www.sajt.com.

hr

NASTAVNE METODE I SPOZNAJNI PROCESI DEFINICIJA NASTAVNE METODE Metoda gr. methodos postupak, put, nain postupanja u nekom radu, praktinoj djelatnosti, prema unaprijed utvrenom redu, a za postizanje odreenog cilja. - gotove, unaprijed odreene metodskim sustavom i verificirane sheme, modeli, procedura, nain rada, po kojima se odvija nastavna djelatnost, pomou kojih pod rukovodstvom nastavnika uenici stjeu znanja, vjetine i navike, razvijaju svoje umne sposobnosti i izgrauju svoju osobu. U svojoj biti su razliiti elementi, manifestacije objektivne stvarnosti koje se iskoritavaju na specifian nain da bi se postigao predvieni cilj. Nastavna metoda moe biti svaka djelatnost koja se susree u svakodnevnom ivotu, ako se primjenjuje u nastavne svrhe i ispunjava odreene pedagoke uvjete. KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODA U razliitim metodikama nastavne se metode klasificiraju prema razliitim kriterijima. U naoj nastavnoj praksi najee se suree klasifikacija prema izvorima spoznaje. Pedagogija 1. metoda usmenog izlaganja 2. metoda razgovora 3. metoda rada s tekstom 4. metoda demonstracije 5. metoda grafikih radova 6. metoda laboratorijskih radova Didaktika A metode za stjecanje znanja, vjetina i navika 1. metode ive rijei 2. metoda itanja 3. metoda pokazivanja B metoda utvrivanja gradiva 1. ponavljanje gradiva 2. vjebanja radi primjenjivanja gradiva

www.sajt.com.hr

Problem odreenja pojmova nastavnih metoda i njihove klasifikacije podjela prema osnovnim fazama saznanja (ivo promatranje, apstraktno miljenje, praksa) 1. verbalno-tekstualne metode 2. ilustrativno-demonstrativne metode 3. laboratorijsko-eksperimentalne metode Najprirodnije je da se metode klasificiraju po razliitim elementima i manifestacijama stvarnosti kojima se koristimo u nastavi. razgovor metoda razgovora pitanja i odgovori metoda pitanja i odgovora prepisivanje metoda prepisivanja diktat metoda diktata pokazivanje predmeta metoda pokazivanja predmeta ilustracija crteom metoda ilustracije crteom... OPE I POSEBNE METODE Ope nastavne metode (ope didaktike metode) upotrebljavaju se u nizu nastavnih predmeta. Ope metode u nastavi stranih jezika (tehnike rada) A. govorne metode (usmenog i pismenog izraavanja): metoda izlaganja, pripovijedanja, razgovora, problemskog izlaganja, opisivanja, objanjavanja, dokazivanja, predavanja, uvjeravanja, izvjetavanja, referiranja, rasprave, citiranja, recitiranja, itanja, prepriavanja, diktiranja, prepisivanja, pismenih sastava, pjevanja... B. metode demonstracije predmeta i radnji metoda pokazivanja predmeta, demonstracije radnji, crtanja, pokazivanja crtea modela - skica, prikazivanja dijafilma, gledanja filma, rada sa stripom... C. metode radnih i drugih aktivnosti metode rada s knjigom, rada s tehnikim sredstvima, rada s instrumentima, laboratorijskih radova, ekperimenta, praktinih svakodnevnih djelatnosti, sportskih aktivnosti...

www.sajt.com.hr

D. metode igre metode stolnih igara, drutvenih igara, igara u sobi, igara u prirodi, slagaljke, dopunjaljke, krialjke, tombole + metode samostalnog uenja i uenja nastavnog gradiva pri izradi domaih zadaa, referata i drugih uenikih radova Za sve metode vana je verbalna komponenta da bi se to efikasnije i potpunije nauio verbalni element stranog jezika. Verbalni element osnovno sredstvo realizacije metode i cilj nastave: jezikom i govorom se sluimo u nastavnom procesu kroz nastavni proces stjeemo nove spoznaje, nova jezina znanja i govorne vjetine. Posebne ili specijalne nastavne metode (metodiki postupci ili metodiki obrati, koraci, tehnike, faze...) nastaju ako se ope nastavne metode konkretiziraju u odnosu prema verbalnim i ostalim elementima nastavne metode u odnosu prema sudionicima, nastavnim sredstvima i pojedinim fazama nastavnog procesa. Oznauju konkretne radnje u nastavi da bi se postigao odreen cilj. Teoretski prikaz pojedinog metodskog sustava treba sadravati popis svih opih i posebnih nastavnih metoda, opis nastavnog procesa i vjebi u kojima se pojedine metode upotrebljavaju. NEKE SPECIFINOSTI METODE NASTAVNIKOVA USMENOG IZLAGANJA I METODE RAZGOVORA Metoda nastavnikova usmenog izlaganja jedna od najstarijih i najefikasnijih nastavnih metoda. Nastavnikova rije moe bolje i potpunije od bilo koje druge metode upoznati uenike s novim sadrajima jer se odvija u ivom i neposrednom kontaktu nastavnika s uenicima. Nastavnik svoje izlaganje uvijek prilagouje konkretnoj situaciji, mijenja ga, dopunjuje, kombinira s drugim metodama da bi uenici to bolje i dublje shvatili novu informaciju. U izlaganju razlikujemo: A. pripovijedanje - jasno, ivo, izraajno, slikovito i emocionalno izlaganje raznih dogaaja koji se izlau redom kako su se dogodili, oznauju se mjesto i osobe, sudionici u dogaaju, navode se uzroci i posljedice B. opisivanje predstavljanje nekog predmeta, pejzaa, pojava, situacija, vanjtina ovjeka, ponaanja ili radnje jezinim sredstvima. Uenici stjeu nove ivotne spoznaje sredstvima stranog jezika i bitno je da novosteene spoznaje umiju i iskazati stranim jezikom, pa je svaka demonstracija nekog predmeta vezana za uenje jezinog izraza, uz sposobnosti da se predmet opie sredstvima stranog jezika.

