STAROSLAVENSKI JEZIK I HRVATSKO GLAGOLJATVO Nazivi: - starocrkvenoslavenski - starobugarski - staromakedonski Crkvenoslavenski- u crkvenoj uporabi, no najstariji dokument Baanska ploa

jest darovnica. Starobugarski- istiu bugarski slavisti kao temelj na kojem su nastali ostali slavenski jezici. OPESLAVENSKI KNJIEVNI JEZIK 1. PREDNOST- ukazuje na irinu, pripadnost svim Slavenima 2. NEDOSTATAK- dolazi do mijeanja sa opim pojmom slavenskoga jezika, PRASLAVENSKI- iz kojega su nikli svi slavenski jezici. - nije bila dovoljna naglaena razlika izmeu opeslavenskog i praslavenskog jezika - staroslavenski jezik najraireniji i najopenitiji, te je bio i najrasprostranjeniji ZATO UIMO STAROSLAVENSKI JEZIK? 1. zato to je to najstariji slavenski knjievni jezik, koji je zapisan u 9. st. prijevodi s grkog jezika (prijevodi crkvenih kanonskih knjiga) - slavensko pleme oko Soluna (ak doli do Krete u selidbi 5./6. st. - Solun- drugi grad po veliini u Bizantskom carstvu,nisu smjeli u grad ali je postojala trgovina - IRIL i METODA- su bili Grci, otac Leon koji je bio glavni zapovjednik vojske grada Soluna. Njihova majka Marija, prema pretpostavkama je bila slavenka- tako bi im slavenski bio materinji jezik - Razlikovati svakodnevni od knjievnog jezika, stoga je Kostantin iril imao velikih problema u prijevodima (morao stvarati nove rijei, sintaksu i ostalo). - Panonska teorija o postanku slavenskog jezika osporena je znanstveno. - PISMO- sloili iril i Metoda, oni su sloili ne stvorili, prvo slavensko pismo (no to moe biti glagoljica ili irilica) - Starija je obla, a ne uglata - BAROMIEV BREVIJAR- 1493. (poetak pslatira) - HRVOJEV MISAL- 1404. Hrvoja Vukia Hrvatinia ovaj misal posjeduje najljepe ilustracije od svih glagoljskih knjiga (original se nalazi u Carigradu) 2. Zato to su prvi tekstovi zapisani slavenskim jezikom- glagoljica i glagoljatvo kolijevka hrvatske pismenosti, knjievnosti i kulture BAANSKA PLOA- na krsni list, ima 13 redaka tekstova

STAROSLAVENSKI KANON A) Spomenici pisani glagoljicom:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

KIJEVSKI LISTII (Ki) ZOGRAFSKO EVANELJE (Zo) MARIJINO EVANELJE (Ma) SINAJSKI PSALTIR (Pas, Ps, sin) ASSEMANIJEVO EVANELJE (Ass) SINAJSKI MOLITVENIK (Sin ) KLOEV GLAGOLJA (Clo) BOJANSKI PALIMPEST (Boj, Bojan) MAKEDONSKI LISTII (Ri)

B) Spomenici pisani irilicom: 1. SAVINA KNJIGA (Sa) 2. SUPRASALJSKI ZBORNIK (Supr) 3. ENINSKI APOSTOL (Enin) Meu fragmentima vaniji su: a) Listii Undoljskoja (Und) b) Hilandarski odlomci (hds) c) Zografski listii (Zi) d) Listii Iljinskoga(Il) e) Hilferdingov listi (Hdg) f) Psaltir slucki (Ps Sl) 1. KIJEVSKI LISTII -najstariji staroslavenski tekst 9. st. - nemamo niti jedan original, imamo samo prijepise (100 200. god po 11. st. , kraj 10. st. obla glagoljica). - ime je dobila po Kijevu, glavnom gradu Ukrajine KIJEVSKI LISTII- najstariji kanon pisan na glagoljici, potjee krajem 10. i poetkom 11 st. Ubraja se u najstariji staroslavenski tekst, pisan je oblom glagoljicom. -ANTONIN KAPUSTIN- u Jeruzalemu pronaao i dao knjievnoj kijevskoj duhovnoj akademiji. - SREZNEVSKI- 1874. godine objavio i nainio prvo izdanje - JAGIEVO IZDANJE- 1890. godine Varadin, Vatroslav Jagi - 1983. godine FOTOTIP (FAKSIMIL) - JOSIP HAMM- 1979. tvrdi da su kijevski listii falsifikat - eko moravska redakcija Kijevskih listia ASSEMANIJEVO EVANELJE- staroslavenski kanon, preslikan, pisan oblom glagoljicom, pripada meu najstarijim slavenskim tekstovima. Ime je po prezimenu talijanskog sveenika, koji je otkrio. 2. ZOGRAFSKO EVANELJE- ime je dobilo po zografskom samostanu, na Svetoj Gori (Atosu), bugarski samostan- pronaao ga hrvatski knjievnik i diplomat Antun Mihanovi 1843. godine. - sadri 303 lista, prvih 288 pisano je glagoljicom - najstarije staroslavensko tetra evanelje pisano potkraj 10. ili poetkom 11. st. u Makedoniji - kalueri su ga 1860. godine poklonili ruskom caru Aleksandru II., i danas se uva u Petrogradu.

