SVEUILITE U RIJECI Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Preddiplomski sveuilini studij: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

Hrvatska vina i njihova temeljna obiljeja na podruiju Slavonije i Podunavlja

Seminarski rad

Opatija, 2012.

SVEUILITE U RIJECI Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Preddiplomski sveuilini studij: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

Hrvatska vina i njihova temeljna obiljeja na podruiju Slavonije i Podunavlja

Seminarski rad

Kolegij: Mentor:

Menadment gastronomije i restauraterstva Prof. dr. sc. Zoran Ivanovi

Student: Matini broj:

Opatija, svibanj 2012.

Sadraj
Uvod ...................................................................................................................................... 1 1. Vino ................................................................................................................................... 2 1. 1. Povijest i razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj ................................... 3 1. 1. 1. Podjela teritorija RH na vinske regije ......................................................... 4 1. 1. 2. Hrvatska vina .................................................................................................. 5 1. 1. 3. Najpoznatija vina i sorte Hrvatske .............................................................. 5 2. Podregija Podunavlje ..................................................................................................... 8 2. 1. Najzastupljeniji vinski kultivari Podunavlja i Slavonije ...................................... 9 3. Podregija Slavonija................................................................................................... 13 Zakljuak ............................................................................................................................ 14 Bibliografija......................................................................................................................... 15

Uvod
Mnogi ljudi meu njima i velikani ljudskog roda, rekli su da je vino ponajbolje pie koje je proizveo ovjek. Ono nije samo pie za uitak, za okrijepu tjela i due, ono je hrana i lijek. Dakako ako se pije umjereno i ako se potuju kultura pijenja i posluivanja. Vino je najplemenitije i najzdravije od svih pia, sklad je sastojaka, koje priroda stvara u vinovoj lozi, ali nadasve-vino je proizvoj suglasja klime i tla odreenog podneblja,uzgajatelja vinove loze, godita,te sustavnog i promiljenog povezivanja tradicije i suvremenih znanstvenih spoznaja. Predmet ovog rada su temeljna obiljeja vina na podruiju vinogradarskih podregija Slavonije i Podunavlja. Problem rada je prdstaviti povijesni razvoj vinogradarstva, prepreke na koje je se nailazilo i nailazi u ovom razvoju. Svrha rada je ukazati na do sada uinjeno,te na potencijale koji lee u ovoj grani. U radu su koritene metode analize sekundarnih izvora podataka prikupljenih na temelju knjiga i strunih lanaka iz vinarstva i vinogradarstva. Na temelju analize primijenjena je metoda sinteze i deskripcije, te povijesna metoda.

1. Vino
Vino je alkoholno pie svojstvene arome i boje, dobiveno procesom fermentacije soka, najee od groa, pod utjecajem kvasnice Saccharomyces ellpsoideus, u uvjetima bez prisutnosti kisika pri temperaturi od oko 30 C uz 25 % eera. Najstariji arheoloki nalaz potjee iz sjevernog Irana, gdje je u amfori iz 5500. godine prije Krista naen talog koji je sadravao ostatak vinske kiseline i tanina, dok fosilni nalazi pokazuju da je vinova loza rasla ve u tercijaru, milijune godina prije ovjeka. Prema kakvoi razlikuju se: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. stolna vina stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla predikatna vina arhivska vina specijalna vina pjenuava vina

Prema sadraju eera vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka vina, a prema boji na bijela, ruiasta i crna. Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili vie sorti groa vinove loze i ne moe nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili vie sorti groa koje potjeu iz jedne vinogradarske regije. Ako vino nosi oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% groa sorte ije ime nosi. Kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili vie sorti groa koje potjeu iz jedne vinogradarske podregije s izraenim kvalitetnim organoleptikim svojstvima znaajnim za ekoloke uvjete i sorte odreene vinogradarske podregije, vinogorja ili poloaja iju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji. Vrhunsko vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od odreene sorte ili
2

grupe sorti groa koje potjeu iz jednog ili vie vinogradarskih poloaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraenim kvalitetnim, specifinim organoleptikim i kemijskim svojstvima znaajnim za ekoloke uvjete poloaja i sorte, odnosno grupe sorti groa. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaa odreeni poloaj. Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, naina berbe i prerade daju posebnu kakvou, a moraju biti proizvedena samo od groa preporuenih sorti za pojedino vinogorje. Predikatna vina su: 1. Kasna berba - vino proizvedeno od groa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i iji mot ima najmanje 94 Oechsla. 2. lzborna berba - vino proizvedeno iskljuivo od brino izabranog groa, iji mot sadri najmanje 105 Oechsla. 3. lzborna berba bobica - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica iji mot sadri najmanje 127 Oechsla. 4. Izborna berba prosuenih bobica - vino proizvedeno od prosuenih bobica iji mot sadri najmanje 154 Oechsla. 5. Ledeno vino - vino proizvedeno od groa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje 7C i preraeno u smrznutom stanju, a iji mot sadri najmanje 127 Oechsla. Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima uva dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade groa u vino, od ega najmanje tri godine u boci. Specijalna vina su vina dobivena posebnim nainom prerade groa, mota ili vina bez dodatka ili s dodatkom odreene koliine vinskog alkohola, vinskog destilata, eera, koncentriranog mota i mirisavih ili drugih doputenih tvari biljnog podrijetla. Specijalna vina su: 1. desertno vino, 2. likersko vino, 3. aromatizirano vino. Pjenuava vina su vina koja uz ostale odreene sastojke sadre i poveanu koliinu ugljinog dioksida, zbog kojeg se pri otvaranju boce razvija obilna pjena. U pjenuava vina ubrajaju se prirodno pjenuava i gazirano pjenuava vina.

