You are on page 1of 10

Novakucna energetika

MoZe i bezfosilne koji se energije tvrdiJakobLehner svojepovjerenje solarnu u arhitekturugradijo! od osamdesetih. kakokaZe,tadanijebilo takvihkolektora spremnika, No, ni je je Novakudau kojojZivivei dvijegodinesmjeitena u a nedostajalo i znanjai iskustva. juZnojNjemaikojpokraj potrebe pokrivasrrnce, u njoj pa Regensburga. energetske Sve grijanja... nemaprikljuikanaplin,nemapeii kojabi pomagala sustavu pokrivenost potreba Solarni krovi golemispremnik osiguravaju stopostotnu energetskih funkcioniranje, suncem, sve ostaloito trebaza normalno a osigurava takoder sunce,ali panela. iz strujom fotonaponskih
ni na vrijeme trebaju radijatori kakve godina,s najnovijim a u divljanjem lako je u posljednje cijena navikli. nekoli- smo energenataje izdana rok sagradeno I Njemadkoj grije se kuca? u dansvekraciA nakon I kodesetaka s vrloviso- Pacime onda ku6a tooa je i duli vamu2ivanjegotovo kompokriveno56u Odgovorjednostavan ste - ostaje u energetskih potreba besplatnoj toplinom, gavecstoputsuncem! energijiz neograsuncevom je ipak izvora a uzto i cistoj. radilose o grijanju nidenih kuca Straubingu u najdo- Zaista. je provedeni projekt, Valjaznatida f otonaponski danas stopostotna sljednije bez ili struji, i pokrivenost solartermijski nisu ikakvih komoromisa. solarna energetskih uredaji skloni projektiraopotreba pa moguca. StoviSe. u sre- kvarovima i havanjara. bez Kucu Leher obitelji je Georg i drZavamave6ihproblema neprimletno Dasch, iskusni arhitekt denim prosvijecenim ku6evlasnik funkcioniraju iza 6e baren rrideset s brojnim solarnim objektima pritom poduzetni individualne energet- godrna... sebe, tehnicka rjeSenja i ener- od takve pone5to lskljuciuo sa sunGem getski proracun je tvrtka skesamodovoljnosti i dala je Zwiesela, i U se Solegiz a spremnik zaraditi! Njemackoj svaki Pouzdanost izdrZnjivost proizvedeni kilovat solarnih iz iz stigao Svicarske,tvrtke bra- individualno uredaja osigurava dupla6a posebno gorocno po godina solarne planirarje. struje ce Jenikoji dvadeset vec f inancijsko promicu tarifi. takve kucnog poticajnoj a sve Stose daras nLO na sustave je grijanjavelikim Da se europskom vodenim s spre- U cemu stvar? biste triiStu omogucuje i _ p',stuo ukljucilibiznis cistom u s ener- potpuno mnikom. drukdiji e^ergeE najprije neSto ticikucanstava. drukdi ,g Malo Cijeli svijet o eksplozili gijom,morate bruji ciom jenaenergije. prosjecno 20.000 primjenom poznatih oko Prijetnje zlogukih investirati, elemenlta. ! proroka pri negoli gradnji tzv. uz pomoc ostvarile se,alioni euraviSe su iskusnih str.Lcn.aka J ju razumiju ku6e. se prije To svega koji dalekovidni i boljeinformiraniobidne tehnolog danas E na za vecimaju dlanu gotova na i rje- odnosi opremu grijanje. je moguce sagraditi solarnu t prilika ibezezoteridkih i pojacanu toplinsku kucu Senja. najbolja A tehnickih ukazuje instalacije "5 kojiupravo krecu za5titu objekta za Stovamse doskocica se onima s svemi'ske rel'nike. -povoljni gradnlom takoder nude ku6e. bismo drvo, bankovni Rekli kanen 2e-5 r grijanja kucu, krediti namijenjeni Novnacin energetskol nudi kude gradnji ili niskozidanu drvenu, plinskog sanaciji ili bez prikljucka, uljnog objekta. bez spremnikaenergetskog oko 88 m' ? Takvase investicija i bezoeci kotlova.., i dosad kol ektora gri j anj e za medi j a nakon deset Takoder, ku6inamvi5ene isplacivala neounih u (potroS na avoda, topl
^ ^ v"i iJ^ i ^ J E r cr ^ ,^ ^ +^ ,^ \