1879. godine u Berlinu izdao ga je V. Jagi, to je izdanje ponovljeno fototipski u Grazu 1954. godine. - Jezini je spis neujednaen vie starine sadri u drugom dijelu - Pokazuje veu starinu u podruju glasova (rjee su dijelu rukopisa dolazi do asimilacije jerova) - Manje starine uva na razini morfologije i sintakse -TETRAEVANELJE- knjiga u kojoj su skupljena potpuna evanelja i poredana po autorima - od staroslavenskih tekstova takvi su ZOGRAFSKI KODEKS i MARIJANSKI KODEKS - APRAKOS evanelje (izborno evanelje), ono to je danas evanelistar 3. MARIJANSKO EVANELJE (Ma) - prepisiva ovoga etveroevanelja bio je tokavskog podruja i to onoga dijela gdje je vladao istoni obred - ime nosi po manastiru, zapravo SKITU- je termin za prebivalite pustinjaka, isposnika - pronaao ga je GRIGOROVI, i ponio sa sobom u Rusiju, a danas se uva u Moskvi - tekst potjee iz 11. stoljea. - Izdao ga je V. Jagi u Petrogradu 1883. godine - Fototipsko izdanje 1960. godine u Grazu - U Jagievu izdanju prikazan je jezik spomenika na temelju zamjena - Jagi je zakljuio da je rukopis mogao nastati na hrvatskom ili srpskom podruju 4. ASSEMANIJEVO EVANELJE - ovo evanelje sadri perikope- dijelove koji se itaju u Crkvi - na kraju MENOLOGIJ- kalendarij- u kome se spominju sveci- Dimitrije, Teodor, Klement, - pismo krajem 10. st., u Makedoniji- najljepa staroslavenska knjiga - 1736. u Jeruzalemu pronaao talijanski isusovac J. ASSEMANI, a danas se nalazi u Vatikanskoj knjinici - stari Slaveni pisali na pregameni 5. SINAJSKI PSALTIR - sadri cijeli psaltir, prepisan u 11. st., iz starije matice u zap. Makedoniji - ime dobio po Sinajskoj gori, gdje se danas uva u grkom manastiru sv. Katarine - pisanje velikih slova je nejednako, pa se zakljuuje da je spomenik pisalo vie pisara 6. SINAJSKI MOLITVENIK - spomenik je u 11. st., prepisan glagoljicom u Makedoniji - sadri 103 lista, uva se u manastiru sv. Katarine na Sinaju - tamo ih je naao prvi profesor slavistike na Zagrebakom sveuilitu- EH L. GEITER 1880. godine i objavio ih 1882. godine u Zagrebu - 1941. izdano je u Ljubljani fototipsko izdanje - 1942. izdano irilino izdaje - pisan je najstarijim slavenskim knjievnim jezikom- staroslavenski, dok su molitvenici na narodnim jezicima doli tek u 14. st.

