Nauka potvrdila postojanje due i ivota poslije smrti

U povijesti ovjeanstva nauka i monoteistike religije su imali razliite pozicije. Ovisno o niza faktora nisu uvijek imali iste smjerove kretanja, niti su imali iste stavove, niti su im se uvijek podudarali ciljevi i zadaci. Ovisno od kulturno civilizacijskog kruga nauka i religija nekada su se meuso no nadopunjavale, a nekada su se iskljuivale. Nauni radnici su nekada imali istovjetan status sa uenjacima, a nekada su ili z og svoji! stavova i u ijani. Nauni radnici danas, za razliku od ranije, imaju slo odu da se ave svakovrsnim istraivanjima i da rezultate do koji! dou slo odno interpretiraju. "ada je rije o ovjekovoj fizionomiji sa sigurno#u moemo re#i da je svaki dio istraen i da je anatomija ovjeka potpuna poznanica. Otuda je i logino to se predmet ljudskog interesovanja pomjera u sferu metafizike, odnosno, istraivanja koja se tiu nematerijalnog odn. apstraktnog. $ezultati noviji! istraivanja su revolucionarni i ono to su nauni radnici otkrili u potpunosti se podudara sa doktrinama monoteistiki! religija.

Nauno dokazali da dua postoji

%meriko& ritanski dvojac 'r. (tjuart )amerof sa univerziteta u %rizoni i ritanski psi!ijatar ser $oder *enrouz su priznati naunici kvantne fizike, koji su uspjeli da nauno dokau da dua zaista postoji. Nji! dvojica su autori nove kvantne teorije svijesti, prema kojoj se nae due nalaze u specifinim strukturama nazvanim mikrotu ule ili mikrocjevice, smjetene u #elijama mozga, a odatle nakon smrti mogu da izau i nastave da postoje u univerzumu +muslimani vjeruju u erza!u,. Na ovom istraivanju su radili od -../. do 01-0.godine. *olazite za nji!ovo istraivanje je ideja da je mozak ioloki kompjuter, sastavljen od gotovo -11 1

milijardi neurona, odnosno nervni! #elija, i specijalni!, takozvani! aksonalni! varnica i sinaptiki! veza, koje se ponaaju kao informacione raunarske mree. Oni su eljeli da dokau da je nae svjesno iskustvo rezultat procesa koji se odvija u mikrocjevicama, to su nazvali orkestrirana o jektivna redukcija +Orc!&O$,. (voje istraivanje su provodili na oso ama koje su doivjele kliniku smrt. U istraivanju su utvrdili da kod oso a koje doive kliniku smrt nji!ove mikrocjevice iz #elija mozga gu ile su kvantne podatke, ali informacije u njima nisu ile unitene. 2ime su )amerof i *enrouz potvrdili da dua u vrijeme klinike smrti ne umire, ve# odlazi negdje u univerzum. 2akoer, utvrdili su da kod oso a koje su doivjele kliniku smrt, a ljekari intervencijom uspijeli da oive pacijenta, sve kvantne informacije su se vra#ale u mikrocjevice, a oso a koja je ila na samoj ivici ivota tvrdi da ima osje#aj kao da je zamalo umrla. 2ako je mogu#e da, kada oso a zaista umre, njegove kvantne informacije potpuno naputaju tijelo u vidu due i nastavljaju da postoje u vantjelesnom o liku negdje u univerzumu.

'efinitivan dokaz da postoji ivot i nakon smrti3

*ored dokaza o postojanju due naunike je zanimalo i pitanje4 *ostoji li ivot poslije smrti3 5edan od oni! koji se avio ovom temom je, profesor 6edicinskog fakulteta 7ake 8orest u (jevernoj "arolini $o ert 9anza. On tvrdi da se odgovor na to pitanje koje zaokuplja filozofe, naunike i vjernike krije u kvantnoj fizici, a pose no u poznatoj teoriji iocentrizma i injenici da se elektroni ponaaju i kao materija i kao talasi. *rema njegovim rijeima, dokaz o tome da ivot nakon smrti zaista postoji sadran je u ideji da je predstava o smrti samo djeli# nae svijesti. :ako se nama ini da smr#u nestaje i tijelo i svijest, odnosno da se pretvaramo u pra!, na svojoj slu enoj stranici 9anza o janjava da predod a o smrti kakvu poznajemo ne moe postojati u ;realnom smislu<. (matra da smo tokom vremena naueni pri!vatiti ideju o umiranju, ali ona postoji samo u naim umovima. ;(vijet postoji samo z og svijesti pojedinca o njemu. =ivot i iologija su od kljunog znaaja za stvarnost, koja zauzvrat stvara svijet. (vijet, meutim, ne stvara ivot. 2o vrijedi za vrijeme i prostor, koji su samo orue uma. 'a i potvrdio svoju !ipotezu, ukazuje da nain na koji opaamo esticu moe uticati na njeno ponaanje. >a tu svr!u 9anza se posluio poznatim eksperimentom s duplim prorezom koji je inae tee s!vatiti za razliku od onog pomo#u oja. 6i ne o moda doivljavamo kao plavo, ali kad i #elije naeg mozga ile izmijenjene tako da nam ne o izgleda zeleno, postavlja se pitanje je li ne o zaista ilo plavo ili smo ga mi samo tako doivljavali, pojasnio je. Naunici tvrde da ovaj eksperiment dokazuje da se estice mogu ponaati kao dva odvojena entiteta, dovode#i u pitanje odavno definirane teorije o vremenu i

