi ma i li , pak, nei zvjesnost paganskog l j udskog metoda
prosuivanja?! Boj i uni verzal ni Vjerozakon i l i , pak, njegov
isprazni nadomj estak - l judsko sudstvo i pravni sustav?! Tu
temu i meusobne rel aci je i zmedu ti h kategori j a t reti raj u
mnogi kur' anski ajeti poput sljedeeg:
"/sudi prema onome to Allah objavljuje i ne povodi
se za prohtjevima njihovim; uvaj se da te ne
odvrate od onog to ti Allah objavljuje! A ako ne
pristaju, ti onda znaj da Allah eli da ih zbog nekih
grijehova njihovih kazni. A mnogi ljudi su, zaista,
nevjerici". (AI-Ma'ida, 49.)
"Zato ti pozivaj i budi ustrajan, onako kako ti se
nareuje, a ne povodi se za prohtjevima njihovim,
i reci: 'a vjerujem u sve knjige koje je Allah objavio,
i nareeno mi je da vam pravedno sudim; Allah je i
na i va Gospodar, nama naa, a vama vaa djela;
nema potrebe da jedni drugima dokaze iznosimo;
Allah e nas sve sabrati, i Njemu e se svi vratiti. "
(A-

ura, 15.)
"Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni po vode
jedino za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao
od onoga koji slijedi strasti svoje, a ne Allahovu
uputu? Allah, doista, nee ukazati na Pravi put
narodu koji sam sebi nepravdu ini. " (AI-Qasas, so.)
l /2

J<e
"A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide pravcem
odredenim, zato ga slijedi ne povodi se za
strastima onih koji ne znaju. "( AIDasije, 18.)
"Zar oni da trae da im se kao u pagansko doba
sudi. A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji vrsto
vjeruje? (AI-Ma'ida, so.)
I slam i dahilijjet su dvije kategorijalne i njenice trea
ne postoji. lli odaziv Allahu i Njegovu Poslani ku ili, pak, robova
nje ispraznostima dahilijjeta?! Vladavina svemonog Boga ili
ivot u paganizmu?! Organiziranje svekoli ki h aspekata ivota
Zajednice na objavljeni m principima pravinog Suca, i l i , pak,
ivljenje u neredu, s onu stranu objavljenog reda Mi lostivog?!
Ovakvoj kategori koj I sti ni hvalj enog Allaha nema nado
mjestka, nema alternative, te je i zl i no o tome i raspravljati.
Konkret na ul oga i sl ama je ostvari t i pot i skivanj e
pagani zma kao s mj er okaznog model a i vota l j udske
populacije i centar smjerokaza si tui rati u vlastite okvire kao
autohtonog model a autenti ni h vrijednosti, s ci ljem da se
dobro kao takvo osi gura kao dar ovjeanstvu za njegovu
namjeru da se vrati u kri l o mi losti Gospodara svoga. I z te
ravnot ee i j edi nst va pr oi shodi puni na pr i r odnost i i
jednostavnosti lj udskog povijesnog ivota na ijoj razini se
dogaa susret svetog i profanog, sakral nog i sekularnog,
Boanskog i lj udskog.
U tom smislu, kako nam predaja bi ljei, odgovorao je
Rub' i b. Amr na pitanje perzijskog vojskovoe Rustema: '

ta
vas je dovelo ovamo?' 'Allah nas je uputi o da one koji ele
oslobodimo robovanja lj udi ma umjesto pobone predanosti
Al lahu jedi nom, da i h izbavimo i z tjeskobe ovog i uvedemo u
prostranstva Onog i Ovog svijeta, oslobodi mo despotizma
mnogovjerja u korist pravinosti i sl ama.
*
* *
2NAkOv|NA/JlJ l /3
Naravno, islam se ni je pojavio sa zadatkom da sti mul i ra
pojavu i razmah l j udski h strasti personofi ci rani h u raznol i ki m
idejama i ideologijama, drutveni m sekul arni m sustavi ma,
situacij ama, obiaj i ma i tradi ci j ama, kako oni h iz peri oda
praskozorja i sl ama t ako i oni h koj i su duboko uroni l i u
modern izme I stoka i Zapada. Naprotiv, doao je sa zadatkom
da u ci j el ost i doki ne i pat re tragove raznol i ki h izama
dahi lijjeta, da uspostavi i na posebni m pri nci pi ma razvija
ivot lj udi , da mu uita stvarne vrijednosti i primjereno mjesto,
da postane vrelom iz koga e ivot izvi rati i oko njega se svijati.
Slinost pojedi ni h aspekata u koncepti ma i sl amskog i
paganskog i vota ne upuuj e na zaj edni ko pori j ekl o,
mogunost i dentificiranja i l i , pak, i mitacije jedan drugog po
formi i sadraj u. Svaka s l i nost je puka koi nci denci j a,
marginalne i formalne naravi, na nivou i skljuivo parti kul arni h
pi tanja. Osnove j ednog i drugog stabl a bi tno se razl i kuj u,
posebnost stabla koga iznjedruje mudrost Al l ahova napram
onoga to ga spravlja l j udska hi rovita narav:
"U plodnom predjelu raste bilje voljom Gospodara
njegova, a u neplodnom tek s mukom. Eto, tako
Mi, na razne naine, ponavlamo dokaze ljudima
koji zahvaljuju. " (Al-A 'raf ss.)
Kako se pokazuje, dahi li jjet je predstavljao zabl udu
svijeta u anti kni m vremeni ma u razmjerama u koj i ma to jeste
i u vremenu moderne civi l i zacije. Razl i ke su u modalitetima i
formalne naravi, a supstancij al na osnova ista: strasti neuki h,
egocentri ni h, predrasudama optereeni h l j udi , koj i ne
posjeduj u volju za oslobodenjem od pri mitivizma, bahatosti
i egocentrinosti.
S pojavom

erijata dahi l i jjetski sustav vrijednosti u

cijelosti biva dezi ntegriran pred njegovi m pri nci pi ma koj i ma
ni su i manentni l j udsko neznanje i hi r, favoriziranje interesa
jedni h grupa nad drugi m. To j e razdi j el ni , meanji i ni lac
I / >e_d<cib
i zmedu naravi Al l ahova Programa i programa koje l judi grade
zbog ega se i skl juuje mogunost susretanja ta dva okvira
u j ednom i ntegri ranom sustavu, mogunost ekl ekti kog
pomirenja makar i na razi ni jedne situacije i l i pitanja. Takoder,
nemogu j e spoj j edne polovice programa iz jednog s drugom
polovicom i z drugog programa. U mjeri u kojoj Allah, d. . ,
nee oprostiti i rk/i dol atri ju, nee pri hvatiti ni integriranje ta
dva posvemanje oprjena programa, i to zbog i nj enice to
Allahov Program u cij elosti posjeduje svoju autentinost i
svoju zaokruenu puni nu.
Tu i st i nu pot rebno j e bezuvj et no i bezrezervno
posj edovati u nai m bi i ma dok i nterpreti ramo l j udi ma
cjeloviti sustav i sl amski h vrij ednosti kako se ne bi dogodalo
da beskonano i do besmisla ponavljamo razliite argumente,
da zapadamo u stanj e zbunj enosti i nae sl uatel j e ne
ostavljamo u di l emama i sumnj ama. Ne smi jemo i h dovoditi
do takvih haotini h i skustava ve i h uvjeriti u sposobnosti
i slama, kome smo potpuno privreni , da mij enj a nji hove
ivote, nji hovo poi manje ivota i ivotni h tokova. Narav ti h
pr omj ena konano i u kraj nj oj konse kvenci rez u lt i ra
kategor i j om dobra nesamj er l j i vi h razmj era u smi sl u
pojmovnog zaokruenog svjetonazora t e smi rivanja procesa
transformacije u ravni dostojanstvenog, civiliziranog ivota
l j udske popul aci j e. Naravno, t akva bi t no kval i tetni j a i
produhovljenija uloga i nova pozicija ovjeka ne mi re se s
bi l o kakvi m vri j ednosni m premi sama dezi ntegri ranog
dahi l ij j eta, koj e su u nj egovu sustavu kao takve samo
vegeti ral e osi m moda neki h poj edi nani h formi , koj e
koi nci di raj u sa sl i ni m for mama u Sustavu i sl amski h
vri jednosti . l takva koi nci denci ja moe biti samo prividna, a
ni kako stvarna u smi sl u sadraj ni h odrednica, s obzi rom na
nesporno i zraenu di ferentnost i zmedu fundamental ni h
pri nci pa koji su u temelj i ma ova dva vrijednosna sustava. U
osnovi dahi l ijjetskog sustava naglaeno je prisustvo osjeaja
zNAkOv|NA|JlJ l /5
muni ne, i spraznosti i zl oudnost i , a i stovremeno takav
sustav paganskom ovj eku t a- vi e ne omoguava ni
najprostiji prosperitet na raci onal nom pl anu.
Ne smi j emo dozvol i t i da l j udska zaj edni ca ost ane
neobavijetena o relevantni m odredni cama i sl ama, pri mjerice
da i sl am ni je uporediv sa drugi m drutveni m poretci ma ni ti
i deol oki m pogledi ma razl i i t i h proveni j enci j a. Naprotiv,
i sl am je zaci jelo jedi nstven i samosvoj an sustav vri jednosti u
t eori j skom i pr akt i nom s mi sl u. J ed i nstven po svoj oj
duhovnosti i univerzal i sti ki m di menzi jama, i sl am strukturi ra
i konkret i zi ra svaku for mu dobr a kao takvog l j udskoj
popul ac i j i , koj e j e ona mogl a samo u nabuj al oj mat i
prieljkivati .
Vel i anstveni i kompl ementarni , konzi stentni i ljepotom
ovjenani i sl am stvarni je dar Allaha Svemi losnog ovj eku.
*
* *
Tek nakon to i slamsku zbi lj u shvat i mo u ovakvom
smislu moi emo bi ti si gurni da smo ovladal i svi m potrebni m
pretpostavkama za pouzdano i autori tati vno i nterpreti ra-nje
i sl ama ovjeanstvu, i nterpreti ranje i z kojeg provijava puna
senzi bi lnost i mi losrdnost, djelotvornost i uvjerljivost, koje
ne ostavlj aj u prostora za sumnj e u i sti ni tost svekol i ki h
i slamski h vrijednosti na jednoj strani , ni t i u ispraznost drugi h
drutveni h i i deol oki h sustava koj e gradi sam ovj ek.
Metodom takve senzi bi l ne i nterpretacije i sl ama razobliavaju
se svi oblici zabludjelosti, mi zernosti i prozainosti drutveni h
poredaka i stanja l j udski h zajedni ca u paganski m i deol oki m
sustavima u odnosu na mogunosti ushi enja posredstvom
kuanja beskonane mi losti Al l ahove u formama najvieg
dobra unut ar i sl ama. Senz i bi l i tet koj i prod uci ra i sl am
raskazuje sami duh I sti ne izvan i ponad koje ne postoji druga
i sti na.
l /

J<c
Kao da'ije, interpretatori i promicatelj i islama ne smijemo
sebi dozvoliti da pod poj mom i sl am nudi mo svijetu prljavi
talog podsti ui na taj nai n u nj i ma zabl udj ele hi rove i
i skri vl j ene predstave o i slamu. Obavezni smo do kraja
ponaati se otvoreno i razumljivo prema l j udi ma te govoriti
i m snagom ar gumenat a i osobne ar het i pske prakse.
Dahilijjet kojem se pri klanjate neisti j e talog, a Allah eli da
vas iz njega izbavi. Va poloaj j e neprijatan i Al l ah el i da
vam ga prijatnim ui ni .

ivot koji u dahilijjetu ivite najnia

je forma l j udskog egzistiranja, a Svemi lostivi eli da vas i va
ivot opl emeni i uzdigne na najvii stupanj.