www.sajt.com.hr

C. objanjavanje izlaganje u kojem se nekoga upoznaje s novim, nepoznatim pojmovima, predmetima, objanjava se svrha i funkcioniranje razmih predmeta, znaenje nepoznatih rijei, leksikih jedinica, gramatikih kategorija, stilistikih izraajnih sredstava... A., B. i C. su najei na poetnom i srednjem stupnju uenja jezika. U nastavi ostalih predmeta frontalno izlaganje ima nedostatke pasivnost uenika, nemogunost da se uenici aktivno ukljue u nastavni proces, slaba kontrola njihove panje i slaba povratna informacija. U nastavi stranog jezika nastavi stranog jezika nastavnik obino izlae nove spoznaje u kratkim odlomcima. Izlaganje traje minutu-dvije, sastoji se od krae zaokruene cjeline koju uenici mogu zadrati u pamenju. Poslije izlaganja postavlja pitanja da provjeri razumijevanje i da razvije kroz odgovore vjetine i navike izgovora (artikulacije). Najbitnije je da se jo jednom ponavlja, nove leksike jedinice se zapisuju na plou, a zatim se izlaganje nastavlja. U niim razredima osnovne kole izlagane cjeline se ograniuju na 2-3 reenice. Dopunjuje se demonstracijom predmeta i radnji, slikama predmeta i situacija. Neophodna je grafika zornost: ono to su uli, uenici trebaju vidjeti i napisano, i sami to umjeti napisati u svoje biljenice. D. izvjetavanje - i dokazivanje obiniji su na srednjem i naprednom stupnju. injenice, dogaaji, zakljuci se iznose znanstvenom objektivnou, dopunjuju se razliitim slikama, tablicama, grafikonima, dijapozitivima, koji trebaju potkrijepiti iznesene injenice i dokaze. Cilj izlaganja nije samo davanje nove informacije, stjecanje novih spoznaja, ve i da uenici istovremeno naue na stranom jeziku te spoznaje jasno i teno izlagati. Metoda razgovora rjee se primjenjuje pri upoznavanju s novim sadrajima, ali je esta u svim ostalim etapama nastavnog procesa. Razlikuje se prema tome tko postavlja pitanja i tko odgovara. Najobiniji je oblik razgovora frontalni razgovor nastavnika i uenika: nastavnik postavlja pitanja, a uenici odgovaraju. Vodi se radi ponavljanja obraenoga gradiva. Nastavnik izlae novo gradivo u malim dijelovima, a zatim pomou pitanja i odgovora razvija primarne govorne vjetine i navike. kombinacija metode razgovora i metode izlaganja. Obraa se jednaka panja svim uenicima, potie aktivnost itavog razreda, a istovremeno se vodi briga o jezinom izrazu svakog pojedinog uenika. 1. Pitanja nastavnik postavlja cijelom razredu: moraju ih razumjeti svi uenici, a zatim se prozivlje onaj koji e odgovarati. 2. Uenici se nikad ne pitaju po abecednom redu. 3. Odgovor mora biti glasan i razumljiv itavom razredu.

www.sajt.com.hr

Slabiji uenici trebaju odgovarati ee, na kraa i laka pitanja, ali ponavljati i tea nakon to su na njih ve odgovorili bolji uenici. 5. Pitanja ne smiju biti nejasna ni predugaka. 6. Uenici ne smiju odgovarati na pitanja samo sa da i ne. 7. Ako uenik ne zna odgovor, nastavnik e preformulirati pitanje ili postaviti sugestivno pitanje (uenik odgovara sa da i ne i ponavljaju pitanje). 8. Nepravilan odgovor nastavnik nikad ne prihvaa, pogotovo ne jezino pogrean odgovor, on ga ispravlja i trai od uenika da ponovi pravilan odgovor. 9. Dobro je navoditi primjere koji ilustriraju pravila, navode i tvrdnje. 10. Za dobar odgovor uenika valja uvijek pohvaliti. Postoji frontalni razgovor izmeu uenika: jedan uenik postavlja pitanja cijelom razredu,a odgovara onaj tko zna ili onaj kome je pitanje upueno. Razlikujemo razgovor u grupama koji se vodi pri ponavljanju ili pri izvravanju nekog zadatka, i razgovor u parovima koji se vodi nakon frontalnog razgovora, a cilj mu je uvrivanje istom steenih govornih vjetina i navika.

SPOZNAJNI POSTUPCI Psihike aktovnosti se zahtijevaju od uenika u svakoj konkretnoj primjeni nastavne metode. Prilagoene su dobi i interesima uenika. Prodanovi istie da sprilikom primjene svake metode postoji mogunost da se primjenjuje spoznavanje putem indikcije-dedukcije, analize- sinteze, sinteze-analize, konkretnog-apstraktnoog, apstraktnog-konkretnog, opegpojedinanog. Sluimo se induktivno-deduktivnim, analitiko-sintetikim, logikim nastavnim postupcima. Postupci: 1. Imitacija ili radnja po obrascu na poetnom stupnju uenja jedan je od osnovnih naina uenja jezinog izraza. Usmjerena je usmjerena psihika aktivnost i primjenjuje se zato da bi uenici to bolje spoznali pojedine jezine elemente i razliite vrste govorne aktivnosti. 2. Asocijacija (udruivanje, spajanje) povezanost meu pojedinim opaanjima, predodbama, pojmovima, mislima, rijeima, uslijed koje

www.sajt.com.hr

jedan opaaj, predodba, pojam, misao ili rije izaziva drugi. Leksika jedinica moe izazvati niz razliitih asocijacija s obzirom na situaciju, s obzirom na osobu koja ju je izgovorila, s obzirom na niz popratnih okolnosti opasnosti, velike hladnoe. uz glazbu... 3. Analogija (slinost, podudaranje) slinost u neemu meu predmetima, pojavama, mislima, rijeima, koji se u cjelini razlikuju. Suenje po analogiji je misaoni postupak u kojem se na temelju slinosti jedne ili vie oznaka meu razliitim predmetima zakljuuje da meu njima postoji slinost i u drugim oznakama. Tendencija izjednaavanja jezina silka koja razliite oblike rijei, rijei razliitog postanka izjednauje s drugim, slinim, frekventnim rijeima i oblicima. (val-al) 4. Kontrast (suprostnost, opozicija, oita razlika) dva su predmeta, pojave, misli, u kontrastu ako se otro razlikuju, odudaraju jedna od druge. 5. Analiza rastavljanje cjeline na sastavne dijelove, izuavanje pojedinih dijelova kao dijela cjeline, otkrivanje zavisnosti meu dijelovima, tako da se reenice rastavljaju na funkcionalne jedinice, na leksike jedinice, na rijei i morfeme od kojih su sastavljene. 6. Sinteza spajanje dijelova u cjelinu (jednostavnih pojmova u sloene), tako se funkcionalne jedinice prema razliitim funkcijama slau u funkcionalna polja,leksike jedinice u semantika... 7. Apstrakcija odbacivanje od niza predmeta njihovih specifinih elemenata i izdvajanje onoga to im je svima zajedniko (najbitinije za pojedine gramatike funkcije oblikovanje nove pojmovne cjeline). 8. Klasifikacija rasporeeivanje predmeta po njihovim osobinama u pojedine skupine i grupe. 9. Specijalizacija podjela neke aktivnosti u pojedine operacije da se ilustrira postupak tvorbe, nain funkcioniranja, mogunost spajanja i ukljuivanje jedinica nie jezine razine u viu. 10. Generalizacija (uopavanje) stvaranje opih zakljuaka, dizanje na vii stupanj gramatikih apstrakcija... Logiki postupci: 1. Prepoznavanje; negacija (-A) negiranje i tvrdnja (A) potvrivanje elementarnog suda. 2. Binegacija: ni A ni B 3. Konjukcija: spajanje (veznikom ili bez veznika) A i B 4. Implikacija: sloeni implikativni <8hipotetiki) sud izraava odnos: ako A onda B

