MAINSKI FAKULTET

UNIVERZITET U TUZLI

MEHANIKE OPERACIJE

Ejektorski Hidrotransport

Kenan Puzi I-380/11

Elvedin Bonjakovi I-/11

Tuzla 2013

Sadraj

Uvod.3
1. Ejektori.4
2. Princip rada Ejektora5
3. Koritenje otpadne energije..7
4. Ejektokompresor...9
4.1. Ejektorski hidro kompresori (tenost-gas) .
..9
4.2. Ejektorski gasni kompresori.10
4.3. Ejektorski parni kompresori.11
5. Primjena parnog ejektokompresora
za koritenje otpadne energije12
6. Ejektorski mjeai..13
6.1. Ejektorski hidro mjeai (tenost-tenost)....13
6.2. Ejektorski gasni hidro mjeai
(gas-tenost)..15
6.3. Ejektorski parni hidro mjea (para-tenost)... 16
7. Zakljuak17

Uvod
Hidro-transportom se naziva transport hidro-smjese koja se sastoji od
tenosti (najee vode) i sitnih vrstih nerastvorljivih estica.
Za obavljanje transporta hidro-smjese pored ostalih ureaja koriste se i
ejektori. Ejektori se mogu upotrijebiti za transport rastresitog vrstog
materijala, ija veliina estica moe biti i vea od 25 mm.
Upotrebljavaju se za protoke do nekoliko 100 m 3 /h, i sa izlaznim pritiscima
i viim od 20 bar.
Veliku primjenu imaju pri ienju bazena, bunara, ahtova, naslage mulja
ispred brana i dr. Sa ejektorima se mogu, sa velikih
dubina (podvodno) usisavati i potiskivati pjeskovite, muljevite i zaprljane
tenosti sa primjesama veih ili manjih komada vrstih materijala.
Cio proces ienja obavlja se podvodno bez odstranjivanja vode.

1. Ejektori
Ejektori su ureaji koji slue za stvaranje strujne energije radi transporta
neke tenosti ili mjeavine tenosti i usitnjenog materijala. Nemaju
pokretnih dijelova i prave se od krunih i konusnih cijevi spojenih po
odreenom redosljedu.
Ejektori (injektori) ili mlazne pumpe spadaju u oblast strujnih maina.
U poreenju sa drugim pumpama, imaju niz prednosti i to:
1
jednostavne su konstrukcije,
2
malih su masa i malih dimenzija,
3
laki su za rukovanje i odravanje,
4
nemaju pokretne dijelove,
5
ne zahtijevaju podmazivanje,
6
lako se montiraju u svim poloajima,
7
ne zahtijevaju posebne temelje,
8
imaju stabilan, miran i beuman rad,
9
dozvoljavaju promjenu reima rada u irokim granicama,
10
jeftini su i
11
imaju dugi vijek trajanja.
Jedna od njihovih glavnih karakteristika je i to to ne zahtijevaju pogonske
motore, jer za pogon koriste energiju ulaznih fluida. Optimizacijom njihovih
strujnih i geometrijskih karakteristika obezbjeuje se rad sa visokim
koeficijentom korisnosti (n = 0,25 0,75).
Sastavni dijelovi ejektora su:
1
mlaznica sa prikljukom za pogonski fluid,
2
usisna komora sa prikljukom za usisavani fluid,
3
difuzor sa prikljukom za pranjenje.
Svi tipovi ejektora, bez obzira na namjenu i veliinu, rade po istom principu.
Za pogon koriste energiju ulaznih fluida. Fluid sa viim ulaznim pritiskom
naziva se pogonski, a fluid sa niim ulaznim pritiskom naziva se usisavani.
Istovremeno se moe usisavati vie razliitih fluida. Kao pogonski ili kao
usisavani fluid mogu se koristiti svi fluidi: tenosti (emulzije, suspenzije),
gasovi, pare i svi drugi materijali koji se mogu fluidizovati. Mogue su sve
meusobne kombinacije. Konstrukcija ejektora izvedena je tako da se sa
4

