Lingvazin I-1 08 2013

Lingvazin
Magazin za jezik i knjievnost Broj I/1 August 2013.
Za Lingvazin govori David Crystal U ovom broju s povodom: Ferdinand de Saussure Osvrt na Petnaesti meunarodni kongres slavista
_____________ U ovom broju
Sadraj
03 Uvodnik 04 S povodom
Halid Buli Ferdinand de Saussure sto godina od Uiteljeve smrti
09 Intervju
David Crystal Mogue je izgubiti jezik unutar jedne generacije
13 Radovi 13 David Crystal

ta inimo s Meunarodnom godinom jezik? 16 Halid Buli Trogrba deva i sijamski trizanci dva razliita gledanja na sociolingvistiku situaciju u Bosni i Hercegovini
18 Jezik u praksi
Refik Buli Ko se igra hloptom jo
21 Osvrti
Adijata Ibriimovi-abi Bosanskohercegovaka delegacija na Petnaestom meunarodnom kongresu slavista (2027. 8. 2013, Minsk, Republika Bjelorusija)
22 Lingvazin predstavlja 22 Denana Memievi

Minela Kerla i Nermina Alihodi-Usejnovski: Bosanski jezik. Komunikacijski prirunik za strance sa zadacima i vjebama 23 Erna Muri Mirsad Kuni: Usmeno pamenje i zaborav. Krajika epika i njeni junaci
25 Vijesti o jeziku i knjievnosti 25 Deset brojeva asopisa Pismo 26 Objavljen deveti broj asopisa Bosanski jezik
Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost Izdava Institut za bosanski jezik i knjievnost u Tuzli Adresa izdavaa Dr. Tihomila Markovia 1 75000 Tuzla Bosna i Hercegovina Glavni i odgovorni urednik Halid Buli Konsultanti Refik Buli (lingvistika) Azra Verlaevi (knjievnost) Najil Kurti (mediji) Dizajn i prijelom Halid Buli Almir Halilovi Ilustrator Suad Veli Redakcija Edna Klimenti Erna Muri Aida Sijamhodi Anida Malki Edina Nuriki Bernes Aljuki E-mail institut@izbjik.ba Lingvazin izlazi tri puta godinje i besplatan je. Objavljuje se na web stranici: www.izbjik.ba. Miljenja i stavovi koje zastupaju autori nisu nuno i stavovi Redakcije.
02
Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.
Uvodnik _____________
Dobrodolica
edna od posebnosti kojom se ljudska bia odlikuju u odnosu na sva druga iva bia jeste sposobnost komuniciranja jezikom sloenim sistemom znakova za sporazumijevanje. Jezik omoguuje izraavanje sloenih misli, udruivanje ljudi u velike zajednice i pospjeuje razvoj ovjeanstva. Pritom doputa da se i sam mijenja i razvija u skladu s ljudskim potrebama i zahvaljujui ljudskoj kreativnosti. Bez jezika ovjek ne bi bio to to jeste. Jezik je pojava o kojoj ljudi razmiljaju od samih poetaka razvoja civilizacije. Jezik je spomenut i u svetim knjigama. Sjetimo se samo biblijske prie o kuli u Babilonu ili kuranskih rijei po kojima je raznovrsnost ljudskih jezika jedan od Boijih dokaza (usp. Kuran 30: 22). Od ranih dana ovjeanstva pa do danas miljenje o jeziku mijenjalo se i razvijalo. Jeziku kao pojavi prilazilo se s raznih aspekata s ciljem da se opiu njegova priroda i struktura, da se istrae njegovi mehanizmi i da se njegova sredstva to bolje upotrijebe. Jezik je predmet posebne nauke lingvistike, koja ima mnogo razliitih pravaca i poddisciplina. Jezik je uz to i materijal na kome se oblikuje knjievnost. injenica je da se jezikom slue svi i da jezik pripada svima. Takoer je injenica da svi o jeziku imaju svoje miljenje koje smatraju tanim i ispravnim. Zahvaljujui tome esto se raire netane informacije o jeziku ili nekoj jezikoj pojavi. Navest emo samo primjer rijei hlopta. Nebrojeno smo puta imali priliku uti, nekad ak i na autoritativnim mjestima, da je u bosanskom jeziku normirana rije hlopta, iako nije preporuena ni u jednom normativnom priruniku. Na takav nain nastaju i zablude i nesporazumi. Razlog tome treba traiti u injenici da je jezik sveprisutan i da su ga svi svjesni, a da o njemu uglavnom malo znaju jer vlastiti sud o jeziku zasnivaju na emocijama ili povrnim i nenaunim informacijama. Konkretnije, o jeziku se izvan naunih krugova ita malo ili nimalo. Koliko se o jeziku ita u lingvistikim krugovima, to je posebno pitanje. Koliko lingvisti doprinose poznatosti jezikih injenica i popularnosti jezikih istraivanja, takoer je posebno pitanje.
U svijetu postoji mnogo naunih asopisa koji su posveeni lingvistici i nauci o knjievnosti. Takvih asopisa ima i u Bosni i Hercegovini. Takoer se izdaje i velik broj knjiga posveenih jezikim i knjievnim temama. Meutim, veina tih publikacija namijenjena je uem krugu ljudi iz struke, napisane su jezikom koji je samo njima blizak, suhoparno, tako da su itaocima koji nisu specijalisti za lingvistiku i nauku o knjievnosti nezanimljive, ak i dosadne. U svijetu je veoma malo asopisa posveenih jezikim temama a koji su namijenjeni irokoj publici, pisani nauno-popularnim stilom, koji govore o aktuelnim i zanimljivim temama. Magazinom za jezik i knjievnost Lingvazin elimo djelimino popuniti tu prazninu koja postoji u lingvistikoj produkciji. U Lingvazinu e se objavljivati nauni i struni radovi ija su ciljana publika svi, ne samo specijalisti. Cilj je Lingvazina da obavjetava o jezikim i knjievnim deavanjima, da predstavi pojedine jezike injenice, pojasni ih i uini bliskima, da podsjea na znaajne pojave u savremenom jeziku, podsjea na znaajna deavanja iz historije, da predstavlja nove i stare knjige, da osvjetljava prave ciljeve lingvistike i nauke o knjievnosti... Uz sve to, Lingvazin e povremeno izvjetavati o aktivnostima svog izdavaa Instituta za bosanski jezik i knjievnost u Tuzli. Prvi broj Lingvazina posveen je Ferdinandu de Saussureu, poznatom vicarskom lingvistu, koji je ivio od 1857. do 1913. godine. Ove je godine navreno cijelo stoljee od njegove smrti te o njemu govori prvi tekst. U ovom broju moe se proitati i intervju s profesorom Davidom Crystalom, jednim od najpoznatijih svjetskih lingvista, kao i njegov tekst koji govori o tome kako se lingvistika moe izboriti za vie panje i za svoj vei utjecaj. Na kraju, ostaje nam da poelimo da itanje Lingvazina bude ugodno i korisno svima do kojih on dopre kao i da svi oni koji ga budu itali shvate njegovu pojavu kao poziv za saradnju. Halid Buli
03
___________ S povodom
Halid BULI
Ferdinand de Saussure sto godina od Uiteljeve smrti

