HRVATSKA POVIJEST

STARI NARODI NA NAEM TLU -Hrvati nisu oduvijek nastanjivali krajeve u kojima danas ive- stoljeima prije tu su ivjeli Iliri -4. stoljee prije Krista : sa sjeverozapada provalili Kelti Kelti su pred sobom potiskivali ilirska plemena, a ponegdje su se s njima i pomijealiilirsko-keltska plemena obalu sve vie naseljavaju stari Grci(izvrsni pomorci i vjeti trgovci)- osnovali utvrene naseobine na otocima Visu, Hvaru i Koruli te na kopnu u Trogiru i Strobreu kraj Splita -3. stoljee prije Krista: Iliri pokuali zaustaviti Grke Sukob s Rimljanima- Rimljani htjeli zavladati svim zemljama oko Sredozemnog mora; pod izlikom da ele zatititi Grke, zaratili su na Ilire i unitili njihovu dravu Ardijejaca- sve Ilire porazili poetkom 1. Stoljea -romanizacija Ilira i Grka- rimski nain ivota, vjera te latinski jezik -tragovi starih naroda: Istra-Histri, Dalmacija-Dalmati rijeke: Dunav, Sava, Drava, Una, Vrbas, Neretva gradovi: Siscia-Sisak, Sirmium-Srijemska Mitrovica, Parentium-Pore, Albona-Labin, Pola-Pula, Senia-Senj, Aenona-Nin, Jader-Zadar, Trogurium-Trogir, Salona-Solin, Muicurum-Makarska, Butva-Budva otoci: Arba-Rab, Barttia-Bra, Pharos-Hvar, Issa-Vis, Coroyra Nigra-Korula

ILIRIK -Rimljani su izgradili mnoge ceste - u rimskim gradovima razvijeno trgovanje, razliiti obrti i umjea

DIOKLECIJANOVA PALAA- 4.st.

AMFITEATAR U PULI- 1.st.

EUFRAZIJEVA BAZILIKA S MOZAICIMA- 6.st.

DOLAZAK I NARODONOSNI RASPORED -dolazak Hrvata u prvoj polovici 7. stoljea- istona obala Jadranskoga mora; prezentirali se kao ratnici a tijekom stoljea iskazali su se kao borci za narodni opstanak i slobodu te kao nositelji solidna i svestrana kulturnoga stvaralatva - hrvatsko ime-iranskog podrijetla- spominje se u Europi u prijelazu iz 2. u 3. stoljee na uu Dona u dva grka natpisa kao osobno ime - do 11. stoljea hrvatsko ime nosila slavenska plemena u Rusiji, Poljskoj, u Velikoj ili Bijeloj Hrvatskoj uz gornju Vislu sa sreditem u Krakovu i sjeveroistonoj ekoj -614. godine avarsko-slavenske ete razorile glavni grad rimske provincije Dalmacije, Salonu -u vrijeme poraza Avara pod Carigradom 626. godine, iz Bijele Hrvatske su prodrli Hrvati, i oslobodivi tadanju Dalmaciju uvrstili su se uz obalu Jadranskog mora i po kopnu prema sjeveru

VIJEST O DOSEOBI HRVATA U DJELU O UPRAVLJANJU CARSTVOM BIZANTSKOG CARA KONSTANTINA VII. PORFIROGENETA (10. stoljee)
-organizacija drave od obale prema unutranjosti - slavenska zajednica(Slovinje ili Slavonija)- sjevernije od planinskog lanca Gvozda i Save