7. GLAGOLITA CLOZIANUS - sauvano je samo 14 listova kodeksa, koji je napisan u 11. st. i tada je imao vjerojatno 552 lista - na sauvanim stranicama nalazi se 5 homilija, od kojih su 4 poznate iz drugih staroslavenskih tekstova (autori su im: Ivan zlatousti i Epifanije) , a jedna je sauvana sama u CLO i poznata po imenu - pokazuje se da je autor sv. Metoda , pa se naziva po njemu - tih 12 listova se uva u tridentu, a 2 u Innsbrucku - kodeks je dobio ime po grofu PARISU CLOZU, koji je bio njegovim vlasnikom u prvoj polovici 19. st. 8. SAVINA KNJIGA - 129 listova pisano irilicom - sadri nepotpun evanelistar i sinaksar - tekst je prepisan iz starije glagoljske matice u 11. st. u sjeveroistonoj Bugarskoj - pronaao ga je i prvi izdao SREZNJEVSKI 1868. godine u Petrogradu 9. SUPRASALJSKI ZBORNIK - najvei sauvani staroslavenski kodeks - pisan je u istonoj Bugarskoj polovinom 11. st. , a naao ga je 1823. god., kanonik MICHAL BOBROWSKI u bazilijanskom samostanu u Supraslu - poslao ga je u 2 dijela Kopitaru, da ga on izda PRADOMOVINA SLAVENA Praslavenski jezik je jezik ishodite- onaj koji je bio zajedniki svim Slavenima u pradomovini. -trajao je 1500. pr. Kr. do 500. po. Kr., ivio i trajao oko 2000. godina - u suzajednitvu s baltikim jezicima - BALTO- SLAVENSKA ZAJEDNICA- 3000. 2000. godine pr. Kr. - 1800. godine Slaveni se odvajaju od Balta- pa tako i jezik - indoeuropski prajezik (7000. god. pr. Kr. )- mlae kameno doba postojao prije balto- slavenskih jezika (podruje od ludije do Rajne) - sjeveroistoni obronci Karpata, ire podruje izmeu Visle i Dujepra) - pjesnika slika- MICKIEWIA- ptica koja sjedi na Karpatskoj gori, jednim krilom udara po Baltikom moru, a drugim po Crnom moru PRVE VIJESTI O SLAVENIMA nemamo nikakvih materijalnih ostataka SKITI- Crno more ALTAJ U 5. st. pr. Kr. HERODOT- Historia- SKITI GEORGOI- Skiti ratari, neki povjesniari vide u tim Skitima pretke Slavena U 1. i 2. st. po. Kr.- PLINIJE STARIJI, TACIT- rimski povjesniari i PTOLOMEj- aleksandrijski geograf- podruje rijeke Visle VENEDI U 6. st. dva bizantska povjesniara PROKOPIJE i SIMOKATT, piui o Slavenima rabe dva naziva ANTI i SKLAVINI

551. godine bizantski povjesniar IORDANES- Historija Gota, latinski jezik, tri naziva za Slavene: ANTI, SKLAVINI i VENEDI

-raspad praslavenske zajednice: - juno od svoje pradomovine: SKLAVINI - istono od svoje pradomovine: ANTI - zapadno od svoje pradomovine: VENEDI 1. BALTI- najznaajniji susjedi, baltoslavenska jezina zajednica 2. IRANCI- teorija o iranskom podrijetlu Hrvata (perzijski kralj Darije Horvatoi) 3. GERMANI- znatna razlika u kulturi i mentalitetu 4. KELTi, ILIRI, TRAANI- manje doticaja SEOBA SLAVENA, 5. 7. st. povijesna injenica od velikog znaenja za budunost Europe

TO JE NAVELO SLAVENE NA ODLAZAK IZ PRADOMOVINE? 1. 2. 3. 4. Veliki demografski rast, nove ispae? Nekom silom gurnuti preko granica? Privlana snaga bljetavila rimskih gradova? Jai narodi rasprili ih na sve strane?

POVIJESNE INJENICE GOTI- u 2. i 3. st. prelaze preko Slavenskog podruja HUNI- u 4. i 5. st. AVARI- u 6. i 7. st. - tako se najlake moe objasniti odlazak Slavena iz pradomovine i njihovo rasprenje - razilaenjem naroda dolazi i do razilaenja jezika- u tri skupine - jezik koji su napravili sv. Braa, razumljiv je svim Slavenima - na Boi 800. godine Karlo Veliki okrunjen za kralja Zapadnog rimskog carstva (rije kralj od imena Karla velikog) - 812. godine potpisan mir izmeu Franake drave i Bizanta - 863. sv. Braa se uputili u Moravsko carstvo, po zamolbi kneza RASTISLAVA bizantskom caru, jo je zovu moravska misija

SVETA BRAA Vie od 200. godina predmet meunarodnog znanstvenog istraivanjaplemeniti izdanak slavenske loze JOSIP BRATULI- sv. Braa najzanamenitiji ljudi u Europi u 9. st. (suzatitnici su Europe zajedno sa sv. Benediktom)