Znameniti vicarski lingvist Ferdinand de Saussure umro je 22. februara 1913. godine. Budui da se 2013. navrilo jedno stoljee od njegove smrti i to stoljee u kome je razvoj lingvistike umnogome bio obiljeen De Saussureovim uenjem i utjecajem u prvom broju Lingvazina podsjeamo na neke od najznaajnijih injenica koje se tiu njegova lika i djela. to je nesumnjivo da je u idejama koje je on prvi glasno i sugestivno zastupao nala (...) svoje korene strukturalna lingvistika (Ivi 1990: 172). Roen je u enevi 1857. godine. Veoma je mlad ispoljio talent za lingvistiku. Dva je semestra u enevi studirao prirodne nauke, hemiju i fiziku, a onda se usmjerio na prouavanje jezika i knjievnosti. Da bi se u njima usavrio, odlazi u Njemaku, u Leipzig i Berlin, jer su ta dva grada u to vrijeme bila svjetska sredita filolokih istraivanja (De Mauro 2000: 11). Tu je imao priliku uiti jezike i sluati predavanja od mladogramatiara, vodeih lingvista tog vremena. U Leipzigu je napisao i objavio svoj prvi rad Rasprava o prvobitnom samoglasnikom sistemu indoevropskih jezika. Tada je imao samo dvadeset i jednu godinu. U tom je radu pokazao neobinu hrabrost da se uhvati u kotac sa komplikovanou starog indoevropskog vokalizma (Ivi 1990: 174175). Pristupajui tom problemu, De Saussure nije slijedio uobiajene metode mladogramatiara. Njegova Rasprava pokazuje izvanrednu samostalnost naunog postupka: jezike pojave se posmatraju u ukupnosti svojoj, tj. u sistemu, to je imalo znaaj revolucionarnog podviga na polju lingvistike metodologije (Ivi 1990: 174). Zato se taj rad i smatra genijalnim zakljukom nastojanja glavne lingvistike kole doba, neo-gramatiarske, i njeno prevazilaenje ka buduem strukturalizmu (usp. Mari 1977: 16). Cilj mu je u tom radu bio ispitati razne forme u kojima se oituje indoevropsko a, a ostalih se samoglasnika namjeravao dotai samo onoliko koliko se njihovo ponaanje tie samog a. Meutim, u toku rada pokazalo se da, kad se stvari tako postave, predmet analize, ipak, mora biti cijeli samoglasniki sistem. Sosir je naao da u samoglasnikom sistemu indo-evropskih jezika ima nekoliko a. Sa gledita istog saznanja, navodi mile Benveniste (1975: 42), razna a in-
erdinand de Saussure smatra se jednim od najznaajnijih lingvista svih vremena. Najpoznatiji je po knjizi Kurs ope lingvistike, koju su nakon njegove smrti na osnovu zabiljeki s predavanja koja je drao u enevi uredili i objavili studenti. Autor je znaajnog djela Rasprava o prvobitnom samoglasnikom sistemu indoevropskih jezika (Mmoire sur le systme primitif des voyelles dans les langues indoeuropennes) a poznat je i kao zaetnik semiologije u Evropi. Uz
Ferdinand de Saussure
04
S povodom _____________
do-evropskog jezika su isto tako vani predmeti kao osnovne estice u nuklearnoj fizici. Zbog uspjeha njegova prvog rada, koji je uz to jo napisan u ranoj mladosti, Benveniste (1975: 40) Saussurea naziva genijalni poetnik, te dodaje da ak i oni lingvisti koji nisu itali Mmoire njegovi su dunici (Benveniste 1975: 43). Pretpostavke koje je De Saussure iznio u Raspravi potvrene su pet decenija nakon njenog objavljivanja, kada su otkriveni i deifrirani tekstovi na hetitskom jeziku i kada je J. Kuryowicz u obliku slova h tog jezika pronaao fonem koji je pedeset godina pre toga Sosir definisao kao sonantiki indoevropski fonem (Benveniste 1975: 43). O naprednosti i uspjehu De Saussureova prvog rada nedvosmisleno svjedoi anegdota koja se desila godinu dana nakon njegova objavljivanja. Naime, De Saussure je prisustvovao seminaru F. Zarnckea, vrijednog germanista iz Leipziga, a ovaj ga je blagonaklono upitao nije li sluajno u rodu s piscem Mmoirea, glasovitim vicarskim lingvistom Ferdinandom de Saussureom (De Mauro 2000a: 345). Uspjeh mladog De Saussurea nisu svi doekali na isti nain. Osim Zarnckea, divljenje prema Saussureovu tekstu iskazali su L. Havet, M. Kruszewski i H. Mller. Nasuprot njima, najugledniji njemaki lingvisti tog doba djelo su doekali otrim kritikama, ali su se istovremeno neki stavovi iz Rasprave poeli pojavljivati u mladogramatiarskim tekstovima neopazice i bez naznake autora (De Mauro 2000a: 346). De Saussure je u februaru 1880. godine odbranio disertaciju Upotreba apsolutnog genitiva u sanskrtu (De lemploi du gnitif absolu en sanscrit). I ona je bila prihvaena kao napredno i ueno djelo, ali se smatralo da nema neke posebne teine u koncepciji i metodi (usp. De Mauro 2000a: 348). Meutim, Tulio de Mauro smatra da posljednja konstatacija nije tana te da disertacija zasluuje pohvalu zbog vie razloga. Prije svega, navodi De Mauro (2000a: 348), zato to je tema iz oblasti sintakse, koju su bili zanemarili i Bopp i boppovska i schleicherovska i mladogramatiarska, kao i kasnije i dobar dio euroamerike lingvistike. Potom treba istai i injenicu da De Saussure, za razliku od ranije lingvistike literature, koja je genitivu apsolutnom poklanjala samo letimine biljeke u izrazito komparatistikoj perspektivi, apsolutni genitiv opisuje kao dio sistema te odreuje njegovu vrijednost tako da istie njegov relacioni karakter u odnosu na upotrebu apsolutnog lokativa (usp. De Mauro 2000a: 349). Oko pola godine nakon odbrane disertacije, u jesen 1880, De Saussure je otiao u Pariz na dalje usavravanje. U Parizu je naao dobronamernog zatitnika, Breala, i grupu mlaih lingvista, meu kojima A. Mejea i M. Gramona (Benveniste 1975: 42). Tu je brzo napredovao i ve 1881. poeo u cole de Hautes tudes (kola viih studija) predavati gotski i starovisokonjemaki jezik, a kasnije i litavski te poredbenu grko -latinsku gramatiku pa se tako njegova predavanja praktiki pretvaraju u predavanja iz indoeuropskoga (usp. De Mauro 2000a: 356). Postao je i lan Socit de linguistique de Paris (Parisko lingvistiko drutvo). U godinama koje je proveo u Parizu veoma je malo pisao. Ograniio se na nekoliko lanaka objavljivanih u sve duim razmacima vremena, a i njih je predavao za objavljivanje tek na navaljivanje prijatelja (Benveniste 1975: 43). Meutim, De Saussure nikada nije prestao da radi (Benveniste 1975: 44), a uvijek je pokazivao ozbiljan i odgovoran odnos prema nastavi. vicarski lingvist E. Muret, De Saussureov student u Parizu, o njemu je napisao: Izmeu toliko odlinih profesora, bio je jedan od najsluanijih i najvie voljenih
05
___________ S povodom
Za vrijeme njegovih predavanja divili smo se njegovoj velikoj i solidnoj obavijetenosti, strogoj metodi, irokim vidicima povezanim s preciznim detaljima. Izraz mu je bio jasan, pun lakoe i suverene elegancije. (usp. De Mauro 2000a: 355) je dobio Orden Legije asti. U enevi je iste godine poeo predavati na univerzitetu. Drao je predavanja iz sanskrta i indoevropskih jezika, francuske fonologije i francuske versifikacije, grkog, latinskog, litavskog, germanskih jezika i drugih oblasti. I tu se istakao kao vrstan predava. De Saussureov enevski student Duchosal ovako je opisao njegova predavanja: S kredom u ruci ve pri samom stupanju na katedru, uvijek stojei, ne sluei se nikada zabiljekama, pokrivao je velike ploe rijeima svih vrsta, zauujuim sholijama, i neprestano, bez okretanja, s pogledom vrsto uprtim u nebo kroz veliki prozor, izlagao je blagim i jednolinim glasom. (usp. De Mauro 2000a: 365) U vrijeme dok je radio u enevi De Saussure je skoro sasvim prestao pisati radove. Predmetima koje je ve predavao 1906. godine dodata je i opa lingvistika. Do 1911. odrao je tri kursa ope lingvistike i na tim predavanjima predstavio je neke svoje najoriginalnije ideje. U godinama koje je proveo u enevi De Saussure je doivio i neka nauna priznanja. Kada je 1900. godine H. Hirt objavio svoje djelo o ablautu (Der indogermanische Ablaut, vornehmlich in seinem Verhltnis zur Betonung), De Saussureovim se idejama donekle otvorilo mjesto u njemakoj lingvistici, iji su predstavnici prema njegovim teorijama imali negativan stav. Antoine Meillet, njegov najbolji uenik i nasljednik na katedri u Parizu, posvetio mu je svoje remek-djelo Uvod u uporedno prouavanje indoevropskih jezika (Introduction ltude comparative des langues indo-europennes) 1903. godine, o dvadesetpetogodinjici njegove Rasprave o prvobitnom samoglasnikom sistemu indoevropskih jezika (Meje 1965: V). U julu 1908. godine Meillet i enevski studenti predaju mu na sveanosti uz puno potovanja zbornik radova njemu u ast (...), 1909. iskazana mu je ast imenovanjem za lana Danske akademije znanosti, a godinu dana kasnije i za dopisnog lana Institut de France (...) (De Mauro 2000a: 380). Zbog bolesti je u ljeto 1912. prekinuo nastavniki rad i povukao se u Vufflens, gdje je i umro 22. februara 1913. godine. Njegovi enevski studenti alili su to iza sebe nije ostavio knjigu u kojoj bi izloio svoje napredne ideje o jeziku i lingvistici. Zato su odluili da pregledaju materijale koji su ostali iza njega i da ih pretoe u knjigu. Meutim, u Uiteljevoj zaostavtini nisu pronali nikakve materijale koji bi im bili korisni te su odluili za knjigu iskoristiti studentske zabiljeke zapisane na predavanjima. Kao rezultat njihova truda nastala je knjiga Kurs ope lingvistike (Cours de linguistique gnrale), koju su uredili Charles Bally i Albert Sechehaye i
Francuski lingvist Antoine Meillet, takoer De Saussureov pariski student, zapisao je: Ferdinand de Saussure je doista bio pravi uitelj: da bi ovjek bio uitelj, nije dovoljno pred sluaima recitirati neki korektni i suvremeni prirunik; on mora posjedovati nauk i metodu, a znanost predstavljati na vlastiti nain. Pouke to su ih studenti primali od F. de Saussurea imale su opu vrijednost, pripremale su za rad i oblikovale duh; njegove formule usijecale su se u mozak kao vodii i kao uzori. On je inio da volimo znanost kojoj nas je uio. (De Mauro 2000a: 355) De Saussure je ostao u Parizu do 1891. godine, a onda se preselio u enevu. Prije toga
Autor ilustracije Suad Veli E-mail velicsuad@hotmail.com Radionica s pisatju mainu i crtatji pribor
06
S povodom _____________
objavili je 1916. godine pod De Saussureovim imenom. Knjiga je esto bila kritizirana i osporavana upravo zato to je nije napisao De Saussure lino. injenica je da ona sigurno ima manjkavosti i da se ne moe za sve to je navedeno u njoj rei da bi to tako rekao sam De Saussure. Prireivai su ponekad sami morali odvagati ta e napisati, a ta odbaciti od materijala koje su nudile studentske sveske te su sami morali organizirati materijal i odrediti mu redoslijed izlaganja. To je svakako bilo neizbjeno. Meutim, injenica je i da je tekst Kursa opte lingvistike upravo takav kakav jeste, hteli to neki da priznaju ili ne, inspirisao (...) gotovo sva osnovna kasnija idejna zbivanja u lingvistici (Antoni 2006: 628). Lingvisti su saglasni u miljenju da je to nesumnjivo knjiga koja je u lingvistici obeleila prvu polovinu dvadesetog veka (Antoni 2006: 625) te da joj i dalje pripada istaknuto mesto u celokupnoj istoriji nauke o jeziku (Antoni 2006: 626). Ideje koje su iznesene u Kursu ope lingvistike posluile su kao temelj na kome se razvio novi pravac u lingvistici strukturalizam. Vesnici ove velike epohe javili su se tu i tamo ve poodavno, neki jo u XIX veku. Ali sve su to bili pojedinani, usamljeni glasovi, neprihvaeni od savremenika. Prvi iji se glas zaista uo bio je Ferdinand de Saussure (...). Zato to je prvi novim tako duboko uticao na savremenike i zato to i oni na koje nije neposredno uticao polaze upravo od iste baze koja lei i u osnovicama njegovih lingvistikih misli Saussureu danas pripada slava zaetnika strukturalistike lingvistike (Ivi 1990: 158159). Jedno od znaajnijih pitanja razmotrenih u Kursu ope lingvistike jeste pitanje prirode jezikog znaka. De Saussure je takoer ustanovio potrebu da se osnuje nauka koja bi prouavala ivot znakova u krugu drutvenog ivota (De Saussure 2000: 62). Toj je nauci dao ime semiologija. Ustvrdio je da lingvistika treba da bude samo jedan dio te nauke, jer je jezik samo jedan od sistema znakova koji postoje, i to najvaniji me u njima. O De Saussureovu Kursu ope lingvistike, njegovu sadraju i utjecaju moglo bi se svakako rei jo mnogo. No, to nije cilj ovog teksta. Prvenstveni je cilj podsjeanje i obiljeavanje stogodinjice De Sausureove smrti, ali i ukazivanje na neke pojave koje se tiu dananjeg vremena. ta se moe nauiti iz De Saussureova djela i biografije? Prvo mladost nije prepreka uspjehu. Ona, takoer, ne smije biti razlog za predrasudu. De Saussure je, podsjeamo, u svojoj dvadest i prvoj godini napisao knjigu koja se ocjenjuje kao najljepa knjiga poredbene gramatike koju je ovjek ikada napisao (usp. De Mauro 2000a: 380). Ova ocjena jo vie dobija na snazi kad se zna da ju je dao Antoine Meillet, koji je i sam napisao remekStrukturalni lingvisti u Autostoperskom vodiu kroz Galaksiju
Britanski pisac Douglas Adams u svojoj knjizi Autostoperski vodi kroz Galaksiju spominje jedan izmiljeni lingvistiki problem i nain na koji strukturalistiki lingvisti reagiraju na njega. Problem je sljedei: otprilike osamdeset i pet odsto svih poznatih svetova Galaksije, bili oni primitivni ili visoko napredni, izmislilo (je) pie zvano dinni-tonik, dii-N-N-TN-k, dinit-o-nikk, ili bilo koju od hiljadu varijacija na istu fonetsku temu, a sva su ta pia izmiljena prije nego to je bilo koji od svjetova stupio u vezu s bilo kojim drugim svijetom. Taj problem prema svim teorijama strukturalne lingvistike, ne uklapa se ni u jedan grafikon, a opet opstaje. Stari strukturalni lingvisti strano se razbesne kada mladi strukturalni lingvisti ponu da govore o tome. Mladi strukturalni lingvisti strano se uzbuuju zbog toga i ostaju budni do kasno u no, ubeeni da su vrlo blizu neega od izuzetnog znaaja i zavravaju tako to se pretvaraju u stare strukturalne lingviste pre vremena, a onda se strano ljute na one mlae. Strukturalna lingvistika gorko je podeljena i nesrena disciplina i veliki broj onih koji se bave njome provodi mnoge noi utapajui svoje probleme u vizgisas odom. (Adams 2005: 221)
-djelo o poredbenoj gramatici. U vezi s ovim injenicama moe se postaviti pitanje koliko je savremeni obrazovni sistem u stanju osposobiti mlade ljude da rano postignu velike uspjehe. Koliko koristi ima od popunjavanja raznih rubrika bezvrijednim poenima ako nema pravog znanja? Takoer je znaajno postaviti pitanje koliko su dananji mladi voljni uloiti mukotrpnog rada da bi postigli pravo znanje i ozbiljnu sposobnost kritikog razmiljanja. Jo je znaajnije pitanje koliko je okolina spremna cijeniti to znanje koje bi mladi ljudi mogli postii.
07
___________ S povodom
Drugo pravi nastavnik u stanju je izazvati interesovanje i ljubav uenika prema nauci kojoj ih on pouava. Utisci De Saussureovih studenata koji su ovdje navedeni dovoljno govore o tome. Naroito treba ukazati na nastavne vjetine kao to su predavanje s kredom u ruci, predavanje stojei i predavanje bez itanja. Te plemenite vjetine sve vie zamiru i na mjestima gdje nikako ne bi smjele zamrijeti na univerzitetima. Sve se vie povlae u korist predavanja koja se svode na zloupotrebu aparata: projiciranje gotovog teksta na zid i itanje tog teksta studentima, koji bi ga i sami sebi mogli proitati kad ga ne bi morali prepisivati. Na taj su nain predavai koji zloupotrebljavaju kompjutere (tzv. enter profesori) i grafoskope (jedanput neko spomenu naziv De Saussure u folijanti prema grapopularnoj muzici foskopskim folijama) Amerika grupa The kadri uspavati svaki Magnetic Fields je na nauni polet i ljubav albumu 69 Love Songs prema predmetu koji predaju. Naravno, za iz 1999. godine objavila pjesmu The Death takvo stanje ni u kom of Ferdinand de Saus- sluaju nisu krive nove sure. U pjesmi lirski tehnologije, koje su u subjekt puca u De Saus- principu pozitivna i korisna pojava. Takoer, surea, koji onda izgopoznati su sluajevi da vori svoje posljednje se negdje predavanja rijei: svode na puko itanje We dont know udbenika, nekad opleanything / You dont menjeno diktiranjem know anything / I sadraja sluaocima. dont know anything Umjesto zakljuka about love / But we podsjetit emo na nain are nothing / You are na koji je nastala knjiga nothing / I am Kurs ope lingvistike i nothing without love. postaviti nekoliko pitanja koja se tiu savremenog svijeta. Koliko je vrijedno ono to se danas moe uti na predavanjima? Je li uope mogue zamisliti savremeno predavanje s kojeg bi biljeke mogle posluiti kao osnova za fenomenalnu knjigu? S druge strane, mogu li se zamisliti savremeni sluaoci predavanja koji bi ispravno ocijenili njegovu vrijednost i paljivo vodili biljeke? Konano, koliko je realno zamisliti savremene studente kojima bi bilo dovoljno stalo do toga da odreeno znanje ne umre s onim ko ga je sakupio? Halid Buli roen je 1985. godine u Tuzli. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2008. godine. Na istom je fakultetu zavrio postdiplomski studij iz lingvistike, magistrirao 2010. i doktorirao 2013. godine. Predsjednik je Instituta za bosanski jezik i knjievnost u Tuzli. Autor je knjige Iz morfologije i sintakse savremenog bosanskog jezika i pjesnike zbirke Televizionar. Objavio je dvadesetak naunih i strunih radova.
Izvori i literatura
Adams, Daglas (2005). Autostoperski vodi kroz Galaksiju (preveo Zoran Jaki). (3. izd.). Beograd: Alnari Otvorena knjiga. Antoni, Ivana (2007). Srpski prevodi Sosirovog Kursa opte lingvistike: Povodom jednog veka od enevskih predavanja (1906) i 90 godina od prvog francuskog izdanja (1916). Zbornik Matice srpske za knjievnost i jezik 55/3: 625 634. De Saussure, Ferdinand (2000). Teaj ope lingvistike (preveo Vojmir Vinja). Zagreb: ArTresor naklada Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. De Sosir, Ferdinand (1977). Opta lingvistika (preveo Sreten Mari). (2. izd.). Beograd: Nolit. De Mauro, Tulio (2000). Uvod. De Saussure (2000), 1134. De Mauro, Tulio (2000a). Biografske i kritike crtice o Ferdinandu de Saussureu. De Saussure (2000), 333419. Ivi, Milka (1990). Pravci u lingvistici (knjiga I). (6. dopunjeno izd.). Beograd: LiM Zemun: Biblioteka XX vek. Mari, Sreten (1977). Sosirova lingvistika i misao o oveku. De Sosir (1977), 741. Meje, Antoan (1965). Uvod u uporedno prouavanje indoevropskih jezika (preveo Borislav Drenovac). Beograd: Nauna knjiga.
08
Intervju _____________
Za Lingvazin govori David CRYSTAL Pitanja i prijevod Halid BULI
Mogue je izgubiti jezik unutar jedne generacije

