Sadraj:

Sadraj:........................................................................................................................................1 UVOD.........................................................................................................................................2 ADOLESCENCIJA....................................................................................................................3 PROMJENE U ADOLESCENCIJI............................................................................................4 PROMJENE FIZIKOG IZGLEDA......................................................................................4 KOGNITIVNE PROMJENE..................................................................................................5 PSIHO-SOCIJALNE PROMJENE.........................................................................................5 PODFAZE ADOLESCENCIJE..................................................................................................6 RANA ADOLESCENCIJA....................................................................................................6 SREDNJA ADOLESCENCIJA..............................................................................................7 KASNA ADOLESCENCIJA..................................................................................................7 ZAKLJUAK.............................................................................................................................8 Postavljeni zadaci u adolescenciji i koji bi se trebali ostvariti............................................8 LITERATURA :.........................................................................................................................9

UVOD
Ovu temu sam izabrala iz razloga to je adolescencija vie nego bilo koji drugi period ivota, odreena sloenim meuodnosom biolokih, psiholokih i sociokulturalnih imbenika. U ovom periodu dolazi do znaajnih promjena fizikog izgleda, spolnog sazrijevanja i stjecanja spolnog, tjelesnog i osobnog identiteta, drutvenih i moralnih normi u ponaanju, osamostaljivanja i preuzimanja odgovornosti. Promjene u tim podrujima dogaaju se tijekom cijelog ivota no u adolescenciji su one najizraenije. Adolescencija je jedinstveno razdoblje u ljudskom ivotu, kada mlada osoba jednu ivotnu etapu zamjeni drugom ( iz djetinjstva u odraslu dob). Adolescent se susree sa nizom potekoa koje savladava da bi se ostvario kao jedinstvena linost. Izmeu ostalog, glavna zadaa je da se razdvoji od okrilja roditelja i zatienog vlastitog doma te izgradi identitet i ue u svijet odraslih upravo u toj dobi kada ima snanu potrebu za neovisnou.

ADOLESCENCIJA
Termin adolescencija dolazi od latinske rijei adolescare, to znai rati prema zrelosti. To je period izmeu djetinjstva i odrasle dobi koje se moe podijeliti na ranu, srednju i kasnu adolescenciju. Autori koji se bave periodom adolescencije ovaj period smatraju kao razvojno prijelazni period iz djetinjstva u zrelost. U ovom razvojnom periodu uglavnom je definirano ono to adolescent vie nije: nije dijete, ali niti odrasla osoba, nezrelost djetinjstva je prolo, a izazovi i mogunosti odraslog doba jo nisu ostvareni. U nekim kulturama postoji obred inicijacije kojima se javno obiljeava prelazak iz perioda djetinjstva u period odrasle osobe. U zapadnoj kulturi ne postoji obred inicijacije , ime je znatno oteano odreivanje poetka i kraja adolescencije, neki autori (prema Kimmel & Weiner, 1995.) predlau dva mogua pokazatelja za odreivanje trajanja adolescencije: a) bioloki uzrast ( promjene do kojih dolazi u biolokom razvoju organizma i koje su rezultat promjene hormonskog stanja organizma, kao to je razvoj kostura, pojava menstruacije kod djevojica, pojava sekundarnih spolnih odlika i dr.) b) socijalni uzrast ( negdje je to promjena dotadanje uloge u drutvu- od djeteta do partnera i roditelja ili od studenta do zaposlene osobe, a negdje je to formalni uzrast i oekivanja koje drutvo ima od ljudi koji su odreenog uzrasta- kada netko preuzme ulogu odraslog te ga drugi i o on sam sebe vidi tako. Autori koji se bave adolescencijom govore o tri perioda: 1) rana adolescencija ( od 12 do 15 godine) 2) srednja adolescencija ( od 15 do 17 godine) 3) kasna adolescencija ( poslije 17 godine) veina autora koja se bave adolescencijom slau se da je ovo period tranzacije tj. period promjena, neravnotee i razvoja koji slue kao most izmeu djetinjstva i zrelosti. Adolescencija je vrijeme otkrivanja tko ste i to sigurno nije lak zadatak u svijetu kojem danas ivimo. To je razvojna faza koja obuhvaa vremensko razdoblje priblino izmeu 10. i 22. godine ivota. Razdoblje velikih promjena , fizikih i psihikih koje izazivaju nestabilnost i oscilacije ( neukrotiv duh i mladenako uzbuenje koje se izmjenjuje s trenucima zlovolje, ljutnje i pojaane osjetljivosti) u raspoloenju i ponaanju adolescencija. Freudovim idejama o specifinim o specifinim zadacima adolescencije bi bili formiranje spolnog identiteta, ponovno nalaenje objekta ljubavi izvan obitelji i ujedinjavanje dviju sastavnica seksualnosti, njenosti i senzualnosti. Psiholog G. Stanley Hall prvi je opisao adolescenciju kao posebnu razvojnu fazu i dao joj sam naziv adolescencija. Okarakterizirao ju je kao razvojno razdoblje bure i oluje, pobune i nemira. Daniel Offer i njegovi suradnici glavni su zagovornici stava da adolescentni nemir nije nuna pojava normalnog adolescentskog razvoja. Adolescenti se osjeaju drugaije od onog kako su se osjeali kao djeca i sama ta razlika ih zbunjuje. Znaju da im se tijela mijenjaju, opaaju da su vie udljivi, te im nije jasno otkuda ta udljivost potie, prepoznaju da su im se osjeaji prema roditeljima promijenili i to ih esto uznemiruje. U pubertetu biologija kontrolira nas i nae tijelo, ne znamo tono kad e poeti ni koliko e dugo trajati i mada mislimo da znamo to e se desiti nita nas ne moe pripremiti na to kako emo se tono osjeati.

