Povijest pedagogije

5 razdoblja razvoja
1. Razdoblje od srednjeg vijeka k modernom dobu 2. Prosvjetiteljstvo i pedagogijsko stoljee 3. Njemaka klasika i graansko drutvo u nastajanju 4. Reformska pedagogija u prvoj treini 20. Stoljea 5. Nacionalsocijalizam i vrijeme poslije rata

PRVO RAZDOBLJE: od srednjeg vijeka k moderni (17. Stoljee)

Renesansa i reformacija trojako pripravljaju razdoblje moderne (openito 1750. g.) o ovjek i svijet su shvaeni kao proizvod vlastite prakse (ne vie samo mitologijski) Razluili su se uenjaci od klerika (time i znanje od vjerovanja) Odgoj se iskazivao kao vlastiti mehanizam tradiranja ivotnih oblika (uz religiju i tradiciju)

o o

Na putu ka prosvjetiteljstvu: Komensky i didaktika

Komensky (1592.-1670.), eki biskup Najavitelj modernog svijeta: uz duboko religijske stavove ovjeku je priznao mogunost da svijet dovede u red Njegova pansophia (nauk svemudrosti), tj. povezanost svih znanosti, ujedno je spoznajom svijeta i boga, i treba biti omoguena svim ljudima Razvio je program:svakoga sve temeljito (na svaki nain) pouiti (omnes omnia omnino) o Svakoga to je znailo siromane i bogate, plemenite i neplemenite, mladie kao i djevojke, gospodu kao i sluge Sve nije znailo mnogoznalost, ve (svakad primjeren) potpun svjetonazor, koji se poput prstena proiruje na razliitim stupnjevima kole Temeljito to je znailo ne samo verbalno znanje, ve kao znanje s obzirom na stvar

Zasnovao je stupnjevito kolstvo za svu djecu: 1. Stupanj od roenja do 6. godine (materinska kola) 2. Stupanj materinska kola za jezik kao za sve zajednika osnovna kola od 6.-12. 3. Stupanj od 12.-18. trajua kola latinskog 4. Stupanj od 18.-24. godine sveuilite Time je Komensky rani zastupnik naela cjelokupnog kolovanja

DRUGO RAZDOBLJE: prosvjetiteljstvo ili pedagogijsko stoljee (1700-1800)

a) John Locke, Immanuel Kant
Svi ljudi trebaju sudjelovati na prosvjeivanju razuma John Locke (1632-1704) o Ljudski duh je tabula rasa, koju, kao to praznu votanu plou treba ispisati, izvana valja ispuniti sadrajima Hoe sve stalee odgajati na isti nain: oni trebaju biti pouavani sukladno umu lako, kratko i s velikim izgledom za uspjeh

Immanuel Kant (1724-1804) o 1784. formulirao odgovor na pitanje to je prosvjeenost Prosvjeenost je izlaenje ovjeka iz njegove nezrelosti koju je sam skrivio. Nezrelost je nesposobnost da se koristimo vlastitim razumom bez da nas tkogod drugi vodi Sapere aude imaj hrabrosti koristiti se vlastitim razumom! (geslo prosvjetiteljstva)

Kant naglaavanjem vlastitog miljenja predstavlja jednu liniju prosvjeenosti. Druga linija pojmom prosvjeenosti obuhvaa prijenos znanja i pouku, a zastupaju ju filantropi

Temeljne misli razdoblja prosvjetiteljstva: 1. Odgoj dri ovjek u svojim rukama 2. Odgoj vodi u zbiljski ivot, a zbiljski ivot neporecivo trai odgoj 2

3. Postoji metoda valjana odgoja (tijek prirode) 4. Odgoj moe shvaati dijete kao dijete, a ne samo kao malog odraslog (prava djeteta) 5. Potreba za odgojem utemeljuje zahtjev za obveznim kolovanjem za sve 6. kola se oslobaa starateljstva crkve Max Weber: moderna je donijela tri temeljna sustava kao inovacije svaki s vlastitim podsustavom i odgovarajuom vlastitom dinamikom razvoja: 1. Kulturalni sustav, u prvom redu modernu znanost, odgoj i obrazovanje 2. Politiko-administrativni sustav, modernu dravnu ustanovu kao centralnu politiku ustanovu 3. Ekonomski sustav poetnu kapitalistiku trinu privredu Odgoj je reakcija na modernu

b) Jean-Jacques Rousseau (1712-1778): predstavnik i nadilazitelj prosvjetiteljstva

Njegova je osnovna teza: ovjek je od prirode dobar, ali ga institucije ine zlim Posljedica: ovjeka bi trebalo odgajati a da ga se ne izloi tetnim utjecajima kulture i drutva, dakle samo prema njegovoj vlastitoj prirodi. To bi onda bila i najbolja pretpostavka za dravu drutveni ugovor (contrat social). Drutveni ugovor (Rousseauovo djelo) pokazuje, kako priroda i pojedinana volja mogu doi u sklad s drutvom: svaki ovjek treba svoju volju postaviti kao zajedniko dobro pod najvie voenje zajednike volje. Openito dobro se raa iz dragovoljne - umstvene - podreenosti pojedinane volje zajednikoj volji. Odgoj mora slijediti tijek prirode ne nikoji cilj postavljen izvana Odgoj mora biti prilagoen prirodi kao organskom razvoju koji napreduje od stupnja do stupnja. Formulirano drugaije: odgajatelj se treba suzdravati, mijeati se to je mogue manje. To se naelo kod Rousseaua naziva negativnim odgojem. Dijete je bie koje svoje ispunjenje i svoju zrelost nosi u samom sebi

c) Filantropi prijatelji ljudi ili prijatelji privrede?

Filantropi (gr. philanthropia = prijateljstvo prema ljudima) skupina pedagoga 3

Pod jakim Rousseauovim utjecajem, teili su za religijski prosvijeenim, udorednim, privredno umnim ovjekom Njihov vodei zastupnik bio je J. B. Basedow (1724-1790) On je 1774. Utemelji prvi filantropin, uzorni kolski zavod: bila je to alternativa za latinsku kolsku uenost, otvorenost prema svijetu bez crkvenog nadzora kole, mjesto gdje se ue moderni jezici i prirodne znanosti

d) Industrijske kole
Marljivost, proizvodljivost, radinost, tedljivost bile su sposobnosti, koje su kao ideal podjednako vrijedile za graanstvo, seljaku djecu i sirotinju. U mnogim su mjestima bile utemeljene industrijske kole One su predenje, kukianje i pletenje djece dakle djeji rad povezivale s nastavom u osnovnoj koli 1747. u Berlinu utemeljena je prva realna kola, te prve strukovne kole sredinom 18. stoljea

e) Johann Heinrich Pestalozzi (1746-1827): puki pedagog i filozof

Preuzeo je siromanu djecu kako bi ih pouavao o sposobnostima potrebnim za ivot (predenje, tkanje, bojenje pamuka..) Ope obrazovanje ovjeka treba stajati ispred svakog obrazovanja poziva i stalea Bio je jedan od prvih koji je otroumno shvatio da s nastupajuom industrijom kola biva potrebnom kola postaje potrebnom za sve pozive: drutveno potrebno znanje tako je naraslo, da se bez institucionalizirane pouke ono vie ne moe prenositi Govori o tri stanja ovjenosti, tri sloja: ivotinjsko, drutveno i udoredno stanje. ovjek posjeduje udorednu volju, a ona se moe razvijati odgojem Ljudski ivot se bez odgoja ne moe usavravati Kao da namah vidim da okolnosti ine ovjeka, ali i ovjek tvori okolnosti meusobni utjecaj i odnos izmeu pedagogije milieua (ovjek je proizvod svojih okolnosti) i udoredne autonomije (ovjek kao djelo sebe sama)

