HRVATSKA NORMA

HRN EN 62305-2
Prvo izdanje 2008-xx

Zatita od munje 2. dio: Upravljanje rizikom

Sadraj PREDGOVOR .................................................................................................................6 UVOD ..............................................................................................................................8 Djelokrug promatranja ................................................................................................ 10 Upuivanje na norme.................................................................................................. 10 Nazivlje, definicije, oznake i kratice ............................................................................ 10 3.1 Nazivlje i definicije ............................................................................................... 11 3.2 Popis oznaka i kratica ......................................................................................... 15 4. OBJANJENJE NAZIVA ............................................................................................ 18 4.1 tete i gubici ........................................................................................................ 18 4.2 Rizik i sastavnice rizika ....................................................................................... 21 4.3 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na graevinu ............................... 24 4.4 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na opskrbne vodove.................... 25 4.5 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika ........................................................... 27 5. UPRAVLJANJE RIZIKOM .......................................................................................... 28 5.1 Osnovni postupak................................................................................................ 28 5.2 Graevine koje treba uzeti u obzir za procjenu rizika .......................................... 29 5.3 Opskrbni vodovi koje treba uzeti uz obzir pri procjeni rizika ................................ 29 5.4 Prihvatljivi rizik RT ................................................................................................ 29 5.5 Postupak prorauna nunosti zatite................................................................... 30 5.6 Postupak pri proraunu gospodarske opravdanosti zatite ................................. 31 5.7 Zatitne mjere ..................................................................................................... 33 5.8 Izbor zatitnih mjera ............................................................................................ 33 6. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA GRAEVINU ................................................ 35 6.1 Osnovna jednadba ............................................................................................ 35 6.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u graevinu.................................. 36 6.3 Procjena sastavnice rizika zbog udara munja pokraj graevine .......................... 36 6.4 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod spojen na graevinu (S3) 36 6.5 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na graevinu (S4) ............................................................................................................... 37 6.6 Zbirno o sastavnicama rizika za graevine ......................................................... 39 6.7 Podjela graevine na zone ZS ............................................................................. 40 6.8 Procjena sastavnica rizika u graevini sa ZS zona .............................................. 40 7. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA OPSKRBNE VODOVE ................................. 42 7.1 Osnovne jednadbe ............................................................................................ 42 7.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod ............................. 42 7.3 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda ................ 42 7.4 Procjena sastavnice rizika zbog udara munje u graevinu na koju je opskrbni vod spojen 43 7.5 Zbirno o sastavnicama rizika za opskrbni vod ..................................................... 44 7.6 Podjela opskrbnog voda na odsjeke SS ............................................................. 44
U

1. 2. 3.

Dodatak A (obavijesni) Procjena godinjeg broja opasnih dogaaja N Dodatak B (obavijesni) Procjena vjerojatnosti Px tete na graevini Dodatak C (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka Lx na graevini Dodatak D (obavijesni) Procjena vjerojatnosti Px tete na opskrbnom vodu Dodatak E (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka Lx na javnoj opskrbi (uslugama)

45 54 61 67 71 2

Dodatak F (obavijesni) Dodatak G (obavijesni) Dodatak H (obavijesni) Dodatak I (obavijesni) Dodatak J (obavijesni)

Sklopni prenaponi Proraun trokova gubitaka Analiza primjera graevina Analiza primjera opskrbnih vodova telekomunikacijski vod Pojednostavljeni program za procjenu rizika za graevine

73 54 55 81 87 117

Izvori ......................... ...........................................................................................

Slika 1 Postupak odluivanja o nunosti zatite ................................................. 32 Slika 2. Postupak prorauna trokovne opravdanosti zatitnih mjera ................ 33 Slika 3 Postupak izbora zatitnih mjera za graevine ......................................... 35 Slika 4. - Postupak izbora zatitnih mjera za opskrbni vod .......................................... 36 Slika 5. - Graevine na krajevima voda: graevina na kraju b koju treba zatititi (graevina b) i susjedna graevina na kraju a voda (graevina a) ....................... 39 Slika A.1 Sabirna povrina Ad za usamljenu graevinu......................................... 48 Slika A.2 Graevina sloena oblika ......................................... .......................... 49 Slika A.3 Razne metode za odre. sabirne povrine za graevinu na slici A.2 .. 50 Slika A.4 Graevina koju e se uzeti u obzir pri proraunu sabirne povrine Ad .. 51 Slika A.5 - Sabirne povrine (Ad, Am, Ai, Al) .................................. .......................... 55 Slika I.1 Telekomunikacijski vod koji treba zatititi.................. .......................... 106 Slika J.1 - Primjer prorauna za seosku kuu (bez zatitnih mjera) .................... 117 Slika J.2 - Primjer prorauna za seosku kuu (sa zatitnim mjerama) ................ 118 Tablica 1 Izvori teta, vrste teta i vrste gubitaka ovisno o mjestu udara munja ....... 21 Tablica 2. Rizik u graevini za pojedinu vrstu tete i gubitka ............... ..................... 22 Tablica 3. - Sastavnice rizika koje treba uzeti u raun za pojedinu vrstu gubitaka u graevini.................................. .......................... ............... ............ .......... .................... 25 Tablica 4. - Sastavnice rizika s kojima treba raunati prema vrsti gubitaka................... 27 Tablica 5. - imbenici koji utjeu na pojedine sastavnice rizika u graevini................. 28 Tablica 6. imbenici koji utjeu na sastavnice rizika za opskrbni vod......... .................. 29 Tablica 7. Tipine vrijednosti prihvatljivog rizika RT... ............ ... ......... ................... 31 Tablica 8 Parametri za procjenu sastavnica rizika za graevinu....... ........................ 39 Tablica 9 Sastavnice rizika za graevinu za razne vrste tete od razliitih izvora .. 40 Tablica 10 Parametri za procjenu sastavnica rizika za opskrbni vod....... ......................... 44 Tablica 11 Sastavnice rizika za opskrbni vod za razliite vrste tete iji su uzroci u raznim izvorima................................. .......................... ............... ............ .......... ............. 45 Tablica A.1 Vrijednosti sabirne povrine ovisno o nainu prorauna...... ..................... 49 Tablica A.2 - Koeficijent poloaja graevine Cd ............ ............ .......... ......................... 51 Tablica A.3 - Sabirne povrine Al i Ai ovisno o znaajkama opskrbnih vodova ............. 53 Tablica A.4 - Koeficijent transformatora Ct... ............... ............ .......... ......................... 54 Tablica A.5 - Koeficijent okoline Ce... ............... ............ .......... ................................. 54 Tablica B.1 - Vrijednosti vjerojatnosti PA da e udar munje prouzroiti elektrini udar za iva bia zbog opasnih napona koraka i dodirnih napona.......... .................... 56 Tablica B.2 - Vrijednosti PB ovisno o zatitnim mjerama za smanjenje materijalnih teta .. 57 Tablica B.3 - Iznosi vjerojatnosti PSPD ovisno o razini zatite (LPL) za koju je odvodnik projektiran............. .......................... ............... ............ .......... .................... 57 Tablica B.4 - Iznosi vjerojatnosti PMS ovisno o koeficijentu KMS..... ...................... 58 Tablica B.5 - Iznos koeficijenta KS3 ovisno o oklapanju unutarnjih elektrinih 3

instalacija............. .......................... ............... ............ .......... .................. .............. 59 Tablica B.6 - Iznos vjerojatnosti PLD ovisno o otporu RS zaslona kabela i o otpornosti na udarni napon Uw prikljuene opreme....... ............ .......... .................. ................... 60 Tablica B.7 - Iznos vjerojatnosti PLI ovisno o otporu RS zatitnog vodia kabela i otpornosti na udarni napon Uw opreme....... ............ .......... .................. .................... 62 Tablica C.1 - Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo...... .......... .................. ................. 64 Tablica C.2 - Iznosi koeficijenata smanjenja ra i ru ovisno o vrsti povrine tla ili poda ........................................................................................ 64 Tablica C.3 - Iznosi koeficijenta smanjenja rp ovisno o poduzetim mjerama za smanjenje posljedica poara....... ............ .......... .................. .............. .... .............. 65 Tablica C.4 - Iznosi koeficijenta smanjenja rf ovisno o riziku izbijanja poara na graevini....... ............ .......... .................. .............. .... .............. ........... .... .............. 65 Tablica C.5 - Iznosi koeficijenta hz koji poveava relativne iznose gubitaka ako postoji posebna opasnost.... .................. .............. .... .............. ........... .... .............. 66 66 Tablica C.6 - Tipine srednje vrijednosti Lf i Lo.... .... .............. ........... .... ............... Tablica C.7 Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo.. .............. ........... .... ................ 68 Tablica D.1 - Iznos koeficijenta Kd ovisno o znaajkama voda sa zatitnim vodiem ................................................................................................. 69 Tablica D.2 - Iznosi koeficijenta Kp ovisno o upotrijebljenim zatitnim mjerama ................................ ..................................................................... 70 Tablica D.3 - vrstoa na udarni napon Uw ovisno o vrsti kabela...... .... ................. 70 Tablica D.4 - Otpornost na udarni napon Uw ovisno o vrsti ureaja.. .... ................. 70 71 Tablica D.5 - Veliine vjerojatnosti P'B, P'C, P'V, P'W ovisno o struji kvara Ia............. Tablica E.1 - Tipine prosjene vrijednosti L'f i L'o.... .............. ........... .... ............... 73 Tablica H.1. - Seoska kua - podaci i znaajke.... .............. ........... .... ............... ...... 77 Tablica H.2. - Podaci i znaajke opskrbnih vodova i unutarnje opreme.... ............... 78 Tablica H.3 Znaajke zone Z2 (unutar kue) ... .............. ........... .... ............... ...... 79 Tablica H.4. - Sabirne povrine za graevinu i vodove.... ........... .... ............... ...... 79 Tablica H.5 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja.... ........... .... ............... ...... 80 -5 Tablica H.6 Sastavnice rizika R1 i njihovo izraunavanje (sve 10 ) ............... ...... 81 82 Tablica H.7 Iznosi sastavnica rizika od R1 ... .............. ........... .... ............... ..... Tablica H.8 Znaajke promatrane uredske zgrade............ ........... .... ............... ...... 83 Tablica H.9 Znaajke unutarnje elektroenergetske instalacije i odgovarajueg opskrbnog voda............ ........... .... ............... ...... ............ ........... .... ............... ..... ..... 83 Tablica H.10 Unutranja telefonska instalacija i znaajke odgovarajueg telefonskog opskrbnog voda ........... .... ............... ...... ............ ........... .... ............... ...... .............. 84 Tablica H.11 Znaajke zone Z1 (ulazni prostor u uredsku zgradu) ...... ...................... 85 Tablica H.12 Znaajke zone Z2 (vrt) . ............ ........... .... ............... ...... ............... .... 85 Tablica H.13 Znaajke zone Z3 (arhiva) ......... ........... .... ............... ...... ............... .... 85 Tablica H.14 Znaajke zone Z4 (uredi) ......... ........... .... ............... ...... ............... ..... 86 Tablica H.15 Znaajke zone Z5 (raunalni centar) ... .... ............... ...... ............... ..... 86 Tablica H.16 Sabirne povrine za zgradu i vodove... .... ............... ...... ............... ..... 87 Tablica H.17 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja. ............... ...... ............... ..... 87 Tablica H.18 Rizik R1 - iznosi sastavnica rizika po zonama (vrijedn. 10-5) .. .... 87 Tablica H.19 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10-5) ...... ... 88 Tablica H.20 Vrijednosti rizika R1 za izabrana rjeenja (iznosi 10-5) ........... ..... 89 Tablica H.21 Znaajke zgrade bolnice......... ........... .... ............... ...... ............... ....... 90 Tablica H.22 Znaajke unutarnje el. instalacije i elektroenerg. opskrbnog voda......... 90 Tablica H.23 Znaajke unutarnje telefonske instalacije i odgovarajueg opskrbnog voda 91 Tablica H.24 Znaajke zone Z1 (izvan zgrade) ........ .... ............... ...... ............... ..... 92 4

Tablica H.25 Znaajke zone Z2 (sobe - bolesniki odjel) .............. ...... ............... ...... 92 Tablica H.26 Znaajke zone Z3 (operativni trakt) ..... .... ............... ...... ............... ...... 94 Tablica H.27 Znaajke zone Z4 (jedinica intenzivne skrbi) ............ ...... ............... ..... 94 Tablica H.28 - Oekivani godinji broj opasnih dogaaja . ............... ...... ............... ..... 95 Tablica H.29 - Rizik R1 - sastavnice rizika koje treba uzeti u obzir po zonama.. ........... 96 Tablica H.30 - Rizik R1 iznosi vjerojatnosti P za nezatienu zgradu.. ........... .... 96 Tablica H.31 - Rizik R1 iznosi sastavnica rizika za nezatienu zgradu po zonama (iznosi 10-5) . ............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ...... 97 -5 Tablica H.32 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10 ) .. ....... 97 Tablica H.33 - Rizik R1 iznosi vjerojatn. P za zati. zgradu prema rjeenju a) ............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ...... 99 Tablica H.34 - Rizik R1 iznosi vjerojatn. P za zati. zgradu prema rjeenju b) ............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ .... 100 Tablica H.35 - Rizik R1 iznosi vjerojatnosti P za zatienu zgradu prema rjeenju c) ............. ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ... 100 Tablica H.36 - Rizik R1 - iznosi rizika ovisno o izabranom rjeenju 101 (iznosi 10-5) ............ ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ... Tablica H.40 Iznos gubitaka CL i CRL (u USD) ............... ........ ........ ......... ........ .... 101 Tablica H.41 Trokovi CP i CPM zatitnih mjera (iznosi u USD) ......... ........ ...... 102 Tablica H.42 - Godinja uteda (USD) ..... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ...... 102 Tablica H.43 Znaajke promatrane stambene zgrade. ........ ........ ......... ........ ....... 103 Tablica H.44 Parametri zone Z2............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ 103 Tablica H.45 Parametri unutarnje elektrine instalacije i opskrbnog voda... ........ .... 104 Tablica H.46 Parametri unutarnje telefonske instalacije i odgovarajueg opskrbnog telefonskog opskrbnog voda............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ....... 104 Tablica H.47 - Zatitne mjere koje treba poduzeti ovisno o visini zgrade i riziku od poara............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ..................... 105 Tablica I.1 Znaajke voda na odsjeku S1 ....... ........ ........ ......... ........ ........ ... ....... 107 Tablica I.2 Znaajke voda na odsjeku S2 ....... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........107 Tablica I.3 Znaajke graevina na krajevima voda. ........ ......... ........ ........ ... ......... 108 Tablica I.4 - Oekivani broj godinjih opasnih dogaaja........ ......... ........ ........ ... ...... 108 Tablica I.5 - Rizik R'2 - sastavnice rizika prema odsjecima voda ... ........ ........ ... ......108 Tablica I.6 Rizik R'2 - jakosti struje kvara i vjerojatnosti P' potrebne za proraun sastavnica rizika ............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........... ... ..... 109 Tablica I.7 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika po odsjecima S nezatienog voda (iznosi 10-3) ........... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........... ... .... 110 111 Tablica I.8 - Rizik R'2 - iznosi vjerojatnosti P za zatieni vod ..... ... ........... ... .... Tablica I.9 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika zatienog voda s SPD-ima ugraenim 111 na mjestima prijelaza T1/2 i Ta sa PSPD = 0,03 (iznosi 10-3) ... .... .... Tablica J.1 Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe slobodno birati.. ........... ... ....... 113 Tablica J.2 - Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe birati u ogranienom opsegu..... 114 Tablica J.3 - Nepromjenjivi parametri (koje korisnik ne moe mijenjati) ........... ... ....... 115

MEUNARODNO ELEKTROTEHNIKO POVJERENSTVO ZATITA OD DJELOVANJA MUNJE 1. dio: Upravljanje rizikom

PREDGOVOR 1. Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo (IEC) je meunarodna organizacija za normizaciju koja obuhvaa sve nacionalne elektrotehnike odbore (IEC nacionalni odbori). Cilj je IEC promicati meunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiu normizacije na polju elektrotehnike i elektronike. Uz spomenuto kao i druge aktivnosti, IEC objavljuje meunarodne norme, tehnike specifikacije, tehnike izvjetaje, javne specifikacije (PAS) i Upute (nadalje navoene kao IEC izdanja). Priprema tih izdanja povjerena je tehnikim odborima; svaki IEC nacionalni odbor koji je zainteresiran za odreeno pitanje moe sudjelovati u pripremnim radovima. U tim pripremama takoer sudjeluju i meunarodne, vladine i nevladine organizacije povezane s IEC. IEC usko surauje s meunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u skladu s uvjetima odreenim u ugovoru izmeu te dvije organizacije. 2. Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehnikim pitanjima izraavaju, koliko je vie mogue, meunarodni konsenzus miljenja o odreenim pitanjima dok u svakom tehnikom odboru sjede predstavnici svih zaineteresiranih IEC nacionalnih odbora. 3. IEC publikacije imaju oblik preporuke za meunarodnuj uporabu i IEC nacionalni odbori ih prihvaaju u tom smislu. Iako se ulau znatni napori da tehniki sadraj IEC publikacija bude precizan, IEC ne moe biti odgovoran za nain na koji e ih se koristiti ili za njihovu krivu interpretaciju od strane kojeg od krajnjih korisnika. 4. Da bi se promicalo meunarodnu usklaenost, IEC nacionalni odbori e poduzeti sve da IEC publikacije budu jasno prikazane koliko je vie mogue u svojim nacionalnim i regionalnim izdanjima. Ako postoje neke razlike izmeu IEC publikacije i odgovarajueg nacionalnog ili regionalnog izdanja, one moraju u ovim posljednjim biti jasno naznaene. 5. IEC ne koristi nikakve postupke oznaavanja da bi pokazao svoje odobrenje i ne moe se smatrati odgovornim ako je za neku opremu dana izjava o sukladnosti s IEC publikacijom. 6. Svi korisnici moraju se pobrinuti da imaju najnovije izdanje ove publikacije. 7. IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i lanovi tehnikih odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za bilo koju povredu osobe, tetu na imovini ili ostale tete bilo koje prirode, bilo izravne ili neizravne, kao ni za trokove (ukljuujui zakonske obveze) i trokove koji bi proizali na temelju publikacije, njene primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a. 8. Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. eli li se ispravno koristiti ovu publikaciju, popisane publikacije ne moe se zamijeniti drugim izvorima. 9. Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podloni nekim patentnim pravima. Ne moe se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili sva takva patentna prava. Meunarodnu normu IEC 62305-2 pripremio je Tehniki odbor 81 IEC-a: Zatita od munje.

Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) nainjen je u skladu s Novim planom objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na jednostavniji nain i u racionalnijem obliku nadomjeta i osvjeava izdanja serije IEC 61024, IEC 61312 i IEC 61663. Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-2 sastavljen je na temelju norme koju i nadomjeta: - IEC 61662, prvo izdanje (1995) i njezinih dodataka (1996).
Tekst ove norme osniva se na sljedeim dokumentima:

FDIS 81/263/FDIS

Izvjetaj o glasovanju 81/268/RVD

Punu obavijest o glasovanju za odobrenje ove norme moe se nai u izvjetaju o glasovanju navedenom u gornjoj tablici. Ova je publikacija nainjena, koliko je vie bilo mogue u skladu s direktivama ISO/IEC, 2. dio. HRN EN 62305 se sastoji od sljedeih dijelova pod opim naslovom Zatita od munje: 1. dio: 2. dio: 3. dio: 4. dio: 5. dio: Opa naela Upravljanje rizikom Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina Opskrbni vodovi 1

Meunarodno je povjerenstvo odluilo da e sadraj ove publikacije ostati nepromijenjen do dana osvjeavanja koji je naveden na IEC-ovoj internetskoj stranici "http://webstore.iec.ch" meu podacima koji se odnose na pojedine naklade. Do tog nadnevka publikacija e biti potvrena; povuena; zamijenjena revidiranom publikacijom ili izmijenjena

Objavljivanje je u tijeku

UVOD Udari munja u tlo su opasni za graevine i opskrbne instalacije. Opasnost za graevinu moe imati za posljedicu: tete na zgradama i njihovu sadraju, kvarovima na prikljuenoj elektrinoj i elektronikoj opremi povrede ivih bia koja se nalaze u zgradi ili pokraj nje. Posljedino se uinci teta i kvarova mogu proiriti na okolne zgrade ili njihovu okolinu. Opasnost za javne opskbne instalacije moe imati za posljedicu: tete na samoj toj instalaciji kvarove na prikljuenoj elektrinoj i elektronikoj opremi. Za smanjenje gubitaka potrebno je poduzeti zatitne mjere. Procjenom rizika odreuje se jesu li mjere potrebne i koliko ih treba. Rizik koji je odreen u ovoj normi kao vjerojatni prosjeni godinji gubitak na graevini i opskrbi zbog udara munja ovisi o: godinjem broju udara munja koje utjeu na zgradu i njenu opskrbu vjerojatnosti nastanka tete zbog udara munje u zoni utjecaja srednjoj vrijednost posljedinih gubitaka. Udari munja koji utjeu na graevinu mogu se podijeliti na: udari munja u graevinu udari munja pokraj graevine, izravno u opskrbne vodove spojene na graevinu (elektroenergetski, telekomunikacijski i drugi) ili pokraj opskrbnih vodova. Udari munja koji utjeu na opskrbne vodove mogu se podijeliti na: udare munja u opskrbni vod udare munja pokraj opskrbnog voda ili izravno u zgradu na koju je opskrbni vod spojen. Udari munja u zgradu ili opskrbne vodove koji ju napajaju mogu prouzroiti tete i opasnost za ivot. Udari munja pokraj zgrade ili opskrbnog voda kao i udari munja u zgradu ili opskrbni vod mogu prouzroiti kvarove elektrinih i elektronikih sustava zbog prenapona koji nastaju zbog otporne ili induktivne veze tih sustava sa strujom munje. Nadalje, kvarovi zbog prenapona od munje mogu u korisnikim instalacijama i u opskrbnim vodovima takoer generirati sklopne prenapone.
NAPOMENA 1 Norme iz serije HRN EN 62305 ne obrauju kvarove elektrinih i elektronikih sustava. Treba se obratiti na publikaciju IEC 61000-4-5 [1] 2 . NAPOMENA 2 Obavijesti o procjeni rizika zbog sklopnih prenapona dane su u dodatku F.

Brojevi u uglatim zagradama odnose se na literaturu

Broj udara munje koji utjeu na graevinu i opskrbne vodove ovisi o dimenzijama i znaajkama zgrade i opskrbnih vodova, znaajkama okoline graevine i opskrbnih vodova kao i o gustoi udara munja u predjelu graevine i opskrbnih vodova. Vjerojatnost tete zbog udara munje ovisi o zgradi, opskrbnim vodovima i znaajkama struje munje kao i o vrsti i uinkovistosti poduzetih mjera zatite. Srednja godinja vrijednost posljedinih gubitaka ovisi o veliini tete i posljedinim uincima koji mogu nastati kao rezultat udara munja. Uinak mjera zatite proizlazi iz osobina svake zatitne mjere kojom se moe smanjiti vjerojatnost teta ili veliina posljedinih gubitaka. Procjena rizika zbog svih moguih uinaka udara munja u graevine i opskrbne vodove predstavljena je u ovom dokumentu kao revidirana inaica norme IEC 61662: 1995 i njezinom dodatku 1: 1996. Odluka o postavljanju zatite od munje moe se donijeti bez obzira na rezultat procjene rizika, eli li se izbjei bilo kakav rizik.

ZATITA OD MUNJE 2. dio: Upravljanje rizikom

1. Djelokrug promatranja
Ovaj dio norme HRN EN 62305 moe se upotrebljavati za procjenu rizika za graevinu ili opskrbne vodove zbog udara munja u tlo. Namjena ove norme je opis postupka za proraun takvih rizika. Kad se odabere gornja doputena granica nekog rizika, opisanim je postupkom mogue odabrati odgovarajue zatitne mjere kako bi se taj rizik smanjio na ili ispod prihvatljive granice.

2. Upuivanje na norme
Norme navedene u sljedeem popisu prijeko su potrebne za uporabu ovog dokumenta. Za norme s datumom vrijedi samo citirana norma. Ako norma nije datirana, upotrebljava se samo navedena norma (ukljuujui sve dodatke). IEC 60079-10:2002, Elektrini ureaji za eskplozivne plinske atmosfere 10. dio: Razredba opasnih prostorija IEC 61241-10:2004, Elektrini ureaji za upotrebu u prisutnosti zapaljive praine 10. dio: Razredba prostorija sa prisutnou zapaljivom praine HRN EN 62305-1: Zatita od munje. 1. dio: Opa naela HRN EN 62305-3: Zatita od munje. 3. dio: Materijalne tete i opasnost za ivot u graevinama. HRN EN 62305-4: Zatita od munje. 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina. IEC 62305-5: Zatita od munje. 5. dio: Opskrbni vodovi 3 ITU-T Preporuke K.46:2000, Zatita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodiima od induciranih udarnih valova munje ITU-T Preporuke K.47:2000, Zatita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodiima od izravnih izboja munje

3. Nazivlje, definicije, oznake i kratice

Za ovaj dio norme HRN EN 62305 vrijedi sljedee nazivlje, definicije, oznake i kratice od kojih su neke ve rabljene u 1. dijelu, ali se ovdje ponavljaju zbog lakeg razumijevanja teksta, kao i nazivlje, oznake i ostalo u drugim dijelovima norme HRN EN 62305
3

Objavit e se naknadno

10

3.1 Nazivlje i definicije

3.1.1 Objekt koji treba zatititi graevina ili opskrbni (opskrbni) vod koji treba zatititi od uinaka munje. 3.1.2 Graevina koju treba zatititi graevina koju treba zatititi od uinaka munje u skladu s ovom normom.
NAPOMENA - graevina koju treba zatititi moe biti i dio vee graevine.