- zadae hrvatske drave: odrati se, svoje podruje proiriti do novih geopolitikih granica, osobito na sjever i na istok, te pohrvatiti inorodno stanovnitvo radi unutranje jedinstvenosti, kokoj e duhovno vezivo dati kranstvo, poslije konano u svojoj katolikoj inaici - bizantsko vojno podruje, temat Dalmacije (gradovi od Zadra do Kotora i na nekim otocima) onemoguavao je hrvatskoj dravi vlast nad cijelom obalom - te posljedice su se u 19. St. Izrazile u autonomatvu, talijanatvu i podupiranju talijanske iredente, a u 20.st. dovele su do poputanja i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i NDH zahtjevima predfaistike i faistike Kraljevine Italije - Istra u 20.st. u cijelosti ulazi u sastav hrvatske drave - povremeno irenje hrvatske dravne vlasti na Bosnu i poslije irenje bosanske drave u Hrvatsku, samostalna Dubrovaka Republika te trajno ukljuenje Neretvanske Kneevine u sastav Kraljevine Hrvatske utjecali na narodonosni hrvatski razvoj - u 19. i 20. St.- konstituiranja modernih junoslavenskih naroda i formiranja njihovih ideologija - hrvatski narod desetkovan, prepolavljan: Tartarske provale u 13. st. Protutursko ratovanje od 15.-18. st. Svjetski ratovi u 20. st. Velikosrpska agresija u 1990-im -o ratovima ovisila teritorijalna cjelovitost: Istona granica-turski prodori i svjetski ratovi Zapadna i juna granica- ishod svjetskih ratova Sjeverna granica- ovisila o snazi Maara Granica prema Sloveniji nije se bitno promjenila nakon gubitka Bele Krajine

PRVOTNI DRAVNI RAZVITAK -dualizam sjeverne kneevine (800. Vojnomir) i june krajine (Vieslav)-dravni savez - Neretvanska Kneevina- samostalna pomorska drava -788. Istarski Hrvati zapadno od Rae doli pod franaku vlast -kneevine su u povoljnim meunarodnim prilikama bile samostalne: Pobjeda nad Avarima Sukob s dalmatinskim gradovima u 7.st. Ratni pohod 642. na grad Sipont u junoj Italiji Sukob s Francima -kristijanizacija- iz bizantskih gradova na Jadranskom moru, iz Rima, misionarima iz franakih sredita i iz Akvileje - irenje pismenosti

VIESLAVOVA KRSTIONICA, NIN, 800.g. -Vojnomi prizano vrhovnu franaku vlast - 799. Franci uzaludno napadaju junu kneevinu, uspjeli nametnuti svoju vrhovnu vlast i 812. ugovorom s Bizantom (Bizant zadrao dalmatinske gradove) osigurali sebi vlast u Hrvatskoj

-protufranaki ustanak(819-823.) knez Ljudevit Posavski (810.-823.) borbu za nezavisnost i slobodu oteavao unutranji sukob s junohrvatskim knezom Bornom (810-821.) neuspjeli ustanak iskoristili Bugari te zauzeli Srijem i istonu Slavoniju -Bugarskog vazala kneza Ratimira (829.-838.) naslijedili franaki vazali; Braslav (880.-896.) -juna kneevina za Vladislavova nasljednika Mislava (835.845.) sukobila se s novom silom na Jadranu- Mlecima Mleci priseljeni pristati na mir na poetku 840-ih napadi Arapa HRVATSKA POSTAJE NEZAVISNOM DRAVOM Trpimir (845.-864.) -formalno ovisan o italskom kralju kao nasljedniku franake moi -vladao samostalno, od kneevine uinio snanu jezgru kasnijeg kraljevstva -iskoristio slabljenje Bizanta i Mletaka za arapskih napada -pobjeda nad bizantskim namjesnikom u Zadru 846. i nad Bugarima 855. u sjeveroistonoj Bosni -846.-848. pruio zatitu benediktincu Gottschalku- benediktinci ire prosvjetu i naprednije gospodarske oblike -4. oujka 852. izdao povelju (milou Bojom knez Hrvata)- najstarija poznata isprava jednog hrvatskog vladara i ujedino prvi spomen hrvatskog imena u domaim izvorima - utemeljitelj vladarske kue Trpimirovia- valadali do kraja 11.st.