TREE RAZDOBLJE: njemaka klasika odgoj i obrazovanje u graanskom drutvu u nastajanju (1800-1900)
Povezanost politike i odgoja je igrala odluujuu ulogu u procesu nastajanja graanskog drutva u Njemakoj Samo razdoblje se moe opisati kao borba novog humanizma i pruske reakcije

a) Veliki pedagozi
Schiller umjetnost kao posredovanje osjetilnosti i udorednosti, a igra kao autentini medij obrazovanja Schleiermacher opreke (odnos starijeg narataja prema mlaemu) Frbel predkolska pedagogija i igraka nadarenost Herder sloboda i odgovornost ovjeka Na borbu oko strukturne reforme kolstva u sveuilita u Pruskoj nitko nije utjecao toliko koliko Wilhelm von Humboldt kao zastupnik novog humanizma

b) Humboldt (1767-1835) i sljedbenici

Obrazovanje je za njega bio put pojedinca ka samom sebi Istinska svrha ovjekova jest najvie i najsrazmjernije obrazovanje njegovih snaga u jednu cjelinu Obrazovanje od zanatlije do obrazovanog treba biti odreeno individualnou, totalnou i univerzalnou 4 su temeljna stavka, koja ine jezgru Humboldt-Svernove reforme: 1. Prednost opeg obrazovanja ovjeka prije svake potrebne izobrazbe za poziv 2. kolstvo kao jedinstven sustav vodoravno podijeljen prema dobnom stupnju 3. Potiskivanje utjecaja drave u podruju odgoja i obrazovanja 4. Borba protiv mentaliteta podanika

c) Razvoj kolstva
1. Sveuilite 1809. Godine utemeljeno u Berlinu

Znanost je sustav nezavisnog miljenja, ne vrijedi nikakav drugi autoritet doli autoritet vlastitog miljenja U sreditu sveuilita stoji obrazovanje kroz znanost kao filozofiju

2. Gimnazija Reforma stare latinske kole u novu gimnaziju Gimnazija je bila planirana kao drugi stupanj opeg obrazovanja ovjeka iza elementarne kole Izraen je obvezni nastavni plan i program U sreditu su bili nastava jezika i matematike (stari jezici i njemaki), ali takoer i estetika i prirodoznanstvena nastava Dok su nastavnici stare latinske kole preteito bili budui ili sprijeeni teolozi, pouavanje na gimnaziji je postalo samostalnim pozivom uvoenjem vlastita ispita za pristupanje pozivu za gimnazijske nastavnike S druge strane (loa strana) postoji kritika razvoja gimnazije: prenaglaavanje jezine izobrazbe, zaputanje modernih prirodnih znanosti, tehnikih sposobnosti, znanja vezanih za poziv, materijalnokorisnog rada.. Sve u svemu nastanak dravne elitne kole za izobrazbu slubenike duhovne aristokracije Gimnazija je dugo vremena bila klasino-jezino-humanistika gimnazija

3. Realna kola Izmeu gimnazije i elementarne kole postojale su realne i graanske kole Nastale su od latinskih kola kojima nije uspio skok do gimnazija Te kole, koje su bile usmjerene na trgovako-obrtnike sadraje, kolebale su se dugo izmeu vie puke kole, strune obrtnike kole i srednje ili vie opeobrazovne kole Ova kola je otvarala pristup odreenim slubenikim zanimanjima Djevojke su jedva bile uzimane u obzir

4. Nova elementarna kola i obrazovanje njezinih uitelja Reforme su trebale stajati pod humboldtovskim ciljem zaokret od nagomilavanja znanja ka formiranju snaga i k opem obrazovanju ljudi To se trebalo ostvariti uvoenjem Pestalozzijeve metode, a moralo je poeti kod obrazovanja uitelja

Tako su uitelji slani Pestalozziju da bi nauili metodiku i u Prusku da bi djelovali kao multiplikator U nekom periodu rad uitelja je bio veoma ogranien (npr. zabrana knjievnosti njemake klasike, raunanje s decimalnim razlomcima i korjenovanje) Uvode se nove vrste kole: srednje kole s proirenim pukokolskim nastavnim planom i programom i jednim stranim jezikom

d) Johann Friedrich Herbart (1776-1841) i formalni stupnjevi nastave

Prema Herbartu ovjeka tvore iskustvo, ophoenje i pouka. Iskustvo i ophoenje ne spadaju u odgoj; on njih nema u svojoj moi. Ostaje pouka Obrazovanje kruga misli je bitan dio odgoja Obrazovanje kruga misli vodi uobliavanju volje odnosno svijesti i interesa Izgradnja misaonog kruga mora ustrojiti prema pomonim stupnjevima: 1. Stupanj jasnoe Uenik se najprije mora udubiti u ponuene nove predodbe, mora ih jasno shvatiti i razumjeti o emu se radi 2. Stupanj asocijacije Najprije valja jo izolirane, pojedinane dijelove prispojiti, pojedinani elementi se meusobno udruuju 3. Stupanj sustava Novozapaeno se povezuje s ve postojeim krugovima predodbi, ono biva sistematizirano 4. Stupanj metode Rezultat uenja se primjenjuje, postupak postie svoj cilj Herbartovi osnovni elementi (opaanje, miljenje, prerada sve do primjene) zajedno predstavljaju razumni opis stupnjeva usvajanja koji vrijedi za spoznajni proces To je ralanjivanje nazvano i artikulacija nastave: tj. Njezino jasno stupnjevanje u slijedu odreenih koraka. To ui jo danas svaki uiteljpripravnik, premda po drugim kriterijima Njegovi uenici su dalje razvili Herbartovu temeljnu misao o planu pouavanja po stupnjevima kulture, pri emu je starosna dob uenika dovedena u svezu s stupnjevima napredovanja ovjeanstva No oni su Herbartovo otkrie, po sebi genijalno, potpuno formalizirali pa je, nakraju, svaka nastava planirana prema istoj shemi

ETVRTO RAZDOBLJE: protest-reformska pedagogija (1900-1933)

Reformsko-pedagogijski pokret esto se povezuje za protest protiv formaliziranja nastave od strane herbatrovaca Reformsku pedagogiju se ne da opisati. Ona je nacionalno/internacionalna pojava, teorijski nejedinstvena, obuhvaa posve heterogena strujanja, politiki se artikulira krajnje razliito, a ak ni u pedagogijskom pogledu nije postojana veliina. Treba uzeti u obzir da je reformska pedagogija imala svoj temelj u snanim drutvenim i socijalnim procesima: demografske promjene, industrijalizacija, radniki pokret, koloniziranje, naoruanje prije 1. svjetskog rata. Stoga se reformska pedagogija ne moe razumjeti bez pogleda na opu kritiku kulture onoga vremena

a) Kritika kulture
Julius Langbehn (1851-1907) otro je kritizirao raspadanje obrazovanja, umjetnosti i kulture i zauzimao se za ono stvaralako, za osjeanje, narod (s jasnim antisemitskim tendencijama) Paul de Lagarde (1827-1891)- traio je (s nacionalistiki prizvukom) da mlade ne treba prevakavati ideale pradjedova, ve treba razvijati vlastite ideale usmjerena na budunost Friedrich Nietsche (1844-1900) kritika historicizma obrazovanja i destruktivna kritika morala

b) Drutveni i drutvenopedagogijski pokreti

Reforme odgoja zaputenih (od zatvora do odgojnih misli o zatvoru za mlade) i drutvenopredagogijska skrb Pokret ena traenje aktivnog i pasivnog izbornog prava i mogunost obrazovanja. Obrazovanje djevojaka i ena postaju po prvi put posebnom temom i u povijesti pedagogije Pokret mladei odbacivalo se je noenje baruna i kravata, zagovaralo mijeanje grupe mladia i djevojaka, povezanost s prirodom i njega prirode, ali su zazvuali i nacionalni tonovi, a njegovalo se naelo odabranih

c) Pojedinani pedagogijski pravci

Stoljee djeteta Ellen Key Vaan poticaj reformske pedagogije bila je knjiga Stoljee djeteta veanke Ellen Key. Ona je traila da se pri razmiljanju radikalno polazi od djeteta