3.1.3 Graevine s rizikom eksplozije graevine koje sadre vrste eksplozivne materijale ili opasne zone prema normama IEC 60079-10 i IEC 61241-10
NAPOMENA - Za potrebe ove norme (HRN EN 62305-2) uzimaju se u obzir samo graevine s opasnim zonama vrste 0 ili zone koje sadre vrste eksplozivne tvari.

3.1.4 Graevine opasne za okoli graevine koje mogu prouzroiti bioloka, kemijska i radioaktivna isputanja kao posljedicu udara munje, (kao to su kemijska, petrokemijska industrija, nuklearne elektrane itd.). 3.1.5 Gradska okolina Podruja velike gustoe gradnje s gusto nastanjenim kvartovima i visokim zgradama.
NAPOMENA - centar grada kao primjer gradske okoline.

3.1.6 Prigradska okolina podruje srednje gustoe gradnje.

NAPOMENA gradska predgraa kao primjer prigradske okoline.

3.1.7 Seoska okolina podruje male gustoe gradnje.

NAPOMENA selo kao primjer seoske okoline.

3.1.8 Nazivni podnosivi udarni napon Uw udarni podnosivi napon koji proizvoa deklarira na opremi ili njenom dijelu, a koji oznauje opisanu otpornost izolacije na prenapone.
NAPOMENA u ovoj normi uzima se u obzir samo podnosivi napon izmeu vodia pod naponom i zemlje.

3.1.9 Elektrini sustav sustav za napajanje sa sastavnicama niskog napona. 3.1.10 Elektroniki sustav sustav koji sadri osjetljive elektronike sastavnice kao to je komunikacijska oprema, raunala, sustave nadzora i instrumentacije, radio sustave, instalacije uinske elektronike. 11

3.1.11 Unutarnji sustavi elektrini i elektroniki sustavi unutar graevine. 3.1.12 Opskrbni vod koji treba zatititi opskrbni vod koji ulazi u graevinu koju treba zatiti od uinaka munje u skladu s ovom normom. 3.1.13 Telekomunikacijski vodovi prijenosna sredstva namijenjena komunikaciji izmeu ureaja koji mogu biti smjeteni u odvojenim graevinama, kao to su telefonski vodovi i vodovi za prijenos podataka. 3.1.14 Elektroenergetski vodovi prijenosni vodovi za napajanje graevine elektrinom energijom i u njoj smjetene elektrine i elektronike opreme, kao to je npr. mrea niskog napona (NN) ili visokog napona (VN) 3.1.15 Cjevovodi cijevi namijenjene prijenosu fluida do odnosno iz graevine, kao to je plinovod, vodovod ili cjevovod za naftu. 3.1.16 Opasan dogaaj udar munje u objekt koji treba zatititi ili pokraj objekta koji treba zatititi. 3.1.17 Udar munje u objekt udar munje u objekt koji treba zatititi. 3.1.18 Udar munje pokraj objekta udar munje u neposrednoj blizini objekta koji treba zatititi to moe prouzroiti opasne prenapone 3.1.19 Broj opasnih dogaaja zbog udara munja u graevinu ND oekivani prosjeni broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u graevinu. 3.1.20 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod NL oekivani prosjeni godinji broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod. 3.1.21 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine NM oekivani prosjeni broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine 3.1.22 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda NI oekivani prosjeni broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda. 3.1.23 Elektromagnetski udarni val (impuls) munje LEMP elektromagnetska djelovanja struje munje.
NAPOMENA - to ukljuuje udarne napone i struje putem vodljive veze kao i indukcijske uinke impulsa elektromagnetskog polja.

12

3.1.24 Udarni val prolazni val u obliku prenapona i/ili udarne struje kao posljedica LEMP.
NAPOMENA - Udarni valovi prouzroeni LEMP-om mogu nastati uslijed (djelomine) struje munje, poevi od indukcijskih uinaka na instalacijskim petljama kao i preostalih valova iza SPD.

3.1.25 vorite toka na opskrbnom vodu u kojoj se moe zanemariti irenje vala
NAPOMENA - primjeri vorita su toke na izvodu razdjelnog opskrbnog voda iz transformatorske stanice SN/NN, zatim mulitplekseri na telekomunikacijskom vodu ili SPD instaliran du voda u skladu s IEC 62305-5.

3.1.26 Materijalne tete tete na graevini (ili njenom sadraju) ili na opskrbnom vodu uslijed mehanikih, toplinskih, kemijskih i eksplozivnih uinaka munje. 3.1.27 Povrede ivih bia povrede, ukljuujui gubitak ivota ljudi ili ivotinja uslijed dodirnih napona i napona koraka prouzroenih strujom munje. 3.1.28 Kvar elektrinog i elektronikog sustava trajna teta na elektrinom i elektronikom sustavu uslijed LEMP-a. 3.1.29 Struja kvara Ia minimalna vrna vrijednost struje munje koja moe izazvati kvar na vodu. 3.1.30 Vjerojatnost nastanka tete Px vjerojatnost da e opasan dogaaj prouzroiti tetu na objektu koji treba zatititi. 3.1.31 Gubitak Lx srednji iznos gubitaka (ljudi i dobara) ovisno o vrsti tete uslijed opasnog dogaaja, u odnosu na vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zatititi. 3.1.32 Rizik R iznos vjerojatnih godinjih gubitaka (ljudi i dobara) uslijed udara munje, u odnosu na vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zatititi. 3.1.33 Sastavnica rizika Rx djelomian rizik ovisan o izvoru i vrsti tete. 3.1.34 Prihvatljivi rizik RT najvea vrijednost rizika koji se moe prihvatiti za objekt koji treba zatititi. 3.1.35 Zona graevine ZS 13

dio graevine homogenih znaajki za koje vrijedi samo isti sklop parametara pri procjeni sastavnica rizika. 3.1.36 Odsjeak opskrbnog voda SS dio opskrbnog voda homogenih znaajki za koje vrijedi samo jedan sklop parametara pri procjeni sastavnica rizika. 3.1.37 Zona zatite od munje LPZ zona u kojoj vlada odreena elektromagnetska okolina.
NAPOMENA Granice zone odreene LPZ ne moraju biti fizike granice (npr. zidovi, podovi ili stropovi)

3.1.38 Razina zatite od munje LPL broj koji oznauje sklop vrijednosti parametara struje munje koji se odnose na vjerojatnost da pridruene najvee i najmanje projektirane vrijednosti struje munje ne e biti prekoraene pri normalnoj pojavi udara munja.
NAPOMENA Razina zatite od munje se upotrebljava za projektiranje zatitnih mjera u skladu s odgovarajuim sklopom parametara struje munje.

3.1.39 Zatitne mjere mjere koje treba poduzeti na objektu koji treba zatititi da bi se smanjio rizik zbog udara munja. 3.1.40 Sustav zatite od munje LPS cjeloviti sustav koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih teta uslijed udara munja u graevinu.
NAPOMENA - LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite.

3.1.41 Sustav mjera zatite od LEMP LPMS cjeloviti sustav zatitnih mjera unutarnjih sustava protiv LEMP. 3.1.42 Zatitni vodi metalni vodi koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih teta uslijed udara munja u opskrbni vod. 3.1.43 Magnetski oklop zatvoreni metalni zaslon u obliku mree ili neprekidnog zaslona koji obuhvaa tieni predmet ili njegov dio koji se koristi da bi se smanjili kvarovi na elektrinim ili elektronikim sustavima. 3.1.44 Zatitni kabel za struju munje poseban kabel s pojaanom izolacijom iji je metalni oklop u neprekidnom dodiru sa zemljom bilo izravno, bilo putem vodljivog plastinog plata. 3.1.45 Zatitni kabelski kanal za struju munje 14

kabelski kanal malog otpora u dodiru sa zemljom (primjerice armirani beton s meusobno spojenim armaturnim elikom ili metalni kanal). 3.1.46 Ureaj za zatitu od udarnog vala SPD (engl. Surge Protective Device) ureaj koji je namijenjen ogranienju prolaznih udarnih napona (prenapona) i skretanju udarnih struja. Sadri najmanje jednu nelinearnu sastavnicu. 3.1.47 Usklaena SPD zatita sklop SPD ureaja odgovarajue odabranih, usklaenih i ugraenih s ciljem smanjenja kvarova elektrinih i elektronikih sustava.

3.2 Popis oznaka i kratica

a Ad Ad Ai Al Am B c CA CB CC Cd Ce CL CRL CP CPM CS Ct ct Di D1 D2 D3 hz H Ha Hb Hc i stopa amortizacije ................................................................................. dodatak G sabirna povrina za udare munja u usamljenu graevinu ................................ A.2 sabirna povrina za udare munja u graevine s istacima na krovu ............... A.2.1 sabirna povrina za udare munja pokraj opskrbnog voda .............. A.4; tablica A.3 sabirna povrina za udare munja u opskrbni vod .......................... A.4; tablica A.3 povrina utjecaja za udare munja pokraj graevine ......................................... A.3 zgrada .............................................................................................................. A.2 srednja vrijednost moguih gubitaka na graevini, u novcu ...................... C.4; C.5 godinji trokovi ivotinja ....................................................................... dodatak G godinji trokovi zgrade ....................................................................... dodatak G godinji trokovi sadraja ..................................................................... dodatak G koeficijent lokacije .......................................................................... A.2; tablica A.2 koeficijent okoline ........................................................................... A.5; tablica A.5 godinji trokovi ukupnih gubitaka kad ne postoje zat. mjere ....... 5.6; dodatak G godinji trokovi preostalih gubitaka ................................................5.6; dodatak G cijena zatitnih mjera........................................................................... dodatak G godinji trokovi izabranih zatitnih mjera ....................................... 5.6; dodatak G godinji trokovi sustava unutar graevine ............................................ dodatak G korekcijski koeficijent za SN/NN transformator na opskrb. vodu . A.4;tablica A.4 ukupna vrijednost graevine, u novcu ............................................... C.4; C.5; E.3 razmak u stranu od opskrbnog voda znakovit za udar munje pokraj voda........ A.5 povrede ivih bia ........................................................................................... 4.1.2 materijalna teta ............................................................................................ 4.1.2 kvar elektrinih i elektronikih sustava ........................................................... 4.1.2 koeficijent koji poveava gubitke kad postoji posebna opasnost .... C.2;tablica C.5 visina graevine ............................................................................................... A.4 visina graevine na koju je spojen kraj a opskrbnog voda ............................. A.4 visina graevine na koju je spojen kraj b opskrbnog voda ............................. A.4 visina vodia nadzemnog voda iznad tla.......................................................... A.4 kamatna stopa ....................................................................................... dodatak G 15

Ia Kd KMS Kp KS1 KS2 KS3 KS4

struja kvara .......................................................................................... D.1.1;D.1.2 koeficijent ovisan o znaajkama opskrbnog voda ......................................... D.1.1 koeficijent ovisan o svojstvima mjera zatite od LEMP ................................. B.4 koeficijent ovisan o mjerama zatite na opskrbnom vodu ............................. D.1.1 koeficijent ovisan o uinkovitosti zaslona graevine ........................................ B.4 koeficijent ovisan o uinkovitosti oklopa kao zaslona unutar graevine ........... B.4 koeficijent ovisan o znaajkama unutarnjeg voenja instalacija ....................... B.4 koeficijent ovisan o otpornosti na udarni napon sustava.................................. B.4

L duljina graevine .............................................................................................. A.2 La duljina graevine na kraju a opskrbnog voda ................................................. A.4 LA gubici koji se odnose na povrede ivih bia ....................................... 6.2; tablica 8 LB gubici u graevini uslijed materijalnih teta (izrav. udari u graevinu) .................................................................................................................. 6.2; tablica 8 L'B gubici na poj. vodu uslijed na materijalnih teta (udar u poj. vod) .... 7.4; tablica 10 Lc duljina odsjeka opskrbnog voda A.4 LC gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari u graevinu) ........... 6.2; tablica 8 L'C gubici uslijed kvarova opreme opskrbnog voda (udari u graevinu) 7.4; tablica 10 gubici u graevini uslijed materijalnih teta ...................................................... C.1 Lf Lf gubici na opskrbnom vodu uslijed materijalnih teta ........................................ E.1 LM gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj graevine) .... 6.3; tablica 8 Lo gubici u graevini uslijed kvarova unutarnjih sustava ....................................... C.1 Lo gubici na opskrbi uslijed kvarova unutarnjih sustava ........................................ E.1 Lt gubici uslijed povreda od dodirnog napona i napona koraka ........................... C.1 LU gubici uslijed povreda ivih bia (udari u opskrbni vod) ................... 6.4; tablica 8 LV gubici u graevini uslijed materijalnih teta (udari u opskrbni vod) .... 6.4; tablica 8 LV gubici na opskrbnom vodu uslijed materijalnih teta (udari u opsk. vod) .................................................................................................................. 7.2; tablica 10 LW gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod) ...... 6.4; tablica 8 LW gubici uslijed kvarova opreme opskrbnog voda (udari u opsk. vod) 7.2; tablica 10 LX posljedini gubici na graevini ........................................................................... 6.1 LX posljedini gubici na opskrbi ............................................................................. 7.1 LZ gubici uslijed kvarova unut. sustava (udari pokraj opskrbnog voda).. 6.5; tablica 8 LZ gubici uslijed kvarova opreme poj. voda (udari pokraj p. voda) ....... 7.3; tablica 10 L1 gubici ljduskih ivota u graevini .................................................................... 4.1.3 L2 gubitak javne opskrbe u graevini ................................................................. 4.1.3 L2 gubitak javne opskrbe (za opskrbni vod) ....................................................... 4.1.3 L3 gubitak kulturne batine u graevini ........................................................... 4.1.3 L4 gubitak gospodarskih vrijednosti u graevini ................................................. 4.1.3 L4 gubitak gospodarskih vrijednosti u opskrbi .................................................... 4.1.3 m stopa odravanja ................................................................................... dodatak G

n broj opskrbnih vodova spojenih na graevinu ............................................... D.1.1 NX godinji broj opasnih dogaaja .......................................................................... 6.1 ND broj opasnih dogaaja uslijed udara munje u graevinu ............................... A.2.3 NDa broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u graevinu na kraju a opskrbnog voda ........................................................................................................ A.2.4; tablica 8 Ng gustoa udara munja u zemlju .......................................................................... A.1 NI broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda................... A.5 16

NL NM np ns Ns nt

broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod ............................... A.4 broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine............................ A.3 broj mogue ugroenih osoba (rtve ili neopskrbljeni korisnici) ......... C.2; C.3; E.2 procijenjeni ili izmjereni godinji broj sklopnih prenapona ..................... dodatak F procijenjeni ili izmjereni godinji broj sklopnih prenapona iznad 2,5 kV dodatak F oekivani ukupni broj osoba (ili korisnika opskrbe) u graevini ......... C.2; C.3; E.2

P vjerojatnost tete .......................................................................................... 3.1.29 PA vjerojatnost povrede ivih bia (udari u graevinu) .......................... 6.2; tablica 8 PB vjerojatnost materijalne tete na graevini (udari u graevinu) .......... 6.2; tablica 8 PB vjerojatnost materijalne tete na opskrbnom vodu (udari u graevinu) 7.4; tablica 10 PC vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u graevinu ) ............ 6.2; tablica 8 PC vjerojatnost kvarova opreme opskrbnog voda (udari u graevinu ). 7.4; tablica 10 PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod ) ......... B.5; B.6; B.7 PLI vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj opskrbnog voda ) ......... B.8 PM vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj graevine) ...... 6.3; tablica 8 PMS vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (bez zatitnih mjera) .......................... B.4 PSPD vjerojatnost kvarova unut. sustava ili opskrb. vodova uz ugraene SPD... B.3;B.4 PU vjerojatnost povrede ivih bia (udari u opskrbni vod ) ...................... 6.4; tablica 8 PV vjerojatnost materijalne tete na graevini (udari u opskrbni vod )......6.4; tablica 8 PV vjerojatnost materijalne tete na opskrbnom vodu (udari u poj. vod) 7.2; tablica 10 PW vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod ).......... 6.4; tablica 6 PW vjerojatnost kvarova opreme opskrbnog voda (udari u poj. vod) ..... 7.2; tablica 10 PX vjerojatnost tete na graevini ......................................................................... 6.1 PX vjerojatnost tete na opskrbnom vodu .............................................................. 7.1 PZ vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj poj. voda)........ 6.5; tablica 8 PZ vjerojatnost kvarova opreme napajanja (udari pored poj. voda)....... 7.3; tablica 10 ra ru rp R RA RB RB RC RC RD rf RF RF RI RM RM RO RO Rs RS RT RU RV koeficijent smanjenja ovisan o vrsti povrine tla ............................................... C.2 koeficijent smanjenja ovisan o vrsti povrine poda ......................................... C.2 koeficijent smanjenja gubitaka zbog poduzetih mjera protiv poara ............... C.2 rizik ............................................................................................................... 3.1.32 sastavnica rizika (povreda ivih bia - za udare u graevinu) ........................ 4.2.2 sastavnica rizika (materijalne tete na graevini - za udare u graevinu) ..... 4.2.2 sastavnica rizika (materijalne tete na opskrb. vodu za udare u graevinu) 4.2.8 sastavnica rizika (kvarovi unutarnjih sustava za udare u graevinu) .......... 4.2.2 sastavnica rizika (kvarovi opreme opskrb. voda za udare u graevinu) ...... 4.2.8 rizik za graevinu uslijed udara u graevinu .................................................. 4.3.1 koeficijent smanjenja gubitaka ovisno o riziku nastanka poara ...................... C.2 rizik s obzirom na materijalne tete na graevini ........................................... 4.3.2 rizik s obzirom na materijalne tete na opskrbnom vodu ............................... 4.4.2 rizik za graevinu uslijed neizravnih udara munja ......................................... 4.3.1 sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava za udare pokraj graevine)........... 4.2.3 rizik RM uz poduzete mjere zatite ....................................................... dodatak G rizik kvarova unutarnjih sustava ..................................................................... 4.3.2 rizik kvarova opreme opskrbnog voda ........................................................... 4.4.2 jedinini uzduni otpor oklopa kabela.................................................. B.5;B.8; D.1 rizik povrede ivih bia .................................................................................. 4.3.2 prihvatljivi rizik .............................................................................................. 3.1.34 sastavnica rizika (povrede ivih bia za udare u opskrbni vod) .................. 4.2.4 sastavnica rizika (materijalne tete na graevini za udare u opskrbni vod) 4.2.4 17

RV sastavnica rizika (materijalne tete na opskrb. vodu za udare u opskrbni vod) . . ................................................................................................................................ 4.2.6 RW sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava za ud. u prikljuni opskrb. vod) .... 4.2.4 RW sastavnica rizika (kvarovi opreme opskrb. voda za ud. u poj. vod) .......... 4.2.6 RX sastavnica rizika za graevinu ..................................................................... 3.1.33 RX sastavnica rizika za opskrbni vod ..................................................................... 7.1 RZ sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava za udare pokraj opskrb. voda) ..... 4.2.5 RZ sastavnica rizika (kvarovi opreme poj. voda za udare pokraj poj. voda) ..... 4.2.7 R1 rizik gubitka ljudskih ivota u graevini ................................................... 4.2.1; 4.3 R2 rizik gubitka javne opskrbe u graevini ................................................... 4.2.1; 4.3 R2 rizik gubitka javne opskrbe na opskrbnom vodu ..................................... 4.2.1; 4.4 R3 rizik gubitka kulturne batine u graevini ............................................ 4.2.1; 4.3 R4 rizik gubitka gospodarskih vrijednosti u graevini ................................... 4.2.1; 4.3 R4 rizik gubitka gospodarskih vrijednosti na opskrbnom vodu ..................... 4.2.1; 4.4 S S SS S1 S2 S3 S4 t tp Td Tx graevina ......................................................................................................... A.2 godinja uteda ...................................................................................... dodatak G odsjeak opskrbnog voda ............................................................................. 3.1.36 udari munje u graevinu ................................................................................ 4.1.1 udari munje pokraj graevine ......................................................................... 4.1.1 udari munje u opskrbni vod ............................................................................ 4.1.1 udari munje pokraj opskrbnog voda ............................................................... 4.1.1 godinji prekidi opskrbe, u satima ............................................................. C.3; E.2 godinje vrijeme u satima da se osobe nalaze na opasnom mjestu ................ C.2 godinji broj grmljavinskih dana ........................................................................ A.1 toke prijelaza ......................................................................................... dodatak I

4. OBJANJENJE NAZIVA
4.1 tete i gubici
4.1.1 Izvor teta Prvi izvor teta je struja munje. Sljedei izvori se razlikuju ovisno o mjestu udara munje (pogledajte tablicu 1): S1: udari munje u graevinu, S2: udari munje pokraj graevine, S3: udari munje u opskrbni vod, S4: udari munje pokraj opskrbnog voda. 4.1.2 Vrste teta Udar munje moe prouzroiti tete ovisno o znaajkama objekta koji treba tititi; meu najznaajnijim su: vrsta konstrukcije, sadraj i namjena, vrsta opskrbnog voda i upotrijebljene zatitne mjere. Za praktine svrhe procjene rizika korisno je razlikovati tri osnovne vrste teta koje se mogu pojaviti kao posljedica udara munje. Te vrste jesu (pogledajte tablice 1 i 2): 18

D1 : povrede ivih bia; D2 : materijalne tete; D3 : kvarovi elektrinih i elektronikih sustava. tete na graevini uslijed udara munje mogu se ograniiti na dio graevine ili proiriti na cijelu graevinu. One mogu zahvatiti okolne graevine i oneistiti okoli (npr. kemijska ili radioaktivna isputanja). Udar munje u opskrbni vod moe prouzroiti tetu i na samom tom vodu ili cjevovodu koji se koristi za napajanje kao i na elektrinim i elektronikim sustavima u vezi s njim. teta se moe proiriti na unutarnje sustave spojene na opskrbni vod. 4.1.3 Vrste gubitaka Svaka vrsta tete, sama ili u kombinaciji s drugim, moe posljedino proizvesti razliite vrste gubitaka u objektu koji treba zatititi. Vrsta gubitaka koja se moe pojaviti ovisi o znaajkama samog objekta kao i njegova sadraja. U obzir e se uzeti sljedee vrste gubitaka (pogledajte tablicu 1): L1: gubitak ljudskih ivota L2: gubitak javne opskrbe (napajanja) L3: gubitak kulturne batine L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njen sadraj, opskrba i gubitak aktivnosti). Gubici koji se mogu dogoditi u graevini jesu: L1: gubitak ljudskih ivota L2: gubitak javne opskrbe (napajanja) L3: gubitak kulturne batine L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njen sadraj). Gubici koje se mogu dogoditi na opskrbi: L'2: gubitak javne opskrbe; L'4: gubitak gospodarskih vrijednosti (opskrba i gubitak aktivnosti).
NAPOMENA Gubitak ljudskih ivota u vezi s opskrbom ne obrauje se u ovoj normi

19

Tablica 1 Izvori teta, vrste teta i vrste gubitaka ovisno o mjestu udara munja GRAEVINA Toka udara Izvor tete Vrsta tete D1 D2 D3 Vrsta gubitaka L1, L42) L1,L2, L3,L4 L11), L2, L4 OPSKRBNI VOD Vrsta tete D2 D3 Vrsta gubitaka L'2, L'4 L'2, L'4

S1

S2

D3

L11),L2 , L4

S3

D1 D2 D3

L1, L42) L1, L2, L3, L4 L11), L2, L4

D2 D3

L'2, L'4 L'2, L'4

S4

D3

L11), L2, L4

D3

L'2, L'4

1)

kod graevina s rizikom nastanka eksplozije i bolnica ili drugih graevina u kojima kvarovi unutrnjih sustava mogu neposredno ugroziti ljudske ivote 2) kod imovine gdje moe doi do gubitka ivotinja.

20

Tablica 2 Rizik u graevini za pojedinu vrstu tete i gubitka Gubitak teta D1 Povrede ivih bia D2 Materijalna teta D3 Kvar elektrinih ili elektronikih sustava
1) 2)

L1 Gubitak ljudskih ivota

L2 Gubitak javne opskrbe

L3 Gubitak kulturne batine

L4 Gubitak gospodarskih vrijednosti

RS

RS(1)

RF

RF

RF

RF

RO(2)

RO

RO

samo za imovinu gdje je mogu gubitak ivotinja samo za graevine s rizikom eksplozije i za bolnice i druge graevine gdje kvarovi na unutarnjim sustavima neposredno ugroavaju ljudske ivote.

4.2 Rizik i sastavnice rizika

4.2.1 Rizik Rizik R je iznos vjerojatnih prosjenih godinjih gubitaka. Odgovarajui rizik treba izraunati za svaku vrstu gubitaka koja se moe dogoditi na graevini ili na opskrbnom vodu. Rizici koje treba proraunati za graevinu su: R1: rizik gubitka ljudskih ivota R2: rizik gubitka javne opskrbe R3: rizik gubitka kulturne batine R4: rizik gubitka gospodarskih vrijednosti. Rizici koje treba izraunati za opskrbni vod: R2: rizik gubitka javne opskrbe R4: Rizik gubitka gospodarskih vrijednosti Za proraun rizika R treba odrediti i izraunati pripadajue sastavnice (pojedini dijelovi rizika ovise o izvoru i vrsti tete). Svaki rizik R je zbroj njegovih sastavnica rizika. Pri izraunu rizika mogu se sastavnice skupiti u skupine ovisno o izvoru i vrsti tete.