ivotno okruenje
u kome vegeti rate ni j e ni ta drugo dol i psi hiko stanje
mizantropi j e, bi j ede i pustoi , a Allah vam eli ol akati,
smi lovati vam se i usreiti vas. I slam smjera mijenjati gledita
vaa i poloaje, sustav vaih vrijednosti, i nstalirati vam puteve
za j edan drugi vi i stupanj ivota iz i j e ete perspektive
prezreti paganski koncept ivota koj im ste ranije ivjeli. Kani
vas uvesti u svijet viih vrijednosti iz koga ete se sablanjavati
nad vrijednostima paganstva. Ako se budete ponaali kao
mi zan- tropi , doi sta neete spoznat i stvarni koncept
i slamskog ivota s obzirom na i nj eni cu da su vai neprijatelji
D neprijatelji i vae vjere, koji onemoguavaju zaivljavanje
islamskog koncepta ija se arhetipska sl i ka refektira u naim
duama na poticaje Kur' ana i njegova

erijata, na razini nae

povijesne egzistencije i naeg povijesnog miljenja koje e
gradi ti model budunosti u i j i nadol azak ni j e mogue
sumnjati.
*
* *
Takvi m j ezi kom i u tom sti l u potrebno je l j udi ma
interpretirati i sl am naprosto zbog i njenice da j e islam ista
Istina i arhetipska sl i ka te I sti ne, podj ednako relevantne za
prostor Arabi j skog pol uotoka, Perzi j e, Ri mske i mperije i
2NAkOv|NA/ulu l //
prostora modernog Zapada i Istoka u koj i ma je i sl am pri sutan.
On i m se nadaj e s naj vi e I nst ance kao i st a Zbi l j a,
korenspond i r a s nj i ma posred stvom j ezi ka l j u bavi i
senzi bi liteta kao si mbol a Zbi lj e i bivi takav, i denti fi ci ra se s
njom postaj ui i sam Zbi lj a. Voden i slamom taj svijet se u
potpunosti d i st anci rao od nei st i ne i i ntegri rao u I st i ni ,
izvjesnoj i posvemanje pri jemivoj. Od same pojave i sl am je
nagovj etavao kval i t at i vne promj ene u st i l u i vlj enj a i
poi manj u dr utveni h n i voa, u naravi svj et onazora i
vrijednosni h sustava. Nij e ostavljen prostor za kompromi se
sa bi lo kakvim drugi m izmi ma i na bi l o koj i m razi nama ivota
u smi sl u dananjeg prakti ci ranja ivota neki h musl i manski h
i ntel ektual aca, kolovani h na Zapadu, optereeni h neki m
unutarnj i m konfl i kt i ma obi no i skazi vani h u for mama
pomodarskih mi saoni h poj mljevi na poput ' demokratinost
islama', ' islamski socijalizam', ' ekonomski, politiki, pravni
aspekti islama' i tome sl i no. Na taj nai n se do bezumlj a
pothranjuju samoobmana i destrukti vni naboji svi h obl i ka.
Meduti m, takva konstrui rana si nteza, doi sta, ne moe
bi ti prihvatljiva. Prijelaz iz dahi lijjeta koji domi ni ra moderni m
svi j et om ka i sl amu pod raz umi j eva proces pr omj ena
svekol i ki h razmjera, s ozi rom na i nj eni cu da se i sl amski
koncept i sti l ivota, te sustav njegovih vri jednosti u ci j elosti
rezl i kuj u od paganskog kako anti knog tako i modernog
koncepta ivota i i votni h vri jednosti . Umalost modernog
paganskog svi j et a ne moe se ot kl oni t i mar gi na l ni m
promjenama u samo parti kul arni m aspektima njegova drut
venog sustava, a niti se ovjeanstvo moe i zbavi ti iz takvog
stanja bez poduzi manj a radi kal ni h transformaci ja u ravnima
l j udski h pr ograma i vr i j ed nos ni h sust ava, nj i hovi m
naputanjem zarad usvajanja Boi jeg objavljenog programa
vri jednosti , od ustaj anj em od l j udskog programa u kori st
programa Gospodara l j udi , bi jegom od sputavaj ui h normi u
krilo univerzal ni h pri nci pa. Zbilja je u svojoj bi ti takva kakva
I /8 gd<
jeste; nju je potrebno objel odanjivati l j udi ma i svjedoiti ne
ostavljajui ih u di lemama i mnogol i ki m neizvijesnostima. U
poetku moe se dogoditi da lj udi njome ne budu oduevljeni
ve uplaeni i zbunj eni . Lj udi su se sl i no ponaali prema
i sl amu u njegovu ranom dobu: uznemi reno, rezervirano i
neprijateljski, vjerovatno usljed i nj eni ce da je i Muhammed,
a.s., prezreo i kriti zi rao nji hove svjetopoglede i ideologiju,
ignorirao nj ihove drutvene podjele i napustio njihove obiaje
i tradi ci j u. Za mal obroj nu Zajedni cu musl i mana gradi o je
sustav novi h vri j ednosti , uspostavl jao nove standarde i
duhovno-kul turnu tradi ci j u.
Kamo, pot om? Na koncu Posl ani kovi sugraani i
supl emeni ci obrel i su se u kri l u I sti ne kojoj se u poetku ni su
radovali i pred kojom su zebnju osjeal i :
"Kao da su divlji magarci preplaeni, koji bjee od
progonitelja svoji/'. (AI-Muddassir, 50-51.)
Bor i l i su se prot i v te Zbi lj e, a pot om je br ani l i
podj ednakom esti nom i svi m sredstvi ma. Zbog nje su u
Mekki mui l i njene pristalice, malobroj ne i nejake, a protiv
nj i h su vodi li i okrutan rat kada su u Medi ni obrazovali jaku
zajedni cu musl i mana vjerni ka.
Misija i sl ama u ranom dobu njezina razvoja nije imala
vru i povoljniju poziciju od iste takve misije naeg vremena.
U oba histori jska razdoblj a da'wa j e pori cana i t reti rana
mi nornom pojavom. Bi la je izolirana u gudurama grada Mekke,
odbaena od njenih monika i kaste koja je drala vlast u svojim
rukama, postala strana u svom vremenu i tadanjem cijelom
poznatom svi jetu. Okrui val a ju je vel i ka, okrutna i si l na
i mperija, koja se borila protiv svih njeni h principa i ci ljeva, ali,
uprkos tome, misija da'we dral a se stamena i neunitivo,
kakva je npr. danas i l i kakva e biti mona sutra.

i ni oci njene stvarne moi i nherentni su duhu njene

idejne doktri ne i vjerovanj a. Naravno, takva karakteristika
2NAkOv|NA/J/ l /9
pr i bavl j a j oj sposobnost dj e l ovanj a u naj t e i m i
najbezi zlazni j i m okolnosti ma. Ta njena udesna moc skriva
se u jednostavnoj, vrlo izvjesnoj i sti ni na kojoj poiva njena
i dejna struktura utemeljena na pu ne j sukladnosti s ljudskom
naravi koja nij e sposobna odupi rati se dugo njenoj moci , na
sposobnosti da bude smj erokaz ovj eanstvu u nj egovu
hi stori jskom progresi vnom razvitku bez obzi ra na kom se
stupnj u razvi tka ono nal azi l o i l i na kom pl anu nj egova
ekonomskog i soci j al nog, znanstvenog i i nt elektual nog
razvoja bi lo.
Usporedo s ti m, i sl amski pozi v j e tokom sukobljenosti
sa dahi l ijjetom vrlo ekspl i citno i spoljavao svoje materi jal ne
prednosti , a da pri tome ni j e naruavao ni jedan jedi ni aspekt
svoj i h temel jni h pri nci pa, ni ti je djelovao podsticaj no na razvoj
dahi l i j j etskog strasnol j ubl j a met odom dodvoravanj a i
ul aenja u kakve saveze s nj i m. Tome nasuprot, i slamska
Mi si j a kont i nu i rano pr omovi ra I s t i nu i i st raj ava na
prezenti ranju l judi ma svi h relevantni h i nformaci ja o sebi kao
dobru, mi losti i blagodati .
Al l ah, Stvaratelj l j udske vrste, bez dvoj be, naj bol j e
poznaje narav l judskog bi ca, dubi ne srca nj i hovi h, pa prema
tome samo j e Njemu znano kako ce ovjek uzvrati ti na jasan
i djelotvoran pozi v I sti ne: bez dvoumljenja i bespogovorno i l i
s rezerom i neodl uno.
U ljudskoj dui postoji pri pravnost - kao volj ni akt - za
cjelovi tu transpozi ci j u i z jednog sti la i vota u drugi , to je
ponekad jednostavni je real i zi rati negol i beskonano pravi ti
parti kularne i nterenci je, as u jednoj as u drugoj ravni i l i
segmentu.
Svekoli ka transpozi ci ja i z jednog ci vi l i zaci jskog sustava
u drugi , koji je sveobuhvat ni j i , pri mj ereni j i i kval i tativni j i ,
dogada se u dubi ni due, kao mental ni proces za koj i i n
transpozi ci je nalazi punu razlonost.
l 0 e_d<e

i me j e, medut i m, mogue obrazl oi t i prel azak i z

dahi l ijjetskog modela ivota u i sl amski sustav ako on ne
predstavlja neto vi e od neznatni h promj ena u jednoj, i
znaajni je i nterenci je u drugom njegovom aspektu?!
Gledano i z perspektive ljudskog rezoni ranja, zadrati se
u obl i kovanom sustavu vri jednosti logi ni je je, naprosto, j er
j e takav sustav stvaran, uspostavljen, podl oan korekcijama
i promjenama, ne mora ga se, nuno odbacivati, a nit i prelaziti
u dr ugi , j o nei zgr aden i neost var l j i v - s obzi rom na
mnogobrojne srodnosti medu nj i ma?!
*
* *
Susreemo se i sa musl i manski m mi sl i oci ma koji, kada
i nterpreti raju i sl am, i ne to kao da je na optuenikoj kl upi ,
nastojei ga oslobodi ti optube?! I l ustraci j e radi , dovode u
paral el u i sl am i suvremene i deol oke, dravnopol i ti ke
sustave, te ono to j e unutar prog nezami sl ivo sa onim to
je u drugi m sistemi ma svakodnevna praksa.
Defanziva, u krajnjoj i nstanci , je iznevjerenje i loa usluga
i sl amu. Njemu nije potrebna afi rmaci ja putem paralelizma sa
dahi li jjetom i sustavom njegove morbi dne prakse. Ovakve
"kult ure", koj i ma se mnogi l j udi oduevl j avaj u uprkos
i nj eni ci da predstavljaju degradaci j u l j udskog bia, dapae,
ako bi se valid no vrjednovale u odnosu na islam, u svojoj bi ti
ni su ni ta drugo dol i dahi l i jjetski sustavi .
Ne i znenauje i nj eni ca da se poloaj populaci je u
ovakvim sustavima ne moe i zjednaavati sa poloajima lj udi
u i sl amski m dravama, odnosno u zemlj ama Svijeta i sl ama.
Taj svi jet j e dospi o u stanje oaja zbog naputanja i slama, ne
zbog i njeni ce to su musl i mani . I sl am svoju supremaci ju nad
dahi l ijjetski m sustavi ma objanjava lj udi ma i nj eni com da
je on vjera povijesne mi sije, vjera koja i ma zadatak da mijenja
i preobraava svijet i ne odnosi se prema njemu kao statinoj
2NAkOv|NA/JlJ l l
pojavi; vjera koja i ma za ci lj d a ovjeanstvo uzdie iz moral ne
bi jede, a ne da blagoslovi stanje njegove uahurenosti u gl i bu
koji i m se pri i njava u svj etl i ma sjajne kulture.
Pojedi ni sl i ni aspekti u i slamu i dahi l i jjetu kod l j udi
ostavlj uj u uti sak bl i skosti i mogunosti poredenja i zmedu
pojedi ni h sustava i i deol oki h pravaca, s j edne, i i sl ama, s
druge strane. Sl i nost se pokazuje i u procesi ma mi ljenja
nastal i h u jednom i drugom krugu.
Naravno, mi takve sustave podjednako odbacujemo, bi lo
da su i stonog i l i zapadnog model a. Odbacuj emo i h,
doslovce, sve kao konzervati vne i sust ave uobrazi l j e, s
obzirom na krajnje ciljeve, koje i sl am hoe da postigne unutar
organi zi ranj a ivota l j udske popul aci j e.
I nterpreti raj ui l judi ma zbi l j u i sl ama na ovakvoj razi ni i
prezenti raj ui im doktri narni arheti p za cjelovito poi manje
i sl ama, mi i m, r apravo, u dubi nama bi a podst i emo
unutarnje razlone motive za pri jel az i z jednog pojmovnog
sustava u drugi , iz jednog poloaja u sasvim druki j i poloaj.
U tom kontekstu nismo im ponudi l i posvemanj e i uvjerlj ive
argumente, ako bi smo se i sklj uivo zadovol j i l i pukom
konstataci j om - apelom: "Haj de, napust i te va postoj ei
svjetonazor i pri stupi te novom, i skustveno j o nezaivljenom
sustavu vrijednosti, koji e se od vaega razlikovati samo u
neki m margi nal ni m pi tanj i ma i aspekti ma! U vaem sustavu
uenja, pri mj era radi , taj i taj skl op pi tanj a je razrijeen na
nai n kako je gotovo i denti no tretiran u naem uenju; razlike
su mi ni mal ne i periferne naravi , a odnose se na obl asti neki h
obi aj a, poloaja i l i prohtjeva . ..
Formalno, sve to i ni nam se jednostavni m i u osnovi
ni malo udnovati m, a zahvalj uj ui toj i nj eni ci , unutar tog
konceptualnog okvira, ne i spl ivava I sti na. izvjesno je da i sl am
podjednako i fundemental no preobl i kuje poi manj a i emoci je,
drutvene sustave i poloaje, sakralne i sekul arne pravne
I 2 S
q
J<cib
kodekse, ne ostavljajui prostora vjerovatnoi komparacije
sa dahi l ijjetskim stilom ivljenja. Kao egzemplaran primjer
u kazuj emo na konaan i konkret an r aski d i slama sa
dahi lijjetski m pri nci pom poti njavanja ovjeka ovjeku i
i nsistiranja na isklj uivoj sn ishod ljivoj i skruenoj pobonosti
Al l ahu - j ednom, j edi nom:
"Ko teli neka vjeruje, a ko teli, neka ne vjeruj' (EI
Kehf, 29.)
"A onaj ko ne vjeruje (neka zna) da Allah nije ovisan
o svjetovima". (
A
lu l mran, 97.)
Problem se, konsekvetno, pojavljuje u znaku pitanja o
vjerovanj u i nevjerovanj u, o rel i gi j i i ateizmu, politeizmu i
istom monotei zmu, i sl amu i dahi l ijjetu.
Glede j edne i njenice ne moe bi ti sumnj e niti i kakve
di leme: lj udi ni su musli mani samo po svom verbalnom iskazu,
sve dok ive ivotom dahilijjeta. Ako, pak, medu njima ima i
takvih koji ostaju u samoobmani i druge el e obmanj ivati,
vjerujui da islam moe koegzistirati u sintezi sa dahilijjetom,
neka im bude tako.
I pak, samoobmana i obmana ne mij enjaju ni ta u biti
Zbi lj e kao takve. Niti je to islam, niti su ti l j udi musl i mani .
Suti na i sl amske misi je oitG)e se u povratku neznaboaca/
dahi l a i sl amu, u nj i hovu pononom vraanj u sebi kao
musl i mani ma.
Radei u slubi islamske da'wene smijemo sebi pribavljati
ni kakvu materijalnu i l i drugu korist, ni ti visoke poloaje i li
i zazivati nasi l j e na zeml j i , i l i pak, kakvu drugu posebnu
privi legi j u. Svoj e nagrade i l i kori sti ne trai mo od l j udi .
Pozivamo i h u islam, naprosto, iz razloga to i h volimo i elimo
i m dobro, unato svih njihovih neprijateljstava. Jedhostavno,
j er je takva narav islamskog misi onara, j er su takvi njegovi
motivi. Uz pomo nas, islamskih mi si onara i promicatelja Istine,
potrebno je da spoznaju Zb'ju islama, sutinu njegovih principa
2NAkOv|NA/JlJ l 3
koje e im se staviti kao dunost u funkciji najvieg dobra, nji ma
nami jenjenog. Osi m toga, od nas e, takoder, saznati svoju
stvarnu pozi ci j u u dahi lijjetu - i nj eni cu da dahi lijjet nema
ni ta zajedni ko sa islamom, da je puko besmi slje (heva,, iz
prostog razloga to dahi l i j j et ni j e Al l ahov Zakon/