Lingvazin: Gospodine Crystal, autor ste preko stotinu knjiga i velikog broja naunih radova. U njima se bavite temama iz razliitih jezikih podruja. Pisali ste o temama iz fonetike, fonologije, stilistike, bavite se jezikom na internetu, ugroenim jezicima, djeijim jezikom, primjenom lingvistike u religijskom, edukacijskom i klinikom kontekstu, autor ste vie enciklopedija i rjenika... Koja Vam je najdraa jezika disciplina? D. C.: Nemam najdrau. To je pomalo kao da pitate doktora: Koja Vam je omiljena bolest? Smatram da su svi aspekti jezika podjednako fascinantni. Ili, drukije reeno, sama jezika raznolikost izaziva svoju fascinantnost. Ili, na jo jedan nain kazano, tema kojom se bavim u bilo kojem trenutku najdraa mi je, privremeno. Lingvazin: Poznati ste kao naunik koji osim to pie izvorna nauna djela, veoma vjeto pie i za publiku koja nema lingvistikog obrazovanja. Prema Vaem iskustvu, koliko razvoju lingvistike mogu doprinijeti nauno-popularni radovi o jeziku? D. C.: Mislim da doprinose, ali je takve stvari uvijek veoma teko dokazati. Do interakcije uglavnom dolazi u vezi s primijenjenom lingvistikom. Ako vani postoje jeziki problemi u ijem rjeavanju lingvistika moe pomoi, interakcija e nastati samo ako postoji zajednika svijest kod lingvista svijest o prirodi tih problema, a kod djelatnika koji rade u datoj oblasti svijest o tome ta lingvistika ima da ponudi. Sigurno se oblasti poput klinike i edukacijske lingvistike ne bi razvile bez mnogo ranije popularizacije. Na drugom nivou, znam jer su mi rekli nekoliko lingvista koji su krenuli na kurseve lingvistike jer su postali zainteresirani za jezik zbog itanja nekog od mojih opih radova. To je drukija vrsta doprinosa. Lingvazin: Vi ste takoer autor tekstova o jeziku na internetu i tekstualnim porukama. Koliko internet i nove tehnologije utjeu na jezik, njegov razvoj i promjene? D. C.: Veoma malo, dosad ali, internet postoji svega par decenija, a to je treptaj oka u historiji jezika. Moe biti da e, dugorono, internet uzgojiti mnogo novog u vokabularu, gramatici, ortografiji i izgovoru (kad postane vie zvuan), ali u ovom trenutku malo se toga desilo. Vidimo samo nekoliko hiljada novih rijei (kap u moru ako se imaju u vidu jezici poput engleskog, sa preko milion rijei), mali znak nove gramatike i samo nekoliko ortografskih dodataka (kao to su osmijesi). Ljudi imaju tendenciju da precjenjuju utjecaj tehnolokih novina na jezik. Postoji u vezi s tim mnogo mitologije. Naprimjer, raireno je vjerovanje da su kratke poruke pune skraenica, dok, ustvari, istraivanja pokazuju da je u prosjeku samo oko deset posto rijei u porukama skraeno. I teko e bilo koja od njih dospjeti da bude koritena izvan kratkih poruka.
Prof. David Crystal
09
___________ Intervju
Lingvazin: Kakav je Va stav prema purizmu i ta mislite koliko puristika nastojanja mogu biti uspjena? D. C.: Ja sam totalno protiv purizma, jer je to najnerealnija koncepcija jezika koja se moe imati. Nikad nije bilo istih jezika, u smislu da sadre totalno homogenu leksiku, ortografiju itd. Samo bi drutvo potpuno izolirano od ostatka svijeta moglo odrati svoj jezik istim u tom smislu, i ako je ovo i moglo biti mogue u ranim danima jezikog razvoja kod ljudske vrste, to sigurno nije sluaj ni s jednim zabiljeenim jezikom za koji znamo u historiji. Uvijek e, pretpostavljam, biti ljudi s puristikim temperamentom. Oni su bezopasni sve dok uvaju svoj purizam za sebe. Oni postaju tetni kad pokuaju nametnuti svoju vjetaku koncepciju istote drugima, inei da se drugi osjete inferiornim, ili kad ponu ii na ivce. Znam mnoge ljude opet, jer su mi rekli ili pisali kojima su njihovi puristiki nastrojeni efovi sluenje jezikom pretvorili u nonu moru. Samo realistina svijest o tome ta jezik jest i kako se razvija iskorijenit e purizam to je, naravno, dobar razlog za pisanje lingvistikih popularnih tekstova. Lingvazin: Postoje li izraena puristika nastojanja u Britaniji? Ako postoje, koje institucije ih provode i kojim sredstvima? D. C.: U Britaniji nema akademije, kao to ima u Francuskoj i nekim drugim zemljama, mada ima nekih organizacija poput Queens English Society ili Apostrophe Protection Society, koje pokuavaju sauvati ono za to vjeruju da su tradicionalni standardi. One uglavnom zanemaruju realnost jezike raznolikosti i neizbjenost promjene jezika, a troe mnogo vremena predlaui neautentina pravila koja nemaju osnova u savremenoj jezikoj realnosti (kao to je u sluaju engleskog preporuivanje ljudima da izbjegavaju podijeljene infinitive ili da ne zavravaju reenice prijedlogom). Moj je osjeaj da ova preskriptivna tradicija, koja datira iz 18. stoljea, jeste era koja se blii kraju. Queens English Society je, naprimjer, propalo prole godine, ali ga je ove godine vratilo u ivot nekoliko entuzijasta. Ovi izdisajni napori ukazuju mi da je institucionalizirani preskriptivizam na izmaku. On sigurno nije odlika dananjih kolskih nastavnih planova u Britaniji, mada vladini ministri za obrazovanje s vremena na vrijeme pokuaju okrenuti sat unazad (kao to se upravo deava). Lingvazin: Roeni ste u Sjevernoj Irskoj, odrasli u Walesu. Govorite i velki. Kakva je danas vitalnost irskog i velkog jezika u susjedstvu ili okruenju engleskog? D. C.: Ja jo ivim u Walesu. Velki stoji veoma dobro, pokazuje stalan porast u brojevima tokom posljednjih decenija, mada najnoviji popis ukazuje na to da danas rast nije tako snaan. Ima mnogo aktivizma i brige, ali nikad nema osnova za zadovoljstvo kad su u pitanju ugroeni jezici. Jezik je snaan samo onoliko koliko doputa njegova meugeneracijska transmisija: mogue je izgubiti jezik unutar jedne generacije, ako se mladi ljudi udalje od njega. Tako je presudni element dananjeg razmiljanja u Walesu injenje mladih ljudi to je mogue vie oduevljenim njihovim etnikim jezikom, prepoznajui da im engleski treba kako bi napredovali u svijetu. Isto se deava i u Irskoj, iako Irci u svojim rukama imaju vei izazov, jer su brojevi govornika mnogo manji.
Samo realistina svijest o tome ta jezik jest i kako se razvija iskorijenit e purizam.
Nikad nema osnova za zadovoljstvo kad su u pitanju ugroeni jezici. Jezik je snaan samo onoliko koliko doputa njegova meugeneracijska transmisija: mogue je izgubiti jezik unutar jedne generacije, ako se mladi ljudi udalje od njega.
10
Intervju _____________
Lingvazin: Koliko lingvisti mogu uiniti za uvanje jezika, a koliko mora uraditi neko drugi (politiari, nastavnici, pisci...)? D. C.: I ne zaboravite radijske i televizijske emitere. To zavisi od jezika. U sluaju ugroenih jezika, lingvisti su kritini, jer su oni ti koji piu rjenike, gramatike i druge knjige koje jeziku daju trajnu osnovu i koji mogu savjetovati stanovnitvo u vezi s jezikopolitikim problemima. U sluaju manjinskih jezika, oni mogu, isto tako, ponuditi savjete o jezikom planiranju. ak i u vezi s najveim jezicima ima se mnogo toga uiniti. Neko mora napisati rjenike, gramatike, uputstva za izgovor, pravopisne i stilske prirunike i tome slino, a oni treba da budu sveobuhvatni, objektivni i realistini. U sluaju engleskog, govorni je jezik bio sasvim zanemaren do relativno skorog vremena. A jo ima mnogo podruja jezike upotrebe koja se nikad nisu pravo izuavala kao to je veina onog to se deava na internetu. Ali lingvisti predstavljaju samo mali dio jezike zajednice. A jezik je proizvod svih koji se koriste njime. Lingvazin: Koliki je po Vaem miljenju znaaj standardnog jezika za vitalnost i opstanak nekog jezika? D. C.: On je jedna od dviju sila koje pogone jezik. Standardni jezik garantira jeziku razumljivost, i nacionalnu i internacionalnu. A druga je sila potreba za identitetom, koja motivira viejezinost, viedijalektnost i niz akcenata i varijeteta koji formiraju lingvistiku ivotnu snagu drutva. Od dviju sila, rekao bih da je druga vanija. Ali obje su potrebne. Lingvazin: Skupljali ste izreke o jeziku od Platona do Winnie-the-Pooha i od Shakespearea do Jamesa Bonda. ta nam moete rei o tom iskustvu? D. C.: To je projekt koji sam radio s Hilary prije deset godina, Words on Words, i koji smo ponovo uinili dostupnim online na mojoj web stranici. To je bilo veoma prijatno iskustvo dozvola za itanje za cijelu godinu. Otada sam esto zaticao sebe u itanju toga. I, naravno, to je beskrajan proces. Mi i dalje dolazimo do novih sjajnih zapaanja o jeziku sve vrijeme kad neto itamo. Planiramo ih dodati online verziji u dogledno vrijeme i nadamo se da e nam i itaoci slati svoje vlastite primjere. Takoer se nadam da e ljudi obaviti slian zadatak za svoj maternji jezik, jer se naa knjiga skoro sasvim sastoji od citata na engleskom jeziku. Lingvazin: Koje su Vama najdrae izreke o jeziku u Vaoj knjizi? Moete li dodati i neku vlastitu? D. C.: Ponovo, nemam omiljene. Zgodan citat koji unosi ivost u govor ili razgovor jeste trenutno moj omiljeni. Mogu otvoriti Words on Words nasumino i odmah uoiti nekoliko omiljenih. to se tie mog vlastitog pisanja, ostavljam drugima da odlue ta je vrijedno citiranja. Jedan od najteih zadataka prilikom kompiliranja knjige bio je nai svoj vlastiti materijal za unoenje. Na kraju, jedva sam ita iz svojih radova i unio. Ali su mi dobrodoli prijedlozi drugih. Neko mora napisati rjenike, gramatike, uputstva za izgovor, pravopisne i stilske prirunike i tome slino, a oni treba da budu sveobuhvatni, objektivni i realistini.
11
___________ Intervju
Lingvazin: Postoji li neki lingvist koga biste istakli kao nekoga iji su Vas lik i djelo posebno inspirisali tokom Vae karijere? D. C.: Bez imalo sumnje, Randolph Quirk, profesor engleskog jezika na University College London (gdje sam zavrio dodiplomski studij) i osniva Survey of English Usage (koji mi je dao prvo zaposlenje u struci). Njegova knjiga Use of English (1962) jedna je od najboljih knjiga o jeziku koje su ikad napisane i ja jo pamtim odlomke iz nje skoro napamet. Lingvazin: elite li neto poruiti ili dati savjet mladim lingvistima ili onima koji to tek ele postati? D. C.: Preporuio bih da proitaju moje memoare, Just a Phrase Im Going Through, jer sam koristei se tim anrom pokuao odgovoriti ba na to pitanje. Ali poseban savjet jeste da uvijek dre biljenicu (ili, u dananje vrijeme, handheld) u pripravnosti da zabiljee zanimljive pojave u jeziku s kojim se susreu svaki dan. Ako za nekoliko dana nemate mnogo primjera, onda vjerovatno niste roeni da budete lingvist! Ljudi me esto pitaju kako su napisane Kembrike enciklopedije (Kembrika enciklopedija jezika i Kembrika enciklopedija engleskog jezika). I jedna i druga zapoele su ivot kao zbirke zabiljeki nastalih kao rezultat svakodnevnog opaanja.
Lingvazin preporuuje knjigu
Djetinjstvo u ratu
Sarajevo 19921995.
Osim autora projekta Jasminka Halilovia, u stvaranju ove knjige uestvovalo je 1.100 ljudi. Naruite na adresu putem www.djetinjstvouratu.com. U djetinjstvu se sve stvari doivljavaju u nekoj pomaknutoj dimenziji, pa tako i najekstremnija egzistencijalna iskustva kao to su rat, smrt, ljubav. Mnoga svjedoanstva na koja sam naiao itajui ovu knjigu govore o toj, na sreu, pomjerenoj percepciji. Tu djecu znam danas kao mlade i kreativne ljude, mnogi su mi prijatelji, i u njihovom karakteru i odnosu prema ivotu prepoznajem te crte apsurdnog humora i kreativnog prkosa koje su im pomogle da preive rat. Knjiga Djetinjstvo u ratu trebala bi imati univerzalni znaaj. Braco Dimitrijevi
12
Radovi _____________
David CRYSTAL Prijevod Halid BULI
ta inimo s Meunarodnom godinom jezik?