www.sajt.com.hr

5. Disjunkcija: razdvajanje, rastavljanje dvaju ili vie izraza neke cjeline. 6. Ekvivalencija: jednaka vrijednost: A je jednako B 7. Alternacija: zamjena jednih elemenata drugima: ili A ili B Postupci se upotrebljavaju za razvijanje jezinog izraza. EMOCIONALNI DOIVLJAJI Svaka ovjekova ivotna manifestacija proeta je razliitim osjeajima. Rijetki su trenuci apatije kada ovjek iskljui sve emocije i nita ne osjea, jer i osjeaji indiferentnosti, nezainteresiranosti, ravnodunosti su oblici iskazivanja emocija. Emocionalna spoznaja vezana je uz interese, svjesna i nesvjesna htijenja uenika, za one vrste psihikih aktivnosti koje su najprirodnije u odreenoj dobi, za sklonost uenika odreenom nainu razmiljanja i zakljuivanja, ljubavi prema sadrajima, predodbama, asocijacijama i esto se razlikuju od razreda do razreda, u gradu i na selu, kod djeaka i djevojica, zavise o klimatskim uvjetima, klase, standarda. Emocionalnim doivljajima se regulira odnos uenika prema nastavi i njihov stupanj aktivnosti. Nastavnik e pobuivati emocije uenika, motivirati ih i pridobivati za rad, razvijati njihovu sklonost za izvravanje zadataka, usmjeravati njihovu aktivnost, radost, gnjev... pri obradi raznovrsnih tema, jezinih i izvanjezinih sadraja. NEPOSREDAN I POSREDAN SPOZNAJNI PUT INDUKCIJA I DEDUKCIJA Indukcija neposredni put spoznavanja u nastavi organiziran tako da uenici neposredno promatraju predmete, procese, pojave koje se prouavaju, da se oslanjaju na svoje steeno iskustvo i predznanje i na osnovi toga formiraju pravilne predodbe, pojmove i zakone. Slui dobivanju opih zakona iz pojedinanih. Koristi se kad su konkretne predodbe nuni preduvjet za formiranje pravilnih pojmova, pravila i zakona, dulji je put, ali za uenike najlaki i najjednostavniji. DedUkcija posredni put kad se kao osnovni elementi spoznaje daju uenicima apstraktna, gotova znanja koja se zatim ilustriraju razliitim elementima objektivne stvarnosti. Sastoji se u zakljuivanju iz opeg na pojedinano. Vee se za uenje gramtike (jezina pravila pa primjeri). Izmeu njih postoji uzajamna povezanost. Pri oba pristupa potrebno se koristiti odgovarajuim spoznajnim postupcima: analizom i sintezom, apstrakcijom i klasifikacijom, konjukcijom i alternacijom... EKSPLIKATIVNI, PROBLEMSKI I ISTRAIVAKI PRISTUP (ili metode problemska nastava)

www.sajt.com.hr

U znanstvenom procesu se otkrivaju nove, nepoznate injenice, dok u nastavnom procesu uenicima prezentiramo ve istraene injenice, poznate istine, to uvjetuje i razliit pristup znanstvenom i nastavnom procesu. Eksplikativni pristup nastavnik na saet i jednostavan nain tumai uenicima novo gradivo, postepeno i jasno objanjava pojedine injenice da bi ih uenici to bolje shvatili i lake upamtili. Uenike treba nauiti da umiju saeto, gramatiki pravilno reproducirati nove spoznaje, da opisuju razliite pojave iz svakodnevnog ivota, prate sportske, kulturne i druge drutvene manifestacije. Problemski pristup u sreditu je proces stjecanja znanja, dolaenja do novih spoznaja. Nastavnik obavjetava uenike da u nekom podruju postoje odreene spoznaje koje oni sami mogu otkriti. Pridobiva uenike za rad, postavlja problem i pristupa njegovu rjeavanju. Meotdika rada: - stvaranje problemske situacije (postavljanje problema i pobuivanje interesa da se on rijei) - formuliranje zadataka - isticanje pretpostavki - obrazlaganje hipoteza - provjeravanje pretpostavki sistematizacija dobivenih spoznaja. Najei je u starijim razredima srednje kole, u jezinim kolama i fakultetima. U uenika se razvija sposobnost samostalnog stjecanja novih spoznaja, logikog izlaganja steenog znanja, logikog dokazivanja spoznaja. Istraivaki pristup ima slinosti s problemskim pristupom samo to u njemu dolazi vie do izraaja samostalna istraivaka aktivnost uenika. Rad se ne ograniuje na 1-2 kolska sata i ne realizira se iskljuivo u razredu. Primjenjuju se razliite znanstvene metode (promatranje, itanje i analiziranje literature, modeliranje, statistiki pistup...). Moe se i primjenjivati i parcijalno-istraivaki pristup.