Pr u- r v r d,,

krovni ookrov - 88 m2 solarnih kolektora

;
6

o b

d L

JUZNA

;i O

ljezo sasvim dostatni. su Vodeni paklenskim planom, takvim u Njemackoj dr. Jakob Sui su godine Lehner sanne 2006. u predgradu Regensburga sagradiliobiteljsku kucu solarnu koja potrebe sve svojeenergetske ookriva - suncem. je Rijed o vrloneupadljivoj ku6i gradnje masivne klasicne koju jedino juZna odaje krova strana potpuno prekrivena tamnim kolektorima. solarnim U meduje potvrdila vremenu praksa sva pa odekivanja,je kuca Lehneroje vihpostala slavna, dobila i a priznanja, ostalima mnoga medu )

LIJEVO: Zaistaneugledan obiekt u gradskoj cetvrti s planski oblikovanim naseljem obiteljskih kuca. Za razliku od okolnih crvenih krovova koji ve6inom nosei nekoliko solarnih kolektora, tu je ciieli krov pretvorenu kolektor sundevetopline. Dugadkajuina streha na stupovma nosi fotonaponske i panele koji struju proizvode i po oblainom vremenu... DOLJE: Unatoi primjeni nainovijih iskustavai znanja o solarnojtehnici,ku6aje masivne grade sa zidovima od blokova debljine 42,5cm. Unutarkuce smjeitenje golemi spremnik vode koji cijele godine skuplja sunievu toplinu i osiguravaiistu energiju.

.;r=:

Kuca Lehnerovihu svakom je pogledu elementarna,bez ukrasa, bez lainog sjaja i bez dekorativnihdosjetki. PremaZeljama investitora, Georg Daschje napravio objektpodredenosnovnoj funkciji. garaZa ok o 13 m ' z doda tn i h pa fot onapons k ih n e l a

.g

-j d 6 E

FASADAsundevakuia Lehner

o 6 I

rfeMsx8,& 5/08

t9

sToPosto sRsulfccm
F ionunjihovog ministarstva za5tite okoli5a Majstor energetskih uiteda - 2006. lzvana jako obiGno... Kadstupite predvorje u nestaje svaobidnost vanjskog dojma. penje oko Spiralno stubi5te se promjera metra velikog valjka tri koji seZe podruma tavana. od do Neuobicajena konstrukcija za je obiteljsku norijec o saku6u, mo.m energetskom solarne srcu
KUCE.

lil
I

ili]