21

4.2.2 Sastavnice rizika za graevinu zbog udara munja u graevinu RA: sastavnica rizika koja se odnosi na povrede ivih bia zbog dodirnog napona i napona koraka u zonama do 3 m izvan graevine. Gubitak vrste L1 i, ako se radi o graevini sa ivotinjama, takoer i L4 s moguim gubitkom ivotinja.
NAPOMENA 1 Sastavnice rizika prouzroene dodirnim naponima i naponima koraka u graevini uslijed udara munja u graevinu ne razmatraju se u ovoj normi. NAPOMENA 2 U posebnim graevinama ljudi mogu biti ugroeni uslijed izravnih udara munje (npr. na vrhu parkiraline zgrade ili stadiona). Takvi se sluajevi takoer moraju uzeti u obzir uz upotrebu naela u ovoj normi.

RB:

sastavnica rizika koja se odnosi na materijalne tete prouzroene opasnim izbijanjem unutar graevine koja bi pokrenula eksploziju, to moe takoer ugroziti i okoli. Mogu nastati sve vrste gubitaka (L1, L2, L3, L4). sastavnica rizika koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prodora LEMP. Mogu nastati vrste gubitaka L2 i L4 u svim sluejevima, zajedno s vrstom L1 u sluaju graevina s rizikom od eksplozije ili bolnica i drugih graevina gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudski ivot.

RC:

4.2.3 Sastavnica rizika za graevinu zbog udara munja pokraj graevine RM: sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prodora LEMP. Mogu nastati gubici L2 i L4 u svim sluajevima zajedno s vrstom L1 u sluaju graevina s rizikom od eksplozije ili bolnica i drugih graevina gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudske ivote. 4.2.4 Sastavnice rizika za graevinu zbog udara munja u opskrbni vod spojen s graevinom sastavnica koja se odnosi na povrede ivih bia zbog dodirnog napona unutar RU: graevine zbog struje munje ubrizgane u vod koji ulazi u graevinu. Moe nastati vrsta gubitaka L1 i, a u sluaju poljoprivredne imovine takoer i vrsta L4 s moguim gubitkom ivotinja RV: sastavnica rizika koja se odnosi na materijalne tete (poar ili eksplozija pokrenuti opasnim iskrenjem izmeu vanjskog voda i metalnih dijelova uglavnom na ulaznim tokama vodova u graevinu) zbog struje munje koju bi prola kroz ili du ulaznog opskrbnog voda. Mogu nastati sve vrste gubitaka (L1, L2, L3, L4). sastavnica koje se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prenapona induciranih na ulaznim vodovima i prenesenih u graevinu. Mogu nastati vrste gubitaka L2 i L4 u svim sluajevima, kao i vrsta L1 u sluaju graevine s rizikom od eksplozije ili bolnice ili druge graevine gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudske ivote.
NAPOMENA Ovdje su uzeti u obzir samo opskrbni vodovi koji ulaze u graevinu. Udari munja u cjevovode ili pokraj njih ne smatraju se izvorom tete ako je cijev spojena na sabirnicu za izjednaivanje potencijala. Ako ta sabirnica nije ugraena, onda se ta opasnost mora uzeti u obzir.

RW:

22

4.2.5 Sastavnica rizika za graevinu zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog s graevinom RZ: sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava prouzroenih prenaponima induciranim na ulaznim vodovima i prenesenim u graevinu. Mogu nastati gubici vrste L2 i L4 u svim sluajevima, kao i vrsta L1 u sluaju graevina s rizikom eksplozije i bolnica ili drugih graevina gdje kvarovi unutarnjih sustava neposredno ugroavaju ljudske ivote.
NAPOMENA Ovdje su uzeti u obzir samo opskrbni vodovi koji ulaze u graevinu. Udari munja u cjevovode ili pokraj njih ne smatraju se izvorom tete ako je cijev spojena na sabirnicu za izjednaivanje potencijala. Ako ta sabirnica nije ugraena, onda se ta opasnost mora uzeti u obzir.

4.2.6 Sastavnica rizika za opskrbni vod zbog udara munja u taj vod R'V: sastavnica se odnosi na materijalne tete zbog mehanikih i toplinskih uinaka struje munje. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4. RW: sastavnica koja se odnosi na kvarove prikljuene opreme zbog prenapona putem otpornog spoja. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

4.2.7 Sastavnica rizika za opskrbni vod zbog udara munje pokraj tog voda RZ: sastavnica se odnosi na kvarove vodova i prikljuene opreme zbog prenapona induciranih na tim vodovima. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

4.2.8 Sastavnice rizika za opskrbni vod zbog udara munja u graevinu na koju je opskrbni vod spojen RB: sastavnica se odnosi na materijalne tete zbog mehanikih i toplinskih uinaka struje munje koja tee du voda. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4 RC: sastavnica koja se odnosi na kvarove prikljuene opreme zbog prenapona putem galvanske veze. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

23

4.3 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na graevinu

Sastavnice rizika koje se uzimaju u obzir za pojedinu vrstu gubitaka u graevini jesu: R1: Rizik gubitka ljudskih ivota R1 = RA + RB + RC1) + RM1) + RU + RV + RW1) + RZ1)
1)

(1)

samo ako se radi o graevinama s rizikom eksplozije i bolnicama s opremom za odravanje na ivotu ili drugim graevinama gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudske ivote.

R2: Rizik gubitka javne opskrbe R2 = RB + RC + RM + RV + RW + RZ R3: Rizik gubitka kulturne batine R3 = RB + RV R4: Rizik gubitka gospodarskih vrijednosti R4 = RA2) + RB + RC + RM + RU2) + RV + RW + RZ
2)

(2) (3)

(4)

vrijedi samo za imovinu s moguim gubitkom ivotinja.

Sastavnice rizika koje odgovaraju nekoj vrsti gubitaka skupljene su takoer i u tablici 3. Tablica 3. - Sastavnice rizika koje treba uzeti u raun za pojedinu vrstu gubitaka u graevini Udar munje Udar munje u pokraj Udar munje u Udar munje opskrbni vod opskrbnog graevinu pokraj koji ulazi u Izvor tete voda koji ulazi graevine graevinu u graevinu S4 S1 S2 S3 Sastavnica rizika Rizik prema vrsti gubitaka R1 R2 R3 R4
1)

RA

RB

RC

RM

RU

RV

RW

RZ

* * * *

*1) * *

*1) * *

* * * *1)

*1) *

*1) * *

* 2)

*2)

Samo za graevine s rizikom eksplozije i bolnice ili druge graevine gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudske ivote. 2) Samo za imovinu s moguim gubitkom ivotinja.

24

4.3.1 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na izvor tete R = RD + RI (5)

gdje je :

RD rizik zbog udara (izravnih, direktnih) munja u graevnu (izvor S1) koji se sastoji od zbroja rizika: RD = RA + RB + RC (6)

RI rizik zbog udara munja koje utjeu na graevinu, ali ju ne pogaaju (neizravni, indirektni) (izvori: S2, S3 i S4). Definira se kao zbroj sljedeih rizika: RI = RM + RU + RV + RW + RZ Za sastavnice rizika i njihove kompozicije pogledajte takoer tablicu 9. 4.3.2 Skup sastavnica rizika koje se odnose na vrstu tete R = RS + RF + RO (8) (7)

gdje je: -

RS rizik povreda ivih bia (D1) koji je odreen zbrojem RS = RA + RU (9)

RF rizik materijalnih teta (D2) koji je odreen zbrojem RF = RB + RV (10)

RO rizik kvara unutarnjih sustava (D3) koji je odreen zbrojem RO = RM + RC + RW + RZ (11)

Navedene sastavnice rizika i njihove kompozicije moe se takoer vidjeti u tablici 9.

4.4

Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na opskrbne vodove

Sastavnice rizika s kojima se rauna neka vrsta gubitka na opskrbnom vodu jesu: R2: rizik gubitka javne opskrbe: R2 = RV + RW + RZ + RB + RC R4 : rizik gubitka gospodarskih vrijednosti R4 = RV + RW + RZ + RB + RC (13) 25 (12)

Sastavnice rizika s kojima treba raunati neku vrstu gubitaka na opskrbnom vodu dane su i u tablici 4. Tablica 4 - Sastavnice rizika s kojima treba raunati prema vrsti gubitaka Udar munje u opskrbni vod S3 Sastavnica rizika Rizik prema vrsti gubitaka R`2 R`4 * * * * * * * * * * R`V R`W Udar munje pokraj opskrbnog voda S4 R`Z Udar munje u graevinu S1 R`B R`C

Izvor tete

4.4.1 Kompozicija sastavnica rizika s obzirom na izvor tete R = RD + RI (14) gdje je: - RD rizik zbog (izravnih, direktnih) udara munja u opskrbni vod (izvor S3) koji je odreen zbrojem RD = RV + RW (15)

- RI rizik zbog (neizravnih, indirektnih) udara munja koje ne pogaaju opskrbni vod (izvori S1 i S4) ali utjeu na njega i koji je odreen zbrojem RI = RB + RC +RZ (16)

U vezi navedene kompozicije sastavnica rizika za opskrbni vod pogledajte takoer i tablicu 11. 4.4.2 Kompozicija sastavnica rizika s obzirom na vrstu tete R = RF + RO gdje je: - RF rizik zbog materijalnih teta (D2) koji je odreen zbrojem RF = RV + RB (17)

(18)

- RO rizik zbog kvarova elektrinih i elektronikih sustava (D3) koji je odreen zbrojem 26

RO = RW + RZ + RC

(19)

U vezi navedene kompozicije sastavnica rizika za opskrbni vod pogledajte takoer i tablicu 11.

4.5 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika

4.5.1 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika u graevini Znaajke graevine i mogue zatitne mjere koje utjeu na sastavnice rizika za graevinu dane su u tablici 5. Tablica 5. imbenici koji utjeu na pojedine sastavnice rizika u graevini Znaajke graevine ili unutarnjih sustava RA RB RC RM RU RV RW Zatitne mjere
Sabirna povrina Otpornost povrine tla Otpornost poda Fizika ogranienja, izolacija, oznake upozorenja, izjednaivanje potencijala tla LPS Usklaena SPD zatita Prostorni oklop Oklopljenost vanjskih vodova Oklopljenost vodova unutarnjih X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

RZ

X X1) X X2) X X X2) X X X X X X X3) X3) X X

Oznake putova za naputanje graevine Mrea za potencijala izjednaivanje

Protupoarne mjere Osjetljivost na poar Posebna opasnost vstoa na udarni napon

1)

U sluaju prirodnog ili LPS u skladu s normama i odvodnim vodiima razmaknutim najvie 10 m ili gdje postoje fizike prepreke moe se zanemariti rizik koji se odnosi na povrede ivih bia zbog dodirnog napona i napona koraka. 2) Samo za vanjski dio LPS u obliku mree. 3) Zbog izjednaivanja potencijala.

27

4.5.2 imbenici koji utjeu na sastavice rizika za opskrbni vod Znaajke opskrbnog voda, graevine na koju je spojen i moguih zatitnih mjera koje utjeu na sastavnice rizika dane su u tablici 6. Tablica 6 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika za opskrbni vod Znaajka opskrbnog voda Zatitna mjera Sabirna povrina Zaslon kabela Zatitni kabel struje munje Zatitni kabelski kanal struje munje Dodatni zaslonski vodii kabela Otpornost na udarni napon SPD R`V
X X X X X X X

R`W
X X X X X X X

R`Z
X X X X X X X

R`B
X X X X X X X

R`C
X X X X X X X

5. UPRAVLJANJE RIZIKOM
5.1 Osnovni postupak
Odluku o tome treba li zatititi graevinu ili opskrbni vod od djelovanja munje kao i izbor zatitnih mjera donosi se u skladu s HRN EN 62305-1. Postupak ide sljedeim redom: - uoavanje objekta koji treba zatititi i njegovih znaajka - uoavanje svih vrsta gubitaka u objektu i odgovarajuih rizika R (R1 do R4) - proraun rizika R za svaku vrstu gubitaka (R1 do R4) - proraun nunosti zatite te usporedba rizika R1, R2 i R3 za graevinu (R2 za opskrbni vod) s prihvatljivim rizikom RT - proraun trokovne opravdanosti zatite usporedbom trokova gubitaka sa i bez zatitnih mjera. U tom sluaju treba procijeniti sastavnice rizika R4 za graevinu (R4 za opskrbni vod) da bi se taj rizik mogao proraunati (pogledajte dodatak G).

28

5.2 Graevine koje treba uzeti u obzir za procjenu rizika

Graevina koju treba zatititi ukljuuje: - graevinu kao takvu - instalacije unutar graevine - sadraj graevine - osobe u graevini ili koje stoje u zoni do 3 metra od vanjske strane graevine - okolinu na koju bi utjecale tete na graevini Zatita ne ukljuuje opskrbne vodove izvan graevine.
NAPOMENA Promatrana graevina moe biti podijeljena na nekoliko zona (pogledajte odjeljak 6).

5.3 Opskrbni vodovi koje treba uzeti uz obzir pri procjeni rizika
Opskrbni vod koji treba zatititi je fiziki spoj izmeu: telekomunikacijske centrale i graevine korisnika ili izmeu dviju telekomunikacijskih centrala ili dviju korisnikih zgrada, kad se radi o telekomunikacijskim (TLC) vodovima telekomunikacijske centrale ili zgrade korisnika i distribucijskog vorita ili izmeu dvaju distribucijskih vorita, kad se radi o telekomunikacijskim (TLC) vodovima VN transformatorske stanice i zgrade korisnika, kad se radi o elektroenergetskom vodu mrene distribucijske stanice i graevine korisnika kad se radi o cjevovodima. Opskrbni vod koji treba uzeti u obzir ukljuuje opremu voda i opremu na zavretcima kao to su: multiplekseri, pojaala, optiki sklopovi, brojila, kabelske zavrnice itd. prekidai, nadstrujna zatita, brojila itd. sustavi nadzora, sigurnosni sustavi, brojila itd. Zatita ne ukljuuje opremu korisnika ili bilo koju graevinu spojenu na kraju opskrbnog voda.

5.4 Prihvatljivi rizik RT

Odgovornost za odreivanje veliine prihvatljivog rizika u nadlenosti je odgovarajueg ovlatenog tijela. Reprezentativne vrijednosti prihvatljivog rizika RT, na mjestima gdje djelovanje munje ukljuuje gubitak ljudskih ivota ili kulturnih vrijednosti navedene su u tablici 7.

29

Tablica 7 Tipini iznosi prihvatljivog rizika RT Vrsta gubitaka gubitak ljudskih ivota gubitak javne opskrbe gubitak kulturne batine RT 10-5 10-3 10-3

5.5 Postupak prorauna nunosti zatite

Prema HRN EN 62305-1, treba pri proraunu nunosti zatite uzeti u obzir sljedee rizike: rizike R1, R2 i R3 za graevinu rizik R1 i R2 za opskrbni vod. Za svaki rizik koji je uzet u obzir treba postupiti redom na sljedei nain: - uoiti sastavnice rizika Rx od kojih je sastavljen - proraunati pojedine sastavnice rizika Rx - proraunati ukupan rizik R (pogledajte 4.3) - odrediti prihvatljivi rizik RT - usporediti rizik R s prihvatljivim rizikom RT Ako je R RT, zatita od munje nije potrebna. Ako je R > RT, zatitne su mjere potrebne da bi se rizik smanjio na R RT za sve rizike kojima je objekt podloan. Postupak prorauna nunosti postavljanja zatite prikazan je na slici 1.

30

Slika 1 Postupak odluivanja o nunosti zatite

5.6 Postupak pri proraunu gospodarske opravdanosti zatite

Osim nunosti zatite na graevini ili opskrbnom vodu, korisno je ustanoviti gospodarsku korist postavljanja zatitnih mjera za smanjenje gospodarskih gubitaka L4. Procjena sastavnica rizika R4 za graevinu (R4 za opskrbni vod) omoguuje korisniku da izrauna trokove gubitaka sa ili bez postavljenih zatitnih mjera (pogledajte dodatak G). 31

Postupak ustanovljavanja trokovne uinkovitosti zatite zahtijeva: odreivanje sastavnica RX koje ine rizik R4 za graevinu (R4 za opskrbni vod) proraun odreenih sastavnica rizika RX bez novih/dodatnih zatitnih mjera proraun godinjih trokova gubitaka za svaku sastavnicu rizika RX proraun godinjih trokova CL ukupnih gubitaka bez zatitnih mjera prihvaanje odreenih zatitnih mjera proraun sastavnica rizika RX ako se poduzmu odabrane zatitne mjere proraun godinjih trokova preostalih gubitaka za svaku sastavnicu rizika RX u tienoj graevini ili opskrbnom vodu proraun ukupnih trokova CRL preostalih gubitaka ako postoje zatitne mjere proraun godinjih gubitaka CPM odabranih zatitnih mjera usporedba trokova. Ako je CL < CRL + CPM , smatra se da zatita od munje nije isplativa. Ako je CL CRL + CPM postavljanje zatitnih mjera najvjerojatnije je rentabilno u predvidivom vremenu trajanja graevine. Postupak prorauna gospodarske opravdanosti zatite prikazana je na slici 2.

Slika 2 - Postupak prorauna trokovne opravdanosti zatitnih mjera

32

5.7 Zatitne mjere

Zatitne su mjere namijenjene smanjenju rizika ovisno o vrsti tete. Smatra se da su zatitne mjere uinkovite samo ako su u skladu sa zahtjevima odgovarajuih norma: HRN EN 62305-3 za zatitu od povrede ivih bia i materijalnih teta u graevini HRN EN 62305-4 za zatitne mjere kojima se smanjuju kvarovi unutarnjih sustava HRN EN 62305-5 za zatitu opskrbnih vodova.

5.8 Izbor zatitnih mjera

Najpogodnije zatitne mjere odabire projektant prema udjelu svake sastavnice rizika u ukupnom riziku R i prema tehnikim i gospodarskim znaajkama razliitih zatitnih mjera. Moraju se odrediti kritini parametri da bi se upotrijebilo najuinkovitije mjere za smanjenje rizika R. Za svaku vrstu gubitaka postoji vie zatitnih mjera koje same za sebe ili u kombinaciji s drugim zadovoljavaju uvjet R RT. Treba prihvatiti rjeenje koje ima tehnike i gospodarske prednosti. Pojednostavnjeni potupak za izbor zatitnih mjera prikazan je u dijagramu toka za graevine na slici 3. a za opskrbne vodove na slici 4. U svakom sluaju izvoa radova ili projektant moraju pronai najkritinije sastavnice rizika i smanjiti ih, uzevi u obzir i gospodarsku stranu.

33

Slika 3 Postupak izbora zatitnih mjera za graevine

34

Slika 4 - Postupak izbora zatitnih mjera za opskrbni vod

6. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA GRAEVINU

6.1 Osnovna jednadba
Svaka sastavnica rizika RA, RB, RC, RM, RU, RV, RW i RZ, kao to je objanjeno u odjeljku 4, moe se izraziti sljedeom jednadbom: gdje je : NX godinji broj opasnih dogaaja (pogledajte i dodatak A), PX vjerojatnost nastanka tete na graevini (pogledajte i dodatak B), LX posljedini gubitak (pogledajte i dodatak C).
NAPOMENA 1 Broj NX opasnih dogaaja ovisan je o gustoi udara munja u zemlju (Ng) i o znaajkama objekta koji treba zatititi, njegove okoline i tla. NAPOMENA 2 Vjerojatnost nastanka tete PX ovisna je o znaajkama objekta koji treba zatititi i o predvienim zatitnim mjerama.

RX = NX PX LX

(20)

35

NAPOMENA 3 Posljedini gubitak LX ovisan je o upotrebi objekta prema njegovoj namjeni, nazonosti ljudi, vrsti javne opskrbe, vrijednosti oteenih dobara kao i o zatitnim mjerama postavljenim za ogranienje veliine gubitaka.

6.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u graevinu

Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u graevinu upotrebljavaju se sljedei izrazi: - sastavnice koje se odnose na povrede ivih bia (D1) RA = ND PA LA - sastavnice koje se odnose na materijalne tete (D2) RB = ND PB LB - sastavnice koje se odnose na kvarove unutarnjih sustava (D3) RC = ND PC LC Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8. (23) (22) (21)

6.3 Procjena sastavnice rizika zbog udara munja pokraj graevine (S2)
Za proraun sastavnice rizika koje se odnose na udare munja pokraj graevine upotrebljava se sljedei izraz: - sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava (D3) RM = NM PM LM Parametri za procjenu te sastavnice rizika dani su u tablici 8. (24)

6.4 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod spojen na graevinu (S3)
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u opskrbni vod upotrebljavaju se sljedei izrazi: - sastavnice koje se odnose na povrede ivih bia (D1) RU = (NL + NDa) PU LU - sastavnice koje se odnose na materijalne tete (D2) 36 (25)

RV = (NL + NDa) PV LV - sastavnice koje se odnose na kvarove unutarnjih sustava (D3) RW = (NL + NDa) PW LW Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8.

(26)

(27)

Ako se opskrbni vod sastoji od vie odsjeaka (pogledajte 7.6), vrijednosti RU, RV i RW treba uzeti kao zbroj vrijednosti RU, RV i RW pojedinih odsjeaka. Uzimaju se u obzir samo odsjeci izmeu graevine i prvog distribucijskog vorita. U sluaju da je na graevinu spojeno vie od jednog voda na odvojenim trasama, proraun treba provesti za svaki vod posebno.

6.5 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na graevinu (S4)
Za proraun sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na graevinu upotrebljava se sljedei izraz: - sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava RZ = (NI - NL) PZ LZ Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8. Ako opskrbni vod ima vie od jednog odsjeka (pogledajte 7.6), iznos RZ treba raunati kao zbroj iznosa RZ sastavnica rizika pojedinih odsjeaka voda. Uzimaju se oni odsjeci koji se nalaze izmeu graevine i prvog distribucijskog vorita.
NAPOMENA Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u Preporukama ITU K.46

(28)

U sluaju da je na graevinu spojeno vie od jednog voda na odvojenim trasama, proraun treba provesti za svaki vod posebno. Za ovu procjenu vrijedi da ako je (NI - NL) < 0, onda se uzima da je (NI - NL) = 0.

37

Tablica 8 Parametri za procjenu sastavnica rizika za graevinu

Oznaka Opis Prosjean godinji broj udara munja ND NM NL NI NDa PA PB PC PM PU PV PW PZ L A = LU = r a L t L B = LV = r r f h L f LC, = LM, = LW, = LZ = Lo - udar u graevinu - udar pokraj graevine - udar u vod koji ulazi u graevinu - udar pokraj voda koji ulazi u graevinu udar u graevinu na a kraju voda (slika 5) Odjeljak A.2 Odjeljak A.3 Odjeljak A.4 Odjeljak A.5 Odjeljak A.2 Vrijednost dana u

Vjerojatnost da e udar u graevinu prouzroiti: - povrede ivih bia Odjeljak B.1 - materijalne tete - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.2 Odjeljak B.3

Vjerojatnost da e udar pokraj graevine prouzroiti: - kvarove unutarnjih sustava Vjerojatnost da e udar u vod prouzroiti: - povrede ivih bia - materijalne tete - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.5 Odjeljak B.6 Odjeljak B.7 Odjeljak B.4

Vjerojatnost da e udar pokraj voda prouzroiti: - kvarove unutarnjih sustava Gubici nastali zbog: - povrede ivih bia - materijalnih teta - kvarova unutarnjih sustava Odjeljak B.8 Odjeljak C.2 Odjeljci C.2, C.3, C.4, C.5 Odjeljci C.2, C.3, C.5

NAPOMENA Iznosi gubitaka Lt, Lf, Lo i koeficijenti rp, ra, ru , rf koji smanjuju gubitke te koeficijent hZ koji poveava gubitke, dani su u dodatku C i tablicama C.2, C.3, C.4 and C.5.

graevina b (koju treba zatititi)

graevina a (susjedna)

Slika 5. Graevine na krajevima voda: graevina na kraju b koju treba zatititi (graevina b) i susjedna graevina na kraju a voda (graevina a)

38

6.6 Zbirno o sastavnicama rizika za graevine

Sastavnice rizika zbrojene su u tablici 9 prema raznim vrstama i izvorima tete. Tablica 9 Sastavnice rizika za graevinu za razne vrste tete od razliitih izvora Izvor tete teta D1 povrede ivih bia D2 materijalna teta D3 kvar elektrinih i elektronikih sustava Rezultirajui rizik prema izvoru tete S1 Udar munje u graevinu S2 Udar munje pokraj graevine S3 Udar munje u opskrbni vod S4 Udar munje pokraj opskrbnog voda Rezultirajui rizik prema vrsti tete

RA = NDPAraLt RB =NDPBrp hzrfLf RC = NDPCLo RD =RA+ RB + RC RM = NMPMLo

RU =(NL + NDa) PUruLt RV =(NL + NDa) PVrphzrfLf RW = (NL + NDa)PWLo RZ =(NI NL) PZLo

RS= RA + RU RF = RB + RV RO=RC+RM+RW+RZ

RI = RM + RU + RV + RW +RZ

Ako je graevina podijeljena na zone ZS (pogledajte 6.7), svaku sastavnicu rizika treba izraunati posebno za svaku zonu ZS. Ukupni rizik R za graevinu je zbroj sastavnica rizika svih pojedinih zona ZS koje na koje je graevina podijeljena.