METODIKA SATA

www.sajt.com.hr

Sat je osnovni oblik organizacije nastavnog procesa. Na njemu nastavnik upoznaje uenike s razliitim elementima stvarnosti. Stvarnost se spoznaje sredstvima stranog jezika pa je konkretni zadatak: - spoznaja odreenih elemenata u stvarnosti - razvijanje sposobnosti uenika da se ti elementi izraavaju sredstvima stranog jezika - proirivanje i usavravanje izraajnih sredstava stranog jezika. Svaki sat s jedne strane ini zaokruenu nastavnu cjelinu, dok s druge strane je samo karika u lancu nastavnog procesa. Rad u razredu i rad kod kue smatramo dijelovima nastavnog procesa kao i radom kojim se postiu zajedniki ciljevi i izvravaju isti zadaci. TEMA I CILJ SATA Tema Nastavni proces se tumai kao dugoroni, zajedniki, sustavni rad nastavnika i uenika na ostvarivanju odgojnih i obrazovnih zadataka. Odgoj, izobrazba i formiranje kompletne uenikove osobe, sposobne da se ukljui u suvremeno drutvo i svakodnevni ivot, krajnji je cilj nastave. Odsjeke u nastavi nazivamo tematskim jedinicama, tj. veim ili manjim dijelovima nastavnog gradiva koji ine povezanu cjelinu s obzirom na izvanjezini materijal (sport, grad, kazalite) i s obzirom na jezino gradivo (leksiko i gramatiko). Podudaraju se esto sa tivima (lekcijama) u udbeniku. U metodici tematsku jedinicu zovemo nastavnom temu, a dio gradiva nastavne teme koji se obrauje u tijeku jednog sata metodika ili nastavna jedinica. Ako se nastavna tema obrauje npr. 5 sati i dijeli se u 5 nastavnih jedinica, za svaku se nastavnu jedinicu odreuju tema i cilj. U temi nastavne jedinice oznauju se leksiki i gramatiki elementi koje sadre pojedine vjebe u lekciji. Obino se kae uenicima jer to potie aktivnost uenika. primjer u knjizi Obrazovni cilj obuhvaa izvanjezini i jezini materijal koji se obrauje na satu, istiu se pojedine vrste govorne aktivnosti usmeno izraavanje, pismo, itanje, jezini aspekti leksiki, gramatiki, ortoepski te etape procesa uenja upoznavanje s razliitim sadrajima, razvijanje primarnih vjetina i govornih navika, razvijanje govornog umijea...Odnosi se na sredinje vjebe sata. Formulacija obrazovnog cilja treba biti kratka i jednostavna:

www.sajt.com.hr

- uenje novog leksika, razvijanje vjetine upotrebe novog leksika u usmenom izraavanju - upotreba novog leksika u svakodnevnim situacijama i u ivotu uenika - upotreba novog leksika u reenicama tipa...i sljedeim jezinim strukturama... - pismena vjeba kompaktiranje jezinog materijala u situacijama... - razvijanje govornih vjetina i uenje novog leksika pri opisu slike... Odgojni cilj Formulacija (uvijek vezana za temu jezini materijal i govorne vjebe i navike) - razvijanje pozitivnih crta karaktera - razvijanje dara opaanja u uenika (sposobnosti promatranja, panje, pamenja, emocija...) - odgoj ljubavi prema domovini - razvijanje osjeaja ponosa za djela naih ljudi (znanstvenika, uitelja...) - razvijanje interesa za raznovrsne manifestacije drutvenog ivota - razvijanje ljubavi prema uenju - razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku (stranom...) razvijanje ljubavi prema prirodi - razvijanje potovanja prema odraslima - razvijanje prijateljstva i drugarstva izmeu djeaka i djevojica - odgajanje uenika da budu poteni - razvijanje discipline - odnos prema drutvenoj imovini - uvanje drutvene imovine od oteivanja KLASIFIKACIJA SATI U SKLOPU NASTAVNE TEME Nastavne teme ine zaokruene cjeline u razvijanju govornih sposobnosti i uenju jezinog gradiva. Da bi se jedna tema obradila, potrebno je u

www.sajt.com.hr

nekoliko sati provesti s uenicima vie raznih vjebi u kojima su predviene sve aktivnosti potrebne da se izvanjezino i jezino gradivo solidno naui. Nastavni proces obrada nastavne teme. Tematska obrada nastavnog materijala je prvi i osnovni princip nastave stranih jezika. Tematsko uenje materijala ostvaruje se tako da se pojedine etape nastavnog procesa u okvirima teme mnogostruko isprepliu, kombiniraju i dopunjuju. Na svakom satu i u svakoj vjebi uenici steu nove spoznaje, razvijaju govorne vjetine i navike, ponavljaju i memoriraju nastavne sadraje. U osnovnoj i srednjoj koli ne postoje sati stranog jezika koji bi se poistovjetili s pojedinim etapama nastavnog procesa. Na svakom se satu u razliitim vjebama kombiniraju pojedine etape nastavnog procesa: npr. u jednoj vjebi je cilj upoznavanje s novim leksikom, a u drugoj razvijanje govornih vjetina i navike stranog jezika... U svim vjebamam se istovremeno (nastava se odvija na stranom jeziku) razvijaju govorne vjetine i navike stranog jezika, njeguje se i produbljuje jezini izraz. Sati se razlikuju po poetnim, sredinjim i zavrnim vjebama. Sredinja vjeba odreuje karakter sata: 1. tip sata sat uenja novih izvanjezinih i jezinih sadraja 2. tip sata sat uenja govornih navika i uvjebavanja jezinoga gradiva 3. tip sata sat razvijanja govornih sposobnosti 4. tip sata sat ponavljanja 5. tip sata kombinirani sat (razliite vrste vjebanja poetni stupanj uenja) 6. tip sata slobodni sat (priprema za ekskurziju, izlete, posjete...) Sredinjom vjebom, njenim sadrajem i zadacima odreuje se i mjesto pojedinog sata u okvirima nastavne teme. Ako se nastavna tema sastoji od 3 nastavne jedinice, u njoj se obino provodi jedan sat 1. tipa, jedan 2. i jedan 3., a ako se sastoji od pet, mogue su razne kombinacije. Klasifikacija sati u okvirima nastavne teme omoguuje da se to preciznije i pravilnije rasporedi sadraj izvanjezinog i jezinog materijala u okvirima nastavne teme. to potpunije izvravanje obrazovnog cilja (spoznajnog, komunikacijskog i akumulacijskog) i cjelovitije razvijanje govornih sposobnosti, usmenog i pismenog izraavanja, itanja, prevoenja...zahtijeva precizno planiranje rasporeda vjebi u okvirima jednog sata i planiranja izovenja svake pojedine vjebe.