Valjkasto zdanje usredku6e golemi krije delidni spremnik od 38-39 u koji pohranjuje m3 se sva prikupljena sundeva toplina. Celicni valjakpromjera 2,4 je m visok okodevetmetara, a sadrZioko 40 tona vode grijanju prostorija namijenjene ili rusrranju... Sva toplina te namjene za juZne prikuplja preko se strane krovi5ta kojeprekriva 88 oko m2vodenih solarnih kolektora. S obzirom na geografsku Sirinu lokacije, nagib 40"je od kompromis uskladivanja zbog s lokalnimpropisima. No, koliko izgubilo se nepovoljnim nagibom kroviSta, nadoknadeno je vecom povr5inom. Umjesto naknadnemonta2e oreko pokrova, krovnog ovdje kolektori potpuno je zamjenjuju crijep Sto idealna mikroklima, a toplinski jasno da6esecijeli projekt ot- pogledate koji likove tamo sjede nije zanemariva gubici uSteda. cijele ku6e svedeni na platiti isplatiti su i mnogo brZe nego i zbrojite cimese bavenjihove Toplina sporo otjede iz minimum. Sto odekivali. su padije, razumjet koliko cete smo jer spremnika se prostorije I struia sa Sunca Jer,valja znati je s podet- beskrajno da daleko suvremene od juZne peratu im zagrijav niskotem a1u podignutakomstolje6a, u prvoj rn lspred fasade vec akciji Europe dru5tva skrbiza i koje podnim sustavom kojemu je jednostavna u samostoje6a 100.000 fotonaponskih gradana... krovova dobrobit temperatura premaSuje nastre5nicafotonaoonskim ne s njemadka drLavazajamdila Kad su uvieti poznati panelima 25"C. povr5ine 33 m2 dvadesetogodiSnji oko moratorij na Opdenito, mogu6nost izrapo Takoder, oplo5ju valjkastog kojaprivrSnom je udinku 4,5 postotnu daje razliku izmedu komer- cunavanja unaprijed velika spremnika plasticne na su kW(peak), je dovoljno Sto za cijalne i otkupne cijene kilovatsa-pomoc graditeljima. su i Tako postavljene nosace potrebe. bakrene kompletne strujne ta.Takvu otkupnu cijenu kilovata Lehneri uStedjeli mnogo novca grijanje Naime,unkcioniranje spirale bise kako izbjeglo f cijele jamde svima suseukljudili cimsu iz ku6ne koji u opreme iskljucili podnih drvenih obloga, ti su kucetakoje organizirano individualnu a proizvodnju da prikljucak, plinski struje. plinski kotao i grijaci potpom pokriveni Lehnerovi cijevni godiSnje predaju Timese postiglo tisu6e u da polovici tzv bojlere crijep juZnoj te na fleksibiranom Zbukom. Takvo drZavnu elektricnu mreZu oko energieplus-kuda Sirom krovi5ta strehi danas i na iznad terase. prednost 4000kilovatsati. rjeSenje i dodainu ima proizvode Zahvaljuju6i Njemacke struju. a Solarni vodeni kolektori ovdje jer se dio iZarene topline vraca zakonu obnovljivim o izvorima svojim vlasnicima istodobno su poloZeni izravno krovne na ili u spremnik barem usporava energije, dobivaju oni i danas osiguravaju otplatukredita, letve, iznad da5dane oplate i njegovo hladenje. tijekom 20 sljedeiih godina, 51,4 odredenu zaradu- vrlovisoku hidroizolacije... i ili lstodobno, ljeti Na ostalim su plohama centapo svakom kilovatsatupotpunu energetsku autonomiju. podkolektorima se stvara duboplocice grija6im oredanom je keramidke s u mreZu. Time drlava potrebu ka sjena snaZnom smanjila sa zradnom cijevimapodnom u estrihu. Time za 15godina 6e otplatiti za uvozom skupljih i sve energe- strujom rashladuje koja krovnu je U podrumu Jakob je Lehner savkredit za dobiven postavlja- nata, skinula s vratamnoge konstrukciju. a i postavio ventilacijski panelastruj- obiteljipoduzetnidke uredaj njefotonaponskih i pogone Solartermijski i pokrov krova pa s povratom topline, tako da ne instalacije, ce preostalih kojisu kroztakav je sustav stekli ko5tao oko 135 eura po prije istro5enr izkuce izlaska ocekivanih godina zrak primjene sudbonosnu 10 neovisnost. cetvornom metru, kredit za a predaje svu toplinu svjeZem pratiti cistidobitak 250eura i je MoZetezamisliti setakvo fotonaponske dobiven od li panele da je vanjskom zraku. predgrijanimjesedno. Taj Kako svakim da- oslobadanje monopolistickog samo posto od uz dva kamata. zrakulaziu kucu.oa u svim nomsveizvjesnije 6ei cijena ropstva da glasova- Kadse svata oprema moZe odigrati (spreprostorijama postojigotovo struje skociti nebupodoblake, njem Hrvatskom u paneli) saboru? Kad mnik, kolektori, usporedi

hf
f

1 I 1
!

LIJEVOI DOLJE:Prazandelicni spremnik od 40 kubika nije neki problem za veliki kran. Iako se pri postavljanju spremnika okupilo cijelo naselje, umetanje za u otvor tavanskogpoda trebalo ie vrlo malo ruku. Takosu se navrh kudenaili i investitori i projeffianti. Kad se velik i masivankomad postavlja na dobro pripremljeni temelj i u osigurano leZiSte, najvaZnijeje pripaziti da ne

bude nepotrebnih ogrebotina. Kad se napuni vodom, spremnik ce teiiti gotovo 40 tona. Na kraju, investitor i inicijator pothvataJakob Lehneri projeffiant Georg Daschmogli su sjesti na vrh spremnika visokog 9,5metara. Za izradu takvog uredaja ne treba svem rska tehnologija, i no vaino je iskustvo u projekti ranju solarnog grijanja.