Mnogi pedagozi su kritizirali autoritet administracije, jednostranu kolu prinude, kolu rijei, knjige i uenja. Nova kolska utemeljena naglaavala su element slobode (slobodne waldorfske kole), kolski ivot umjesto puke nastavne ustanove, bliskost ivotu i prirodnu nastavu Maria Montessori je htjela aktivnost unapreivati ve u dobi malog djeteta

kola samodjelatnosti i radna kola: B. Otto G. Kerschensteiner H. Gaudig Bertolt Otto (1859-1933) obrazovanje se je trebalo ostvarivati na podlozi onoga, to su djeca sama pitala, bez ocjenjivanja, s potpunom slobodom glede nastavnog plana i programa. Postojalo je suupravljanje uenika, sabor uenika i ueniki sud Pokret radne kole (naglaava samostalan rad uenika) sastojao se od dva razliita glavna pravce S jedne strane je to bio mnchenski gradski kolski savjetnik i profesor Georg Kerschensteiner (1854-1932). On je knjikoj koli suprotstavio manualni rad kao i samodjelatni duhovni in uenika. U kolama je stvorio radionice, zbliio je poziv i kolu (on je otac strukovne kole). Polagao je veliku vrijednost na oblikovanje karaktera pri radu i naglaavao vrijednost rada za strukovno obrazovanje. Meutim, Kerschensteinerov odgoj graana pokazuje jaku ideologijsku crtu, kada trai uenje socijalnih vrlina u slubi zajednice S druge strane, to su bili Lajpciani oko Huga Gaudiga (1860-1923) koji su dali peat pokretu radne kole. Oni su razvili niz praktinih metoda (tehnika rada) za svaku nastavu. Te su metode trebale unaprijediti samostalnu razradbu tema od strane uenika. Gaidigov je cilj bio obrazovanje za osobnost u smislu duhovnog samostalnog, kritikog ovjeka sa svestrano formiranim snagama (to, dakako, uvijek unutar nacionalno-dravnih ciljeva odgoja). Ono najvanije je bio slobodan, duhovan kolski rad

Politiki koncept reforme kole Ako je radna kola jo smjerala ka poboljanju nastave bez korjenite kritike kole, drugi nacrti su ili dalje i uzeli su na nian osnovno obiljeje institucije kole. Rus Blonski (1884-1941) zacrtao je kolu proizvodnje, koja je naglaavala obrazovnu vrijednost industrijskog rada, a kolu shvaala kao radno mjesto prema industrijskom uzoru. Savez odlunih kolskih reformatora u Njemakoj, pod vodstvom Paula Oestreicha (1878-1959), razvio je ideju elastine jedinstvene kole, koja je za cilj imala bratski odgoj u smislu etikog socijalizma (sudjelovanje 9

uenika, roditelja i uitelja, zajedniko upravljanje kolom, integracija zanatskog i duhovnog obrazovanja) rani nacrt osnovne koncepcije kole naih dana Pokret za umjetniki odgoj Glavni inicijator Pokreta za umjetniki odgoj bio je hamburki uitelj i ravnatelj umjetnike hale Alfred Lichtwark (1852-1914). On je zagovarao naela originalnosti, fantazije, osjeanja i vlastitog izraavanja. Amaterizam se odvaio nasuprot akademiziranju umjetnosti s umjetnikim odgojem kao naelom

Pokret seoskih odgojnih domova Pokret seoskih odgojnih domova imao je obuhvatno postavljen cilj povezan s prirodom i unapreenjem osobnost. Opirali su se nezdravim uvjetima moderne velikogradske civilizacije i zagovarali su jedinstvo kole i doma, veu vanost odgoja od nastave, manualni rad, radionice, koedukaciju, obiteljsko uenje u skupnom ivotu (uiteljski brani par kao roditelji)

Brojni daljnji pokreti i poticaji Bilo je to vrijeme mnogih eksperimentalnih kola, novoutemeljenih kola premda su milijuni djece i dalje pohaali staru kolu carskog vremena Najistaknutiji primjer je kola Jena plana Petera Petersena (1884-1952) (kola ivotne zajednice) Treba spomenuti i utemeljenje pukih sveuilita i uspostavljanje pukih knjinica

PETO RAZDOBLJE: nacional-socijalizam poratno vrijeme suvremenost (1933-1993)

U smislu povijesti ideja to razdoblje, sadrajima, ne pripada relevantnima Odgoj za faistiku dravu, militaristiki odgoj uz prezir prema ovjenosti za mladie i ideologija majke za djevojke, iskoritavanje ljudske potrebe za zajednicom i drutvenou, odgojno naelo voenja i slijeenja/poslunosti, naglaavanje tjelesnosti usmjerene prema vojnoj podobnosti i prema sposobnosti raanja. Cjelokupna smea ideologija zasluila je samo jedan odgovor koji se nalazi u zahtjevu Theodora W. Adorna najviim ciljem svakog odgoja treba biti da se jo jedanput ne ponovi Auschwitz U praksi obrazovne politike nacional-socijalizam se usredotoio na etiri toke: 1. kolstvo je bilo sadrajno i organizacijski objedinjeno 10

2. Ulanjenje mladei u partijske saveze izvan kole, kako bi se postigao politiki odgoj izvan kole 3. Negativna selekcija rasno manjevrijednih, pozitivna selekcija osposobljene njemake djece 4. Izgradnja sustava izvankolskih ustanova za daljnju izobrazbu i obrazovanje za partijski i inovniki pomladak Na putu u sadanjost Pedesete godine openito vrijede kao razdoblje ope restauracije, tj. Ponovne uspostave tradicijskih obrazovnih struktura na cijelom podruju Tek ezdesetih, a jo vie sedamdesetih godina dolazi do zamaha osuvremenjivanja: zapoinje kritika naslijeenih obrazovnih ustanova. Opi val reforme zahvaa kole, nastavne planove i programe te oblikovanje nastave Osamdesete godine donose, zbog financijske situacije, meu inim, totalni zastoj zapoljavanja pedagoga, daljnje opadanje zabrana obavljanja poziva zbog pripadnosti organizacijama neprijateljskih ustavu

1. RAZDOBLJE: Prijelaz iz srednjeg vijeka k moderni

J. A. Komensky (1592-1670) Didactica Magna, Orbis pictus J. Locke (1632-1704) Misli o odgoju J. J. Rousseau (1712-1778) Emile, Contrat social I. Kant (1724-1804) to je prosvjeenost? Filantropi (Basedow, Salzmann, Rochow, Campe) Industrijske kole J. H. Pestalozzi (1746-1827) Lienhard i Gertruda, Pismo iz Stanza, istraivanja