eri jat.
Dahi lijjet je bespue jer ni je Zbi l ja, a ta drugo moe postojati
izvan Zbilje dol i bespue, zabluda i nei stina!
*
* *
I slam ne i ntegri ra vri jednosti zbog koj i h bi se moral i
sti dj eti i koj e bi zbog toga trebal o brani t i pred vanj ski m
kri ti kama, neto zbog ega bi smo se moral i skri vati od l judi
i l i , pak, to bi nas u javnosti stavljalo u di skreditovanu pozi ci ju.
Duhovno uzmi canje di j ela musl i manski h i ntel ektualaca
pred moder ni m pagani z mom Za pada i I st oka i pr ed
paganski m pozi ti vi zmom dovelo i h je u si tuaci j u da ponu
usvaj at i part i kul arne vri j ednost i zapadne ci vi l i zaci j e i
i ntegri rat i i h u okvi re i sl amskog ci vi l i zaci j skog kruga
poglavito, na razi nama i sl amskog praxisa i pravni h rjeenja.
Ako, doi sta, t i nai umni l j udi dre da je potrebno ustati
u odbranu stanovi t i h vri jednosti i sl ama, obrazl agat i i h i
pravdati , sni shodljivo se izvinjavati pred Zapad njakom zbog
nji h kao takvi h, tada t i nai i ntel ektualci , sasvi m je izvjesno,
ne posj eduj u kredi bi l i tet da budu u funkci j i i sl amskog
mi si onara. Oni , zapravo, ni su rai sti l i s paganizmom, i ve u
njegovim kont raverzama, anomal i jama i devi jaci j ama. Nj i hov
takav odnos t i pi an je metod dj elovanja protiv i na tetu
i sl ama, podst i canj a musl i mana, povr ni h poznaval aca
i sl amske nauke i kulture da ci vi l i zaci j ska postignua i sl ama
uporno brane, treti raj ui ga optueni kom kome je pred
ekspanzi j om pri govora i sumnj i enja potrebna odbrana.
U vremenu mog boravka u Amer i ci j edan kr ug
musl i manski h i nt el ekt ual aca - se kul ar i st a i n i c i rao j e
I @J<e|o
provokati vne pol emi ke o i sl amu sa nama, kako su nas
kval i fi ci ral i , apol ogeti ma i sl ama to je naravno metodoloki
predst avl j al o bi zar nu pogrj eku. U pol emi c i sa nj i ma
opredi jeli o sam se za metod argumenti rane, i skustvene kritike
pagani zma zapadne ci vi l i zaci j e bi l o na razi ni i spraznog
r el i gi j skog i s kustva Zapada i l i na raz i nama nj egove
katastrofal ne soci j al ne, ekonomske i moral ne prakse, ti h
hi postati ki h poj movni h fikcija zapadne ci vi l i zaci je, koje j u
nepovratno vode ka susretu mnogol i ki h nesrea i tragedija
pred koj i ma l j udska dua, a ni um ne mogu nai svoj smi raj.
Zapadni kapi tali zam do dna je ugl i bljen u gramzlj ivost i
zel enatvo, u mranu degradi ranost i egocent r i ni
i ndivi duali zam pred koj i ma se tek pri si lom policijskog i sudskog
mehanizma vlasti spaava kakav-takav kolektivitet zapadni h
drutava. Takva je narav odnosa materijalistikog svjetonazora
spram i vota, narav koja osl obaa sablanj i vu sl obodu
upranjavanja ani mal ni h nagona za seksualni m razvratom, koju
se et i ket i ra ' slobodom ponaanja spolova i seksualnom
revolucijom' trine robovske radne snage, slobodom koju se
promovi ra kao mani festaci j a l j udski h sloboda, kao prava i
i ndivi dual ne slobode enskog spola. Apsurd11e i bezizlazne
si tuaci je, te svekoli ke proturjenosti na razi ni brani h odnosa,
koje optereuju ivotnu realnost kao i jo uvijek naglaena
rasna netrpelj ivost predstavljaju dramati ne probleme svijeta
modernog Zapada za koje ovaj ne uspi jeva i znai pri mjerena
rjeenja, a koj i istovremeno na i sl amskom I stoku i Zapadu
nemaju ansu i nstali rati se naprosto zbog i njenice da i h je
i sl am u zaetku razvoja njegove vjerske kulture i sakralnog
prava tretirao i za svagda razrijeio u ravni valjanog logikog
sustava vri jednosti , te prosperitetnog modela organiziranja
ovjeka i njegova drutva, afi rmi ranjem pri nci pa humaniteta i
ljudske sree. Svekol i ku problematiku ljudske populacije islam
si tui ra u ravan iste ljudske naravi (ftra) uspostavom punog
suglasja izmedu Zbilje i nutarnje pranaravi ljudskog bi a.
zNAkOv|NA/J0 l 5

ovj ek modernog Zapada, nj egove post i ndustri j ske

ci vi l i zaci je i elektronsko-tehnlokog uni verzuma beznadeno
je sueljen sa svi m t i m problemi ma kao j edi nom svojom
real nou, koje se zaci j el o mora sti dj eti u suel j enj u sa
i sl amom i njegovi m i skustvom ivota i svi j eta. Uprkos toj
i nj eni ci dio musl i manske i ntel i genci je uzmie pred t ruhl i m
derivati ma paga n i zma do grani ca kada poi nj u neke aspekte
i sl ama i denti fi ci rati sa pojedi ni m aspekt i ma zapadne kul ture.
Posl i j e svega navedenog nema pot rebe ponavl j ati
tvrdnju da mi , i sl amski promi catel ji vjere (da'je) , moramo
ostati dosl jedni pri nci pi ma i sl ama gl ede nepomirlj ivog odnosa
naspr am pagani z ma, t r ad i c i ona l nog i modernog, ne
prihvatanjem kolabori ranja s bi l o koj i m njegovim aspekti ma:
i deoloki m, pravno-prakti ki m, tradi ci onalno-i skustveni m,
uprkos svi h event ual ni h pr i t i saka na nas. Ot uda, kao
pri ori tetan zadatak nadaj e nam se udoml jenje i sl amskog
svjetonazora i i sl amske tradi ci je u zamj enu za pagani zam,
no sasvim j e izvjesna i njeni ca da je to nemogue real i zi rati
na razi ni cjelovite i l i parti kularne sinteze ova dva di jametralno
oprj ena i sukobl j ena c ivi l i zaci j ska sustava i l i metodom
pri kl anjanja paganskom ci vi l i zaci j skom sustavu u njegovu
poet nom st ad i j u, kako to neki i s l ams ki moder ni st i
zagovaraj u, a to u bi ti ne znai ni ta drugo dol i dekl arati vno
uzmi canje pred pagani zmom u samom startu.
Utjecaji aktual ni h paganski h drutveni h model a kao i
nj i hovi h i roko ukori j enj eni h tradi ci j a razorno dj el uj u na
koncept i sl amskog drutva, osobi to na razi ni drutvenog
pi tanja ene. U ti m okvi ri ma musl i manka, doi sta, trpi razorne
utjecaje modernog paga n izma zbog ega se kao nuna i jedi no
ispravna reakcija namee kao prvo: zadatak uvrivanja nai h
vjerski h, duhovni h, kulturno-ci vi l i zaci jski h stajal i ta s ci ljem
istrajavanja na dosl jednom sl i jedenj u vl asti tog puta, i kao
drugo: konti nui rana duhovno-kulturna nadgradnj a s ci lj em
jasnog razgraniavanja i zmedu i sl amskog svjetl odaruj ueg
l ed<cib
koncepta ivota i njegovih svekol i ki h vrijednosti, s jedne, i
paganskog materijalistikog koncepta sumorne perspektive i
izgublj eni h nada, s druge strane.
Bilo bi nemogue realizirati ove pl anove ukoliko bismo
zadrali makar i partikularne premise paganskog ivota i l i ako
bismo s njegovim konceptom jednom raski nul i , zaobili ga ili
se distancirali od njega, a drugi put pohitjeli ka selektivnoj
sintezi prividno srodnih sadraja ova dva civilizacijska sustava.
Ne smijemo gubiti iz vida elementarnu injenicu da, uprkos
razornog djelovanja modernog paganizma u naem okruenju,
islamski civilizacijski krug gradi neuporedivo perspektivniju
budunost, najsvrsishodni j u preobrazbu ovjeka i njegova
drutva. Tu se obrazuje kljuna razdioba ova dva civilizacijska
svjetonazora poslije koje ne postoji ni kakva mogunost nji hova
ponovnog susreta.
Ali, zato ostaje otvorena mogunost sl j edbeni ci ma
paganizma da pristupe i sl amu bi lo da su ivjeli paganskim
ivotom unutar Svijeta islama i l i istim ivotom u ne islamskom
svijetu, j edi nstvena mogunost da budu izvedeni i z tmi na
paga n izma na svijetli put i sl ama, da se spase tegoba koj e su
u pagani zmu kual i i pri hvate svekolike blagodati i dobra koje
im i sl am osi gurava.
Ako, pak, ne iskoriste tu ukazanu mogunost nama ne
preostaje drugo doli da potvrdimo ono to su Svemi losni Allah
i Nj egov pl emeni t Posl ani k obj elodani t i :
" Vama vaa vjera, a meni moja". (AI-KafrOn, 6.)
2NAkOv|NA/JlJ
DMI NACIJA VJEROVANJA
` ne gubite hrabrost i ne alostite se; vi cete
pobijediti ako budete pravi vjerici'. (
A
l u 'l mran,
139