grijas uobicajenim centralnim njem, tro5kovi ku6e ve6i solarne su za 20.000 eura. Medutim od proradi, kad sustav trenutka I on stalno oroizvodi u5tede... li ne samo uStede. Dogodi se, nedajboZe, vecahavarija neka javnog sustava, elementarna nepogoda nevera, ili kucakoja samusebegrijei opskrbljuje postaje pitanje gotovo strujom i Zivotasmrti. takvim U uvjetima ne treba ni odekivati punikomfor,noobjekt senesmrzava, koji kojisviietlinudinajnuZniju i zapostaje vredniji klasicne Stitu, od mramorne viletine najskupljoj na lokaciji... Takoder, razlikau cijeni od 20,000 eurapostaje smije5na u usporedbijednako s skupim gradskim terencima i limuzinama koje kupujuiz ciste i se oholosti Zelje laZnim za identitetom. kad Od trenutka takavauto podne voziti, vamdonosi saon (koji motroSkove gorivo rastu, za i a rast i brZe), 6e skupe servise joSskuplje rezervne dijelove, stalni strah ganeukradu... da

mnrsTof{5/08

2l

No,ona osigurava i elemente kojih cirkulacijumaterijal od su perlita, minerala kojise velikim u grijanja napravljeni toplog medija sustavu u zidovi, i na bftv- kolidinama kao na nalazi mnogim prostorija odrZanju prozora, te tlakau ljenje vrata ugradenih lokacijama i u Njemadkoj. potro5ne vode. tople instalacijskih sustavu sustava. Takva ooekaima vrhunska Ventilator koji omogu6uje Za provjeru stvarnog izuzetnu stanja toplinska svojstva, provjetravanje ne tro5ini primjenjuje blower-test ku6e se vatrootpornost, toplinski veliki Na ulazna na ogrieuu desetinu energije... te vratanalijepi i zvudse kapacitet,nudi odlidnu a -Usteda paZnjerigorozne nepropusna i 2OOO Zbog stalne eura godiSnje sintetidka membra- nuza5titu. GodiSnja uSteda 2000 Stedljivostiod 4800 od ukupno kwh nasasnaZnim ventilatorom koii No,prema vaZecim europskim je je (a obitelj Lehner uspijeva u ku6u eurazaista dojmljiva, i godi5nje ali upuhu zrak. Ovisno normama stidljivo prema i 6 javnojmreZi 4000 vrsti po zidova, istinita. dak StoviSe, sadaSnjimprodati odekivanim zahtje- naSem novom Zakonu grado vima nadinu gradnje, se nji)toplinska i trendovima cijena, u5tede u kwh. 6e mjeri kvaliteta zgrade je pa Prigradnji kuce najviSe pro- vrijeme kojemu budu6nosti rasti, 6ese samo u vanjska ljuska odmjerava p-otrebama za se propisima ku6e blema s lokalnim bilo moZe nekurazinu pnmarnom sustav otolatiti. brZe odrZati energrjom. Razlikaprema klasidnim kojizahtijevaju krov- zra6,nog orijentaciju tlaka u odredenom Tu je jasnovidljivo koliko se potro5i grijanje prodime vremenu. sustavima nestati, nakon nogsljemena 6e a sjever-jug, na energije jedne Akoku6a skrivenih postavljanle kredita ima otp.late u5tede bitijoS se spredava 6e i ouko- storija pripremu toplevode, a plohe poloZaj krovne maksi- tina, izolirane lo5e vece... u doprozornike, izracunavajui troSkovi i gubici se je projekta (grijanje Kako u pripremi izloZenosti sve malne oodnevnompropustena instalacijskim u prijenosu energenata prikljudcima to 6e otkriti iz toplane, prema prijevoz usmjereno u5tedi energi- suncu... - sve loZivog ulja je i ocuvanju pa plin bijeg topline, zidovi, Fantastidni vanjski zraka utisnutog cisternama, apljeni iz uk Ftlaienog je prozori sustav prozradivanja pro- spremnika iz plinovoda...), zidovi u kucu.'Sto neprimjetni i ili prema5uju cak Danas dovoljno vanjski puhizraZeniji, je negativnihgubici nije da vi5e svojim udinkom kroz vanjsku ljusku ku6e po (vanjske gubici i zahtjeve kojima gradi zidbude masivan idobro bodova. se debeo, zidoveprozore), i je pasivna potro5a6 toplinski provjetravanju, gubici ku6a, najve6i izoliran, je bitnai vec Uovom sludaju solarna ku6a prinuZnom je vanjske ku6ne sagradena grijanja (kotao izvanserijskim u cijelom sustavu vodena nepropusnost bloko- u sustavu icijevi), pumpa na vjetar. vima kojima sveSupljine gubici pripremi cirkulacijska s godi5njomljuske zrak, odnosno u issu u i tro5enju tople potlosnjom 350do 400kWh. To se podjednako granulatom na punjene (neizolirane odnosi vulkanskogvode od cijevi)...