39

6.7 Podjela graevine na zone ZS

Zbog procjene pojedine sastavnice rizika, moe se graevinu podijeliti na zone ZS od kojih svaka ima ujednaene znaajke. Meutim graevina moe biti ili se moe promatrati kao jedna zona. Zone ZS se uglavnom odreuju na temelju sljedeih znaajka: vrste tla ili poda (sastavnice rizika RA i RU) postoje li poarno otporni odjeljci (sastavnice rizika RB i RV) postoje li prostorni zasloni ili oklopi (sastavnice rizika RC, RM, RW i RZ). Nadalje se zone mogu odrediti prema: rasporedu unutarnjih sustava (sastavnice rizika RC i RM) postojeim i predvienim zatitnim mjerama (sve sastavnice rizika) gubicima vrijednosti Lx (sve sastavnice rizika). Pri podjeli graevine u zone ZS treba uzeti u obzir izvedivost postavljanja najpogodnijih zatitnih mjera.

6.8 Procjena sastavnica rizika u graevini sa ZS zona

Pravila za proraun sastavnica ovog rizika ovisi o vrsti rizika. 6.8.1 Rizici R1, R2 i R3 6.8.1.1 Graevina obuhvaena jednom zonom zatite U ovom sluaju odreena je jedna zona ZS koja obuhvaa cijelu graevinu. Prema odjeljku 6.7, rizik R je zbroj sastavica rizika Rx u graevini. Za proraun sastavnica rizika i odabir odgovarajuih utjecajnih parametara, postupa se prema sljedeim pravilima: parametri koji se tiu broja N opasnih dogaaja moraju se izraunati prema dodatku A, parametri koji se tiu vjerojatnosti P tete moraju se izraunati prema dodatku B,

Nadalje: - za sastavnice RA, RB, RU, RV,RW i RZ treba odrediti samo jednu vrijednost za svaki promatrani parametar. Na mjestima gdje se moe odrediti vie od jedne vrijednosti parametara treba izabrati najveu od njih. za sastavnice RC i RM, ako postoji vie od jednog unutarnjeg sustava u pojedinoj zoni, vrijednosti PC i PM izraunavaju se iz sljedeih jednadbi: PC = 1 (1 - PC1) (1 - PC2) (1 - PC3) (29)

40

PM = 1 (1 - PM1) (1 - PM2) (1 - PM3) gdje se parametri PCi i PMi odnose na pojedini unutarnji sustav i. -

(30)

parametri koji se odnose na iznos gubitaka L izraunavaju se prema dodatku C. Za tu zonu mogu se rabiti tipine srednje vrijednosti navedene u dodatku C, ovisno o namjeni graevine.

Ako za pojedini parametar, s iznimkom PC i PM, u zoni ima vie od jedne vrijednosti mora se pretpostaviti vrijednost parametra koja vodi do najvee vrijednosti rizika, Odreivanjem jedinstvene zone za graevinu moe dovesti do velikih trokova zatite jer se svaka zatitna mjera mora provesti na svim dijelovima graevine. 6.8.1.2 Graevine s vie zona zatite U ovom sluaju graevina je podijeljena na vie zona ZS. Rizik za graevinu je zbroj rizika svih zona u graevini; u pojedinoj zoni rizik se rauna kao zbroj svih rizika koji se odnose na tu zonu. Za proraun sastavnica rizika i odabir odgovarajuih parametara upotrebljavaju se pravila navedena u odjeljku 6.8.1.1. Podjelom graevine na zone omoguuje se projektantu da u proraunu sastavnica rizika uzme u obzir specifine znaajke svakog dijela graevine i odabere najpogodnije mjere zatite po zonama te na taj nain smanji ukupne trokove zatite od munje. 6.8.2 Rizik R4 Bez obzira treba li ili ne treba odrediti zatitu za smanjenje rizika R1,R2 i R3 , korisno je izraunati gospodarsku opravdanost postavljanja zatitnih mjera, da bi se smanjio rizik gospodarskih gubitaka R3. Predmeti za koje treba procijeniti rizik R4 odabiru se izmeu sljedeih: - cijela graevina - dio graevine - unutarnja instalacija - dio unutarnje instalacije - dio opreme - sadraj graevine Trokovi gubitaka u pojedinim zonama izraunavaju se prema dodatku G. Ukupni trokovi gubitaka za graevinu sastavljeni su od zbroja trokova gubitaka svih zona.

41

7. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA OPSKRBNE VODOVE

7.1 Osnovne jednadbe
Svaka sastavnica rizika RV, RW, RZ, RB i RC, kao to je objanjeno u odjeljku 4, moe se izraziti sljedeom opom jednadbom: RX = NX PX LX u kojoj oznake znae: NX broj opasnih dogaaja (pogledajte i dodatak A), PX vjerojatnosti tete na opskrbnom vodu (pogledajte dodatak D), LX posljedini gubitak (pogledajte i dodatak E) (31)

7.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod

Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u opskrbni vod, upotrebljava se sljedei izraz: - sastavnice rizika za materijalne tete (D2) R'V = NL PV LV sastavnice koje se odnose na kvarove prikljuene opreme (D3) R'W = NL PW LW Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 10. (33) (32)

7.3 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja pokraj opskrbnog voda, upotrebljava se sljedei izraz: - sastavnice koje se odnose na kvarove prikljuene opreme (D3) R'Z = (NI NL ) PZ LZ Parametri za procjenu te sastavnice rizika dani su u tablici 10. Za ovu procjenu vrijedi da ako je (NI NL ) < 0, onda uzeti da je (NI NL ) = 0. (34)

42

7.4 Procjena sastavnice rizika zbog udara munje u graevinu na koju je opskrbni vod spojen
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u svaku graevinu na koju je opskrbni vod spojen, upotrebljavaju se za odsjeak voda koji je spojen na graevinu sljedee jednadbe: - sastavnice koje se odnose na materijalne tete (D2) RB = ND PB LB sastavnice koje se odnose na kvarove opreme (D3) RC = ND PC LC Parametri za proraun tih sastavnica rizika prikazani su u tablici 10. Tablica 10 Parametri za procjenu sastavnica rizika za opskrbni vod
Oznaka Opis Prosjean godinji broj udara munja ND NL NI - udar u graevinu na koju je vod spojen - u opskrbni vod - pokraj opskrbnog voda Odjeljak A.2 Odjeljak A.4 Odjeljak A.5 Vrijednost dana u

(35)

(34)

Vjerojatnost da e udar munje u susjednu graevinu prouzroiti P'B P'C - materijalne tete - kvarove prikljuene opreme Odjeljak D.1.1 Odjeljak D.1.1

Vjerojatnost da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti P'V P'W - materijalne tete - kvarove prikljuene opreme Odjeljak D.1.2 Odjeljak D.1.2

Vjerojatnost da e udar munje pokraj opskrbnog voda prouzroiti P'Z - kvarove prikljuene opreme Gubici nastali zbog L'B = L'V = L'f L'C = L'W = L'Z = L'o - materijalnih teta - kvarove prikljuene opreme tablica (E.2) tablica (E.3) E.1 E.1 jedn. jedn. Odjeljak D.1.3

43

7.5 Zbirno o sastavnicama rizika za opskrbni vod

Sastavnice rizika za opskrbni vod zbirno su prikazani u tablici 11, ovisno o raznim vrstama i izvorima tete. Tablica 11 Sastavnice rizika za opskrbni vod za razliite vrste tete iji su uzroci u raznim izvorima
Izvor tete Vrsta tete D2 Materijalne tete D3 Kvarovi elektrinih i elektronikih sustava Ukupni rizik prema izvoru tete S3 Udar munje u opskrbni vod R'V = NL P'V L'V R'W = NL P'W L'W R`D = R `V + R`W R'Z = (NI NL) P'Z L'Z S4 Udar munje pokraj opskrbnog voda S1 Udar munje u graevinu R'B = NDi P'B L'B R'C = ND P'C L'C Ukupni rizik prema vrsti tete

RF = R`V + R`B RO = R`Z + R`W + R`C

R`I = R`Z + R`B + R`C

Ako je opskrbni vod podijeljen na odsjeke SS (pogledajte 7.6), sastavnice rizika R'V, R'W i R'Z opskrbnog voda treba izraunati kao zbroj svih odgovarajuih sastavnica svakog odsjeka opskrbnog voda. Sastavnicu rizika R'Z treba izraunati za svaku prijelaznu toku (pogledajte IEC 623055) opskrbnog voda, a za R'Z treba konano uzeti najveu vrijednost.
NAPOMENA Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u Preporukama ITU K.46

Sastavnice rizika R'B i R'C opskrbnog voda treba izraunati kao zbroj odgovarajuih sastavnica rizika za svaku graevinu spojenu na opskrbni vod. Ukupni rizik R za opskrbni vod je zbroj sastavnica rizika R'B, R'C, R'V, R'W, i R'Z.

7.6 Podjela opskrbnog voda na odsjeke SS

Za procjenu svake sastavnice rizika, opskrbni se vod moe podijeliti na odsjeke SS. Meutim, vod moe biti ili se moe uzeti kao jedan odsjeak. Za sve sastavnice rizika (R'B, R'C, R'V, R'W, R'Z), odsjeci SS su uglavnom odreeni: vrstom opskrbnog voda (nadzemni ili podzemni) imbenicima koji utjeu veliinu sabirne povrine (Cd, Ce, Ct) znaajkama opskrbnog voda (vrsta izolacije kabela, otpor zatitnog vodia) Nadalje odsjeci se mogu odrediti prema:

44

 vrsti prikljuenih ureaja postojeim ili predvienim zatitnim mjerama. Pri podjeli opskrbnog voda na odsjeke treba uzeti u obzir izvedivost najpogodnijih zatitnih mjera. Ako na nekom odsjeku ima vie od jedne vrijednosti nekog parametra, treba uzeti iznos koji vodi do najvee vrijednosti rizika. Operator mree ili vlasnik opskrbnog voda treba izraunati relativnu vrijednost oekivanih gubitaka na opskrbi za pojedinanu tetu. Ako se taj izraun ne moe dobiti, predlae se uzeti reprezentativne vrijednosti iz dodatka E.

45

DODATAK A (obavijesni) Procjena godinjeg broja opasnih udara munje N

A.1. Openito
Godinji broj opasnih dogaaja N zbog udara munja koji imaju utjecaja na objekt koju se kani zatititi ovisi o podruju grmljavinske aktivnosti na kojem se graevina nalazi kao i o njenim fizikim znaajkama. Openito je prihvaen nain prorauna N tako da se pomnoi gustoa udara munja u tlo Ng s ekvivalentnom sabirnom povri-nom objekta uz uzimanje u obzir korekcijskih koeficijenata ovisnih o znaajkama objekta. Gustoa udara munje Ng, je broj udara munje na km2 godinje. Taj se podatak u veini zemalja u svijetu dobiva iz automatskog sustava za odreivanje mjesta udara munja.
NAPOMENA Ako ne postoji karta gustoe udara munja Ng , ta se veliina moe procijeniti iz izraza: Ng 0,1 Td gdje je Td, broj grmljavinskih dana godinje koji se moe se oitati iz izokeraunikih karata.

Dogaaji koji se smatraju opasnim za graevinu koju treba zatititi su: udari munja u graevinu udari munja pokraj graevine udari munja u opskbni vod koji ulazi u graevinu udari munja pokraj opskrbnog voda koji ulazi u graevinu udari munja u graevinu na koju je spojen oskrbni vod. Udari munja koji se smatraju opasnim za opskrbni vod koji treba zatititi su: udari munja u opskrbni vod udari munja pokraj opskrbnog voda udari munja u graevinu na koju je opskrbni vod spojen. A.2. Procjena srednjeg broja opasnih dogaaja pri udarima munja u graevinu ND , te u graevinu spojenu na kraju "a" opskrbnog voda (NDa) 7.6.1 Odreivanje sabirne povrine Ad Za odvojene graevine na ravnom terenu, sabirna povrina Ad je povrina odreena presjekom izmeu ravnine povrine tla i pravca s nagibom 1/3 koji prolazi gornjim dijelovima graevine (gdje ju dotie) i rotira oko tih toaka. Odreivanje vrijednosti Ad moe se obaviti grafiki ili matematiki. Pravokutna graevina Za graevinu pravokutnog oblika duljine L, irine W, i visine H na ravnom zemljitu, sabirna je povrina jednaka: Ad = L W + 6 H (L + W) + 9 H 2 (A.2)

46

gdje su dimenzije promatrane graevine L, W i H izraene u metrima (slika A.1).

NAPOMENA - Toniji izraun dobiva se uzevi u obzir relativnu visinu graevine s obzirom na okolne graevine ili tlo unutar udaljenosti od 3H od graevine.

Slika A.1 Sabirna povrina Ad za usamljenu graevinu A.2.1.1 Graevina sloenog oblika Ako se radi o graevini sloenog oblika kao to su dijelovi istaknuti iznad krova (pogledajte sliku A.2), treba upotrijebiti grafiku metodu odreivanja Ad (pogledajte sliku A.3), jer razlike mogu biti prevelike ako se upotrijebe bilo najvee (Admax) bilo najmanje (Admin) dimenzije (pogledajte tablicu A.1). Prihvatljiva priblina vrijednost sabirne povrine je najvea vrijednost izmeu Admin i sabirne povrine koja pripada istaknutom dijelu iznad krova A'd. A'd se moe izraunati uz pomo jednadbe: A'd = 9 Hp2 gdje je Hp visina istaknutog dijela iznad krova. Razliiti iznosi sabirnih povrina prema navedenim metodama prikazane su u tablici A.1. (A.3)

47

Tablica A.1 Iznosi sabirne povrine ovisno o nainu prorauna

Grafika metoda Graevina (najvee dimenzije) 70 30 40 Admax = 71 316 Graevina (najmanje dimenzije) 70 30 25 Admin = 34 770 pogl. sliku A.3 Istak iznad krova Hp 40 A'd = 45 240 pogl. sliku A.3

Dimenzije graevine (L, W, H), m m2

pogledajte sliku A.2 Ad = 47 700

Slika A.2 Tlocrt i nacrt graevine sloena oblika

48

Slika A.3 Razne metode odreivanja sabirne povrine za graevinu na slici A.2 A.2.1.2 Graevina kao dio zgrade U primjeru kad se promatrana graevina S sastoji samo od dijela zgrade B, moe se raunati povrinu Ad uvrstivi dimenzije graevine S ako su ispunjeni sljedei uvjeti (vidjeti sliku. A.4): da graevina S ini odvojeni okomiti dio zgrade B da za graevinu B nema rizika od eksplozije da nema mogunosti prijelaza poara na graevinu S iz dijelova zgrade B zbog upotrebe zidova s otpornou na poar od 120 minuta (REI 120) ili zbog upotrebe drugih odgovarajuih mjera zatite da je onemoguen prodor prenapona du zajednikih opskrbnih vodova (ako postoje) postavljanjem odgovarajue prenaponske zatite na ulaznim tokama tih vodova u graevinu ili zbog upotrebe drugih odgovarajuih mjera zatite.
NAPOMENA Za definiciju i obavijesti o REI pogledajte Sl. list Europske unije 1994/28/02, n. C 62/63.

Ukoliko ovi uvjeti nisu ispunjeni, mora se raunati s dimenzijama cijele zgrade B.

49

Slika A.4 Graevina koju e se uzeti u obzir pri proraunu sabirne povrine Ad A.2.2 Lokacija graevine u odnosu na druge objekte Relativan poloaj graevine kojim se nadomjeta okolne objekte ili njen izloeni poloaj izraunava se uz pomo koeficijenta poloaja graevine Cd (pogledajte tablicu A.2) Tablica A.2 - Koeficijent poloaja graevine Cd Relativan poloaj graevine koju se titi graevina okruena viim graevinama ili drveem graevina okruena graevinama ili drveem jednake ili manje visine usamljena graevina: u blizini nema drugih objekata usamljena graevina na vrhu brijega ili humka Cd 0,25 0,5 1 2

50

A.2.3 Broj opasnih dogaaja ND za graevinu (na b kraju opskrbnog voda) ND se moe izraunati kao umnoak: ND = Ng Ad/b Cd/b 10-6 gdje je: Ng gustoa broja udara munje u tlo (udara/km2/godinje) Ad/b sabirna povrina za usamljenu graevinu (m2) (pogledajte sliku A.1) Cd/b koeficijent poloaja graevine (pogledajte tablicu A.2). A.2.4 Broj opasnih dogaaja NDa za susjednu graevinu (na a kraju opskrbnog voda) Prosjean godinji broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u graevinu na kraju a opskrbnog (pogledajte 6.5 i sliku 5) moe se izraunati kao umnoak: NDa = Ng Ad/a Cd/a Ct 10-6 (A.5) (A.4)

gdje je: Ng gustoa udara munja u tlo (udara/km2/godinje) Ad/a sabirna povrina za usamljenu graevinu (m2) (pogledajte sliku A.1) Cd/a koeficijent poloaja susjedne graevine (pogledajte tablicu A.2) Ct korekcijski koeficijent ukoliko postoji transf. stanica SN/NN na opskrbnom vodu na koji je graevina spojena, smjetena izmeu mjesta udara munje i graevine (pogledajte tablicu A.4). Taj se koeficijent upotrebljava za odsjeke voda na strani udaljenijoj od transformatorske stanice u odnosu na graevinu. A.3. Proraun srednjega godinjeg broja opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine NM NM se moe izraunati kao umnoak: NM = Ng (Am Ad/b Cd/b) 10-6 gdje je: Ng gustoa udara munja u tlo, udara/km2/godinje sabirna povrina za udare munja pokraj graevine, m2 Am Sabirna povrina Am za graevinu protee do udaljenosti od 250 m od vanjskih rubova graevine (pogledajte sliku A.5) Ako je NM < 0, mora se pri procjeni uzeti da je NM = 0 A.4 Proraun srednjeg godinjeg broja opasnih dogaaja pri udarima munja u opskrbni vod NL Za vod koji se sastoji od jednog osjeka NL se moe izraunati iz izraza: (A.6)

51

NL = Ng Al Cd Ct 10-6

(A.7)

gdje je Ng gustoa udara munja u tlo, udara/km2/god. Al sabirna povrina za udare munja u opskrbni vod (m2) (vidjeti tablicu A.3 i sliku A.5) Cd koeficijent poloaja za vod (vidjeti tablicu A.2) Ct korekcijski koeficijent ako postoji SN/NN transformatorska stanica izmeu mjesta udara munje i graevine (vidjeti tablicu A.4). Odnosi se na odsjeke voda dalje od transformatorske stanice u odnosu na graevinu. Tablica A. 3 - Sabirne povrine Al i Ai ovisno o znaajkama opskrbnih vodova Nadzemni Podzemni (kabel) Al (Lc 3(Ha+ Hb)) 6 Hc (Lc - 3(Ha+ Hb)) Ai 1 000 Lc 25 Lc gdje pojedine oznake znae: Al sabirna povrina za udare munja u opskrbni vod, m2 Ai sabirna povrina za udare munja u tlo pokraj opskrbnog voda, m2 Hc visina vodia opskrbnog nadzemnog voda iznad zemlje, m Lc duljina odsjeka opskrbnog voda od graevine do prvog distribucijskog vorita (m). Kao najveu duljinu treba pretpostaviti Lc = 1 000 m. Ha visina graevine na kraju "a" opskrbnog voda, m Hb visina graevine na kraju "b" opskrbnog voda, m otpornost tla u kojem je opskrbni vod ukopan (m). Kao najveu otpornost treba pretpostaviti = 500 m. Za potrebe pri ovom proraunu vrijedi: ako je veliina Lc nepoznata, treba pretpostaviti da je Lc = 1000 m ako je otpornost tla nepoznata treba pretpostaviti = 500 m ako podzemni kabeli prolaze u punoj duljini kroz gustu mreu sustava uzemljenja, pretpostaviti da je ekvivalentna sabirna povrina Ai = Al = 0 pretpostavlja se da se graevina koju treba zatititi nalazi na kraju "b" opskrbnog voda.
NAPOMENA Vie obavijesti o sabirnim povrinama Al i Ai mogu se nai u Preporukama ITU K.46 i K.47

Tablica A.4 - Koeficijent transformatora Ct (na opskrbnom e.e. vodu) Transformator Ct vod s dvonamotnim transformatorom 0,2 sam vod (bez transformatora) 1

A.5 Proraun srednjega godinjeg broja opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj voda NI Za jedan odsjeak voda (nadzemnog voda, kabela, sa zaslonom, bez zaslona, itd.), iznos NI se moe izraunati iz: 52

gdje je: Ng gustoa udara munja u zemlju, udara/km2/god. Ai sabirna povrina za udare munja u tlo pokraj voda, m2 (v. tablicu A.3 i sliku A.5) Ce koeficijent okoline (vidjeti tablicu A.5). Ct korekcijski koeficijent ako postoji SN/NN transformator izmeu toke udara i graevine (vidjeti tablicu A.4). Taj se koeficijent odnosi na odsjeke voda prije transformatora u odnosu na graevinu Tablica A.5 - Koeficijent okoline Ce Okolina grad s visokim zgradama1) grad2) predgrae3) selo
1) visina zgrada via od 20 m 2) visina zgrada izmeu 10 m i 20 m 3) visina zgrada manja od 10 m NAPOMENA - sabirna povrina voda Ai odreena je njegovom duljinom Lc te razmakom u irinu od voda Di (vidjeti sliku A.5) pri kojoj udar munje blizu voda moe prouzroiti inducirane prenapone ne manje od 1,5 kV.

Nl = Ng Ai Ce Ct 10-6

(A.9)

Ce 0 0,1 0,5 1

Slika A.5 - Sabirne povrine (Ad, Am, Ai, Al)

53

DODATAK B (obavijesni) Procjena vjerojatnosti Px tete na graevini Vjerojatnosti prikazane u ovom dodatku vrijede ako su mjere zatite u suglasnosti sa: HRN EN 62305-3 za mjere zatite kojima se smanjuju povrede ivih bia kao i za mjere zatite za smanjenje materijalnih teta HRN EN 62305-4 za mjere zatite kojima se smanjuju kvarovi na unutarnjim ureajima i sustavima Ukoliko je opravdano mogu se upotrijebiti i druge vrijednosti. Iznosi vjerojatnosti Px manje od 1 mogu se uzeti samo ako se mjera zatite ili znaajka odnosi na cijelu graevinu ili zonu graevine (ZS) koju treba zatititi kao i na svu odgovarajuu opremu. B.1 Vjerojatnost PA da e udar munje prouzroiti povrede ivih bia Iznosi vjerojatnosti PA elektrinog udara koje bi doivjeli ljudi zbog napona koraka i dodirnog napona pri udaru munje u graevinu navedeni su u tablici B.1 ovisno o vrsti zatitnih mjera: Tablica B.1 - Vjerojatnosti PA da e udar munje prouzroiti elektrini udar za iva bia zbog opasnih napona koraka i dodirnih napona Zatitna mjera PA nema zatitnih mjera 1 elektrina izolacija na izloenim vodiima (npr. najmanje 3 mm 0,01 umreenog polietilena) uinkovito izjednaivanje potencijala i uzemljenje 0,01 oznake upozorenja 0,1 Ako je provedeno vie od jedne zatitne mjere, konaan se iznos PA izraunava kao umnoak odgovarajuih iznosa PA.
NAPOMENA 1 - Za vie obavijesti pogledajte 8.1 i 8.2 u HRN EN 62305-3. NAPOMENA 2 - Ako su kao odvodi na graevini koriteni dijelovi konstruktivne armature ili metalni profili ili gdje postoje fizika ogranienja, vjerojatnost PA je zanemariva.

B.2 Vjerojatnost PB da e udar munje u graevinu izazvati materijalne tete Iznosi vjerojatnosti PB materijalnih teta zbog udara munje u graevinu navedene su u tablici B.2, kao funkcija razine zatite od munje (LPL).

54

Tablica B.2 - Iznosi PB ovisno o zatitnim mjerama za smanjenje materijalnih teta Znaajka graevine LPL PB graevina nema sustav zatite od munje (LPS) 1 IV 0,2 III 0,1 graevina ima sustav zatite od munje (LPS) II 0,05 I 0,02 graevina koja ima sustav hvataljki koji odgovara LPS I i neprekinutu metalnu konstrukciju ili armaturu u betonu koji djeluju kao prirodni 0,01 sustav odvoda graevina s metalnim krovom ili sustavom hvataljki, koja moe sadravati i prirodne sastavnice, s potpunom zatitom svih instalacija na krovu od izravnog udara munje i neprekinutom metalnom 0,001 konstrukcijom ili armaturom u betonu koji djeluju kao prirodni sustav odvoda
NAPOMENA Mogui su i iznosi PB razliiti od onih u tablici B.2 ako se zasnivaju na podrobnim istraivanjima koja su obuhvatila zahtjeve dimenzioniranja i kriterije za hvataljke iz HRN EN 62305-1.

B.3 Vjerojatnost PC da e udar munje u graevinu prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima Vjerojatnost PC da e udar munje u graevinu prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o uporabi odvodnika prenapona (misli se uvijek na komplet odvodnika): PC = PSPD (B.1)

Iznos vjerojatnosti PSPD ovisi o razini zatite od munje (LPL) za koju je odvodnik prenapona projektiran, kao to je navedeno u tablici B.3 Tablica B.3 - Iznosi vjerojatnosti PSPD ovisno o razini zatite (LPL) za koju je odvodnik projektiran LPL PSPD nije postavljena 1 usklaena SPD zatita III-IV 0,03 II 0,02 I 0,01 NAPOMENA 3 0,005 0,001
NAPOMENA 1 Za smanjenje PC pogodna je samo usklaena zatita. Usklaena SPD zatita je uinkovita za smanjenje PC samo za graevine zatiene sa LPS ili graevine s neprekinutom metalnom konstrukcijom ili armaturom u betonu koji djeluju kao prirodni LPS i gdje su udovoljeni zahtjevi prema HRN EN 62305-3. NAPOMENA 2 Oklopljeni unutarnji sustavi spojeni na vanjske vodove optikim vlaknima ili ako se radi o sustavu sa zatienim vodovima struje munje, s vodovima uvuenim u metalne kanale ili metalne cijevi, ne trebaju imati usklaenu SPD zatitu. NAPOMENA 3 Mogui su i manji iznosi PSPD u sluaju SPD-ova koji imaju bolje znaajke zatite (propusnost vee struje, nia zatitna razina, itd.) u usporedbi sa zahtjevima odreenim za LPL I na odgovarajuem mjestu ugradnje.