1700

2. RAZDOBLJE: Prosvjetiteljstvo Pedagogijsko stoljee

1750

1800

3. RAZDOBLJE:

11

 1850 njemaka klasika, graansko drutvo u nastajanju, novovjeki obrazovni sustav

1900

4. RAZDOBLJE: Reformska pedagogija

F. D. Schleiermacher (1768-1934) Predavanja J. F. Herbart (1776-1841) Opa pedagogija F. D. Frbel (1782-1852) Odgoj ovjeka W. v. Humboldt (1767-1835) Humboldt/Svernke reforme, sveuilite, uiteljska kola, gimnazija, elementarne kole A. Diesterweg (1790-1866) Realne kole Herbartijanizam E. Key Stoljee djeteta H. Lietz, G. Wynecken, P. Gebeeb, seoski odgojni domovi, pokret mladei, pokret ena, drutveno/pedagoki pokreti B. Otto, G. Kerchensteiner, H. Gaudig, P. Oestreich kolska reforma NS centralistika dravna pedagogija Razdoblje restauracije Pokuaji obrazovne reforme

1933
5. RAZDOBLJE: Nacionalsocijalizam, obnova, sadanjost

1945

Ciljevi i norme u odgoju

Razlikovanje ciljeva, normi i vrijednosti
Cilj Cilj u uem smislu slui konkretnoj svrsi i opisu praktike intencije glede djelatnosti Ciljevi opisuju ili propisuju neko eljeno stanje ili sposobnost Ciljeve netko (snagom autoriteta ili moi) postavlja 12

Oni navode ideal za onoga koga treba odgajati (edukand) Impliciraju zahtjev za djelatnou odgajatelja Brezinka pie da cilj odgoja opisuje neku za edukanda kao ideal postavljenu psihiku dispoziciju i da od odgajatelja trai, da on djeluje tako da edukand zadani ideal ostvari to je mogue potpunije

Norma Norma je uvjerenje/predodba o zadanu stanju koje poiva iza cilja. Norme su se razvile u duim vremenskim razmacima i vrijede za vei kulturalni krug (npr. ljudska prava) Normu moemo razumjeti i kao generalni zahtjev koji ne vrijedi pojedinano ili jednokratno

Vrijednosti Od normi se razlikuju vrijednosti na kojima se one temelje temeljne vrijednosti (npr. vrednovanje neega kao dobro/loe)

Temeljne vrijednosti (npr. vrednovanje neeg kao dobro/loe)

Norma (npr. ne ubij)

Odgojni cilj (npr. odgoj miroljubivosti)

Funkcije i svojevrsnosti odgojnih ciljeva

Djelovanje nije mogue bez ciljeva Odluke glede odreenih ciljeva i iza njih poivajuih normi i vrijednosti, donose se u praksi

13

Da bi pruili mjerilo za kontrolu uspjeha, ciljevi trebaju biti formulirani kao pojmovi kojima se odreuje produkt (a ne proces) Cilj odgoja rauna s odreenim sredstvima odgajanja (od pohvala/kuenja, nagraivanja/kanjavanja sve do knjiga, institucija) Cilj odgoja i stil odgoja povezani su

Ciljevi odgoja danas

Dok su sve do 60-ih godina bili u sreditu disciplina, ispunjavanje dunosti, poslunost, poredak itd., posljednjih je godina dolo do promjene vrijednosti, a time i do promjene ciljeva odgoja Naglaavaju se vrijednosti samorazvijanja (emancipacija, upravljanje samim sobom, sposobnost za kritiku, itd.) Struja suprotna ovoj naglaava dunosti i vrijednosti prihvaanja (savjesnost, marljivost, spremnost na uklapanje u neki red) Suvremena rasprava kree se izmeu tih polova: o o Na jednoj strani naglaavanje zrelosti, sudionitva i emancipacije Na drugoj strani se otro kritizira da bi danas sumnjiavost bila ispred vjerovanja, kritika ispred ljubavi, svjetonazorska usmjerenost ispred usmjerenosti na znanost, neograniena sloboda izbora ispred svijesti o dunosti

Ostaje injenica, da norme i bitni ciljevi odgoja nastaju uvijek u dijalektikom procesu izmeu dvaju polova: iskustva i refleksije

14

Modeli odgoja
Odgoj kao komunikacija, interakcija i reprodukcija
U svojemu klasinom djelu o teorijama odgojnog proces, Mollenhauer razlikuje tri pristupa: 1. Odgoj kao komunikacijsko djelovanje u toj su komunikaciji vane njezina kognitivna struktura, definicija odnosa, te sadraji komunikacije i simbolika sredstva komunikacije 2. Odgoj kao interakcija prema teoriji simbolikog interakcionizma, odgojni proces je, na socijalnoj mikrorazini, simboliki posredovano djelovanje 3. Odgoj kao reprodukcija taj pristup nastoji materijalistiki utemeljiti interakcionistiko shvaanje odgoja. Odgoj je time re-produkcija ekonomskih odnosa moi i uvjet proizvodnje

etiri modela - Kron

1. Funkcionalni-intencionalni odgoj Funkcionalni odgoj misli o drutveno djelatnim imbenicima, koji nisu stvoreni da bi odgajali, ali utjeu na mlade. Spektar takvih imbenika obuhvaa televizije, ilustrirane asopise i uope medije, socijalne norme, sve do obiaja ili navika U intencionalnom odgoju u sreditu je odnos face-to-face i namjerni utjecaj pedagogije Intencionalni i funkcionalni odgoj ograniavaju jedan drugoga

2. Pedagoki odnos Ovaj model opisao je ponajprije Hermann Nohl unutar reformske pedagogije, u prvoj treini 20. stoljea, kao pedagoki odnos, a znai strastan odnos zrela ovjeka prema ovjeku-u-postojanju, i to poradi njega sama, da tako doe do vlastita ivota i oblika Odgajatelj podjednako uzima u obzir stvarnost mlada ovjeka, kao i anticipiranu idealnost Pritom je i dijete aktivno i odgovorno za svoj proces odgajanja i obrazovanja, pa se stoga radi o meusobnom odnosu

3. Odgoj kao promjena ponaanja 15

U bihevioristikoj psihologiji uenja polazi se od injenice da organizam pokazuje spontane aktivnosti, ali se i oblikuje pojaanjem svog ponaanja Definicija ponaanja opazivi i mjerljivi postupci omoguuje postupno izgraivanje pojedinanih jedinica ponaanja i njihovo kombiniranje u sloenije nizove ponaanja Time postaje pedagogijski relevantna definicija jasnih ciljeva za socijalno ponaanje kao i oblikovanje odgovarajue okoline koja eljeno ponaanje jaa

4. Odgoj kao simbolika interakcija Ova teorija nastoji pokazati kako drutvo ini ovjeka drutveno sposobnim za djelovanje, kako ovjek uspijeva postati nezamjenljivim subjektom, te kako mu polazi za rukom izgraditi vlastiti identitet Simboliki interakcionizam s pomou misaone figure interakcionizam prekida s predodbom o odgoju kao jednostranoj intencionalnosti od strane odgajatelja