)
l /
Kao pra refleksija koja se pojavljuje u svijesti glede ovog
stavka j este ut i sak da se cj el i shodno nj egovo znaenj e
uosovljuje na kategori j u di hada poj mlj enog kao borbe i
oruanog sukoba. Meduti m, sasvi m je jasno da di had kao
specifina pravna i moral no-eti ka kategorija u i sl amu po
svojoj dubi ni i opsegu nadi lazi takvo part i kularno znaenje.
Di had izraava trajno angai ranu formu duha i praktinog
djelovanja lj udskog vol jnog akta koj i e vjerni ka, njegovu
senzi bi l nu, recepci j sku i kreati vno- i skustvenu vokaci j u
konti nui rano privodi ti u akti van odnos naspram objekata i
pojava, vri jednosni h kategorija i l j udski h bi a, podjednaki m
i ntenzitetom.
Osi m toga di had predstavlja okvi r dvojake progresi vne
domi naci je unutar koje se usredi tava bie i skrenog vjerni ka
musl i mana vis-a-vis opepojmljenog svakog stanja i svake
vri jednosti kao i svakog i ndivi dual iteta. Unutar tog okvi ra
temel j i se domi naci j a i mana i sustav nj egovi h ukupni h
vrijednosti u odnosu na svaki drugi sustav strukturi ran izvan
temel j ni h pri nci pa i slamskog vjerovanja, domi naci j a nad
raznol i ki m hi stori jski m si lama to zastranjuju izvan razvoj ni h
tokova i mana, nad svi m sustavima koj i se ne bazi raj u na
I S
q
d<eib
nj egovi m fu ndament i ma, nad t rad i c i j ama koj e ni s u
prosvi jetljene njegovim si mbol i ma, nad l j udski m drutveno
h i st or i j ski m zakoni ma koj i nemaj u za podl ogu i man, i
naposl i jetku, domi naci ja nad drutveni m pozi ci jama koje se
ne razvi jaju na pri nci pi ma i mana. To je domi naci ja koja ne
mora nuno i mati upori te u vel i koj si l i i broj nosti njeni h
obnaatelja i l i u ogromnom kapi tal u, te koja i bez prednje
spomi nj ani h i ni laca, predstavlja i sti nsku domi naci j u koja
nee uzmicati pred destruktivnim si lama niti pred drutveni m
obi aj ni m kodeksi ma i l i besmi sleni m zakoni ma, ni ti , pak pred
si tuaci j ama koje su l judi ma dopadlj ive, a nemaj u oslonca u
i manu.
Uvezanost i si gurnost u di hadu kao takve, samo su
j edan od aspekata progresi vne domi nacij e ovog vi sokog
Allahova smjerokaza. Uspostava domi naci je uz pomo i mana
ne predstavl j a puku i ndivi dual nu odl unost, neustrai vu
pobudu i pl ahovi tu smionost, nego domi naci j u uspostavljenu
na vrstoj i st i ni usredi tenoj na naravi bitka, na Zbi l j i koja je
u pozadi ni moi R i j ei , poi manj a okruenj a, defi ni ranj a
drutva i meusobnog upoznavanja l j udi , j er je povezana s
Bogom

i vi m, Koji ne umi re i vjeno Opstoj ei m.

*
* *
Lj udska zaj edni ca posj eduj e svoje domi nantno bi e,
ope t radi ci onal no pravo, svoje pol uge moi , svoje represivne
mjere protiv oni h koji se ne podlonjavaju nj eni m temelj ni m
zahtjevi ma i koj i se s njom sueljavaju bez vrsta oslonca.
Tako i domi ni raj ue i deologi je i proi rene i deje potrebuj u
svoju rekonstrukci j u koj u je teko reali zi rati bez prethodno
snane utemeljenosti i organiziranosti na realnosti u i joj sjeni
te predodbe i ideje postaju manje znaajne usljed ega svoj
konti nuitet moraju crpi ti i z vrela vi eg i snani jeg no to je
sama realnost.
ZNKOVI NAn I 89
Individua koja se suprostavlja drutvu, Zajedni ci i njeni m
postoj ani m standari ma, opi m obitaji ma i zakonitosti ma,
trad i ci onal ni m vr i j ednost i ma i d rutveni m val i dni m
kategorijama, shvatanji ma i i dejama, poi manji ma, nj eni m
devijacijama i krizama, doivljavae osjeaj tui ne, slabosti i
posustalosti sve dok se ne bude pronaao oslonac, snani ji
od oslonca na l jude, pouzdani ji od si gurnosti koju prua
zemlja, od dostojanstva koga prua ivot.
Al l ah ne preputa vjer ni ka da se sam sutelj ava sa
raznolikim represalijama, da se pogiba pritisnut teretima ili
srui iscrpljen od nemoi i tuge. U tom kontekstu i u punom
smislu pokazuje se ovaj Allahov smjerokaz:
"l ne gubite hrabrost i ne alostite se , vi ete
pobijediti ako budete vjerovalr.
(
A
lu ' l mran, 139.)
Naravno, i man kao uputa stavlja se nasuprot nemoi i
tjeskobe, takva dva osjeanja koja omamljuju ljudsku duu
na toj razi ni i u ti m stanjima, suteljavaju se s ti m osjeaj i ma
na nati n progresivne domi nacije, ne pukom strpljivou i
osjeajem sigurnosti, takve dominacije koja s vi si ne motri na
uzurpatorske, represi vne aktual ne vri j ednosti , i roki h
pogleda i ideja, poloaja i tradicija, obitaja i svih grupacija
ljudi okuplj eni h na putu nei sti ne.
Vjerni k zaposj eda najvi u pozi ci j u gl ede upori ta i
porijekla; ni zemlj a ni svi ljudi na njoj, a ni raznoliki pogledi
nisu mu u tome ravni. Od Allaha mu je ta pozicija dar. Nj emu
se vraa i konatno po Njegovu Planu se odvija njegov lj udski
ivot. Osi m toga, vj erni k je najsposobnij i da saznaj no i
poj movno r eci pi ra Zbi lj u bi a, egzistenci j u kao takvu.
Vjerovanje u Jednog Boga, mi nati n kako ga interpretira islam,
predstavlja najkomplementarniju formu spoznanja Najvie
Zbilje.
Ako bi se ovaj konc ept spoznaj e doveo u ravan
komparativnog posmatranja sa kumul usom raznol i ki h ideja,
l 90 S
q
d<cib
i deologi ja i pravaca koje, bi l o da su produkt najvi i h dometa
filozofijskog mi l jenja starih i moderni h filozofija, bi l o da su
paganskog porijekla ili objavlj eni h, ali izvitoperivani h vjerskih
uenja, bi l o, pak, zabl udjel i h, destruktivni h materi jal i sti ki h
i deologija, u tom sjaj nom i j asnom, l ij epom, konzi stentnom i
upot punj enom konceptu vri j ednosti , vel i i na i sl amskog
nauka se tol i ko i tako i zri j ekom reflekti ra, kao to se ni ta i
ni kada sl i no nij e refl ekt i ralo. Zahvalj uj ui , poglavi to, toj
i nj eni ci znal ci te spoznaje postaju i zabrani ci na najasnijoj
egzi stentnoj pozi ci j i .
Vjerni k zauzi ma naj asnij i stupanj i gl ede poi manj a
vrijednosni h sistema i val i dni h kriterija za pri mjeravanje ivota
i ivotni h dogaanja, predmeta i l j udski h bi a. Vjerovanje
usredotoeno na saznajnom i skustvu Boga i Njegovih atributa
na nain i sl amskog i stog monoteizma, t e na spoznaj i Zbi lje
o val i dnoj grdaci j i unutar makro-kozmosa, a ne na nivou
spoznaje svijeta malene planete Zemlje, naravno, jedi no to
uvjerenje omoguava vjerni ku pravi lno i pouzdano poi manje
svekol i ki h vri jednosti , pouzdani je no to ga pruaju raznol i ki
relati vni kri teri j umi lj udske populaci je, i je spoznavanje ne
see dal j e od poj avnog svi j eta i koj e utvrduj e odredene
val i dne kri teri j ume i standarde samo za j ednu generaci ju, za
j edan narod, a katkada samo za j ednu i ndivi duu.
Vjerni k j e neuporedivo dostojanstvenij i i glede duevno
umnog, emoti vnog i eti ko-moralnog ivota, to zbog i njeni ce
da ga njegova vjera u Allaha, Posjedovatelja li jepi h i mena i
apsol utni h atri buta, kao takva vrijednost koja mu naprosto
pribavlja dostojanstvo, i stotu due i ti j ela, oprost grijeha i
podlonosti samo Nj emu, moti vi ra ka dobru i mudrom uprav
ljanju svijetom. Ponad svega toga, osigurava mu i velianstvenu
nagradu na Drugom svijetu-Ahiretu, nagradu pred kojom se
mi ni miziraju sve tekoe i bolovi ovozemaljskog ivota, koja
smi ruje duevno bi e vjernika ak i onda kada bi napusti o ovaj
ivot prije vremena. {idi : Hasaisu at-tasawur al-islamij.
2NAkOv|NA/Jh I 9l
l konano, vj erni ka speci fi ci ra pri mjereno dostoj anstvo
gl ede osjeaj a za poti vanj e prava i reda. Ci vi l i zaci j ska
iskustva anti kni h i moderni h paganski h drutava, u odnosu
na pouzdanu i potpunu tradi ci ju pravne zakonomjernosti i
reda svijeta i slama, dj el uj u kao dj eti nj ski pokuaji i l utanje
sl i jepi h. Otuda vjerni k s puni m razlogom gleda s poasnog
pi jedestala i dostojanstveno na svijet zabl udj el i h naroda,
emoti vno i sa tugom na nj i hovo teko i mi zerno stanje, s
osj eaj em progres i vne domi naci j e nad prozai nost i i
zabludjelosti t i h naroda.
*
* *
Doslovce, ovako su se prve generaci je musl i mana u
kl asi nom i sl amu odnosi le prema i sprazni m drutveni m
tokovima uobraeni h slojeva i i deol ogi jama koje su u ropski
poloaj stavlj ale l j udske zajedni ce paganskog razdoblj a.
Paganizam, meduti m, ne predstavlja neku povijesnu vremeni
tost, ve stanj e duha u koj e bi zapadale l j udske zajednice
svaki put kad bi zastrani le s i sl amskog koncepta ivota, pod
jednako, u dal ekoj prolosti , modernom vremenu i u budu
nosti.
Nezaboravan je pri mjer odnosa Poslani kova prijatelja i
sl j edbeni ka Mugi re b.

u' beta naspram mani fest aci j a

pagani zma u sl uaj u koj i se dogodi o sa si l ni m perzi j ski m
vojskovoom Rustemom. EbQ 'Usman al - Hi ndi prenosi nam
sl j edee i zvi j ee: ' Kada j e Mugi re sti gao u Kantaru do
stanovnitva Perzije, ovi ga zadrae uz prethodno doputenje
Rustema. Do tada, u svojoj zlodunosti , ni su se bi li promijeni l i
ve, naprotiv, ostal i su i dalje prostoduni i nemarni . Doekali
su ga u t radi ci onal noj nonj i , zl at ni m ni ti.ma protkanoj i s
krunama na glavama, u areni nami jenjenoj za demonstri ranje
ratni h vjetina. Po starom perzi jskom obiaju moralo se proi
arenom da bi se stiglo do vladara i l i vojskovoe. U p utio se Mugi -
l 92 Sed<eib
re, uzdignute glave s eti ri pletenice guste kose, do loe u koju
su ga, potom, posadi l i i poeli provocirati rijei ma. Ovako im je
uzvratio: "O vama su meu nama kruile legende, meduti m,
nije mi poznato da postoji gluplji narod od vas. Mi Arapi ne
izrabljujemo jedni druge sve dok ne izbije neprijateljstvo medu
nama; vjerovao sam da se i vi tako ponaate medu sobom.
Bi lo bi bolje da ste me obavijestili da se vi j edni prema drugi ma
odnosite kao prema boanstvi ma, budui da takvo stanje ne
moe biti odrivo medu vama. Ne bih vam doao da me ni ste
pozval i . Ne postupajte tako medu sobom! Danas, shvatih da
ste vi i zgubl j eni , poraen narod. Vl adar ne moe zadravati
ovakav obl i k ivota, pothranjivati ovako ni sku svijest l judi "!
Sl i an dogadaj s Rustemom zabi ljeen j e o Rub'i ju b.
'
A
mi ru, pred uvenu Bi tku na Kadi si jj i : 'Sa'd b. Ebi Wekkas
je, neposredno pred Bitku na Kadi si jji , poslao Rub'ija b. '
A
mi ra
kao svoga izaslani ka Rustemu, koga j e doekala persijska
dvorska svita u dvorcu raskono uredenom, u tradiconalnoj
nonji od svi l e. Dojahao j e na li jepom konju ogrnut u ogrta
od gusto tkanog platna. Sti gavi do loe sjaha s konja i pr ive za
ga za naslonja loe te, ne odloi vi naoruanje, sjede u lou
nasl onivi se na kopl j e. Kad zatrai e od njega da odloi
oruje, on i m kaza: "Doao sam na va poziv, a ne to se meni
dol azi l o. Stoga, ne di rajte moje oruje i li se bez okl i jevanja
vr aam odakl e sam i doao". Umi j eao se i Rust em
zahtijevajui od dvorske svite da ga ostave takvog kakav jeste.
Potom ga upi ta: 'Zbog ega si doao?' "Allah nas upuuje da
one koji el e, i z ropstva prema l j udi ma, privedemo sluenju
Allahu Jedi nom, iz tjeskoba Ovog svijeta u prostran stva Ovoga
i Budueg, i z despot i zma vi evjerja u pravi nost i slama".
*
* *
Unato promj ena okol nosti i dospi j evanj a i slamske
i ndivi due u poti nj en poloaj pred materi j al i st i ki m si lama,
NA

