O PISCU Herman Hese se rodio 1877.

godine u malom mjestu Kalv u pokrajini Virtemberg, kao sin pijetistikog propovjednika i misionara.Strogo vaspitanje,neprikosnoveni autoritet oca koji ga alje na teleoloki seminar, zatim kruta stega, ''slamanje volje'' i uskogrudnost okoline u tom zavodu biljeili su njegov unutranji svijet neurotinom senzibilnou. Poslije bjekstva iz seminara i tekih sukoba s ocem nailaze, za mladog Hesea, mune godine lutanja i traganja. To vrijeme, u kome radi kao zanatlija a kasnije kao knjiar, opisuje u svom traginom, autobiografskim elementima protkanom romanu ''Pod tokom'' (1906). Prvo znaajno prozno djelo ''Peter Kamencind'' objavljeno je 1904. godine.Uspjeh tog romana omoguio mu je da od tada ivi kao slobodni knjievnik. Sit evropske ''civilizacije'' Hese 1911. odlazi u Indiju.Kao posljedica tog putovanja nastala su djela: ''Iz Indije'' (1913), a nekoliko godina kasnije (1922) ''Sidarta'', jedno od najljepih i najpoetinijih Heseovih pripovjedaka. Pacifista, Hese se za vrijeme Prvog svjetskog rata javno opredijelio protiv ''krvave besmislice rata''. Odmah po zavretku rata, 1919. godine napustio je Njemaku i nastanio se u Montanjoli kraj Lugana, a 1921. je postao vajcarski dravljanin.Dva psihoanalitika romana ''Demijan'' (1919) i ''Stepski vuk'' (1927) donose mu svjetsku slavu. U prvom autor slika unutarnje potrese i grozniava traganja mladog ovjeka, suprotstavljajui se izvitoperenom pogledu na svijet i lanosti morala koji mu drutvo i roditelji nameu. U drugom, ''Stepskom vuku'', traginoj i nadasve istinoljubivoj ispovijesti usamljenika, Hese otkriva paklene ponore i nebeske sfere u ljudskom biu.Upravo ga ovo djelo svrstava meu najvee svjetske knjievnike. U romanu ''Narcis i Zlatousti'' (1930), u atmosferi jedne srednjovjekovne legende, Hese sintetie strijemljenje za izmirenjem jaza izmeu duha i tijela. Produbljena, misaona i samosvojnim humanistikim tenjama proimana ''Igra staklenih perli'' (1943), napisana u varvarsko vrijeme Drugog svijetskog rata, kruna je ivotnog dijela Hermana Hesea. To je djelo koje predstavlja kritiku jednog vremena, a u isti mah je i utopistiki roman, u kome pisac simbolino istrauje i formira mogunosti i nunosti vaspitnog djelovanja za dobrobit ovjeanstva. Pored znaajnih romana Hese je napisao i niz pripovjedaka koje plijene lirskom ljepotom. Pisao je poeziju i eseje: ''Franjo Asiki'' (1904) i ''Zahvalnost Geteu'' (1946). Herman Hese je dobio najvee svjetsko priznanje, Nobelovu nagradu za knjievnost 1946. godine. Umro je 1962. godine u Montonjoli.

