HRVATSKA NARJEJA Narjeje ili dijalekt jezik je pojedine skupine ljudi, najee prostorno odreen.

KAJKAVSKO NARJE JE Rasprostranjenost: Hrvatsko zagorje, Prigorje, Meimurje, zapadna Podravina, Posavina, Turopolje, Pokuplje, Gorski kotar, dio sjeverne Istre !uzet". #naajna knji$evnost na kajkavtini razvila se %&. ' %(. st. )rame*, +a,deli, !rezovaki". - novije vrijeme knji$evni*i na kajkavtini najee piu poeziju .enoa,Mato, /omjani, Galovi, 0rle$a, Pavi, 0olar, I. G. 0ovai" Fonoloke osobitosti: ' ne razlikuju se glasovi i 1 ' ne razlikuju se glasovi d i 1 ' umjesto lj, nj govori se o,ino l i jn zemla, ludi, strajnski, kojn"1 ' stari jat dao je u veini govora ekavski odraz mleko, den, nisem, dober, dete", a u nekima i ikavski mliko"1 ' skup r o,ino se ne zamjenjuje sa *r rvi, rn, rp, rep" ' ne provodi se si,ilariza*ija duhi, ruki, vragi, mikati, digati, dihati, junaki"1 ' zvuni suglasni*i se na kraju rijei izgovaraju ,ezvuno 2grat, vrak, zup, no3 nov"41 ' samoglasni*i se o,ino izgovaraju zatvorenije ili otvorenije od standardni+, a ponegdje se javljaju i dvoglasi tzv. di3tonzi"5 mieso, meiso, puot, pout1 ' ispred samoglasnika na poetku rijei javljaju se suglasni*i h, j ili v Hadam, Jana, jigla, vuitel, vuho"1 ' l na kraju sloga ne prelazi u o bil, delba, selce, kopal". Morfoloke osobitosti: ' u genitivu mno$ine nema nastavka ruk, konj, glaf" ili je nastavak ov/o duhof, volof", !ev/!e konjef"1 ' dativ, lokativ i instrumental nisu izjednaeni " ljudem, kravam1 # ljudi+, krava+1 $ ljudmi, kravami"1 ' nominativni o,lik slu$i i za vokativ, a akuzativ ,ez prijedloga" za ne$ivo po o,liku je jednak genitivu5 Videl sem grada. Posekel sem hrasta. ' komparativ pridjeva esto se tvori nastav*ima %i,ej%i ili eji boli, dali, stareji, spametneji, bogateji"1 ' esto se upotre,ljava odreeni umjesto neodreenog o,lika pridjeva n je tak dobri."1 ' u prezentu je vrlo esto nastavak za 6. li*e mno$ine ej& i ij& zemeju, vidiju, predeju, pleteju, hodiju, nosiju"1 ' ,udue vrijeme izra$ava se 3uturom drugim bum videl, jutri ti bum rekel" i prezentom svreni+ glagola taki dojdem, jutri ti donesem1

' esti su povratni glagoli s povratnom zamjeni*om u dativu5 sedi si, popi si, zemi si! ' instrumental oso,ni+ zamjeni*a o,ino glasi 'en&', te(&'1 ' o,ino se mijenjaju i glavni ,rojevi od pet dalje5 "a petimi bregi mi hi#a stoji 0ua mi je iza pet ,rjegova". Leksike osobitosti: ' za $ivo se upotre,ljavaju zamjeni*e )do, do, %to, kteri ili ki, a za ne$ivo kaj, kej ili ke1 ' vrlo este su rijei odmila +ipokoristi*i"5 zajek, lonek, hi#ica, travica1 ' ima dosta stari+ rijei koje se u drugim narjejima nisu sauvale5 e* kroz", e ako", o(lok prozor", taki odma+", tenja sjena", vre ve"1 ' ima mnogo rijei njemakog podrijetla5 +ajt vrijeme", )la staklo", rajn)la vrsta lon*a", %ten)e stepeni*e" i maarskog podrijetla5 alaek komadi", ela vrsta", (eteen ,olestan", ,ajda% drug".

AKAVSKO NARJE JE Rasprostranjenost: Istra, Hrvatsko primorje, oto*i do 7astova, djelomino na dalmatinskoj o,ali 8plit, #adar", 7ika, Gorski kotar, 9um,erak. :akavskim narjejem pisani su nai najstariji jezini spomeni*i !aanska ploa, %%;;., )inodolski zakonik, %<((.", %=. ' %>. st. razvila se ,ogata knji$evnost Maruli, Hektorovi, 7u*i, #orani, 0arnaruti, !arakovi, i dr.", a postoji i akavska narodna poezija te novija, umjetnika poezija na akavtini ?azor, Gervais, 7ju,i, !alota, @ranievi, i dr.". :akavsko narjeje u davnini je zauzimalo mnogo vei prostor nego danas. :akavski+ oaza ima u Austriji gradianski Hrvati", Maarskoj, :ekoj i 8lovakoj. 0raj u luku rijeke 0upe i oko donjeg toka 0orane, Mre$ni*e i /o,re je akavsko'kajkavski. ?a istonom ru,u tog podruja Bzalj, Pri,i, !regana, 0o,ili" izrazitije su kajkavske oso,ine, a akavske u zapadnijim krajevima /uga Cesa, !arilovi, Bgulin". Fonoloke osobitosti: ' veina akavski+ govora razlikuje i , a se izgovara kao tj1 ' na mjestu standardnoga dolazi j i dj meja, posudje"1 ' lj se esto zamjenjuje suglasnikom j judi, jubav, poje"1 ' re3leks jata dosta je raznolik i- e- i/e"1 ' neki govori uvaju dvoglase5 piet, gruad, kuonj1 ' u nekim govorima pred samoglasnim r izgovara se a ili e bardo, berdo"1 ' stari poluglasovi jor i jer odrazili su se uglavnom kao a dan", osim na 0rku, gdje su se odrazili kao e den" ili o don"1 ' umjesto *r govori se r u rijeima kao to su rlen, rn, rv, a u nekim govorima i * pred odreenim suglasni*ima prelaze u % i . maka"1 ' l na kraju sloga ne prelazi u o selce, rekal"1 ' samoglasniko l odrazilo se kao & vlk D vuk1 vlna D vuna", ali ponegdje i kao al, ol, el vuna ' valna, velna, volna"1
<