1. 1. Povijest i razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj

Tradicija vinogradarenja i vinarenja na podrujima Republike Hrvatske see jo u predrimsko doba, i prema tome je ljubav prema vinovoj lozi usaena u na mentalitet.Vino se proizvodi od najstarijeg doba, a kultura vinove loze iri se u nas u dva pravca: kontinentalnim i primorskim dijelom. Jedan je zahvaljujui trgovcima, osvajaima i kolonizatorima Fenianima, starim Grcima i Rimljanima iao jadranskom obalom i otocima, a drugi s Traanima i, opet, Rimljanima, kopnom. Starogrki doseljenici, moreplovci i trgovci ve u 6. stoljeu stare ere osnivaju kolonije u Dalmaciji i Istri. Na Visu i Hvaru naene su iz 6. stoljea
3

prije Krista vinske posude te novii na kojima su utisnuti grozd vinove loze i vinski vr. Stari su Grci vinovu lozu zasadili nekoliko stoljea prije Krista i na sjevernom dijelu Jadrana, a o tome svjedoe starogrki spisi. irenjem kranstva u etvrtom stoljeu, a naroito njegovim priznavanjem od rimske drave, dolazi do jo veeg razvoja vinogradarstva i vinarstva. Vino se naime upotrebljava u crkvenim obredima, ono dobiva mitsku i kultnu dimenziju. Doselivi se na jug, Slaveni vide vrijednost vinove loze i masline te ih poinju sustavno uzgajati. Time poinje rana povijest razvoja vinogradarstva u na podruju dananje Hrvatske. Za vrijeme kneza Mutimira postojao je peharnik ili vinotoa, dvorski asnik zaduen za uvanje i toenje vina. Procvat hrvatskog vinogradarstva nastavlja se u Srednjem vijeku. Hrvatsko vinogradarstvo prema povrini zasaenih vinograda dostie svoj vrhunac poetkom 19. stoljea, kada je vino bilo jedno od najznaajnijih proizvoda u tadanjoj meunarodnoj trgovini. Hrvatska vina proizvedena na vlastelinskim i crkvenim imanjima konzumiraju se na europskim dvorima, tadanjim sreditima ekonomske i politike moi. Povrina sa nasadima vinove loze 1888. godine bila je 172 tisue hektara, to je bilo tri puta vie nasada nego danas. Pojavom filoksere (trsna u korijena) 1862. i njezinom najezdom krajem 19. stoljea, hrvatsko, a tako i europsko vinogradarstvo gotovo je uniteno. Nakon toga uslijedila je dugotrajna obnova stradalih vinograda, ali zasaenost vinogradarskih povrina nikad vie nije dosegnula razinu od prije pojave filoksere. Tijekom 20. stoljea koliina povrina zasaenih vinovom lozom se proiruje i proizvodnja se odvija pod velikim modernim vinarijama, opremljenima ureajima za preradu velikih koliina groa, vinifikacija i dozrijevanje odvijaju se u velikim cisternama, vino se puni u boce ureajima velikog kapaciteta. Vano je napomenuti da se sve vea panja posveuje kakvoi vina. 70-ih godina 20. stoljea uvodi se temeljna promjena u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, uvodi se zatita geografskog podrijetla, a samim time i boljeg nadzora u kakvoi U Domovinskom ratu velike povrine vinograda su bile devastirane, pa je kao posljedica toga bila stagnacija tih gospodarskih djelatnosti. Nakon osamostaljenja, Hrvatska 1996. godine dobiva vlastiti Zakon o vinu, a kasnije i podzakonske propise, ime je hrvatskim vinima omogueno jamstvo autentinosti i originalnosti podrijetla i kakvoe. Poslije Domovinskog rata glavni nositeljivinogradarsko-vinarske proizvodnje su bile velike vinarske kue, ali im se danas sve vie ravnopravno pridruuju tehnoloki sve vie opremljene obiteljske vinarije brojnih proizvoaa groa i vina. 1. 1. 1. Podjela teritorija RH na vinske regije Republika Hrvatska se cijelim svojim poloajem nalazi unutar vinogradarskog pojasa sjeverne Zemljine polutke. Time je oduvijek predodreena da bude vinogradarska zemlja. Njezin primorski dio karakterizira vrlo ugodna mediteranska klima, a vinogradi rasprostranjeni po terenima Istre, srednje i june Dalmacije te jadranskim otocima, osim to svojim proizvodima obraduju nepca finim vinima, predstavljaju doivljaj za turiste. Kotinentalni dio Hrvatske ima sva obiljeja kontinentalne klime i vinogradi se prostiru po pitomim, osunanim padinama gorja smjetenim izmeu Save i Drave, od sjeverozapadnog dijela, sve do Dunava na istonoj granici Hrvatske. U prvoj podjeli vinogradarsko podruje Republike Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj podruja se dijele na: sjeverozapadni dio : Pljeivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Meimurje, Pokuplje i Moslavina, te sjeveroistoni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaa Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i junu Dalmaciju. Svih 12 podregija ukupno obuhvaa 66 vinogorja. Regionalizacija je vana u vinogradarstvu jer se na toj osnovi dobiva
4

zatita kontroliranog ili zemljopisnog podijetla. Osim sortimenta i utjecaja ovjeka, naglaena je razliitost sastava tla, reljefa i okrenutost prema suncu kao i klime. Tako u kontinentalnom dijelu prevladavaj srednjeeuropska ili panonska, a u primorskim krajevima sredozemna klima. U okviru klimatskog imbenika oituju se, pak, razlike u koliini oborina odnosno vlanosti zraka, vjetrovima, oscilacijama temperature i zbroju topline, mrazevima i slino hrvatska ima etiri vinogradarske zone: Zona B podregije: Moslavina, Prigorje - Bilogora, Pleivica, Pokuplje, Zagorje Meimurje Zona C1 podregije: Podunavlje i Slavonija Zona C2 podregije: Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora Zona C3 podregije Sjeverna, Srednja i juna Dalmacija