www.sajt.com.hr

Cijeli sat se sastoji od niza razliitih vjebi, pa vjebu smatramo osnovnim organizacijskim elementom sata. STRUKTURA SATA Najee se prema rasporedu i uenju jezinog materijala razlikuju tri dijela sata: poetni (uvodni) u kojem se razvijaju govorne vjetine i navike na osnovi ve nauenoga jezinoga gradiva na prethodnim satima, sredinji dio u kojem se uenici upoznaju s novim jezinim gradivom i zavrni dio u kojem se izvodi rekapitulacija, kratko ponavljanje bitnih elemenata novonauenoga gradiva i istie se odgojni cilj. Svaki dio sata sastoji se od jedne ili vie vjebi pa razlikujemo poetne, sredinje i zavrne vjebe. POETNI DIO SATA Da bi se pravilno vodio sat, nastavnik treba planirati tijek sata, jasno odrediti zadatke svake pojedine vjebe, nastavne metode i u tanine poznavati obrazovni cilj. Sastoji se od 3-4 kratke govorne vjebe koje se temelje na ve nauenom jezinom materijalu koji se u njima ponavlja, uvruje, razvijaju govorne sposobnosti uenika. 1. Registracija sata sve ono to nastavnik radi na satu treba imati karakter govorne ili pismene vjebe. Pogodna je za razvijanje elementarne jezine baze. U njoj se ogranieni jezini materijal iz sata u sat ponavlja da uenici solidno upamte odreene jezine strukture kojima nastavnik popunjuje i iri elementarnu bazu. Sve se moe ukomponirati u kratki razgovor koji ne mora trajati vie od jedne minute i koji moe svaki sat varirati. Nastavnik treba promiljeno postavljati pitanja i traiti da odgovori budu pravilno formulirani. 2. Animacijska vjeba prva govorna vjeba sa svim karakteristikama vjebe: tekst-zadatak-metoda-cilj. U njoj se ponavlja bazini leksik i jezine strukture nauene na prethodnim satima, ali se nedovoljno ponavljaju i zaboravljaju. Moraju biti lake i privlane jer nastavnik ve poznati jezini materijal daje na lagan i zanimljiv nain te ih tako spretno ukjluuje u novi artikulacijski sustav. Pohvala treba biti ocjena. Kad se redovito provodi vjeba, u njoj e sudjelovati i slabiji uenici jer je gradivo i leksik ve obraeno i poznato. Nastavnik za njih stalno sakuplja novi materijal, odabire tipine situacije, leksike i jezine lemente i ispisuje ih u posebnu biljenicu (npr. stan, ulica...). Uvijek je povezana sa sredinjim dijelom sata. Ako se na satu obrauje novo tivo, u vjebi se moe ponavljati srodna tematika, novi jezini materijal, one jezine strukture koje uenici ve poznaju, a koji e posluiti kao primjeri za ilustraciju.

www.sajt.com.hr

Izuzeci, posebni oblici, nepravilni glagoli...se lako ukljuuju i najei su leksik i tematika vezani za svakodnevni ivot. Npr. Tko zna brojiti na prste? Jedan prst, dva prsta, tri prsta, etiri prsta, pet prstiju, mnogo prstiju. U niim se razredima mogu izgraditi i kartice sa slikama i imenima uenika koji se susreu u tivima, te premjetajui ih ispod razliitih brojeva ili predmeta sastavljati reenice. Stereotipne situacije iz svakodnevnog ivota i leksik vezan uz njih moraju uenici odlino poznavati jer se na bazinom leksiku temelje sve govorne vjetine i navike. U animacijskim vjebama najlake se uklanja interferencija materinskog jezika, estim ponavljanjem ue se i tee leksike jedinice i gramatike strukture. Imaju oblik drila: nastavnik trai da uenici za njim 2-3 puta u koru ponove rijei s novim glasom, s novim padeom...pa se takve vjebe prema cilju zovu: fonetska gimnastika, leksika gimnastika, gramatika... Prvi kontakt s uenicima na poetku sata odluujui je za rad u toku itavog sata. Dobro je alom i dosjetkom zapoeti sat. Animacijska vjeba treba biti aktivizator panje, memorije svih uenika, mora se izvoditi s itavim razredom, organizirati tako da u njoj sudjeluje to vei broj uenika. 3. Provjeravanje domae zadae zapoeti sat s provjeravanjem domae zadae nije nepravilno, ali najbolje je ako slijedi animacijsku vjebu, Konkretan zadatak kontrola domae zadae daje vjebi nunu teinu i ozbiljnost. Svaki uenik se individualno osjea odgovoran ako domai rad nije izradio. Provjeravanje treba organizirati uvijek kao govornu vjebu usmenu ili pismenu. Dok jedan uenik ita zadatak, ostali paze da nije to pogrijeio. Kontrolom treba obuhvatiti to vei broj uenika. Na tipinim pogrekama najbolje se odmah zaustaviti i pokuati ih objasniti, a neke rijei koje uenici krivo izgovaraju i ponoviti u koru. To je kratkotrajna vjeba u kojoj se ne smije pourivati uenike. Nastavnik esto trai od uenika da kod kue naue itati tivo, da naue pjesmicu napamet ili kratki dijalog, da sastave plan tiva, prevedu tekst, nau nove vrste rijei...Ako su rjeenja individualna, nastavnik e sakupiti biljenice uenika. Najbolji radovi se itaju na iduem satu. 4. Ponavljanje gradiva u raznim se oblicima obavlja neprekidno u svim govornim vjebama i na svakom dijelu sata. Razvijaju se govorne sposobnosti uenika na stranom jeziku. Nastavnik organizira govornu vjebu u kojoj se saeto ponavlja ono to se radilo na prethodnom satu. Provjerava to su upamtili, kako su to upamtili, je li veina uenika