O DJELU Stepski vuk je nastao za vrijeme teke duhovne krize pedesetogodinjeg autora. Rad na djelu je poeo 1922. godine. Krajem 1924. godine u Masardi u Bazelu napisao je, patei od kostobolje i osjeajui se kao autsajder prvi dio ''Stepskog vuka''. Bio je usamljen i patio je od oajanja. Pokuao je da uspostavi kontakt sa ostatkom svijeta. Uio je plesati, uio se zaljubljivati da bi prevaziao svoje ivotne konflikte. Iao je na terapiju kod psihologa Longa. Hari Haler, junak ovog romana, piev dvojnik i lik koji nosi u sebi mnoge probleme ovjeka modernog doba, nalazi se u sukobu sa sobim i svijetom koji ga okruuje, kao stepski vuk , ivotinja koja simbolizuje usamljenost, izdvojenost i nemir. Izlaz iz tog sukoba i neurotine podvojenosti bia autor nalazi u prevazilaenju bipolarnosti, umnoavanju ljudskog Ja i oslobaanjuod graanskog konformizma putem humora koji je jedino u stanju da ostvari zahtjeve visoke ivotne mudrosti. Ovo je najpoznatije djelo velikog njemakog pisca koji je dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost. Komentar autora: ''To je pria jednog ovjeka koji na komian nain pati od podvojenosti linosti.Jedna polovina linosti hoe da dere, juri, ubija i slino a druga hoe da misli da slua Mocarta i zbog toga nastaju smetnje i tom ovjeku ne ide dobro dok nije otkrio da ima dva naina da izae iz tog poloaja:ili da se objesi ili da se pokrene humorom.''

HARI HALER Glavni lik romana ''Stepski vuk'' je Hari Haler. Junaka upoznajemo na dvostruk nain. Poetak romana je ujedno i primijer dvostruke funkcije. Pripovijedni prolog ini zapis mladia ija tetka iznajmljuje sobe pa neko vrijeme kod njih stanuje njima posv nepoznat, pomalo zagonetan ovijek koji jednoga dana isto tako naglo izezava kao to je i doao. U nadasve urednom, malograanskom stanu, taj neznanac, neobian lik zbog svog osebujnog naina ivota, gotovo boemskog, iako ni u emu ne izaziva sukobe s tom sredinom on ivi povueno, izlazi neredovno, dane i noi provodi uz knjige i brojne boce vina. Imao je fizike i duevne probleme. Mrzi drutvo, eli da se s njim

obrauna, ali je jo uvijek lijepo vaspitan ovijek sa prestrogim Nad-ja koje ini da on i dalje vie mrzi sebe nego svijet. Hari Haler je potencijalni samoubica koji ipak smatra da je u sutini plemenitije i ljepe ostaviti da ovijeka pobijedi i obori sam ivot nego sopstvena ruka. Iznenada u njegov ivot ulazi Hermina, koja u njemu pobuuje ono najdublje u ljudskoj linosti. enja za ovom damom postaje smisao njegovog ivljenja. Ona obeava Haleru svaku potrebnu pomo u razotkrivanju starog i otkrivanju novog u njemu pod uslovom da je na kraju ove neobine igre ubije. On doivljava nagli preobraaj. On poinje da otkriva u sebi nove mogunosti. Nova se iskustva izraavaju u Halerovoj spremnosti da naui plesati, da posijeuje lokale u kojima on - ljubitelj Baha i Mocarta upoznaje saksofonistu Pabla. Hari se poinje druiti s tim ovjekom koji je zadovoljan to ljudima moe pruiti samozadovoljstvo. On e morati nauiti drugaije i mnogo zrelije da cijeni ivot, a to e biti mogue samo ako se potpuno preda tom ivotu i upozna svu njegovu ljepotu i strahotu. ene i hrana su mu prva ivotna iskustva u kojima je nauio da uiva. Njih proivljava u kokainskoj opijenosti u maginom pozoritu. Na kraju romana Hariju se izrie presuda zbog ubistva Hermine koju je Hari morao osloboditi, jer mu ona vie nije bila potrebna. On e je od sada nositi u sebi. Osuen je na kaznu vjeitog ivota sa stotinama hiljada figura ivotne igre u depu, voljan da jo jednom otpone igru u kojoj e proi kroz jo jedan pakao, ali i kroz jo jedno nebo na kome e, bolje nego ranije, raspoznati zlatan boanski trag koji se provlai kroz ljudski ivot. HERMINA Kada se iilo da je sve gotovo pisac ini najvei preokret u ivotu svog glavog junaka. U njegov ivot ulazi Hermina - najzagonetnija i najsloenija linost u romanu, ljupka djevojka koja svojim izgledom budi najdublja osjeanja u ovijeku. Ona je u njemu probudila osjeanje iz rane mladosti. Ona je bila njegova vodilja, u ije je ruke o stavio svoju sudbinu. Ona nije bila samo njegova spasiteljica i vodilja nego i majka, njegov lik u ogledalu. Ve pri prvom susretu Hari postaje vezan za nju.Hermina vodi ivot prostitutke. Pod njenim uticajem Haler je spreman da ui plesati, da posjeuje lokale u kojima upoznaje savremenu muziku. Dakle, ona ga, korak po korak, uvodi u realan ivot. Upoznaje ga sa Pablom i Marijom ali ga uvodi i u svijet droge i ena, za njega do tada nepoznat. Iako, naizgled jaka i iskusna ona poput Harija ne moe da opstane. Instruktor i kreator Harijeve linosti, velika majka koja hrani, titi i podstie, ali i ona koja spaljuje staro i nepoznato, trai posljednju poslunost: ona trai da se on u nju zaljubi, a nakon toga da je ubije. Na kraju se Hari zaljubljuje u nju na balu ''Maski'' i nakon toga je ubija slobodnom odlukom i sopstvenom rukom u Pablovom maginom pozoritu.