sToPosTo
SR SUTICCIN

altt

spavaonica 10,62 m2

1. 1

a hn

hbdni k

boravak29.83 m'z

soba s malom kuhi nj om 22,73 m2

nagib krova 40'

+ 8,515

lo
t10

lo
ts o

o'l

- '';

+ 2.34 + 2.70

LIJEVO: Vertikalnipresiek kroz kucu u Straubingunaibolie pokazuieza'to su solarnekuce u poCetkudobivale PosPrdni s naziv- sDremnikkucicom... je Osnovna znacajkaPrave solarne kuie da ioi Pokrivenost potrebasolarnom energetskih energijom ppmaiuie. 50 Posto - ato se moze posttctsamo velikim spremnici ma energiie. Sva dosadainia iskustvai saznaniasamo potvrduiu koliko je teiko spremitienergiiuu bilo -kakvom obliku, no Pokazalose da je u velikoj masi iPaRnailakie spremititoplinu Paje iztog daznanjai krenula proizvodnia velikih spremnika. Takoder,potvrdilo se da ie voda mnooo bolii medii od antifriza ierpiinvaia mno!1oviile toPline, -pa primjena je velikihvodenih koiektora i velikih vodenih spremnika samo prirodni nastav potvrdenogi skustva' ak

6 ai 5

@ I

DOLJE: Uz deliine sPremnike ne i iednostav velikoformatne dolarne kolektore, solarne kude se sve te56egradekao masivni objekti s debelim zidovima od opeke.

materiiala. i primjenom solara sklopa. se pojadanom tomedodaju No,svemu iu upotrijebljen lstij6materijal na kotlovima drvnu Ilebeli uaniski zid kroz suvremenim toPline sundeve i dobici pregradnim zidovima, takva Blokove ispunjene Pa prikupljene ASU. M Perlitom prozore kolidina te doPunjena je konstrukcija Dasch masivna Georg zidova odabrao arhitekt vanjskih sprem- Podebljavanje u energije bilokakvom medukatnim armiranobetonskim su jo5boljiizolatori, zasad a proizvedeniu lokalnojciglai novi, niku... masu plodama impresivnu nudi serija. oPravdanjanikaoprobna racionalnog Njemac- nemaju Europaa pogotovo temPeraturnih zid za ujednadavanje vanjski Od njihje sazidan u i gradevinskim masovnojprimjeni. ka - u normama 42,5cm koli svojim oscilaciia. bilanca debljine Kako seenergetska bi gotovo nemadoi zahtjevima sastavom Odluiuje masa mineralnim do barem neutralnepotpuno kuce dovela prostora PoboljSanje za datnog govorl, a malo sloleva lakoseo tome je dodatnih so- - bezikakvih ku6a opremljena ni5tice, za5tite. toolinske desto toplinsku u proradunima zaboravlja, i siajnu m2 - osigurava s sustavom88 minhenski lartermijskim Kakoje utvrdio kudeimalu elementi Taod spremnikomza5titu U = 0,18W/m'?K. masivni kolektora, Ziegel vodenih zavodza opekarstvo, i duvanja upijanja kapacitet inade kvesevrijednosti postiZu veliki i su oko40 kubika,fotonaPonskim Zentrum e.V.,mogu6a SId pa bilanci koji zidovima se topline, u konadnoj panelima pogonvodenih u viSeslojnim za poboljSanja Primjenom iedino > energetske preteZno od sastoje izolacijskihsmanluju Potrebe i uPravljackog ventilatora izvora, pumpi, energetskih ekolo5kih

mmJsr6&5/08

23

sToPosTo
SRSUTICCM
>zgradeido 5 posto. Akoje rijed zgradamavrlo s o potrebama energenniskim za tima,dakle onima odlidnom s izolacijom, masivna toplinskom konstrukcija ukupnu moZe enerpoboljSati 10 getsku za bilancu A do 15posto! to sveimai Sirih posljedica. gradena manje Daje kuca u masivnoj konstrukciji, s npr. jednake panelima montaZnim Uvrijednosti, bi ugradenispremnik 20 veci morao imati barem oosto i izolirani volumenmnogo bolje olaSt. priTakvi zidni blokovi odli6no guSuju ispuna buku, mineralna a poboljSava i vatroza5titna im svojstva. Zbogtakvihzidova, bez a zahvata, je ku6a dodatnih cijela Lehnerovih certificirana u klasi vatrozaStite dakF90dime se od jamcikonstrukpoZara u sludaju od cijska stabilnost 90minuta. Krov s konopljom graditelja inzistira Kadobitelj nazdravimekoloSki i oodobnim
e

