Grozdanin kikot je roman (pjesma, poema, skaska) ili ak zapis o starosjedilakom idealu prolosti u kome je Humo pokuao da spoji

i same idejni fantazmagorini impuls nastalim na impresivnoj unutarnjoj osnovi sa materijalistikim, tjelesnim porivom i doivljajem jasnog dodira ivota i prirode. Svakog proljea i ljeta raa se strast i ljubav, jesen je gasi i potapa u nitavilo praznine i upljih dana i dugih noi bez slasti. Pisac je, ini se, u jednom dahu izlio sve svoje duboke misli, bolnost jednog nedoivljenog ivota, njegovu potencijalnu jainu i istrajnost, ali i muku neminovnosti, prizvuk pada i konanog sunovrata. Humo je, naravno, primao i prihvatao uticaje i sugestije svog vremena, pokuavajui se uklopiti u trenutnu literarnu masu koja je u to trusno doba nadilazila iz vie pravaca razbijajui stare i forsirajui avangardne knjievne novotarije. No, unato tome, on se kao literat i umjetnik profilirao sopstvenim eksperimentisanjem s namjerom da zasebno i beskompromisno predoi svoju intimnu viziju ivota i umjetnosti. Tako je u njegovom djelu, uglavnom, nadvladana neposredna rezonanca nametanja sa strane silinom svoje originalnosti i linog ispovijednog individualizma koji je za rezultat imao stvaranje osobne poetike prepoznatljive po obliku i ideji koja nije doputala parafrazu, ostavljajui ga usamljenog na zvjezdanom nebu knjievnosti.Hamza Humo se rodio 30. decembra 1895. godine u Mostaru gdje je pohaao mekteb, Grozdanin kikot je roman (pjesma, poema, skaska) ili ak zapis o starosjedilakom idealu prolosti u kome je Humo pokuao da spoji i same idejni fantazmagorini impuls nastalim na impresivnoj unutarnjoj osnovi sa materijalistikim, tjelesnim porivom i doivljajem jasnog dodira ivota i prirode. Svakog proljea i ljeta raa se strast i ljubav, jesen je gasi i potapa u nitavilo praznine i upljih dana i dugih noi bez slasti17. Pisac je, ini se, u jednom dahu izlio sve svoje duboke misli, bolnost jednog nedoivljenog ivota, njegovu potencijalnu jainu i istrajnost, ali i muku neminovnosti, prizvuk pada i konanog sunovrata. Humo je, naravno, primao i prihvatao uticaje i sugestije svog vremena, pokuavajui se uklopiti u trenutnu literarnu masu koja je u to trusno doba nadilazila iz vie pravaca razbijajui stare i forsirajui avangardne knjievne novotarije. No, unato tome, on se kao literat i umjetnik profilirao sopstvenim eksperimentisanjem s namjerom da zasebno i beskompromisno predoi svoju intimnu viziju ivota i umjetnosti. Tako je u njegovom djelu, uglavnom, nadvladana neposredna rezonanca nametanja sa strane silinom svoje originalnosti i linog ispovijednog individualizma koji je za rezultat imao stvaranje osobne poetike prepoznatljive po obliku i ideji koja nije doputala parafrazu, ostavljajui ga usamljenog na zvjezdanom nebu knjievnosti.osnovnu kolu i gimnaziju. 1914. godine interniran je u Maarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je sluio kao pisar i tuma u bolnici u Beu. Nakon rata vraa se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studij historije umjetnosti u Zagreb, potom u Be i konano u Beograd.u Huminom romanu centralni motiv izraen kroz mitsko-simbolinu predaju o (ne)sretnim paganskim ljubavnicima Grozdanu i Grozdani koji se sezonski, sa pojavom prvih proljetnih slika, bude da bi svoju ulnu zanesenost stopili sa prirodom i njenim elementima, do jeseni, u kojoj se gube u sivilu zajedno sa posljednjim suncem, zbrisani hladnim kiama sa lica zemlje, parafrazirajui stari mit o Persefoni.Humo ovo djelo izlae pukim, neobaveznim ostvarenjem, bez normativa i distance, prezentujui svoju knjievnu poruku u svoj svojoj punoi ve na poetnom planu osobenog umjetnikog izraza koji mu prua ogromne mogunosti na planu ekspresivnosti, elementarnosti i literarno-umjetnikog oblikovanja. Humin stilski i jeziki knjievni iskorak je ogoljen, jednostavan, razumljiv, iskonski jasan. Njegov sintaksiko-leksiki sklop je direktno odreen, racionalan u svojoj reduciranosti, elementaran u relativnoj formalnosti svog izraza i sadrajan u nizu inilaca koji stoje u uzajamnoj povezanosti, predoavajui intimnu harmoniju pievog umjetnikog slikanja stvarnosti i njegovog pogleda na svijet. Sve je svedeno na individualne simbole i osobna naela gradirajui raznoliki dijapazon osjeaja od mitskopastoralnog do tragike. Stilskim i eufonijskim sredstvima, zvukovnim kontrastima i akustinim pasaima boje i ritma Humo svojom specifinom stiliziranom intonacijom