1. 1. 2. Hrvatska vina I po proizvodnji vina i po broju hektara pod vinogradima u nas prednjai Agrokor Ivice Todoria, odnosno njegove vinarije Belje, Agrolaguna, Istravino, Iloki podrumi i Mladina. Koliki mu je vinski udio na hrvatskom tritu, koliko uvozi ili izvozi vina, iz Agrokora nismo dobili odgovor, dok u Badelu tvrde kako su oni sa 15 posto ukupnog prometa vinima putem svojih vinarija Daruvar, Krievci, Nespe i Benkovac plus proizvodna kooperacija s Dingaem i Hvarom Svire, drugoplasirani. Treu poziciju pak dri bogati hrvatski biznismen Enver Morali s tvrtkom Bojakovina (Kutjevo, Sv. Jakob, Bri), koji je nakon dugogodinjeg bavljenja naftnim biznisom, kao agronom po struci rado zaplovio plodnim slavonskim ravnicama, kupujui prvo propalu poljoprivrednu zadrugu Bojakovina, a danas je, kako sam za sebe kae, ovisnik o zemlji. Na imanju Bri u slovenskom dijelu Istre Morali ve proizvodi i ekoloko vino refok, malvaziju, rumeni mukat te cabernet sauvignon i chardonnav, koje, uz svoj najjai brend graevinu, ima i u Kutjevu, dok mu je u akovu glavni vinski adut akovaki rizling. 35 litara iznosi godinja potronja vina po stanovniku u RH, a registrirani promet vina je 15 litara per capita (evidentirani promet vina u HZVV-u je samo 65 milijuna litara u 2008). Usporedbe radi, po glavi stanovnika pijemo ak 85 litara piva. Proizvodnjom groa bavi se vie od 100 tisua obitelji, a u trinoj je proizvodnji groa angairano vie od 15.000 domainstava. Prosjena veliina vinograda manja je od jednog hektara (84 % proizvoaa), 14 % ima vinograde do 10 ha, a vee povrine od 50 ha ima samo 25 proizvoaa. 26,4 % ukupne proizvodnje u RH na temelju upisnika iz 2008. ini graevina, istarska malvazija 10,9 %, plavac mali 8,9 %, rajnski rizling 3,2 %, plavina 3 %, frankovka 2,6 %. Slijede cabernet sauvignon, martina, poip Kvalitetna vina ine 64,4 posto, vrhunska 4,4 posto, a stolno vino 31,3 posto ukupne hrvatske proizvodnje vin

1. 1. 3. Najpoznatija vina i sorte Hrvatske Graevina u vinogradarskom sortimentu RH zacijelo najzastupljenija vinska sorta bijeloga groa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske nala je drugu domovinu, slinu onoj iz koje potjee (Francuska), pa nije sluajno da je uvrtena meu preporuene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska. Osvajanje prvog mjesta u konkurenciji velikog broja autohtonih i introdukciranih sorti, graevina je zasluila dobrom i redovitom rodnou i jo vie kvalitetom groa, mota i vina. Ovisno o kraju, njen mot je u prosjeku za 2 %
5