--

ISTOK

prostor, otvorenl po mogucnostl | bez vtirtrh objekata $lena


svoda uvelikeodreduje Orijentacija kude u odnosuna luk koji Sunceopisuje preko nebeskog i udinak sustavasolarnog grijanja. Kakoje upijanje tamnih koleffiorskih ploca najbolje kad ih Sunfievezrake obasjavaju okomito, pri postavljanju na zgradu treba nastojati da taj kut bude ito bliii optimalnom. No,u obzir treba uzeti i dinjenicu da je zimi Suncevidljivo nisko iznadjuZnog obzora,pa je i vrijeme zagrijavanja krace. lzmedu ljetnog visokog poloiaja sunca i zimskog, kolefiore treba postavitiprema zimskimuvjetima... Jer, tadaje i osundanjebitno krace,a potrebe za toplinom najveCe.Doduie, nedostacise mogu nadoknaditi povecanjem ukupne upojne povriine, no to nije uvijek i ekonomiEno.

iskoristivi volumen 38ms 6

punjenja Solarnispremnik raspored -

potrosna
pla voda 4,7 ms

HZGVL 2

11,7 m3

GORE: Zidniblokovi s perlitom namijenjenisu gradnjijednoslojnog zida debljine 42,5 cm. DESNO: Spremnik (puffef s brojnim prikliuccima za prihvat i ispuitanje voderaznih temperatura. Zagrijavaniempojedinih slojeva u todno odredenom trenutku te ispuStanje vode to6no odredene temperature za unaprijed programiranu namjenu,sustavposti1eoptimalniuiinak.

4,4ms $

24

5/08 mfNJ5TOR

Potroiniaprimarne (prema energije ku6ama u EnEV2007)

250 200 150 100 50

.ol
Kwhlttf godiSnje

zbrajanjem s-v-i-henergetskih potreba koje posredno ili prethodno sudjeluju u oblikovanju sustava. To znaii da se u proraEun ukljuiuje sva energija (npr. elektridna energija za pumpe) kao i energija koja je utroiena u cijelome procesu. Stopostotnapokrivenost solarnom energijom u konceptu solarne ku6e znaii da je stoposto energije iz obnovljivih izvora. Na sve to treba godiSnje dodatiod 300do 400 kilovatsati pomodne energije (fotonaponski paneli) koja olakiava funkcioniranje sustava,no na krajuje potroinja - minimalna.

Potrebe za primarnom energiiom primarne Koliko energije nekom treba sustavu odituje se

Kako proizvodnja ploda i obloga od konoplje ahtijeva vrlo malo primarne energije, a toplinska svojstvapreianih' vlakananude odliEnuzaititu zimi i lieti, taj se prirodni materijal sve Ee56e primjenjuje u graditeljstvu. Zbog neosjetIjivosti na vlagu, otpornost na gljivice i odbojnostza itetoiine i nametnike konopljase iiri..

materijalima,krovi5tu u ne6ete na6ini mineralnu ni stirovunu oor. Krovje ovdjeizoliran debe(30 lim plodama cm) pre5ane konoplje,tajza5titni nudi a sloj prolaza koeficijent topline U = od 0,12W1m2K. Konoplja je u mnogim zemljama sve popularniji izolator. U proizvodnji izolacijskih ploda treba ne mnogo energije, je materijal obnovljiv, u a jedvaprimjetnim mirisima koje ispuSta ima i sastojaka koji iz kroviSta tjerajunametnike, pa nemaopasnosti drvenu za konstrukciju... paZnju Natakvoj posebnu kudi posvetiti prozorima su treba koji znacajni otvori zidui potenciu jalno slabe todke. Medutim, ovojsolarnoj na ku6i ugradeni trostruko su ostakljeni prozori ivrata profilima drva s od pa za5tidenog aluminijem vanjku6e skojljuski nude izolaciju od izuzetnih Wm'zK. U=0,85
Zbog svega, u kuhamagdje se pazi na udjel primarne energije, konoplja je gotovo obvezanmateriial.

"c
100 90 80 70 60 50 40 30 20

Temperatura u spremniku, 2006.t2007.i vrhspremnika l vode zini

Proiektira se kudaprema li Stqpov.o ij oi elrgbiI 11i, Ii n I c nuino je pripazitinaizbor n!1teriial energ u utroienu a, !j studeni prosinac sijedanj
veljaGa

oZujak

pokrivanje potreba Za stopostotno energetskih je primilenjena kombinacija solarnog spremnika volumena nf i juZnapolovicakrovas 88nf 38 solarnih koleffiora. Time premoSduje se kritidno zimskorazdoblje niskimsuncem, s oblaEnim nebom relativno i malimosunEanjem. je godine, grijanje Ku6a useljena jesen u 2006. a je proradilosredinom studenog. Kakose u kuci prostor grijadima zagrijava skotemperaturnim ni u zidui podu,s temperaturama izmedu i 28"C, 24 velikivodenivolumen spremnika moie pomodu osjetnika odgovarajudeg i softvera problema bez pokriti cijelozimskorazdoblje. lz solarnih kolektora vrudavodastalnodopunjuje je gubitke. Tako krajem toplinske listopada g0"Cpaje za temperatura spremniku u dosegla osnovno zagrijavanje dostajalo samoiZarivanje i krozdebelizid okospremnika. svehladnijim Sa vremenom su i potrebe rasle zatoplinom, u a je donjem dijeluspremnika voda bilamnogo hladnija negolina vrhu. mRJSTOR 5/08

Tijekomprosincai siiednja, vedromedanu, taj po se najhladniji dio spremnika moglo bez problema zagrijatiza 5" ili 7",6imeje svaklput nacloknadena toplina za nekoliko vrlo hladnih dana. Prije BoZidaspremnik je u gornjem dijelu imao 64oC,audonjem52"C. Najni2aje toika dosegnuta sredinom veljaile, kad je u gornjem dijelu temperaurabila 44"C.Nakon toga je iz dana u dan sunceiznova zagrijavalo krov, a temperaturau spremniku naglo rasla... Kako sustavi podnog i zidnog griianja prostoriia trebaiu temperatureod 24 do 28'C, ta niska temperatura 44"Cmoglase privremeno osjetiti od samo pri tuiiranju. Naknadnimprilagodbama to je izbjegnuto. Valjaznati da je u prvoj sezoni trebalodobro prosuiiti novu kudu,Zbukei mortove, na ito je otiSlo dosta energije. U svakom sludaju, i bez prilagodbi koje slijede, prve dvije zime pokazale su kako veliki spremnik s vodenim koleffiorima na krovu moZezaista stopostotno pokriti sve toplinske potrebekude.

i troikoverazgradnje suega je od cega ku6anapnvljena. je Naprim r, drue i.m.ontain n i zid kucekoji s celuloznim gran Iatomkaoizolatorom u prolazatoptiima koeficijent neU=0,1 wlnfK troii oko 8 100 kwhlnf. Zid od opeke je izvana koji ploEama izoliranpolistirolhim pri jed nakojU-vrijediosti troii 200 kWUnf, dakle dvostrukovi5e. pgvriini zidova Na vanjskoj od oko 300 ta razlikase nf iskazuie 30.000 kao kwh. A to odgoiara iot'Gini a sola gSriev kgioln se. rna kudamoie dogrijavati tijekomSili6goilina.

25

i,

: -.''
: .li-=:::, ::...=...::. ..: _.=......,,;:1

uredajima grijanjehladenje, za i nacinu distribucije energije... Suvremeni kotlovi drvnu na pruZaju masu dovoljno mogu6> lsplati li se nosti grijanje prihvatljivim za u jo$ deblji izolator? granicama odrZivosti,solarno no je Odgovor strudnjaka ne. zahvatanje topline proizvodi gradevinske SastajaliSta fizike, njastruje fotopanela u iz nude tehnikeenergetskog i udinka na buducnosti prostor znatajan za pojacanjedodatne solarnoj dodatno kuci, energetske dobitke. izolacije nema realnog opravda- Podzemni nJa. zra6ni kolektor pobolj5anjamoMedutim, su Nevidljivi uspjeha kljud ovih gudau sustavima je ventilacije,pothvata primjena podzemnih

sroPosro

SRSUIICCM

:5E=-it:::a

Kolektori se postavljaju na ju2nu stranu krova,najboljepod nagibomod 60"do 80"u odnosu na horizontalu.U odnosu na iug, krov mo2ebiti zakrenut najviSe premaprema istoku 25' ili najvi5e 30' premazapadu. Razlikase pojavljuje stoga Stou zimskim mjesecima ujutro ima vi6e magle,pa jaie zakretanjeprema istoku ne bi

z apad

lug imalo smisla.Jednakotako veci otklon premazapaduodgovara ce56imsuncanimrazdoEllima tijekom zimskog popodneva - pa svedo zalaskasunca.