Prva verzija ovog rada napisana je 2007. godine za Unescocat povodom 26. septembra, Evropskog dana jezik i tie se Meunarodne godine jezik (2008). Uprkos tome to je od vremena nastanka prve verzije rada do danas prolo nekoliko godina, u Lingvazinu predstavljamo rad na bosanskom jeziku, jer ideje koje su navedene u njemu imaju trajnu vrijednost, a postoje dobri razlozi da se one vie provode u praksi. zdravstvenih mjera, Meunarodna godina grebenja, Meunarodna godina planete Zemlje i Meunarodna godina krompira. Na to mislim kad kaem konkurencija. Ljudska bia mogu primiti samo toliko informacija i spremna su i sposobna posvetiti panju, vrijeme i novac jedino malom broju projekata dostojnih hvale koji se nau pred njima. Tako se kad je u pitanju Meunarodna godina jezik postavlja pitanje: kako da na nju privuemo panju ljudi? Kako ih moemo zainteresirati? Ima nekoliko naina; neki su direktni, neki indirektni. Koje bi inicijative vrile stalan utjecaj na svijest cijele ljudske rase, tako da ona nikad ne zaboravi vanu ulogu koju jezici igraju u njenom blagostanju? Ja mnogo vjerujem u kopiranje uspjeha drugih. Kako se druge inicijative ponaaju kad se suoe s problemom kako se doepati panje publike? Posmatrao sam naine na koje to ine druga podruja djelovanja i zapazio sam pet glavnih naina na koje ta podruja stalno vre utjecaj. Lingvistika zajednica koristi samo dva od tih, a i njih veoma ogranieno. 1. Sveani dani. Religije imaju festivale, drave imaju nacionalne praznike, porodice imaju dane majki, oeva i drugih. Postoji No vjetica, ekspirov roendan, Dan Bastilje. Mi smo uinili isto. Mi imamo Svjetski dan jezik i Svjetski dan maternjeg jezika. Ali ustanovljenje tih dana nije dovoljno. Pitanje je: kako ih slavimo? A kako drugi slave svoje dane? Paradama, displejima, lijepim oblaenjem, bedevima, estitkama, poklonima. To je neto to mi, na meunarodnom nivou, ne radimo. Ja ne upuujem na to da svi mi ovdje danas treba da budemo u fancy odjei. Ali postoje i drugi naini. Uzmite estitku. Ja bih volio poslati estitku prijateljima za Svjetski dan jezika. Ja ne znam ni za jednu. Ili, ak i lake, poaljite elektronsku estitku. Ne znam ni za jednu. Ili uzmite sliku za displej. Ne govorim o displeju
ijest da 2008. godina treba biti Meunarodna godina jezik primljena je u lingvistikom svijetu s velikim oduevljenjem im se za nju ulo! Ja nisam vidio obavijesti u tampi i saznao sam o tome skoro sluajno. A to se tie ope publike, i ona je bila u potpunom neznanju i jo uvijek jeste. Ove Godine jesu odlina ideja, ali evidentno je da se one ne promoviraju na nain koji ih predstavlja kao neto to se ne proputa i ne zaboravlja. Druga je komplikacija to to za svaku hronoloku godinu ne postoji samo jedna, ve nekoliko UN-ovih godina, ali je 2008. i naa Godina jezika u konkurenciji. Sljedea je godina takoer Meunarodna godina provoenja
13
___________ Radovi
s vatrometom, ve neemu suptilnijem. Poetkom septembra Google je imao poseban dizajn svog loga u ast roendana Roalda Dahla. Zato ne bi i za Dan jezik? 2. Mjesta za posjetu. Ako vas zanima nauka, moete posjetiti muzej nauke. Biljke i ivotinje prirodno-historijski muzej. Slikarstvo umjetniku galeriju. U Londonu ima preko 300 veih izlobenih centara iji se sadraji stavljaju pred publiku tkanine, saobraaj, pomorstvo, muziki instrumenti, lutke... Ali za jezike nema nieg, u zemlji za zemljom, osim povremenih lokalnih ustanova posveenih jednom jeziku, a ak je i to neobino. ak ni engleski nema takvo mjesto za posjete, mada je jedno planirano u Winchesteru 2012. Prva takva fizika lokacija posveena jezicima uope bit e Casa de les Llenges u Barceloni. Nju treba da slijede i druge. A ve postojea mjesta treba da organiziraju jezike izlobe umnogome na nain na koji je djelovao Forum u Barceloni 2004. To su veoma rijetki dogaaji. A treba da budu rutina. 3. Nagrade. Kako knjievnost dospijeva na naslovnice novina? Ili slikarstvo? Ili film? Ili ekonomija? Ili mir? Ili fiziologija? Ili fizika? Ili hemija? Opazit ete iz mojih primjera da mislim na priznanja, nagrade, medalje najpoznatija, Nobelova nagrada, pokriva pet od navedenih sluajeva. Postoji velika Templetonova nagrada za napredak u religiji. Nekoliko zemalja rade zasebno. Ujedinjeno Kraljevstvo ima svoju Turnerovu nagradu za savremenu umjetnost. Francuska ima Prix Goncourt. panija ima svoju Cervantesovu nagradu. U SAD-u ima ne manje od 21 kategorija Pulitzerove nagrade. Linguapaxova nagrada dodjeljuje se za izvanredan doprinos na polju jezike raznolikosti i viejezine edukacije. A takoer postoji i nekoliko manjih nagrada u posebnim podrujima nae nauke, kao to su pouavanje jezika i prevoenje. Zato ih nema vie i zato nema nijedne zbilja poznate, dobro poznate i izvan struke? Zato su jezik i jezici tako zaputeni? Pripisivanje je znaajno: ono preobraava ime nekoga o kome moete da ne znate nita (ako niste specijalisti) u neto o emu neto treba da znate. To identificira teme podruja znanja o kojima treba znati. Mi treba da dovedemo jezik uope, a viejezinost posebno, u taj poloaj. 4. Umjetnika djela. Kako se sjeamo nekoga ili nekog dogaaja? Gradimo spomenike ili statue: sjetimo se Nelsona. Piemo dramu: sjetimo se Henryja V. Piemo muziki komad: sjetimo se 1812. Naslikamo sliku: sjetimo se Picassove Guernice. Napravimo film: recimo Amistad. Mogao bih ii i dalje kroz niz umjetnosti i ukazivati na umjetnika djela koja slave uspomenu na neto i tako u naim mislima stavljaju taj predmet u prvi plan. Ali gdje su umjetnika djela posveena jeziku i jezicima? Naravno, ja ne govorim o pojedinanim djelima koja su sastavljena ili izgraena da veliaju neki pojedinani jezik. Ja se mogu sjetiti nekoliko poema i narodnih pjesama koje veliaju velki jezik, naprimjer, a nesumnjivo ima slinih kompozicija i na katalonskom i mnogim drugim jezicima (moda i veini njih). Govorim o proslavama kojim se podsjea na jezik uope, jezike, jeziku raznolikost, viejezinost. Zato takve stvari ne postoje? Ako Godfrey Reggio moe snimiti tri filma i Philip Glass moe napisati tri povezane svite da usmjeri nae misli na kulturnu raznolikost i alternativne naine ivota (Koyaanisqatsi, Powaqqatsi, Naqoyqatsi), zato ne moe neko (oni?) uiniti isto u ast jezike raznolikosti? Kad bih bio odgovoran za Meunarodnu godinu jezik, koristio bih svoj budet da poruim velika umjetnika djela o temi jezike raznolikosti, ili bih naao privatne organizacije ili pojedince da to urade za mene. A, ako u mislima odemo zbilja daleko unaprijed, osigurao bih da ovo bude godinja narudba s razliitom granom umjetnosti svake godine knjievnou, filmom, slikarstvom, muzikom, plesom itd. 5. Pouzdani podaci. Ali ne bih utroio cio budet na to. Jer mora biti zadataka, u bilo kojoj UN-ovoj Godini, koji prije angairaju misli nego srce. ta je najhitniji zadatak s kojim se suoavamo?
Sveani dani Mjesta za posjetu Nagrade
Umjetnika djela Pouzdani podaci
Zato su jezik i jezici tako zaputeni?
Pablo Picaso, Guernica
14
Radovi _____________
To nije, po mom miljenju, pronalazak novih informacija (kao to je dokumentiranje prethodno nedokumentiranih jezika), ve ispravljanje netanih informacija o ve dokumentiranim jezicima. Dozvolite mi da za ilustraciju uzmem najvie koriteni izvor demografskih lingvistikih podataka koji imamo Ethnologue. Njegov je utjecaj znatan, jer se kao primarni izvor podataka koristi od strane marketinkih organizacija (kao to je Global Reach) koje trae informacije o broju jezika i o broju predstavljanja svakog jezika na internetu. Takoer se koristi za veinu jezikih procjena na Wikipediji. Ja ga koristim sve vrijeme, faute de mieux, i nita to kaem u ovom radu ne umanjuje moje divljenje velikom broju odlinih radova koji su uli u ovaj projekt od njegova poetka 1951. Ali s osobljem od samo troje on je oigledno bez dovoljno sredstava. A kao rezultat toga, on je ozbiljno manjkav. U izvjetaju koji je podnesen prole godine UNESCO-ovom institutu za statistiku, John Paolillo i Anupam Das uzeli su sluajni uzorak od 2001 unoska populacijskih podataka iz izdanja iz 2005. i nali su da iznenaujuih 52,4% imaju izvore starije od 1996. godine, a osim toga, 2,1% datiraju iz razdoblja izmeu 1975. i daleke 1920. Ovdje su neki specifini primjeri za koje su koriteni podaci iz njihovih radova, a takoer i iz najnovijih radova Petera Gerranda (2007). Izdanje iz 2005. pokazuje 28,2 miliona govornika panskog kao prvog jezika u paniji na osnovu popisa iz 1986. Poto je u paniji i 2001. godine bio popis, moemo oekivati znatno poveanje ovog broja. Za regionalne jezike u paniji podaci za katalonski su iz 1996, za baskijski iz 1991, a za galicijski iz 1986. Ni engleski nije tretiran bolje. Ethnologue iz 2005. jo daje brojeve govornika engleskog iz 1984. za SAD i UK, iz 1987. za Australiju i Novi Zeland, iz 1996. za Junu Afriku, a iz 1998. za Kanadu. Njegova procjena o 11 miliona govornika engleskog kao drugog jezika u Indiji temelji se na indijskom popisu iz 1961! Stvarni broj vjerovatno je oko 300 miliona. Postoji tendencija da se datumi ne spominju kada se ovi brojevi koriste na internetu. Ljudi citiraju Ethnologue pretpostavljajui da su sve procjene jednake. Ustvari, one su veoma nesinhrone. Ono s ime sam, izgleda, zavrio jeste stari dobri pristup plan od pet taaka. Trebaju nam lokacije (Location), nagrade (Awards), dani (Days), pouzdani podaci (Data) i umjetnika djela (Artworks). Ukratko LADDA. Ljestve po kojima se moemo uspinjati do javnog prepoznavanja. Imamo jednu od preki na mjestu i kreemo se prema drugoj. Moemo li imati i treu preku ljestava na mjestu na kraju 2008? Ili ak svih pet? Sanjam. David Crystal je profesor lingvistike na University of Wales (Bangor). Jedan je od najpoznatijih i najaktivnijih svjetskih lingvista. Autor je preko stotinu knjiga iz raznih oblasti lingvistike.
15
___________ Radovi
Halid BULI
TROGRBA DEVA I SIJAMSKI TRIZANCI DVA RAZLIITA GLEDANJA NA JEZIKU SITUACIJU U BOSNI I HERCEGOVINI
azvoj civilizacije utjee na raznovrsnost ljudskih potreba. To se odraava i na jezik kao sredstvo ljudske komunikacije, koji se funkcionalno raslojava da bi mogao udovoljiti svim potrebama. Tako se formiraju razliiti funkcionalni stilovi, koji slue da zadovolje potrebe jezike zajednice u razliitim djelatnostima. Meutim, poznato je da granice meu stilovima nisu uvijek stroge i mogue je da elementi koji su odlika jednog stila budu zastupljeni u tekstovima koji su tipini predstavnici nekog drugog stila. Takve su pojave prisutne i u naunom funkcionalnom stilu. Tradicionalno stilistiari ovome stilu pripisuju svojstva objektivnosti, preciznosti, tanosti, a esto i racionalnosti. Pa ipak, iako su ponekad apsolutizirana upravo
Ilustracija: H. B.
ova svojstva, naunom stilu ne moe se odrei ni zastupljenost emocionalno-ekspresivnih sredstava, a samim tim i subjektivnosti (Katni-Bakari 2001: 75). U ovom tekstu analiziraju se dvije sintagme koje su upotrijebljene u naunim tekstovima a koje su izrazito stilski markirane i kojima se u velikoj mjeri izraava i subjektivni stav autora o problemu o kome govore. Rije je o sintagmama trogrba deva i sijamski trizanci. Prva od navedenih sintagmi upotrijebljena je u knjizi Jezik i identitet na Balkanu: Raspad srpsko-hrvatskog Roberta D. Greenberga u estom poglavlju, koje ima naslov Bosanski: Trogrba deva? (Greenberg 2005: 143). U izvorniku na engleskom taj naslov glasi Bosnian: A three-humped camel? (Greenberg 2004: 135). Zato bi bosanski jezik bio trogrba deva? ta to znai? Oito je da je ta sintagma na tom mjestu upotrijebljena figurativno i da sigurno ne znai deva s tri grbe. A teko je rei ta znai samo na osnovu tog teksta, budui da se ta sintagma spominje samo u tom naslovu i vie se u tekstu ne pojavljuje. Da bismo pro-
zreli njeno znaenje, moramo je posmatrati samu za sebe, izvan konteksta knjige. U svim kontekstima koji su nam poznati trogrba deva oznaava ili neto to ne postoji ili neto veoma runo. Tako provokativan naslov moe izgledati zanimljiv i moe privui panju italaca, pa ak je i zadrati neko vrijeme. Moe unijeti malo ivosti u relativno suhoparan tekst, a moda bi se mogao opravdati i nekim trinim razlozima. Poto i ostala poglavlja imaju zanimljive naslove (Srpsko-hrvatski: Mi padamo, ujedinjeni ili ne, Srpski: Nije li moj jezik i tvoj jezik?, Crnogorski: Gora nastala iz krtinjaka, Hrvatski: Odvojeni smo, ali isti blizanci /usp. Greenberg 2005: 29, 71, 99, 119/), onda je i uz bosanski jezik oekivano neto slino. Meutim, dok sadri sintagmu trogrba deva sa znaenjima neto to ne postoji ili neto veoma runo, koja je najlake proitati u njoj, naslov je besmislen, djeluje uvredljivo i pokazuje autorovu nepanju i negativan stav o bosanskom jeziku, stav koji ak ni upitnik stavljen iza naslova ne moe ublaiti.
16
Radovi _____________
Ako je autor kojim sluajem elio tim naslovom rei neto drugo, to je teko razumjeti. Proizvoljnim asocijacijama i uitavanjem znaenja moe se preko broja tri uspostaviti veza izmeu trogrbe deve i broja slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Ali i tada bi ostalo nejasno zato takav naslov stoji uz ime bosanski jezik jer je on samo jedan od tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini. ini se da bi, ipak, povezivanje preko broja tri bilo previe proizvoljno. Poto u naslovu stoji Bosanski: Trogrba deva?, ne moe se rei da se trogrba deva odnosi i na druge jezike u Bosni i Hercegovini, ve samo na bosanski. A da bi se dobro shvatila autorova poruka na osnovu podataka koje on daje, potrebno je grbe potraiti na samom bosanskom jeziku. Na osnovu samog teksta to je nemogue, jer autor u njemu uglavnom navodi tue stavove o jezicima u Bosni i Hercegovini, a termine bosanski, hrvatski i srpski preesto koristi s navodnicima. Slijedei tekst, ali s velikom dozom nagaanja, uitavanja, pretpostavljanja i rizika da se pogrijei, mogle bi se grbe potraiti u leksici bosanskog jezika, ija je jezgra slavenskog podrijetla i nalazi se i u srpskom i u hrvatskom (Greenberg 2005: 154), ali u kojoj ima i jedinstvenih bosanskih oblika (usp. Greenberg 2005: 155). U svakom sluaju, i kad bi se moglo braniti takvo tumaenje, analizirani bi naslov bio neprimjeren. Druga sintagma o kojoj se govori u ovom tekstu jeste sintagma sijamski trizanci. Nju je upotrijebio Devad Jahi u svojoj knjizi Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora. Odnosi se na slubene jezike u Bosni i Hercegovini. Rije trizanci novijeg je postanja, mogue je da je to prva njezina zabiljeena upotreba, i porijeklom je slivenica od rijei tri i rijei blizanci (tri + blizanci > trizanci). Slivanje je relativno nov i neobian nain nastanka novih rijei u bosanskom jeziku pa su i rijei koje nastaju slivanjem uglavnom stilski obiljeene. Za razliku od trogrbe deve, znaenje rijei trizanci potpuno je prozirno, a nije manje prozirno ni znaenje sintagme sijamski trizanci. Ta se sintagma spominje u sljedeem kontekstu: Srpski, hrvatski i bosanski (lingvistiko-etniki) nisu zasebni jezici. Ali su zasebni u nacionalnom smislu, u pogledu prava naroda na svoj jezik i na usmjeravanje razvoja toga jezika u onim pravcima koji najbolje odgovaraju tim narodima i njihovim politikim i kulturnim stremljenjima. Da li je mogue predvidjeti ta e se u budunosti dogaati sa tim naim jezicima sijamskim trizancima? (Jahi 1999: 94) Autor sintagmom sijamski trizanci na nain primjeren realnoj jezikoj situaciji u Bosni i Hercegovini istie neraskidivu povezanost, genetsku srodnost (bratstvo) i slinost triju bosanskohercegovakih slubenih jezika, ali i posebnost svakog od njih i po naem miljenju to je sasvim uspjela figura u sastavu naunog teksta. Izvori i literatura Greenberg, Robert D. (2004). Language and Identity in the Balkans. Serbo-Croatian and its Disintegration. New York: Oxford University Press. Greenberg, Robert D. (2005). Jezik i identitet na Balkanu. Raspad srpsko-hrvatskoga (prevela s engleskog Anita Peti-Stanti), Zagreb: Srednja Europa. Jahi, Devad (1999). Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora. Sarajevo: Ljiljan. Katni-Bakari, Marina (2001). Stilistika. Sarajevo: Ljiljan.
17
___________ Jezik u praksi