energijom pogonskog fluida usisava, sabija, a potom potiskuje usisavani

fluid.
2. Princip rada Ejektora
Glavne radne operacije ejektora su:
1
2
1. Pogon: Pogonski fluid tenosti (emulzija, suspenzija), gas ili para
pri prolazu kroz mlaznicu najvei dio svoje pritisne energije preobraava u
kinetiku (brzinsku) energiju, formirajui pri tome strujni mlaz koji sa
velikom brzinom (kod gasova i para i nadzvunom) ulazi u usisnu komoru.
3
4
2. Usisavanje sa mijeanjem: Na ulazu u usisnu komoru estice
pogonskog fluida nailaze na prisutne estice usisavanog fluida, sudaraju se i
mijeaju sa njima povlaei ih sa sobom. Na upranjeno mjesto odvuenih
estica usisavanog fluida, dolaze njihove susjedne estice iz usisnog
cjevovoda, formirajui pri tome strujni tok sa smijerom strujanja prema
difuzoru. Na putu kroz komoru, estice pogonskog fluida
predaju dio svoje energije i pri tome se usporavaju, a estice usisavanog
fluida primaju dio energije i pri tome se ubrzavaju. U komori ejektora usljed
razliitih brzina strujanja dolazi do razbijanja oba fluida u najsitnije estice i
formiranja velike aktivne meusobne povrine dodira. Velika aktivna
povrina dodira omoguava formiranje potpuno homogene mjeavine sa
brzom meusobnom razmjenom energije (mehanike, toplotne, hemijske).
1
2
3. Pranjenje: Po ulazu u difuzor, usljed proirenja strujnog prostora,
strujni tok mjeavine se usporava, brzina opada, a pritisak raste (kinetika
energija prelazi u pritisnu) sve do izlaza iz ejektora. Izlazni pritisak zavisi od
odnosa pritisaka i protoka usisavanog i pogonskog fluida i uvijek je vii od
usisavanog a nii od pogonskog pritiska.
Ejektori imaju iroku primjenu u mnogim oblastima. Mogu se upotrijebiti za
usisavanje i crpljenje, sabijanje i potiskivanje svih vrsta fluida i
fluidizovanog materijala. Mogu se upotrijebiti za potpritiske i visoke
pritiske, za male i velike protoke, za niske i visoke temperatura.
Proizvode se od metala, plastike, teflona i drugih vrstih i tvrdih materijala.
Instalisana snaga pumpe, koja potiskuje radni fluid kroz mlaznik ejektora je:
p1q1
2.1.
100 p
1
p1 = p1v12 (1 + m ) + pc1 1 gH + ( p1 pa )
2
N=

2.2.

pc1 -

gubitci strujne energije u dovodnom cjevovodu za radni fluid,

raunati od nivoa rezervoara do poetka mlaznika u Pa.
H - razmak izmeu nivoa radnog fluida u rezervoaru i ose ejektora u m.
1 - gustina radnog fluida u kg/m3.
v- brzina radnog fluida u m/s.
m - koeficijent lokalnog otpora mlaznika.
p a - atmosferski pritisak u 101325 Pa.
g - ubrzanje Zemljine tee 9,81 m/s2.

Slika 2.1. Ejektorska mlaznica

3. Koritenje otpadne energije

Meu glavnim prioritetima u rjeavanju energetske problematike je tednja u
potronji energije, odnosno znaajno smanjivanje specifine potronje po
jedinici produkata tehnologije.
Jedan od najznaajnijih naina smanjivanja specifine potronje energije u
postojeim postrojenjima je koritenje evidentno prisutnih i ogromnih
gubitaka, odnosno otpadnih energija sada eksploatisanih tehnologija, a koje
su graene prije mnogo godina u vrijeme neuporedivo niih cijena primarne
energije.
Oigledne prednosti ovakvih postrojenja da koriste energiju koja se inae
baca i skoro uvijek prateeg poboljanja ekolokog stanja okoline postojeeg
postrojenja, postoji uvek i niz oteavajudih tehnikih problema koji se
moraju rijeiti, a u sutini su ekonomske prirode.
To su sljedei tehno-ekonomski problemi:
1. mala temperaturska razlika grijnog (otpadnog) i grijanog fluida
zahtjeva vei toplotni razmjenjiva,
2. otpadnu energiju nose prljavi i agresivni fluidi, to je doskora bilo
najvaniji razlog da se ne koriste,
3. posle konanog iskoritenja otpadnih fluida ostaje problem kuda sa
njima i
4. postojanje racionalnog potroaa ovakve esto
niskotemperaturske energije.
Njegova snaga i trajnost u koritenju praktino u potpunosti odreuju
ekonominost cijelog poduhvata. Skoro bez izuzetka je najpovoljniji (i
praktino uvijek ekonomian) potroa koji koristi vodu kao fluid za
transport energije, ali je udaljenost transporta od odluujudeg uticaja na
ekonominost. Zagrijvanje vazduha otpadnom energijom (takoe esto
ekonomino) poveava rokove otplate investicije u odnosu na vodu, kako je
to inae u klasinim postrojenjima.