Kako broj s.olarnihkuia kod kojih je pokrivenost ukupnih energetskihpotreba solarnom energijom ve6aod 50 posto stalno raste,arhitekti pronalaze svebolja i dielotvornija rjeienja,a kombinacijama nemakraja.

FTEKSIBITNOST AUTONOMIJE

Pokrivenost ener gets h ki potrebasunievom toplinom moie se postiii i dogrijavnjem drvom u kaljevojpe6i ili pasivnim dobicima u velikom staktenikunaju2noj strani kuce.Dakako,najviie se postiie kombiniranjem razliiitih izvora.

1'..
..r : i
ttarr',

, '..

,t:-," 1

1_,

< di

5/08 m**s?&*

zracnih kolektora Stedliivo kaoSto postavljaju za se drenaZne provjetravanje s povraiom cijevi, vertikalnim kuca s odvodinma topline. u najvi5im tockamas moguci je Rijed o sustavu cijevipro- no5cu ispiranja cijelog sustava. je mjera 20cmkojise polaZu Stoje cijev do u dulja, udinak bolji rovove tlu na dubini uske u od i pouzdaniji. najmanjemetra. 2 Sustav primjenjujena se i Kroznjihse u ku6uusisava pasivnim niskoenergetskim i zrak ljeti topliji 17do ku6ama. o tomuimadosta koji nije od oa 18"C, ziminijehladniji 15 iskustava, a od znanjaliterature. i Sve je do16"C. ostalo dostupnoposvuda. Jer velikamasatla na ku6a Solarna u Regensburgu dubinama uglavnom ima ujed- pokazuje sedobre kako zamisli nacenu pa temperaturu,jednom mogu ostvariti klasicnim matezraku oduzima toplinu, drugi rijalima, suviSnog a bez tro5enja putdodaje. primarne energije. Ukljudiseu to i sklop pro- Toje i poticaj Ii proizvodadima za tustrujnu izmjenu topline,kucu da u svojem u tradicionalnom topliji ulazi odnosno hladniji zrak, asorlimanu nova otkriju podrucja ovisno godi5njem o dobu. zaprimjenu iskustava. je Ventilatori i ostali uredaji tog Zanimljivo da osimkuce dodafnog sustavane troSe Lehneroyih Njedanasdiljem pa struje. sve pogoni madkeSvicarske istodobi nide Inogo TOIOna00n. pedesetak nojoS slidnih solarnih Cijevikod tog podzemnog kucas velikim za soremnicima kolektora trebapostaviti slicno i r r v ani o tnnl i no
I ostali broini objekti Georga Dascha,s manje radikalnim zahtjevima, nude itekako visoku pokrivenost energetskih potreba solarnom toplinom, od 50,60 ili 80 posto. Dakako,tu je odnos solarnih kolehtor.a spremn.ikadrukEiji, i a i sami spremniei malo su manji. Ipak ite se kuce mogu grijati bez ovisnostio tosilnimgorivima. Naime,kombiniranjem nis kotemeperaturni h g rij aci h nisu manji ni uiici u kupaonici. tijelai masivnepedi na drva Naime,loienje drvima, drvnim ili pelete,u najhladnijemse otpacimai peletamaekoloiki godiinjem razdoblju lako je sasvimpodobnojer je sa premoSdujudugotrajna i vrlo stajali ita emi sijeCO,potpuno hladna razdoblja. neutralno. lzgaranjemdrva u Kako zagrijana voda iz posebno atmosteruse vradasamo ono gradene zidane peci i topla ito joj je oduzeto tijekom rasta voda iz krovnih kolektora naizi iivota stabala. mjenice dopunjuju spremnik, u Bez obzira na varijacije u go.rnjent (najtoplijem) sloju volumenuspremnikai povriini 9e lako odriava visoka temperakoleffiora,takve sustaveodlikutura, pa u dobro zagrijanoj ku6i je vrto visoki uiinak.

Sunce

SONNENHAUS
INST IT UIE,V

#"
F
o j at

topla voda

o
hladna voda povriinsko grijanje (podno, zidno)

:
6

ffnrusr&&5/08

27

You might also like