Refik BULI
KO SE IGRA HLOPTOM JO
potreba glasa h predstavlja jednu od specifinosti bosanskoga jezika. Dok se u srpskom i hrvatskom jeziku ovaj glas najee gubio, u bosanskom se jeziku dobro uvao. Neki srpski govori ak nemaju glasa h, u hrvatskim je govorima uglavnom prisutan, dok se u bonjakim govorima javlja ponekad i tamo gdje mu po etimologiji nije mjesto. Sudbina glasa h u razvoju norme na tokavskom podruju bila je veoma zanimljiva. Vuk Karadi ga je u poetku svoga rada bio izostavio iz srpske azbuke jer je smatrao da ga Srbi ne upotrebljavaju, ali se kasnije uvjerio da taj glas postoji u Boki i Zeti te da se protee do Metohije i Kosova. To njegovo saznanje utjecalo je na sudbinu glasa h u ranijoj jezikoj normi. On ga je uveo tek u svojim poslovicama 1836. godine i od tada taj glas predstavlja problem u pitanjima jezike norme na tokavskom podruju. Poto je odlika bosanskog jezika uvanje glasa h, pa i njegov izgovor i tamo gdje mu po etimologiji nije mjesto, neke rijei sa takvim sekundarnim h postale su sasvim obine u bosanskome standardnom jeziku. Takve su: hastal, horma, hra, hrati, hrva, hrvanje, hrvati se, hrzanje, hrzati, lahak, mehak, mehkoa, sahat i sahat-kula, sevdah, zahralost...
Neke od takvih rijei, iako su prihvaene bosanskom jezikom normom, pa ak i ranijom normom srpskohrvatskog jezika, vrlo esto slue kao povodi za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Tako se vrlo esto kao velika mahana bosanske jezike norme zastupljene u Pravopisu bosanskoga jezika navode rijei lahko i mehko, u kojima glas h nije etimoloki. Treba, meutim, znati da su te rijei s neetimolokim h i ranije upotrebljavane u bosanskohercegovakoj literaturi, ak od 17. stoljea, pa i onoj iji autori nisu bonjaki pisci. Senahid Halilovi u svojoj knjizi Bosanski jezik (Biblioteka Kljuanin, Sarajevo, 1991, str. 6364) navodi niz potvrda za to.
Svijest o tome da je uvanje glasa h odlika bosanskog jezika i nepoznavanje etimologije rijei dovodi neke govornike do toga da upotrebljavaju sa h i rije lopta: hlopta, to se ne preporuuje u bosanskom jeziku. Rije hlopta vrlo esto slui kao povod onima koji ele ismijavati normu bosanskoga standardnog jezika. Neki to rade iz
neznanja, vjerujui da je tako napisano u Pravopisu bosanskog jezika ili drugoj normativnoj literaturi, drugi, pak, rade to smiljeno kako bi omalovaavali normu bosanskog jezika ili i sam bosanski jezik. Rije hlopta zabiljeio je Alija Isakovi u svome Rjeniku karakteristine leksike u bosanskom jeziku. Isakovi ima potvrde za rije hlopta iz dva izvora. Jedan je iz knjige Miloa Okuke (Govor Rame: Uvod, fonoloke i morfoloke osobine, Svjetlost, Sarajevo, 1983), a drugi njegova zabiljeka iz govora Tenja. Rije hlopta prenio je i Devad Jahi u kolski rjenik bosanskog jezika, s naznakom: Teanj. Treba, meutim, znati i to da je Okuka rije zabiljeio samo u dva naselja u Rami, od ukupno njih pedeset i osam u kojima je ispitivao govor, te da je i Isakovievo biljeenje u Tenju samo neija idiolekatska znaajka, a ne karakteristina pojava. Treba imati na umu i to da Jahiev kolski rjenik bosanskog jezika ima vie izvora grae. Jedan od njih je i Isakoviev Rjenik karakteristine leksike u bosanskom jeziku. Stoga ne treba uditi biljeenje rijei hlopta u Jahievu Rjeniku, jer ju je on, zapravo, preuzeo od Isakovia, a to je i grafiki obiljeio u Rjeniku i uz rije dao naznaku da je zabiljeena u Tenju.
18
Jezik u praksi _____________