MAGINO POZORITE U maginom pozoritu Hari doivljava vrhunasc svoje metamorfoze i konano definie neke svoje misli i shvatanja. Ono je plod njegove mate koje reflektuje njegov ivot i razmiljanja. ''Brate Hari, pozivam vas na malu zabavu. Ulaz samo za ludake a cijena je - razum. Jeste li spremni? ... Podigao je ogledalce do visine mojih oiju ... i ja ugledah, pomalo rasplinutu i maglovitu, jezivu, pokretljivu sliku koja je ivjela i previrala: Harija Halera, a iznutra u tom Hariju stepskog vuka, plaljivog, lijepog vuka koji je gledao izgubljeno i zastraeno, oima as zlim as tuno usplamtjeli, vuju priliku koja je bez prestanka strujala po Hariju kao to po nekoj rijeci struji pritoka druge boje, koja je nadirala kao to se rijeke bore prodirui jedna drugu, obe pune neispunjene enje da prevladaju ... ovdje su samo slike, a ne stvarnost.'' Slike se pojavljuju u arobnim ogledalima i loama koje, svaka posebno kriju po jedno pozorite snova. Prije nego to su se uputili u pozorite Pablo je izvadio ogledalo iz depa i rekao: ''Radujem se, dragi Hari, to veeras mogu da vas ugostim. Vama je esto bio dosadan sopstveni ivot, stremili ste za tinm da odete odavde, je li tako? Vi udite da napustite ovo vrijeme, ovaj svijet i ovu stvarnost i da uete u jednu drugu stvarnost koja bi vam vie odgovarala, u svijet u kome ne postoji vrijeme. Uinite to, dragi prijatelju, ja vas na to pozivam. Vama je poztnato gdje se on krije, poznato vam je da je svijet koji traite - svijet vae sopstvene due. Samo u vama samim ivi ona druga stvarnost za kojom udite. Ne mogu da vam prikaem drugu galeriju slika osim one koja se ve nalazi u vaoj dui. Nita ne mogu da vam dam osim prilike, podstreka i kljua. Pomoi u vam da va sopstveni svijet postane vidljiv, i to je sve.'' Ovdje, u maginom pozoritu je prikazan Hari onakav kakav je bio, kakvim je sebe vidio, ali on nije vie isti Hari Haler koji je jednog dana doao u pansion pieve tetke. On je nauio da igra, upoznao je Herminu i Mariju. Sad je spreman da ide dalje, da naui da se smije, ovdje, u maginom pozoritu, izmeu jave i sna.