www.sajt.com.hr

razumjela i nauila novo gradivo, stekla odreene govorne vjetine, ima li propusta u znanju i treba li to naknadno objasniti. Mora biti saeto, sadrajno i planski voeno. Nije ogranieno samo na materijal s prethodnog sata, ali je sadrajno povezano sa sredinjim dijelom sata. Ostvaruje se frontalnim razgovorom koji mora obuhvatiti to vei broj uenika. Realiziraju se spoznajni, komunikacijski i akumulacijski ciljevi nastave. SREDINJI DIO SATA Sastoji se od 1-2 vjebi sredinje vjebe. Stjeu se nove izvanjezine i jezine spoznaje, produbljuju i ire govorne vjetine i navike. Zauzimaju oko dvije treine nastavnog vremena na satu. Prelazei na sredinju vjebu nastavnik najavljuje uenicima temu i obrazovni cilj sata i zapisuje temu na plou (naslov tiva, vjebe ili gramatika jedinica). Tema moe imati oblik kratkog plana. Ponekad se priopuje u tijeku vjebe. Isticanje teme i cilja sata pomae uenicima da koncentriraju panju na bitno, da svjesno prate tijek sata, kritiki se odnose prema metodama i aktivnostima u razredu, da lake procijene to su novo nauili te to lake poveu sa starim znanjem i iskustvom. Prema osnovnom cilju sredinje vjebe precizira se i tema. Sve sredinje vjebe imaju neke zajednike karakteristike uvjetovane osnovnim principima metodskog sustava. U njima se stjeu nove spoznaje skupa s razvijanjem govornih vjetina i navika., kroz govor i pismo i kao rezultat govorne aktivnosti, da je situativnost jedan od osnovnih principa razvijanja govornih sposobnosti, da sve to uenici naue treba postati njihovo vlasnitvo, da nastava mora biti zorna, sustavna... Stjecanje novih spoznaja povezano je s razvijanjem primarnih vjetina i navika novo gradivo se ui u manjim dijelovima, odmah se provjerava stupanj spoznaje u odgovorima uenika i tako se razvijaju govorne vjetine i navike. Koliina gradiva se odreuje prema uenikovim sposobnostima, a nakon prvog ponavljanja i dalje koliina novog gradiva se poveava. Aktivnost uenika jedan je od osnovnih principa svake vjebe. Prava govorna vjeba je ona u kojoj je aktivnost uenika potpuna. Aktivnost uenika najvie potie izmjenjivanje razliitih oblika rada. Uz frontalni rad postoji i rad u grupama i u parovima, rad s knjigom i samostalan rad uenika. Svaki oblik samostalnog rada nastavnik solidno priprema. Uenici moraju znati to rade, zbog ega i kakav rezultat treba biti. Najbolje je primjenjivati iste ili sline metode s kojima su upoznati u frontalnom radu. Tijekom samostalnog rada nastavnici uenicima pomau, upuuju ih i kontroliraju. Navikavaju uenike da ako naiu na tekou da im se obrate pogledom. Uenici uvijek moraju znati rezultate svog rada metode upoznavanja s rezultatom unaprijed se upoznaju. Katkad uvode i

www.sajt.com.hr

natjecateljske elemente. Jedan od osnovnih zahtjeva je pravilan izobr zadataka. urba je esta pogreka u samostalnom radu. Uenici savjesnije pristupaju ako znaju da e nastavnik njihov rad kontrolirati zato on pregleda i biljenice koje su ogledalo rad uenika, a i nastavnika. U njih se obino zapisuje: 1. datum i tema sata 2. sve to se u toku sata zapisuje na plou 3. sve to nastavnik diktira ili izriito trai da se zapie 4. sve to uenici smatraju da im je potrebno pribiljeiti U niim razredima uenici ne samo uju i zapisuju novi leksik ve ga i glasno u reenicama izgovaraju. Svaki uenik na svakom satu mora neto izgovoriti. U razredima s velikim brojem uenika odgovaraju u koru. Vjebe u sredinjem dijelu sata: pripremni razgovor, odgovori na pitanja, prepriavanje tiva po planu, razgovor o tivu po kljunicama, saeto prepriavanje, jezina analiza, proirivanje teme... ZAVRNI DIO SATA Sastoji se od vjebi u kojima se u saetom obliku ponavlja ono to se radilo u prethodnim vjebama. 1. Zadavanje domaeg rada govorna vjeba povezana s ostalim u kojoj se razvijaju govorne vjetine i navike uenika, te se nastavlja i kod kue u samostalnom radu. Uenici su za odreeni stupanja paljiviji nego na ostalim vjebama. Ako se radi o vjebi u kojoj se u odreenoj mjeri samo ponavlja ono to se radilo u prethodnim vjebama s posebnom namjerom da se samostalni rad uenika produlji i poslije zavretka sata, ona spada u zavrni dio sata. Pravila: - Svaki domai rad treba organizirati kao govornu vjebu. - Nastavnik planira vrijeme. - Mora biti organski vezan uz gradivo. - Ne smije biti preteak.

www.sajt.com.hr

- Nastavnik mora objaniti uenicima to trebaju raditi, zbog ega, na koji nain i kakav treba biti rezultat. Najbolje je da se rjeavaju slini zadaci kao u prethodnim vjebama. - Naslov se upisuje u biljenice za domai rad (datum i zadatak). - Uenici osnovne kole rad kod kue izrauju 20-30 min. Domai rad je najee vezan za udbenik i radnu biljenicu. Moraju obuhvaati i svakodnevni ivot uenika. Provjeravanje domaeg sata se moe spojiti s animacijskom vjebom. Izrada domaeg rada mora biti samostalni rad uenika. Moe i u parovima, ali se u razredu moraju dogovriti s kim e ga izgraivati. Valja ga napisati isti dan kad je i zadan. 2. Saetak i isticanje odgojnog cilja dobar nastavnik osvjeuje kod uenika itav njihov rad i svaki pojedini jezini govorni element. Nastoji da uenici potpuno shvate nastavnog gradivo, optimalno usvoje, tono reproduciraju i vjeto primjenjuju u iskazivanju svojih misli na stranom jeziku. U kratkim, pravilnim reenicama, u saetom obliku ponovi ono to se radilo na satu. Cilj je saetka da ne ostane ni jedan uenik koji u kratkim crtama ne bi umio ponoviti to je na satu nauio. Nastavnik provjerava efikasnost svog rada, pravilnost planiranja i primijenjenih metoda. U saetku kratko i jednostavno najavljuje temu sljedeeg sata pobuujui interes. Odgojni cilj kako su se u tivu ljudi ponaali, to su radili, jesu li se trebali tako ponaati... Osvjetavanje odgojnih elemenata u vezi sa tivom esto se provodi na drugom ili treem satu obrade tiva, kada su uenici ve nauili novi leksik i nove strukture. Ne smije biti upadljiv, nametnut, ve mora prirodno slijediti iz situacije, biti formuliran tako da uenici osjete potrebu da iskau svoje miljenje. Ako postoje razliita miljenja treba ih iskoristiti za konstruktivnu govornu vjebu. ARIKULACIJA SATA (unutranja organizacija sata) Sastoji se od pravilnog rasporeda vjebi kao strukturnih elemenata sata. Svaki nastavni sat je kombinacija razliitih vjebi, uvjetovana nizom raznih faktora koje nastavnik uzima u obzir pri planiranju sata, npr. - tip sata - cilj i zadatak sata - broj vjebi - sadraj vjebi