55

B.4 Vjerojatnost PM da e udar munje pokraj graevine prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima Vjerojatnost PM da e udar munje pokraj graevine prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o upotrijebljenim zatitnim mjerama (LPM), ovisno o koeficijentu KMS. U primjeru kad usklaena SPD zatita ne udovoljava zahtjevima HRN EN 62305-4, iznos PM jednak je iznosu PMS. Iznosi PMS kao funkcije KMS, navedena je u tablici B.4, gdje je KMS koeficijent koji uzima u obzir znaajke upotrijebljenih zatitnih mjera. Tablica B.4 - Iznosi vjerojatnosti PMS ovisno o koeficijentu KMS KMS 0,4 0,15 0,07 0,035 0,021 0,016 0,015 0,014 0,013 PMS 1 0,9 0,5 0,1 0,01 0,005 0,003 0,001 0,000 1

Ako unutarnji sustavi imaju opremu koja nema izolacijsku vrstou prema odgovarajuim normama za proizvodnju, treba uzeti da je PMS = 1. Iznosi koeficijenta KMS izraunavaju se iz umnoka: KMS = KS1 KS2 KS3 KS4 (B.2)

gdje je: KS1 koeficijent koji uzima u obzir uinkovitost zaslanjanja graevine, LPS-a ili drugih zaslona na granici LPZ 0/1 KS2 koeficijent koji uzima u obzir uinkovitost zaslona unutar graevine na granici zona zatite od munje LPZ X/Y (X > 0, Y > 1) KS3 koeficijent koji uzima u obzir znaajke unutarnjeg voenja instalacije (vidjeti tablicu B.5). KS4 koeficijent koji uzima u obzir izolacijsku vrstou na udarni napon sustava koji treba zatititi. Unutar jedne zone zatite LPZ, na sigurnosnoj udaljenosti od graninog zaslona, koja iznosi najmanje koliko i irina oka mree w, koeficijenti KS1 i KS2 za LPS ili za zaslone u obliku prostorne mree mogu se izraunati kao: KS1 = KS2 = 0,12 w (B.3)

gdje je w (m) irina oka mree zaslona u obliku prostorne mree ili oka mree odvoda 56

LPS ili razmak izmeu metalnih stupova graevine ili izmeu armiranih betonskih okvira koji djeluju kao prirodni LPS. Za neprekinute metalne oklope, ako je debljina oklopa u granicama od 0,1 mm do 0,5 mm, KS1 = KS2 =10-4 do 10-5.
NAPOMENA Na mjestima gdje je postavljena mrea za izjednaivanje potencijala prema HRN EN 62395-4, iznosi KS1 i KS2 mogu se smanjiti na polovicu.

Na mjestima gdje je induktivna petlja u blizini vodia graninog zaslona zatitne zone (LPZ) na udaljenosti manjoj od sigurnosne udaljenosti, uzimaju se vee vrijednosti koeficijenata KS1 i KS2. Primjerice, za udaljenosti od zaslona koje se kreu od 0,1 w do 0,2 w, moraju se uzeti dva puta vee vrijednosti KS1 i KS2. Postoji li kaskada od vie LPZ, rezultirajui KS2 izraunava se kao umnoak odgovarajuih koeficijenata KS2 za svaku zonu LPZ.
NAPOMENA - Vrijednost KS1 ograniena je najvie na 1.

Tablica B.5 - Iznos koeficijenta KS3 ovisno o oklapanju unutarnjih elektrinih instalacija Vrsta unutarnjeg oklapanja elektrinih instalacija neoklopljeni kabel - nije se vodilo rauna o izbjegavanju petlji 1) neoklopljeni kabel - vodilo se rauna o izbjegavanju velikih petlji 2) neoklopljeni kabel - vodilo se rauna o izbjegavanju petlji 3) oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) 5 < RS 20 /km oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) 1 < RS 5 /km oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) R 1 /km
1)

KS3 1 0,2 0,02 0,001 0,000 2 0,000 1

Petlje vodia voene raznim trasama u velikim graevinama (povrina petlje reda veliine 50 m2) 2) Petlje vodia voene u istom kanalu ili vodii voeni raznim trasama u malim graevinama (povrina petlje reda veliine 10 m2) 3) Petlje vodia u istom kabelu (povrina petlje reda veliine 0,5 m2) 4) Kabel sa zaslonom otpornosti RS (/km) spojenim na sabirnicu za izjednaivanje potencijala na oba kraja, te opremom prikljuenom na istu sabirnicu.

Za vodove poloene u neprekinutim metalnim kanalima i spojene na sabirnicu za izjednaivanje potencijala na oba kraja, vrijednosti KS3 treba pomnoiti s 0,1. Koeficijent KS4 izraunava se kao: KS4 = 1,5 / Uw (B.4)

gdje je Uw nazivna vrstoa izolacije na udarni napon sustava koji treba zatititi, kV. Ima li u kojem unutarnjem sustavu ureaja s razliitom izolacijskom vrstoom na udarni napon, treba uzeti koeficijent KS4 za najniu izolacijsku vrstou.

57

B.5 Vjerojatnost PU da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti povrede ivih bia Iznos vjerojatnosti PU povrede ivih bia zbog pojave dodirnog napona pri udaru munje u opskrbni vod koji ulazi u graevinu, ovisi o znaajkama zatitnog vodia opskrbnog voda, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na taj vod, o tipinim mjerama zatite (fizikim zaprekama, oznakama opasnosti itd. pogledajte tablicu B.1) kao i o tome jesu li postavljeni odvodnici prenapona (SPD) na ulazu opskrbnog voda u graevinu. Kad odvodnici prenapona (SPD) nisu ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala prema HRN EN 62305-3, iznos PU jednak je vrijednosti PLD, pri emu je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munje u opskrbni vod. Iznosi PLD dani su u tablici B.6. Kad odvodnici prenapona (SPD) jesu ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala prema HRN EN 62305-3, za iznos PU uzima se nia vrijednost izmeu PSPD i PLD.
NAPOMENA U ovom sluaju za smanjenje PU nije potrebno ugraditi usklaenu SPD zatitu prema HRN EN 62305-4, dovoljno je ugraditi ih prema normi HRN EN 62305-3.

Tablica B.6 - Iznos vjerojatnosti PLD ovisno o otporu RS zaslona kabela i o otpornosti na udarni napon Uw prikljuene opreme Uw kV 1,5 2,5 4 6 5 < RS 20 /km 1 0,95 0,9 0,8 1 > RS 5 /km 0,8 0,6 0,3 0,1 RS 1 /km 0,4 0,2 0,04 0,02

RS ( / km): otpornost zatitnog vodia kabela

Za vodove bez zatitnog vodia treba uzeti da je PLD = 1. Kad su provedene zatitne mjere, kao to su fizike zapreke, oznake upozorenja, itd., vjerojatnost PU moe se smanjiti mnoenjem s vjerojatnou PA navedenoj u tablici B.1. B.6 Vjerojatnost PV da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti materijalnu tetu Iznos vjerojatnosti PV materijalnih teta zbog udara munje u opskrbni vod koji ulazi u graevinu ovisi o znaajkama zatitnog vodia opskrbnog voda, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na opskrbni vod, kao i o tome jesu li ugraeni odvodnici SPD. Kad odvodnici SPD nisu ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala prema HRN EN 62305-3, iznos PV jednak je vrijednosti PLD, gdje je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja u opskrbni vod. Iznosi za PLD navedeni su u tablici B.6.

58

Kad su odvodnici SPD ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala prema HRN EN 62305-3, iznos PV jednak je manjoj vrijednosti izmeu PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLD.
NAPOMENA - Za smanjenje PV ovdje nije potrebno ugraditi usklaenu SPD zatitu prema HRN EN 62305-4, dovoljno je ugraditi SPD-ove prema normi HRN EN 62305-3.

B.7 Vjerojatnost PW da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima Iznos vjerojatnosti PW da e udar munje u opskrbni vod koji ulazi u graevinu prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o znaajkama zatitnog vodia opskrbnog kabela, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na opskrbni vod, kao i o tome jesu li ugraeni odvodnici SPD. Kad usklaena SPD zatita nije ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PW jednaka je iznosu PLD, gdje je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja u opskrbni vod. Iznosi za PLD navedeni su u tablici B.6. Kad je usklaena SPD zatita ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PW je manja izmeu vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLD. B.8 Vjerojatnost PZ da e udar munje pokraj opskrbnog voda prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima Iznos vjerojatnosti PZ da e udar munje pokraj opskrbnog voda koji ulazi u graevinu prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o znaajkama zaslonskog vodia kabela, otpornosti na udarni napon sustava koji je na njega prikljuen kao i provedenih zatitnih mjera. Kad usklaena SPD zatita nije ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PZ jednaka je vrijednosti PLI, gdje je PLI vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja u opskrbni vod. Iznosi za PLI navedeni su u tablici B.7. Kad je usklaena SPD zatita ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PZ je manja izmeu vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLI.

59

Tablica B.7 - Iznos vjerojatnosti PLI ovisno o otporu RS zaslonskog vodia kabela i otpornosti na udarni napon Uw opreme Bez zaslon skog vodia 1 0,4 0,2 0,1 Zaslon nije spojen na sab. za izjednaiv. potencijala na koju je spojena oprema 0,5 0,2 0,1 0,05 Zaslon spojen na sabirnicu za izjednaivanje potencijala na koju je spojena i oprema 5 < RS 20 /km 0,15 0,06 0,03 0,02 1 > RS 5 /km 0,04 0,02 0,008 0,004 RS 1 /km 0,02 0,008 0,004 0,002

Uw kV 1,5 2,5 4 6

RS: otpornost zatitnog vodia kabela ( / km). NAPOMENA Toniji proraun KS za odsjeke sa zatitnim vodiima i bez njih moe se nai u Preporukama ITU K.46

60

DODATAK C (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka Lx na graevini Iznos gubitaka Lx mora izraunati i odrediti projektant sustava zatite od munje (ili vlasnik graevine). Tipine srednje vrijednosti dane u ovom dodatku su obine vrijednosti koje je predloio IEC. Nacionalna povjerenstva mogu izabrati druge vrijednosti.
NAPOMENA Preporuljivo je da se jednadbe dane u ovom dodatku upotrebljavaju kao primarni izvor za odreivanje veliine gubitaka Lx.

C.1. Prosjean godinji relativni gubitak Gubitak Lx se odnosi na srednji relativni iznos odreenih vrsta teta, koje mogu nastati kao rezultat udara munje uzevi u obzir njihove posljedice i uinke. Njihova veliina ovisi o: broju osoba i vremena njihova zadravanja na opasnom mjestu vrsti i vanosti pogoene javne opskrbe vrijednosti dobara pogoenih tetom. Gubitak Lx varira ovisno o vrsti gubitka (L1, L2, L3 i L4) koji se promatra i, za svaku vrstu gubitka, ovisno o vrsti tete (D1, D2 i D3) koja ga je prouzroila. Upotrijebljene su sljedee oznake: gubitak zbog povreda uslijed dodirnog napona i napona koraka Lt Lf gubitak zbog materijalnih teta Lo gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava. C.2. Gubitak ljudskih ivota Vrijednost Lt, Lf i Lo moe se odrediti kao relativni broj rtava iz sljedee pribline formule: n t Lx = p p (C.1) nt 8760 gdje je: np mogui broj ugroenih ljudi (rtava) nt oekivani ukupni broj ljudi (u graevini) tp godinji broj sati koliko su ljudi nazoni na opasnom mjestu, izvan graevine (samo Lt) ili unutar graevine (Lt, Lf i Lo). Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo, koje se mogu pretpostaviti kad je odreivanje np, nt i tp nesigurno ili oteano, navedene su u tablici C.1.

61

Tablica C.1 - Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo Vrsta graevine sve vrste (ljudi unutar graevine) sve vrste - (ljudi izvan graevine) Vrsta graevine bolnice, hoteli, javna zdanja industrija, trgovine, kole zabavita, crkve, muzeji ostale graevine Vrsta graevine opasnost od eksplozije bolnice Lt 0,0001 0,01 Lf 0,1 0,05 0,02 0,01 Lo 0,1 0,001

Gubitak ljudskih ivota odreen je znaajkama graevine koje se uzimaju u obzir koeficijentima poveanja (hz) i smanjenja gubitaka (rf, rp, ra, ru) kao to su: LA= ra Lt LU = ru Lt LB = LV = rp hz rf Lf LC = LM = LW = LZ = Lo (C.2) (C.3) (C.4) (C.5)

gdje je ra koeficijent smanjenja gubitaka ljudskih ivota ovisno o vrsti tla (v. tablicu C.2) ru koeficijent smanjenja gubitaka ljudskih ivota ovisno o vrsti poda (v. tablicu C.2) rp koeficijent smanjenja gubitaka zbog materijalnih teta koji ovisi o upotrijebljenim mjerama zatite kojim se smanjuju posljedice poara (v. tablicu C.3) rf koeficijent smanjenja gubitaka zbog materijalnih teta koji ovisi o opasnosti pojave poara na graevini (v. tablicu C.4) hz koeficijent poveanja gubitaka zbog materijalnih teta u situacijama s posebnom opasnou (v. tablicu C.5) Tablica C.2 - Iznosi koeficijenata smanjenja ra i ru ovisno o vrsti povrine tla ili poda Vrsta povrine poljoprivredno tlo, beton mramor, keram. ploice ljunak, tapison, tepih asfalt, linoleum, drvo Kontaktni otpor, k1) 1 1 - 10 10 - 100 100 ra i ru 0,01 0,001 0,0001 0,00001

1) Vrijednosti mjerene izmeu elektrode s povrinom 400 cm2 pritisnute silom od 500 N i toke u beskonanosti

62

Tablica C.3 - Iznosi koeficijenta smanjenja rp ovisno o poduzetim mjerama za smanjenje posljedica poara Poduzete mjere Nisu poduzete nikakve mjere Poduzeta je jedna od sljedeih mjera: - aparati za gaenje, - instalacije za gaenje s runim posluivanjem, - automatsko gaenje, - instalacija runog alarma - hidranti - poarno-otporni odjeljci, - zatieni putovi za evakuaciju Poduzeta je jedna od sljedeih mjera: - instaliran automatski sustav za gaenje, - instaliran automatski alarm 1)
1)

rp 1

0,5

0,2

samo ako je zatien od prenapona ili drugih oteenja i ako je vrijeme dolaska vatrogasne slube manje od 10 min.

Ako je poduzeto vie od jedne mjere, koeficijent rp ima, od svih relevantnih vrijednosti, najniu vrijednost. Za graevine s rizikom eksplozije, u svakom je sluaju rp = 1. Tablica C.4 - Vrijednosti koeficijenta smanjenja rf ovisno o riziku izbijanja poara na graevini Rizik izbijanja poara rf eksplozija 1 visoki rizik 0,1 normalan rizik 0,01 mali rizik 0,001 nema rizika 0
NAPOMENA 1 - Za sluaj graevine s opasnou eksplozije i graevine koje sadre eksplozivne mjeavine, potrebna je podrobnija procjena rf. NAPOMENA 2 - Graevine s visokim rizikom izbijanja poara moe se promatrati kao graevine od zapaljivog materijala ili kao graevine sa specifinim poarnim optereenjem veim od 800 MJ/m2. NAPOMENA 3 - Graevine s normalnim rizikom izbijanja poara mogu se promatrati kao graevine sa specifinim poarnim optereenjem izmeu 800 i 400 MJ/m2. NAPOMENA 4 - Graevine s malim rizikom izbijanja poara mogu se promatrati kao graevine sa specifinim poarnim optereenjem manjim od 400 MJ/m2, ili graevine koje samo povremeno sadre zapaljive tvari. NAPOMENA 5 - Specifino poarno optereenje je omjer toplinske energije ukupne koliine zapaljive tvari u graevini i ukupne povrine graevine.

63

Tablica C.5 - Iznosi koeficijenta hz koji poveava relativne iznose gubitaka ako postoji posebna opasnost Posebna vrsta opasnosti nema posebne opasnosti niska razina panike (npr. graevine do dva kata i broj ljudi ne vei od 100) prosjena razina panike (npr. graevine za kulturne i portske priredbe s brojem sudionika izmeu 100 i 1000 ljudi) potekoe pri evakuaciji (graevine s nepokretnim osobama, bolnice) visoka razina panike (npr. graevine za kulturne i portske priredbe s brojem sudionika veim od 1000 ljudi) opasnost za okolinu i okoli oneienje okoline i okolia hz 1 2 5 5 10 20 50

C.3. Neprihvatljiv gubitak javne opskrbe Iznosi Lf i Lo mogu se odrediti kao relativini iznosi moguih gubitaka iz sljedee pribline formule: n t Lx = p (C.6) nt 8760 gdje je Tablica C.6 - Tipine srednje vrijednosti Lf i Lo Vrsta opskrbe ili usluge plin, voda TV, telefon, elektrina energija Lf 0,1 0,01 Lo 0,01 0,001

Gubitak javne opskrbe ili usluge ovisi o znaajkama graevine te o vrijednosti koeficijenata smanjenja (rp), kako slijedi: LB = LV = rp rf Lf LC = LM = LW = LZ = Lo Iznosi koeficijenata navedeni su za rp u tablici C.3 za rf u tablici C.4 C.4. Gubitak nenadomjestive kulturne batine Iznos Lf moe se odrediti kao relativni iznos moguih gubitaka iz sljedee pribline formule: Lx = c / ct (C.9) (C.7) (C.8)

64

gdje je: c srednja novana vrijednost moguih gubitaka u graevini (npr. vrijednost gubitaka dobara koja se moe osigurati) ct ukupna novana vrijednost graevine (npr. ukupna osigurana vrijednost svih dobara sadranih u graevini) Tipina srednja vrijednost Lf, koju se moe pretpostaviti kad je odreivanje c i ct nesigurno ili teko jest: Lf = 0,1 Gubitak nenadomjestive kulturne batine ovisi o znaajkama graevine i opisuje se koeficijentom smanjenja rp kao to slijedi: LB = LV = rp rf Lf a vrijednosti koeficijenata navedene su: za rp u tablici C.3 za rf u tablici C.4 C.5. Gospodarski gubici Vrijednosti Lt, Lf i Lo mogu se odrediti kao relativni iznos moguih gubitaka iz sljedee pribline formule: Lx = c / ct (C.11) (C.10)

gdje c srednja novana vrijednost moguih gubitaka na graevini (ukljuujui sadraj, odgovarajue aktivnosti te njihove posljedice) ct ukupna novana vrijednost graevine (ukljuujui sadraj i odgovarajue aktivnosti). Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo za sve vrste graevina koje se mogu pretpostaviti ako je odreivanje veliina c, i ct nepouzdano ili teko, dano je u tablici C.7.

65

Tablica C.7 Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo Vrsta graevine sve vrste unutar graevine sve vrste izvan graevine Vrsta graevine bolnice, industrijske graevine, muzeji, poljoprivredne hoteli, kole, uredi, crkve, javna zabavita, gospodarske zgrade ostale graevine Vrsta graevine graevina s rizikom eksplozije bolnice, industrijske graevine, uredi, hoteli, gospodarske zgrade muzeji, poljoprivredne graevine, kole, crkve, javna zabavita ostale graevine Lt 0,000 1 0,01 Lf 0,5 0,2 0,1 Lo 0,1 0,01 0,001 0,000 1

Gubitak gospodarskih vrijednosti ovisi o znaajkama graevine i odreuje se uz pomo koeficijenata poveanja (hz), odnosno smanjenja (rp, ra, rf, ru) kako slijedi: LA= ra Lt LU= ru Lt LB = LV = rp rf hz Lf LC = LM = LW = LZ = Lo a vrijednosti koeficijenata navedene su redom: ra i ru u tablici C.2 rp u tablici C.3 rf u tablici C.4 hz u tablici C.5 (C.12) (C.13) (C.14) (C.15)

66

DODATAK D (obavijesni) Procjena vjerojatnosti tete P'x na opskrbnom vodu Vjerojatnosti dane u ovom dodatku u skladu su s IEC normama. Ukoliko su opravdane, mogu se odabrati druge vrijednosti. Vjerojatnosti dane u ovom dodatku vrijede ako su zatitne mjere u skladu s normom IEC 62305-5. D.1 Vodovi s metalnim vodiima

D.1.1 Vjerojatnosti P 'B i P 'C da e udar munje u graevinu na koju je vod spojen prouzroiti tete (na opskrbnom vodu)

Vjerojatnost P 'B da e udar munje u graevinu, na koju je vod spojen, prouzroiti materijalne tete i vjerojatnost P 'C da e udar munje u graevinu, na koju je vod spojen, prouzroiti kvarove ureaja prikljuenih na njega, ovise o struji kvara Ia, koja opet ovisi o znaajkama voda, o broju opskrbnih vodova koji ulaze u graevinu, kao i o broju i vrsti upotrijebljenih zatitnih mjera. Za vodove bez zaslonskog vodia moe se pretpostaviti vrijednost Ia = 0. Struja kvara Ia (kA) za vodove sa zaslonom rauna se prema izrazu:
Ia = 25 n U W Rs K d K p

(D.1)

gdje je: Kd koeficijent koji ovisi o znaajkama voda (pogledajte tablicu D.1) Kp koeficijent koji uzima u obzir provedene zatitne mjere (pogledajte tablicu D.2) Uw otpornost izolacije kabela na udarni napon (kV), (pogledajte tablicu D.3 za kabele i tablicu D.4 za ureaje) Rs otpornost zatitnog vodia kabela, (/km) n broj opskrbnih vodova koji ulaze u graevinu.
NAPOMENA 1 SPD-ovi postavljeni na ulaznoj toki voda u graevinu poveavaju struju kvara Ia i mogu imati pozitivan zatitni uinak. NAPOMENA 2 Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u preporukama ITU K.47.

Tablica D.1 - Iznos koeficijenta Kd ovisno o znaajkama voda sa zaslonom Vod zaslon u dodiru s tlom zaslon nije u dodiru s tlom Kd 1 0,4

67

Tablica D.2 - Iznosi koeficijenta Kp ovisno o upotrijebljenim zatitnim mjerama Zatitne mjere bez zatitnih mjera dodatni zaslonski vodi - jedan vodi1) dodatni zaslonski vodi dva vodia1) vod poloen u kabelski kanal za zatitu od munje kabel za zatitu od struje munje dodatni vodii oklopa - eljezna cijev
1)

Kp 1 0,6 0,4 0,1 0,02 0,01

zaslonski vodi poloen priblino na 30 cm iznad kabela; dva zaslonska vodia poloena priblino na 30 cm iznad kabela i simetrino rasporeena u odnosu na os kabela

Tablica D.3 - vrstoa na udarni napon Uw ovisno o vrsti kabela Vrsta kabela telekomunikacijski kabel s papirnom izolacijom telekomunikacijski kabel s izolacijom od PVC ili PE elektroenergetski elektroenergetski elektroenergetski elektroenergetski elektroenergetski elektroenergetski Un, kV 1 3 6 10 15 20 Uw, kV 1,5 5 15 45 60 75 95 125

Tablica D.4 - Otpornost na udarni napon Uw ovisno o vrsti ureaja Vrsta ureaja (opreme) elektroniki elektrini korisniki ureaji (Un < 1 kV) elektrini mreni ureaji (Un < 1 kV) Uw, kV 1,5 2,5 6

U tablici D.5. navedene su vjerojatnosti P'B i P'C ovisno o veliini struje kvara Ia. Ako su ugraeni odvodnici SPD u skladu s IEC 62305-5, iznosi P 'B i P 'C jednaki su vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3).

68

Tablica D.5 - Veliine vjerojatnosti P 'B, P 'C, P 'V, P 'W ovisno o struji kvara Ia Ia, kA 0 3 5 10 20 30 40 50 60 80 100 150 200 300 400 600 P 'B, P 'C, P 'V, P 'W 1 0,99 0,95 0,9 0,8 0,6 0,4 0,3 0,2 0,1 0,05 0,02 0,01 0,005 0,002 0,001

D.1.2 Vjerojatnosti P 'V i P 'W da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti tete Vjerojatnost P 'V da e udar munje prouzroiti materijalne tete i vjerojatnost P'W da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti kvarove na prikljuenim ureajima, ovisne su o struji kvara Ia koja, opet, ovisi o znaajkama voda i upotrijebljenim zatitnim mjerama. Za nezatieni vod treba uzeti vrijednost Ia = 0. Za zatiene vodove struja kvara Ia moe se izraunati prema formuli:
Ia = 25 U W Rs K d K p

(D.2)

gdje je: Kd koeficijent ovisan o znaajkama voda (pogledajte tablicu D.1) Kp koeficijent koji uzima u obzir upotrijebljene zatitne mjere (pogledajte tablicu D.2) Uw otpornost na udarni napon, kV (pogledajte tablicu D.3 za kabele i tablicu D.4 za ureaje) Rs otpornost oklopa kabela, /km. Najvee vrijednosti struje kvara Ia koje treba uzeti pri proraunu vjerojatnosti P 'V za telekomunikacijske vodove jesu: Ia = 40 kA - za kabele s olovnim oklopom Ia = 20 kA - za kabele s aluminijskim oklopom.
NAPOMENA 1- Navedene vrijednosti su grube procjene jakosti ispitnih struja (It) koje bi mogle otetiti tipine telekomunikacijske kabele u toki udara. Postoji li bilo koji dokaz da te vrijednosti nisu

69

upotrebljive za projektiranje danog kabela, mogu se upotrijebiti druge vrijednosti. U tom sluaju za odreivanje jakosti struje kvara treba koristiti ispitivanja opisana u normi IEC 62305-5. Vrijednosti P 'V i P 'W u ovisnosti o struji kvara Ia navedene su u tablici D.5.