N
_
A
_ _
J

_@
njega ne naputa vjerni ki osjeaj ne naruenog dostojanstva
u poraenosti i uni enosti , ve ga prati uvjerenje o neumi tno j
prolaznosti te etape, j er vjeri pri pada ci kl i ki krug vremena,
po naravi svojoj, nuno dogaaj ui . Mada bivi surovo, vjerni k
pred takvi m vremenom ne pogi nj e gl avu. Svaki ovj ek
neizbjeno e kuati napi tak smrti kao si mbol a prolaznosti ,
no vj er ni k musl i man umi re sa svi j eu o presel j enj u i z
zemaljskog prolaznog u vj eni obeani i vot/Dennet - kao
njegov svjedok (ehid. A njegovu pobj edni ku - stvarnom
gubi tni ku - pri pravljen j e strani Dehennem, o emu Kur' an
uvjerljivo govori :
"Samo Allahu pripada vlast na nebesima i na Zemli
i jedino je Allah svemoan.
U stvaranju nebesa i Zemlje, u izmjeni noi i dana,
zaista su znamenja za umom obdarene,
za one koji i stojei, i sjedei, i leei Allaha spominju
i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi-ljaju:
'Gospodaru na, nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen
budi i sauvaj nas patnje u Vatri!
Gospodaru na, onoga koga bude u Vatru bacio
Ti si ve osramotio, a nevjericima nee niko u
pomo pritei.
Gospodaru na, mi smo uli glasnika koji poziva u
vjeru: ' Vjerujte u Gospodara vaeg!' - i mi smo mu
se odazvali. 'Gospodaru na, oprosti nam grijehe i
ne uzmi u obzir hrdava djela naa, i uini da poslije
smrti budemo sa onima dobrim!
Gospodaru na, podaj nam ono to si nam obeao
po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne
osramoti! Ti e, doista, Svoje obeanje ispuniti!
l Gospodar njihov im se odazva: "Nijednom
trudbenik u izmedu vas trud njegov neu ponititi,
ni mukarcu ni eni - vi ste jedni od drugih. Onima
l 9 SejJ<c
koji se isele i koji budu iz zaviaja svoga prognani i
koji budu na Putu Mome mueni i koji se budu borili
i poginuli, siguro u preko hravi djela njihovih
prei i siguro u ih u dennetske bae, kroz koje
e rijeke tei, uvesti; nagrada e to od Allaha biti. -
A u Allaha je nagrad najljepa.
Neka te nikako ne obmanjuje to to oni koji ne
vjeruju po raznim zemljama putuju: kratko uivanje,
a poslije - Dehennem e biti mjesto gdje e boraviti,
a uasno je to prebivalite!" (Alu 'lmran, 189- 191-J
Ljudskim zajednicama upravljaju ideologije i nazori, vrijed-
nosni sustavi i poloaji, bi tno suprotstavljeni vjeri sljedbenika
islama i njegovim nazorima, sustavu vrijednosti i kriterijum ima.
Musl i mane uprkos te i nj enice ne naputaju osjeaji konanog
dobi tka u odnosu na nj i h uniene. Nj i h obuj mljuju osjeaji
ushienja i ponosa, mi losra i emocija, iskrene elje da i drugi
- zabl udjel i budu upueni ka dobru, zajedno s nj i m, da se
uzdi gnu do horizonata u koji ma vjerni ci ive.
Nei sti na buno i nasrlj ivo nastupa, di e svoj kretavi
glas i kostrijei perje, okruuj ui se vjetaki m figurama, koje
zasljeplj uj u oi i poglede, te nj eni promicatelj i ne vide da je u
pozadi ni ti h figura nakazna, i zobl i ena runoa, neukusnost
i sumorno si vilo zore. Doi m, vjerni k gleda s di stantne vi si ne
na te mnogol i ke mani fest aci j e, bahate nei st i ne, nj ene
umnogol i ne obmane, ne al i se i ne oajava, ne oslabljuje
svoj u upornost da i straj e uz I st i nu i zadri kont i nuitet u
okvi ri ma Allahova Programa, ni ti , pak, sl abi njegova elja da
na put Upute i skorae i oni zabl udj el i , obmanuti .
Drutveni sustavi l j udski h zaj edni ca gue se u invaziji
raznol i ki h poroka, srozavaju se u nastranostima stranputica,
uvalj uju u barutinu svakoj aki h zala, uvjereni da i m je time
zagarant i rana srea i ui vanj e, da se t i m posredstvom
oslobaaju stega i okova. U nji ma se na stupanj najvieg dobra
2NAkOv|NA/J0 I 95
postavljaju svekol i ke forme najpri zemni j i h ui taka; sve to
pri i njava ugodaj, praktino je doputeno. Sve je svedeno na
vonjavi legalitet, sroza no u blato i gl i neni gl i b.

ak i tada vjernik
uvida svoju velianstvenu pozi ciju u odnosu na davljenike u
l j epl j ivoj smj esi blata, uva svoj autohtoni i ndivi dual i tet
oslobode n straha i tuge, svjestan da ga njegova dua ne zavodi
traei od njega da zbaci svoj i sti ogrta i utopi se u gl i bu
nesvjesnog. Njegova vel i i na se kristalno reflektira u ljepotama
vjerovanja i radostima izvjesnosti . Vjerni k se priljeno zadrava
u okvirima svoje vjere kao to, egzemplarno, sljedbeni k nekog
klana ostaje njegov zarobljeni k, u drutvenom sustavu, koji
egzistira izvan sustava reli gi jski h vrijednosti, izvan dragocjeni h
zaokupljenosti i i nteresovanja, i svega to je pojam duhovne
uljudnosti i tjelesne i stote, pojam lijepog. U isto vrijeme, drugi
s ci nizmom, gledaju na njegov poloaj, i gnori raju njegove
nazore, ismijavaju njegove istine. A on se ne dvoumi i ne alosti,
ostaje stamen u svojoj dostoja-nstvenoj poziciji naspram svih
podrugljivaca, poricatelja, ci ni ka, pri nci pijelno i na nain kako
to Kur'an konstatira:
"O narde mo/' govorio j e on "da vidimo! Ako je
meni jasno da je Gospodar moj i ako mi je On od Sebe
dao vjerovjesnitvo, a vi ste sljepi za to, zar da vas
si/iro da to protiv volje vae priznate?" (HOd, 28.)
On sasvim jasno razl i kuje raskrsnice i kraj puteva asne
povorke i oajne karavane, shodno rijei ma uzvienog Allaha:
"Grijenici se smiju onima koji vjeruju;
Kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju,
A kada se porodicama svojim vraaju, ale zbijajui
vraaju se;
Kada ih vide, onda govore;
"Ovi su, doista, zalutali" -
A oni nisu poslani da motre na njih.
Danas e oni koji su vjerovali - nevjericima se
posmijavati, sa divana e gledati.
l 9

J<e
Zar e nevjerici biti drugaije kanjeni nego prema
onome Kako su postupali!" (AI-MutaffifQn, 29-36.)
Kuran nam i l ust rati vno kazuj e o t i pi nom odnosu
poricatelja isti ne/ kafira naprema vjerni ka:
"Kada su im se Nai jasni ajeti kazivali, onda su oni
koji nisu vjerovali govorili onima koji su vjervali:
lli smo mi ili vi u boljem poloaju i ko ima vie
poborika?" (Merjem, 73.)
Koje dvije skupi ne? Oholi , koji pori u Muhammedovo,
a.s., poslanstvo? l li, pak, oni si romani , koji su se oko njega
okupljal i ? Koje od te dvije skupi ne? Nadr b. Haris, 'Amr b.
Hi am, V e lid b. Mugira, Ebu Sufan b. Harb ili Bi l al b. Rebbah,
'Ammar b. )asir, Suhejb i Habbab?
Ako je ono emu j e pl emeni ti vjerovjesni k Muhammed
pozivao suto dobro, zar tada njegovi pravovjerni ashabi
mogu biti sljedba koja nema prava na utjecaj i vlast u rodu
Kurejija, a koji su se drui l i u skromnom domu poput doma
Erka ma?! Zar to pravo moe pripasti njegovim protivnicima?
Zar oni da budu promovirani u promicatelje velikog asnog
Poziva, ugoeni traj ni m spomenom i moi ?!
Po pri zemnoj, u zemaljskom ambij entu razvijenoj logici
i miljenji ma ljudi pred kojima su zauvijek i svuda zakriveni
najvii horizonti, takav paradoks je mogu. Sama promisao
Gospodara Svemonog uspostavlja vjerovanje ne na profanim
vrijednostima raskonosti i zlata, ve zatieno od i ni laca
sl adostraa, bli zi ne koja omoguava vezu s vladarem, od
zl oupotrebe osobnog poloaja u strukt urama vlasti, pred
porivom prolaznih uitaka i izazovima ni ski h pobuda. Ono je,
naprosto i naisto, plod i posljedica osobnog i ndivi dual nog
angamana, teki h napora, svekol i kog truda i i dti hada,
odricanja i vlastitog ivota, pa neka mu se pri kl oni onaj ko
hoe. Vjerni k je postojan u uvjerenju el i vjeru porad sebe, iz
iskrene ljubavi spram Allaha, ne zbog l judi , niti onih koji mu
2NAkOv|NA/JR l 9/
ponudi e raznolike sustave i pri mam ljivosti. Neka ih se kloni
svako ko el i uivanja i koristi , ljepotu i rasko, ko trai dobra
i edne slasti , kao i svaki onaj koji se povodi za idejama l j udi
koje mu na Allahovoj tezul j i dobra nee doni j eti .
Vjernik ne utemeljuje svoje vri jednosne sustave i nazore,
svoj e kr i t er i j ume na nesi gurn i m i s kustvi ma l j udske
popul aci je, da bi , potom, tugovao zbog pogrjenih procjena
l j udi . Naprotiv, on crpi sve te vrijednosti od Gospodara l judi
koji ne moe pogri jei ti ; On mu je po svemu dostatan. Ne
gradi i h na trivij al ni m pobudama l j udi da bi posli je zapadao u
konfl i ktne si tuaci j e pri mjerene pri rodi lj udski h prohtjeva.
Dapae, vjerni k i h crpi i z Ri zni ca postojane I sti ne u kojoj nema
prostora za di leme i li nepri nci pi jel nosti . Ne emi ti raju mu se iz
ovog ogranienog, propadljivog svijeta, ve i z unutranjosti
njegova bia, sa vrela Bi tka, tako da ni kada u svojoj dui nee
osjeati iznemoglost ili tugu u svome srcu. On je u vrstoj
svezi sa Gospodarem lj udi , sa R i zni com I sti ne i i zvori ma
svakog bivstva.
Vjerni k je na tragu I sti ne, a ta drugo izvan I st i ne moe
postojati doli zabluda?! Prepusti mo zabl udi njene moi, njene
zebnje i more, njenu homogenost i zabl udj ele sl jedbe! Sve
to, naravno, ni najmanje ne moe utjecati na samu I sti nu, j er
vjerni k j e na putu I st i ne i , naravno, i zvan I st i ne j e samo
nei sti na. Znano je da vjerni k kao takav ne moe odabrati
nei sti nu u zamj enu za I sti nu, ni ti moe poredi t i I sti nu sa
nei sti nom bez obzi ra na sve okol nosti i si tuaci j e:
" Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da
skrenu, kad si nam ve na Pravi put ukazao, i daruj
nam Svoju milost; si, uistinu, Onaj koji mnogo
daruje!
Gospodaru na, Ti e sakupiti sve ljude na Dan u
koji nema nikakve sumnje, - Allah e, zaista, odrati
obeanje". (
A
lu 'l mran, 8-9.)
2NAkOv|NAAR
T oJE PRVI PU
1. Tako mi neba sazvijeima okienog,
2. i Dana ve odreenog,
.i prisutnih , i onoga to e biti prisutno, -
4 prokleti neka su oni koji su rovove iskopali,
. i vatrom i gorivom i napunili,
6. kada su oko nje sjedili
7. i bili svjedoci onoga to su vjericima radili!
8. A svetili su im se samo zato to su u Allaha,
Silnoga i hvale dostojnog, vjerovali,
9