bogatiji eerom i s neto manjim kiselinama. Vina graevine se stoga u sastavu ak i znatnije razlikuju, ovisno o provenijenciji, ali im je zajednika prepoznatljiva ugodna aroma, zelenkastouta boja i svje i skladan (harmonian) okus. Na naem se tritu pojavljuje i pod nazivom talijanski rizling, odnosno rizling, a jedno vino proizvedeno iz ovog kultivara i kao laki rizling, dakle onako kako se naziva u susjednoj Sloveniji. Nekad su je kod nas zvali graica, a ime graevina dao joj je nar. preporoditelj Bogoslav ulek. U Hrvatskoj je graevina najvie tieno vino. Najkvalitetniju graevinu proizvode Agro-Ilok d.d, Iloki podrumi d.d, Kutjevo d.d, Vinarija Daruvar (Badel 1862 d.d.). Vrhunska vina proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Ferianci, Pleivica-Oki, Meimurje. Malvazija U hrvatsku Nacionalnu listu priznatih kultivara uvrtene su i preporuene dvije malvazije i to malvazija istarska i malvazija dubrovaka. Iako u Istri prisutna od davnina, tek je u proteklih stotinu godina zauzela vodee mjesto meu vinskim sortama. To mjesto je osvojila potiskujui crne vinske sorte (i posebno teran i rafok) koje su u sortimentu ovoga vinorodnog podruja krajem prolog stoljea bile tri do etiri puta zastupljenije od bijelih. Brzom irenju malvazije istarske pridonijele su promjene na tradicionalnom tritu istarskih vina (Trst, Be, Prag i dr.), ali i njene odlike: bujan rast, redovita srednja do velika rodnost, otpornost na gljivine bolesti i kvaliteta vina to nastaje iz njena groa, naroito kad ono potjee s izrazitih vinogradarskih poloaja. variraju bojom od slamnatoute do zlatnoute, a sadraj osnovnih sastojaka ini ih srednje do jako alkoholnim (od 11,5 do 13,5% vol. ), suhim, blago kiselim (5 g/l uk. k.), punim (suhi ekstrakt oko 20 g/l) i diskretno do izrazito aromatinim. Sortni miris podsjea ponajvie na miris bagremova cvijeta. Najpoznatija izdanja istarske malvazije nalazimo kod proizvoaa Agrolaguna d.d., Agroprodukt d.d., Vinarija Novigrad d.o.o. te mnogi mali obiteljski proizvoai vina. Plavac mali je najznaajnija i najtienija hrvatska vinska sorta. S. Buli u svojoj dalmatinskoj ampelografiji navodi za tu sortu jo tridesetak imena, od kojih se najvjerojatnije meu vinogradarima zadrao malen broj. U svim je vinogorjima podregije Srednja i juna Dalmacija ovaj kultivar uvrten meu doputene. Bez obzira na injenicu da je uzgoj ove sorte od ukupno tri dalmatinske vinogradarske podregije i 23 dalmatinska vinogorja svrstan meu doputene samo u jednoj podregiji i u 12 vinogorja, neemo pogrijeiti, ako i mi ustvrdimo da je p. m. c. najznaajnija dalmatinska i hrvatska sorta iz koje se proizvodi nae autohtono najpoznatije, kako ree ampelograf Buli, vatreno crno vino. Vrhunsko vino plavac mali crni (proizvoaa PZ Dinga), pod imenom vinorodnog poloaja Dinga prvo je hrvatsko (1961.), a vino proizvedeno iz istog kultivara plavca malog crnog (u PZ Postup) s poloaja Postup drugo je po redu zatieno vino (1967.) u Hrvatskoj, pa i taj podatak govori o iznimnoj kakvoi navedenih specifinih poloaja tih peljekih lokaliteta. Iz groa sa spomenutog kontroliranog i ogranienog poloaja Dinga vrhunsko vino pod nazivom plavac mali proizvodi i vinarija Grgi-vina d.o.o. Trstenik. Uz navedene proizvoae (PZ Dinga i Grgi-vina d.o.o.) jo je osam proizvoaa s tog podruja dobilo doputenje za proizvodnju i stavljanje u promet vrhunskog vina s poloaja Dinga. jakoj do vrlo jakoj alkoholnosti (obino od 12 do 13,5 % vol.), blagoj kiselosti (obino izmeu 4,5 i 5,5 g/l), gustoi i stasitosti (visok sadraj suhog ekstrakta i do 26 g/l). Tipini plavci su izrazito junjaka vina, vie ili manje trpkasta i gorkasta (ali ne i gorka) okusa, obino suhi, a vrlo rijetko (u iznimno dobrim godinama) i s malim ostatkom neprovrela eera. Boja im je ljubiastotamnocrvena s modrim refleksima (pa im otuda moda potjee i ime), a sortna aroma nenaglaena, diskretna i ugodna. Plavac, pa i onaj vrhunski, bio je oduvijek pie i hrana obinoga teaka i ribara, ali i ukras najluksuznijem stolu. Rajnski rizling ajpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih podruja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Sorta je podrijetla iz podruja Rajne, a dosta se rairila u zemljama sjeverne i srednje Europe, dosta homogena, razlika izmeu tipova odnose se na veliinu grozda i organoleptika svojstva proizvoda. Sorta je dosta bujna, kretanje
6

vegetacije u srednje doba; mladica je debela, jaka, vegetacija je esto iznad optimalne i moe izazvati rehuljavost. Trai breuljkaste prozrane poloaje, dobru ekspoziciju i lagana tla. U Hrvatskoj se uzgoj ove sorte preporua se u svim podregijama kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pleivica, Pokuplje i ZagorjeMeimurje). Vino je izvrsne kvalitete, slamnato-ute boje sa zelenkastim odsjajem, suho, aromatino i mirisno,profinjene arome i bukea, skladno i svjea okusa. Najpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih podruja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Na naziv za rizling je graevina, pa otuda i mogui naziv graevina rajnska i analogno tome ime jedne druge sorte graevina tal. (od rizling tal.) koja je kod nas rasprostranjenija, pa se jednostavno zove samo graevina (a ponegdje ak i samo rizling). Da ne bi bilo zabune, nee biti naodmet jo jednom istaknuti da je rizling rajnski jedna, a rizling tal. (graevina, graica ili u naim istonim podrujima samo rizling) druga sorta. Vrhunska vina proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Ferianci, Pleivica-Oki, Meimurje. Merlot Malo je vinskih sorata crnog groa koje se podjednako uspjeno uzgajaju u junim i sjevernim vinorodnim podrujima. Ta znaajka merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta (nastala spontanim krianjem cabernet franc-a i sauvignona bijelog), i to iz okolice Bordeauxa proiri (slino kao i cabernet sauvignon koji je nastao krianjem istih roditelja) po cijelom vinogradarskom svijetu. Kod nas je svrstana meu preporuene kultivare samo u etiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska. Krase je rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja, i prema svim gljivinim oboljenjima. Vina sorte merlot bogata su alkoholom (obino oko 12,5% vol. ) i ukupnim kiselinama (oko 6,5 g/l), rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta to posjea na umske maline. U Hrvatskoj je vei broj vina proizvedenih iz sorte merlot zatieno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih. Meu prvim zatitama merlota u RH u kategoriji vrhunskih valja spomenuti Merlot iz Rovinja, zatim iz Porea, te merlot Bujtine.