U pubertetu i hormoni utjeu na mozak, tjeraju nas da mislimo na nove stvari i na potpuno nov nain. Posljedice brzog odrastanja su konfuzija i prkos s kojim na kraju dobivamo emotivnu, psihiki i seksualnu zrelost. Kada doe vrijeme puberteta mozak je taj koji kontrolira sve. Hipotalamus ( pokreta snage puberteta) malena lijezda u centru mozga koja podeava i kontrolira udaljene dijelove tijela, distribuirajui efikasne kemikalije u krvi, a te kemikalije su hormoni. Hormoni u pubertetu mijenjaju ivot zauvijek. Estrogeni i testosteroni cirkuliraju svugdje od glave do pete te su glavi tereti puberteta. Djeca u pubertetu rade ono to je neophodno da bi izdrali do sljedee generacije, ue da bi postali dobri roditelji, poinju da se brinu sami o sebi i da prepoznaju odgovornost odraslog doba. Fiziki razvoj tinejdera ide mnogo bre od emotivnog sazrijevanja. Neuroznanstvenici otkrivaju da se mozak ne razvija samo u ranom djetinjstvu i ve i kroz adolescenciju te kroz 20-e i 30-e godine ivota. Adolescencija je definirana kao razdoblje ivota koje zapoinje s biolokim, hormonskim i psihikim promjenama puberteta, a zavrava kad pojedinac dostigne stabilnu, nezavisnu ulogu u drutvu. Jedno od podruja mozga koje se najvie mijenja tijekom adolescencije zove se prefrontalni korteks ( proporcionalno je mnogo vee kod ovjeka nego kod ijedne druge vrste, a ukljueno je u cijeli niz viih kognitivnih funkcija, poput donoenja odluke, planiranja, sprjeavanja neprimjerenog ponaanja, razumijevanja drugih ljudi i samosvijest). Period adolescencije je buran i zahtjevan, pun promjena i za djecu i za roditelje. To je vrijeme kada se ponaanje i emocije adolescenata takoer uzburkava, kada se traga za osobnim identitetom, ispituju osobne granice, biraju budue profesije, partner, uspostavlja psihosocijalni identitet. Pubertet je bioloki fenomen ovog razdoblje, a adolescencija psihiki.

PROMJENE U ADOLESCENCIJI
PROMJENE FIZIKOG IZGLEDA
U periodu rane adolescencije dolazi do brojnih promjena u tjelesnom funkcioniranju i fizikom izgledu, meu kojima su najznaajniji: - promjena hormonskog statusa organizma ( pojaano luenje spolnih hormona : testosterona i estrogena koji utjeu na razvoj jajne elije i spermatozoida i ubrzavaju metaboliki proces) - pojava sekundarnih spolnih karakteristika kao razvoj promjene hormonskog statusa - razvoj kostura , nagli porast visine i teine ove promjene su znaajne jer utjeu na nain na koji adolescenti opaaju sebe u ovom periodu. Djevojke ulaze u pubertet dvije godine ranije od djeaka. Posljednjih nekoliko desetljea prosjena pubertetska dob sniava se skoro etiri mjeseca svakih deset godina. Najupadljivi je nagli rast visine i teine koje esto dovodi do toga da se adolescent osjea nezgrapno i nespretnim pokuajima prilagodbe novonastalim promjenama. Oiti pubertetski znakovi su: dlakavost, rast grudi i irenje bokova kod djevojaka.