ija je vlast i na nebesima i na Zemlji, - a Allah je

svemu Svjedok.
to. One koji vjerike i vjerice budu na muke
stavljali pa se ne budu pokajali - eka patnja u
Dehennemu i i sto tako pre nje u Ognju,
11. a one koji budu vjerovali i dobra djela inili
ekaju bae dennetske kroz koje e rijeke tei , -
a to e vel i ki uspjeh bi ti ,
12. Odmazda Gospodara toga e, zaista, uasna
biti!
13. On iz niega stvara, i ponovo e to uiniti;
14. l On prata i pun je ljubavi,
1. Gospodar svemira, Uzvieni,
16. On radi ta je Njemu volja". (EI-BurOd, 1-16.)
I 99
200 SedKutb
Kaz i vanj e o pri j atelj i ma Uhduda, onakvo kakvo j e
pri povijedano u suri ai-Burudpredstavlja nai sto i sti nu, koj u
vjerni ci -mi si onari , promi catelj i i st i ni tog puta ka Al l ahu, i maju
perci pirati u svakom prostoru i svakoj generaci j i . Kur'an ga
i nterpret i ra st i lom koj i sadri uvodne naznake i dio koj i
razrauje dogaaj, potom, di o u kome su i zloena izvijea i ,
napokon, smj er ni ce - i nst r ukt i vni d i o. Kur' an u njemu
ekspl i ci tno proj i ci ra dalekosene pl anove na razi ni nekoli ko
aspekata: poi manj a same naravi da 'we, uloge ovjeka u
nj enom promi canj u, vjerovatne pretpostavke i mogunost
Poziva u njegovim svekol i ki m oblasti ma, koje predstavljaju
naj i ri prostor na povri ni Zemlje i naj opseni j e okvire u
povi j esnom i vl jenju ovjeka. Povrh toga, Kur'an u kazivanju
"Uhd?d" ski ci ra si mbol e puta, pri pravlja due vjerni ka za
usvajanje svi h pretpostavki i aspekata Puta i je se dogaanje
odvi j a sukl adno zacrtanoj odredbi , skri venoj mudrosti i
zakri veni m taj nama Svemonog Al l aha.
U kazivanju je tretiran sl uaj grupe i skreni h vjerni ka, koja
je, nakon to je javno i skazala svoje vjerovanje, bi la izloena
nasi lj u ohol i h si l ni ka i l ahkoumni h, oni h koj i su sputavali
pravo ovj eka na sl obodu vj erovanj a u I st i nu, u Al l aha,
Svemonog i Hvaljenog, koj i su uskrai val i pravo ovj eku na
upranjavanje ljudskog dostojanstva umjesto da bude igraka
u rukama nasi l ni ka to oko sebe bol i patnj u si j u i koji u
raznostruki m sl i kama bola, izazvanog spal j ivanjem, uivaju i
naslauj u se.
Vjerovanje u srci ma Prijatelja Uhduda uzdiglo se visoko
ponad smutnj i i nasi l ja, uvjerenje je pobi jedi lo nad runom
realnou ivota, ne pokorivi se i sauvavi svoju istotu pred
nasrtaj em okrut ni h nasi l ni ka. Pri j atel j i Uhduda, i skreni i
stameni vjerni ci , tavie, ni su se pokol ebati u vjeri , ak ni u
moment u kad im je pod nogama vatra pot pal jena kao smrtna
kazna u grozni m patnjama. Ta grupa mladi h vjerni ka sauvala
je dost oj a nstve no srca svoj a od rap s ke pokor nost i
2NAkOv|NA/JlJ 20l
prohtjevima ivota, oduprijevi se nagonu za samoodranjem
ivota koje u ovjeku, naprosto, uzavre pred vidljivim znaci ma
neizbjene smrti , te doivjevi puni nu osloboenja od svih
stega i svake pri mamlj ivosti i spraznog ivota kao i pobjedu
nad i votom, snagom i skrenog vjerovanja.
Nasuprot ti h vjerni h i dobri h, pl emeni ti h i vel i anstveni h
srca Prijatelja Uhduda stajae ud poricateljska i zl a, ub i laka,
zloi naka i ukleta okrut ni h si l ni ka, koj i se naslaivae u
patnjama vj erni ka dok gorjee u vatri, u sl i kama ivota koji
nestajae u plamenju vatre i pepel a. Svaki put kad bi koj i
ml adi i l i djevojka, djevojica i l i stari ca, djeai i l i starac bi l i
baeni u oganj kod ovi h bi u duama rastao ui tak i podlost,
zloa i zlurad | smij eh nad bol ni m grevi ma paeni ka.
Stravi an sl uaj Pri jatelja Uhduda jeste dogaaj u kome
due vjerni h I sti ni doivljavae puni uzl et u duhovne sfere, u
nurom Allahovi m prosvi jetlj enu dubi nu koj om je poaen
ljudski rod svakog vremena i svakog pokoljenja.
Po l ogi ci zemalj skog povi j esnog mi l j enj a nasi lj e je
tri jumfirala nad reli gij om; vjerovanje i i deja Boga njegovana
u bi i ma te plemeni te, dobre, stamene i vel i anstvene grupe,
ni je imala anse na uspjeh u sudaru sa nasi ljem?!
Sve nastale pripovijesti i l i l egende o tom dogaaj u kao
ni kur'anski tekstovi ne pruaju nam i scrpnu sl i ku stradanja
si l ni ka koj i ma i h je Allah podvrgao, a koje j e bi l o ravno
stradanju naroda Sali hova,

u'aj bova i Lu tova, neka je Allahov

mi r s nj i ma, i li stradanju faraonovom i njegove vojske. Po
l judskom gl edanju bi o bi to alostan i bolan kraj Prijatelja
Uhduda!
Ali , zar je mogu takav kraj, da na platou Uhduda tako
jadno skona skupi na vjerni h, sl jedba koja je dosegla puni nu
i vrhunske granice vjerovanja?! Ni sluajno! Da nasi l ni ci , koji
su poi ni l i nasilje i koji remete Red na Zemlji budu nagraeni ! ?
Takav j e apsurd nepojmlji v, naprosto, nemogu?
202 S
q
d<cib
Povi jesno, u zemal jske okvire pri zemljeno mi ljenje o
dogadaj u Pri j atel j a Uhduda proi zvodi u svi j est i ma l j udi
di j ametralno druki j e osjeaje, bi t no razl i ite od emotivni h
evokacija koje kur'ansko kazivanje formi ra u duama vjernika,
pa i t i h i st i h l j udi .
Kur' an rasvjetljava jednu drugu i sti nu, otkriva vjerni ci ma
narav vri jednosni h sustava putem koj i h samj eravaju sve
druge vri j ednosti , pa i samo pi tanj e borbe koju vode za
pobjedu I sti ne.

ivot kao takav, svaki bol i uitak, doputeno i zabranjeno

u njemu ne predstavljaju najviu vri jednost u samjeravanju
vri j ednosti , ni ti j e roba i j i su profi ti i gubi tak predvi dl j i vi .
Pobjeda ni j e uvijek utemeljena na vanjskoj, formalnoj premoi.
Ovo je jedan medu broj ni m pri mjeri ma pobjede.
Najvi a vri jednost na Al l ahovu mizanu, tj. u Allahovu
samjeravanj u vri j ednosti jeste vri j ednost uvjerenja i, bez
dvojbe, naj profitabi l nij i arti kl na Allahovu tri tu roba jeste
i man/vjerovanje kao takvo. Takoder, sasvi m je izvjesno da
najvi u for mu t r i j umfa predstavl j a pobj eda duha nad
materi jom, uvjerenja kao takvog nad bol om, vjerovanja nad
nasi lj em svi h obl i ka. Egzemplarno, u doi vl jaju Pri jatelja
Uhduda afi rmi rana je pobjeda sljedbe vjerovanja nad strahom
i bol om, nad ari ma svijeta i zemalj skog ivota, nad si lama
nasi lja i nereda, kao takvi h. Takva udesna pobjeda pri bavila
j e l j udskom rodu sve poasti, svi m generaci j ama, u svakom
stol jeu. Da, ta pobj eda j e paradi gma svi h pobj eda, bez
i zuzetka.
Svako l j udsko bie je nuno podlono smrti , samo se
uzroci razl i kuj u. Meduti m, ni su svi lj udi predi sponi rani da
ostvaruju pobjede, pogotovo ne ove vrste, da ine uspone,
naroito ne ovakve, da postignu osl obodenje, osobi to ne na
ovakvoj razi ni , da se uzdi gnu do najvi i h sfera. Doista je taj
uspjeh samo Al lahov izbor, Allahova poast plemenitoj sljedbi
2NAkOv|NA/JR 203
medu Njegovim robovima, da zajedno sa drugi ma kua smrt,
ali da se pri tom i nu izdvoji i znad drugi h na pl anu vjenosti i
besmrtnosti u Vi njem svijetu, podjednako kao i u povijesnom
ivotu l j udski h zajedni ca.
Vj erni ci su uprkos pri vi dnog poraza pobjedni ci u ivotu.
Postavlja se, medut i m, pi t anj e u koj i ma su raz mj erama
gubi tni ci nj i hovi protivni ci ? l , konano, na kol i kom bi gubi tku
bi lo cjelokupno ovjeanstvo da j e ubij en ovaj vel i ki si mbol ,
nametnut i vot bez vjerovanja i sl obode, da j e okrutni m
si l ni ci ma omogueno da uspostave devi jantne forme ivota,
ovladavaju duama i ti jel i ma vjerni ka! ?
Naravno, to j e vrl o pl emeni ta i dej a, vel i anstvena
zami sao, koja je kao takva vel i ko dobro na Zeml j i , a zauzvrat
su trpj el i bez umlj e od lj udi . I pak, unato tog l udi l a, t j .
spal j i vanj a nj i hovi h propadl j i vi h t i j el a, t a vel i anstvena,
plemenita i deja j e tri j umfi rala.
Konano, ni Zemlja ne predstavlja jedi nu ravan na kojoj
se vodi borba, nije to ni ovaj zemaljski , povijesni ivot. Savre
meni ci - svjedoci borbe, ni su oni ta grupa i l i poj edi nci , akti vni
sudi oni ci te borbe u nekoj generaci j i . Svijet Boijeg Prijestolja,
kao takav, neposredno sudjel uje u povi j esni m pl anetarni m
dogaanj i ma, svjedokom je ti h dogadaja i prosvjedouje protiv
nj i h, i samj erava i h kri teri j umi ma neplanetarne naravi u
okvi ri ma svake epohe i svih generacija. Vi nji svijet pouzdani ji
je utok od zemal jskog prolaznog boravita, utok koji i zmie
ljudskom poi manju i pretpostavkama.
Povrh svega toga usljed uje Drugi svi jet, kao zbi lj ski Plan
na koj em se neodgodivo susreu Ovozemal j ski svi j et i l i
povijesnost sa Onosvjetski m, kako u pogledu realnosti I sti me
tako i u vjerni kovu osjeanju i doivljavanj u te I sti ne.
Sukob dvaju vrijednosni h realiteta nije okonan, a ni ti
se njegov stvarni kraj jo ukazao negdje na hori zontu. Zbog
toga n i sud o d i menzi j ama t og konfl i kt a, na osnovu
20 Sed<eo
parti kul arni h mani festaci ja na razi ni povi jesnog ne moe bi ti
konaan ni ti i spravan.
*
* *
Prva teorija jeste teori ja kratkog dometa, uski h okvira,
koja se u l j udskom ponaanj u pokazuje kao brzoplet akt
i ntel ekta, ali je zato drugo gledanje na dogaaj cjelovi to i
kompl ementarno, maksi mal ni h dosega. To je taj nauk koga
Kur'an gradi u umovi ma i srcima vjerni ka, j er personi fi ci ra
I sti nu i poglavi to je konkreti zi ra, a na njoj se utemel j uje i
izvorni, cjel ovi ti si stem i dej ni h vri jednosti vjere.
Sl i jedstveno tome Al l ahovo obeanje vjerni ci ma i ma
tretman nagrade za upranjavanje i mana i pune predanosti
Nj emu, za strpl j ivost i nekl onulost duhom u nesreama, za
pobj edu nad nasi l j em prolaznog ivota; to obeanje trajno
smi ruje srca vjerni ka, kako to istie i sam Kur'an:
" One koji vjeruju i ija se srca, kada se Allah
pomene, smiruju a srca se doista, kad se Allah
pomene, smiruju!' (Ar-Ra' d, 28.)
I stovremeno, ono je i skaz najvieg zadovoljstva, ljubavi
i mi losti Svemi losnog Darodavatelja Allaha, d. . :
" One koji su vjerovali i dobra djela inili Milostivi
e siguro voljenim uiniti." (Merjem, 96.)
|jo vi e - ono j e spomen, sjeanje na vjerni ka u sredi tu
Vi njeg Svi jeta. Kazao je Al l ahov Poslani k, a. s. :
"Kad smrt zadesi di jete roba Al l ahova, On se obrat i
me l eci ma - Uzeste li di jete Mog dobrog roba? - Oni odgovore:
' Da! ' On ih potom zapi ta: -

ta kae Moj rob? - Mel eci

odgovore: ' Hval i Te i vel i a. ' Tada i m Al l ah zapovi jedi : -
Sagradite Mom dobrom robu kuu u Dennetu i nazovite je
kuom zahval nosti ." (Hadi s prenosi Ti rmi zi ).
2NAkOv|NA/JlJ 205
U j ednom kudsi -hadi su Posl ani k, a. s., i sti e:
"Allah, d. . , kae: - J a sam onakav kakvi m Me Moj sl uga
poima i s nj i m Sam svaki put kad Me se sjeti. Tako, ako Me se
sjeti u osami , sjetim se i J a njega; isto tako, kada Me spomene
u krugu pri jatelja, spomenem i Ja njega u jo boljem drutvu.
Kad god Mi se pri bl ii za pedalj jedan, Ja se njemu pri bl ii m za
rukohvat, a ako se on pribli i za rukohvat, Ja mu uzvratim za
mi lj u. Ako Me, pak, bude pohodio pola h ko, Ja u njega pohodi ti
veoma urno." (Kudsi-hadis prenose

ejhan, tj. Bu hari i Musli m)