D.1.3 Vjerojatnost P 'Z da e udar munje pokraj voda prouzroiti tetu Vjerojatnost P 'Z da e udar munje pokraj voda prouzroiti kvarove na prikljuenim ureajima ovisi o znaajkama voda i upotrijebljenim zatitnim mjerama. Ako su ugraeni odvodnici SPD u skladu s normom IEC 62305-5, iznos P 'Z jednak je vrijednosti PLI. Vrijednosti PLI navedene su u tablici B.7. Ako su ugraeni odvodnici SPD u skladu s normom HRN EN 62305-4, iznos P 'Z je manja vrijednost izmeu PSPD i PLI (pogledajte tablicu B.3). D.2 Vodovi s optikim vlaknima Jo se razmatra. D.3 Cjevovodi Jo se razmatra.

70

DODATAK E (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka L'x na javnoj opskrbi (uslugama) E.1. Srednji relativni iznos godinjih gubitaka Gubitak L'x se odnosi na srednji relativni iznos odreene vrste teta, njihove posljedice i posljedine uinke, koji mogu nastati kao posljedica udara munje u opskrbni vod. Njegova vrijednost ovisi o: vrsti i vanosti javne opskrbe ili usluge; vrijednosti oteenih dobara. Gubitak L'x se mijenja ovisno o vrsti promatranih gubitaka (L'1, L'2 ili L'4), za svaku vrstu gubitaka, ovisno o vrsti tete (D2 i D3) koja ih je prouzroila. Upotrebljavaju se sljedee oznake: L'f gubitak zbog materijalnih teta L'o gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava. E.2. Neprihvatljivi gubitak javne opskrbe ili usluge Vrijednosti L'f i L'o mogu se odrediti kao relativni iznosi moguih gubitaka iz pribline formule:

Lx =

n t nt 8760

(E.1)

gdje je n prosjean broj korisnika koji su izgubili opskrbu ili uslugu; nt ukupan broj korisnika opskrbe ili usluge; t godinje trajanje prekida opskrbe ili usluge, h. Ako je odreivanje n, nt i t nepouzdano ili teko, u tablici E.1. navedene su tipine prosjene vrijednosti L'f i L'o, koje se mogu pretpostaviti: Tablica E.1 - Tipine prosjene vrijednosti L'f i L'o Vrsta opskrbe ili usluge plin, voda TV, telekomunikacije, elektrina energija L'f 0,1 0,01 L'o 0,01 0,001

Gubitak javne opskrbe ili usluge ovisi o znaajkama te usluge kao to slijedi: L'B= L'V = L'f (E.2)

71

L'C = L'W = L'Z = L'o E.3. Gospodarski gubici

(E.3)

Vrijednost L'f i L'o moe se odrediti kao relativni iznos moguih gubitaka iz sljedee relacije: L'x = c / ct (E.4)

gdje je c prosjena novana vrijednost moguih gubitaka na graevini, njezinom sadraju i odgovarajuim aktivnostima; ct ukupna novana vrijednost graevine, njezina sadraja i odgovarajuih aktivnosti. Ako je odreivanje c nepouzdano ili teko, tipine su prosjene vrijednosti L'f i L'o, za sve vrste opskrbe ili usluga sljedee: L'f = 0,1 L'o = 0,001 Gubitak gospodarskih vrijednosti ovisi o znaajkama opskrbe kao to slijedi: L'B = L'V = L'f L'C = L'W = L'Z = L'o (E.5) (E.6)

72

DODATAK F (obavijesni) Sklopni prenaponi Unutarnji prenaponi mogu nastati zbog raznih razloga. Jedan od njih je, primjerice, kratak spoj nastao pri preskoku struje munje, to veinom dovodi do privremenih sklopnih prenapona. Uslijed toga, kao i zbog ope opasnosti, opravdano je razmotriti pitanje zatite od unutarnjih prenapona. U veini sluajeva sklopni prenaponi ine manje tete nego udari munje, a sredstva zatite (naime SPD) koja su vrlo uinkovita u zatiti od struje munje, takoer su uinkovita i za zatitu od sklopnih prenapona. Stoga odluka o zatiti opreme od udarnih napona munje zadovoljava openito i u pitanju potrebe zatite od sklopnih prenapona. Pokae li se potreba prouavanja sklopnih prenapona, postupak procjene rizika vrlo je slian postupku koji se upotrebljava u primjeru udarnih valova koje inducira udar munje na vodu, s obzirom da su njihovi uinci vrlo slini. Meutim, postoje i razlike glede godinjeg broja prenapona NS. Sklopni prenaponi mogu se podijeliti na dvije vrste:

prenaponi koji se ponavljaju (runo sklapanje prekidaa, sklapanje kondenzatorskih baterija, itd.); to se dogaa dosta esto o emu izravno odluuju ljudi, a mnogo ee automatika. Uestalost tih pojava kree se od 1 do 2 puta na dan do mnogo puta na dan, primjerice, kod stroja za luno zavarivanje. Njihova uestalost pojave i amplituda (ili njihov uinak na elektrine ureaje) openito je dobro poznata. Analiza rizika u takvim sluajevima esto nije od koristi pri donoenju odluke o zatiti opreme. prenaponi koji nastaju sluajno (npr. prorada prekidaa ili osiguraa zbog prekidanja kvara). U tom sluaju njihova je uestalost po definiciji nepoznata, a njihova amplituda i uinak na elektrinu opremu takoer moe biti nepoznat. Procjena rizika u takvim primjerima moe pomoi pri donoenju odluke je li bi zatita od tih izvora teta bila potrebna.
Amplituda se sklopnih prenapona u elektrinim instalacijama moe odrediti jedino tonim mjerenjima i statistikom obradom dobivenih podataka. Openito, uestalost se pojave sklopnih prenapona smanjuje s amplitudom u smislu pravila tree potencije (vjerojatnost udarnog vala je obrnuto razmjerna treoj potenciji njegove amplitude). U niskonaponskim se mreama oekuje da su sklopni prenaponi manji od 4 kV, a samo 2 od 1000 imaju amplitudu veu od 2,5 kV. Na temelju ukupno procijenjenih ili izmjerenih sklopnih prenapona koji se mogu dogoditi godinje (ns), moe se odrediti ukupan broj NS prenapona godinje koji prelaze 2,5 kV (ali manje od 4 kV) uz pomo sljedee jednadbe: NS = 0,002 ns (F.1)

Vjerojatnost tete P i posljedini iznos gubitaka L jednaki su kao i za prenapone koje inducira struja munje (pogledajte dodatke B i C).

73

DODATAK G (obavijesni) Proraun cijene gubitaka Cijena ukupnih gubitaka CL moe se izraunati uz pomo sljedeeg izraza: (G.1) gdje je: RA i RU sastavnice rizika koje se odnose na gubitak ivotinja kad nema zatitnih mjera RB i RV sastavnice rizika koje se odnose na materijalne tete kad nema zatitnih mjera RC , RM , RW i RZ sastavnice rizika koje se odnose na kvarove elektrinih i elektronikih sustava bez zatitnih mjera CA cijena ivotinja, cijena sustava u graevini, CS CB cijena graevine, cijena sadraja graevine. CC Veliina CRL predstavlja ukupnu cijenu preostalih gubitaka unato djelovanja zatitnih mjera, a njezina se vrijednost rauna iz izraza: CRL = (R'B + R'U )CA + (R'B + R'V) (CA + CB +CS+CC) + (R'C + R'M + R'W + R'Z) CS (G.2) gdje je sastavnice rizika koje se odnose na gubitak ivotinja uz R'A i R'U postavljene zatitne mjere R'B i R'V sastavnice rizika koje se odnose na materijalne tete uz postavljene zatitne mjere R'C , R'M , R'W i R'Z sastavnice rizika koje se odnose na kvarove elektrinih i elektronikih sustava uz postavljene zatitne mjere Godinji trokovi zatitnih mjera CPM mogu se izraunati uz pomo formule: CPM = CP (i + a + m) gdje je CP cijena zatitnih mjera i kamatna stopa a stopa amortizacije m stopa odravanja. Godinja uteda S iznosi: S = CL (CPM + CRL) Zatita je opravdana ako je godinja uteda S > 0. (G.4) (G.3) CL = (RB + RU )CA + (RB + RV) (CA + CB +CS+CC) + (RC + RM + RW + RZ) CS

74

DODATAK H (obavijesni) Procjena rizika na primjerima graevina U ovom dodatku dani su primjeri procjene rizika za seosku kuu, uredsku zgradu, bolnicu i stambenu zgradu s ciljem da se pokae: kako izraunati rizik i odrediti je li zatita potrebna kako pojedine razne sastavnice rizika utjeu na ukupni rizik kakav je uinak raznih zatitnih mjera za smanjenje rizika koje se metode izbora upotrebljavaju kad ima vie raznih rjeenja zatite, uzevi u obzir proraun trokovne opravdanosti.
NAPOMENA U ovom dodatku prikazani su pretpostavljeni podaci za neku seosku kuu, uredsku zgradu, bolnicu i stambenu zgradu. Ovaj je dodatak namijenjen pruanju obavijesti o proraunu rizika i objanjenju naela sadrana u ovoj normi. Takoer ovaj dodatak nije namijenjen uporabi za jedinstvene uvjete kakvi postoje u svim postrojenjima ili sustavima.

H.1 Seoska kua

Za prvi primjer razmotrit e se seoska kua za koju treba izraunati nunost zatite. U tu e se svrhu odrediti rizik R1 za gubitak ljudskih ivota (sastavnice rizika R1 prema pogl. 4.3. i tablici 3) i usporediti s prihvatljivom vrijednou RT = 10-5 (prema pogl. 5.5. i tablici 7). Odabrat e se zatitne mjere za smanjenje rizika. H.1.1 Podaci i znaajke Podaci i znaajke dani su: 1) za samu seosku kuu i njezinu okolicu - u tablici H.1 2) za unutarnje sustave i ulazne opskrbne vodove na koju su ti sustavi spojeni - u tablici H.2. Tablica H.1 - Seoska kua - podaci i znaajke Parametar dimenzije, m koeficijent lokacije LPS oklop na granici graevine oklop unutar graevine prisutnost ljudi izvan kue gustoa udara munja
1)

Opis usamljena1) nema nema nema nema2) 1/km2/god

Oznaka (Lb, Wb, Hb) Cd PB KS1 KS2 Ng

Vrijednost 15, 20, 6 1 1 1 1 4

prikazano u tablici A.2 tablici B.2 jedn. (B.3) jedn. (B.3) -

na ravnom terenu, bez susjednih graevina. 2) rizik elektrinog udara za ljude RA=0.

75

Tablica H.2 - Podaci i znaajke opskrbnih vodova i unutarnje opreme (seoske kue) Parametar otpornost tla Opis Oznaka Vrijednost Prikaz u

500 m Niskonaponski vod i pripadajui unutarnji sustav duljina, m LC 1000 visina, m HC transformator nema Ct 1 tablici A.4 koeficijent lokacije odvojena Cd 1 tablici A.2 voda1) trasa koeficijent okoline voda selo Ce 1 tablici A.5 zaslon voda nema PLD 1 tablici B.6 mjere opreza pri voenju unutarnjih nema KS3 1 tablici B.5 instalacija otpornost na udarni Uw = 2,5 kV KS4 0,6 jedn. (B.4) napon unut. sustava usklaena SPD zatita nema PSPD 1 tablici B.3 Telekomunikacijski vod i pripadajui unutarnji sustav duljina, m LC 1000 visina, m HC 6 1) koeficij. lokacije voda odvojena Cd 1 tablici A.1 trasa koeficijent okolice voda seoska Ce 1 tablici A.5 zaslon voda nema PLD 1 tablici B.6 mjere opreza pri voenju unutarnjih nema KS3 1 tablici B.5 instalacija otpornost na udarni Uw = 1,5 kV KS4 1 jedn. (B.4) napon unut. sustava usklaena SPD zatita nema PSPD 1 tablici B.3
na ravnom terenu, vodovi u zasebnim trasama (bez susjednih graevina, bez bliih graevina spojenih na dalji kraj voda (kraj a) (NDa = 0);
1)

Uzevi u obzir: da je vrsta tla razliita unutar i izvan kue da graevina ini jedinstveni protupoarni odjeljak da ne postoji prostorni tit (zaslon), onda se mogu odrediti sljedee glavne zone: Z1 (izvan kue) Z2 (unutar kue) Daljnje zone ne treba odreivati jer: se oba unutarnja sustava (elektrika i telefon) proteu preko itave zone Z2, se pretpostavlja da su gubici L u zoni Z2 stalni.

76

Ako se nitko od ljudi ne zadrava se izvan zgrade, rizik R1 za zonu Z1 moe se zanemariti, pa se procjena rizika izvodi samo za zonu Z2. Znaajke zone Z2 prikazane su u tablici H.3 Tablica H.3 Znaajke zone Z2 (unutar seoske kue) Parametar Opis Oznaka Vrsta poda Rizik poara Posebna opasnost Zatita od poara Prostorni zaslon Unutarnji elektroen. sustav Unutarnja telefonska instalacija da Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka Gubici zbog materijalnih teta da da drveni mali nema nema nema da ru rf hz rp KS2 spojen na NN opskrbni vod spojen na vanjski telef. vod Lt Lf

Vrijednost 0,000 01 0,001 1 1 1 0,0001 0,1

Prikaz u tablici C.2 tablici C.4 tablici C.5 tablici C.3 jedn. (B.3)

tablici C.1 tablici C.1

H.1.2 Proraun odgovarajuih veliina Prorauni sabirnih povrina prikazani su u tablici H.4. Prorauni oekivanog broja opasnih dogaaja dani su u tablici H.5. Tablica H.4 - Sabirne povrine za graevinu i vodove Broj Oznaka Formula za proraun sabirne jednadbe povrine povrine ili tablice udar u graevinu: Ad (A.2) Ad = [LbWb + 6 Hb(Lb + Wb )+ + (3Hb )2] udar u opskrbni elektroenerg. tablica vod: AI(P) A.3 AI(P) = [Lc 3 Hb] udar pokraj opskrbnog elektrotablica energetskog voda: Ai(P) A.3 Ai(P) = 25 Lc udar u opskrbni telefonski vod: tablica AI(T) A.3 AI(T) = 6 Hc [Lc - 3 Hb] udar pokraj telefonskog voda: tablica Ai(T) A.3 Ai(T) = 1 000 Lc

Podatak iz tablice H.1

Povrina m2 2,58103

H.1 H.2

2,2104

H.2 H.1 H.2 H.2

5,6105 3,5104 106

77

Tablica H.5 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja Oznaka broja ND NL(P) Broj jednadbe (A.4) (A.7) Formula za broj udara udar u graevinu: ND = Ng Ad Cd 10-6 udar u opskrbni el. energ. vod: NL(P) = Ng Al(P) Cd(P) Ct(P) 10-6 udar pokraj el. energ. voda: Ni(P) = Ng Ai(P) Ct(P) Ce(P) 10-6 udar u telefonski vod: NL(T) = Ng Al(T) Cd(T) 10-6 udar pokraj telefonskog voda: Ni(T) = Ng Ai(T) Ce(T) 10-6 Podaci iz tablice H.1 H.4 H.1 H.2 H.4 H.1 H.2 H.4 H.1 H.2 H.4 H.1 H.2 H.4 Vrijednost (1/god) 1,0310-2 8,7810-2

Ni(P)

(A.8)

2,24

NL(T)

(A.7)

1,4110-1

Ni(T)

(A.8)

H.1.3 Proraun rizika za odluku o potrebi postavljanja zatite U promatranom primjeru treba izraunati sastavnicu R1. Prema jednadbi (1) taj se rizik moe izraziti sljedeim zbrojem sastavnica rizika: R1 = RB + RU(el.en.vod) + RV (el.en.vod) + RU(telekom. vod) + RV(telekom. vod) Prorauni navedenih sastavnica rizika i ukupnog rizika dani su na tablici H.6

78

Tablica H.6 Sastavnice rizika R1 i njihovo izraunavanje Oznaka sastavnice rizika Broj tablice ili jednadbe tablica 9 Formula za proraun sastavnice rizika pri udaru munje u graevinu s posljedinim materijalnim tetama: RB = ND PB hz rp rf Lf u opskrbni elektroenergetski vod s posljedinim elektrinim udarom: RU = (NL + NDa) PU ru Lt u opskrbni elektroenergetski vod s posljedinm materijalnim tetama: RV = (NL + NDa) PV hz rp rf Lf u telefonski vod s posljedinim elektrinim udarom: RU = (NL + NDa) PU ru Lt u telefonski vod s posljedinim materijalnim tetama: RV = (NL + NDa) PV hz rp rf Lf R1 = RB + RU(el.en.vod) + RV(el.en.vod) + RU(telef.vod) + RV(telef.vod) Broj tablice H.1 H.3 H.5 Vrijednost (x 10-5)

RB

0,103

RU(el.en.vod)

tablica 9

0,000 009

RV(el.en.vod)

tablica 9

H.2 H.3 H.5

0,878

RU(telef.vod)

tablica 9

0,000 014

RV(telef.vod) Ukupan rizik R1

tablica 9 tablica 9

1,41 H.6 2,39

H.1.4 Zakljuak uz proraun R1 S obzirom da je ukupni rizik R1 = 2,39 10-5 vei od prihvatljivog rizika RT = 10-5, potrebno je postaviti zatitu od djelovanja munje. H.1.5 Izbor zatitnih mjera

Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte 4.3.1 i 4.3.2) daje sljedee rezultate: RD = RA + RB + RC = RB = 0,103 10-5 RI = RM + RU + RV + RW + RZ = RU + RV = 2,287 10-5 RS = RA + RU = RU = 0 RF = RB + RV = 2,39 10-5 RO = RM + RC + RW = 0 gdje je RD rizik uslijed udara munja u graevinu (izvor S1) RI rizik uslijed udara munja koji ne pogaaju graevinu ali utjeu na nju (izvori S2, S3 i S4) 79

RS RF RO

rizik uslijed povreda ivih bia rizik uslijed materijalnih teta rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava.

Ova kompozicija pokazuje da se rizik za graevinu uglavnom sastoji od materijalnih teta prouzroenih udarima munja u vodove spojene s graevinom. Prema tablici H.6 najvei doprinos vrijednosti rizika daju sljedee sastavnice: sastavnica RV(telef. vod) (udar munje u telefonski vod), 59 % sastavnica RV(el. en. vod) (udar munje u elektroenergetski vod), 37 % sastavnica RB (udar munje u graevinu), 4 %. Da bi se rizik R1 smanjio na prihvatljivu razinu, treba upotrijebiti zatitne mjere koje utjeu na sastavnice RV i RB (pogledajte tablicu H. 6). Pogodne su sljedee mjere: a) b) postaviti SPD s razinom zatite LPL IV na ulaznim tokama u graevinu na oba voda (elektroenergetskom i telekomunikacijskom). Prema tablici B.3 to smanjuje vjerojatnost PU i PV (zbog SPD na opskrbnim vodovima) sa 1 na 0,03, postaviti LPS razine zatite IV, koja, prema tablicama B.2 i B.3 smanjuje vjerojatnost PB sa 1 na 0,2, a vjerojatnosti PU i PV (zbog SPD na opskrbnim vodovima) sa 1 na 0,03.

Kad se odgovarajue vrijednosti uvrste u jednadbe na tablici H.6, dobivaju se nove vrijednosti sastavnica rizika kao to je pokazano na tablici H.7. Tablica H. 7 Vrijednosti sastavnica rizika od R1 Sastavnice rizika RA RB RU (el.en.vod) RV (el.en.vod) RU (telef.vod) RV (telef.vod) UKUPNO Vrijednost rizika (sve 10-5) zat. mjere a) 0 0,103 0 0,026 3 0 0,042 3 0,171 6 zat. mjere b) 0 0,0206 0 0,026 3 0 0,042 3 0,089 2

Projektant e izmeu a) i b) izabrati zatitu koja ima bolje tehniko-gospodarske znaajke. H.2 Uredska zgrada Kao drugi primjer razmotrit e se neka uredska zgrada za koju treba analizirati potrebu postavljanja zatite. U tu e se svrhu izraunati rizik R1 za gubitak ljudskih ivota (ije se sastavnice odreuju prema toki 4.3 i tablici 3) i zatim usporediti s prihvatljivom vrijednou rizika RT = 10-5 (prema toki 5.5 i tablici 7). Izabrat e se zatitne mjere koje taj rizik smanjuju. Prema odluci vlasnika ne e se razmatrati trokovna opravdanost predloenih zatitnih mjera.

80

H.2.1 Podaci i znaajke promatrane uredske zgrade Podaci i znaajke prikazani su: za samu graevinu i njezino okruenje - u tablici H.8, za unutarnje elektrine sustave i odgovarajue opskrbne ulazne vodove - u tablici H.9, za unutarnje elektronike sustave i odgovarajue opskrbne signalne vodove - u tablici H.10. Tablica H.8 Znaajke promatrane uredske zgrade Parametar dimenzije, m koeficijent lokacije LPS zaslon na granici zgrade zaslon unutar zgrade gustoa udara munja u tlo nazonost ljudi u zgradi Opis usamljena graevina nema nema nema 1/km /god u zgradi i izvan nje
2

Oznaka Lb Wb Hb Cd PB KS1 KS2 Ng nt

Vrijednost 40 20 25 1 1 1 1 4 200

Tablica H.9 Znaajke unutarnje elektroenergetske instalacije i odgovarajueg opskrbnog voda uredske zgrade Parametar duljina, m visina, m SN/NN tranformator koeficijent lokacije voda koeficijent okolice voda oklop (zaslon) voda unutarnje mjere opreza pri voenju instalacije otpornost na udarni napon Uw usklaena SPD zatita dimenzije zgrade na kraju a voda nadzemni nema odvoj. trasa selo ne postoji ne postoje Uw = 2,5 kV nema nema zgrade te Opis Oznaka Lc Hc Ct Cd Ce PLD PLI KS3 KS4 PSPD (La Wa Ha) Vrijednost 200 6 1 1 1 1 0,4 1 0,6 1 -

81

Tablica H.10 Unutranja telefonska instalacija i znaajke odgovarajueg telefonskog opskrbnog voda Parametar otpornost tla duljina, m visina, m koeficijent lokacije voda koeficijent okolice voda oklop (zaslon) voda unutarnje mjere voenju instalacije opreza pri Opis Oznaka Vrijednost 250 1000 1 1 1 1 1 1 1 -

m kabel
odvojena trasa selo ne postoji ne postoje Uw = 1,5 kV nema nema zgrade

Lc Cd Ce PLD PLI KS3 KS4 PSPD (La Wa Ha)

otpornost na udarni napon Uw usklaena SPD zatita dimenzije zgrade na kraju a voda

H.2.2 Odreivanje zona u uredskoj zgradi i njihove znaajke Uzevi u obzir da: je vrsta poda razliita na ulazu zgrade, u vrtu te unutar graevine graevina i arhiva jesu poarno otporni odjeljci nema prostornog zaslona (oklopa) se pretpostavlja da su gubici L u raunalnom centru manji od gubitaka u uredima, moe se odrediti sljedee glavne zatitne zone: Z1 ulazni prostor u zgradu Z2 vrt Z3 arhiva poseban poarno otporni odjeljak Z4 uredi Z5 raunalni centar. Znaajke pojedinih zona navedene su u tablici H.11 za zonu Z1, u tablici H.12 za zonu Z2, u tablici H.13 za zonu Z3, u tablici H.14 za zonu Z4 , te u tablici H.15 za zonu Z5. Prema proraunima projektanta sustava zatite od munje, tipine srednje vrijednosti relativnog iznosa godinjih gubitaka koji pripadaju riziku R1 (pogledajte tablicu C.1), tj.: Lt = 10-2 izvan graevine Lt = 10-4 unutar graevine Lf = 10-2.

82

su smanjene uzevi u obzir broj ljudi koji vjerojatno mogu biti ugroeni u zoni zgrade prema ukupnom broju ljudi nazonih u zgradi. Tablica H.11 Znaajke zone Z1 (ulazni prostor u uredsku zgradu) Parametar Vrsta povrine tla Zatita od el. udara Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni Opis mramor nema da Oznaka ra PA Lt Vrijednost 10-3 1 2 10-4 4

Tablica H.12 Znaajke zone Z2 (vrt uredske zgrade) Parametar Vrsta povrine tla Zatita od el. udara Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni Opis trava ograda da Oznaka ra PA Lt Vrijednost 10-2 0 10-4 2

Tablica H.13 Znaajke zone Z3 (arhiva uredske zgrade) Parametar Vrsta poda Rizik poara Posebna opasnost Zatita od poara Prostorni oklop Unutarnja instalacija Unutarnja instalacija elektrina telefonska Opis linoleum visok manja panika nema nema da da da da Oznaka ru rf hz rp KS2 spojena na NN opskrbni vod spojena na opskrbni telef. vod Lt Lf Vrijednost 10-5 10-1 2 1 1 10-5 10-3 20

Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka Gubitak zbog materijalnih Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni

83

Tablica H.14 Znaajke zone Z4 (uredi) Parametar Vrsta poda Rizik poara Posebna opasnost Zatita od poara Prostorni oklop Unutarnja instalacija Unutarnja instalacija elektrina telefonska Opis linoleum nizak manja panika nema nema da da da da Oznaka ru rf hz rp KS2 spojena na NN opskrbni vod spojena na opskrbni telefonski vod Lt Lf Vrijednost 10-5 10-3 2 1 1 8 10-5 8 10-3 160

Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka Gubitak zbog materijalnih Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni

Tablica H.15 Znaajke zone Z5 (raunalni centar) Parametar Vrsta poda Rizik poara Posebna opasnost Zatita od poara Prostorni oklop Unutarnja elektrina instalacija Unutarnja instalacija telefonska Opis linoleum malen manja panika nema nema da da da da Oznaka ru rf hz rp KS2 spojena na NN opskrbni vod spojena na opskrbni telef. vod Lt Lf Vrijednost 10-5 10-3 2 1 1 7 10-6 7 10-4 14

Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka Gubitak zbog materijalnih Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni

H.2.3 Proraun odgovarajuih potrebnih veliina Proraun sabirnih povrina dan je u tablici H.16, proraun oekivanog broja opasnih dogaaja u tablici H.17, a iznosi sastavnica rizika po zonama u tablici H.18.