2. Podregija Podunavlje
Podunavlje je naziv najistonije hrvatske vinogradarske podregije s tri vinogorja: Srijem (1750 ha),Erdut(880 ha) i Baranja(1170 ha). Najvei dio vinograda u vinogorju Srijem smjestio se na platoima uz ili nedaleko od Dunava (Vukovar, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci Nutar, Nijemci, Stari Jankovci, Vinkovci, Ivankovo, Voinci i Stari Mikanovci), odnosno na najzapadnijim obroncima Fruke gore (Lovas, Bapska, arengrad, Ilok). Vinogorje Erdut obuhvaa prostor izmeu Drave na sjeveru i Dunava na istoku, dok s juga i zapada granii s podrujima gradova Vukovar, Vinkovci, akovo, Naice i Valpovo. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima tzv. erdutsko-daljske planine. Vinogorje Baranja (ije ime neki izvode iz maarskih rijei bor i anya, to znai vino i majka ili zajedno vinska majka) na istoku granii s Dunavom, na jugu s Dravom, a na sjeveru i zapadu see do maarsko-hrvatske granice. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima Banske kose (brijega kojeg su Rimljani najvjerojatnije po zlatnoj vinskoj kapljici zvali Mons aureus), to se prostire od Belog Manastira do Batine s najviim vrhom od 243 m/nm. Najvei vinogradarski kompleksi nalaze se na poloaju Kneevi vinogradi, Popovac i Dra. Zajedniko obiljeje cijele vinogradarske podregije (i navedenih vinogorja) su vee praporne zaravni (platoi) na nadmorskoj visini od 100 do 200 m/nm, okrueni itorodnom Panonskom nizinom. S obzirom na eolsko podrijetlo i velike blago valovite komplekse obradiva tla na kojima su podignuti i jo se mogu podizati vinogradi, mogua je primjena najsuvremenije mehanizacije (od sadnje i zatite do berbe groa) to je jedan od uvjeta visoke produktivnosti. Klimatski i drugi prirodni imbenici uz pravilnu fertilizaciju tla i orijentaciju na visokokvalitetan sortiment v.l. osiguravaju postizanje iznimne kakvoe groa, iz kojeg se suvremenim nainom vinifikacije dobivaju vrhunska vina koja su cijenjena i na svjetskom tritu. Pisani i pouzdani podaci o vinogradarstvu i vinarstvu u prolosti na ovim prostorima vezani su uz cara Proba (Marka Aurelia, 232.-282.), meutim brojni podaci upuuju i na mogunost da su se tom proizvodnjom bavili i narodi (npr. Kelti) koji su ovdje ivjeli prije dolaska Rimljana. O propasti mnogih kulturnih steevina u doba seobe naroda (od IV. do VI. stoljea) pa i vinogradarstva nije potrebno posebno govoriti. U narodnim legendama vezanim za ta davna vremena spominje se i vino, meutim, pouzdani pisani dokazi o darivanjima
8

vinograda (i kmetova) od strane vladara crkvi, kao i o zaslugama pavlina u irenju kulture v.l., odnose se na razdoblje poslije XI. stoljea. Od turske okupacije (1526.) do odlaska Osmanlija iz ovih krajeva (1687.) ponovo je vinogradarstvo bilo potiskivano, da bi, kao nagradu za zasluge u protjerivanju Turaka, velike posjede beki dvor darivao feudalnoj gospodi (Vukovar grofu Elzu, Ilok Odescalchiu, velike povrine u Baranji vojskovoi Eugenu Savojskom itd.), koja su, uz ostalo, na tim posjedima organizirali i vinogradarsku i vinarsku proizvodnju. O tlaenju kmetova, prinudnom radu i pobunama vinogradara s ovih prostora, o trgovini vinom, usponima i padovima te proizvodnje sve do pojave bolesti i tetnika na v.l. napisane su brojne rasprave. Kada je filoksera stigla i do podunavskih vinogorja (bilo je to 1890.), poelo je novo razdoblje vinogradarenja, jer su se do tada vinogradi podizali iskljuivo grebenianjem i uzgojem bez armature, uz rezidbu s kosirom i minimalnu obradbu. Sadnjom amerike podloge (nabavljene od poznatog vinogradara Telekija iz susjednog grada Villanya) i cijepljenjem na mjestu (uz istovremenu zamjenu sortimenta s kvalitetnijim kultivarima) zapoinje prva regeneracija vinograda u Podunavlju. I ovdje su, kao i u drugim vinogradarskim podrujima ratovi (I. i II. svjetski rat) zaustavili razvoj ove djelatnosti, da bi tek osnivanjem velikih vinogradarskih pogona (poput Poljoprivredno industrijskog kombinata Belje-Kneevi vinogradi u baranjskom vinogorju, Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek-Erdut u erdutskom vinogorju te Poljoprivredno industrijskog kombinata Vukovar-Ilok i LG Jelen, OOUR Ilok u srijemskom vinogorju) i izgradnjom za to doba suvremenih vinarskih podruma (Vukovar, Erdut), odnosno modernizacijom starih (u razdoblju od 1960. do 1990.) bio uinjen temeljit obrat u ovoj grani gospodarstva.

2. 1. Najzastupljeniji vinski kultivari Podunavlja i Slavonije

Mirnom reintegracijom u pravni i gospodarski sustav Republike Hrvatske koja je poela u tijeku 1997. godine, zapoeta je obnova, i redovita proizvodnja u plantanim vinogradima Belja (Kneevi vinogradi), IPK Osijeka (u Erdutu), Vupika (na terenima znamenitog Vuedola i dr.), gdje su se i ranije uzgajali kvalitetni vinski kultivari (graevina, traminac, pinot bijeli, rizling rajnski, chardonnay, sauvignon, mukat ottonel, od bijelih, te frankovka, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot crni, pinot crni i dr., od crnih). Uz birani asortiman i idealne klimatske i zemljine uvjete, ovdje su se od davnina proizvodila iznimno dobra vina, meu kojima ve dugi niz godina posebno i poasno mjesto pripada ilokom tramincu. U privatnom sektoru v. i v. proizvodnje, takoer je mijenjan asortiman, pa se jo samo ponegdje mogu nai stare sorte poput slankamenke, kadarke, ruice i neke druge. Graevina je u vinogradarskom sortimentu RH zacijelo najzastupljenija vinska sorta bijeloga groa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske nala je drugu domovinu, slinu onoj iz koje potjee (Francuska), pa nije sluajno da je Pravilnikom (NN 159/04.) uvrtena meu preporuene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska. Osvajanje prvog mjesta u konkurenciji velikog broja autohtonih i introdukciranih sorti, graevina je zasluila dobrom i redovitom rodnou i jo vie kvalitetom groa, mota i vina. Posebno valja istai da sorta graevina izuzetnu kakvou daje svim kategorijama predikatnih vina to je znano vrhunskim proizvoaima i o emu oni vode rauna. Ipak valja napomenuti da najvei broj vrhunskih graevina dolazi iz podregije Slavonija Traminac crveni (u Nj. roter traminer, jo i clevner odn. clvner, u Maarskoj tramin piros, u Bugarskoj mala dinka, ekoj tramin erveny, u Italiji traminer aromatico, u Fr. uz