Strukturalni model odgoja

Razliite definicije pojma, modeli i teorijske osnove o odgoju dadu se saeti samo u otvorenom modelu, tj. onom koji je povoljan za irenje i sadrajno ispunjavanje. On se moe odnositi samo na ope strukturne momente odgoja kao na polje djelovanja razliito od drugih podruja ivota, ali se ne moe utvrditi to je dobar a to lo odgoj, koje su norme, a koji ciljevi Takav model nee obuhvatiti bit odgoja u fenomenologijskom smislu, on e ponuditi elemente mogueg pojanjavanja pojmova 1. Odgoj je intencionalan; on nastoji ostvariti ciljeve, norme i vrijednosti. Odgojno zbivanje je svojom intencionalnom strukturom usmjereno na ukidanje sama sebe. Ne postoji odgoj bez ciljeva i svjesnosti 2. Odgojno zbivanje je interakcijski proces. U njemu se tumaenje smisla i radnji usmjeruju na djelovanje drugoga. Odgajatelj i edukand uzimaju meusobne uloge kojih karakter ovisi o drutvenom institucionaliziranju odgoja. Nema odgoja bez meusobnog utjecaja 3. Procesi koji pritom nastupaju su mnogostruko metodiki organizirani i upravljeni na uvjete uenja adresata, koji je pak pozvan na samodjelatnost. Odgoj kao injenje ne postoji 16

4. Odgoj je ukljuujui ciljeve i procese interakcije upleten u historijsko-drutveni kontekst, pa podlijee procesima promjene. Ne postoji odgajanje kao takvo 5. Odgoj se ostvaruje kroz sadraje, predmete, teme, itd., koji se odnose na kognitivnu razinu (znanje, uvid) afektivnu razinu (stavovi) ili razinu djelovanja (umijea). Ne postoji odgoj u (zrakopraznom) prostoru lienu sadraja

Drutveno-historijsko-socijalni kontekst ivota Institucije ivota (npr. kola, obitelj) interakcija

Opadanje kompetencije uloge Namjerno metodiko djelovanje Predmeti teme

odgajatelj

edukand

Odgojni ciljevi (norme, vrijednosti)

Zahtjevi suvremene pedagogije

Iritacija postmoderne
Pojmom postmoderna obuhvaen je dubokoseni proces promjene i kritika moderne Pod modernom se misli razdoblje od prosvjetiteljstva sve do posljednjih desetljea 20. stoljea

Izazov postmoderne
Postmodenim miljenjem nije bila samo razvijena kritika analiza kulture Ne postoji vie jedinstvo, ne postoji nikakav osiguravajui temelj, nema nikakvog boga: Odabire se pluralizam stilova ivota, traga se za individualnou umjesto za identitetom zahtjev za sposobnou sueljavanja i tolerancije naspram individualnosti drugih

17

Postmoderna i pedagogija/znanost o odgoju

Konrad Wnsche kontingencija umjesto telosa tj. u svako doba biti otvorenim za bilokakvo iskustvo namjesto telosa, dakle ciljnog normiranja odgoja Dvije linije rasprave: o Dieter Lenzen zalae se za refleksivnu znanost o odgoju. Prema njemu se teoriji naprosto ne moe vratiti njezina referencija s pomou nove definicije odnosa teorija-praksa, jer postoji hiperstvarnost koja poiva onkraj znanstvene teorije i prakse Helmut Peukert pita, ne vodi li takvo miljenje bijegu pred globalnim problemima i fragmentiranju zbiljnosti uz pomo industrijske kulture odreene medijima. On kae da se je pedagogijsko miljenje moderne uvijek upravljalo kritiki i prema samomu sebi i to: Time to je pokretanje drutvenog razvoja bilo ujedno i protest protiv njegovih razornih tendencija Time to je to miljenje tragalo za alternativama i novim ivotnim oblicima, koji su trebali izvesti iz otuenja

Sadanja znanost o odgoju treba sebi: 1. Postaviti pitanje o normativnim posljedicama pedagoke interakcije 2. Na temelju tog zahtjeva, razvijati neku teoriju odgoja i obrazovanja 3. Dovesti u svezu odgovarajuom teorijom drutva i njegovim podsustavima

Aktualni zahtjevi pedagoke prakse i pedagogijske teorije

Ekologija mir Trei svijet
Ekoloka kriza (troenje prirodnih resursa, unitavanje prirodnog okolia, globalne klimatske promjene) posljednjih je godina dovela do zahtjeva za novim uenjem. Razvila su se tri razliita didaktika koncepta: 1. Odgoj za okolini svijet rjeenje krize trai se izmijenjenom tehnikom i znanou i trai se neki novi odnos prema prirodi i budunosti 2. Ekoloko uenje naglauje razvoj samooblikovanih ivotnih prostora

18

3. Ekopedagogija kritiki preispituje prirodne znanosti i tehniku kao vlastitu maksimu Odgoj za mir pokuaj da se rat, sila i ugnjetavanje u odgojnom procesu tumae kao razlozi nemogunosti ljudskog zajednitva. Cilj je promjena zauzetih stavova. U odgoju za mir vodea su etiri naela: 1. Analiza aktualnih konflikata 2. Razvoj sustavnih predodbi koje se odnose na mir 3. Ukljuenje historijske dimenzije 4. Izgradnja praktikih oblika postupanja koji se odnose na mir Trei svijet povezivanje i uzimanje u obzir subjektivne pogoenosti uenika (odakle dolazi guma za nae tenisice?)

Interkulturalni odgoj
Tema Trei svijet s problematikom useljenika neposredno se preplie s tematikom intekulturalnog odgoja. Socijalizacija inozemne djece i mladei praena je temeljnim sukobom: ta djeca i mlade su izloeni dvama razliitim sustavima vrijednosti, normi i ponaanja, meu kojima se oni svakodnevno moraju snalaziti i to s ozbiljnim posljedicama po razvoj njihova identiteta Dananji interkulturalni odgoj naglauje da upravo heterogenost treba shvatiti kao ansu uenja. Djeca trebaju biti odgajana u drutvu obiljeenom raznovrsnou. To znai promjenu cjelokupne nastave, promjenu kurikuluma, nova sredstva pouavanja itd. Jedan od glavnih problema je nastava iz materinskog jezika koju treba organizirati za inozemne uenike Ciljevi multikulturalne nastave su razvijanje sposobnosti zapaanja kulturalnih razlika i kulturalne mnotvenosti, ali i sposobnosti kritike kulture, zajednikog razvoja ivotnih mogunosti, te pomo kod tranja izlaza iz konflikata kolska nastojanja imaju samo ogranien uspjeh. To se pokazuje meu inim to tome, to otprilike polovica inozemne mladei ne dobiva nikakvu izobrazbu za poziv

Problemi u podruju socijalne pedagogije

ini se da otru granicu izmeu problematinih i normalnih situacija u kojima dijete raste, nije lako povui Pokazalo se, npr., kako su djeca rastavljenih roditelja u 30%-50% sluajeva normalna 19

Nasilje je za kole svakodnevna pojava. Drogiranje je ve dugo problem mladei i srednjeg i vieg sloja Problemi kojima se bavi socijalna pedagogija lee u svakom polju socijalizacije: promjene obitelji kao instancije socijalizacije, promjene u mladei i njenim subkulturama Treba se pozabaviti problemima: zlostavljanje djece, seksualna zlouporaba, samoubojstva kod mladei, rastui psihosomatski poremeaji i bolesti. Treba razmisliti i o uinku medija na djecu i mlade Postavlja se pitanje, treba li socijalna pedagogija jedino ublaiti probleme to ih stvara drutvo? Mora li ona moda, kako bi se dolo do uzroka u pedagogijskom promiljanju drutvenih odnosa, pokazivati gdje valja zahvatati politiko-drutveno?