podvlai optiku predmetnost pojedinih pojmova i naglaava njihovu udarnu pripovijednu stamenost, jednostavnost jezike konstrukcije i impresiju deskripcije. Poetska struktura djela je time nametnula odreenu muzikalnost i zasebnu skalu boja i zvukova koji se zasnivaju na jaini i elementarnoj sugestiji jezika, odraavajui univerzalnu jeziko-stilsku pokretnost i centralnu kompozicijsku skladnost. Od 1923. godine ureuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je asopisa Gajret, a potom sve do rata novinar je Politike. Drugi svjetski rat provodi u Cimu kod Mostara. Od 1945. godine ureuje bonjaki list Novo doba, potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetnike galerije. Po motivima romana Adem abri snimljena je televizijska serija pod nazivom Koe. Umro je u Sarajevu 19. januara 1970. godine.

Bibliografija Nutarnji ivot. Pjesme. Mostar, 1919. Strasti. Pripovijetke. Beograd, 1923. Grad rima i ritmova. Pjesme. Geca Kon. Beograd, 1924; - 2. izd. Svjetlost. Sarajevo, 1975. Sa ploa istonih. Pjesme. Beograd, 1925. Grozdanin kikot. S. B. Cvijanovi. Beograd, 1927; - Seljaka knjiga. Sarajevo, 1953; 1956; 1958; 1962; - Trunkener Sommer. Uebers. B. Jaenchnichen. Berlin, 1958; Frankfurt a/M, 1961; 1962; - Svjetlost. Sarajevo, 1962; - Trunkener Sommer. Dortmund, 1968; - Grozdanin kikot. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1983; 1984; 1989. Pod rvnjem vremena. Pripovijetke. Sarajevo, 1928. Od prelaza na Islam do novih vidika. Rasprava. Sarajevo, 1928. Sluaj Raba slikara. Novele. Sarajevo, 1930. Pripovijetke. Srpska knjievna zadruga. Beograd, 1932. Ljubav na periferiji. Pripovijetke. Beograd, 1936. Zgrada na ruevinama. Roman. Beograd, 1939. Za Tita. Pjesma. Sarajevo, 1946. Pjesme. Sarajevo, 1946. Hasan opanar. Pripovijetke. Sarajevo, 1947. Adem abri. Svjetlost. Sarajevo, 1947; 1951. Poema o Mostaru. Sarajevo, 1949. Tri svijeta. Drama. Sarajevo, 1951. Periieva ljubav. Pripovijetke. Sarajevo, 1952. Izabrane pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1954; 1968. Hadijin ma. Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1955; 1964; 1967. Sabrana djela. Knjiga I-VI. Izbor, redakcija i predgovor Muhsin Rizvi. Svjetlost. Sarajevo, 1976. Jablan do neba. Pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1980. Izbor iz djela. Veselin Maslea. Sarajevo, 1982. Naziv : grozdanin kikot Ime autora : hamza humoBiografija i bibliografija autora : hamza humo se rodio 30.12.1895 godine umostaru gdje je pohadao mekteb onsovnu skolu i gimnaziju. 1914 godineinterniran je u madarsku , a 1915 je mobiliziran u austrisku vojsku. Do kraja rata je sluzio kao pisar u mostaru , a potom odlazi u zagreb a potom i u bec i konacnou beograd. Umro je u sarajevu 19.januara 1970 godine

Historisko kulturolosko okruzenje : radnja ovog djela odvija se za vrijemepiscevog zivota tj u periodu izmedu 18951970 Tema : U ovom djelu se govori o ljepom seoskom zivotu. Sie : ovo djelo napisano je hronoloski , i u Ich formi jer je pisac jedan odprisutnih likova. Ideja : Sve bude i prode! Analiza glavnih likova : citati ozrene za mila boga , sto lezis tu ! cujem necijiglas jesili ti ono nocas plakao ozrene ? ne to ja sigurno nisam biioOzren je glavni lik ovog djela on je ljeto provodio na selu dok je ostali periodprovodio u gradu. Voli jo je da pije i posebno je volio ivanku. Pored vina rakije idrugi alkoholnih pica voli je i dobro drustvo i opusten nacin zivota. Analiza sporedni liokova : citati kcerka je starog vodenicara matise ha haha pa bog s tobom ta ja sam udovicaIvanka je kcerka starog vodenicara matise , bila je jako valjana i ljepa djevojka inju je ozren jako volio i svidala mu se . pored ljepote bila je i jako valjana i vodila je krave na ispasu