Isakovievo, a kasnije i Jahievo biljeenje oblika hlopta dovelo je do nesporazuma jer su neki, zanemarujui injenicu da ni jedan od ovih rjenika nije normativni, opravdanje za pripisivanje oblika hlopta standardnome bosanskom jeziku poeli traiti u tim rjenicima. Isakovi je u nekoj vrsti pogovora svome rjeniku napisao da je njegov rjenik na izvjestan nain rjenik knjievno sumnjivih rijei. I Jahi je, objanjavajui metodologiju izrade kolskog rjenika, u predgovoru napisao da njegov rjenik ipak nije normativni rjenik. Nedovoljno poznavanje ovih injenica koje se tiu rjenika i biljeenja oblika hlopta dovodi i do nerazumijevanja cijeloga problema u vezi sa h u rijei hlopta. Takvo nerazumijevanje proizlazi i iz tumaenja Roberta D. Greenberga u knjizi Jezik i identitet na Balkanu (Srednja Europa, Zagreb, 2005, prevela Anita Peti-Stanti).1 Evo kako Greenberg pie o fonemu h u bosanskom jeziku: Bonjaka dijalektalna graa u vezi s fonemom h potakla je kodifikatore novog bosanskog jezika na uvanje i proirenje upotrebe tog fonema preko onoga to je prihvaeno u srpsko-hrvatskom standardu koji je prethodio bosanskom. Nove bosanske gramatike i rjenici danas doputaju oblike kao: (1) lahko (za lako), mehko (za meko), u kojima h ima etimoloko opravdanje; (2) hudovica (za udovica ), hlopta (za lopta), u kojima h nema etimolokog opravdanja; i (3) sahat (za sat), halat (za alat), havas (za glas), u kojima se h nalazi ili dodaje u rijeima turskog podrijetla. Na taj se nain bosanski jezik moe razmetati oblicima koji se razlikuju od srpskih i hrvatskih oblika, npr. lako, meko, udovica, lopta, sat. Nisu svi suvremeni prirunici dosljedni u navoenju oblika sa h. Na primjer, kolsko izdanje bosanskog pravopisa navodi oblike sa h za lahko i sahat, ali nema oblika hlopta (Halilovi 1999b: 23).2 Moda ta nedosljednost ovisi o maternjem govoru autora svakog pojedinog djela. Halilovi moda zbog toga daje prednost leksiku svog maternjeg govora Tuholja u kojem nije potvren oblik hlopta. Citirani navodi pokazuju autorovu neupuenost u pojedina pitanja koja su u vezi s bosanskim jezikom. Autor kae: Nove bosanske gramatike i rjenici danas doputaju oblike kao: (1) lahko (za lako), mehko (za meko), u kojima h ima etimoloko opravdanje. Ovo nije tano, jer h u lahak, lahko i mehak, mehko tu nisu po etimologiji. Lahak je nastalo preko praslavenskog *lagk, to je daljim procesima dalo lak. Od istog korijena lag- nastalo je i lako. Mehak je od *mkk, to je daljim procesima dalo mek. Od istog korijena mknastalo je i meko. Drugi autorov pogrean navod tie se imenice lopta. Ve smo u prethodnom dijelu teksta pokazali da oblik hlopta nije naveden ni u jednom izvoru za koji bismo kazali da je normativni. Ve je pokazano i to da se takvim ne mogu smatrati Isakoviev i Jahiev Rjenik. Jo jedan podatak iz prethodno navedenog Greenbergova citata moe ovdje biti zanimljiv. On se tie, prema njegovu miljenju, nedosljednosti u navoenju oblika lopta i hlopta u savremenim prirunicima za bosanski jezik. Autor kae: Moda ta nedosljednost ovisi o maternjem govoru autora svakog pojedinog djela. Halilovi moda zbog toga daje prednost leksiku svog maternjeg govora Tuholja u kojem nije potvren oblik hlopta.3 Ve smo pokazali porijeklo oblika hlopta u Jahievu Rjeniku. Rije nedosljednost, koja je navedena u prethodnom citatu, nema nikakva opravdanja u kontekstu u kojemu se nala. Iznenauje jo i upotreba oblika havas (za glas), koji navodi Greenberg u dijelu koji smo citirali. Takav je oblik sa fonemom s eventualno mogao vidjeti samo u nekoj dijalektolokoj studiji, mada i u to sumnjamo, ali takvoga oblika sa znaenjem glas nema u Pravopisu, niti u Gramatici, niti u bilo kojemu rjeniku na koji se u svojoj knjizi poziva Greenberg. On je mogao vidjeti oblik havas u Isakovievu i Jahievu Rjeniku, ali taj leksem tamo ne znai glas, ve: inteligencija, vii krugovi, nauni krugovi. I rije halat potvrena je u Isakovievu i Jahievu Rjeniku, ali ne i u drugim za koje bismo mogli kazati da su normativni. Ovo je bio samo jedan segment onoga to se pripisuje standardnom bosanskom jeziku u vezi s tzv. pretjerivanjem u upotrebi fonema h pa se na taj nain bosanski jezik moe razmetati oblicima koji se razlikuju od srpskih i hrvatskih oblika, kako kae Greenberg. Komentirati rije razmetati u ovome kontekstu zaista nije potrebno.
Greenberg, Robert D (2004). Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration. Oxford: Oxford University Press.
2
U knjizi je ovdje fusnota 19 u kojoj pie: Kao to je istaknuo Ford (2001: 116), oblik hlopta navodi Jahi 1999b) (kolski rjenik, napomena R. B.), ali ga nema u Halilovi i dr. (2000.) (Gramatika, napomena R. B.).
3
Naprotiv, oblici hlopta i lopta potvreni su u Tuholju (S. Halilovi, Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja), Bosanskohercegovaki dijalektoloki zbornik, knj. VI, Institut za jezik, Sarajevo, 1990, str. 283), ali profesor Halilovi, s pravom, nigdje nije napisao da oblik hlopta pripada standardnome bosanskom jeziku.
19
___________ Jezik u praksi

Glas h jeste zastupljeniji u bosanskom jeziku nego u srpskom i hrvatskom, ali da je prisutan i u srpskom i hrvatskom standardnom jeziku, pa nekada i tamo gdje ga nema u bosanskom, pokazuje sljedea usporedba nekih rijei koje su zabiljeene u rjenicima vaeih pravopisa (Halilovi: Pravopis bosanskoga jezika, Babi Mogu Finka: Hrvatski pravopis i Peikan Jerkovi Piurica: Pravopis srpskoga jezika).
Ilustracija: S. V.
Bosanski ajvar hambar kahva adaha buha ahura duhan duhati gluh gruhati habati haber halva havan hergela historija horoz hrapav hrpa hurma kahva kihati kuhar mahana mehlem muha protuha proha promaha
Hrvatski ajvar ambar kava adaja buha ahura duhan duhati > puhati gluh gruhati > gruvati habati halva hergela > ergela historija > povijest hrapav hrpa kava kihati kuhar mehlem > melem muha protuha proha / proja promaha > propuh
Srpski ajvar i hajvar ambar bolje nego hambar kafa (kava) adaja buva i buha duvan (duhan) duvati i duhati gluv gruhati / gruvati (P 60) habati haber alva i halva avan (havan) istorija hrapav hrpa urma kafa (kava) kijati kuvar (kuhar) mana muva / muha protuva (protuha) proja promaja
Bosanski halva truhle truhnuti uho uvehnuti vehnuti vihoriti se hastal hora horma sahat hra hrva lahak mehak hlabavo / labavo hlupati / lupati hurlik / urlik hudovica / udovica ohlupina / olupina mahrama / marama sahat / sat zijehati / zijevati
Hrvatski halva trule truhnuti > trunuti uho uvehnuti > uvenuti vehnuti > venuti vihoriti / vijoriti astal > stol hora sat hra hrva lak mek urlik udovica marama ne: mahrama sat zijevati
Srpski alva / halva trule truliti uvo i uho venuti vijoriti sat ra rva lak meko labaviti marama
Pogrenu sliku o razmetanju bosanskog jezika upotrebom fonema h mogu upotpuniti i ovi podaci o rijeima koje su s fonemom h bile normirane u Pravopisu srpskohrvatskog knjievnog jezika Aleksandra Belia iz 1950. i Pravopisu hrvatskoga ili srpskoga jezika Dragutina Borania iz 1951. godine, koji su bili u upotrebi do izlaska Pravopisa srpskohrvatskoga / hrvatskosrpskoga knjievnog jezika 1960. godine. U Boranievu Pravopisu, koji je bio pravopisna norma u Hrvatskoj, zabiljeeni su ovi oblici sa h: adaha i adaja, buha, buzdohan i buzdovan, duhan i duvan, gluh, havan, hendek i jendek, kihati, kihavica, mahrama, obinije marama, mehlem, obinije melem, muha, pastuh, proha i proja, promaha i promaja, stahor, suh, uho i uvo. U Believu Pravopisu, koji je bio pravopisna norma u Srbiji, zabiljeeni su ovi oblici: buzdovan = buzdohan, buva = buha, gluv = gluh, duvan = duhan, kijati = kihati, kijavica = kihavica, mahrama (marama), melem (mehlem), muha = muva, pastuv = pastuh, promaja = promaha, proha = proja, stahor, suh = suv, truhnuti, truhle, uho = uvo, havan (avan), hendek = jendek.
Refik Buli profesor je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Objavio je dvanaest knjiga i preko pedeset naunih i strunih radova o bosanskom jeziku.
sat zijevati (zijehati je dijalekatsko)
20
Osvrti _____________
Adijata IBRIIMOVI-ABI
Bosanskohercegovaka delegacija na Petnaestom meunarodnom kongresu slavista