Seksualna pedagogija i AIDS

U posljednje vrijeme je aktualizirano bez daljnjeg vano pitanje spolnog odgoja kroz problematiku vezanu uz AIDS Posljednjih se desetljea seksualna pedagogija diferencirala u tri pravca: 1. negativni (ili represivni) spolni odgoj koji iz nagonskodinamike koncepcije izvodi restrikciju kao pedagoku preporuku 2. emancipacijski spolni odgoj koji spolnost shvaa u povezanosti potinjavajuih drutvenih sklopova i koji podupire razlabavljanje vrsto propisanih odnosa 3. afirmativan spolni odgoj koji se s liberalnim dranjem tie biologije i (crkvenih) normi

Seksualnost i pitanje razlike izmeu spolova

Seksualnost i time i spolni identitet (to je muko, to je ensko) postali su aktualnim problemom Radi se o razrjeenju patrijarhata i mukobivstva, dakle o konceptu socijalizacije mukobivstva, kod kojeg se status i jastvo ne izgrauje na procjeni ena ili na potinjavanju niih

Slobodno vrijeme i zdravlje

Gospodarske i drutvene promjene uinile su slobodno vrijeme aktualnim pedagokim problemom Na rad i slobodno vrijeme se gleda kao na jednakovrijedne individualne i socijalne ivotne vrednote

20

To je podloga pedagogije slobodnog vremena koja ljude razliitih drutvenih i starosnih grupa hoe potpomoi u etiri podruja uenja i odgajanja: drutvenom, kulturalnom, stvaralakom, komunikacijskom Animacija u slobodnom vremenu je time temeljni oblik odgojne djelatnosti budunosti Time se ujedno govori o jo jednoj aktualnoj temi moderne pedagogije: o zdravlju. Moe li odgoj pridonijeti zdravlju u sve bolesnijem drutvu? Pojam zdravlja kako ga je Svjetska zdravstvena organizacija odredila (Zdravlje je stanje neogranienoga tjelesnog, duevnog i drutvenog blagostanja), u meuvremenu je problematiziran u sklopu kritike drutva

Obrazovni sustav budunosti

Jedna od tendencija modernog drutva jest i privlaenje obrazovnih institucija da se ukljue u rjeavanje drutvenih problema vedski istraiva obrazovanja Torsten Husn ovako saimlje neke od proturjenih trendova budunosti: 1. Druga industrijska revolucija preko elektronike i kompjuterske tehnologije pretpostavlja ne samo osnovno obrazovanje u podruju informacijske tehnologije, ve i nadogradnju ve steenog znanja i obrazovanja. To nerijetko znai i potpuno prekolovanje. Obrazovanje odraslih sve e se vie shvaati kao ono koje se i nadalje gradi 2. Urbanizacijom u porastu ujedno slabe drutvene kontrole: u gradovima nas mori anonimnost, nepripadanje i otuenost, sa svim popratnim pojavama to vode kriminalu. Istodobno e doi do pojaanog sueljavanja s ljudima najrazliitijih vrijednosnih predodbi. Pluralistiki sustav vrijednosti e praviti tekoe onima koji za svoje djelovanje oekuju tvrdu vodeu liniju: rast e sklonost spram faistike ili drugih razrjeiteljskih ideologija 3. Znatno due pohaanje kole sve veeg broja mladih jaat e birokratsku tendenciju u upravljanju obrazovanjem. To znai opasnost, da mladi ljudi sebe sve vie doivljuju kao objekt organizacije drutva neprozirne strukture 4. Obrazovanje i steene sposobnosti se u drutvu koje ui kao vie od podrijetla i steena imutka. Informacije koje su potrebne upravo glede eksplozije znanja tehnologijski su lake raspoloive. To za obrazovne institucije ima loe posljedice: uenje postaje vanijim od pouavanja. Za kolu to znai preispitivanje njezina sadraja koji se ui to se mora uiti, to ne

21

5. Cijeli sustav obrazovanja stoji pred jednom fazom porasta koja nikad prije nije postojala. Barem 80% mladih e svoje obrazovanje produiti. vrsta vezanost za ikakvu odreenu izobrazbu za poziv vrijedi sve manje. Vanim e biti ope obrazovanje kako bi se ovladalo irokim spektrom nepredvienih zadataka. Sve se vie naglauje razvoj tzv. kljunih sposobnosti (npr. mo analitikog miljenja, sposobnost timskog rada, samostalnost, samoinicijativa i sl.) 6. Oblici uenja e se ubudue promijeniti. Mediji kao skladita informacija izmijenit e tradicionalnu ulogu uitelja. Uitelj budunosti e prije biti dijagnostiar uenja, koji uenicima na raspolaganje stavlja prikladan materijal za uenje i pomae im savjetom. Umnaat e se TV-teajevi, uenje stranih jezika itd. Porast e uenje u manjim skupinama s 10-20 sudionika, te informiranje u veim grupama, zatim timska i visokoindividualizirana nastava. kola budunosti biti e kola drutva koje ui, drutva raznolikih i mnogostrukih potreba 7. Obrazovne ustanove e morati proiriti svoju funkciju pouavanja, kako bi ve u sadanjici za djecu i mlade bile smisaonim iskustvenim prostorom. To znai rjeavanje sve vee potrebe za savjetovanjem uenika kod rjeavanja osobnih problema, pitanja odabira budue kole ili profesije i pomo kod odgojnih tekoa

Socijalizacija
to znai socijalizacija?
Ne postoji odreena socijalizacija, ve samo teorijske postavke o socijalizaciji Socijalizacija je pojmovni konstrukt, snop teorijskih pitanja i problemskih postavki. To je dodue u stvarnosti postojei, sli ne konkretni opipljiv 22

predmet istraivanja. Ako hoemo: ti je model koji slikovito prikazuje ono to nije tako zorno. Pojam socijalizacije uveo je francuski d+sociolog Emile Durkheim (1907), da bi oznaio dogaanje podrutvljenja ovjeka, tj. djelovanje drutvenih uvjeta na oblikovanje ljudske osobnost. Openito prihvaena definicija Geulena i Hurrelmanna: socijalizacija se moe shvatiti kao proces nastajanja i razvoja osobnosti u meusobnoj ovisnosti o drutveno posredovanom socijalnom i materijalnom svijetu okoline. Pritom je osobito vano kako se ovjek izgrauje u drutvenog subjekta sposobna da djeluje Socijalizacija se usmjerava 1. Protiv jednostrano biologijskih shvaanja, koja razvoj ovjeka svode na genetski unaprijed dane imbenike udeenosti 2. Protiv idealistike i individualistike pozicije, koja prihvaa imanentan proces sazrijevanja za genezu osobnosti 3. Protiv pedagogijski reducirane perspektive, koja u sredite pedagogije stavlja intencijski utjecaj odgajatelja na mlada ovjeka (pedagogijski odnos) Jednostavnije reeno: pri postavljanju pitanja u smislu teorije socijalizacije stoji postajanje lanom u nekom drutvu To postajanje lanom se u teoriji socijalizacije razmatra: 1. S obzirom na subjekt: naglauje se aktivna uloga odrastajueg ovjeka u procesu razraunavanja jer on samo tako postaje drutvenim subjektom sposobnim za djelovanje 2. S obzirom na institucije: koje postavljanje ciljeva, koju funkciju imaju drutvene institucije, kako posreduju vrijednosne stavove 3. S obzirom na kulture: to ljude nekog drutva ili grupe povezuje jedne s drugima, to ih ini slinima, to je njihova kultura U sreditu novijih istraivanja socijalizacije stoji model subjekta koji produktivno prerauje stvarnost. To znai da obje velike jedinice analize, drutvo na jednoj strani i organizacijska psiha na drugoj, nalaze svoje sjecite u osobnosti, odnosno u razvoju osobnosti. Sam proces posredovanja zbiva se bitno interakcijom, komunikacijom i aktivnostima.