velik broj drugih naziva jo i savagnin rose i fromenteau rouge itd.) vinska sorta za koju mnogi tvrde da potjee iz junog Tirola i da je ime dobila po mjestu Tramin. Vina iz groa traminca crvenoga su cijenjena u prvom redu zbog profinjene arome i bukea. Boja dobro odnjegovanog traminca je slamnatouta do zlatnouta, okus najee polusuh do polusladak, rjee suh, alkoholnost srednje jaka, a manjak ukupne kiselosti nastoji se izbjei ranijom berbom. Najpoznatiji; traminci iz podregije Podunavlje, vinogorja Srijem (Ilok, Vukovar), Erdut i Baranja. Pinot bijeli (burgundac bijeli), cijenjena sorta bijeloga vinskog groa, makar da vinogradarima i vinarima u kinim jesenima zbog osjetljivosti na trule zadaje podosta briga. Da bi se izbjegle tete u takvim godinama, bere se ranije. U suhim i toplim jesenima, kakve su u izrazitim vinogradarskim krajevima ee, p. b. nakupi dosta eera, pa su vina iz takva groa srednje do jako alkoholna (ponekad i s ostatkom neprevrela eera), ugodne arome i bukea, primjereno kiselkasta i rano sazrela za potronju. Ova sorta je u Hrvatskoj svrstana meu preporuene kultivare u svim vinogorjima regije Kontinentalna Hrvatska. Kvalitetna vina pinota bijelog s oznakom k.z.p. proizvodi osamnaest vinara iz regije Kontinentalna Hrvatska Pinot sivi u vinogorjima Hrvatske ova je sorta svrstana meu doputene u svim vinogorjima Kontinentalne Hrvatske, i u svim vinogorjima podregije Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora. Vino p. s. najee kakvoom nadmauje vino dobiveno preradbom groa pinota bijelog, a i ranije sazrijeva, pa je i to jedan od razloga to (ni groe i iz njega proizvedeno vino) u pravilu nema visoku ukupnu kiselost. Najpoznatiji hrvatski sivi pinot dolazi iz vinograda i podruma tvrtke Kutjevo d.d. iz Kutjeva. Pinot crni kod nas ponegdje pod imenom burgundac crni (od naziva povijesne pokrajine Burgundije), izrazita je vinska sorta.. Iz svoje domovine Francuske ova se je sorta proirila po cijelom vinogradarskom svijetu. U Republici Hrvatskoj znaajnija proizvodnja pinota crnog sauvala se u podregiji Slavonija (kutjevako i poeko-pleterniko vinogorje), Bijela belina velika je naziv u Hrvatskoj, a vjerojatno i u drugim susjednim vinogradarskim podrujima prisutnog kultivara bijelog vinskog groa, za kojeg je suvremenim molekularnogenetikim postupkom determinacije sorte utvreno, da je jedan od roditelja, danas vrlo rasprostranjene i cijenjene sorte chardonnay. Belina uz male varijacije u nazivu, kod nas esta istoznanica za razliite sorte bijela groa npr. bjelina za puljianac bijeli, bila za zlataricu bijelu, belan (to se uzgaja u Makedoniji) za ugni blanc i trbljan bijeli, i sl. Belina (jo i beli par, i bilan) je u prolosti (uz neke druge sorte navedene pod natuknicom Bakarska Vodica) uzgajana na bakarskim terasama, dok se zacijelo jedna druga sorta, to se naziva bijela belina velika (koju je prilikom obilaska vinogorja u Hrvatskoj, jo davne 1871. godine opisao poznati vinogradarski strunjak i ravnatelj Voarsko-vinogradarske kole u Mariboru - Hermann Goethe), uzgaja u Moslavini i u nekim susjednim vinorodnim podrujima rajona kontinentalne Hrvatske (poglavito u Slavoniji i Pokuplju). Je li rije o istim ili razliitim sortama, dobit e se odgovor tek nakon DNK analize. Rizling rajnski najpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih podruja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Na naziv za rizling je graevina, pa otuda i mogui naziv graevina rajnska i analogno tome ime jedne druge sorte graevina tal. (od rizling tal.) koja je kod nas rasprostranjenija, pa se jednostavno zove samo graevina (a ponegdje ak i samo rizling). Da ne bi bilo zabune, nee biti naodmet jo jednom istaknuti da
10