Ejektokompresor ima dvije na prvi pogled odluujue prednosti u odnosu na

obrtnu turbo mainu:
1
krajnje jednostavna i jeftina proizvodnja svih elemenata postrojenja i
2
izgraeno postrojenje funkcionie praktino bez odravanja i kad bi
3
se potpuno zatitilo od korozije bilo bi vjeito.
Ipak, samo konkretna ekonomska raunica za konkretan termokompresioni
proces daje egzaktan podatak ko je u prednosti.

4. Ejektokompresor
U zavisnosti od vrste pogonskog fluida, ejektorski kompresori
(ejektokompresori) se dijele na:
1
Ejektorske hidro kompresore
2
Ejektorske gasne kompresore
3
Ejektorske parne kompresore
Svi ejektorski kompresori rade po principu da visoku pritisnu energiju
pogonskog fluida koriste za usisavanje i komprimiranje usisanih gasova.
Pritisak mjeavine fluida na izlazu iz ejektora zavisan je od ulaznih pritisaka
pogonskog i usisavanog fluida i od odnosa njihovih masenih protoka.

4.1. Ejektorski hidro kompresori (tenost-gas)

Kod ovih kompresora se kao pogonski fluid koristi tenost, najee voda,
pomou koje se usisavaju i komprimuju gasovi (najee vazduh). Zavisno
od pritiska pogonske tenosti i masenog odnosa protoka gas-tenost, mogue
je komprimirati gasove od pritiska i veih od 10 bar. Zapreminski odnos
protoka gas-tenost moe da se ostvari u granicama
od 0-3 (Vg/Vt, [m3/m3]).
Komprimirani gasovi po izlasku iz ejektora praktino su oprani i najveim
dijelom su oieni od raznih zagaujuih supstanci. Ovakvim postupkom
komprimiranja u potpunosti se iz gasova odstranjuju praina i druga
mehanika zagaenja, kao i potpuno odstranjivanje kapljica i isparenja od
raznih tenosti (vode, ulja i dr.).
Upotrebljavaju se za kompresiju gasova kod kojih se trae relativno mali
protoci, a veliki pritisci (na primjer kod ozoniranja pitke vode), kod
upumpavanja komprimiranog vazduha u hidrofor i u mnogim drugim
procesima.

Slika 4.1.1. Ozoniranje pitke vode

Posebnu primjenu imaju u prehrambenoj industriji, koja zahtijeva potpuno

oien komprimiran vazduh, bez ikakvih prljavtina i bez sadraja
kompresorskog ulja. Relativna vlanost ovako komprimiranog vazduha
iznosi blizu 100%, to je takoe poeljno u prehrambenoj industriji.
4.2. Ejektorski gasni kompresori
Ovi kompresori koriste se za mijeanje i komprimiranje gasova. Kod ovih
kompresora kao pogonski fluid upotrebljava se komprimirani gas (najee
vazduh) pomou kojeg se vri usisavanje, mijeanje i sabijanje usisanog
gasa. Upotrebom Lavalove mlaznice brzine isticanja pogonskog gasa postaju
nadzvune, pa se mogu efikasno koristiti za postizanje relativno visokih
izlaznih pritisaka.
Upotrebljavaju se za izvlaenje prirodnih podzemnih gasova sa niskim
pritiscima pomou drugih ili istih gasova koji se nalaze na viim pritiscima:
1
Za mijeanje komprimiranih gasova razliitih pritisaka radi
dobijanja
2
mjeavine odgovarajueg pritiska.
3
Za dobijanje gasnih sintera pod vrlo visokim pritiscima (nekoliko
4
stotina bar) na primjer dobijanja amonijaka.

Slika 4.2.1.

10

4.3. Ejektorski parni kompresori

Kod ovih kompresora kao pogonski fluid upotrebljava se zasiena ili
pregrijana vodena para. Pogonska para, prolaskom kroz mlaznicu,
ekspandira do vrlo niskih pritisaka i u usisnu komoru ejektora ulazi brzinom
zvuka ili nadzvunom brzinom. U komori ejektora estice pogonske pare
zahvataju, sabijaju i povlae sa sobom paru iz usisnog cjevovoda. Odnos
izlaznog i usisnog priska kree se u granicama 0 10. Vee vrijednosti
odnose se na niske usisne pritiske od 0,01 0,1 bar.
Koritenjem svjee pare kao pogonskog fluida mogue je usisavati i
komprimirati istroenu (izrabljenu) paru i ponovo je vratiti u proces.