23

Najvaniji teorijski pristupi

Kod Hurrelmanna i Tillmanna razlikuju se velika klasina teorijski podruja: 1. Psihologijske (bazine) teorije: to su psihologija uenja i ponaanja, psihoanaliza, kognitivna (i razvojna) psihologija i ekologijska osnova 2. Sociologijske (bazine) teorije: strukturalnofunkcionalna teorija, interakcionistia teorija i drutvena teorija (ukljuujui materijalistiku osnovu) Mnotvo pristupa kompleksu socijalizacije potvruje kako ne postoji odreena socijalizacija

Psihologijske teorije
a) Psihologija uenja i ponaanja Temeljni iskazi Uenje se u klasinom biheviorizmu shvaa kao nastajanje veza izmeu podraaja i reakcije Ponaanje se tumai kao rezultat ovjekove reakcije na impulse (podraaje) iz okoline Pritom nije odluujui niti genetski utjecaj niti unutarnji proces sazrijevanja: naprotiv, ponaanje se istrauje kao prerada iskustava nastalih utjecajima okoline Glavni koncepti bili su pritom klasino uvjetovanje i operantno uvjetovanje Prema tom konceptu ovjek je naelno spreman za aktivnost; njegovo operantno ponaanje ima najprije obiljeje pokuaja i pogreke, pri emu o stjecanju odreenih naina ponaanja (uenja) odluuju pozitivna ili negativna potkrepljenja

Kritika Teorijske osnove pokazuju mehanicistiki model ovjekova ponaanja i uenja, jer su unutarnji psihiki procesi naprosto podreeni crnoj kutiji koja se ne da ispitivati; ispituju se tek kratkotrajne sekvence uenja koje ne vode nekomu modelu razvoja u smislu ontogeneze ovjeka niti nekom obuhvatnom modelu osobnosti; najposlije, drutvena strana toliko vanih uvjeta okoline ne sagledava se kritiki Bitan napredak pokazuju noviji radovi Alberta Bandure (1979.) o uenju prema modelu. Ali, preuzimanje ponaanja nekog modela nije puka imitacija. U ophoenju s drugim ljudima (socijalni modeli), mi gradimo 24

kognitivne sheme i sustav pravila koji upravljaju naim ponaanjem. Time uenjem (sukladno bihevioristikom postulatu) ostaje ovisno o socijalnim utjecajima i odnosima, ali se naglauje vlastita ovjekova aktivnost te kognitivna prerada b) Psihoanaliza Temeljni iskazi Sve psihoanalitike kole naglauju znaenje nesvjesnog za ljudsku osobnost, njezino nastajanje, njezino ponaanje Pozadina prividno namjernih i racionalnih radnji su nama skrivene nesvjesne sveze Te psihike strukture izrastaju na procesima izmeu roditelja, djece i svijeta okoline, u procesima osjetilno emocionalne interakcije Mertens: Teite je na naglaavanju transakcijskog i na ukljuenju nesvjesnih oekivanja i fantazija Nastajanje (konfliktne) subjektivnosti zbiva se prema tom shvaanju u stalnom procesu interakcije, tj. afekti, spoznaje i namjere ovjeka promatraju se kao izraz interakcijskih scena Za postavke teorije socijalizacije od znaenja je takoer i model faza psihoseksualnog razvoja. Taj se model usmjerava prema tijeku libidinoznog zaposjedanja razliitih regija i ujedno integrira upravo ocrtane instance

Psihoseksualni razvoj djeteta

1. faza 2. faza 3. faza Oralna faza (1. godina ivota) Analna faza (2.-3. god.) Falusna faza (2.-5. god.) Erogena zona: usta Zadovoljenje: sisanje Objekatski odnos prema majci Erogena zona: mar Zadovoljenje: zadravanje, otputanje Erogena zona: penis odn. klitoris Zadovoljenje: masturbacija se zavrava edipovskom situacijom Identifikacija s istospolnim roditeljem, time psihiko spolno diferenciranje Izlaenjem iz edipovske situacije dijete stupa u seksualnu fazu latencije, koja se zavrava stupanjem u pubertet (oko 13. godine ivota)

4. faza

Daljnje faze

Kritika Novija psihoanaliza znatno je korigirala, proirila i varirala Freudove osnovne postavke To se dade pokazati npr. na nastajanju spolnog identiteta, do ega dolazi ve nakon roenja. Za nj nikako nije presudna samo Edipova faza

25

c) Kognitivna psihologija razvoja Temeljni iskazi Jean Piaget je osniva teorije kognitivnog razvoja Polazi se od ope sklonosti subjekta da se prema materijalnoj i socijalnoj okolini odnosi tako da ju aktivno usvaja: ljudi svojim djelatnim aktivnostima dospijevaju do nekog razumijevanja okoline ovjek koji odrasta razvija svoje unutarnje strukture u interakciji s uvjetima okolnog svijeta Dijete se razvija samo, ali ono to ne ini potpuno slobodno i nevezano, ve se prilagouje okolini. Ono to ini u jednom utvrenom redoslijedu Piaget je izradio sheme poretka za te procese usvajanja i prerade Kognitivne strukture formiraju se genetski

Kritika Kritiki je bilo zapaeno na raun Piageta sljedee: jedva da igra neku ulogu oblik socijalne odnosno materijalne okoline, kvaliteta socijalnih interakcija u drutvenim grupama, te nain konkretna oblikovanja socijalnih uvjeta ivota, jer se svijet okoline shvaa samo kao neke vrste medij gdje se razvoj osobnosti zbiva

d) Ekologijski pristup Temeljni iskazi Teorijski pravac ekologije psihologije razvio je Bronfenbrenner Od Piageta je preuzeta teza o aktivnu ovjeku koji kreativno usvaja svijet okoline No, kako i okolina utjee na ovjeka, postaje nunim i moguim proces meusobne prilagodbe u smislu prava odnosa meusobnosti

Kritika Koncept je odve nov. Stoga konkretni empirijski istraivaki radovi koji se na njemu zasnivaju zasad zaostaju na mikroanalitikoj razini i manje obuhvaaju sloene veze socijalnokulturalnih uvjeta

Sociologijske teorije
a) Strukturalnofunkcionalna teorija Temeljni iskazi Socijalizaciju gleda iz perspektive promatraa (ili na makrorazini) Talcott Parsons (1902-1979) je utemeljitelj teorije 26

Pitanje je: Koji su uvjeti stabilnosti jednog drutvenog sustava? Pojam struktura oznauje statiki aspekt sustava Pojam funkcija oznauje dinamiki aspekt sustava Parsons razlikuje razliite sustave: 1. Organski sustav ovjekove osobnosti ine osnovne fiziologijske funkcije 2. Psihiki sustav ima zadatak da te nagonske energije ovjeka upravi ka drutveno prihvaenim putovima 3. Socijalni sustav oznauje obrazac odnosa izmeu onih koji djeluju

Najobuhvatniji je sustav drutva. Urastanje u drutvo se zbiva uenjem uloga. Proces socijalizacije je preuzimanje sve veeg i sve diferenciranijeg broja uloga, preko ega ovjek u sebe prima vrijednosne postavke i norme socijalnog svijeta okoline, tako da one napokon postaju ciljevima i motivacijskim snagama vlastita djelovanja