TRPIMIROV NATPIS IZ RIINICA KOD SOLINA, 9.st. knez Domagoj (864.-876.) -nasilna promjena poremetila unutranje prilike i vanjske odnose -865. napali Mleani- prekrili mir koji su 839. sklopili s Mislavom- Domagoj izbjegao rat zatraivi mir -Arapi su na apeninskoj strani drali Bari, a na istonoj uzalud opsjedali Dubrovnik 866.-867. -priznao vrhovnu vlast rimsko-njemakog cara i italskog kralja Ludviga II. iz franake dinastije Karolinga- odazvao se 869. pozivu da s brodovljen doplovi pod Bari- 871. zauzet franako-hrvatskom akcijom -872. Arapi napali dalmatinske gradove i vjerojatno hrvatsku obalu - neretvansko-hrvatski napadaji na mletake brodove jaali su napetost u odnosima s Mleanima (Mleani- bizantski podanici) -pristae Trpimirovih sinova pokuali su uz bizantsku potporu oboriti Domagoja -papa Ivan VIII. pisao 874. Domagoju, savjetujui slavnog kneza da bude blag prema urotnicima i strog prema gusarima -875. smrt Ludviga II.- Domagoj iskoristio trenutak; u ustanku se oslobodio vrhovne franake vlasti -sukobi s Mleanima nastavili su se i 876. do Domagojeve smrti

 Domagojeve sinove protjerao Trpimirov sin Zdeslav (878.-879.) -bizantski car odredio da dalmatinski gradovi plaaju danak Zdeslavu -urota- urotnici ubili Zdeslava; na prijestolje dolazi Branimir Branimir (879.-892.) -hrvatska se oslobodila bizantskog vrhovnitva -postala nezavisna drava -nezavisnost utvrdio oslonivi se na papu, koji ga je priznao knezom

PISMO PAPA IVANA VIII. KNEZU BRANIMIRU 879.

-jedinstvenom crkvenom upravom uvrstio sreenost svoje kneevine i njezinu unutranju sigurnost -887. Neretvani potukli mletako brodovlje kraj Makarske i ubili duda- danak mira- Mleani morali Hrvatima i Neretvanima plaati danak za slobodnu plovidbu uz njihovu obalu (pridonjelo financijskom jaanju drave) -Hrvatska utoite vjerskim i politikim bjeguncima -osigurao Kneevini Hrvatskoj nezavisnost, trajno odredio njezinu pripadnost katolikoj crkvi i po tome zapadnoeuropskom kulturnom krugu te openito poloio temeljnice politici, koju e slijediti narodni vladari Branimira naslijedio Muncimir (892.-910.), sin kneza Trpimira i otac kralja Tomislava (910.-928.)

SKRIPTORIJ SAMOSTANA SV. KREVANA U ZADRU

CRKVA SV. KRIA U NINU

KRALJEVINA HRVATSKA Tomislav (910.-928.) -ciljevi hrvatske politike: teritorijalno sjedinjenje, unutranja konsolidacija, tvarni i duhovni napredak te meunarodna afirmacija -925. Kraljevina Hrvatska- Tomislavova krunidba na Duvanjskom polju - jo kao knez suzbio Maare, koji su iz Podunavlja zaprijetili zapadnoj i junoj Europi -sjedinio sjevernu i junu hrvatsku kneevinu -savez s Bizantom uprava nad dalmatinskim gradovima i izlaz na more na istonojadranskoj obali s prometnim lukama sukob s Bugarskim carstvom -924. Bugari napali Srbiju- Tomislav pruio zatitu i utoite knezu i izbjeglicama -926. potukao bugarsku vojsku u sjeveroistonoj Bosni

-unutranjom politikom omoguio narodni razvitak dalmatinskih gradova te crkvenom politikom dravnu konsolidaciju -na crkvenim saborima u Splitu 925. i 928. uvedena jedinstvena crkvena organizacija- na elu je bio splitski nadbiskup, a na saborima je sudjelovao i zahumski knez Mihajlo Vievi -u bogosluju se pored latinskog jezika i latinice, sauvao i crkvenoslavenski jezik hrvatskog obiljeja i glagolica Trpimir II. (928.-935.) Kreimir I. (935.-945.) Miroslav (945.-949.)- ubijen u prijestolnom ratu Mihajlo Kreimir II. (949.-969.) -u ratu je Hrvatska oslabila- Bizant obnovio vlast nad dalmatinskim gradovima -948. Mleani dva puta uzalud napali Neretvane -Bosna se odcijepala od Hrvatske -donekle obnovio dravu -zavladao Bosnom, zadrao dobre odnose s dalmatinskim gradovima -kraljica Jelena u Solinu crkva sv. Stjepana crkva sv. Marije- krunidbena bazilika