(2027. 8. 2013, Minsk, Republika Bjelorusija)
ali nije odran zbog njemakog napada na Poljsku i poetka Drugog svjetskog rata), Moskva (1958), Sofija (1963), Prag (1968), Varava (1973), Ljubljana i Zagreb (1978), Kijev (1983), Sofija (1988), Bratislava (1993), Krakov (1998), Ljubljana (2003), Ohrid (2008) te, najzad, Minsk (2013). Slavistiki komitet u BiH dobio je mogunost da na Petnaestom meunarodnom kongresu slavista u Minsku nastupi s delegacijom od pet lanova. Ova delegatska mjesta bila su ravnopravno raspodijeljena u tri univerzitetska centra Sarajevo, Banju Luku i Mostar, s tim da je na sam Kongres otiao samo dio predviene bosanskohercegovake delegacije: prof. dr. Sanjin Kodri, rukovodilac Odjeljenja za knjievnost i kulturalne studije Slavistikog komiteta u BiH i lan Komisije za komparativno prouavanje slavenskih knjievnosti akreditirane pri Meunarodnom komitetu slavista, profesor na Odsjeku za knjievnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u svojstvu efa bosanskohercegovake delegacije na Kongresu i ovlatenog predstavnika Slavistikog komiteta u BiH pri zasjedanju Meunarodnog komiteta slavista; doc. dr. Perina Mei, docentica na Odjelu za hrvatski jezik i knjievnost Filozofskog faod patronatom Vijea ministara Republike Bjelorusije, u organizaciji Meunarodnog komiteta slavista, Bjeloruskog komiteta slavista i Nacionalne akademije nauka Bjelorusije grad Minsk je ove godine bio domain Petnaestog meunarodnog kongresa slavista, koji je trajao nedjelju dana: od 20. do 27. 8. 2013. godine. Na Kongresu je uestvovalo oko est stotina slavista iz 35 zemalja, od Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade, preko zemalja zapadne, centralne i jugoistone Evrope, do Australije i Japana. Meu njima je svoje mjesto zauzela i Bosna i Hercegovina, prvi put nakon to je Slavistiki komitet u BiH, poslije svog osnivanja 2008. godine, zvanino primljen u Meunarodni komitet slavista na etrnaestom meunarodnom kongresu odranom te godine u Ohridu, te je rije o historijski vanom dogaaju za bosanskohercegovaku slavistiku naunu zajednicu. Meunarodni nauni skupovi slavista na najviem nivou organiziraju se od 1929. godine, kad je u Pragu odran Prvi meunarodni kongres, nakon ega svakih pet godina, izuzev tokom Drugog svjetskog rata slijede Kongresi u drugim gradovima: Varava (1934), Beograd (1939, koji je pripremljen,
Meunarodni komitet slavista svjetsko je udruenje nacionalnih slavistikih komiteta iz vie od 40 pojedinanih zemalja.
Prema odluci Meunarodnog komiteta slavista, esnaesti meunarodni kongres odrat e se u Beogradu 2018. godine.
kulteta Sveuilita u Mostaru, i mr. Adijata Ibriimovi-abi, via asistentica na Odsjeku za slavenske jezike i knjievnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Druga dva lana nae delegacije, meu kojima je trebao biti i prof. dr. Senahid Halilovi, zaetnik i predsjednik Slavistikog komiteta u BiH (profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu), kao i predstavnik Filolokog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, nisu mogli prisustvovati Kongresu iz objektivnih razloga. Dajui, izmeu ostalog, prioritet tzv. malim jezicima, knjievnostima, kulturama te njihovom dostojnom predstavljanju i promociji u okvirima Kongresa, domaini su posebnu panju posvetili bosanskohercegovakoj delegaciji. Bjeloruska dravna novinska agencija Belta, kao i bjeloruska dravna radio-televizija, poseban interes, iskazali su za bogatu jeziku, knjievnu i kulturnu batinu nae zemlje.
Adijata Ibriimovi-abi magistrica je knjievnohistorijskih nauka i via asistentica na Odsjeku za slavenske jezike i knjievnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Autorica je knjige Kameni spava Maka Dizdara i ruska knjievna avangarda i vie naunih i strunih radova.
Bosanskohercegovaka delegacija u Minsku
21
___________ Lingvazin predstavlja

Denana MEMIEVI
Minela Kerla i Nermina Alihodi-Usejnovski: Bosanski jezik. Komunikacijski prirunik za strance sa zadacima i vjebama
(Udruenje lektora i komunikologa u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2013)
Denana Memievi je master bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika lektorski smjer i diplomirana urnalistica. Predsjednica je Udruenja lektora i komunikologa u Bosni i Hercegovini te lektorica na FACE televiziji.
osanski jezik. Komunikacijski prirunik za strance sa zadacima i vjebama autorica Minele Kerle i Nermine Alihodi-Usejnovski jeste prvi prirunik u Bosni i Hercegovini koji slui za uenje bosanskog jezika a koji sadri tzv. multimedijalne karakteristike (ureen popis poveznica i linkova razliitih internetskih izvora). Rije je o veoma praktinom konverzacijskom priruniku na bosanskom jeziku. Namijenjen je strancima koji ele nauiti bosanski jezik kroz kratki kurs na poetnom nivou. Prirunik ima 97 strana s ilustracijama. Autorice su istraivakim radom identificirale lekseme i konstrukcije koje se koriste u komunikaciji u razliitim svakodnevnim situacijama i na razliitim mjestima. Te su rijei i konstrukcije predstavile kroz krae tekstove, vjebe i zadatke i postepenim uvoenjem novih rijei. Uenje svake lekcije olakano je obrascima za samovrednovanje ortoepije bosanskog jezika, ali i linkovima razliitih internetskih izvora, kojim se doprinosi motivaciji u uenju sadraja. Uenjem osnovnih komunikacijskih fraza korisnici se upo-
znaju i s osnovnim karakteristikama bosanskohercegovake kulture. Osnovne karakteristike ureivanja prirunika jesu ilustracije koje prate sadraj teksta, taksativni rezimei na poetku svake lekcije i na kraju prirunika, ureivanje popisa izvora po APA standardu i stilu te kratki tekstovi sa zadacima i vjebama. Autorice smatraju da je njihov prirunik, u poetnoj verziji zamiljen kao vjebanka, praktian i lahak za primjenu te da umnogome olakava uenje bosanskog jezika na viim stepenima uenja. Takoer smatraju da se ostala sredstva kao to su udbenici, gramatike i rjenici mogu koristiti paralelno s ovim prirunikom. Njegova je primjena ve omiljena kod poetnika u uenju i vjerujemo da e on nai svoje mjesto na policama onih koji vole da ue jezik, a i onih koji se bave pouavanjem jezika, jer on znatno olakava uenje i nudi razliite metodike pristupe u pouavanju. Uenje bosanskog jezika u koli jezika za strance koja se organizira u Udruenju lektora i komunikologa u Bosni i Hercegovini koncipirana je upravo na ovom priruniku. On omoguava da se lahko naue naj-
neophodnije rijei, reenice i fraze sporazumijevanja, a takoer i strancima moe olakati snalaenje u razliitim ivotnim situacijama u bosanskohercegovakim gradovima. Ovaj prirunik moe biti veoma koristan i djeci u pripremnoj nastavi. Igrom i zanimljivim slikama mogu se zabaviti i nauiti dosta novoga. Uz to moe biti od pomoi i roditeljima, jer ak ni oni ponekad nemaju ideju kako zabaviti dijete, a ovo je jedan od savrenih naina. Djeca mogu uiti slova, brojeve, vjebati zapaanje i grupiranje rijei kroz 17 lekcija: Pisma, Pozdravljanje i upoznavanje, Na aerodromu, U gradu, U hotelu, Brojevi, Sahat, Mjeseci, Novac, Zanimanja, U banci, U opini, Boje, U trnom centru, Na pijaci, Na fakultetu i Porodica. est recenzenata recenziralo je ovaj prirunik, to dovoljno govori o interdisciplinarnoj i profesionalnoj fleksibilnosti njegovih autorica. Pozitivan struni sud o knjizi dali su prof. dr. Devad Jahi, doc. dr. Elvira emalovi-Dilberovi, mr. sci. Safet Veli, mr. sci. Admir erim, Selman Repiti, MA psih., i Amra Bajri, prof.
22
Lingvazin predstavlja _____________

Erna MURI
Mirsad Kuni: Usmeno pamenje i zaborav. Krajika epika i njeni junaci

(Centar za kulturu i obrazovanje Teanj, 2012)
njiga Mirsada Kunia uzoran je primjer znanstvene studije iji je koncept i diskurs realiziran s pretpostavkom o irem krugu adresata, itatelja i itateljica koji ne pripadaju iskljuivo akademskim krugovima ili strunjacima na podruju usmene epike. Njezin govor / pria zasigurno e osvojiti ak i skeptini interpretativni um, uvjeren da se na polju usmene poezije vie nita novo ne moe rei, da je ta oblast knjievne tradicije zauvijek arhivirana u prolosti. Ovaj e skeptini italaki subjekt u Kunievu tekstu upravo biti suoen s pitanjima, teorijama i projektima pamenja i zaboravljanja usmenih tekstova u polju nauke o knjievnosti. Ispostavit e se da autor Kuni ne samo da te usmene tekstove provodi na onu stranu tzv. floathing gapa (prema konceptu egiptologa Jana Assmana, simboliki jaz koji povezuje ili razdvaja procese kulturnog i komunikativnog pamenja) nego ih i interpretira na inovativan nain, u kolaboraciji s razliitim modernim teorijskim pristupima. Knjiga se sastoji iz tri tematsko-problematski diferencirana dijela. U prvom dijelu objanjavaju se karakteristike same pojavnosti krajinske epike, prvenstveno hi-
storiografskim informacijama. Drugi se dio bavi njezinim specifinim junacima te njihovom klasifikacijom, dok se u treem dijelu, kao zavrna razmatranja, intepretira hronotop krajinske epike te intersubjektivne relacije likova koji se pojavljuju u krajikim epskim pjesmama. Polazei od stava da usmeno epsko pjevanje nije nikakav u sebi zatvoreni depersonalizirani povijesno-kulturoloki in (str. 9), autor e naglasak staviti na epske junake / likove epskih pjesama, te otvoriti prostor za ispitivanje njihovih povijesnih prototipa. Naglaavajui da epski likovi predstavljaju male junake povijesti, autor e istaknuti prednost novohistoristikog pristupa knjievno-povijesnoj grai. Prema postavkama tog pristupa u prolost treba ulaziti upravo preko malih ljudi i sitnih dogaaja, te izrazito subverzivnom nakanom demontirati krajnje ideologiziranu povijest monumenata, odnosno, dekonstruirati veliku priu, i razbiti je na milion malih (str. 23). Ovakav teorijski pristup epskom svijetu, napomenimo, i sam je izrazito subverzivan, budui da remeti uobiajenu pretpostavku o tome da je ba taj svijet izgraen na monumentalistikom (epskom) kodu,
koji uvijek postulira veliku / kolektivnu priu nautrb male / subjektivne. Meutim, autor e svoj inicijalni stav argumetirati upravo priama i viestrukim interpretacijama epskih likova koji nisu samo ploni negativi Kolektiva, nego uvelike individualizirani subjekti ije akcije ukazuju na rubnu ili graninu prirodu krajike epike, na takav njezin hibridni identitet u kome, gotovo po pravilu, dolazi do spojeva suprostavljenih strana pa se epski svijet, upravo po tim dekonstruktivistikim principima obrtanja, maskiranja, mijeanja, razgrauje i razvija unutar samog sebe. Vaan prilog Kunieve studije predstavlja i sistematizacija dosadanjih pristupa klasifikaciji epskih junaka, koja se naelno razvija u sljedeim teorijsko-metodolokim premisama: folkloristikom, mimetiko-historijskom, strukturalno-naratolokom te strukturalno-gramatikom. Folkloristiki i historijski pristup openito se zasnivaju na teoriji odraza te tako ne doprinose knjievnoj analizi krajike epske pjesme, dok su posljednja dva pristupa dosljedno imanentna i temelje se na strukturalistikoj i naratolokoj interpretaciji. Autor naglaava da je legitimitet svakog tumaenja ne-
23
___________ Lingvazin predstavlja