www.sajt.com.hr

- znanje uenika i njihove govorne sposobnosti - suodnos raznih vrsta govorne aktivnosti u vjebama - kombinacija nastavnih metoda i spoznajnih postupaka - organizacija uenikog rada na satu... Nema nastavnika koji je u svom radnom vijeku ponovio isti sat zbog raznih nepredvienih situacija u razredu Nastavnik treba predvidjeti ne samo sadraj i metode ve i priblino trajanje svake vjebe da ih pravilno rasporedi u 45 min. Vjebe ne smiju biti pretrpane jezinim materijalom. Ako nastavnik planirane vjebe izvede tono do kraja sata, govorimo o pravilnoj artikulaciji. Pri nepravilnoj artikulaciji nastavnik moe zavriti sat pet ili deset minuta prije zvona pa se u pripremi za sat uvijek planiraju i dodatne vjebe (razgovor uenika i zapisivanje pojedinih odgovora na plou to rade srednji ili slabiji uenici utjee na razvijanje govornih navika i pismenu kulturu uenika). U artikulaciju sata spada i pravilno doziranje vremena izmeu poetnog, sredinjeg i zavrnog dijela sata. Sredinji dio traje tridesetak minuta, ali potrebno je tolerirati i vee otklone. Mora biti jasno artikuliran, govorne vjebe jasno izraene, moraju biti predvieni tekst, zadaci i metode obrade svake vjebe. Obino nastavnik na kraju sredinjeg dijela pogleda na sat da vidi koliko je ostalo do zvona. Susreu se i blok-sati. Nisu tipini za nastavu stranih jezika i u strunim kolama vie se organiziraju radi usklaivanja rasporeda sati. Mogu biti tetni. Da naue strani jezik, uenici bi ga trebali ee sluati, a blok-sati umanjuju tu mogunost. PLANIRANJE NASTAVNOG GRADIVA I PRIPREMANJE ZA SAT GODINJI PLAN Sastoji se od niza uzajamno povezanih etapa koje sve skupa tvore cjelovit sustav planiranja. Samo precizno planiranje kompletnog nastavnog materijala jami pravilnu organizaciju nastavnog rada. Sastavljaju se dva plana koji izlaze jedan iz drugoga i slue tome da se to tonije i pravilnije planira provedba pojedine nastavne teme i jedinice. Nastavnik izgrauje 1. godinji plan, 2. tematski plan. Nakon upoznavanja s nastavnim programom, paljivo prouava udbenik, radni prirunik za uenike, prirunik za nastavnike, dopunsku literaturu, TV-emisije, dijafilmove i sav ostali materijal kojim e se koristiti tijekom godine i nakon to je provjerio da li odgovaraju zahtjevima programa i broju tjednih sati, nastavnik sastavlja koncept godinjeg plana

www.sajt.com.hr

orijentacijsku shemu rasporeuje lekcije u udbeniku i ostali materijal po mjesecima. Kada je orijentacijski rasporedio nastavni materijal po mjesecima tijekom itave godine, nastavnik sastavlja godinji plan (globalni plan, makroplan). Godinji se plan obino sastavlja na poetku kolske godine za itavu godinu. Daje se kratka formulacija svih nastavnih tema, oznauju se naslovi svih programskih sadraja koji ulaze u temu, navodi sav jezini materijal koji se uz temu obrauje, kao i broj sati predvienih za obradu pojedine teme. Uz naziv teme, oznauje se i jezini (fonemski, leksiki, gramatiki, pravopisni, stilistiki) materijal koji se obrauje u pojedinim nastavnim temama. Jezini materijal ini sastavni dio lekcije i u udbenicima je posebno naznaen. Navodi se i broj sati potrebnih za obradu pojedine teme i oznauje u kojem se vremenskom roku, mjesecu i tjednu predvia obrada teme. TEMATSKI PLAN Na temelju izraenog godinje gplana nastavnik zapoinje detaljnije planiranje, mikroplaniranje. Sastavlja temtski plan (mikroplan, detaljni plan, precizni plan, operativni plan, kratkoroni plan). Sastavlja se za krae razdoblje unaprijed, za tjedan ili mjesec dana, od. dva mjeseca. Navodi se nasatvno gradivo koje ulazi u temu te odgojni i obrazovni ciljevi koji se obradom ele postii. Nastavno se gradivo rasporeuje po nastavnim jedinicama i vjebama. Planira se obrada novog jezinog materijala, razvijanje vjetina i navika usmenog i pismenog izraavanja, ponavljanje i provjeravanje ve nauenog izvanjezinog i jezinog gradiva koje se obraivalo u prethodnim temama, kao i sva nastavna sredstva i pomagala kojima e se nastavnik koristiti. 1. Tema navodi se opa tema kako je prikazano u godinjem planu, a u zagradama se mogu navesti i naslovi tiva i dopunskog materijala. 2. Cilj obrazovni (izvanjezini i jezini) i odgojni cilj sata. Izvanjezini obrazovni cilj obino je upoznavanje s novim sadrajima vezanim uz temu i odnos uenika prema tim sadrajima. Dio odgojnog cilja je razvijanje razliitih oblika ponaanja uenika prema tim sadrajima. U obrazovnom cilju treba uvijek naznaiti koje se govorne vjetine i navike razvijaju u radu s konkretnim jezinim materijalom. Planirajui obradu teme, nastavnik ima pred oima konkretan razred, uenike, i prema razini njihova znanja podeava obrazovni cilj, istiui svake godine razvijanje onih govornih vjetina koje e najoptimalnije pridonijeti uenju konkretnih jezinih sadraja u tom razredu. 3. Nastavna jedinica navodi se redni broj nastavne jedinice i tip sata (T-1 prvi ili drugi sat obrade tiva, T-2 sat stjecanja jezinih spoznaja, T-3 sat razvijanja vjetina i navika, T-4 sat ponavljanja). 4. Raspored programskog materijala upisuju se vjebe koje ine strukturu sata. PO poetne vjebe, SRED sredinje i ZAV zavrne.

www.sajt.com.hr

Navode se samo naslovi, a potrebne napomene iznose se u pripremi nastavnika za sat. 5. Nastavna sredstva izdvajaju se nastavna pomagala i sredstva.