Svi j et Al l ahova Pri j estol j a zaokuplj en je poloaj em
svijeta vj erni ka na Zemlj i , o emu ekspl i citno kazuje Kur' an:
"Meleki koji dre Prijesto i oni koji su oko njega
veliaju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i
mole se da budu oproteni grijesi vjernicima:,
Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou i
znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i
koji slijede Tvoj Put i sauvaj ih patnje u vatri!' (AI
Mu'min/Gafr, 7.)
Konano to obeanje si mbol i zi ra ivot ehi da u pri sustvu
Al laha:
"Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu
Putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod
Gospodara svoga, radosni zbog onoga to im je
Allah od dobrote Svoje dao i veseli zbog onih koji
im se jo nisu pridruili, za koje nikakva straha nee
biti i koji ni za im nee tugovati ; radovae se
Allahovoj nagradi i milosti i tome to Allah nee
dopustiti da propadne nagrada onima koji su bili
vjerici." (Alu 'lmran, 169-171.)
Paral el no s t i m, na drugoj strani , si mptomati na j e
Allahova esto ponavlja na prijetnja oni ma koj i vjernike ugone
u la, si l ni ci ma i zloinci ma, onosvjetovni m kaznama, nji hovim
umnoavanj em na zeml j i i preputanj em ivotu kakav su
20

J<e
odabral i do odredenog roka, mada ih povremeno sustie
Njegov pravini sud i na Ovome svijetu:
"Neka te nikako ne obmanjuje to to oni koji ne
vjeruju po raznim zemljama putuju: kratko uivanje,
a poslije - Dehennem e biti mjesto gdje e boraviti,
a uasno je to prebivalite!' (
A
lu 'lmran, 196-197.)
Vrlo snano i i l ustrativno o nji hovu usudu kazuju sljedei
kur'anski ajeti:
"Zato ih ostavi neka se napriaj u i nazabavljaju dok
Dan kojim im se prijeti ne doekaju, Dan u kome e
uro kao da kumirima hrle iz grobova izai". (EI
Me'arid, 42-43.)
Na takav nain i na ti m razinama uspostavlja se korelacija
izmedu pl anetarnog, povijesnog ivota ljudske populacije i
Vi njeg svijeta duhovne di menzij e, ovog i drugog svijeta
(Dunja-
A
hira). Zemlja nije tretirana j edi ni m popritem borbe
dobra i zla, istine i neistine, i mana i nasilja. Tako ni ovozemno
ivljenje ne predstavlja kraj krunice ivota, a niti razdjelnicom
sukoba. Konzekvent no t ome, i vot sa svi m nj egovi m
manifestacijama, poput uitaka i bol i , samozadovoljstva i
sustezanja, ne moe se tretirati vrhunskom vrijednou u asu
pravi ne presudbe. Dogodi e se i ntegri ranje poj movni h
vrijednosnih kategorija jednih u druge: stanja u prostor, stanja
u vri j eme i stanj a u val i dne si steme i kri teri j ume - kao
sveosebujna cjel i na. Pred vjerni kovom duom otvorie se
kozmi ki horizonti, do nesluenog poveati joj se njen poloaj,
a mi kromi zi rati zemal jski propadljivi svijet. Porast e vjernik
u srazmjerama svevid enog i svesaznatljivog, u beskonanosti
kosmi ki h horizonata i svjetova. Kazi vanje o Prijatel ji ma
Uhduda si mbol izi ra krajnju taku u obl i kovanju ove gol eme i
produhovljene, svekolike i beskonane sl i ke I sti ne.
*
* *
2NAkOv|NAFUlU 20/
Kazi vanj e o Pri j atel j i ma U hd uda u suri AI - BurOd
i mpl i ci ra i j edan drugi aspekt i sl amske mi si j e i uloge da' i ja u
svi m nj eni m modal i teti ma. Povi j est rel i gi j ske i i sl amske
mi si j e/da' we obi l uj e t r agi n i m pr i mj er i ma n j en i h
promicatelja. Podsj eti mo se surovih dogaaja doi vlj eni h u
povijesti Nuhova, a. s. , poslanstva, H udova, a. s. , poslanstva,
potom

u' aj bova i Lut ova, a. s. , posl an stva i uspj eha

malobroj ni h skupi na vj erni ka na pl anu mi si onarskog rada. Ti
mnogostruki pri mjeri utvrduju i nj eni cu da j e Uzvi eni Al l ah,
d. . , povremeno pouri vao dj el omi no kanjavanje si l ni ka
na Ovom svijetu, ostavljaj ui konanu i potpunu kaznu, i pak,
za Drugi svijet, kada e pravino bi ti sankci oni rana nj i hova
zlodjela.
Povijest rel i gi jske mi sije, takoder, ni je propust i la ostaviti
nam i lustrati vnu skicu nasi lja egipatskog faraona i nj egove
vojske, te vel i anstvene pobj ede Musaa, a. s. , i nj egova
vj erni kog naroda, koja j e prol ongi rala paradi gmati ko i
djelotvorno povijesno pri sustvo tog naroda na Zemlj i , unato
i nj eni ci da ni kada ni j e dosti gao puni nu svoje povi j esne
egzistencijalne mi si je, niti cjelovitost ustrojstva Allahove vjere
na Pl aneti toga doba, kao j edi nog vri j ednosno val i dnog
sustava u ivotu l j udske populacije. Naravno, ovaj povi j esni
koncept da 'we bi tno se razlikuje od drugi h obl i ka mi si j skog
i skustva svijeta.
Medut i m, koncept i sl amske mi si j e i vjerovj esni ko
iskustvo Muhammeda, a. s. , karakterizirala je mnogostruka
posebnost u dugotrajnom sukobu koga su protiv i sl ama i
Poslanika vodi l i paga ni Arabijskog poluotoka, osobi to grada
Mekke u kojoj su slj ed beni ci i sl ama ostvari l i u h i stori j i
ovj eanstva neponovl j i vu pobj edu na svakom pl anu;
udesno i vrlo uvjerljivo tri jumfirao j e ponajpri je u duama
musl i mana univerzal ni nauk i sl ama. Po prvi put u l j udskoj
povijesti na jedi nstven nai n uspostavljen je arheti pski stil i
model i vota ut emel j en kao pl an i pr ogra m Al l aha
20 Sejd Kutb
Sveznajueg, tj. koncept kao najvia forma organi zi ranja i
zati te ivota kao takvog.
U povijesti ovj eanstva i svijeta rel i gi ja smjenjivali su
se do gad aji i roki h i manj i h razmjera u ij em fokusu j e uvijek
bi l a r el i gi j ska mi si j a i nj eni t okovi . Moderna povi j est
ovjeanstva proti e na fonu i sti h pol ari zi rani h svjetova, a
i pak, dogaaj Pri jatelj a Uhduda, ostaje urnekom koji m se
pri mj eravaj u svi drugi sl i ni dogaaj i u stari j oj i novi j oj
povijesti l j udskog roda. J edi nstvenost tog dogaaja oitava
se, poglavito, u i nj eni ci da je j edna ci j ela skupi na vjernika
tragino skonala istrajavajui u borbi za univerzalne pri nc i pe
I st i ne, u koj oj bezbo ni c i ni s u bi l i , na d rugoj st rani ,
sakci oni rani zbog svog zlodjel stva. Takva tragi na sudbi na
Prijatelja Uhduda u svj esnom i senzi bi l nom bi u svake vjerne
skupi ne, odane r el i gi j skoj mi si j i , razvi j a predosj eaj o
vjerovatnoci poslj edi ca onakvi h kakve su zadesi l e Skupi nu
i skreni h u j ednom davnom vremenu, te da bez dvojbe budu
svj esni da je nj i hov i usud vjere u Al l ahovim rukama.
I spunjenje cjelovitog emaneta nj i hova je pra i posljednja
obaveza na putu ka jedi noj konanosti Allahu kao svome
j edi no moguem i zbor u, na pl anu i mpl eme nt aci j e
transcendi ranog vjerovanja u povi j esni planetarni ivot; da
se s pomou i mana uzdi gnu nad svijetom haosa; da afirmiraju
vjeru u Boga na pl anu i dejnog i praktinog djelovanja. Potom,
Allah po i spunj enj u Mi si je, i nj i ma i nji hovi m nepri jatelj i ma
i ni ono to je naumi o ui ni ti sa Svojom posl ani com i vjerom,
privodi i h kraju, onakvom kakav j e bi ljei la povijest imana i l i
kakvom drugojai j em, koj i je samo Nj emu poznat. Bez obzira
na ovakav i li onakav kraj rel i gi j ske Mi si je njeni promicatelj i
zasl uuj u nagradu kod Al l aha u svakom vremenu, za svaki
obl i k mi sij skog rada, u svakom prostoru. Oni nece snosi ti
odgovornost za njeno usmj eravanje u ovom i l i onom pravcu,
jer to pi tanje ovisi o vol j i Al l aha, a ne nj eni h protagonista,
koji e biti nagraeni zbog svoga truda i otrplj eni h posljedi ca
2NAkOv|NA/JlJ 209
u oni m r azmj e r i ma u kol i k i m se kr et al o nj i hovo
samoporvovanje.
Pre udare oni e podni jeti stoiki i dostojanstveno, kao
smi renost u srci ma svoj i m i porast emoci onal ni h tenzi ja, kao
doivljajne kuanje ljepote svoje vjerske i deje, kao otklon
od izazova i stega, kao osloboenj e od straha i zebnje u
svekol i ki m mogui m si tuaci j ama. Druge, naredne udare
podnosi e u z naku pouzdanj a i sj eanj a, poau i
nasl onjenosti na Vi nj i svi jet iz perspektive i sa di stance ove
male Planete. | konano, najveu sati sfakci ju doi vjee u
di menzi j ama Drugog, i zvan povi j esnog, postpovi j esnog
svijeta, u formi l ahkog pol aganja rauna i kuanj a vel i ki h
blagodati.
Poslije svakog i mpul sa kao znaka Boi jeg, nagrade i li
satisfakcije, usljeduje druga, vea od prethodne, u okvi ri ma
u koj i m vrhu ni Allahovo zadovolj stvo (ridv?nul/ah) , te nji hova
svijest da su dragovol j no odabral i biti sredstvom Nj egova
Plana, velom Njegove Svemoi .
*
* *
U t i m relacijama i dosezi ma razvi ja se kur' anski metod i
pl an odgajanja vel i ki h skupi na vjerni ka- musl i mana D jedi no
Allahu pokorni h, u ranom stadi ju rel i gi j ske Mi si je, koja e i h
osl obodi ti nj i hovi h egocentri ni h bi a, osl obodi ti svakog
tri vijalnog stanja i uzdi ci do Posjedovatelja svi h poloaja i
stanja, razviti kod nj i h svijest o sebi kao skupi ni odabrani h.
Poslanikov metod odgoja bezuslovno i doslovce sl i j edi
trag kur'anskog metoda i nkorporiraj ui se u njega u smi sl u
smj er odavnost i vj er ni c i ma i svraanj a pozor nost i ka
Dennetu, trpelj ivosti |odabranoj ulozi , do konane Al l ahove
odl uke o nj i hovom usudu. Bio je svjedokom patnji 'Ammara
i njegovih roditelja u rodnoj Mekki i u toj si tuacij i, nemoan
da ui ni i ta drugo, uzvi knuo j e:
2 ! 0 Se | dKc|b
"Izdrite porodi co )asi rova - Dennet vam je zagarantiran!"
Habbab b. Ers nam pri povijeda sljedei sl uaj:
'Poal i l i smo se Al l ahovu Poslani ku, a. s. , j ednog dana
dok je zabri nut sjedi o u hladovi ni Ka' be, rekavi mu: Zar nam
nee trai ti kakvu pomo, mol i ti Allaha da nas zat i ti '? -
Odgovorio j e: "l pri je vas vj erni ci su podnosi l i nasi l je, baca ni
su i vi u j ame, testerama i vi l ama su i m polovljenje glave, pa
potom gvozdeni m grablj ama komadane, a i pak ih takva
i skuenja ni su mogla udalj it i od vjere. Tako mi Al l aha, On e
ovakvo stanje zadrati sve dotle dok se putni k namjerni k ne
bude na putu od Sane do Hadremevta samo Allaha pl aio i
strahovao od vuka za svoje stado! Meduti m, vi ste nestrpljivi."
(Buhari)
*
* *
U sut i ni svake stvari pri sutna je Allahova mudrost, i On
je neprikosnoveni Skladatelj Univerzuma u njegovu totalitetu,
njegova poetka i kraja, Ravnatelj svi h dogaanja i gibanja u
nj emu. Njegova je svaka neotkrivena mudrost u najskrovi ti j i m
taj nama met afi zi kog, mudrost koj a korenspond i ra s
Nj egovom voljom na pl anu beskonanog gi banja.
Ponekad nam se, posli je niza generacija i stoljea, otkriva
kraj nj a nami sao nekog dogaaj a, koj u suvremeni ci tog
dogaaja ni su shvat i l i . Mogue j e da su pred nj om staj al i
zapi tani : zbog ega l i se, blagi Boe, tako to dogada? Samo
pi tanj e, kao takvo je obl i k pagani zma, koga se mu' mi n uva.
Naprosto, zbog i nj eni ce to mu je poznato da iza svake
odredbe stoj i Al l ahova promi sao/ hikma, te da nj egovi
pojmovni okvi ri uz vremensku i prostornu di stancu i sustave
val i dni h kri teri ja, nael no mu ne omoguavaju domi ljanje
doti nog pi tanja.