Tri stvari- injenice: 1. oblikovali prvi slavenski knjievni jezik 2. osnovali su slavensku knjievnost

3. utemeljili slavensko bogosluje Ideja vodilja sv. Brae- svi narodi imaju jednaka prava. Kostantin se protivio trostrukoj jezinoj herezi- hebrejski, latinski i grki, takve postavke jo u 9. st. imali, a Crkva ih je tek nakon drugog Vatikanskog uvaila . - poveznica I. I Z. - SOLUN- rodno mjesto sv. Brae (THESSALONIKE) - 812. godine Metoda, a 826. godine Konstantin- roeni - kralj KASANDAR- oko 315. godine osniva grad, i daje mu ime po svojoj eni koja je bila sestra Aleksandra Makedonskog - 51. godine sv. Pavao u Solunu - oko 306. godine ubijen sv. Dimitrije u Sirmijumu a njegove kosti prenesene u Solun - od 6. st. seoba plemena STUDIJ U CARIGRADU Solun 315. godine pr. Kr. Konstantinopolis 330. god. pr. Kr. Justinijan 6. st. HAGIA SOFIA- odraz neba kolstvo, znanost, umjetnost, trgovina Carevi i Crkva bore se protiv ikonoklazma- unitavanje sv. Slika u 7. i 8. st. Godine 787. NICEJSKI KONCIl- doputeno tovanje sv. Slika TEOFIL- posljednji ikonoklastiki car do 842. godine, mu TEDORE, otac budueg cara MIHAJLA III. TEODORA- (842. 856.) odstranila ikonoklastikog patrijarha JANISA TEOKTIST- kancelar i pomonik carice Teodore, prijatelj obitelji LAVA iz Soluna Godine 843. u svojoj 16. godini stie Konstantin u Carigrad svjetsko obrazovanje. Konstantin profesor filozofije- visoka kola MAGNAUR- profesor kranske i poganske filozofije

KOSTANTINOVE MISIJE KOD ARAPA Bilo je tada filozofu 24 godine- itje Kostantinovo - 851. godine Arapima! U Bagdadu i Samaru - nema podataka o uspjehu, nema rezultata ove misije, nikakav mirovni ugovor ili slino NA GORI OLIMPU 855. godine na tom brdu samostani- tu se nalazio i Metoda Pitanje je otkud ta nagla promjena?

IZASLANSTVO KAZARIMA 860. godine car alje Kostantina i Metoda KAZARIMA ( Kostantin umire 860. godine na Valentinovo- ja znam da voli Goru Olimp, nemoj napustiti nau brazdu koju zajedno oremo (misli na misiju meu Slavenima)

NALAZ MOI SV. KLEMENTA etvrti rimski papa, oko 100. godine papi dodijeli te moi IMRE BOBA- znanstvenik, Amerikanac, madarskog podrijetla prouavao povijesne injenice i dokaze, te zakljuio neke suprotne injenice

IZVORI ZA PROUAVANJE IVOTA I RADA SV. BRAE 1. SLAVENSKI a) itje Konstantina irila (K) b) itje Metoda (M) PANONSKE LEGENDE- iznimne povijesne, knjievnopovijesne, knjievnoestetske vrijednosti - K- 50-ak rukopisa, nastanak 15.-18. st. - Najstarija dva prijepisa- VLADISLAVA GRAMATIKA- 1479. te 1469. godine , uva se u arhivu HAZU - Napisano odmah nakon irilove smrti(vjerojatno napisao Metoda sa suradnicima) - Temeljna misao- Sv. iril, od Boga predodreen i poslan za slavenskog apostola M- 15-ak prijepisa, nastanak od 12.-18. st. - najstariji u USPENSKOM ZBORNIKU iz 12. st. , napisano prije 885. godine - proitao ALEKSANDAR VASILJEVI GORSKI, 1843. godine - DOBROVSKI EH (prije toga)- bajke da su Panonske legende bajke 2. GRKI - grka itja irila i Metoda - itje sv. Klementa- napisao ga 1080. godine, nadbiskup TEOFILAKT 3. LATINSKI - pisma rimskih papa Ivana VIII. Te pape Stjepana V. - Svjedoanstvo Atanazija bibliotekara - CONVERSIO BOGOARIORUM ET CARANTHANORUM (870. 871.) obraenje na kransku vjeru Bugara i Koruana - HISTORIJA SALONITANA, Toma Arhiakon, 13. st. - LEGENDA ITALICA PISMO - najstariji oblik sporazumijevanja, to je sustav znakova za sporazumijevanje Tri kulturne sredine: - amerika do otkria Amerike - istonoazijska - zapadnoazijska - meusobno su neovisno nastajali