je rizling rajnski jedna, a rizling tal. (graevina, graica ili u naim istonim podrujima samo rizling) druga sorta. Dobro kolovano vino rajnski rizling je svjetloute do slamnatoute boje, profinjene arome i bukea, skladna puna i svjea okusa. U Hrvatskoj se (u skladu Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara) uzgoj ove sorte preporua se u svim podregijama kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pleivica, Pokuplje i Zagorje-Meimurje). S tih podregija na trite stiu vrhunska i kvalitetna vina rajnskog rizlinga s oznakom kzp. Chardonay (it. ardone), franc. vinska sorta bijelog groa Kultivar chardonnay (koji je defiitivno rodbinski vezan uz pinot i belinu, priznat je kao posebna sorta na vinskoj izlobi u Lionu, 1872. Tvrdi se da je tom, zacijelo spontano nastalom kultivaru ua domovina okrug Macconais koji se nalazi u regiji Burgundija, te da je ime dobila po nazivu sela Chardonnaya. Mali piramidalni grozdovi, u pravilu vrlo esto s jednim krilcem i s podjednako razvijenim, srednje velikim, slatkim i ugodno kiselim bobicama puni su soka, pa moraju biti vinificirani neposredno poslije berbe. Vina chardonnaya su odlina osnova za proizvodnju pjenuca. Od ukupno 37 hrvatskih vina chardonnay s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (1997./1998.) u kategoriju vrhunskih uvrtena su tri (jedan iz vinogorja akovo, dva iz vinogorja Meimurje), 22 su kvalitetna (od ega est iz podregije Pleivica, po pet iz podregije Prigorje-bilogora i Zagorje-Meimurje, etiri iz podregije Slavonija i dva iz podregije Istra), a u skupini stolnih vina s k.z.p. uvrteno ih je ukupno dvanaest. Mukat zajedniki naziv za mnoge sorte od kojih neke meusobno nisu srodne, ali sve imaju manje ili vie izraenu mukatnu aromu. Mukatne se sorte spominju u antiko doba, i u pravilu su to sorte juga, odnosno toplih podneblja. Sauvignon bijeli je cijenjena i rasprostranjena vinska sorta podrijetlom iz Francuske, koja je na njem. govornom podruju poznatija pod nazivom mukatni silvanac. Tipian s. b. prepoznatljiv je po izrazitu mirisu koji podsjea na pokoene cvjetne livade i po specifino gorkastom okusu (to podsjea na koicu agruma-grejpa i limuna). Mukat ottonel je rana vinska sorta bijeloga groa nastala u Francuskoj (u Angersu) krianjem jo polovicom prologa stoljea (1852.). Zbog finog mukatnog mirisa groa i vina, otpornosti na niske temperature i sivu plijesan proirila se izvan svoje domovine Frankovka je jedna od vodeih vinskih sorata crnog groa u nekim podregijama Kontinentalne Hrvatske, poglavito u Slavoniji. Porijeklo frankovke istraivali su mnogi vinogradarski strunjaci nastojei (uz ostalo i iz njena imena) odgovoriti na pitanja od kada se uzgaja i iz kojeg vinorodnog podruja vue podrijetlo. Ta se sorta (kako biljee neki izvori) u vinorodnim podrujima Europe uzgaja ve stoljeima, a njeno ime mnogi povezuju s Franakom dravom koja je osnovana na podruju Galije u 5. vijeku, da bi tristo godina kasnije, (za vladavine Karla Velikog - 742.-814.) postala najmonija kraljevina i carevina u tadanjem svijetu. U Republici Hrvatskoj kao vrhunsko vino najprvo je zatiena iloka frankovka (koja se je zbog privremene okupacije tog dijela, u doba agresije na RH, bila prestala proizvoditi, a nakon mirne reintegracije i vraanjem prognanika u svoj zaviaj proizvodnja je obnovljena, a kakvoa vina unaprijeena. Trenutno se na tritu nudi velik izbor vina frankovke, a njihov najvei broj dolazi iz podregije Slavonija (vinogorja Orahovako-Slatinsko, Ferianci i akovo). Dobro odnjegovano crno vino frankovke je rubinskocrvene do granatno crvene boje, srednje je alkoholne jakosti, ugodno je kisela i pitka, s razvijenom sortnom aromom i bukeom.
11

Merlot crni Malo je vinskih sorata crnog groa koje se podjednako uspjeno uzgajaju u junim i sjevernim vinorodnim podrujima. Ta znaajka merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta iz okolice Bordeauxa proiri po cijelom vinogradarskom svijetu. Kod nas je svrstana meu preporuene kultivare samo u etiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje. Vina sorte merlot bogata su alkoholom (obino oko 12,5% vol. ) i ukupnim kiselinama (oko 6,5 g/l), rubincrvene crvene su boje, arome umske maline. U Hrvatskoj je vei broj vina proizvedenih iz sorte merlot zatieno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih. Cabernet sauvignon (it. kaberne sovinjon), jedna od najpoznatijih vinskih sorata crnog groa koja je nastala krianjem cabernet franca i sauvignona bijelog Iz njena groa proizvedeno rubinskocrveno obojeno vino bogato je kiselinama, primjereno alkoholno, puno i skladna okusa s karakteristinom aromom, pa stoga i cijenjeno kod dobrih znalaca. Ruica (ros, ruso vino), zajedniki naziv za ruiasto rubinskocrveno i ruiastocrvenkasta vina, s tim da se ova posljednja ponekad oznaavaju i kao svijetle ruice (ili ros vina). Vrhunska vina r. r. proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Ferianci, Pleivica-Oki, Meimurje. Broj zatienih vina kvalitetne kategorije od istog kultivara viestruko je vei, dok je broj vina iz kvalitetne kategorije r. r. stolno vino upola manji. Oni koji znaju da postupak stjecanja prava na oznaavanje, primjerice kategorije vrhunsko vino s k.z.p. iziskuje uz vrhunsku kakvou proizvoda jo i dugi vremenski rok praenja te proizvodnje, znat e takoer da su mnoga vina to se trenutno oznaavaju kao kvalitetno ili kao stolno vino s k.z.p. takoer vrsna i da e mnoga od njih, najvjerojatnije u budunosti stei pravo na uvrtavanje u viu kvalitativnu skupinu. Podregija Podunavlje je zbog poznatih ratnih stradanja bila due vrijeme bez mogunosti nastavka proizvodnje svih kategorija vina, pa tako i r.r., ali je ta proizvodnja nakon mirne reintegracije ponovo obnovljena.