osporan, ali da se, meutim, strukturalno-naratoloki pristup pokazuje kao takav koji narative junaka moe interpretirati na nain koji najbolje odgovara prirodi epske pjesme. Tako e autor, u drugom dijelu studije, nekolicini odabranih i najpoznatijih epskih junaka pristupiti integriui saznanja prethodnih tumaenja, s naglaskom na strukturalno-naratoloku analizu, ali ih i dopuniti savremenim teorijama pamenja i novohistoricistikim itanjima. Tako e na jednom mjestu Kuni (str. 21) rei: Prolost se uprisutnjuje historiografskim tekstovima, ali i predajom, pa i epskom pjesmom, pa i, ako hoete, pisanom knjievnou, jednom rijeju tekstovima, pismeno ili usmeno oblikovanim. Niz junaka koje autor interpretira krajnje fleksibilnim teorijskim aparatom, uvezujui historiju, usmenu predaju i intertekstualne odnose unutar epsko-lirskog korpusa, zavrava se vanrednom linosti Budaline Tala, lika za koga autor zakljuuje da predstavlja osobenost, specifikum bonjake epike. Nigdje jo u epskoj pjesmi (hrvatskoj ili srpskoj) ne dolazi do pojave lika koji na takav radikalno ironian i autorefleksivan nain oliava granini identitet krajikog junaka i istovremeno ironinim pomjeranjem preko granica samog epskog koda omoguava tom kodu oblikotvorni i znaenjski razvoj. U zavrnim razmatranjima autor tako istie da se topos granice na primjeru krajike epike moe viestruko tumaiti: kao spoj tekstualne i historijske zbilje, kao realni prostor Krajine / serhata / granice, a najevidentnije upravo na primjeru krajikih epskih junaka. Epski krajiki junak je jedan takav identitet, drugaiji u odnosu na one unutra ili vani, zapravo, bogatiji za prekogranina iskustva (...) Taj viak iskustva, pokuao sam prepoznati kroz rad na ovoj studiji, zakljuuje Kuni. Usmeno pamenje i zaborav akribina je i ozbiljna znanstvena studija, ali isto tako i knjiga u onom, sada ve nostalginom smislu, kao pria za kojom poseete da biste krenuli na neko putovanje, nesigurni kamo ete stii.
Erna Muri magistrica je knjievnohistorijskih nauka. Via je asistentica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Autorica je vie radova iz oblasti knjievne kritike i romana Jedanaest poglavlja ekanja, za koji je 2008. godine dobila Godinju nagradu Drutva pisaca TK.
Nova knjiga Izdava: Centar za kulturu i obrazovanje Teanj, 2013, 383 str.
24
Vijesti o jeziku i knjievnosti _____________

Halid BULI
Deset brojeva asopisa Pismo
asopis za jezik i knjievnost Pismo izlazi od 2003. godine a izdaje ga Bosansko filoloko drutvo. Objavljuje se jedanput godinje i krajem 2012. godine tampan je njegov deseti broj. U savremenom je trenutku u Bosni i Hercegovini prilino teko postii i samu redovnost izlaenja naunog asopisa te je postizanje kvaliteta u takvim okolnostima jo vei podvig. Moe se rei da Bosansko filoloko drutvo zasluuje estitke i za jedno i za drugo. Uvodna rije prvog broja asopisa zapoinje veoma obeshrabrujuim rijeima da nema sumnje da ivimo u mranim vremenima, kad je princip isplativosti i aktualnosti postao temeljnim orijentirom djelovanja i kad su jezik i knjievnost definitivno postali glavnim poligonima za raznolike politike igre. Meutim, takve negativne okolnosti shvaene su kao motiv, a ne kao prepreka za pokretanje Pisma. Na istom su mjestu lanovi redakcije iskazali nadu da e asopis nadivjeti njihove trenutne ambicije da ga pokrenu i da e nai svoje mjesto u naunoj javnosti. asopis Pismo ostvario je oba ta cilja. To potvruju i njegova dugovjenost i injenica da je Pismo danas jedan od najutjecajnijih lingvistikih asopisa u Bosni i Hercegovini i regiji. Od 2003. do 2012. godine u Pismu je sto trideset estero autora objavilo 254 teksta, koji su razvrstavani u vie rubrik: Rasprave i lanci: Jezik (93), Rasprave i lanci: Knjievnost (83), Prilozi (7), Osvrti i prikazi (67) i Gostujui prilozi i lanci (3). U desetom broju objavljena je i bibliografija radova objavljenih u Pismu, na osnovu koje navodimo podatke o broju autora i radova. Od poetka do posljednjeg objavljenog broja urednik
Pisma je Ismail Pali. Pismo je indeksirano u Modern Language Association (MLA) bazi podataka. Jednu deceniju nakon prvog broja Pisma moe se rei da su vremena i dalje mrana, da je princip isplativosti i aktualnosti i dalje temeljni orijentir djelovanja kao i da su jezik i knjievnost (moda i vie nego prije?) poligoni za raznolike politike igre. U takvim se okolnostima jo snanije osjea potreba za naunim asopisima koji objektivno sagledavaju i predstavljaju jezik i knjievnost, pa makar oni izlazili samo jedanput godinje.
25
___________ Vijesti o jeziku i knjievnosti

Halid BULI
Objavljen deveti broj asopisa Bosanski jezik
Alma Granov (19682013)
asopis Bosanski jezik izlazi od 1997. Godine. Izdava mu je Odsjek za bosanski jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. U asopisu se objavljuju radovi iz bosnistike, slavistike, ope i kontrastivne lingvistike te iz drugih srodnih oblasti. Jedan je od rijetkih naunih asopisa u Bosni i Hercegovini posveenih iskljuivo temama koje se tiu jezika i knjievnosti. Indeksiran je u EBSCO i C.E.E.O.L. bazama podataka. Deveti broj Bosanskog jezika posveen je dr. Almi Granov, koja je iznenada preminula 29. 3. 2013. godine, neposredno prije predaje asopisa u tampu. U ovom broju objavljeno je ukupno 15 tekstova. Od toga je 10 originalnih naunih radova 7 iz oblasti lingvistike i 3 iz nauke o knjievnosti. Autori naunih radova iz oblasti lingvistike su: Ivo Pranjkovi (Gramatika glagola stanja), Erminka Zili (Gibt es
und ob-Stze in der deutschen Sprache? Und ob es sie gibt! Kontrastivna analiza und ob-reenica u njemakom i odgovarajuih sredstava u bosanskom jeziku), Meliha Hrusti (Semantike uloge pridjeva u njemakom i ekvivalenti u bosanskom jeziku), Adisa Imamovi (Utjecaj tranzitivnosti na figurativnu upotrebu nominalizacija), Senka Ahmetovi-Pali (Sadanji particip u engleskom vs. glagolski prilog sadanji u bosanskom jeziku), Refik Buli (Distribucija prozodema u ekavsko-jekavskim govorima teanjsko-maglajskoga kraja) te Sanel Hadiahmetovi Jurida, Tanja Pavlovi i Alma Jahi (Error Analysis in Translation Studies). Autori naunih radova iz nauke o knjievnosti su Anisa Avdagi (Smrtno ozbiljna drugost: narativno svjedoenje o produkciji golog ivota), Vedad Spahi (Sidranova poetika samoporicanja) i Erna Muri (ensko pismo i de/konstrukcija narativnog identiteta u romanu ene. Glasovi Jasmine Musabegovi). Ovaj broj donosi i pregledni rad Hurije Imamovi Sintaksika i stilska vrijednost naporedne upotrebe infinitiva i prezenta s veznikom da u slubi dopuna modalnim i faznim glagolima. Osim ovih radova u asopisu su objavljene i dvije bibliografije, jedan prikaz knjige te In memoriam dr. Almi Granov, koji je napisala Hasnija Muratagi-Tuna. Bibliografiju radova o jeziku i knjievnosti koji su objavljeni u Zborniku radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli (ISSN 1512-6021) do 2011. godine priredila je Edna Klimenti, a Bibliografiju bosanskohercegovake dijalektologije do 2012. godine Refik Buli. Erna Muri napisala je tekst Nacionalna knjievna povijest u rekonstrukciji, u kome je predstavljena knjiga Sanjina Kodria Knjievnost sjeanja: Kulturalno pamenje i reprezentacija prolosti u novijoj bonjakoj knjievnosti (Slavistiki komitet, Sarajevo, 2012).
26
Institut _____________
27
USKORO
Bosnistika plus
asopis za jezik i knjievnost
asopis Bosnistika plus objavljuje naune i strune radove iz oblasti bosanskog jezika i knjievnosti, radove iz slavistike te radove iz svih oblasti lingvistike. U asopisu se objavljuju razni prilozi, ocjene, osvrti i prikazi knjiga i drugih publikacija iz oblasti bosnistike i drugih lingvistikih disciplina. Izdaje ga Institut za bosanski jezik i knjievnost u Tuzli. Izlazi jedanput godinje.
Potovani itaoci, prvi broj magazina za jezik i knjievnost Lingvazin nastao je kao rezultat rada malog broja entuzijasta, uglavnom lanova i saradnika Instituta za bosanski jezik i knjievnost u Tuzli. Lingvazin je namijenjen svima, a ne samo ljudima koji se profesionalno bave prouavanjem jezika i knjievnosti. Nadamo se da ete ga preporuiti i svojim poznanicima i da ete svaki broj Lingvazina shvatiti kao poziv na saradnju. Svoje komentare i prijedloge u vezi s oblikom ili sadrajem Lingvazina moete poslati na e-mail institut@izbjik.ba. Na istu adresu moete poslati krae radove, prikaze knjiga i sline priloge koji se tiu jezika i knjievnosti. U Lingvazinu moete i oglasiti svoje manifestacije, kurseve, proizvode, usluge i organizacije. Informacije o njima brzo e i jednostavno doprijeti do italaca, jer je Lingvazin besplatan i distribuira se elektronski. Redakcija

Lingvazin I-1 08 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lingvazin I-1 08 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Lingvazin

Magazin za jezik i knjievnost Broj I/1 August 2013.

_____________ U ovom broju

13 Radovi 13 David Crystal

22 Lingvazin predstavlja 22 Denana Memievi

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Ferdinand de Saussure sto godina od Uiteljeve smrti

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Mogue je izgubiti jezik unutar jedne generacije

Prof. David Crystal

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin preporuuje knjigu

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

ta inimo s Meunarodnom godinom jezik?

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Sveani dani Mjesta za posjetu Nagrade

Umjetnika djela Pouzdani podaci

Zato su jezik i jezici tako zaputeni?

Pablo Picaso, Guernica

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

___________ Jezik u praksi

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Jezik u praksi _____________

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

___________ Jezik u praksi

sat zijevati (zijehati je dijalekatsko)

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Bosanskohercegovaka delegacija na Petnaestom meunarodnom kongresu slavista

Bosanskohercegovaka delegacija u Minsku

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

___________ Lingvazin predstavlja

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin predstavlja _____________

Mirsad Kuni: Usmeno pamenje i zaborav. Krajika epika i njeni junaci

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

___________ Lingvazin predstavlja

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Vijesti o jeziku i knjievnosti _____________

Deset brojeva asopisa Pismo

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

___________ Vijesti o jeziku i knjievnosti

Objavljen deveti broj asopisa Bosanski jezik

Alma Granov (19682013)

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

Lingvazin Magazin za jezik i knjievnost | Broj I/1 | August 2013.

You might also like