ALFABET najsavreniji sustav, za svaki glas poseban znak sva slova nekog pisma poredana redom

- sustav glasovnog pisma u kojem svakom znaku odgovara jedan glas - najstariji alfabet: - SINAJSKI- najnovije teorije govore o ovom - FENIKI- oko 1500. pr. Kr. U Biblosu - Od Feniana Grci u 10. st. pr. Kr. prilagodba dodali su pisanje znakova za samoglasnike - Romanski, germanski narodi - Slovenski narodi- Poljaci, esi, Slovenci, Slovaci, Hrvati TIPOVI PISMENE KOMUNIKACIJE U SLAVENA OD CRTA i UREZA IZ TRAKTATA O PISMENEN RNORISCA HRABRA Do ALFABETSKOG PISMA Slaveni pak prije nisu imali pisma (slova), nego crtama i urezima. PRETPISMENOST- (SEMASIOGRAFIJA, SUBGRAFEMIKA)- termini kojima J. GELB zamjenjuje prijanje pojmove: Ideografija i piktofrafija. GELB- utemeljitelj GRAMATOLOGIJE- ope teorije pisma, zasnovana na poredbeno- tipolokim istraivanjima. CRTE I UREZI? Vid Slavenske semasiografije a) INDETIFIKACIJSKO- MNEMOTEHNIKI ZNAKOVi- iz 1.-4. st. na sjevernoj obali crnoga mora. b) ZNAKOVI- REGISTRATORI- oznake broja, brojanja FONOGRAFIJA- pismo- vizualne oznake rasporeene uzastopnim slijedom izraavaju JEZINE ELEMENTE. FONOGRAFSKI SUSTAVI : LOGOGRAFIJA- znakovi, logogrami- prenose rijei LOGOSILABIKA- rijeno- slogovno pismo, (sustavi- sumerski, egipatski, keltski, kineski, ) - SILABOGRAFIJA- samo slogove (egipatski hijeroglifi), a zapadno semitski- alfabeti, ALFABETSKO PISMO- pojedine glasove jezika! To je vrhunac POECI PISMENOSTI Hrvati ulaze u ozraje latinske duhovnosti 825. godine utemeljena visoka crkvena kola za VENETUM i ILIRIK u CIVIDALENU to je bio poticaj za kransku inkulturaciju Hrvata 925. godine savjet pape Ivana X. , kralju Tomislavu da svoju djecu dade obrazovati prvi pokuaj pisanja narodnim jezikom latinicom- JAGIEVE GLOSE (Beke glose) u RADONOVOJ BIBLIJI- kodeks pisan potkraj 8. ili poetkom 9. st. naziv je dobio po opatu RADONU -

BENEDIKTINCI TRPIMIR- (845.-864.) pozvao benediktince u Hrvatsku, izgradio im Crkvu u RIINICAMA pod Klisom U listini iz 852. godine prvi put se spominje hrvatsko ime i naslov vladara: DUX CHROATORUM EDADSKI EVANELISTAR prema predaji 5./6. st. autograf Mk evanelja potpisi uglednih hodoasnika u 8./9. st.

LATINSKA EPIGRAFIKA SAXA LOQUNTUR - Branimirov natpis iz Gornjeg Mua kod Splita, oko 888. godine, (ena mu po imenu Marua) - 895. godine iz Uzdalja kod Knina

REDAKCIJE STAROSLAVENSKOG JEZIKA 1. 2. 3. 4. 5. 6. EKO- MORAVSKA PANONSKO- SLOVENSKA RUSKA BUGARSKO- MAKEDONSKA HRVATSKO- SRPSKA RUMUNJSKA 882. Metodov posjet Carigradu 893. Dravno- crkveni sabor u PRESLAVU- donijeli zakljuak da je slubeni jezik staroslavenski i da se biljei irilicom.