12

3. Podregija Slavonija
Slavonija je danas naziv onog dijela nizina kontinentalne Hrvatske to se nalaze u porjeju rijeka Save i Drave, od Moslavake gore na zapadu, s Poekom kotlinom u sreditu, te na istoku do Srijema. Blago nagnuti i jugozapadu okrenuti i osunani poloaji Dilja, Poeke gore, Krndije i Papuka (953 m) i Psunja (984 m) idealni su za uzgoj vinove loze. pa se moe pretpostaviti da se ta kultura ovdje uzgajala jo i u predrimsko (keltsko, ilirsko-japodsko) doba Podijeljena je u sljaedea vinogorja: akovo sa (850 ha), Slavonski Brod (1150 ha), Nova Gradika (300 ha), Poega i Pleternica (390 ha), Kutjevo (800 ha), Daruvar (560ha), Pakrac (20 ha), Ferianci (780 ha), Orahovica i Slatina (860 ha) i Virovitica sa (690 ha). Kutjevaki podrumi, zajedno s akovakim vinima te PP Orahovica, Feravino i Vinarija Daruvar godinje prometuju s gotovo 2000 vagona vina ili treinu ukupnog prometa hrvatskih vina. Nosilac sortimenta slavonskog vinogradarstva (od doba obnove nakon filokserne zaraze pa sve do danas) postao je i vinski kultivar graevina koja na poetku treeg milenija zauzima oko 40 % svih vinogradarskih povrina. Ostale preporuene bijele sorte su: pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni, traminac mirisni, silvanac zeleni, rizling rajnski, rizvanac (mller thurgau), manzoni bijeli, mukat ottonel, kerner, moslavac, ranfol (tajerska belina), zelenac slatki bijeli, a od kultivara s crnim groem to su frankovka, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac i syrah. Najvei broj registriranih proizvoaa vina s k.z.p. iz ove podregije ima svoje sjedite u vinogorju Kutjevo. Manji broj dolazi iz ostalih vinogorja podregije Slavonija, tj. iz vinogorja Poega-Pleternica, akovo, Orahovica-Slatina, Slavonski Brod, Nova Gradika, Pakrac, Ferianci, Daruvar i Virovitica.

13

Zakljuak
Hrvatska je od davnina bila proarana vinogradima i nekadanja proizvodnja u skoroj budunosti nee biti dostignuta. Razlog smanjenja povrine zasaenih vinovom lozom je bila najezda filoksere krajem 19. stoljea koja je nepovratno unitila velika vinogradarska podruja, kao i agresija na Hrvatsku. Danas se poveava broj nasada i broj registriranih proizvoaa to je posljedica vie privatne inicijative i ulaganja nego nekakve dravne strategije, mada ona formalno postoji. Podruje Republike Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj podruja se dijele na: sjeverozapadni dio: Pljeivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Meimurje, Pokuplje i Moslavina, te sjeveroistoni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaa Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i junu Dalmaciju. Svih 12 podregija ukupno obuhvaa 66 vinogorja. Svaka podregija ima svoje specifinosti i sorte koje se uzgajaju. Kao najpoznatije moramo izdvojiti graevinu, malvaziju, plavac mali, merlot i rajnski rizling. Mirnom reintegracijom u pravni i gospodarski sustav Republike Hrvatske koja je poela u tijeku 1997. godine, zapoeta je obnova, i redovita proizvodnja u plantanim vinogradima Belja (Kneevi vinogradi), IPK Osijeka (u Erdutu), Vupika (na terenima znamenitog Vuedola i dr.), gdje su se i ranije uzgajali kvalitetni vinski kultivari (graevina, traminac, pinot bijeli, rizling rajnski, chardonnay, sauvignon, mukat ottonel, od bijelih, te frankovka, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot crni, pinot crni i dr., od crnih). Uz birani asortiman i idealne klimatske i zemljine uvjete, ovdje su se od davnina proizvodila iznimno dobra vina, meu kojima ve dugi niz godina posebno i poasno mjesto pripada ilokom tramincu. U privatnom sektoru v. i v. proizvodnje, takoer je mijenjan asortiman, pa se jo samo ponegdje mogu nai stare sorte poput slankamenke, kadarke, ruice i neke druge.

14

Bibliografija
Knjige:

Stanka Herjavec Hrvatska vina i vinari, Zagreb : AGMAR, 2002. Gaparec-Skoi, Lj. Hrvatska vina i vinske ceste. Zagreb : Golden marketing - Tehnika knjiga, 2006. Miroevi, N. Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga, 2009. Krstulovi, A. Vina Hrvatske : vodei hrvatski vinari, najbolja hrvatska vina i najvanije vinske sorte. Zagreb : Profil international, 2008. Suhadolnik, . Vinska Hrvatska. Zagreb : Hrvatska gospodarska komora, 2009. Zorii, M. Domae vino : Bijelo, ruiasto, crno. Zagreb : Gospodarski list, 2005.

Razovi, M. Vino kao turistika pria. // UT : ugostiteljstvo i turizam : struna revija za turizam 54 (2006), 11/12 ; str. 84-87.

Izvori na internetu (14.05.2012.): Slavonija - Vinopedia. URL: http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Slavonija Podunavlje - Vinopedia. URL: http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Podunavlje

15