84

Tablica H.16 Sabirne povrine za zgradu i vodove Oznaka Ad Al (el. en. vod) Ai (el. en. vod) Al (telef. vod) Ai (telef. vod) Povrina, m2 2,7 104 4,5 103 2 105 1,45 104 3,9 105

Tablica H.17 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja Oznaka ND NL (el. opskrbni vod) Ni (el. opskrbni vod) NL (telef. vod) Ni (telef. vod) Vrijednost, 1/god. 1,1 10-1 1,81 10-2 8 10-1 5,9 10-2 1,581

H.2.4. Proraun rizika za donoenje odluke o potrebi zatite Sastavnice rizika koje ulaze u proraun rizika svake zone i ukupnog rizika dane su u tablici H.18 Tablica H.18 Rizik R1 - vrijednosti sastavnica rizika po zonama (sve vrijedn. 10-5) Z1 Z5 Z2 Z3 Z4 Zgrada (ulazni (raunalni (vrt) (arhiva) (uredi) ukupno prostor) centar) RA 0,002 0 0,002 RB 2,21 0,177 0,016 2,403 RU(el.en. vod) 0 0 0 0 RV(el.en. vod) 0,362 0,002 0,002 3,393 RU (telef. vod) 0 0 0 0 RV (telef. vod) 1,18 0,094 0,008 1,282 UKUPNO 0,002 0 3,752 0,03 0,026 4,08

85

H.2.5 Zakljuno o proraunu R1 Rizik za graevinu R1 = 4,08 10-5 vei je od prihvatljive vrijednosti RT = 10-5, pa je zatitu od munje potrebno postaviti.

H.2.5 Odabir zatitnih mjera Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte odjeljke 4.3.1 i 4.3.2) prikazana je u tablici H.19. Tablica H.19 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10-5) Z1 (ulazni prostor) RD RI UKUPNO RS RF RO UKUPNO gdje je: RD = RA + RB + RC RI = RM + RU + RV + RW + RZ RS = RA + RU RF = RB + RV RO = RM + RC + RW gdje je RD rizik uslijed udara munja u zgradu (izvor S1) RI rizik uslijed udara munja koji ne pogaaju zgradu ali utjeu na nju (izvori S2, S3 i S4) RS rizik uslijed povreda ivih bia RF rizik uslijed materijalnih teta RO rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava. Ova kompozicija pokazuje da se rizik za graevinu uglavnom sastoji u materijalnim tetama u zoni Z3 prouzroenih udarima munja u zgradu ili vodove spojene s njom; rizik od poara (materijalne tete) u zoni Z3 iznose 92% ukupnog rizika. 0,002 0 0,002 0,002 0 0 0,002 Z5 (raunalni centar) 0,016 0,01 0,026 0 0,026 0 0,026

Z2 (vrt) 0 0 0 0 0 0 0

Z3 (arhiva) 2,21 1,542 3,752 0 3,752 0 3,752

Z4 (uredi) 0,177 0,123 0,3 0 0,3 0 0,3

Zgrada ukupno 2,405 1,673 4,08 0,002 4,312 0 4,08

86

Prema tablici H.18 najvei doprinos vrijednosti rizika u zoni Z3 daju: sastavnica RB (udar munje u graevinu), 54 % sastavnica RV(el. en. vod) (udar munje u opskrbni elektroenerg. vod), 9 % sastavnica RV(telef. vod) (udar munje u telefonski vod), 29 %. Za smanjenje rizika na prihvatljivu razinu mogu se upotrijebiti sljedee zatitne mjere: Rjeenje a) Zatititi zgradu postavljanjem LPS-a vrste IV prema HRN EN 62305-3, da bi se smanjila sastavnica rizika RB. Ta vrsta LPS nema znaajke prostornog oklopa. Parametre u tablici H.8, H.9 i H.10 treba zbog toga promijeniti na sljedee vrijednosti: PB = 0,2 PU = PV = 0,03 (zbog upotrebe SPD na opskrbnim vodovima). Rjeenje b) U prostoru arhive (zona Z3) postaviti sustav za automatsko gaenje (ili rano otkrivanje) poara, da bi se smanjilo sastavnice rizika RB i RV u toj zoni, te postaviti SPD za razinu LPL IV na ulaznim tokama u zgradu gdje ulaze opskrbni elektroenergetski i telefonski vodovi. Parametre u tablici H.9, H.10 i H.13 zbog toga treba promijeniti na sljedee vrijednosti: rp = 0,2 samo za zonu Z3 PU = PV = 0,03 (zbog upotrebe SPD na opskrbnim vodovima) Vrijednosti izraunanog rizika za svaku zonu prema izabranom rjeenju prikazani su u tablici H.20. Tablica H.20 Vrijednosti rizika R1 za izabrana rjeenja (vrijednosti 10-5) Z1 (ulazni prostor) Rjeenje a) Rjeenje b) 0,002 0,002 Z2 (vrt) 0 0 Z3 (arhiva) 0,488 0,451 Z4 (uredi) 0,039 0,18 Z5 (raunalni centar) 0,003 0,015 8 Zgrada ukupno 0,532 0,649

Oba rjeenja smanjuju rizik ispod prihvatljive vrijednosti. Projektant e od tih rjeenja prihvatiti bolje rjeenje uzevi jo u obzir dva kriterija tehniki kriterij i kriterij vee trokovne rentabilnosti.

H. 3 Bolnica
Sljedea graevina za primjer prorauna rizika je bolnica koja ima operativni blok i jedinicu za intenzivnu skrb. U ovakvoj vrsti graevine moe se dogoditi gubitak ljudskih ivota (L1) kao i gubitak gospodarskih vrijednosti (L4). S obzirom da treba procijeniti potrebu postavljanja zatitnih mjera kao i trokovnu opravdanost, proraunat e se izici R1 i R4.

87

H.3.1 Podaci i znaajke zgrade bolnice Podaci i znaajke: 1) same zgrade i njezine okolice dani su u tablici H.21 2) unutarnjih elektrinih sustava i odgovarajueg opskrbnog VN elektrinog voda dani su u tablici H.22 3) unutarnjih elektronikih sustava i odgovarajueg opskrbnog telefonskog voda dani su u tablici H.23; Tablica H.21 Znaajke zgrade bolnice Parametar Opis Dimenzije, m Koeficijent lokacije LPS Zaslon na granici zgrade Zaslon unutar zgrade Gustoa udara munja Ljudi nazoni u zgradi usamljena nema nema nema 1/km2/god.

Oznaka (Lb Wb Hb) Cd PB KS1 KS2 Ng

Vrijednost 50 150 10 1 1 1 4 1000

Tablica H.22 Znaajke unutarnje elektrine instalacije i elektroenergetskog opskrbnog voda Parametar Opis Oznaka Vrijednost Otpornost tla 200 m Duljina, m Lc 500 Visina, m u zemlji SN/NN transformator Koeficijent lokacije voda Koeficijent okolice voda Vod oklopljen: oklop spojen na sabirnicu za izjednaivanje potencijala, a oprema spojena na istu sabirnicu Mjere opreza pri unutarnjem voenju instalacije Otpornost ureaja na udarni napon Uw usklaena SPD zatita Izmjere graevine na a kraju voda na ulazu u zgradu okruena niim graevinama predgrae RS 1 /km nezatieni kabel poduzete mjere opreza pri voenju za izbjeg. veih petlji Uw = 2,5 kV nema nema Ct Cd Ce PLD PLI 0,2 0,5 0,5 0,2 0,008

KS3

0,2

KS4 PSPD Lb Wb Hb

0,6 1 -

88

Tablica H.23 Znaajke unutarnje telefonske instalacije i odgovarajueg opskrbnog voda Parametar Opis Oznaka Vrijednost Otpornost tla 200 m Duljina, m Lc 500 Visina, m u zemlji okruena niim Koeficijent lokacije voda Cd 0,5 graevinama Koeficijent okolice voda Vod oklopljen: oklop spojen na sabirnicu za izjednaivanje potencijala, a oprema spojena na istu sabirnicu Mjere opreza pri voenju instalacije Otpornost napon Uw ureaja unutarnjem na udarni predgrae 1 < RS 5 /km nema Uw = 1,5 kV nema nema usamljena Ce PLD PLI KS3 KS4 PSPD (Lb Wb Hb) Cda 0,5 0,8 0,04 0,02 1 1 20 30 5 1

usklaena SPD zatita Dimenzije graevine na a kraju voda Koeficijent lokacije za graevinu a

H.3.2 Odreivanje zona u zgradi bolnice i njihove znaajke Uzevi u obzir: da je vrsta podloge izvan i unutar graevine razliita da zgrada i operativni blok ine zasebne protupoarne odjeljke da ne postoji prostorni oklop (zaslon) da odjel intenzivne skrbi ima mnogo osjetljivih elektronikih sustava, a prostorni se oklop moe preuzeti u zatitne mjere da se smatra da su gubici u odjelu intenzivne skrbi L vei nego u ostalim dijelovima zgrade, moe se odrediti sljedee glavne zatitne zone: Z1 (izvan zgrade) Z2 (blok bolesnikih soba) Z3 (operativni blok) Z4 (jedinica intenzivne skrbi). Znaajke pojedinih zona dane su u tablici H.24 za zonu Z1, u tablici H.25 za zonu Z2, u tablici H.26 za zonu Z3, i u tablici H.27 za zonu Z4. Prema proraunima projektanta sustava zatite od munje, tipine srednje vrijednosti relativnog iznosa godinjih gubitaka koji pripadaju riziku R1 (pogledajte tablicu C.1) tj.:

89

Lt = 10-2 izvan graevine, Lt = 10-4 unutar graevine, Lf = 10-1, Lo = 10-3, su smanjene za zone Z1, Z2 i Z3. Za zonu Z4 pretpostavljena je standardna vrijednost zbog posebnih znaajki te zone: Lo = 10-3. Za rizik R4 tipine srednje vrijednosti relativnih iznosa gubitaka (pogledajte tablicu C.1) pretpostavljene su: - Lf = 5 10-1, - Lo = 10-2, Tablica H.24 Znaajke zone Z1 (izvan zgrade) Parametar Opis Oznaka Vrsta tla beton ra Zatita od elektr. udara nema PA Gubici zbog dodirnog da Lt napona i napona koraka Broj ljudi vjerojatno u ugroenih u zoni Vrijednost 1 10-2 1 1 10-4 10

Tablica H.25 Znaajke zone Z2 (sobe - bolesniki odjel) Parametar Opis Oznaka Vrsta tla linoleum ru Rizik poara uobiajen rf Posebne opasnosti (koje potekoe pri hz se tiu R1) evakuaciji Posebne opasnosti (koje nema hz se tiu R4) Zatita od poara nema rp Prostorni oklop nema KS2 Unutarnje elektrine spojene na instalacije elektroenerg. vod Unutarnje telefonske spojene na opskrbni instalacije telef. vod Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka (koji se tiu R1) Gubici zbog materijalnih teta (koje se tiu R1) Gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava (koji se tiu R1) Broj ljudi vjerojatno ugroenih u zoni da da nema Lt Lf Lo

Vrijednost 1 10-5 1 10-2 5 1 1 1 9,5 10-5 9,5 10-2 950

90

Gubitak zbog materijalnih teta (kojise tiu R4) Gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava (koji se tiu R4)

da da

Lf Lo

5 10-1 1 10-2

Tablica H.26 Znaajke zone Z3 (operacijski odjel) Parametar Opis Vrsta tla linoleum Rizik poara uobiajen Posebne opasnosti (koje potekoe pri se tiu R1) evakuaciji Posebne opasnosti (koje nema se tiu R4) Zatita od poara nema Prostorni oklop nema Unutarnje elektrine spojene na instalacije elektroenerg. vod Unutarnje telefonske spojene na opskrbni instalacije telef. vod Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka (koji se tiu R1) Gubici zbog materijalnih teta (koje se tiu R1) Gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava (koji se tiu R1) Broj ljudi vjerojatno, ugroenih u zoni Gubitak zbog materijalnih teta (kojise tiu R4) Gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava (koji se tiu R4) da da nema

Oznaka ru rf hz hz rp KS2 Lt Lf Lo

Vrijednost 1 10-5 1 10-3 5 1 1 1 3,5 10-6 3,5 10-3 1 10-3 35

da da

Lf Lo

5 10-1 1 10-2

91

Tablica H.27 Znaajke zone Z4 (odjel intenzivne skrbi) Parametar Opis Oznaka Vrsta tla linoleum ru Rizik poara malen rf Posebne opasnosti (koje potekoe pri hz se tiu R1) evakuaciji Posebne opasnosti (koje nema hz se tiu R4) Zatita od poara nema rp Prostorni oklop nema KS2 Unutarnje elektrine spojene na instalacije elektroenerg. vod Unutarnje telefonske spojene na opskrbni instalacije telef. vod Gubitak zbog dodirnog napona i napona koraka (koji se tiu R1) Gubici zbog materijalnih teta (koje se tiu R1) Gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava (koji se tiu R1) Broj ljudi vjerojatno ugroenih u zoni Gubitak zbog materijalnih teta (kojise tiu R4) Gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava (koji se tiu R4) da da da Lt Lf Lo

Vrijednost 1 10-5 1 10-3 5 1 1 1 5 10-7 5 10-4 1 10-3 5

da da

Lf Lo

5 10-1 1 10-2

H.3.3 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja Oekivani godinji broj opasnih dogaaja rauna se prema dodatku A. Rezultati su dani u tablici H.28. Tablica H.28 - Oekivani godinji broj opasnih dogaaja Oznaka Vrijednost (1/god.) ND NM NL (el. en. opskrbni Ni (el. en. opskrbni NL (telef. vod) Ni (telef. vod) NDa (telef. vod) 8,98 10-2 1,13 2,67 10-3 7,1 10-2 7,26 10-3 2,13 10-1 1,13 10-2

92

H.3.4 Procjena rizika gubitka ljudskih ivota: R1 Potrebni parametri za proraun sastavnica rizika dani su u tablici H.21 - H.28. Sastavnice rizika koje treba izraunati dane su u tablici H.29. Vrijednosti vjerojatnosti P dane su u tablici H.30. Tablica H.29 - Rizik R1 - sastavnice rizika koje treba uzeti u obzir po zonama Z1 Z2 Z3 Z4 RA x RB x x x RC x x RM x x RU (el. en. vod) x x x RV (el. en. vod) RW (el. en. vod) RZ (el. en. vod) RU (telef. vod) RV (telef. vod) RW (telef. vod) RZ (telef. vod) x x x x x x x x x x x x x x x x

93

Tablica H.30 - Rizik R1 vrijednosti vjerojatnosti P za nezatienu zgradu Z1 Z2 Z3 Z4 PA 1 PB 1 PC (el. en. vod) 1 PC (telef. vod) 1 PC 1 PM (el. en. vod) 0,75 PM (telef. vod) 0,009 PM 0,752 PU (el. en. vod) 0,2 PV (el. en. vod) PW (el. en. vod) PZ (el. en. vod) PU (telef. vod) PV (telef. vod) PW (telef. vod) PZ (telef. vod) 0,2 0,2 0,008 0,8 0,8 0,8 0,04

Vrijednosti sastavnica rizika za nezatienu graevinu navedene su u tablici H.31. Tablica H.31 - Rizik R1 vrijednosti sastavnica rizika za nezatienu zgradu po zonama (vrijednosti 10-5) Zgrada Z1 Z2 Z3 Z4 ukupno RA RB RC RM RU (el. en. vod) RV (el. en. vod) RW (el. en. vod) RZ (el. en. vod) RU (telef. vod) RV (telef. vod) RW (telef. vod) RZ (telef. vod) UKUPNO 0,009 0 7,05 0,009 42,7 0,157 8,98 85,2 0 0 0,053 0,055 0 0,026 1,48 0,825 96,8 0,022 8,98 85,2 0 0 0,053 0,055 0 0,004 1,48 0,825 96,62 0,009 42,879 17,96 170,4 0 0,26 0,106 0,11 0 7,08 2,96 1,65 243,4

0 0,25

50

94

H.3.5 Zakljuno o proraunu R1 S obzirom da je R1 = 243,4 10-5 vee od prihvatljivog rizika RT = 10-5, potrebno je postaviti zatitu od munje. H.3.6 Izbor zatitnih mjera Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte 4.3.1 i 4.3.2) dana je u tablici H.32. Tablica H.32 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10-5) Zgrada Z1 Z2 Z3 Z4 ukupno RD RI UKUPNO RS RF RO UKUPNO 0,009 0 0,009 0,009 0 0 0,009 42,7 7,3 50 0 50 0 50 9,14 87,66 96,8 0 0,2 96,6 96,8 9,02 87,66 96,62 0 0,026 96,6 96,62 60,87 182,62 243,4 0,009 50,22 193,2 243,4

gdje je RD = RA + RB + RC RI = RM + RU + RV + RW + RZ RS = RA + RU RF = RB + RV RO = RM + RC + RW gdje je RD rizik uslijed udara munja u zgradu (izvor S1) RI rizik uslijed udara munja koji ne pogaaju zgradu ali utjeu na nju (izvori S2, S3 i S4) RS rizik uslijed povrede ivih bia RF rizik uslijed materijalnih teta RO rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava. Ta kompozicija rizika za zgradu pokazuje da je rizik R1 najvei u sklopu unutarnjih sustava u zonama Z3 i Z4 zbog udara munja pokraj zgrade. Na konkretni rizik R1 utjeu: kvarovi unutarnjih sustava u zonama Z3 i Z4 (sastavnice RM 57 % ukupnog rizika i RC 6 % ukupnog rizika) materijalne tete u zoni Z2 (sastavnice RB 27 % ukupnog rizika i RV 4 % ukupnog rizika). Sastavnica RB moe se smanjiti: postavljanjem LPS prema HRN EN 62305-3 na itavoj zgradi ili poduzimanjem zatitnih mjera u zoni Z2 da bi se smanjile posljedice poara (npr. postavljanjem aparata za gaenje, automatskog sustava za rano otkrivanje poara itd.).

95

Sastavnice rizika RC i RV mogu se smanjiti na unutarnjim elektrinim i telefonskim instalacijama postavljanjem usklaene SPD zatite prema HRN EN 62305-4. Sastavnica RM u zonama Z3 i Z4 mogu se smanjiti: postavljanjem usklaene SPD zatite na unutarnjim elektrinim, telefonskim instalacijama prema HRN EN 62305-4 postavljenjem odgovarajue prostorne mree kao zaslona u zonama Z3 i Z4 prema HRN EN 62305-4. Kao zatitne mjere mogu se upotrijebiti sljedea rjeenja: a) Prvo rjeenje postaviti zatitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi. postaviti pojaanu usklaenu SPD zatitu (1,5 x) na unutarnjim elektrinim i telefonskim instalacijama sa PSPD = 0,005. postaviti sustav za automatsko rano otkrivanje poara u zoni Z2. postaviti oko zona Z3 i Z4 prostorni mreni zaslon s okom mree od 0,5 m. Primjenom tih rjeenja, parametri u tablici H.25 e se promijeniti, to dovodi do vjerojatnosti navednih u tablici H.33. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed poduzimanja mjera protiv poara smanjit e se za zonu Z2 na rp = 0,2. Tablica H.33 - Rizik R1 vrijednosti vjerojatnosti P za zatienu zgradu prema rjeenju a) Z1 Z2 Z3 Z4 1 0,02 0,005 0,005 0,005 0,005 0,005 0,005 0,001 99 0,000 1 0,000 1 0,000 2 0,005 0,005 0,005 0,005

PA PB PC (el. en. vod) PC (telef. vod) PC PM (el. en. vod) PM (telef. vod) PM PU (el. en. vod) PV (el. en. vod)

PW (el. en. vod) PZ (el. en. vod) PU (telef. vod) PV (telef. vod) PW (telef. vod) PZ (telef. vod)

96

b) Drugo rjeenje postaviti zatitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi postaviti pojaanu usklaenu SPD zatitu sa PSPD = 0,001 na unutarnjim elektrinim i telefonskim instalacijama. u zoni Z2 postaviti ureaje za rano otkrivanje poara. Upotrebom tog rjeenja, parametri u tablici H.25 e se promijeniti, to dovodi do vjerojatnosti navednih u tablici H.34. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed poduzimanja mjera protiv poara smanjit e se za zonu Z2 na rp = 0,5. Tablica H.34 - Rizik R1 vrijednosti vjerojatnosti P za zatienu zgradu prema rjeenju b) Z1 Z2 Z3 Z4 PA 1 PB 0,02 PC (el. en. vod) 0,001 PC (telef. vod) 0,001 PC 0,002 PM (el. en. vod) 0,001 PM (telef. vod) 0,001 PM 0,002 PU (el. en. vod) 0,001 PV (el. en. vod) PW (el. en. vod) PZ (el. en. vod) PU (telef. vod) PV (telef. vod) PW (telef. vod) PZ (telef. vod) 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001

c) Tree rjeenje postaviti zatitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi. postaviti pojaanu (2x) usklaenu SPD zatitu sa PSPD = 0,002 na unutarnjim elektrinim i telefonskim instalacijama u zoni Z2 postaviti ureaje za automatsko rano otkrivanje poara ograditi zonu Z4 mreastim zaslonom s okom mree w = 0,1 m. Upotrebom tog rjeenja, parametri u tablici H.25 e se promijeniti, to dovodi do vjerojatnosti navednih u tablici H.35. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed poduzimanja mjera protiv poara smanjit e se za zonu Z2 na rp = 0,2.

97

PA PB PC (el. en. vod) PC (telef. vod) PC PM (el. en. vod) PM (telef. vod) PM PU (el. en. vod) PV (el. en. vod)

Tablica H.35 - Rizik R1 vrijednosti vjerojatnosti P za zatienu zgradu prema rjeenju c) Z1 Z2 Z3 Z4 1 0,02 0,002 0,002 0,002 0,002 0,002 0,002 0,004 0,000 1 0,000 1 0,000 2 0,002 0,002 0,002 0,002

PW (el. en. vod) PZ (el. en. vod) PU (telef. vod) PV (telef. vod) PW (telef. vod) PZ (telef. vod)

Vrijednosti rizika za svaku zonu ovisno o izabranom rjeenju dani su u tablici H.36. Tablica H.36 - Rizik R1 - vrijednosti rizika ovisno o izabranom rjeenju (vrijednosti 10-5) Z1 Rjeenje a) Rjeenje b) Rjeenje c) 0,009 0,009 0,009 Z2 0,181 0,173 0,175 Z3 0,263 0,277 0,121 Z4 0,261 0,274 0,118 UKUPNO 0,714 0,733 0,423

Svim rjeenjima smanjuje se rizik na manje od prihvatljive vrijednosti. Prihvatit e se rjeenje koje je najbolje prema oba kriterija - tehnikom kriteriju i kriteriju vee trokovne uinkovitosti. H.3.7 Podaci za analizu trokova i koristi (cost benefit) Ukupni trokovi gubitaka CL mogu se izraunati uz pomo jednadbe (G.1) u dodatku G. Gospodarske vrijednosti, ukljuujui gubitak aktivnosti, prikazane su u tablici H.37 po pojedinim zonama.

98

Tablica H.37 Trokovi gubitaka po zonama (sve u USD 106) Oznaka Z1 Z2 Z3 Z4 Ukupno Zgrada B 70 2 1 73 Sadraj I 6 0,9 0,1 7 Elektroen. instalacija 3 5 0,015 8 Telefonska instalacija 0,5 0,5 1 2 Ukupno 79,5 8,4 2,1 90

Pretpostavljene vrijednosti kamatne stope, stope amortizacije i stope odravanja koje se odnose na mjere zatite dane su u tablici H.38. Tablica H.38 Veliine odgovarajuih stopa Stopa Kamata Amortizacija Odravanje Oznaka i a m Veliina 0,04 0,05 0,01

H.3.8 Procjena rizika gospodarskih gubitaka: R4 Parametri potrebni za proraun sastavnica rizika dani su u tablicama H.31 do H.39. Veliine sastavnica rizika za nezatienu graevinu dane su u tablici H.39. Tablica H.39 Rizik R4 Veliina sastavnica rizika za nezatienu graevinu po zonama (sve 105) Oznaka RB RC (el.en.vod) R R RM (telefon. vod) R RW (el.en.vod) R R RW (telefon. vod) R Z2 44,9 89,8 89,8 849 10,2 0,27 0,53 0,55 7,42 14,8 8,25 Z3 4,49 89,8 89,8 849 10,2 0,027 0,53 0,55 0,74 14,8 8,25 Z4 4,49 89,8 89,8 849 10,2 0,027 0,53 0,55 0,74 14,8 8,25

H.3.9 Analiza trokova i koristi (cost benefit) Kad su izraunane nove vrijednosti sastavnica rizika ovisno o izabranim mjerama zatite mogu se izraunati i trokovi preostalih gubitaka CRL upotrebom formule (G.2) u dodatku G (pogledajte odjeljak H.3.4 rjeenja a), b) i c)).