TEMATSKI PLAN Nastavnik paljivo odabire i planira onaj jezini materijal koji e najbolje posluiti za obradu teme i realizaciju postavljenih ciljeva. Ne optereuje uenike nastavnim materijalom ve daje izbor koji e u najveoj mjeri osigurati optimalno izvrenje postavljenih zadataka. Planiranje zadataka prua nastavniku mogunost da razradi strukturu itavog niza sati, nastojei da oni budu to raznolikiji, da vodi brigu o rezultatima rada poslije svake obrade teme, da to paljivije organizira rad uenika, ponavljanjem u dubljim i kraim razdobljima... PRIPREMA ZA SAT Slijede iz planiranja nastavnog gradiva. Na osnovi razraenog tematskog plana nastavnik izrauje planove nastavnih jedinica, tj. izvodi pripremu za rad. Mora biti kratak i sadrajan. Upuuje na osnovnu strukturu sata, na njegov sadraj i metodiku izvedbe. Najprije se navodi tema, odgojni i obrazovni cilj sata i nastavna sredstva. Sredinje mjesto zauzima prikaz tijeka sata, pojedini dijelovi sata: poetni, sredinji i zavrni, ali ne kao u temtskom planu samo naslovi vjebi i jezinog gradiva, ve se u svakoj vjebi saeto daju najbitniji konkretni elementi vjebe, jezini materijal i nain njegove obrade. U rubrici tema navodi se samo onaj dio jezinog gradiva koji se odnosi na konkretan sat. U rubrici cilj oznauje se a) razlog upoznavanja uenika s odreenim izvanjezinim materijalom, b) praktini cilj obrade jezinog gradiva: razvijanje vjetina i navika itanja i pisanja, razvijanje govornog umijea, pismene kulture. Potrebno je istaknuti i odgojni cilj.

www.sajt.com.hr

Plan nastavne jedinice nastavnik nosi sa sobom u razred i dri pred sobom. Poslije sata unosi u rubriku zapaanja kratke napomene o tome kako je sat proveo, jesu li uenici svladali materijal, to je potrebno uiniti da se idue godine uklone nedostaci. KONSPEKT UZORNOG SATA ILI DETALJNA PRIPREMA ZA SAT U izvanrednim situacijama kad priprema za sat nije dovoljna da se u tijeku odravanja sata prikae rad nastavnika u svim pojedinostima, nastavnik pie detaljnu pripremu za sat ili konspekt uzornog sata. Uzorni sati su posebno pripremljeni sati na kojima se demostriraju suvremena nastavna dostignua, suvremene metode, metodski sustav, upotreba tehnikih i drugih pomagala. Odravaju ih stariji nastavnici kako bi prenijeli svoje iskustvo mlaim nastavnicima i nastavnicima poetnicima. Odravaju se na pedagokim seminarima, strunim teajevima, nastavnikim aktivima...na kojima se sastaju nastavnici iz raznih kola i prenose iskustva jedni drugima. Detaljna priprema za rad sastavlja se za svako uzorno predavanje. Sadri: glavu, tijek sata, plan ploe i primjedbe. Glava: opi podaci o satu. Potrebno je navesti ime nastavnika koji dri sat, razred i datum odravanja sata. Navodi se tip sata, nastavna jedinica u okviru nastavne teme, odgojni i obrazovni cilj, nastavne metode, nastavna pomagala, udbenik, prirunik za nastavnike, dopunski nastavni materijal i koritena literatura. Tijek sata: izlae se detaljno, oznaavaju se sve vjebe i metode rada, nain nastavnikova izlaganja, vrste razgovora, oblici ponavljanja, to i kada se zapisju na plou, koji se oblici rada primjenjuju... Ako se radi o metodi razgovora nastavnik s lijeve strane zapisuje pitanja, a s desne odgovore uenika to ne doputa da ih nepredvieni odgovori skrenu s teme. Svi nastavnici koji prisustvuju uzornom satu dobivaju po jedan primjerak konspekta, pa tijek sata prate i po predavanju i po konspektu. Sve ono to se tijekom sata zapisuje na plou, u konspektu se potcrtava. Plan ploe: zorno se prikazuje raspored napisanoga naploi tono po dimenzijama ploe u razredu u kojemu e se sat odrati. Ako se neto za vrijeme sata brie, nastavnik e to u konspektu oznaiti, a ako se brie itava ploa da bi se mogao napisati novi tekst, pokazat e to u konspektu tako da to oznai sa Plan ploe I, a ono to se pie poslije brisanja Plan ploe II. Na plou se moe zapisati samo ono to su uenici prije toga nauili u usmenom obliku. Grafikoj slici rijei treba prethoditi glasovna slika rijei. Za vrijeme zapisivanja na plou nastavnik nastoji svesti na minimum i utnju u razredu. Jo jednom ponavlja i glasno izgovara sve ono to zapisuje. Nastavnik planira i gdje e i to uenici

www.sajt.com.hr

pisati na ploi. Od njih trai da ono to piu glasno izgovaraju jer tada kontroliraju pogreke. Napomene: navode se dodatne vjebe koje je nastavnik planirao u sluaju da zavri rad koju minutu prije zvona. U konspekt se ne unose imena uenika koje nastavnik namjerava za vrijeme sata pitati, ali nastavnik prije sata mora pogledati koga eli ispitati. PRIKAZ ILI ANALIZA SATA Provodi se nakon uzornog sata. Obraa panju na nove metode , nove postupke i tehniku rada koju je primijenio na satu. Zatim se osvre na artikulaciju sata, istie to mu je na satu uspjelo po planu, a to nije te navodi razloge za to. Istie pozitivne i negativne strane. U analizi sata na prvom se mjestu razmatra da li je predava uspio uspostaviti kontakt s uenicima, da li ih je uspio zainteresirati, na koji nain, je li razred bio aktivan, kako su bile rasporeene vjebe, kakvi su bili prijelazi, je li je bilo zastoja. kakva je bila disciplina, je li sat na vrijeme zavrio...