IRILOMETODSKO NASLIJEE u HRVATSKOME SREDNJE VIJEKU GLAGOLJATVO- liturgijski i jezini otok u katolikoj crkvi, obuhvaao dio hrvatskog teritorija Sj. Zapadni dio Hrvatskog Primorja GLAGOLIZAM- (Hercigonja)- samosvojan svjetonazor. Nositelji tog svjetonazora bili su puki duhovnici i pismeni svjetovnjaci, nastao je veliki duhovni pokret. NAM JE BITI METROM I UITI I PROSVEATI PLKU TMU. (Nama je biti uiteljima i uiti i prosvjeivati puku tamu) Bitna odrednica glagoljatva- uvanje vlastitog pisma i obrednoga jezika suprostavljanje latinskoj iskljuivosti. To je bila svjetonazorska kostanta os splitskih sinoda (9. i 10. st.) preko pisma pape INOCENTA IV. pisao senjskom biskupu FILIOPU 1248. godine time papa doputa glagoljicu u toj biskupiji- pitanje nastanka glagoljice- papa govori da ju je izmislio sv. Jeronim- dopustio sluiti se glagoljicom i Omikim benediktincima. POLEMIKA NIKOLE MODRUKOGA- upuen domain protivnicima slavenskih obreda

JERONIMSKA TRADICIJA- 4./5. st. Obje tradicije SVETOJERONIMSKA I IRILOMETODSKA supostoje kao znak tolerancije i dalekovidnosti: 1. Odbijanje latinske jezine i grafitske prevlasti 2. Apsolutno priznavanje autoriteta Rima

TROJEZINA I TROPISMENA KULTURA HRVATSKOG SREDNOVJEKOVLJA 1. LATINSKi- latinica 2. STAROSLAVENSKI- glagoljica 3. STAROHRVATSKI- irilica - BAANSKA PLOA (Ba)- na poetku glagoljake sastavnice - Misal po zakonu rimskog dvora, iz 1483. godine vrhunac TRADICIJA: slavenskog obreda glagoljice hrvatskog voenja pravnih poslova

Od druge polovice 14. st. hrvatsko glagoljatvo se ire otvara utjecaju sa Zapada, a istodobno traje interes za arhaine liturgijske i neliturgijske tekstove Hrvatsko glagoljatvo POSREDNIK- izmeu latinskog Zpada i irilinog slavenskog Istoka. PRETPOSTAVKE O ISKONU HRVATSKOG GLAGOLJATVA Vjekoslav TEFANI - Metoda se 880. godine sreo u Rimu s dalmatinskim benediktincima i s njima se vraa kroz Dalmaciju. Josip HAMM - predloak Briinskog II. odlomak mogao bi biti glagoljski iz Istre ili akavskog Primorja ili njihova zalea Imre BOBA - Velika Moravska- juno od Dunava, sa sreditem u Sirmiju Marko JAPUNDI - tekstovi i glagoljica nastali u vrijeme pokrtavanja Hrvata (7./8. st.) Eduard HERCIGONJA - dijaspora Metodovih uenika - Metoda umro 6. 4. 885. - 906. godine Maari unitili Moravsku i uenici trae utoite u Hrvatskoj, istodobno traje irenje glagoljske knjige s juga iz Makedonije

INKUNABULE

Sumer- prepisivanje, izvan tiskarstva. Osnovno znaenje (lat. inkunabula, inkunabulorum n. Poetak, zaetak, djetinjstvo)- pelena, povezana s poecima ivota, tako su inkunabule poeci ivota pisanja knjiga. Knjiga pisana do konca 15. st. Kinezi u 8. i 9. st. KSILOGRAFSKE KNJIGE- drvorez. GUTENBERG- 1445. godine izum stroja Jezik i sredina kojoj je knjiga namijenjena: esi, Ukrajinci, Crnogorci, te Hrvati ESI- posjeduju 35. inkunabula - liturgijske, povijesne, pravne, .. - KRONIKA TROJANSKA 1476. - EKA BIBLIJA 1488. i 1489. - Pisane su latinicom, jezik eki i ekoslovenski UKRAJINCI- posjeduju 5 inkunabula - U Krakovu, 1491. godine - Sve su pisane irilicom, liturgijske - OSMOGLAVNIK PSALTIR CRNOGORCI- posjeduju 5. inkunabula - OSMOGLAVNIK- PRVOGLASNIK 1494. - PSALTIR 1495. - ETVEROEVANELJE 1496. - uvaju se u Cetinji, pisane su irilicom HRVATI - velika i raznovrsna uloga s stvaranjem inkunabula - 1474. godine u Rimu otisnuta knjiga hrvatskog autora, biskupa Nikole Modrukog - 1477. godine u Veneciji tiskana pjesnika zbirka ELEGIARUM ET CARMIUM- ibenanina JURJA IGORIA - posjedujemo 9. inkunabula- 6 pisanih glagoljicom, a 3 latinicom GLAGOLJINE INKUNABULE 1. Misal po zakonu Rimskog dvora 1483. 2. Brevijar po zakonu Rimskog dvora 1491. 3. Traktat o ispovijedi 1492. 4. Baroniev brevijar 1493. 5. Senjski misal 1494. 6. Spovid opena 1496. Vanu i veliku ulogu su imali popovi glagoljai! LATININE INKUNABULE 1. Molitvenik 1490. 2. Oficij 1490. 3. Lekcionar Bernardina Splianina 1495.