Slika4.3.1. Mijeanje pare i vode

Ejektorski parni kompresori koriste se u procesima:

1
Isparavanja
2
Hlaenja
3
Kristalizacije
4
Dezoksidacije
5
Degasifikacije
6
Suenja
7
Za kompresiju isparenja kondenzovane vodene pare i
8
Isparenja uparivaa

11

5. Primjena parnog ejektokompresora za koritenje otpadne energije

Za koritenje niskotemperaturne (toplotne) energije po principu
termokompresije ili toplotne pumpe, neophodan element postrojenja je
kompresor. Za ovu svrhu se mogu upotrebiti nekoliko vrsta kompresora, a
tek konkretnim poreenjem njihovih prednosti i nedostataka se odluuje ta
je najbolje reenje.
Ejektokompresor je jedini ureaj koji obavlja sabijanje gasa, a da ne
zahtijeva motorni pogon, a istovremeno nema ni jedan pokretni dio u svojoj
konstrukciji. Pogonska snaga za kompresiju se ostvaruje ekspanzijom toplog
gasa pod povienim pritiskom u nepokretnom mlazniku. Na izlazu iz
mlaznika gas ima veliku brzinu (i kinetiku energiju) i snien pritisak
(vakuum), to za sobom povlai prisisavanje druge gasne struje (niskog
pritiska), tako da se obje struje pomijeaju, smanjujui ve time brzinu
mjeavine (ispod brzine zvuka), a glavno snienje brzine i kompresija
nastaju u difuzoru, na ijem kraju mjeavina izlazi sa viim pritiskom od
niskopritisne struje.

Slika5.1.

12

6. Ejektorski mjeai
Ejektorski mjeai koriste se za meusobno mijeanje tenosti, emulzija i
suspenzija razliitih fizikih i hemijskih sastava. U zavisnosti od fluida koji
se mijeaju mogu se podijeliti na:
1
Ejektorske hidro mjeae (tenost- tenost)
2
Ejektorske gasne hidro mjeae (gas-tenost)
3
Ejektorske parne hidro mjeae (para-tenost)
Ejektorski mjeai mogu se upotrebiti i za mijeanje gasova i para (a
detaljnije podatke moemo nai u: ejektorski gasni ventilatori, ejektorski
gasni kompresori i ejektorski parni kompresori).
6.1. Ejektorski hidro mjeai (tenost-tenost)
Ejektorskim hidro mjeaima obezbjeuje se efikasno i homogeno mijeanje
tenosti u otvorenim i zatvorenim sudovima. U zatvorenim sudovima
mijeanje se moe obavljati pod niskim i visokim pritiscima, na niskim i
visokim temperaturama uz istovremeno grijanje ili hlaenje.
Ovakvim postupkom mjeanja u mjeavini se moe odravati ujednaena
temperatura i PH vrednost, zatim odravati homogena emulzija i suspenzija,
spreavati raslojavanja i separacija nemjeajuih tenosti i tenosti razliitih
gustina.
Ejektorski hidro mjeai upotrebljavaju se za mijeanje svih vrsta tenosti,
emulzija i suspenzija. Istovremeno se mogu mijeati jedna, dve ili vie
tenosti razliitih sastava i gustina. Kao pravilo se moe uzeti da se mogu
mijeati sve tenosti koje se centrifugalnim pumpama mogu transportovati.
Mogu se upotrebiti za mijeanje dva strujna toka (slika 6.1.), zatim za
meanje tenosti i sitnih rastresitih materijala, praha i dr. (slika 6.1.).
Mijeanje i odravanje mjeavine u homogenom sastavu moe da se obavlja
u krunom-cirkulacionom kretanju (slika 6.2.) ili uz pomo tenosti ili gasa
koja se dovodi spolja (slika 6.2.). U velikim bazenima, sudovima i
mjeaima moe da se postaviti vie ejektora vezanih u red, paralelno ili
kombinovano (slika 6.3.). Mjeavina se sa perforiranim cijevima moe
razvesti i ravnomjerno rasporediti po cijelom prostoru.
U paralelno povezanim sudovima (sa propelerima ili bez propelera)
homogenizacija i mijeanje moe da se obavlja u dva ili vie suda

13

istovremeno, vezanih tako da se mogu izmijeati i homogenizirati koliine i

do nekoliko stotina kubnih metara .