99

U tablici H.40 dane su vrijednosti trokova gubitaka CL za zgradu bez zatite i trokova preostalih gubitaka CRL za zatienu zgradu prema rjeenjima a), b) i c). Tablica H.40 Iznos gubitaka CL i CRL (u USD) CRL CRL CRL CL (sa zatitom) (sa zatitom) (sa zatitom) (bez zatite) Rjeenje a) Rjeenje b) Rjeenje c) 68 801 47 779 1 430 118 010 3 503 2 293 27 5 824 3 325 5 011 927 9 262 4 066 202 64 4 332

Oznaka Z2 Z3 Z4 UKUPNO

Trokovi CP i godinji trokovi CPM zatitnih mjera (pogledajte jednadbu (G.4) u dodatku G) dani su u tablici H.41. Tablica H.41 Trokovi CP i CPM zatitnih mjera (vrijednosti u USD) Zatitna mjera CP CPM LPS vrste I 100 000 10 000 Sustav za otkrivanje poara 50 000 5 000 Oklapanje zona Z3 i Z4 (w = 0,5) 100 000 10 000 Oklapanje zona Z3 i Z4 (w = 0,1) 110 000 11 000 SPD (1,5x) na el. energ. sustavu 20 000 2 000 SPD (2x) na el. energ. sustavu 24 000 2 400 SPD (3x) na el. energ. sustavu 30 000 3 000 SPD (1,5x) na telekom. sustavu 10 000 1 000 SPD (2x) na telekom. sustavu 12 000 2 000 SPD (3x) na telekom. sustavu 15 000 1 500

Godinja uteda S = CL - (CRL + CPM) navedena je u tablici H.42. Tablica H.42 - Godinja uteda (USD) Rjeenje a) 84 186 Rjeenje b) 89 248 Rjeenje c) 84 078

100

H.4. Stambena zgrada

Kao i u prethodnim primjerima izraunat e se rizik R1 za stambenu zgradu smjetenu u podruju gustoe udara munja od Ng = 4 udara po km2 godinje. Prema tablici 3 treba izraunati sastavnice rizika RB, RU i RV. Zgrada je usamljena: oko nje nema susjednih zgrada. U zgradu ulaze sljedei opskrbni vodovi: - NN opskrbni vod - telefonski vod Znaajke zgrade navedene su u tablici H.43. Tablica H.43 Znaajke promatrane stambene zgrade Parametar Opis Oznaka Dimenzije, m Lb Wb Hb Koeficijent lokacije usamljena Cd LPS nema PB 2 Gustoa udara munja 1/km /god. Ng Odreene su sljedee zatitne zone: - Z1 (izvan zgrade) - Z2 (unutar zgrade) Izvan zgrade ljudi se ne zadravaju; rizik R1 za zonu Z1 moe se stoga zanemariti. Proraun gospodarske opravdanosti se ne zahtijeva. Parametri zone Z2 navedeni su u tablici H.44. Tablica H.44 Parametri zone Z2 Parametar Vrsta poda Rizik poara Posebne opasnosti Zatita od poara Zatita od el. udara Unutarnja elektrina instalacija Unutarnja telefonska instalacija Gubici zbog dodirnog napona i napona koraka (koji se tiu R1) Gubitak zbog materijalnih teta (koji se tiu R1) Opis drveni promjenjiv nema nema nema spojena na opskrbni NN vod spojena na opskrbni telefonski da da Oznaka ru rf hz rp Lt Lf Iznos 10-5 1 1 10-4 10-1

Iznos 30 20 20 1 1 4

101

Znaajke unutarnjih sustava i odgovarajuih opskrbnih vodova dane su u tablici H.45 za elektrinu instalaciju, a u tablici H.46 za telekomunikacijski sustav. Tablica H.45 Parametri unutarnje elektroenergetske instalacije i opskrbnog voda Parametar Opis Oznaka Iznos m Otpornost tla 250 Duljina, m Lc 100 u zemlji Visina, m nema SN/NN transformator Ct 1 okruen drugim Koeficijent lokacije voda Cd 0,5 niim objektima Koeficijent okoline voda Oklop (zaslon) voda Otpornost na udarni napon opreme Uw Usklaena SPD zatita Dimenzije zgrade na a kraju ( ) predgrae nema Uw = 2,5 kV nema nema Ce PLD PLI KS4 PSPD La Wa Ha 0,5 1 1 1 1 -

Tablica H.46 Parametri unutarnje telekomunikacijske instalacije i odgovarajueg opskrbnog telekomunikacijskog opskrbnog voda Parametar Opis Oznaka Iznos m Otpornost tla 250 Duljina, m Lc 100 u zemlji Visina, m okruen Koeficijent lokacije voda Cd 0,5 drugim predgrae Koeficijent okoline voda Ce 0,5 PLD 1 Oklop (zaslon) voda nema PLI 1 Otpornost na udarni napon Uw = 1,5 kV KS4 1 nema Usklaena SPD zatita PSPD 1 Dimenzije zgrade na a kraju nema La Wa Ha ( ) Iznos rizika R1 i zatitne mjere koje treba poduzeti za smanjenje rizika na prihvatljivu razinu RT = 10-5 navedene su u tablici H.47 ovisno o visini zgrade i riziku od poara.

102

Tablica H.47 - Zatitne mjere koje treba poduzeti ovisno o visini zgrade i riziku od poara Rizik od Zatita od Zgrada Visina (m) Vrsta LPS R1 ( 10-5) poara poara zatiena malen 0,77 x 7,7 ne uobiajen III 0,74 x IV (2) 0,73 x 20 77 ne II (3) 0,74 x visok I 1,49 ne I (1) 0,74 x 2,33 ne nizak (3) 0,46 x IV 0,46 x 23,3 ne 40 uobiajen IV (3) 0,93 x I 0,46 x 23,3 ne visok I (3) 0,93 x
(1) (2) (3) ureaji za gaenje hidranti automatski alarm

103

Dodatak I (obavijesni) Analiza primjera opskrbnog voda telekomunikacijski vod I.1 Openito Opskrbni vod koji e se razmatrati je telefonski vod s metalnim vodiima. Tu vrstu voda mogu pogoditi gubitak opskrbe (L2) i gubitak gospodarskih vrijednosti (L4), tako da treba izraunati odgovarajue rizike R2 i R4, ali prema zahtjevima operatora mree, uzet e se samo rizik R'2. I.2 Osnovni podaci Vod je poloen u podruju s gustoom udara munja od Ng = 4 udara po km2 godinje, prikazan na slici I.1 (du voda nema ugraene nikakve opreme).

Slika I.1 Telekomunikacijski vod koji treba zatititi I.3 Znaajke voda Vod se sastoji od dva odsjeka: odsjeak S1: oklopljeni vod u zemlji spojen na zgradu telefonske centrale: nema zatite odsjeak S2: nadzemni vod bez zaslona spojen na zgradu korisnika: nema zatite. i tri prijelazna mjesta: Tb: na ulazu odsjeka S1 u zgradu b (tj. telefonsku centralu): na tom mjestu nisu postavljene nikakve zatitne mjere, T1/2: izmeu odsjeaka S1 i S2: na tom mjestu nisu postavljene nikakve zatitne mjere, Ta: na ulazu odsjeka S2 u zgradu a (tj. zgradu korisnika): na tom mjestu nisu postavljene nikakve zatitne mjere. Oklop voda na odsjeku S1 spojen je sa zemljom na oba kraja (npr. na sabirnicu za izjednaivanje potencijala u telefonskoj centrali (Tb) i na mjestu prijelaza (T1/2) uz otpor uzemljenja od priblino deset ohma. Znaajke vodova navedene su u tablici I.1 za odsjeak S1, a u tablici I.2 odsjeak S2. za

104

Tablica I.1 Znaajke voda na odsjeku S1 Parametar Otpornost tla Duljina, m Visina, m Koeficijent lokacije voda Koeficijent okoline voda Otpor oklopa voda, /km Vrsta oklopa voda Znaajke oklopa Vrst izolacije voda Vrsta opreme na prijelazu Tb Opis m okruen selo olovo bez dodira sa tlom papir elektronika Oznaka Lc Cd Ce RS Kd Uw, kV Uw, kV Kp Iznos 500 600 0,5 0,5 0,9 0,4 1,5 1,5 1) 1

Vrsta opreme na prijelazu T1/2 nema Mjere zatite nema (1) Poveana razina ITU-T Preporuke K.20 [4].

Tablica I.2 Znaajke voda na odsjeku S2 Parametar Otpornost tla Duljina, m Visina, m Koeficijent lokacije voda Koeficijent okoline voda Otpor oklopa voda, /km Vrst izolacije voda Vrsta opreme na prijelazu Ta Opis m nadzemni okruen selo nema oklop plastika elektronika Oznaka Lc Hc Cd Ce Uw, kV Uw, kV Kp Iznos 500 600 6 0,5 1 5 1,5 (1) 1

Vrsta opreme na prijelazu T1/2 nema Mjere zatite nema (1) Poveana razina ITU-T Preporuke K.20.

105

I.4 Znaajke graevina na krajevima voda Znaajke graevina na krajevima voda navedene su u tablici I.3. Tablica I.3 Znaajke graevina na krajevima voda Graevina a b Dimenzije, m LWH 25 20 15 20 30 10 Koeficijent lokacije Cd 2 0,5 Broj n opskrbnih vodova koji opskrbljuju zgradu 3 10

I.5 Oekivani broj godinjih opasnih dogaaja Oekivani godinji broj opasnih dogaaja rauna se prema dodatku A. Odgovarajui podaci dani su u tablici I.4. Tablica I.4 - Oekivani broj godinjih opasnih dogaaja Parametar NDa NDb NL (S1) Ni (S1) NL (S2) Ni (S2) Iznos (1/god.) 0,087 3 0,012 9 0,023 5 0,617 0,052 2 1,6

I.6 Sastavnice rizika Sastavnice rizika koje se javljaju u odsjecima navedene su u tablici I.5. Tablica I.5 - Rizik R'2 - sastavnice rizika prema odsjecima voda Parametar RB(a) RB(b) R'C(a) R'C(b) R'V R'W R'Z S1 x x x x x S2 x x x x x

Jakosti struje kvara i vjerojatnosti potrebne za proraun sastavnica rizika dane su u tablici I.6.

106

Tablica I. 6 Rizik R'2 - jakosti struje kvara i vjerojatnosti P' potrebne za proraun sastavnica rizika Parametar Ia (B,C), kA Ia (V), kA Ia (W), kA P 'B(a)(Ia(B) P 'B(b)(Ia(B) P 'C(a)(Ia(C) P 'C(b)(Ia(C) P 'V(Ia(V)) P 'W(Ia(W)) P 'Z(Ta) za opremu na mjestu prijelaza Ta, UW=1,5 kV)(6) P 'Z(Tb) za opremu na mjestu prijelaza Tb, UW=1,5 kV)(6) P 'Z(T1/2) za proboj izolacije kabela u zemlji, UW=1,5 kV)(6)
(1)

1(8) Ia = 25 n UW /(RS Kd Kp) gdje je Kp =1 i Kd = 0,4 (pogledajte dodatak D.1 i tablicu D.1) (2) Ia = 0 za neoklopljeni vod (pogledajte dodatak D.1) (3) Ogranieno na 40 kA zbog olovnog oklopa (pogledajte odjeljak D.1.2) (4) Ia = 25 UW/(RS Kd Kp) gdje je Kp =1 i Kd = 0,4 (pogledajte dodatak D.1 i tablicu D.1) (5) pogledajte tablicu D.5 (6) iznosi vjerojatnosti P'z navedene su u tablici B.7. Pravilo upotrebe tablice B.7 je sljedee: Kad se promatrano mjesto prijelaza nalazi izmeu dva oklopljena odsjeka ili oklopljeni odsjeak ulazi u graevinu i spojen je na sabirnicu za izjednaivanje potencijala na koju je spojena i oprema, iznosi iz tablice B.7 u stupcima oklop spojen na ... vrijede samo za oklopljene odsjeke. U svim drugim sluajevima, iznosi navedene u tablici B.7 u stupcima oklop nije spojen na ... vrijede za oklopljene odsjeke samo ako je oklop spojen sa zemljom najmanje na oba kraja uz otpor uzemljenja od priblino desetak ohma. Inae se oklopljeni odsjeci moraju smatrati neoklopljenim. (7) iznosi iz tablice B.7 u stupcima oklop spojen na ... (8) iznosi iz tablice B.7 u stupcu nema oklop (9) iznosi iz tablice B.7 u stupcu oklop nije spojen na ...

S1 > 600(1) 40(3) 125(4) 0,001(5) 0,001(5) 0,4 0,035 0,5(8) 0,02(7) 0,5(9)

0 0(2) 0(2) 1(5) 1(5) 1 1 1(8) 1(8)

(2)

S2

I.7 Procjena rizika R'2 Prema proraunima projektanta sustava za zatitu od munje na temelju iskustva operatora mree, pretpostavljene su sljedee prosjene vrijednosti relativnog iznosa gubitaka koji se tie rizika R2: Lf = 3 10-3 Lo = 10-3 (predodreena vrijednost pogledajte tablicu E.1) Iznosi sastavnica rizika za nezatieni vod dane su u tablici I.7.

107

Tablica I.7 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika po odsjecima S nezatienog voda (iznosi 10-3) S1 R'B(a) (1) 0 R'B(b) (2) R'C(a) (2) 0 R'C(b) R'V 0,028 2 R'W 0,000 8 R' = R'B(a) + R'B(b) + R'C(a) + R'C(b) + R'V + R'W R'Z(Ta) (5) 0,296 7 (6) R'Z(Tb) 0,011 9 (7) R'Z(T1/2) 0,296 7 R2(Ta) = R' + R'Z(Ta) R2(Tb) = R' + R'Z(Tb) R2(T1/2) = R' + R'Z(T1/2)
(1)
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Parametar

S2 0,261 0,087 3 0,156 6 0,052 2 1,547 8 1,547 8 1,547 8

Vod 0,261 0 0,087 3 0 0,184 8 0,053 0,586 1 1,845 1,59 1,845 2,431 1 2,176 1 2,431 1

R'B = NDi P 'B L'f R'C = ND P 'C L'o R'V = NL P 'V L'f R'W = NL P 'W L'o R'Z(Ta) = (NI NL) P 'Z(Ta) L'o R'Z(Tb) = (NI NL) P 'Z(Tb) L'o R'Z(T1/2) = (NI NL) P 'Z(T1/2) L'o

Iznos rizika R'2 = 3,508 10-3 je vei od prihvatljive vrijednosti RT = 10-3, pa je za vod potrebna zatita od djelovanja munje. Tablica I.7 pokazuje da je uslijed veliine sastavnice rizika R 'Z na odsjeku S2, rizik R '2 vei od prihvatljive vrijednosti na mjestima prijelaza Ta, Tb i T1/2. Stoga tu sastavnicu rizika treba smanjiti. S obzirom da je vod ve postavljen (zbog ega nije mogue, primjerice, koristiti oklapanje), postavit e se kao mjera zatite SPD-ovi prema normi IEC 62305-5. Za smanjenje rizika R '2 ispod prihvatljive vrijednosti, dovoljno je odabrati SPD-ove koji udovoljavaju razini LPL III tj. PSPD = 0,03 (pogledajte tablicu B.3). Postavljanje SPD-ova na mjestima prijelaza Ta i T1/2 znai: smanjenje vjerojatnosti P 'Z(Ta) i P 'Z(T1/2) na vrijednost PSPD. da se vjerojatnosti P 'V i P 'W ne mijenjaju (pogledajte odjeljak D.1.2) da se vjerojatnosti P 'B i P 'C za odsjeak S2 ne mijenjaju jer se radi o nadzemnom vodu (pogledajte D.1.1) da se vjerojatnosti P 'B i P 'C za odsjeak S1 ne mijenjaju jer su manje od PSPD (pogledajte D.1.1) tovie, prema definiciji 3.25 i odjeljku A.4, s SPD-ima postavljenim na mjestu

108

prijelaza T1/2, T1/2 to mjesto postaje vorite za mjesto prijelaza Tb, pa odsjeak S2 voda ne doprinosi vie iznosu sastavnice rizika R'Z(Tb) (pogledajte dodatak A u IEC 62305-5). Iznosi vjerojatnosti P za zatieni vod navedene su u tablici I.8. Tablica I.8 - Rizik R'2 - iznosi vjerojatnosti P za zatieni vod Parametar P 'B(a)(Ia(B) P 'B(b)(Ia(B) P 'C(a)(Ia(C) P 'C(b)(Ia(C) P 'V(Ia(V)) P 'W(Ia(W)) P 'Z(Ta) (za opremu na mjestu prijelaza Ta, UW =1,5 kV) P 'Z(Tb) (za opremu na mjestu prijelaza Tb, UW =1,5 kV) P 'Z(T1/2) (za proboj izolacije kabela u zemlji, UW =1,5 kV) S1 0,001 0,001 0,4 0,035 0,03 0,02 0,03 S2 1 1 1 1 0,03 0,03

Iznosi sastavnica rizika za zatieni vod navedene su u tablici I.9 koja pokazuje da je rizik R'2 manji od prihvatljive vrijednosti; prema tome je odgovarajua zatita voda od djelovanja munje postignuta. Tablica I.9 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika voda zatienog SPD-ima ugraenim na mjestima prijelaza T1/2 i Ta uz PSPD = 0,03 (iznosi 10-3) S1 R'B(a) 0 R'B(b) R'C(a) 0 R'C(b) R'V 0,028 2 R'W 0,000 8 R' = R'B(a) + R'B(b) + R'C(a) + R'C(b) + R'V + R'W R'Z(Ta) 0,017 8 R'Z(Tb) 0,011 9 R'Z(T1/2) 0,017 8 R2(Ta) = R' + R'Z(Ta) R2(Tb) = R' + R'Z(Tb) R2(T1/2) = R' + R'Z(T1/2) Parametar S2 0,261 0,087 3 0,156 6 0,052 2 0,055 3 0,055 3 Vod 0,261 0 0,087 3 0 0,184 8 0,053 0,586 1 0,073 1 0,011 9 0,073 1 0,659 2 0,598 0,659 2

109

Dodatak J (obavijesni) Pojednostavnjeni program za procjenu rizika J.1 Osnovno o programu Pojednostavnjeni IEC-ov kalkulator za procjenu rizika (SIRAC) je softverski alat na osnovi prorauna i metoda danih u HRN EN 62305-2, stvoren tako da moe proraunati sastavnice rizika jednostavnih graevina. Namijenjen je podrci pri uporabi norme HRN EN 62305-2 kao metoda za upravljanje rizikom za potrebe projektiranja sustava zatite od munje. Vano je primijetiti da program omoguuje pojednostavnjeni proraun za razliku od stroeg pristupa upravljanju rizikom koji je opisan u normi. Program je kreiran tako da bude relativno intuitivan za korisnike koji ele dobiti poetni osjeaj za procjenu rizika. Namjena i ogranienja SIRAC-a jesu sljedea:

omoguiti veem broju korisnika norme HRN EN 62305-2 da mogu izvoditi proraune na tipinim graevinama bez dubljeg znanja o detaljima i metodama razraenim u toj normi. promicati upotrebu norme HRN EN 62305-2 i prihvaanje metode procjene rizika irem krugu itatelja i korisnika. Smatra se da e takav korisniki orijentirani alat sluiti takoer brem prihvaanju te norme u irem krugu zainteresiranih za zatitu od munje. ponuditi alat posebno nainjen za procjenu rizika tipinih jednostavnih graevina i u openitijim situacijama. Za postizanje tog cilja neki su parametri postavljeni na nepromjenjive vrijednosti (standardne, default), a korisniku preostaje da izabere samo preostali ui broj parametara. program ne omoguuje punu uporabu napisane norme; takva bi mogunost dovela do nenamjerne sloenosti programa. Kad se pokae potreba podrobnije procjene rizika pri razmatranju sloenih graevina ili posebnih okolnosti, korisnika se upuuje na uporabu pisane norme. program je namijenjen samo procjeni rizika za graevine pokrivene jednom zonom zatite. SIRAC treba promatrati kao priruni alat uz normu HRN EN 62305-2, a osigurat e se i stalna podrka i auriranje (up-date) putem interneta (on-line) sa IEC FTP servera i omoguiti preuzimanje (down-load) novih nadopunjenih verzija.
J.2 Opis parametara

Parametri vani za proraun sastavnica rizika u programu podijeljeni su u tri kategorije:

parametri, za koje se zahtijeva da ih korisnik izabere prema definicijama i mogunostima danim u normi (tablica J.1) 110

 parametri koje korisnik moe birati u ogranienom opsegu u odnosu na ponuene parametre u normi (tablica J.2); parametri koji su programski utvreni i korisnik ih ne moe mijenjati (tablica J.3).
Tablica J.1 Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe slobodno birati Parametar Duljina, irina i visina graevine koju treba zatititi Gustoa udara munja u tlo Koeficijent lokacije Koeficijent okoline Vrsta opskrbnog voda (elektroenergetski vod, drugi nadzemni vodovi, drugi podzemni vodovi)
Napomena: transformator moe biti samo u elektroenergetskom vodu

Oznaka L, W, H Ng Cd Ce

Sustav zatite od munje prema HRN EN 62305-3 Zatita od udarnog vala munje (prenapona) na vodovima: samo na ulazu (izjednaivanje potencijala uz pomo SPD) usklaena SPD zatita prema normi HRN EN 62305-4 za sve unutarnje sustave koji su spojeni na opskrbne vodove.
Napomena: korisnik moe izabrati samo jednu vrijednost za zatitu od udarnih valova, koja vrijedi za sve opskrbne vodove i cijelu graevinu koju treba zatititi.

PB

PSPD

Rizik od poara ili materijalnih teta za graevinu Zatita od poara Posebne opasnosti Izbor odgovarajuih gubitaka (vrste gubitaka)

rf rp hz

111

Tablica J.2 - Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe birati u ogranienom opsegu Parametar Uinkovitost zaslona (oklopa) na graevini Unutarnji nain voenja instalacije Zaslon (ili oklop) vanjskih opskrbnih vodova (vrsta vanjskog voenja opskrbnih vodova) Koeficijenti gubitaka zbog poara: korisniku se postavlja pitanje o vrsti graevine koju treba zatititi.
Napomena: proraun Lf za sve vrste gubitaka, kao to su gubici definirani u dodatku C norme nije mogu. Korisnik mora iz ponuenog popisa odrediti vrstu graevine koju treba zatititi.

Oznaka KS1 KS3 PLD, PLI

Lf

Koeficijenti gubitaka zbog prenapona

Napomena: proraun Lo za sve vrste gubitaka, kao to su gubici definirani u dodatku C norme nije mogu. Korisnik mora iz ponuenog popisa odrediti vrstu graevine koju treba zatititi.

Lo

Za gubitke vrste L4 gospodarske gubitke u pojednostavnjenom programu ne nudi se proraun gospodarske opravdanosti zatitnih mjera. Ako se to ipak trai, korisnik mora izabrati prihvatljivi rizik za gospodarske gubitke. Tablica J.3 - Nepromjenjivi parametri (koje korisnik ne moe mijenjati) Nepromjenjiva Parametar Oznaka vrijednost Duljina opskrbnog voda Lc 1000 m U primjeru nadzemnog voda: visina od tla Hc 6m U blizini nema drugih graevina NDa 0 Ne uzima se u obzir uinkovitost zaslona za KS2 1 unutarnje zone u graevini Izolacijska vrstoa unutarnje opreme na udarni napon spojene na taj opskrbni vod (1,5 kV) Vjerojatnost elektrinog udara za iva bia Vrsta tla ili poda Za gubitke vrste L1 gubitak ljudskih ivota koeficijent gubitaka za dodirni napon i napon koraka unutar 3 m izvan graevine koju treba zatititi KS4 PA ra Lt 1 1 10-2 0,01

NAPOMENA: daljnje obavijesti o vrijednostima parametara mogu se nai izravno u SIRAC-u (dodirom na strelicu miem u padajuem meniju).

J.3 Primjeri ekranskih prikaza programa Ekranski prikazi programa za primjer opisan u odjeljku H.1 (seoska kua) dani su na slici J.1 (za graevinu bez zatitnih mjera) i na slici J.2 (zatitne mjere na graevini predviene prema opisu u odjeljku H.1, i to LPS vrste IV, sa SPD-ima na ulazu opskrbnih vodova).

112

Slika J.1 SIRAC - primjer prorauna za seosku kuu (pogledajte odjeljak H.1 bez zatitnih mjera)

113

Slika J.2 SIRAC - primjer prorauna za seosku kuu (pogledajte odjeljak H.1 sa zatitnim mjerama)

114

Izvori
[1] [2] [3] IEC 61000-4-5:1995, Elektromagnetska spojivost (EMC) 4-5. dio: Tehnika ispitivanja i mjerenja Ispitivanje otpornosti na udarni napon. IEC 60664-1:1992, Koordinacija izolacije za opremu u niskonaponskim sustavima 1. dio: Naela, zahtjevi i ispitivanja IEC 61643-1:2005, Niskonaponske naprave za zatitu od udarnih napona 1. dio: Naprave za zatitu od udarnih napona spojene na niskonaponske distribucijske mree Zahtjevi i ispitivanje ITU-T Preporuke K.20:2003, Otpornost telekomunikacijske opreme ugraene u telekomunikacijskim cetralama na prenapone i udarne struje

[4]

__________

115