Brojna istraivanja dokazuju da su adolescenti osjetljivi na promjene tjelesnog ja , pogotovo ako se te promjene ne poklapaju sa onim to se u datoj kulturi smatra poenim izgledom ( Lerner & Krabenick, 1974.) Istraivanja dokazuju da su djeaci koji su kasnije razvili manje popularni meu vrnjacima, manje privlani suprotnom spolu i manje sigurni u sebe za razliku od onih koji su se razvili ranije. Djevojice koje se razviju prerano imaju problem u adaptaciji i esto su nesigurne i povuene, iako ih sredina prihvaa. Djevojice koje se kasnije razviju, uklapaju se u stereotip o njenim i slabim enama i zbog toga imaju manje problema u prilagoavanju.

KOGNITIVNE PROMJENE
U periodu adolescencije dolazi do kvalitetnog skoka u intelektualnom razvoju, prelazak sa konkretnih na formalne operacije. Karakteristike formalnog razmiljanja su: - sposobnost apstraktnog miljenja - vea fleksibilnost u miljenu - pojavljivanje dimenzije budunosti - pojavljivanje dimenzije mogueg Pred njima se otvaraju filozofski, politiki, estetski, duhovni svjetovi na nain koji su nedostupni djeci. Adolescenti jasnije sagledavaju svoj unutarnji, intrapsihiki i vanjski, stvarni svijet i uviaju njihove sloenosti. Za razliku od djece oni prihvaaju i opaaju dvosmislenost i nedoreenost. Roditelje vide u drukijem svijetlu. Normalno adolescentno ponaanje: - da diskutiraju radi dokazivanja - da budu u centru panje - da stalno trae greke odraslima - da esto budu dramatini

PSIHO-SOCIJALNE PROMJENE
Prema Muss, 1996., pet pitanja koje se odnose na kljune apekte socijalne kognicije: 1. to druga osoba vidi? 2. to druga osoba osjea? 3. to druga osoba misli? 4. to druga osoba namjerava? 5. Kako druga osoba izgleda? Rano razdoblje adolescencije, od 11 do 16 godina, je razdoblje u kojem je fiziki i psihiki pritisak intenzivni, kada su sukobi u obitelji najei i kad je adolescentov osjeaj nesretnosti i sumnje u samog sebe akutan. U kasnijem razdoblju adolescencije, udljivost, razdraljivost i samo-svjesnost su smanjeni, a potraga za osobnim identitetom je pojaana. Potrebno je vrijeme da