NATPIS NA SARKOFAGU KRALJICE JELENE, 976. -ban upravlja banovinom Krbavom, Likom i Gackom, a drugi ban upravljao Bosnom -kraljevina Hrvatska dijelila se u manja upravna podruja- upe na elu s upanima -Hrvatska ima razgranate veze na Sredozemlju i europskom kopnu Stjepan Drislav (969.-997.) -iskoristio saveznitvo s Bizantom- obnovio vlast nad dalmatinskim gradovima, Carigrad mu priznao kraljevski naslov -ojaali Mleani nakon Drislavove smrti uskratili danak za slobodnu plovidbu iskoristili prijestolni rat izmeu njegovih sinova (Svetoslav(997.-1000.), Kreimir II.(1000.-oko 1035.) i Gokslav(1000.-1020.))- zavladali 1000. cijelom obalom od Krka do Dubrovnika -prijestolni rat doveo do gubitka sjeverne Hrvatske

DRISLAVOV NATPIS IZ KNINA, 10.st. Stjepan I. (oko 1035.-1058.)

 Petar Kreimir IV. (1058.-1075.) -iskoristio prilike u dalmatinskim gradovima u vrijeme kada je u njima bizantska vlast bila slaba -stekao vlast nad dalmatinskim gradovima da bi ih vre vezao uza svoju dravu, ostavio samostalnost u upravi ubirao danak za izvangradske posjede, dio lukih prihoda i u ratu uzimao brodove -urbanizacija- gradovi upravna sjedita, gospodarska sredita i s crkvenim instutucijama nositelji kulture -svoju vlast jaao osnivajui samostane i darujui posjede Crkvi(oslonac kraljevske politike)

POVELJA KRALJA PETRA KREIMIRA IV., 1069. -suvladar- slavonski ban Dmitar Zvonimir -Slavonija, tj. sjeverna Hrvatska ponovno ula u sastav Kraljevine Hrvatske -s Hrvatskom sjedinio Dalmaciju, Neretvansku Kneevinu, Slavoniju i Bosnu- najvei teritorij Dmitar Zvonimir (1075.-1089.) -oenio se Jelenom -priklonio se papi Grguru VII.- papinsko poslanstvo stiglo 1075. u Solinu nakon tradicionalnog isklicivanja Zvonimira kraljem, primilo njegovu prisevu lojalnosti papi i gdje je papinski legat okrunio kraljevskom krunom

- osigurao svojoj dravi politiki savez, dravno pravno priznanje jedinstvene Kraljevine Hrvatske i njezin razmjerno stabilan meunarodni poloaj -vladao iz Knina -njegova vladavina odrazila se u gospodarskom napretku i kulturnoj izgradnji -bogato dariva crkve i samostane, gradi trobrodnu baziliku u Biskupiji kraj Knina, nadaruje posjedima plemstvo -Baanska ploa jedan od najstarijih spomenika hrvatskog jezika i jedan od najznamenitijih spomenika narodne kulturne batine

BAANSKA PLOA, oko 1100. -sakralno graditeljstvo s karakteristinom pletenom skulpturom, urbanizacija, bogate samostanske knjinice, razvoj obrta i trgovanja- obiljeja Zvonimirove vladavine Stjepan II. (1089.-1091.) -posljednji Trpimirovi -nakon njegove smrti u Hrvatskoj izbili neredi -Hrvatska izgubila krajeve sjeverno od Gvozda i dalmatinske gradove- nezavisnost se poela ruiti -Ladislav oko 1094. utemeljio Zagrebaku nadbiskupiju, u kojoj su francuski benediktinci donjeli rukopisne crkvene knjige kralj Petar (1093.-1097.) -uspio sjediniti Hrvatsku