Kritika Socijalizacija zapravo na kraju znai podrutvovljenje ovjek nije shvaen kao subjekt koji shvaa i aktivno oblikuje okolinu, on stoji nasuprot nadmonu drutvu, od ijih utjecaja jedva da se moe obraniti

b) Simboliki interakcionizam Temeljni iskazi Interakcionizam polazi od perspektive sudionika (ili od mikrorazine): svagdanja interakcija stoji u sreditu zanimanja Utemeljitelj je George Herbert Mead (1863-1931) Mead razjanjuje osnovno obiljeje ljudske interakcije na razlici ovjeka i ivotinje: ivotinja reagira na podraaj druge ivotinje, a da ne pita za njezinu namjeru ili znaenje. Drukije je kod ljudi: u svakidanjoj interakciji polazimo od toga, da jezini izriaji drugoga ovjeka, imaju odreenu namjeru, da ja njihovo znaenje mogu razumjeti. Pritom je odluujue da Ja (ego) sebe mogu staviti u nain gledanja drugoga (alter), dakle komunikaciju mogu vidjeti njegovim oima Mi dakle meusobno interpretiramo u interakciji nae uloge i djelujemo odgovarajue. Taj proces Mead naziva preuzimanje uloga (role-taking)

27

Na odgovarajui nain ego oblikuje svoju ulogu djelovanjem prema zacrtanom planu vlastita identiteta, koji se ne mora poklapati s onim to alter od njega oekuje; ego dakle gradi ulogu. Mead taj proces naziva role-making Time biva jasno da u role-taking i role-making lei koncept socijalizacije u smislu teorije djelovanja, koji koncept polazi od ovjeka kao onoga koji naelno kreativno i produktivno oblikuje i prerauje svijet okoline ovjek je stvaralaki interpretator i konstruktor vlastitog socijalnog svijeta ivota Ovdje se pokazuje da simboliki interakcionizam shvaa razvoj osobnosti kao zajedniku naizmjeninu igru podrutvljenja i individualizacije, pri emu drutveni uvjeti zacijelo utjeu na strukturu ovjekove svijesti i njegovo djelovanje, ali ih ne determiniraju

Kritika Kritiki se prigovara da ta pozicija ne stavlja na raspolaganje nikakav analitiki instrument za utvrivanje linije moi, utjecaja i konflikata industrijskih drutava No ovdje su se socijalne strukture oslobodile svojih tvoraca i imaju vlastitu dinamiku, ime predstavljaju vlastitu zbilju koja se ne iscrpljuje u tomu koliko to subjekt o njoj zna i kako ju tumai

c) Socijalnoteorijski pristup Temeljni iskazi Habermas povezuje temeljnu kritiku Parsonove strukturalnofunkcionalne teorije s nadovezivanjem na simboliki interakcionizam Pri tom uzima u obzir psihoanalizu, teorije razvoja i djelovanja te analize u smislu filozofije drutva Habermas pita o osnovnim kvalifikacijama subjekta potrebnim za djelovanje unutar interakcionistikog koncepta. Radi se o sljedeem: o Mnoge uloge omoguuju sudionicima tek malo zadovoljenja, pa ipak oni moraju odravati interakciju: to ini poeljnim sposobnost za toleranciju na frustraciju (egrt trpi nesposobna metra) Oekivanje uloga nerijetko je difuzno i treba ga protumaiti, pa je potrebna sposobnost podnoenja takvih nejasnoa i viestranosti (uitelj koji treba djelovati i irokogrudno i pravno besprijekorno)

28

Subjekti ne djeluju na temelju uloga koje su bez veih tekoa internalizirali, ve prema ulozi naelno imaju reflektirajui odnos (pedagog koji se protivi ocjenjivanju)

Habermasov teorijski zahtjev ispunjava mnoge zahtjeve u svojoj sloenoj arhitekturi: On u sredite stavlja razvoj aktivnog (jezino) djelatnog subjekta, opisuje svezu izmeu razvoja subjekta i nadreenih razina procesa socijalizacije, te razrauje odnos izmeu postojee formacije drutva i struktura identiteta koji se formiraju

Kritika Kritizirano je jednostrano naglaavanje dominacije jezine kompetencije naspram npr. Emocionalnoj dimenziji

Novije integrativne istraivake osnove

Aktualna pitanja vezana za teorije socijalizacije o Osnove u smislu usporeivanja kultura opisuju i analiziraju ivotne i izraajne oblike razliitih kultura Historijsko istraivanje socijalizacije naglauje u povijesti odgoja stajalite u smislu sociologije kulture i odgoja Kao sveza socijalne strukture i socijalizacije istrauju se razdioba i pripadanje puanstva socijalnim podraajima uzrona komponenta njihovih ivotnih ansi Osnove u smislu teorije o tijeku ivota istrauju proces interakcije glede njihova vremenskog odvijanja unutar neke biografije

Instance socijalizacije
Kada socijalizacija istrauje proces postajanja lanom u nekom drutvu u presjeku drutva i osobnosti, onda su, naravski, rezultati ispitivanja prema instancama

Prvi primjer obitelj

Posljednjih se godina znatno izmijenio oblik obitelji kao jedne od sredinjih instancija socijalizacije. To se dade pokazati s obzirom na tri aspekta: 1. Obitelj vie nije statika jedinica, koja svojim strukturama interakcije ravnomjerno i trajno utjee na ivotni svijet djece 2. Jednu i istu obitelj djeca (i roditelji) doivljavaju razliito; sve ovisi o trenutku nastupanja djeteta 3. Ispitivanja vezanosti pokazuju da dijete ve vrlo rano stjee kognitivni temeljni obrazac koji primjenjuje u prenosi na druge socijalne odnose 29

Drugi primjer kola

Ona je najdosljedniji izraz institucionaliziranja odgoja u vrlo sloenim drutvima s organiziranom podjelom rada Uinak kolske socijalizacije obuhvaa sljedea glavna podruja: o o o o kolski sustav kolska klima Odnos uenik-uenik Odnos uitelj-uenik

Socijalizacija uvjetovana spolom

Tzv. spolno specifina socijalizacija Djevojke i djeaci dolaze u kolu, a kola kako pokazuju istraivanja uvruje spolno specifine razlike u ponaanju, ukljuujui kognitivne, emocionalne i motivacijske aspekte Na razini ophoenja meu djeacima i djevojicama moe se zapaziti jasno spolno specifino hijerarhiziranje. U nastavnim je sadrajima klieizirani prikaz uloge spolova. Izbor struke pokazuje spolno specifine jednostrane preference odreenog spola Sve to vodi naelnoj raspravi o koedukaciji. Ona se kree izmeu feministikih zahtjeva z a kole za djevojke i prijedloga za promjenu koedukacijskih kola Rezultati istraivanja socijalizacije uvjetovane spolom izvan kole su, meutim, jo jedva pregledni. Oni seu od najranijih razliitih interakcija sa enskom i mukom dojenadi, preko tjelesne socijalizacije (muka i enska tjelesnost je kulturalni simbol),, emocionalne socijalizacije (izraavanje emocija pridaje se enama), socijalizacija kroz medije, sve do mukog i enskog morala i do studija glede temelja socijalizacije za i kroz spolom uvjetovanu podjelu rada Aktualne tendencije promjene su pritom npr. Promjena spolno specifine podjele rada i izmijenjena struktura obitelji Stara polarnost spolova, karakterizacija muevnosti i enstvenosti tendencijski gubi svoj sadraj prestizanjem i prekoraivanjem odreenih granica

30

Teorijski to znai takoer otklon od paradigme spolno specifina socijalizacija i ukazuje na primjenu koncepta k individualnom (ili subjektivnom) oblikovanju ivota i razvoja, s jedne strane, ka drutvenim procesima konstrukcije i produkcije nae zbiljnosti, s druge

31