ta drugo preostaje doli sl ijeenje tragova

Nj egova odreenj a, vj eruj ui u nj egovu i zvj esnost, kao
takvog, u dubi nama smi renosti due.
2NAkOv|NA/JlJ 2I I
Nesporno je da Kur' an svu panj u usredotoava na
odgoj i pripravlja nj e lj udski h srca za gol emu mi si ju promicanja
i cjelovitog i spunjenja emaneta / iz metapovijesti preuzetog
pologa/ posredstvom snani h, stameni h, istih l j udski h bia,
koja, unato svekol i ki h napora i raznol i ki h i skuenj a, ne
oekuju niti trae i kakvu ivotnu, ovosvj etsku sati sfakcij u.
Svekol i ki m bi em svoj i m okr enut i su ah i ret skom,
post povi j esnom i vot u, nadaj ui se j edi no Al l ahovu
zadovoljstvu. Lj udska esti ta bi a kakva Kur' an for mi ra,
spremna su raski nut i sa svi m ovosvj et ski m i vot ni m,
prolazni m i profani m vri j ednosti ma, uz podnoenje bol a i
patnje, sputavanj a i kanj avanj a te rtvovanja do smrt i .
Ovosvjetska nagrada j e neposredno dogodljiva ne samo na
planu pobjede rel i gi j ske mi sij e, tri jumfa i sl ama i afi rmaci je
musl i mana, nego i na pl anu uni tavanj a si l ni ka vol j om
Monog Ravnatelja, kakav j e sluaj sa poricatelj i ma I sti ne i z
perioda ranog i sl ama.
Naravno, el i tni krugovi vrl i h musl i mana nesporno su
svjesni da profani zemal j ski ivot protie u znaku uzi manja
bez i kakve prot unaknade, t e u i eki vanj u zagrobnog
(eshatolokog) ivota kao sredi ta i roka razdi obe I sti ne od
nei sti ne, kao nj i hova i sti nska pobjeda na razi ni zemalj skog
egzistiranja. Ne u smi sl u tri jumfa, koj i je sam sebi ci lj i l i poradi
njih sami h, ve zarad i spunjenja Allahova koncepta i pl ana
kao emaneta. Takovi el i tni krugovi vrli h musl i mana odgaj ani
su za ispunjenje e maneta, svjesni svoje uloge jo od momenta
kada i m zauzvrat nije obeana ni kakva zemaljska konkretna
nagrada, osi m kuanja ljepote Al l ahova zadovoljstva.
Svi kur' anski ajeti koji tretiraju pi tanja pomoi i tri j umfa,
pl i jena i poraza neznaboaca u sukobu sa musl i mani ma,
objavljeni su u kontekstu medi nski h sureta, u medi nskom
razdoblju Objave. Kao i nj eni ca da se razvoj ti h svekol i ki h
dogaanj a smj eta u domen i zvansvj esnog pl ani ranj a
vjernika, mi mo nji hova oekivanja i nadanja, trij umf kao takav,
2 l 2 S_JKc|b
sl i j edi kao posl j edi ca Al l ahova odreenj a o i skustvenom
zaivljavanj u Nj egova koncepta i vota na nivoi ma povijesne
egzi stenci j e l j udskog roda. Ta Al l ahova promi sao nuno
pri mjerava i prakti ne relativi zirane forme razvoja kao okvirne
razine za svaku generaci j u potomaka, ponaosob. Ne dolazi
Nj egova nagrada vrli m skupi nama vjerni ka zbog napora i
tekoa, portvovanosti i bola ve kao akt Nj egova odreenja
i volje, koj i su samo j edan od aspekata Nj egove mudrosti ,
koj u ovjek pokuava svjedoiti kao osobno i skustvo.
Potrebno je da svaki i sl amski da' i j a i z generaci j e u
generaci ju i u svakom vremenu uzme u ozbi lj no posmatranje
ovaj aspekt rada na Al l ahovu Puta u kome se, po svemu
izvjesno, reflektiraju njegovi znakovi kao si mbol i Pravog puta,
a paral el no s t i m i razobl i avaj u svi pokuaj i nj egovi h
proti vni ka da ga u zaetku dezi ntegriraj u, poslije ega bi sama
Mi si j a i nj eni promicatel j i dospj el i u stanj e katastrofi ne
neizvjesnosti . Naravno, zbog svega toga Al l ahovom voljom
j e predodreeno da se tokom t ransmi sij e naeg hoda ka
tokovi ma Mi si je ne osvremo na prol azno i margi nalno, na
odjeu i obuu, znoj i krv, ve usredotoi mo na konani ci lj
tog hoda: uspjeh i pobjedu, ral ambu I sti ne od zablude u
ovom pl anetarnom i votu ovj eanstva. Ako, pak, Al l ah
htjedne da se Njegovoj Mi si j i i vjeri dogodi neto od toga,
bi e i spunj ena Nj egova vol ja. Ne dodj elj uje On nagradu u
zamj enu za trpl jenje bol a i podnoenje rtve, ne! Zemlja ni je
dom predvi en za nagrai vanj e, ve prostor u kome se
dogaa real i zaci j a Al l ahove vol j e na pl anu promi canj a
Nj egova Poziva i Plana, posredstvom l j udi , vrl i h i dobri h
skupi na. One ne potrebuj u ni ta drugo dol i taj pl emeni ti i zbor
naspram koga je ovozemni ivot sa svi m to ga prati nebi tna
vri jednost.
Postoji jo jedna i nj eni ca na koju upozorava Ku'an u
kazi vanj u o Prijatelj i ma Uhduda u aj etu:
2mAkOv|mA/JlJ
"A prigovaraju samo zato to su Allah, iz obila
Svoga, i Poslanik Njegov imunim ih uinili. Pa ako
se pokaju, bie im dobro; a ako glavu okrenu, Allah
e ih i na Ovom i na Onom svijetu na muke nesnosne
staviti, a na Zemlji ni zatitnika ni pomagaa nee
i matt". (At Tawba, 7 4.)
2 l 3
To j e jedna od oni h i nj eni ca koju ne bi smjelo zanemari ti
ni jedno pokoljenje. Sukob musl i mana sa protivni ci ma i slama
u osnovi je sukob i deoloke naravi i ni ta drugo.
Mrnj a i osveta prema musl i mani ma vri se zbog
i sl amskog koncept a vj e rova nj a, i sl amskog vj er skog
svj etonazora. Naravno, apsurdno j e smatrati da j e t a borba
sukob pol i t i ke i ekonomske naravi , i l i , pak, sukob
naci onal ni h i nteresa. Kada bi u fokusu tog sukoba bi l i ovakvi
interesi lake bi i h bi l o zaustavi ti i razrijei ti . Ovako, radi se o
nepomi rl j i vom konfl i kt u i deol ogi j a: at ei zma i rel i gi j e,
pagani zma i i sl ama.
Mocni krugovi i dol opokl oni ka nudi l i su Poslani ku, a. s. ,
materi jal na dobra, vl ast, ras-koan ivot kao protunaknadu
za odustajanje od poslan ike Mi si je. Da je Poslanik, a. s. , koj i m
sluaj em, pri hvatio ponudu neznaboaca, zaci jel o bi sukob
medu nj i ma prestao. Prema tome, nesporno je da je ri je o
probl emu i sto i deol oke naravi , o sukobu i deol oki h
pogleda. Vjerni ci moraju bi t i svjesni t e i njenice svaki put kada
se na nj i h obrue udari i skonskog neprijatelja. Neprijateljstvo
pagana, stari h i moderni h spram svijeta i sl ama proi stie kao
posljedica stoljei ma pothranjivanog antagoni zma i prezira
prema nj i hovoj vj eri , uni verz umu nj eni h ci vi l i zac i j ski h
vrijednosti .
Prot i vn i ci musl i mana pokuavaj u u okr i l j u novog
svj etskog poretka ovom sukobu dat i posvema dr uki j e
di menzije i za uzroke nepomi rljivog antagoni zma proglasi ti
ekonomske i poli t ike, rasne i naci onal ne i nterese u namj eri
2l o S
g
JKe
da se u drugi plan potisne sutina sukoba, te na taj nain u
srci ma i svijesti musl i mana utrne pl amen vjere. Otuda se
nuno namee potreba opreznosti Svijeta islama da ne budu
obmanuti intrigama modernog paganizma i da shvate da je
ci lj t i h raznostruki h obmana posti zanj e pune paral i ze i
dezintegriranja tog svijeta. Svi koji pokuavaju sukob ova dva
svijeta predstaviti u drugom svjetlu i situ irati ga u neku drugu
ravan, imaju namjeru izbiti iz ruku i slamskog svijeta sredstva
koja mu omoguavaju konanu pobjedu, koja moe da se
i spolj ava bi l o u obl i ku duhovne obnove, kao u sl uaj u
Prijatelja Uhduda i l i , pak, u obliku progresivne domi nacije,
kao u primjeru pre generacije musl i mana u ranom razdoblju
i sl ama.
Svj edoci smo ti pi nog pri mj era destrukci j ske moi
obmane modernog svj etskog kri arskog pokreta da u
svijesti ma musl i mana izoblii stvarnu suti nu sukobljenosti
dviju civilizacija metodom krivotvorenja povijesti kriarskih
voj ni protiv islamskog svijeta, predstavljaj ui i h paravanom
za koloni zi ranj e musl i manski h zemalj a. Prava i sti na j e,
upravo, obrnuta: evropski i mperi jalizam bi o je paravan za
agresiju evropskog kranskog duha kome uspijeva da u
srednjem vijeku ostvari supremaciju nad Svijetom islama, a
koja se razd rob ila na stijenama musl i manskog jedi nstva pod
komandom Salahuddi na Ejjubije i, neto kasnije, T uran-aha
Memel ukog, unato i nj eni ci da je i sl amska Umma bi la
konstit ui rana kao mul ti narodna i multi rasna Zaj edni ca
vjerni ka, ali Zajednica unutar koje ni su favorizirane rasna i
naci onal na pri padnost ve vjera kao j edi na pretpostavka
pobjede/nasra.
2NAkOv|NA/JJ 2l 5
Uvod (preveo: M. P.) n n n o o n s s o + s s s n s s s s n n n + + n n n n n n n n n n n n s n n . n s s 55
J edi nstvena kur'anska generaci ja (preveo: M. P.) s s s s s s . s s 13
Narav kur' anskog metoda (preveo: M. P.) s s s s + e s s s s e + + s s s s s e e 23
Formiranje musl i manskog drutva
i njegove karakteristike (preveo: M. P.) s + s s + + s e e e + + + n n e n n n n n 49
La i lahe i l l al l ah program ivota (preveo: M. P.) + + n + e + s s + + e s 59
Kosmi ki

eri 'at (preveo: M. P.) + e n n . e n e s s s s s s s s s s s s s s s s s s s s s s e 75

I sl am to j e ci vi li zaci ja (preveo: M. P.) s s s s s s s s s s n n n n n n n n n n n n s s 83
Kultura i i sl amsko poi manj e (preveo: M. P. ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Dihad svekol i ka angai ranost
na Allahovu Putu (preveo: M. M.) . + s s e + s s s s s e s e e s s + s + n + n . s s n n n 115
Osobnost musl i mana i
njegovo vjerovanje (preveo: M. M.) s s s s s s s s s e + e e s s e s . s n n n n n 153
Uzorni model kont i nui ranog
trajanja (nuql a ba'lda) (preveo: M. M.) e n s n n n s s s s s s s s . s 169
Domi naci ja vjerovanj a (preveo: M. M.) s s s s s s s . s s s s s s s s s + s s s s s . 187
To je Pravi put (preveo: M. M.) s s s s + + n n n + n n n s s n n n n . 199
Sadraj n o s s s s s s + s + s s + n + + + n s n n n s s s s s s s s s s s s s s s s s s s n s s s + + + s 215