-poraz u sukobu s ugarskim kraljem Kolomanom na Gvozdu -ustanak 1099.- hrvatska tenja za slobodom i nezavisnou- nagodba izmeu hrvatskog plemstva i Kolomana 1102. -Pacta conventa dravnu zajednicu vezuje kraljeva osoba jedinstvo i dravna posebnost hrvatskih zemalja oitovala se u zasebnoj krunidbi ugarskog vladara za hrvatskog kralja, zatim u osobi bana odnosno hercega kao kraljevskoga namjesnika, u zasebnom saboru, poreznom sustavu, novcu i vojsci -organiziraju kraljevske upanije, zagrebaka, varadinska i krievaka u 12. st. te virovitika, poeka, vukovarska i srijemska do 15. st. -Hrvatska je 1102. izgubila je potpunu dravnu neovisnost, svoj meunarodni identitet BORBA ZA DRAVNU CJELOVITOST -dolaskom Arpadovia na hrvatsko-ugarsko prijestolje- u sjevernoj Hrvatskoj jak ugarski utjecaj -oko 1260. sjeverna Hrvatska dobila posebnog bana i 1273. Slavonski sabor- obnova povijesnog dvojstva hrvatskih zemalja -jaanju plemstva pridonjela provala Tartara 1241.-1242.- za obranu najprikladniji utvreni gradovi -trajni prijestolni ratovi Arpadovia dovodili do vanjskih ratova- Bizant privremeno zavladao velikim dijelom Hrvatske (1167.-1180.) -unutranja slabost Hrvatske i Ugarske uvjetovala je neuspjehu u sukobu s Mlecima da preotmu i trajno zadre hrvatsku obalu, vitalan gospodarski dio zemlje i njezina vrata u prosperitetni svijet brodarstva -autonomne povlastice dalmatinskih gradova- pogodovalo mletrakom uvrivanju na hrvatskoj obali -uzaludni otpori mletakoj vlasti

-na poetku 13.st. pri jednom od svojih osvajanja Zadra, Mleani su se posluili kriarima koje su za etvrtog kriarskog rata prevozili u Svetu zemlju -1205. Mleani nametnuli svoju vlast u Dubrovniku- koji je ipak trgovakim ugovorima s talijanskim gradovima i balkanskim zemljama te povlasticom da moe trgovati po cijelom Bizantskom Carstvu uspio osigurati svoj gospodarski napredak -Mleani se uvrstili u Istri Pavle I. ubi Bribirski (1273.-1312.) -samostalno vladao podrujem juno od Gvozda -svoju vlast proirio na Bosnu -Hrvatska doivjela kulturni i gospodarski procvat -Bribirci obnovili doba hrvatske narodne dinastije i na neko vrijeme postali zaista samostalnim gospodarima u junoj Hrvatskoj -umjetnost: trobrodna bazilika na Bribiru uredili grobnicu u Trogiru Mladenu II. lijenik Vilim Varignana posvetio svoje medicinsko djelo Pavao II. bribirskim franjevcima ostavio bogosluno ruho i predmete te svoje knjige, skradinskoj crkvi dva misala- dokaz o visokoj naobrazbi hrvatskih velikaa u 14.st. -izazivali druge velikae, primorske gradove, vlau u Bosni njezina bana, snagom na obali Mleane te napokon hrvatsko-ugarskog kralja koji je teio apsolutnoj vlasti -Pavao na prijestolje doveo lana napuljske porodice Anuvinaca, Karla Roberta (1301.-1342.)

-u Salvonije plemstvo sauvalo svoje stare pozicije i iskoristilo kraljevske donacije da povea svoju mo -zbog zauzetosti vanjskom politikom, zbog sukoba u vlastitoj dinastiji i zbog openita slabljenja hrvatske kraljevske vlasti razvitkom veleposjeda, Arpadoii nisu mogli sprijeiti feudalnu anarhiju ni nepovoljne posljedice velikake oligarhije -darivanjem je jaala Crkva -na obali su Arpadovii dijeljenjem i potvrivanjem povlastica umjeli privui gradove, ali nisu pokazali smisao za promicanje brodogradstva i pomorstva -nisu mogli trajno sprijeiti mletaki prodor na obalu -u 13.st. razbili su upravno jedinstvo hrvatski zemalja dualizmom banske vlasti