opaanju. 'akle, ovim otkri#ima se potvrdilo ono to su ranije zagovarale monoteistike vjere, ono u to ljudi od postanka svijeta vjeruju, a to je da dua postoji i da smr#u prelazi u drugi o lik ivota. Ovo istraivanje je vrijedno panje i predstavlja veliki doprinos naunom istraivanju, religijama, antropologiji. *o mnogo emu ova otkri#e su revolucionarna. No, naunici i tre ali iti svjesni injenice da kada je rije o daljnjim istraivanjima due da se tu ne#e mo#i mnogo napredovati. ?lavni argument da se u udu#nosti ne#e do#i do novi! saznanja o dui jeste injenica da nekoliko !iljada godina koliko se prati i iljei vrijeme, nisu se proirila saznanja o dui. 'anas o dui nita vie ne znamo nego to se znalo prije -111 godina. *a otuda i zakljuak da se ni u udu#e ne#e mnogo otkriti saznanja o dui, jer to nam upravo potvruje "ur<an4 *itaju te o dui. $eci4 ;'ua je neto to samo ?ospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja +@l :sra AB.,. Upravo u ovom ajetu iz "ur<ana nalazimo potvrdu injenici zato mi danas nemamo mnogo znanja o dui. 'a ne ude za une misli se na znanja o dui koja se tie njene supstance, dok mi posjedujemo znanja o dui koja se tiu njeni! svojstava i karakteristika, znamo emu je dua sklona, koje su njene potre e, koja je njena !rana, koje su vrste dua itd. "ada se osvrnemo na otkri#a koja smo spominjali, tre a vidjeti na koji nain se ovim moemo okoristiti. *rije svega kada je rije o onima koji su vjernici njima ovo otkri#e slui kao potvrda ispravnosti puta i dokaz da je vjera prirodno stanje ovjeka. Ovo otkri#e se podudara sa ajetom iz "ur<ana koji glasi4 6i #emo im pruiti dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim C +8ussilat BD., Ova otkri#a mogu i tre aju posluiti i onima koji su izvan vjere, onima koji su agnostici. Ovo je argument nad kojim se tre aju zamisliti, odn. preispitati svoj stav prema vjerovanju. 6oda i! upravo ovo otkri#e povee sa nji!ovim ?ospodarom upravo onako kako je istraivanje okeana&voda francuskog naunika =an =ak "ustoa i otkri#e mjesta gdje se spajaju vode dovelo do spoznaje da vjeruje u Eoga. *risje#aju#i se tog trenutka susreta sa istinom odn. spoznajom "usto je rekao4 (aznavi od francuskog doktora 6orisa EukaFa koji je pri!vatio :slam prije njeg. "ada sam mu rekao o onome to sam otkrio, on mi je skeptino odgovorio, da je "ur<an jo prije -G11 godina rekao o tome. >a mene je to io kao udar groma iz vedra ne a. : zaista kada sam proitao prevod "ur<ana tako je stajaloH Nakon toga sam uzviknuo4 "unem se, da ovaj "ur<an, za kojim moderna nauka kasni -G11 godina, ne moe iti govor ovjeka. 2o je zaista govor (vemogu#eg. Nakon toga sam pri!vatio :slam i svaki dan sam io zadivljen istinom, pravdom, la!ko#om, korisnosti ove vjere. Neizmjerno sam za!valan Onome ko je stvorio moje oi da vide :stinu. 'akle, na slian nain i tre ali da razmiljaju svi oni koji nisu u okrilju vjere. $azum je ovjekov vodi, a ovakvi argumenti ne i tre ali ostaviti ovjeka

ravnodunim prema istini. *otvrda postojanja due naunom metodom je istinski argument i prilika za vjernike da ojaaju svoje vjerovanje, a onima koji ne vjeruju ili su agnostici u najmanju ruku tre aju da se zamisle, a zato ne i da ponu da vjerujuH :zvor+i,4 (aff I Jijesti ummeta I *osjetite 4 KKK.dini&islam.net