adolescent razrijei krizu identiteta te da pronae potrebne uloge, stavove, socijalne veze i profesionalnu orijentaciju. Adolescenti se suoavaju sa zadatkom postizanja autonomije od obitelji. Oni testiraju granice svojih roditelja i spremni su na borbu kad roditelji pokuavaju kontrolirati njihovo ponaanje. Sukobi izmeu adolescenata i njihovih roditelja se zbivaju u svakoj obitelji, ali u pravilu nestaju kako se adolescenti pribliavaju 18. godini. Roditelji i tijekom adolescencije imaju znaajan utjecaj na mlade. Koliina emocionalne podrke koju pruaju utjee na to kako e uspjeno njihova djeca adolescenti razrijeiti krizu identiteta. Adolescenti provode mnogo vremena s prijateljima. tovie, u tom razdoblju postaju bliski s prijateljima vie nego s roditeljima. Kako tee razvoju svog identiteta i testiraju vrijednosti svojih roditelja u odnosu na vrijednosti prijatelja, obraaju se vrnjacima i roditeljima za razliite stvari. U dobi od 19 godina, veina adolescenata se manje konformira i s roditeljima i prijateljima te postaje nezavisnija. Mali broj adolescenata su poinitelji teih kaznenih djela. U pravilu se radi o onima koji imaju ozbiljne potekoe, koje su posljedica destruktivnih i nasilnih obrazaca komunikacije u obitelji i nedosljednog ili nedovoljnog roditeljskog voenja. Dio adolescenata u situacijama kad im se rjeavanje problema ini nemogue i kad im je sve beznadno pokuava samoubojstvo. Pokuaji samoubojstva su visoko povezani s depresijom adolescenata koja esto prolazi nezamijeeno. Iako promjene raspoloenja u adolescenciji mogu biti dramatine, u cjelini veina tinejdera iskazuje da je openito zadovoljno i sretno te ima dobro samopouzdanje. Psihike promjene u adolescencije se opisuju kao prijelazno razdoblje koje vodi do nepovratnog prijelaza iz djetinjstva u odraslost. Odbijanje tijekom adolescencije vlastitog tijela, znai da se osoba nepovratno odbija identificirati sa roditeljem istog spola. Ovakvo rjeenje moe utjecati na izbor partnera. Sloen i sklizak je put do kraja adolescencije i prijelaz u mladu odraslu dob. Kronoloki naputanje adolescentne dobi nije nuni dokaz postignute razvojne zrelosti. Bernfeld i kasnije Blos nazvali su neuspjeli ne uspjeli zavretak adolescencije sindromom produene adolescencije. Normalni prolaz kroz adolescenciju ukljuuje izvjesnu mjeru poremeaja, kako osjeaja i stavova unutar samoga sebe, tako i u odnosima prema drugima. Mladi ljudi stjeu novi doivljaj sebe i svojih fizikih, emocionalnih i mentalnih sposobnosti, ukljuujui doivljaj vlastite individualnosti i osobne vrijednosti.

PODFAZE ADOLESCENCIJE
RANA ADOLESCENCIJA
Pristigla je kad djeca poinju osjeati nove tjelesne senzacije ( brojne fizike promjene koje ukazuju na to da vie nisu djeca i kad ponu misliti i razumijevati svijet na drukiji nain od onog u djetinjstvu). Rani adolescenti razmiljaju o znaenju ivota, prirodi smrti, prolaznosti vremena i drugim pojmovima na nain koji se jako razlikuje od onih u djetinjstvu. Takoer vide sebe i roditelje na drukiji nain. Postaju sve vie svjesni kakvi roditelji mogu ili ne moraju biti to mogu ili ne moraju imati.

Adolescenti ove dobi imaju poveanu sposobnost sagledavanja to se stvarno dogaa, a ne ono to bi eljeli da se dogaa. Proces naputanja idealizacije ( roditelji, prijatelji i oni sami djeluju manje idealnim, odbacuju samozavaravanje i iluzije djetinjstva) vrlo je bitan i u psihikom smislu pokree adolescentovo izlaenje iz djetinjstva. Proces naputanja idealizacije predstavlja vaan narcisitki pomak koji se odvija u ranoj adolescenciji. Adolescenti moraju okrenut panju na sebe jer to od njih zahtjeva temeljne promjene, misli i reakcije, te imati povjerenje u unutarnje procese kako bi mogli autonomno funkcionirati. Bez povjerenja u njih morali bi se stalno oslanjati na gledite, miljenja i vjerovanja drugih. Bliski odnosi s roditeljima su zamijenjeni sa odnosima sa najboljim prijateljima. Rani adolescent moe sebe i roditelje doivljavati na drugaiji, zreliji i sloeniji nain. Odnosi s prijateljima mogu privremeno biti vrlo snani i pretjerano idealizirani.

SREDNJA ADOLESCENCIJA
Glavna potreba je da se adolescent osjea vrsto ukorijenjeno meu vrnjake, specifina drutvena okruenja i kolu. Najbolja prijateljstva ostaju dalje znaajna, meutim sve vie ustupaju mjesto lojalnosti grupi ( noenje odreene vrste odjee, sluanje iste glazbe, ukljuivanje u odreene sportske aktivnosti i sl.). Srednji adolescenti jako ive u sadanjosti. Vie su usmjereni individuaciji. Istraivanju sebe na nain koji e dati specifinost njohovim predodbama o sebi samima. Nastoje upoznati ono to je unutar njih kroz sanjarenja, fantazije i razne oblike pisanja. esto je to razdoblje velike kreativnosti. Adolescenti ove dobi jako su svjesno onoga to su ostavili iza sebe. Proces alovanja je jako karakteristian za srednju adolescenciju iz koje esto potie mrzovolja. Novi odnos za kojim traga adolescent u srednjoj adolescenciji su odnosi s vrnjacima mukim i enskim ( druenja u mijeanoj grupi prijatelja). U ovoj dobi mnogi se adolescenti zaljubljuju i poinju odlaziti na spoj. Blos navodi da je zaljubljivanje u srednjoj adolescenciji jedan od naina suprotstavljanja usamljenosti izazvanoj odvajanjem od roditelja. Srednji adolescenti bolje su upoznati sa svojim tijelom, osjeajima, osjetima i snovima. Bolje koriste promjene u procesu miljenja i svjesni su seksualnih impulsa i tjelesnih dijelova. Bolje su upoznati sa drutvenim ivotom. Osjeaju se samosvjesnijim i sposobnijim.