- godine 863. poetak Moravske misije - Moravska Panonija pisanje liturgijskih knjiga - godine 885. Metodova smrt uenici njegovi dolaze u Hrvatsku - godine 1864. GLAVOTOK franj. samosatan na Krku, (1000. god.) vrijeme ivota glagoljice - ona osataje skivena do danas dan, a u Makedoniji OHRITSKA KOLA, nastavila je njegovat glagoljicu

KAMENI SPOMENICI epigrafika - pronaeni su: a) b) c) d) Izvan Hrvatske Humac (Hercegovina) Plastovo (Knin) Bosanska krajina Kijevci a) ISTRA b) HVARNEKO OTOJE Senj (Senjska ploa) Plomin (Istra) Valun (Cres) Baka (Baanska ploa) Grdoselo Dragu Krk (Krki natpis) sv. Naum Preslav (Bugarska) Basara (Rumunjska) Novograd (Rusija)

PLOMINSKI NATPIS grki bog SILVAN- bog polodjelstva, dri biljku u ruci na tom kamenoj ploi sauvan je natpis SE JE PISAL S pisanje u ono vrijeme oznaavalo je aranje ili ukraavanje

ROKI ABECEDARIJ slova poredana po azbuci

KRKI NATPIS

- stariji od Baanske ploe - naen na sekundarnom mjestu - potjee iz 11. st., prenesen je i ugraen u Crkvu - nalaze se Hrv. imena Maj opat, VALUNSKA PLOA pronaena na otoku Cresu VALUN ploa kojom je bio pokriven grob posebnost ove ploe je to to je dvojezina i dvopismena ploa ona nam pokazuje da je narod ivio slono to pokazuje da Hrvati kao narod nisu bili divlji, nego su ih domai ljudi primili i prihvatili na ploi se spominje TEHOV i njegov sin BRATONA , te neak NEP

BAANSKA PLOA Stjepan Nivi- dragi kamen ili hrvatski krsni list, ili zastava s kojom smo mi u 12. st. uli u Europu. 1100. god. (po. 12. st.) bila je ugraena u pregradi, sluila je i kao ploa u podu oko 1850. otkrio ju je klerik Petar Gori, - obavijestio Ivana Kukuljevia, zatim prouavatelj Joe

1. Hrvatski suverenitet na otoku Krku u 12. st. - zapisano ime kralja Zvonimira - prvi put uklesano u kamen Hrvatsko ime kralja 2. U njoj se zrcali hrv. pismenost i liturgija - pisana pismom prijelaznim tipom izmeu oble i uglate glagoljice 3. Jezik Baanske ploe - jezik koji je mjeavina starodlavenskog i starohrvatskog (hrvatskostaroslavenski jezik) - stoji na vrhuncu svih izlaganja kamenih spomenika HRVOJEV MISAL potjee iz 1404. god. pisar BUTKOV hrv. Glagoljski kodeks original se uva u Carigradu

VINODOLSKI ZAKON potjee iz 1288. god. pisan rukopisnom glagoljicom drugi je po starini sauvani tekst

NOVAKOV MISAL potjee iz 1368. god.

predloak za prvu tiskanu knjigu kod Hrvata

MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA potjee iz 1483. god. otisnuta 28. god. nakon epohalnog otkria Gutenbergova stroja prvi misal tiskan u Europi- koji nije tiskan latininim pismom, nego crkvenim staroslavenskim jezikom time su posvjedoili svoju samosvijest i svoju tradiciju otvoreni prema utjecajima kulture, usprkos politikih okolnosti (1493. god. Krbavska bitka)