Slika 6.1. Mijeanje dva strujna toka ( tenost-tenost i tenost-prah )

Slika 6.2. Mijeanje dvije tenosti

Slika 6.3. Mijeanje vie ejektora

Ejektorski hidro mjeai jednostavne su konstrukcije, imaju malu masu i

zauzimaju mali prostor, lako i brzo se montiraju u svim poloajima i
jednostavno se ugrauju u ve postojee mjealice i autoklave, nemaju
pokretne dijelove pa ne zahtijevaju odravanje i podmazivanje, nemaju
reduktore i pogonske motore pa ne zahtijevaju masivnu noseu konstrukciju.
Za pogon koriste energiju pritiska ulazne tenosti koja se obezbjeuje
centrifugalnim pumpama. Mijeanje je mnogo efikasnije nego kod klasinih
mjeaa sa mjealicama, pa se za relativno kratko vrijeme postie potpuno
homogena mjeavina.
Ejektorski mjeai su mali potroai elektroenergije, nabavna cijena im je
niska, a vijek trajanja neogranien. Snana turbulencija i prostorno mjeanje
u tri dimenzije skrauje vrijeme mjeanja. Ejektorsko mijeanje dovodi do
razbijanja mjeajuih tenosti u najsitnije estice, ime se ostvaruje velika
meusobna aktivna povrina dodira. Velika meusobna aktivna povrina
dodira omoguava brzu izmjenu hemijske, toplotne i mehanike energije.

14

Pravilnim izborom mjesta postavljanja ejektora omoguava se efikasno

prostorno mijeanje (mijeanje u tri dimenzije).
Ejektore treba postavljati na najniim mjestima sudova i bazena. Visina
nivoa tenosti iznad mjeaa od 1-2 m obezbeuje mijeanje bez stvaranja
pjene.

6.2. Ejektorski gasni hidro mjeai (gas-tenost)

Tenosti u sudovima i bazenima mogu da se mijeaju i homogeniziraju sa
komprimiranim gasovima (najee sa vazduhom). Gas kao pogonski fluid,
prolaskom kroz ejektor, zahvata tenost iz suda mijea se sa njom gradei
suspenziju gas-tenost. Formirana mjeavina gas tenost pri izlazu iz
ejektora zahvata okolnu tenost u sudu i pri tome vri dodatno mijeanje
stvarajui barbotirajue vrtlono kretanje. Izlazna mjeavina gas-tenost
moe da se sa, preforiranim cijevima razvede po cijelom mjeajuem
prostoru.
Na dijagramu je prikazana zavisnost masenog odnosa tenosti i
komprimiranog gasa od ulaznog pritiska komprimiranog gasa. Vrijednosti
na dijagramu date su za tenost gustine = 1 kg/dm 3 i ejektor postavljen
1,5 m ispod povrine tenosti.

Slika 6.2.1. Dijagram

15

6.3. Ejektorski parni hidro mjea (para-tenost)

Mijeanje tenosti moe da se obavlja i sa vodenom parom. Princip rada isti
je kao i kod ejektorskih gasnih hidro mjeaa, sa tom razlikom to se vodena
para u ejektoru kondezuje formirajui mjeavinu kondezata pare i tenosti.
Toplota koja koja se pri kondezaciji vodene pare oslobaa predaje se okolnoj
tenosti, usljed ega temperatura tenosti raste. Ovakav postupak se koristi u
sluajevima kada uz mijeanje tenosti treba obaviti i zagrijavanje .

Slika 6.3.1. Parni ejektor

16

7. Zakljuak
Prednosti: Mogu se upotrijebiti za transport sitnih i krupnih komada veliine
do 25 mm; nemaju pogonske motore, nemaju pokretne dijelove, pa ne
zahtijevaju podmazivanje i odravanje; imaju relativno malu masu i male
gabaritne dimenzije; montaa i demontaa je laka i brza, a mogu se montirati
u svim poloajima; imaju miran i tihi rad; nabavna cijena im je niska, a vijek
trajanja dug.
Materijal:- Za izradu ejektora upotrbljavaju se metali, nemetali i plastika.
Najee se izrauju od polietilena visoke gustine i velike molekulske mase
izuzetno otpornog na habanje i abraziju.

17

Literatura
1. Toid S., Transportni ureaji, Mainski fakultet, Beograd
1999.
2. www.scribd.com

18