KASNA ADOLESCENCIJA
Poinju na sebe gledati kao na osobe i esto razmiljaju o tome tko i kakvi bi eljeli biti i koji im odrasli imponiraju i zbog ega. Nastoje se odlikovati prema osobinama koje zamjeuju u odraslima koji im imponiraju. Pojaavaju se sposobnosti tonijeg opaanja realiteta. Razvijajui ego sve su sposobniji za sve veu sloenost u opaanju. Upoznati sebe primarni je zadatak ove faze, a to znai koje se slike o sebi doivljavaju stvarnim. Kasni adolescent esto postaje svjestan injenice da je seksualno ujedinjenje u odnosu u kojem postoji emocionalna bliskost. Kraj adolescencije vrlo je teko odrediti, kako adolescentu tako i onima oko njega. Razvoj je kao i uvijek neujednaen. Posljednje podruje u kojem pojedinci osjeaju da su dosegli odraslost esto je podruje vlastite primarne obitelji.

ZAKLJUAK
Postavljeni zadaci u adolescenciji i koji bi se trebali ostvariti
Stvaranje i prihvaanje seksualnog identiteta Seksualno probueno tijelo postaje izvor opasnosti i strahova jer nad njime nemaju kontrolu. Tekoe u stvaranju i prihvaanju slike vlastita tijela se manifestiraju masturbacijom i strahovima od nje. Vlastito tijelo kao da pripada nekome drugom ili kao da ne postoji. To je vidljivo u autodestruktivnim ponaanjima usmjerenima prema tijelu (bulimija, anoreksija, suicidi, uzimanje droga, sl.). Separacija (emocionalna) od roditelja Psihika energija i osjeaji koji su bili usmjereni prema roditeljima se s njih povlae. Ti se osjeaji preusmjeravaju prema vlastitom egu, prema vrnjacima istoga spola (prijateljstva) a kasnije heteroseksualno. Odvajanje od roditelja je bolan proces propraen reakcijom alosti. Osim usmjeravanja prema vrnjacima adolescent traga za idealima. Smanjenje ovisnosti o grupi vrnjaka i uvrivanje strukture linosti identifikacijom Ovisnost o grupi vrnjaka je vea to je adolescent nesvjesno vie vezan za roditelje, a smanjuje se zavretkom separacije od njih. Putem pripadnosti grupi vrnjaka adolescent uvruje svoj seksualni identitet, separaciju od roditelja i strukturu svoje linosti. Kada to odradi adolescent je spreman za partnerski odnos, gdje je dovoljna jedna osoba, a ne cijela grupa. Stabilizacija i konsolidacija autentinog selfa (sveukupni tjelesni,psiholokiemocionalni i socijalni doivljaj sebe) U adolescenciji se formira seksualni identitet. On bi se trebao integrirati s bazinim identitetom u autentini self doivljaj vlastite osobitosti i posebnosti.

LITERATURA :
1. Erikson, E. (1976): Omladina, kriza, identifikacija. Titograd: NIP Pobjeda 2. Kimmel, D.C., & Weiner, I.W. (1995): Adolescence- A Developmental transition, New York: John Wiley & Sons, Inc. 3. Lackovi-Grgin, Katica (2006): Psihologija adolescencije. Naklada Slap, Jastrebarsko 4. Lerner, R. M. & Karabenick, S. (1974): Physical attractiveness, body attitudes and self-concept in late adolescents, Journal of Youth and Adolescence 3: 7-16 5. Muuss. R.E. (1996): theories of Adolescence, New York: McGraw-Hill