' krajnje m zamjenjuje se s n jesan, vidin, osan, sa #enon"1 ' umjesto t govori se % dvori$e, gu$er, $ap"1 ' stari prijedlog vr odrazio se kao & ili va/ Morfoloke osobitosti: ' uglavnom se uvaju stari pade$ni nastav*i5 va %&'e u umi", na ne(e na ne,u", .e *ve*di sve zvijezde", ,et .ve pet svijea", ,e.t *e'lji aka zemlje", na vrateh na vratima", ,&l vrata pored vrata"1 ' u veini govora gu,i se zavrno i u in3initivu kopat, prinest", a ponekad i *ijeli krajnji slog Eti1 ' upotre,ljava se 3utur prvi kao u tokavskom narjeju, ali je malo govora sauvalo aorist i imper3ekt 8usak". Leksike osobitosti: ' upitna zamjeni*a za $ivo glasi ki, za ne$ivo a ili +a1 ' u rjeniku je sauvano dosta starine5 ret movarno zemljite", le. uma", da kia", otrok dijete", valje odma+"1 ' ima mnogo rijei talijanskog podrijetla5 (ierin ai*a", kantat pjevati", kant&n kut", ,oni.tra prozor", ,ort&n luka", .k&at oprostiti", %,orko prljavo" itd.

TOKAVSKO NARJE JE Rasprostranjenost: .tokavski se govori u najveem dijelu /alma*ije i 8lavonije, u 0ordunu, !aniji, 7i*i i djelomi*e u 9um,erku, zatim u !osni i Her*egovoini. .tokavtinom su pisali M. /r$i, A. 0ai Mioi i M. A. Celkovi. /anas se tokavskim narjejem govori i u nekim krajevima Italije moliki Hrvati", Austrije dio gradianski+ Hrvata", maarske i Cumunjske. Baza tok. narjeja ima na ak. Peroj u Istri" i kajk. podruju Gorski kotar, 9um,erak, okoli*a :azme, neka sela izmeu 0oprivni*e i 0ri$eva*a". Fonoloke osobitosti: ' l na kraju sloga prelazi u o sel*e, dal D seoce, dao"1 ' stari skup r dao je +r crven, crijep"1 ' stari prijedlog v zamijenjen je s &1 ' izgu,io se glas h osim u /u,rovniku i meu Muslimanima"1 ' po tome kako se u kojem govoru odrazio stari slavenski glas jat, tok. narjeje se dijeli na tri izgovora5 FG0A)80I dijete ' djeteta", G0A)80I dete ' deteta" i I0A)80I dite'diteta". Ima i izgovora s mijeanim izgovorom dijete ' diteta1 dijete ' deteta1 dete E djeteta1 dite E djeteta1 dite E deteta". Morfoloke osobitosti: ' u mno$ini su se izjednaili dativ, lokativ i instrumental jelenima, #enama, selima"1 ' genitiv mno$ine do,io je nastavak a junak%, #en%, rebar%"1 ' ouvao se dual uz ,rojeve dva, tri i etiri dva dana". Leksike osobitosti:
6

' tok. narjeje puno je tur*izama5 avlija dvorite", &,rija most", ,ender prozor", .okak uli*a", ,e%kir runik", (&ndija voa po,une" itd.

ZAPAMTI
.tokavsko narjeje nije isto to i standardni +rvatski jezik. Iako je novotokavski ijekavski dijalekt poslu$io kao osnova za standardni jezik, pogreno je sve tokavske rijei smatrati standardnima. Primjeri*e, rijei (jeva i ko%tati pripadaju tok. narjeju, ali standardne su rijei ara,a, koja dolazi iz turskog jezika, i .tajati/vrijediti/ - standardni jezik ulazile su i rijei iz ostali+ narjeja. Primjeri*e kle.ar i .,&va iz ak. te tjedan i k&ka+ iz kajk. narjeja. Germanizmi %ali+a i va)a uli su u +rvatski standardni jezik, kao i ungarizmi (ar%&n, )&la%, orija% div", ,alainka, ro%tilj, %o)or. Iz talijanskog jezika u standard su ule rijei (alkon, (andit, (a., (anka, (lokada.
TURCIZMI U STAND !"ZI#U

T0R1$23$

STAN"/ R$JE

SR4$2A3

STAN"/ R$JE

5ER3AN$! 2A3

"7$5ER$1A

6A30K

8"VJETN$K

.tand/ JETRA

6RAVN$K

A"V8KAT

$S60ST

A0S60H

98N "EVA .tand/ 68T6#AT 3A5A2$N ;E<ER .tand/

SK#A"$;TE

A0T81ES!TA

A0T860T

48JA

:AR4A

TEK

A6ET$T

86R05A

:E"ER

TA4AN EK$< .tand/ ST86A#8 KR07NA 6$#A

1$RK0#AR

"R7A

HA#TER

904RE J850RT .tand/ 5N8J$V8 "ERNEK KAVA .tand/ SAJA3 84RA2A1T$SKAN$1A :8R30#AR

481A

:#A;A

RAJ$1A

6ARA"AJ2

V$JAK

;ARA: