Svijet je ovijen neznanjem, poudom mu je pomuen sjaj, prevarom je okaljan, a patnja ga pritie strahom.

Buddha U svim krajevima svijeta ovjek je pozvan, neodgodivo opomenut da probudi ivot koji u njemu drijema. M. M. Davy Kakav je ovo tragian svijet. Ovi dolje su zatvorenici, a krajnja tragedija je da oni to ne znaju, oni misle da su slobodni, i ne razumiju to to znai. Ovo je zatvor, i samo nekolicina ljudi to shvaa. Ali ja znam, on je rekao sebi, zbog toga sam ja ovdje. Da ruim ograde, razbijem metalna vrata, i da raskinem svaki okov. Philip K. Dick Budunost je svijet ogranien od nas samih. Maurice Maeterlinck Drutvo je kompleksno i grubo, zahtijevajui da se naporno bori za preivljavanje. Nitko te ne moe uiniti sretnim. Sve ovisi o tebi, da li e ili ne dosegnuti sreu. . . Ljudsko bie je predodreeno za ivot velike patnje ako je ono slabo i ranjivo prema vanjskoj okolini. Daisaku Ikeda U vrijeme univerzalne prijevare - govoriti istinu jeste revolucionarni akt. George Orwell

PRUI MIRU ANSU

Ljubav i mir su mogunosti za sve nas Mi moemo stvoriti nau vlastitu budunost Ti mora neto zamisliti Prije nego to moe uiniti Svatko je odgovoran za drutvo Nita se nee promijeniti sve dok To svatko od nas ne osjea u svojim srcima Prui miru ansu John Lennon - Give peace a chance, 1980 Priroda svih ljudi je istovjetna, ono to ih dijeli jesu njihovi obiaji. Konfucije U radosti i patnji svi su jednaki. Zato budi uvar sviju, kao i sebe. Shantideva - 8. stoljee Mirotvorci kojih se sjeamo i najvie ih cijenimo jesu oni koji pokuavaju izlijeiti nae drutvo kao Cjelinu, a ne samo kao dijelove. Bernie Glassman Nema veeg prokletstva od udnje za moi. Nema veeg zla od udnje za posjedovanjem. Lao Tse

Vlastita Naklada - Prvo izdanje 2001 Ovo drugo proireno i nadopunjeno izdanje e-book 2014. godine, moe se besplatno skinuti sa: www.warningforseamen.info kao i ostale mini knjizice formata 7,5 cm x 10,5 cm (veliina 1/8 A4 stranice) te 5,2 cm x 7,4 cm (veliina 1/16 A4 stranice) na hrvatskom i engleskom jeziku, a tu su i power point prezentacije. Uredio - odabrao i neto preveo sa engleskog Ivica olak Spoznaj istinu ogromnom snagom Izreke, misli, znanja, mudrosti itd. Veliina knjige 14,5 cm x 20,5 cm ISBN 953-96983-1-6

SADRAJ
Sve istinski mudre misli su bile ve tisue puta pouavane, ali da ih uistinu uinimo svojima, moramo o njima ponovno iskreno razmiljati, sve dok se ne ukorjene u naem osobnom iskustvu. Johann Wolfgang Goethe 1749-1832 itaj ne da proturijei i opovrgava, niti da bi vjerovao i prihvaao kao gotovu injenicu, niti da bi brbljao i raspravljao, nego da ispituje i razmatra. Francis Bacon 1561-1626 Ukoliko elite jasno spoznati istinu, odbacite miljenje za i protiv. Trei patrijarh zena Seng-ts'an umro 606 godine 1. Dijete _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _11 2. ena - Mukarac _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _35 3. Brak _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _52 4. Ljubav _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _70 5. Obrazovanje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 103 6. Religije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 131 7. Znanost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251 8. Drava - Vlast - Politika - Porezi - Kriminal _ _ _ _ _ 255 9. Rat - Nenasilje i Mir_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 349 10. Ekonomija-Rad-Biznis _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _410 11. Buddha_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 428 12. Isus _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _431 13. Sloboda_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _436 14. Zdravlje i Lijeenje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _456
15. 16.

Priroda-ivotinje-Zemlja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 491 ovjek i Duhovnost_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 510

17. ivot i Smrt_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 570

ZAHVALA Za izvode iz knjiga od Alice A. Bailey koji su prevedeni sa originalnog engleskog jezika i objavljeni uz dozvolu Lucis Trust koji ima copyright. Neke knjige A. Bailey su prevedene kod nas (MGM - Prijeko, Zadar). Za izvode iz knjige Benjamin Creme i Share International magazina, koji su prevedeni i objavljeni uz dozvolu Share International Foundation koji ima copyright. - Vrijeme je zrelo da svatko preuzme odgovornost za svoja djela. Najvei broj izreka potie od autora koji su ivjeli prije sto do dvjesto godina pa ak i onih od vie tisua godina i kao to vidimo njihove poruke su bile aktualne kako u njihovo davno vrijeme tako i u ovom naem savremenom svijetu. Svrha ove zbirke je da doe do to je mogue ire publike, posebno mladih koji su proli kroz rat i jo osjeaju i osjeat e njegove posljedice. Neka se suprostave korupciji, nasilju i svakoj vrsti fanatizma i uskogrudnosti. Sloboda - mentalna, emocionalna, duhovna i fizika, ekonomska neovisnost - onaj tko stvara, proizvodi treba da bude i vlasnik svoga rada, a po svojoj savjesti da doprinosi drutvu u cijelini, a ne da netko drugi na silu uzima i rasiplje njegov rad pretvoren u novac, i u ime drutva ga pojedinci ili grupe koriste za svoje vlastite ciljeve, a protiv dobrobiti drutva i ivota. Neka mladi stvaraju bolje meuljudske odnose uz razumijevanje ljudske prirode i svijeta u kojem ive. Neka nastane kultura u kojoj e privilegovani, oni koji iskoritavaju druga ljudska bia, ivotinje, biljke, zemlju i svi oni koji su protiv ivota, koji silom nameu svoju vlast, religije i ideologije drugima biti smatrani nepoeljnima, preprekama za stvaranje pravednijeg drutva. Neka mladi budu slobodni i pripadaju sebi, ivotu i cijelom ovjeanstvu. Neka izgraujui - upoznavajui sebe izgrauju ljepi svijet. Nemogue je izgubiti, osim ako se prestanemo boriti. Svaki ovjek voli mir i slobodu, i zbog toga svaki ovjek mora neto uiniti za mir i slobodu. Svako bie ve kad se rodi kao ovjek-ljudsko bie ima pravo da izabere svoj vlastiti nain ivota i da radi to mu volja bude, pazei da pri tom ne povrjeuje i unitava druga bia, koja kao i on sam imaju pravo da gledaju u sunce i njegovom svjetlou budu obasjana. - Ovdje zahvaljujem, i svima ostalima, koji imaju copyrights, te navodim imena knjiga. Istovremeno ova knjiga slui kao pregled knjiga na novi nain citiranjem dijelova samih knjiga koje su izvor informacija i autora od kojih mnogi ve odavno nisu u ivotu, ali koji su stvorili velike rijei i djela, i nesebino ih posvetili drugima. Njihove rijei pripadaju njima, a kako su oni dio ovjeanstva onda pripadaju svakom ovjeku, oni su ih izgovorili i napisali za ljude. Ovo je ujedno i vodi naslova za knjige u kojima se iz navedenih citata moe vie proitati. Ivica

Potraga za stvarnou je najopasnija od svih poduhvata jer e to unititi svijet u kojem ti ivi. Ali ako je tvoj motiv ljubav prema istini i ivotu, ti se ne treba bojati. Nisargadatta Maharaj Svaki ivot, koliko god bio dugotrajan i sloen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u kojem ovjek otkriva, jednom i zauvijek, svoj istinski identitet. Jorge Luis Borges 1899-1986 Duhovno savrenstvo ovjeka sastoji se u njegovu prerastanju u inteligentno bie - bie koje zna sve to je u stanju nauiti. Maimon Duhovna iskustva dublja su od misli. Mahatma Gandhi Ljepota ivota je u tome, da iako mi ne moemo uinjeno ponititi, mi to moemo vidjeti, razumjeti, uiti iz toga i promijeniti se tako da svaki novi trenutak ne bude proveden u aljenju, osjeaju krivnje, straha ili ljutnje, nego u mudrosti, razumijevanju i ljubavi. Jennifer Edwards Tko nita ne zna, nita ne voli. Tko ne umije nita, ne razumije nita. Tko nita ne razumije, bezvrijedan je. Ali onaj tko poima, taj i voli, zapaa, vidi. . . Vie se voli ono o emu se vie zna . . . Paracelzus 1493-1541 Jednostavan korak hrabrog pojedinca je da ne sudjeluje u lai. Jedna istinita rije nadilazi svijet. Alexander Solzhenitsyn

Ova zbirka izreka, misli, mudrosti vie od 500 autora predstavlja misli ovjeanstva kroz stoljea. U svijetu ima mnogo pripadnika razliitih religija i uvjerenja, politikih ideologija i drutvenih ureenja, ali kao to vidimo ljudi se ne ponaaju ispravno jedni prema drugima, i nemaju potovanja prema Zemlji i ivotu u svakom obliku. Razliita uvjerenja i drugaija gledita ne znae potrebu za preobraenjem, ili za raspravljanjem, svaom mrnjom i ratom - ve poticaj da se pone razmiljati svojom vlastitom glavom, da bi jednog dana bili voeni vlastitom spoznajom, jer emo samo tada biti sposobni uistinu probuditi ljubav i gajiti toleranciju i samilost prema svim ivim biima, i svemu to nas okruuje, obdrava i hrani. Probuena Ljubav se ne odijeva rijeima ve se istinski ispoljava u djelima. Snaga uvjerenja nikada nije ravna snazi vlastitog iskustva i spoznaje. U svekolikoj razliitosti zakon Istine je zakon za sve. Jedinstvo ivota. ISBN 953-96983-1-6
7

(Tekst sa zadnje vanjske korice knjige)

Ono to ovjek pie nije stvoreno od njega, ve je to postojalo prije njega, i postojat e nakon njega; on tome samo daje oblik. Dakle ono to on pie nije njegovo nego nekoga drugoga; on je samo instrument kroz koji istina, ili greka sebe izraavaju. Postoje oni koji piu mehaniki, i takvo pisanje moe proizlaziti iz tri uzroka; intelektualno pisanje moe dolaziti iz pedeset i sedam uzroka, a pisanje Rijei Boga moe proizlaziti iz 10 uzroka. Osoba koja pie bi trebala znati uzrok odakle njegove ideje dolaze, jer samo onaj tko poznaje mudrost moe pisati mudro. Paracelsus 1493-1541 - De Fundamento Sapientice Treba znati da spisi mogu biti shvaeni i protumaeni, u etiri znaenja. Jedno se zove literarno, i to je ono to se ne prua dalje od rijei u bukvalnom smislu, drugo se naziva alegorinim, i to je ono to se krije pod haljinom prianja; tree znaenje se naziva moral, i njega itaoci treba da sa velikom panjom trae u spisima zbog vlastite koristi i svojih uenika. etvrto se zove anagogija, drugim rijeima nadulno, i to je ono koje se dobije kad se neki spis tumai sa duhovne toke gledita, ije i bukvalno znaenje i stvari koje oznaava prikazuju pojave vjenog ivota. A kad se ini ova demonstracija treba uvijek raditi tako da doslovni smisao bude prvi izloen budui da je onaj bez koga je nemogue i besmisleno shvatiti druga znaenja, a naroito alegorino. Dante Alighieri 1265-1321 - CONVIVIO Uenik nalazi isto nasljeivanje u podvrgavanju svake stvari novoj terminologiji, kakvo nalazi djevojka koja je upravo nauila botaniku posmatranjem nove crnice i novogodinjeg doba. Nakon nekog vremena uenik e otkriti da je njegova intelektualna mo porasla izuavanjem uiteljevog uma. Ali u svih neuravnoteenih duhova, razvrstavanje biva dovedeno do idolatrije, smatra se za cilj a ne za brzo istroivo sredstvo, tako da se udaljene zidine sistema mijeaju u njihovom oku sa zidinama svemira; ini im se da se svjetla nebeska njiu o luku izgraenom rukom njihovog uitelja. Oni ne mogu da zamisle kakvo pravo imate vi tuini da vidite - kako vi u stvari moete da vidite. "Sigurno ste svjetlost ukrali od nas". Oni jo uvijek ne opaaju da e se svjetlost, nesistematina, neukrotiva, probiti u svaki sobiak, ak i u njihov. Neka ih, nek jo malo pjevue i nazivaju je svojom roenom. Ako su poteni i dobro napreduju, njihova za sada isuvie uredna nova tamnica postae im uskoro preuska, preniska, napuknue, nagnue se, istrulie, ieznue, i besmrtna svjetlost, mlada sva i razdragana, od milion putanja, od milion boja, ozarie se svemirom kao kada bi jutro, dan prvi. Ralph Waldo Emerson 1803-1882 - SAMODOVOLJNOST Samospoznaja je poetak mudrosti, i mi moemo i moramo otkriti istinu kroz samospoznaju. J. Krishnamurti 1895-1986 - BITI OVJEK Znanje vodi jedinstvu, neznanje vodi nejedinstvu. Sri Ramakrishna 1836-1886
8

Ali gladi i izgladnjelosti uope ne bi smjelo biti. Kako moemo stvoriti bolji svijet ne bavei se ponajprije zlom kao to su glad i nasilje? - Sva su zla uinak nesvjesnosti. Moete ublaiti uinke nesvjesnosti, ali ih ne moete otkloniti ne odstranite li njihov uzrok. Istinska se promjena odvija u nutrini, a ne u vanjskom svijetu. Osjeate li se pozvanim ublaavati patnju svijeta, to je vrlo plemenito, ali zapamtite da se ne usredotoujete iskljuivo na ono vanjsko; inae ete se razoarati i oajavati. Bez duboke promjene u ljudskoj svijesti, patnja u svijetu predstavlja provaliju bez dna. Stoga nemojte dopustiti da vae suosjeanje postane jednostrano. Empatija prema neijoj boli ili nedostatku i elja da pomognete trebaju biti uravnoteene dubokom spoznajom vjene prirode sveukupnog ivota i konanog privida svake boli. Tada dopustite da se va mir pretae u sve ono to radite, pa ete istodobno raditi na razini uinka i uzroka. To takoer vrijedi i podravate li pokret smiljen kako bi duboko neosvijetene ljude sprijeio da ne unite sami sebe, jedni druge i cijelu planetu, ili da ne izazivaju teku patnju drugim osjetilnim biima. Zapamtite: upravo kao to se ne moete boriti protiv tame, tako se ne moete boriti ni protiv nesvjesnog. Pokuate li to ipak uiniti, krajnje suprotnosti e ojaati i dublje e se ukopati. Poistovjetit ete se s jednom od njih, stvorit ete neprija -telja i tako ete i sami potonuti u nesvjesnom. Svijest kod ljudi pojaavajte irenjem informacija ili barem vjebajte pasivni otpor. Ali pobrinite se da u vama nema nikakva unutarnjeg otpora, nikakve mrnje ili negativnosti. Volite svoje neprijatelje, rekao je Isus to je, naravno, znailo: Ne imaj neprijatelja. Jednom kad se upustite u djelovanje na razini uinka, postaje iznimno lako izgubiti se u toj razini. Ostanite budni i jako, jako, prisutni. Uzrona razina treba ostati vaa najvanija arina toka, uenje o prosvjetljenju glavna svrha, a spokojstvo va najdragocjeniji dar svijetu. Eckhart Tolle -MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema duhovnom prosvijetljenju,1999 Posluaj me, prijatelju i prijateljice moja: - Suprotno od onoga to bi ljudi mogli rei, mi nismo ovdje da donesemo mir ovom planetu. Takva je pomisao puka zabluda i odvlaenje panje. Ovaj je planet neutralan i stoga je savrena pozornica za svaku duu koja je voljna razvijati se kroz nauk o odgovornosti. Mi smo ovdje zato to su nam smjestili. Ovdje smo zato to smo tako eljeli. Ova zemaljska kola najvelianstvenija je od svih dvorana sa zrcalima. Obratite panju na to da su zemlja i srce ista rije, (engleski - Earth-Hearth) samo su im slova drukije rasporeena. Mi smo ovdje i sada kako bismo otkrili da ovdje i sada mir moemo pronai samo kad to iskustvo pruimo vlastitom srcu. Kad sami sebi donesemo mir, zrcalo ovog svijeta uzvraa nam smijehom. Tada nas mir proima odasvud. Michael Brown - PROCES PRISUTNOSTI, 2005
9

Vidjeti greku kod drugog jeste vidjeti svoju vlastitu greku. Diskriminacija izmeu pravog i krivog jeste porijeklo grijeha. Vlastita greka se odraava izvani i pojedinac u neznanju to drugome pripisuje. . .Tvoja utnja e vie djelovati nego tvoje rijei i djela. To je onda razvitak volje. Potom svijet postaje Kraljevstvo Raja koje je u tebi. . . . . . . - Stvarnost je slobodna od svih suprotnosti. Ramana Maharii Psiholoko pravilo kae da kada unutarnja situacija nije osvijetena, ona se dogodi izvana, kao sudbina. Drugim rijeima, ako osoba ne osvijesti svoje unutarnje kontradikcije, svijet e taj konfklikt morati odigrati izvana. Carl Jung Svjetovni ivot i Duhovni ivot, Dvojnost i Identitet, Osuivanje i Pohvala jesu parovi suprotnosti u kojima, bez pomoi jednoga ne moemo razumjeti ono drugo. Identitet ne moe biti shvaen bez dvojnosti; u odsustvu osuivanja vrijednost pohvale ne moe biti shvaena. Svjetovni ivot je bez sumnje vrijedan osude. Ali njegova pomo je potrebna za postizanje hvale vrijednog duhovnog ivota. Mi moramo sve ovo ispravno shvatiti i kroz ispravnu praksu meditacije dosei ljubav i blaenstvo duhovnog ivota. Sri Bhausaheb Maharaj Nema veeg gubitka od osjeaja ja imam neprijatelja, jer kada ja i neprijatelj koegzistiraju moje blago gubi svoj sjaj. Lao Tse Onaj koji trai slobodu, odbacuje strah, odbacuje gnjev i otklanja elju: uistinu taj ovjek je osloboen zauvijek. Kada me tako spozna, koji sam cilj, tvorac svake rtve i svih uzdravanja Gospodar svijetova i prijatelj svih ljudi, o sine Kuntin, nee li on uploviti u mir mojega prisustva? BHAGAVAD GITA to je plemenita Istina prestanka patnje? - To je potpuno iscrpljivanje i prekidanje ove udnje, njeno odbacivanje i naputanje, osloboenje i odvajanje od nje. Prestanak pohlepe, prestanak mrnje, prestanak obmane: ovo se, uistinu, naziva Nirvanom. A za uenika ova -ko osloboenog, ije srce ispunjeno je spokojem, uinjenom nita ne treba dodati, i nita ne preostaje za uiniti. Kao to stijena u jednom dijelu ostaje nedirnuta vjetrom, upravo tako ni oblici, ni zvukovi, ni mirisi, ni okusi, ni doticaji bilo koje vrste, niti poeljno niti nepoeljno, ne mogu uznemiriti takvoga; taj uenik je postojanog uma, ostvarene slobode. A onaj tko je razmotrio sve suprotnosti ovog svijeta, i ne ometa ga vie nita u ovom svijetu, Spokojni, osloboen srdbe, tuge i enje, preao je onkraj roenja i starenja. Ovo nazivam niti nastajanjem, niti nestajanjem, niti mirovanjem, niti raanjem, niti umiranjem. Nema ni uporita, ni razvoja, niti kakve osnove. Ovo je prestanak patnje. Otud, svrha Svetog ivota nije u skupljanju milostinje, asti ili slave, niti u stjecanju moralnosti, usredotoenosti ili oka mudrosti. To neporecivo osloboenje srca: to je, uistinu, svrha Svetog ivota, to mu je sutina, to mu je cilj. Buddha
10

DIJETE
Maxima debetur puero reverentia. Najvee potovanje duguje se djetetu. Juvenal - Satira. Izraz koji znai da se sa velikom obazrivou treba odnositi prema djeci, tako da nita ne bi ukaljalo njihovu nevinu duu. - Kada smo duboko u dodiru sa sadanjim trenutkom, moemo vidjeti da su svi nai preci i svi budui narataji prisutni u nama. Uvidjevi to, znat emo to raditi, a to ne raditi sami za sebe, nae pretke, nau djecu, kao i za njihovu djecu. - Kako biste sauvali sreu drugih, potujte njihova prava i stavove. Budite potpuno svjesni odgovornosti donoenja novih ivota na svijet. Meditirajte o svijetu na koji donosite nova bia. Thich Nhat Hanh - MIR JE SVAKI KORAK, 1991 Mislim da je rjeenje svih naih dvojbi briga o djeci. Kada pogledam neko dijete uvijek pomislim kakav emo mu svijet ostaviti. Misliti o djeci znai misliti o naoj trenutanoj situaciji. To je jedno te isto. A dobro znate, ako nismo miroljubivi, ako nismo postojani, ako se u svojem duhu ne osjeamo dobro, ne moemo podizati ispravno svoju djecu. Stoga mislim da brinuti se za ispravan rast i odgoj djece znai brinuti se o samom sebi, znai biti svjestan situacije u kojoj se nalazimo kako bi uinili napor da popravljajui svijet u kojem ivimo popravljamo budunost naeg djeteta. Pasivnosti glede politikih i drugih zbivanja oko nas ovdje nema mjesta. Thich Nhat Hanh Moe li stanje svjesnosti u vrijeme zaea biti vaan fakor za raanje djece? Odluno "da" odgovor je na ovo pitanje i taj eho odzvanja iz kola misterija koje imaju porijeklo i na Zapadu i Istoku. Sljedbenici Pitagore su vrili rituale da se pripreme za inkarnirajuu duu, a to su radili i Eseni. Manu Samitha, drevna Hindu knjiga zakona daje odreena uputstva za ritual zaea nazvan grabhadhana samskara, ili "ceremonija davanja sjemena". U novije vrijeme izdane knjige kao to su to od Sandre Ray - The Ideal Birth ili od Omraam Mikhael Aivanhov - Education Begins Before Birth, su potakle interes od onih koji su fascinirani ezoterikom stranom zaea. Jeannine Parvati Baker, autorica knjige Conscious Conception (Svjesno zaee) tvrdi da to moe oblikovati neiji cijeli ivot - i roditelja i djeteta. Svjesno zaee, prirodno vodi do vie svjesnom Bojem pristupu prema raanju i brizi za dijete, to konano vodi do ponitavanja materijalnog ega i raa ivot duhovnog blaenstva. Jeannine je majka estoro djece od kojih su petoro roeni kod kue, amanska babica, dugogodinja vegeterijanka i osnivaica Hygieia College. Odrava radionice, putuje, pouava o raanju. I ima vremena za svoju duhovnu praksu. Iz magazina Clarion Call, br.2, 1989
11

- Ako je majka dovoljno zdrava i jaka, moe mnogo da dobije u poroaju bez anestetika, koji se sve vie upotrebljavaju posljednjih godina, i onemoguavaju svjesno uestvovanje ene u roenju djeteta, liavajui je prilike za duhovno buenje. Roenje je primarna inicijacija djeteta, a ansa za duhovnu obnovu majke, jer, prirodno izotravanje duhovnih sposobnosti za vrijeme takvog krunskog dogaaja u prirodi otvara vrata kozmikom jedinstvu. - "Poslije bola, sa sinom na grudima, doao je mir - lebdjela sam na bistrom jezeru tamno plave mirnoe. I, kao to se somotasta, tiha no njeno sputala, dolazilo je moje razumijevanje bola i svrhe, i znala sam zato se raamo. Moj ivot je od tada blagoslovljen". Swami Muktananda Saraswati (Australka) - YOGA ZA ENE, 1983 Virtualno svi lijekovi koji se koriste pri porodu - za muninu, diuretici, sedativi, za oputanje miia, analgetici, za lokalnu anesteziju i opi anestetici - brzo prelaze u placentu (posteljicu) i mijenjaju okolinu ploda im uu u cirkulatorni sistem neroenog djeteta u roku nekoliko sekunda ili minuta im su date majci. The Cultural Warping of Childbirth izvjetaj od Doris Haine, supredsjednica Society for Research in Child Development, br.37, Vol. 35, 1970 - USA Medicinski establiment je jo strukturiran oko nadmonosti mukarca ak i u delikatnom polju raanja djece. Ja nemam povjerenja u mukarce kao jedine poroditelje moje djece. Ja vidim da je ena lake kontrolirana i podlona u stanju uspavanosti pod sedativima, ili neprirodno podjarmljena institualizacijom. Ja ne vidim zbog ega se tako esto smatra da ena bude podjarmljena u raanju. Ubijanje bola pomou umjetnih naina je moderna opsesija i kroz to mi moemo izgubiti mo osjeanja. Da li su mukarci tako ugroeni od enine sposobnosti da dovede ivot do zrelosti da se osjeaju natjerani da enu ubjede da otupi svoju svjesnost u raanju? . . . Prirodno raanje je svjesno raanje. Da bi poroaj bio svjestan, mi moramo biti svjesni za vrijeme trudnoe; mi moramo znati to god je mogue vie o svojim tijelima, umovima i kako oni zajedniki funkcioniraju, oboje i za vrijeme dok se bebe formiraju u maternici i u monim pokretima i osjeajima za vrijeme raanja. . . Priprema nam nudi informaciju i pomo za dostizanje ove potpune svjesnosti. Danae Brook - NATURE-BIRTH - Preparing for natural birth in an age of technology, 1976 (knjiga bogata informacijama o prirodnom raanju) Veina djece koja se danas raa, dola su sluajno ili su neeljena. Nekolicina je naravno eljena, ali ak i u tim sluajevima, elja se obino temelji na razlozima potomstva, nasljedstva imovine, nastavljanja porodine loze ili nezadovoljene ambicije. Meutim, pribliava se dan sustavnih i eljenih roenja, a kada doe omoguiti e bru inkarnaciju sljedbenika i iniciranih. Alice A. Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY I, 1936
12

Svaka ena je jedan blistajui dragulj Matinog Svjetla, dragulj koji je ukljuuje u svoju krasotu; da bi Nju na Njenom putu oslobodio i promaknuo naprijed. Cijeli svijet bi od tih dragulja trebao blistati, no mnogi od tih dragulja su jo tupi, bez ivota i zamueni oskvrnjenjem. Gdje su ene, koje odraavaju enskosti njen krasan sjaj? Gdje su ene, koje sve ene svih naroda vode na jedan veliki krini put da opet osvoje svog nasljednika i da ga dovedu ka ispunjenju? Koliko dugo e jo trajati, dok se ene sjete na to, da su njihova tijela najsvetiji tabernakuli Matinog svjetla, kod kojih one mogu svoju pobonost vriti uz pomo monih Sakramenata kao to su Sakramenti braka i materinstva? Koliko dugo e jo trajati, da e se djeca - umjesto u udubinama uitka, raati u hramovima? Koliko dugo jo treba da potraje da tijelo malenog djeteta bude u punoj istini sveto ispunjenje stapanja Matinog i Oinskog Svjetla, posveeno plemenitim ciljevima, jer je zaeto u svetoj enji? Moda sve to za moderne pojmove materinstva, enstvenosti i djetinjstva zvui sasvim strano. Ali ja sam proboravio neko vrijeme u stvarnosti, ja sam ivio u dubokoj enji Majke Svijeta, da bi se njena djeca mogla Njoj pribliiti, da ih ona moe pritisnuti na svoje srce, gdje postoji alost, jad i muke, tamo Majka Svijeta njeguje, mazi i tjei, kako to ve znadu mnoge bolom slomljene majke i mnoga osamljena djeca. No ipak bi Ona mogla tako mnogo toga jo i vie uiniti, kad bi se samo ene htjele obratiti k njoj. Krist se je vratio u svoj svijet. Mnogi od nas to ve znaju i pripremaju naem Gostu i Ocu jednu Dobrodolicu, a znamo li mi, da s Njim dolazi takoer i Majka Svijeta? Moda ne u Svojoj vlastitoj prekrasnoj formi, no ipak u tijelima koja su ve za njenu upotrebu posveena. Ona dolazi bez obzira na to, a njeno poslanstvo upravljeno enama svijeta, trebalo bi da ih podsjeti na krasotu enstva i sazvati ih da vode svijet i da Joj daruju velike mueve i ene, i da ih obavee, da enstvo uine vrijednim potovanja isto kao to e i Ona mukarce obavezati da potuju enstvo. Mi molimo svijet, da svom Kristu nazove dobrodolicu. Mi molimo svijet da i svojoj Majci nazove dobrodolicu, jer se Ona vraa sa Svojim Sinom, koji je Njen Kralj. Nepoznat? edna ena je najplemenitija kreacija Ahura Mazde (Boga). ena je udo kreacije. Ona je neusporediva i bez premca u Obliku i Ljepoti u sedam stvarnosti. Ona je cvjetajui cvijet u vrtu ivota koji iri miris oko sebe. Zaratustra - prorok, 600 godina prije Krista (osniva religije) Moja iskustva su me dovela u centar svete spirale da bi povratila moju originalnu ensku prirodu-unutranju stvarnu enu. . . Ja ponekada vidim ene koje su bile prevarene u vezi svog duhovnog nasljedstva isto kao to su bile obmanute u vezi svojih umova i tijela. Ja, se borim protiv te krae. Lynn V. Andrews - JAGUAR WOMAN - And the wisdom of the butterfly tree, 1985 ene se moraju uti jer je potreban njihov utjecaj. Derek Paul
13

Majina volja, misli, osjeaji i elje prije i za vrijeme trudnoe, kao i za vrijeme dojenja i ranog djetinjstva, moe izmjeniti nasljednost i prirodne sklonosti do znaajnog stupnja. Ovaj svjesni majinski utjecaj na djetetovu budunost je posebno istinit u pogledu njihovih mentalnih, emocionalnih, intelektualnih i duhovnih kvaliteta i sposobnosti. Miljenjem, vizualiziranjem, eljenjem i vjernom molitvom, majka moe pomoi djetetu i tako u njemu usaditi vrhunske karakteristike, talenta i osobnosti potrebne za potencijalni uspjeh u ivotu - ak i ako ta eljena svojstva ne posjeduju roditelji. . . Ovo je fundamentalni pincip duhovnih zakona koji su iznad fizikih zakona, ili ono to su materijalistiki usmjereni znantvenici napokon priznali: mo uma nad tijelom!... Koja velika odgovornost, ne samo oblikovati sudbinu potomstva ka dobru ili zlu, ve isto tako i sudbinu nacije u cjelini!... Njoj je data mogunost i privilegija da nosi dijete tako da moe sudjelovati u velianstvenosti stvaranja sa Izvorom Cijelog ivota. Uz to je velika nagrada za majinstvo velika ljubav koja e ispuniti njen ivot, vjerna ljubav njene djece, predana ljubav njenog mua i boanska, beskonana ljubav njenog Tvorca. . . enin opravdan ponos i zadovoljstvo u ostvarenju u bilo kojem drugom polju nikada nee nadmaiti elju da ispoljava ljubav i bude voljena.Paavo Airola-EVERY WOMEN'S BOOK Srea je nae prirodno stanje. Srea je prirodno stanje male djece kojima Kraljevstvo pripada sve dok nisu zagaena i zatrovana glupou naeg drutva. Ne morate initi nita kako biste postigli sreu, jer se srea ne moe postii. Zna li itko zato? Zato jer je ve posjedujemo. Kako moete postii ono to ve posjedujete? Zato je onda ne osjeate? Zato to neto morate odbaciti. Morate odbaciti svoje iluzije. Ne morate dodati nita kako biste bili sretni, morate neto odbaciti. ivot je lak, ivot je radostan. Teke su samo vae iluzije, ambicije, pohlepa, udnje. Znate li od kuda dolaze te stvari? Iz poistovjeivanja sa svakakvim etiketama! Duhovnost znai buenje. Veina ljudi, iako toga nije svjesna, spava. Raaju se spavajui, ive spavajui, ene se i udavaju spavajui, spavajui odgajaju svoju djecu, i umiru spavajui, a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju dra i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. Znate, svi mistici - katolici, krani, nekrani, bez obzira na to koju teologiju zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slau u jednoj stvari: da je sve u redu, sve je u redu. Iako je svuda nered, sve je u redu. Anthony de Mello - katoliki sveenik - SVJESNOST Nivo mira koje dijete uiva je stanje neznanja, prije programiranja i uvjetovanja i kako su mu pripisani i dati lani identiteti, koji u mnogim sluajevima, vie nikada u ivotu ponovo ne otkrije pravi identitet. Izuzeci su oni kao to si ti, oni koji poduzimaju korake i vrate se u to stanje mira koji postoji kada smo ponovo jednom osloboeni nauenog neznanja i utjecaja iluzija trojstva tijelo-um-osobnost. Floyd Henderson
14

Majina je nemarnost prema djeci otrija od zmijina zuba, a svijet se odrava dahom djece. Ako si iznevjerio dijete, zar nisi unitio sebe ovjee. Nepoznat? Novoroenoj djeci, budui nemaju prolosti, nedostaju sve obrane; dijete je potpuno otvoreno bilo kakvom uljezu ili tetnom utjecaju, i potpuno je ovisno o vanjskoj zatiti da bi preivjelo. A ipak, paradoksalno, nitko nije manje ranjiv od novoroenog djeteta, stoga to ono nema straha. Iskustvo tek treba stvoriti svoj utisak na ivani sustav, a bez odreenih obrazaca nema prijetnje. Istina je da djeca imaju instiktivne strahove, kao to je strah od padanja, ali to su prije fiziki nego psiholoki strahovi. Fiziki strahovi potpomau opstanak, dok psiholoki mogu sputavati. Prvi izazivaju brze i sigurne reakcije; drugi mogu stvoriti paralizu. Nepoznat? Majke volite svoju djecu - dojite svoju djecu. Majino mlijeko je najprirodnija i najpotpunija ishrana za dijete. (Drutvo za dojenje) Svako dijete ima pravo na majino mlijeko i ono moe osigurati sve potrebne hranjive tvari za najmanje est mjeseci. Mnogim majkama treba pruiti ispravnu pomo i ohrabrenje za dojenje. . . Pravo vrijeme za oduavanje od sisanja se razlikuje kod razliitih pojedinaca. Koliko god je to mogue to mora odluiti samo dijete. VEGAN MOTHERS AND CHILDREN, izdato od, The Movement for Compassionate living, UK Tajna cijele prirode se moe nai u dui djeteta. John Stuart Mill, 1865 Dijete moe biti veliki uitelj na tvome putu prema vioj svjesnosti. Malo dijete ti moe pruiti neprekidnu demonstraciju kako to izgleda ivjeti ovdje i sada, prije nego racionalni um zahvati tok svjesnosti. Dijete moe usmjeriti svoju svijest potpuno i spontano na svaku novu situaciju u ivotu. . . Ovo je vrlo vano kod djece, jer njihova sposobnost da se usklade sa tobom na osjeajnom nivou je vrlo precizna. Ako osjea jednu stvar, a kae drugu ti e ih pouavati neiskrenosti. ak, iako im njihovi racionalni umovi jo ne doputaju da budu majstori u igri sa rijeima, njihova relativna sloboda od racionalnosti ih ini vie osjetljivijim na osjeaje ak iako ih pametno manipulira pomou rijei. Djeca intuitivno osjeaju tvoju neiskrenost i nee ti vjerovati. Meutim, ona e odraavati tvoje ponaanje uenjem kako da manipuliraju tobom pomou rijei. Kada ih oznaava i kritizira, oni e to oponaati oznaavajui i kritizirajui tebe. Kada im prijeti i podmiuje ih, oni e tebi prijetiti i podmiivati te. Ona te esto mogu pobijediti oponaajui tvoje igre. Ken Keys, Jr. - HANDBOOK TO HIGHER CONSCIOUSNESS,1975 (Prirunik za viu svjesnost) Djetinjstvo je blagoslov s neba jer unosi djeli raja u okrutnost ivota. Sve te tisue roenja su novi doprinosi nevinosti i istoe koji se bore protiv nae pokvarene prirode. Frederic Henri Amiel
15

Poznati ruski novelist Turgenjev govori o incidentu iz svoga vlastitog ivota, koji je u njemu pobudio osjeaje koji su proeli njegovo cijelo pisanje sa dubokim i njenim osjeajima. Kada je Turgenjev bio djeak od deset godina otac ga je odveo jednog dana u lov na ptice. Dok su hodali preko smeeg strnita zlatni fazan se je podigao u niskom letu sa zemlje ispred njegovih nogu, i sa uitkom sportaa kojem vri krv u ilama, on je podigao svoju puku i opalio, uzbuen kada je stvorenje palo lepetajui ispred njega. ivot je brzo nestajao, ali je instikt majke bio jai od same smrti, i sa slabanim mahanjem svojih krila majka ptica je dosegla gnijezdo gdje se njeno mlado potomstvo uurilo, nesvjesno opasnosti. Zatim se sa moleivim pogledom i prijekorom njegovo srce zaustavilo nad unitenjem koje je on poinio,- i nikada sve do svoje smrti on nije zaboravio osjeaj okrutnosti i krivice koja ga je u tom trenutku obuhvatila, - mala smea glava je pala preko i samo mrtvo tijelo majke je titilo svoje mlade. On je povikao: Oe, oe, to sam ja uinio? dok je okretao svoje lice proeto uasom prema svome ocu. Ali u oima oca ova mala tragedija nije bila primjeena i on je rekao:Odlino sine moj. To je bilo dobro uinjeno za tvoj prvi hitac. Ti e uskoro biti odlian sporta. Nikad, oe; nikada vie ja neu unititi ni jedno ivo stvorenje. Ako je to sport, ja to ne elim. Za mene je ivot daleko ljepi nego smrt, i kako ja ne mogu dati ivot, ja ga neu ni uzeti. . . M. de Sailly poznati francuski uitelj je govorio: Ja sam oduvijek bio uvjeren da ljubaznost prema ivotinjama dovodi do velikih rezultata, i da to nije samo moan poticaj za materijalni napredak, nego i poetak moralnog napretka. . . Rezultati su vrlo zadovoljavajui. Djeca su manje neumjerena, ljubaznija i osjeajnija jedna prema drugima. Ona osjeaju sve vie i vie ljubaznosti prema ivotinjama i prestala su unitavati gnijezda i ubijati ptice. Ona su dirnuta patnjama ivotinja, i bol koju osjeaju kada vide da se one okrutno iskoritavaju potie druge na saaljenje i samilost. . . Ralph Waldo Trine - EVERY LIVING CREATURE, izdanje 1899 godine Djeca se trebaju pouavati da budu humana. Sama inteligencija moe stvoriti inteligentnog nitkova; to je obrazovanje ljudskosti koje je najpotrebnije, i naalost najvie zaputeno. Znanstvena strana ivota se treba vie pobrinuti za sebe od pjesnike. Istinska kultura zahtijeva uvjebavanje emocija kao i intelekta, inae mi nikada neemo ostvariti ideal Renan-a, koji: nije mogao biti neuljudan ak ni prema psu. Kada smo mi kultivirali uljudnost kod djece, i omoguili kasnije priliku za njeno prakticiranje od mukaraca i ena, problem ispred nas e biti rijeen. . . Budimo humani jedni prema drugima, i duh ovjenosti e se prirodno proiriti na cijelo srodstvo ivota. G.W. Foote 1850-1915 sa predavanja odranog za Humanitarian League 1904 godine, iz magazina Free Thinker Isus je bio najaktivniji rezister (onaj koji prua otpor) moda poznat povijesti. To je nenasilje bilo za primjer. Mahatma Gandhi
16

Odstrani uskogrudno, dogmatsko pouavanje posebno za prazne umove mladih. Neka priroda bez napora pronae smjer do velike gozbe znanja. Mudri mudrac prouava uzrok, izvor i korjen problema. Taoizam Militarizam i klerikalizam potiskuju slobodu preko naela autoriteta, potiskuju samo-odreenje preko stege, potiskuju osjeaj za druge preko ratne slave, potiskuju osjeaj pravde preko poduke vojnika. Vjera da smo nepovratno optereeni grijehom natjerala je ovjeka da takvim i ostane. . . Ljudi koji sada ujedinjuju proturjenosti kranstva i rata da, oni koji u njima nalaze snagu i utjehu - razvili su se tokom tisuljea u pogrenom smjeru upravo zbog nametnutih predodaba. . . Ali mozgovi djece mogu se sauvati od takvih duhovnih izopaenosti, od praznovjerja da su domoljublje i nacionalizam, koji nanose tetu pravu drugih naroda, povezani s pojmom Boga!. . . Ellen Key - DAS JAHRHUNDERT DES KINDES, 1902 (izd. Educa-Stoljee Djeteta) Neodgovorni osjeaji obinog vojnika su uistinu pogreni. On rat pretvara u trgovinu i spreman je da ratuje protiv bilo koje nacije, ili bilo kojeg dijela svoje nacije, gdje god ga poalju. On ne smije imati svoje vlastito miljenje. On samo mora da marira, puca, napreduje ili se povlai, onako kako mu je nareeno, i zato jer mu se nareuje. Kako govori Thomas Jefferson (predsjednik USA iz pisma upuenog John Jay, Svibanj 23, 1788). Podvrgavanje ljudi vojnoj disciplini jeste podvrgavanje njihovog duha pasivnoj poslunosti. to god vojnik postane sliniji maini, on postaje bolji vojnik. Da li je ovo ispravno za Kranina?. . . Nepotivanje ivota, to je temeljna potreba za hrabrog vojnika, jeste grijeh. ivot je naa kunja - na period pripremnog sluenja velikog Boga. . . Cijela struktura vojske je krenje pravila Novog Testamenta. . . . Umjesto Kranskog zakona ljubavi, mora postojati ovjekovo pravilo ponosa. Umjesto prouavanja svih stvari, i drati se vrsto onoga to je dobro, vojnik mora biti uvjebavan kao krvoedni lovaki pas, spreman da bude natjeran protiv bilo kojeg neprijatelja. Umjesto da uzvraa dobrim na zlo, vojska je organizirana tako da izriito povrijeuje iz interesa. . . Pogledaj topove, puke, maeve, bubnjeve, trube, i zastave. Da li ovi ljudi lie na Krane? Da li oni govore kao blagi i ponizni sljedbenici Sina Bojeg? Da li su oni spremni da djeluju kao prijatelji ovjeanstva, i kao sljedbenici Boga kao draga djeca, stremei da sve ljude dovedu do spoznaje njega? Da li su lekcije koje oni svakodnevno ue na vjebama iste kao postignua potrebna za ivot vjere? Da li su njihovi osjeaji prema suprotnoj vojsci, kao oni koji su stvoreni pomou iskrene ljubavi iz istog srca?. . . Ni jedan ratnik ne misli da Krista uzme za svoj primjer. Kako onda sljedbenici Krista ne opaaju suprotnost izmeu profesije religije i profesije oruja? Wickedness of War - Bezbonost Rata, lanak- iz The Christian Review, 1838 godina, str. 230-237 - posjetite: www.ploughshares.org Zato me zovete Gospodine, Gospodine, a ne inite ono to vam govorim? Isus Krist
17

to najbolji i najmudriji (roditelji) ele za svoju djecu, to drutvo mora eljeti za svu svoju djecu. John Dewey - 1859-1952 filozof Glavni i najpogubniji rad Crkve je to je usmjerena na obmanjivanje djece - one same djece za koju je Krist rekao: Jao onima koji povrijede i jednoga od ovih malenih. Od samog buenja prve svjesnosti kod djeteta oni ga poinju obmanjivati, u njega usauju sa potpunom ozbiljnou ono u to ni sami ne vjeruju, i nastavljaju to usaivati u njega sve dok obmana ne postane navikom kod odraslog djeteta. - Neka Crkva prestane hipnotizirati mase, i obmanjivati djecu ak i za jedno kratko vrijeme, i ljudi e poeti razumijevati Kristovo uenje. Ali ovo razumijevanje e biti kraj crkava i cijelog njihovog utjecaja. . . U zemljama gdje postoji dravna religija, oni ue djecu bezumne bogohulne Crkvene katekizme, zajedno sa dunou pokornosti nadreenima. U republikanskim dravama oni ih ue primitivne predrasude o patriotizmu i istoj lanoj pokornosti vladajuoj vlasti. Ovaj proces je u kasnijim godinama podravan od religioznih i patriotskih praznovjerja. . . - etvrti metod se sastoji u odabiru od svih ljudi koji su bili zaglupljeni i porobljeni pomou tri prethodna metoda odreeni broj, i podvrgavaju ih specijalnim i pojaanim nainima zaglupljivanja i injenja ih okrutnima, i tako ih pretvara u pasivne instrumente koji izvravaju sve okrutnosti i neovjenosti koje zahtijeva vlada. . . - Kada su neije oi otvorene za ovu uasnu prevaru koju nad nama prakticiraju, onda se on udi kako uitelji kranske religije i morala, instruktori mladih, ili ak dobronamjerni i inteligentni roditelji koje moemo pronai u svakom drutvu, mogu pouavati bilo kakvu vrstu morala u drutvu u kojem se otvoreno prihvaa (to je tako prihvaeno, pod svim vladama i od svih crkava) da je ubistvo i muenje neizbjean element u cijelom ivotu, i da uvijek moraju postojati posebni ljudi obuavani da ubijaju svoje blinje, i da bilo tko od nas moe postati takav uvjebavani ubojica. Kako mogu djeca, mladi, i ljudi openito biti pouavani takvoj vrsti morala - da ne govorimo o uenju u duhu kranstva - ui zajedno jedno pored drugoga sa doktrinom da je ubijanje potrebno za javno dobro, i zbog toga legalno, i da postoje ljudi, od kojih svatko od nas moe biti onaj, ija je dunost da ubija i mui, i izvrava sve vrste kriminala po volji onih koji imaju vlast. Ako je to tako, i netko moe i treba ubijati i muiti, onda nema, i ne moe biti, nikakvog moralnog zakona, nego jedino zakona da je mo pravo. Lav Tolstoj 1828-1910 - BOJE KRALJEVSTVO JE U VAMA, 1893

Otkupninom ste kupljeni: ne budite robovi ljudima. 1Korinanima 7:23 Sveti Pavao - BIBLIJA
Kranstvo, to je u sutini doktrina pasivne poslunosti; to u sebi ukljuuje pokornost svim uspostavljenim autoritetima, kojima se u stvari ne bi trebali aktivno pokoravati kada oni zapovjedaju ono to religija zabranjuje. John S. Mill 1806-1873 - ON LIBERTY, 1869
18

Pojedinci imaju internacionalne dunosti koje prevazilaze nacionalne obaveze poslunosti. Dakle, (individualni graani) imaju dunost da sprijee kriminal protiv mira i ovjeanstva. Niremberki Sud za ratne zloine, 1950 (Nuremberg War Crime Tribunal, 1950 ) Kranstvo se usudilo umanjiti svoje ideale pred izazovom ljudske pohlepe, ratnog-ludila, i pohlepe za moi; ali religija Isusa je i dalje neokaljana i transcendentni duhovni poziv onome to je najbolje u ovjeku da se izdigne iznad nasljedstva ivotinjske evolucije, i Bojom milou, dosegne moralne visine istinske ljudske sudbine. wwww.urantia.org - THE URANTIA BOOK, 1955 strana 2083 Za mene je ivot daleko ljepi nego smrt, i kako ja ne mogu dati ivot, ja ga neu ni uzeti. Ivan Turgenjev 1918-1883 Ljudski ivot obdaren sa slobodnim vremenom i prilikom je vrlo teko dosei. Biti ljudsko bie je vrlo dragocjeno. Vimalakirti porodini ovjek savremenik Buddhe-VIMALAKIRTI NIRDESA SUTRA Na normalni razgovor djecu tjera na ludilo: okrivljivanje i osramoivanje, propovijedanje i moraliziranje, optuivanje i obasipanje krivicom, ruganje i omalovaavanje, prijetnja i podmiivanje, procjenjivanje i usporeivanje. Dr. Haim Ginott Ono to kao roditelji poduavamo svoju djecu nije razliito od onog to moramo poduiti sami sebe. Deepak Chopra Mi smo majka Krista kada ga nosimo u naem srcu i tijelu sa ljubavlju i istom i iskrenom savjeu. I dajemo mu roenje kroz naa sveta djela koja trebaju sjajiti drugima naim primjerom. Sveti Franjo Asiki 1182-1226

Rat poguba ljudske naravi. Marin Dri 1508-1567

Moda smo estiti u svojemu uvjerenju, ali to ne podrazumijeva cjelovitost. Kako sada stvari stoje, donosimo djecu na svijet, mazimo ih do druge ili tree godine ivota, a onda ih poinjemo pripremati za ratovanje. Povijest nije ljudska bia niemu nauila; kolike li su majke plakale za sinovima poginulim u ratu, a mi jo uvijek nismo u stanju zaustaviti to udovino uzajamno ubijanje. J. Krishnamurti 1895-1986 Iza retorike gdje se vojnik bori protiv vojnika koju prikazuje vojna propaganda i popularni izvjetaji o ratu, djeca su sakaena, muena, prisiljavana da se bore, i bivaju ubijana u dva puta veem broju nego odrasle civilne rtve, a nadilaze broj vojnika koji pogibaju. Ovo su mlade rtve - kojih je do sada poginulo oko dva miliona u priznatim vojnim sukobima samo u posljednjem desetljeu te su rtve obino nevidljive: veina vojnih tekstova, politikih naunih analiza i ratni izvjetaji medija ignoriraju taktiko ciljanje djece. . .
19

Ratna siroad, ona koja su pobjegla iz rata i bila odvojena od svojih roditelja, siromana i oajna, su bila dio trgovine ljudima. Mree koje prodaju djecu internacionalno nisu samo posljedica nekolicine nemoralnih pojedinaca. Biznisi, vlade i vojni slubenici irom svije -ta su to poticali i punili svoje vlastite depove u takvom nelegalnom poslu. . . Dok je o prisilnom regrutiranju djece u vojsku prouavano i u akademskim krugovima, kao i u popularnim emisijama, savremeno porobljavanje ratne siroadi je bilo skrivano, posebno kada su kupci Zapadnjaci. Isto tako, vojni tekstovi rijetko javno dokumentiraju strateko uzimanje djece na metu, iako stvarnosti bojnih polja esto pokazuju da se takve strategije provode. . . U ratnim zonama koje sam ja posjetila, djevojice su uesnice u drami i tragediji rata zajedno sa odraslima. One su meta napada, one izmiljaju bjegove, one trpe muenje, one nose hranu onima kojima je potrebna. . . . Djevojice, djeca su uesnici; ona se ne navode kao rtve - ona ne djeluju. Ona se ne predstavljaju kao da imaju identitete. . . Duboka ironija izgradnje rata i mira, mlade djevojice su se nale u seksualnom paklu tisue vojnika koji odravaju mir. . . Internacionalni pravni sistem tolerira seksualno iskoritavanje djece; Jo ni jedan UN vojnik nije bio kanjen za silovanje djece ili prostituciju. Stavovi koji izgleda opravdavaju djelovanje vojnika na takav nain samo stvari pogoravaju. Na primjer, glavni predstavnik UN misije u Kamboi, Yasushi Akashi, je bio upitan u vezi fizikog i seksualnog zlostavljanja ena i djevojaka od UN trupa, na to je on odgovorio govorei da on nije puritanac osamnaestogodinji vatreni vojnici imaju pravo popiti nekoliko piva i ganjati mlade lijepe stvari suprotnog spola. Akashi je napustio Kambou da rukovodi sa UN mirovnom misijom u bivoj Jugoslaviji gdje su njegovi stavovi, u toj bavi baruta seksualnih zloupotreba mogli samo potpirivati plamenove krenja ljudskih prava. . . Oni koji su ohrabreni da koriste fiziko i seksualno nasilje protiv onih koji se ne bore i mladih u ratu isto tako imaju porodice i osobne ivote. Jedan broj njih nastavlja sa tom vrstom zloupotreba kada se vrate u svoje zajednice. Istraivanja pokazuju da se kuno nasilje (fiziko i seksualno) dramatino poveava za vrijeme rata; i da ljudi u uniformi znaajno pokazuju vii postotak kunog i seksualnog nasilja u ratu i van rata. . . Legalni sistemi su rijetko kaznili prekritelje prava djece, ve su ustvari esto kanjavali same rtve. Ovo nije nekome svojstveni nain ponaanja ve sistem drutvene prakse koja proimlje civilne, sudske, vladine i vojne strukture. Ovo se ne smije previe uopavati: mnogi ljudi rade uporno za ljudska prava, i oni su stvorili sisteme koji pomau da se isprave nepravde. Kada mi budemo mogli odgovoriti na pitanje gdje su djevojke sa vrstim injenicama, a ne sa nekoliko anegdota, onda emo znati da ovo zadnje napreduje. Carolyn Nordstrom - lanak (dijelovi) Behind the Lines iz Peace Matters, 1997

4 lipanj Internacionalni Dan za Djecu rtve Rata

20

Si dilegitis me, mandata mea servate. Ako me voli dri se mojih zapovjedi

- Pristupe uenici Isusu pa ga zapitaju: Tko je, dakle, najvei u kraljevstvu nebeskom? - On dozove dijete, postavi ga posred njih i ree: Zaista, kaem vam, ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, neete ui u kraljevstvo nebesko. Tko god se dakle ponizi kao ovo dijete, taj je najvei u kraljevstvu nebeskom. I tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima. Onomu, naprotiv, tko bi sablaznio (povrijedio) jednoga od ovih najmanjih to vjeruju u mene bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da potone u dubinu morsku. Jao svijetu od sablazni! Matej 18:1,2,3,4,5,6,7 - BIBLIJA Ja sam mislio da on radi ispravno, zato jer je bio sveenik. Djeak rtva seksualne zloupotrebe.(1988) To se dogaa u svim crkvama svih vjeroispovijedi i na od crkve-voenim kampovima, kolama i centrima za brigu o djeci. Church Mutual Insurance Company - iz magazina Freetought Today. Dokumentirani sluajevi i analiza u knjizi Annie Laurie Gaylor - Betrayal Of Trust: Clergy Abuse Of Children Do sada je preko 1000 podataka sakupljenih unutar Katolike Crkve u vezi incidenata seksualnog zlostavljanja bilo dostavljeno u toku Birmingham istrage. Ni jedan sveenik, asna sestra ili kranski Brat nije prijavio svog blinjeg iz sveenstva, sve pritube su dole od onih koji su bili njihove rtve. Ured obrazovanja nikada nije intervenirao. Ministar obrazovanja Michael Woods je potpisao dogovor sa 18 religioznih redova da e drava preuzeti obavezu za sva plaanje odteta do 128 miliona eura. Trokovi drave su ve dosegli preko 400 milijuna eura. (preneeno iz Sunday Business Post, 9/5/2002). . . asna sestra Elizabeth Maxell, generalni-sekretar Konferencije o Religiji u Irskoj nam je rekla da su porezni obaveznici: "dobili vrlo dobru vrijednost, mi smo bili vie nego dareljivi". Ovo je ista asna sestra koja je izjavila da od 1997 godine CORI njihova vlastita telefonska linija za pomo je zaprimila vie od 5000 poziva u vezi seksualnog zlostavljanja od strane sveenika ili religioznog personala. Sigurno je to su samo neke rtve koje su se usudile telefonirati na tu liniju pomoi koju vodi sama organizacija kojoj pripadaju njihovi seksualni izrabljivai. br. 6/2002 godina www.struggle.ws - Sve dok postoji motiv da se postane netko, tako dugo dok um vjeruje u mogunost bijega od onoga to je u ovom trenutku, ne moe biti slobode. Krepost e slijediti iz istog razloga kao i porok, a dobro i zlo e se izmjenjivati kao suprotni polovi istog kruga. "Svetac", za kojega se ini da je nadvladao ljubav prema samome sebi duhovnim nasiljem, samo ju je prikrio. Njegov prividni uspjeh uvjerava ostale da je on pronaao "pravi put", pa slijede njegov primjer dovoljno dugo radi prijelaza na suprotni pol, kad razuzdanost postaje neizbjena reakcija na istunstvo i puritanizam. Alan Watts 1915-1973 THE WISDOM OF INSECURITY
21

U kranstvu je bilo velikih ljudi, svetih ljudi, koji su stvarno prakticirali, ili koji su sa strau pokuavali prakticirati, sve ono to su propovijedali, i ija srca su se preljevala od ljubavi, oni su bili ispunjeni prezirom prema zadovoljstvima i dobrima ovoga svijeta. Ali ogromna veina katolikih i protestantskih sveenika koji su, po profesiji, propovijedali i jo propovijedaju doktrine ednosti, apstinencije, i odricanja - poriu svoja uenja svojim primjerom. . . To je onda tako uspostavljeno da oni koji propovijedaju kranske vrline, posveeni od Crkve, sveenici, u ogromnoj veini sluajeva, prakticiraju upravo suprotno od onoga to propovijedaju. Ova veina, univerzalnost ove injenice, pokazuje da ne treba krivicu pripisivati njima kao pojedincima, ve drutvenom poloaju, nemoguem i suprotnom samome po sebi, u kojima se ti pojedinci nalaze. . . tako kada (op. prev. ti ljudski nagoni) ne budu zadovoljeni redovnim i normalnim nainom, oni su uvijek na kraju zamjenjeni sa bolesnim i monstrouznim zadovoljavanjem. Ovo je prirodan i posljedino fatalan i neizbjean zakon kojemu se ne moe oduprijeti, sa razornim djelovanjem u koji neizbjeno upadaju svi kranski sveenici, a posebno oni Rimskokatolike crkve. Mikhail Bakunin 1814-1876 - BOG I DRAVA Naputanje svjetovnog ivota bez unutarnjeg prevladavanja udnji raa licemjerjem. Paramhansa Yogananda 1893-1952 ovjek, rob svojih strasti, ne magnetizira. On opinjuje. . . . Sluenje nekoj od ugoda naziva se strau. Dominacija nad nekom ugodom zove se mo. . . ovjek koji je opinjen gubi svoju slobodnu volju i potpuno pada pod utjecaj opinitelja. Eliphas Levi 1844-1911 O pravom se zareenju moe razmiljati kao o postizanju vrlo stvarnog stupnja duhovne zrelosti, u kojoj osobine duha blistaju tako jasno da ni ne moramo napominjati kako su nazone - i drugi ih mogu uoiti. Caroline Myss - ZATO SE LJUDI NE ISCJELJUJU I KAKO BI MOGLI Onako kako su se prema nama ponaali kad smo bili mali, ponaamo se mi prema sebi ostatak svog ivota. Alice Miller Na meunarodnom kongresu o pedofiliji, registrirana su ak 21000 websiteova na internetu, a takve stranice je posjetilo kliknuto na ak 10 miliona djeijih pornografskih slika i nekoliko tisua sati video materijala s grozomornim prizorima zlostavljanja djece (bievanjem, vezivanjem, tamnienjem) www.earthtrust.org - Dakle problem seksa koji mui tako mnogo ljudi irom svijeta ne moe biti rijeen sve dok se ne bude razumio um. . . . Um porie ljubav i bez ljubavi nema kreposti (op. pr. istote); to je zbog toga to nema ljubavi da vi od seksa stvarate problem. J. Krishnamurti - The First and Last Freedom Prola i sadanja istraivanja kontrole uma ukljuuju neizrecive uase poinjene protiv graana. Moda najuasniji od ovih kriminalnih djela
22

ukljuuju eksperimente kontrole uma na djeci. Zbog odvratnosti prirode takvih eksperimenata postoji jo manje javnih informacija o njima nego uasa kontrole uma poinjenih na odraslima. Ipak, poznato je i dokumentirano da su takvi eksperimenti bili provoeni. Osobi koja tvrdi da je bila rtva vladinih programa kontrole uma openito se nee vjerovati, smatrat e se mentalno bolesnom.Uistinu mnogi ljude pate od neurotskih iluzija da su bile rtve kontrole uma. Ali sve one nisu iluzorne, inae ne bi bilo rtava. Mi znamo da rtava ima, jer znamo da su eksperimenti bili vreni. A. Scheflin vjeruje da cijela pria o vladinom zanimanju za kontrolu uma jo treba biti otkrivena. Znamo bez ikakve sumnje da su programi kontrole uma CIA i vojske bili daleko vei i obuhvatniji nego to o tome imamo za sada znanja. Alan Scheflin navodi 149 projekata u kojima su bila ukljuena djeca iz djeijih ustanova. Kontrola uma je najvanija stvar sa kojom se suoava dananje ovjeanstvo jer se sve ostale stvari, uzroci i izbori ovisni o slobodi misli. . . .svi mi nastojimo da se suprostavimo psiholokom ratu koji se vodi protiv nas od malog broja onih koji to rade. Kelly-ini i moji imenovani muitelji opravdavaju svoju primjenu masovne kontrole uma prizivanjem cijelog spektra vrlina kontrolom stanovnitva za dostizanje svjetskog mira. . . Kontrola uma je nedostajui komad zgonetke koji donosi globalnu politiku sliku u fokus i objanjava tako mnogo onoga to vidimo u dananjem drutvu. U svijetu u kojem su se mnogi ljudi odrekli ljubavi prema ivotu, vano je obnoviti one ljudske vrijednosti koje su nam tako drage i to SADA dok mi jo moemo razmiljati da tako uinimo. . . Ja znam iz svog iskustva da u kontroli uma nema mira, jer bez slobode misli, nema slobodne volje, bez slobodne volje nema ispoljavanja due. Kao nacija, naa sudbina je u pitanju. Vrijeme je da se pridruimo sve veem broju ljudi irom svijeta koji podiu javnu svijest irenjem znanja o ovoj tehnologiji 21-og stoljea za psiholokom kontrolom naeg planeta. Uistinu to je istina koja nas (op.pr. engleska rije us to znai nas je napisana kao u.s. predstavlja USA i nas istovremeno) ini slobodnima! Cathy OBrien-roena 1957 - TRANCE-FORMATION OF AMERICA www.trance-formation.com Kelly treba da dobije priliku za oporavak za njenu unitenu personalnost i mladi programirani um. Visoko tehnoloki i sofisticirani Projekt Monarh na traumi-zasnovane procedure kontrole uma koje je ona pretrpjela, literalno od samog roenja, treba visoko specijaliziranu, kvalificiranu njegu da joj eventualno pomogne da stekne kontrolu nad svojim umom i ivotom. Cathy OBrien - majka od Kelly rtva manipulacije-uma ne zna da je rtva. Za njega su zidovi njegovog zatvora nevidljivi, i on sam vjeruje da je slobodan. Da on nije slobodan to je vidljivo samo drugim ljudima. Njegova poslunost-ropstvo je striktno objektivno. Aldous Huxley 1894-1963 - BRAVE NEW WORLD REVISITED, 1958
23

Da su djeca rasla u skladu sa najranijim poticajima, onda ne bi imali nita drugo osim genija. . . Ljubav ne dominira, ona oplemenjuje. J.W. Goethe Treba znati da je nunost da se pronae unutranje dijete vaan aspekt putovanja svakog ljudskog bia prema cjelovitosti. John Bradshaw Kad smo bili djeca, bili smo nevini i prirodno nam je bilo izraavati ljubav. Ali to nam se dogodilo? to se dogodilo cijelome svijetu? Dogodilo se to da ak i dok smo mi bili djeca, odrasli ve imaju tu mentalnu bolest, a ona je jako zarazna. Kako nam je prenose? Prigrabe nau pozornost i ue nas da budemo slini njima. Don Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI Ako netko voli-ne ideal, nego dijete, onda postoji mogunost da mu po -mogne da razumije sebe onakvim kakvo ono i jeste. J. Krishnamurti Svako novoroeno dijete nosi sa sobom poruku da Bog nije izgubio svoje povjerenje u ovjeka. Rabinadarnath Tagore Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvaraju Boga u vraga. Alexander S. Neill 1883-1973 DJECA SUMMERHILLA Kao roditelji, u napasti smo da se odvojimo od djetinjstva. . . Nema boljeg naina za unitavanje djeje bezazlenosti od unitavanja svoje vlastite. . . Dublje od ljubavi nalazi se ono bez ega ne moete a to je bezazlenost. Bezazlenost je izvor ljubavi. Bezazlenost, u smislu kojem ovdje koristim, nije naivnost. Upravo suprotno. Bezazlenost je otvorenost. Zasnovana je na dubokom duhovnom znanju o nekoliko presudnih stvari. Bezazlenost je znanje da moete voditi svoju djecu, ali ih ne moete kontrolirati. Deepak Chopra - SEDAM DUHOVNIH ZAKONA ZA RODITELJE - Kako voditi djecu do uspjeha i ispunjenja Korporacije postaju mnogo znaajnije u odgajanju djece od njihovih roditelja. Moemo poeti s djeijom formulom pogubno i skupo istiskivanje najbolje hrane koju bi djeca ikada mogli jesti. Krenimo dalje na ratne igrake; zatim na prekomjernu upotrebu lijekova kako bi umirili previe aktivnu djecu, djevojice od sedam ili osam godina koje kozmetika industrija ui o kozmetici kako bi kasnije u ivotu postale prikladnim objektima. Poimo do glazbe. Koliko god nam se ona dopadala, namjena joj je izbrisati nam misli dok etamo ulicom sa walkman-om nikada ne dozvoliti pravo razmiljanje koje bi moglo zamijeniti navalu zvuka. Tko odgaja djecu? Odgaja ih djeiji vrti. McDonald ih hrani, a HBO i Disneyland ih zabavljaju. Oni provode vie sa proizvodima, uslugama, zabavom, predani loim navikama korporacija, nego sa odraslima. To sigurno djeluje na njih i svakako izvre i iskrivljuje njihove vrijednosti te raskida smisao za povijest. Aktivist potroaa Ralph Nader je 1990 godine upozorio na Konferenciji za okoli o opasnosti od korporacija i njihove propagande
24

Dobra volja dolazi prije nepovrijeivanja. Nenasilje se razvija postepeno, ali svatko moe imati dobru volju sa kojom je svako dijete ve roeno. To je priroda ljudske psihe da posjeduje dobru volju. To je volja da se ini dobro i svaki pojedinac dolazi sa time u inkarnaciju; to je ljudska priroda. To moe biti poniteno kod pojedinca vrlo rano ako se runo postupa sa djetetom. Dijete moe biti izoblieno psiholoki i njegova-njena dobra volja preobraena u neprestanu mrnju koja donosi nasilje koje je bilo ispoljavano irom svijeta. Izoblienje uroene dobre volje ovjeanstva je moda najvea okrutnost poinjena u svijetu. Okrutnost roditelja prema djeci je nevjerojatna i obino je poinjena nesvjesno. Oni jednostavno prenose na dijete okrutnost, ponaanje u kakvom su i oni sami bili podizani. To se prenosi dalje, ponovo i ponovo, sa generacije na generaciju. U nekim sluajevima je rezultat unitenje dobre volje pojedinca. Takav pojedinac ponekad postaje ubica, ne zbog toga jer u njegovom ustrojstvu postoji neto takvo uroeno - nego zato jer je njegova dobra volja bila osujeena i uguena u najranijim godinama. Prvih pet do sedam godina ivota, posebno prvih pet su veoma vani u stvaranju nenasilnih individualaca. Ako se osoba ne povrijeuje od roenja, takva osoba obino zbog toga postaje nenasilna i nikoga nepovrijeuje. Ako se prema njima postupalo okrutno i zloupotrebljavalo ih se na jedan ili drugi nain, ona nastavljaju okrutnost. Ovo je tuna pria nae sadanje civilizacije. Prije svega, odravajmo dobru volju djece ne dirajui u nju povrijeivanjem - ne usaujui im svoje ideje kakva osoba jeste i kakva bi trebala biti, i na taj nain unitavati njihovu spontanost, njihovu originalnost, njihovu vlastitu veoma specijalnu slobodnu volju. Svatko naruava slobodnu volju svakoga drugog. Jedino Uitelji ne naruavaju slobodnu volju.Naruavanje slobodne volje vrlo brzo vodi do gubitka dobre volje. Kada ima slobodnu volju i ispravno je koristi, onda neizbjeno ima dobru volju. Svijet e se promjeniti, uz pomo miliona ljudi, mukarca i ena sa dobrom voljom. To su na prvom mjestu ljudi sa dobrom voljom koji e odgovoriti na poticaj Maitreje. On e pojaati dobru volju. On e u njima potvrditi njihov stav prema ivotu i tako to pojaati da e On izgraditi svjetsko javno miljenje kojemu se nijedna vlada na svijetu nee moi suprostaviti. Na ovaj nain, kroz obrazovanje, ispravno voeno, pojaanom dobrom voljom masa, dogodit e se promjene u svijetu. To e eventualno prevladati, kada imamo ispravne politike, ekonomske, socijalne i religiozne strukture koje ispoljavaju nenasilje. Benjamin Creme-MAITREYAS MISSION Vol, III (1997) Mi ne moemo dosei Boga preko izmasakriranih tijela, proganjanih umova, ili slomljenih srca naih blinjih bia. Tenja ka prosvjetljenju ili Bojoj-realizaciji ne smije biti ekskluzivan, sebian pothvat. Prakticiranje ljubavi mora biti univerzalno. Mi smo obavezni da volimo - ne slijepo, ve iskreno. Georg Feuerstein
25

Sada, Cijenjeni, (Sue) ja sam govorio o ratu. Ja sam u njega vjerovao. Ja ne znam da li sam bio lud ili ne. Ponekad mislim da sam bio. Ja sam to odobravao; ja sam se pridruio opem pozivu za ludost i oaju. Ja sam poticao ljude da se bore. Ja sam bio siguran jer sam bio prestar za to. Ja sam bio kao i ostali. to su oni radili? Ispravno ili krivo, opravdano ili neopravdano - to ja ne trebam danas raspravljati - to je promjenilo svijet. Duge etiri godine civilizirani svijet je bio ukljuen u ubijanju ljudi. Krani protiv krana, barbari ujedinjeni sa kranima da zajedno ubijaju krane; bilo to da ubijaju. To je bilo pouavano u svakoj koli, ak i na vjeronauku. Mala djeca su se igrala rata. Mala tek prohodala djeca na ulicama. Da li vi mislite da je ovaj svijet ikada bio drukiji od tada? Koliko dugo, Cijenjeni, e trebati svijetu da povrati ljudske osjeaje koji su se polako razvijali prije rata? Koliko dugo e trebati za okorjela srca ljudi prije nego li oiljci mrnje i okrutnosti budu odstranjeni? itamo o ubijanju sto tisua ljudi u jednom danu. O tome itamo i uivamo - ako su to ubijeni njihovi ljudi. Hranjeni smo na mesu i pili smo krv. ak i tepajua beba. Cijenjeni, ja vam ne trebam ovo govoriti; jer vi to znate; ne trebam kazati koliko je mnogo estitih mladia, cijenjenih mladih ljudi bilo na ovom sudu optueno za ubistvo, neki su bili spaeni, a neki poslani u smrt, mladii koji su se borili u ovom ratu i nauili da pridaju malu vrijednost ljudskom ivotu. Vi to znate i ja to znam. Ti mladii su u tome odrasli. Prie o smrti su bile u njihovim kuama, na njihovim igralitima, njihovim kolama; u novinama koje su oni itali; to je bio dio zajednikog ludila - to znai ivot? To nije bilo nita. To je bila najmanje sveta stvar u egzistenciji, a ovi mladii su bili uvjebavani toj okrutnosti. Za to e trebati pedeset godina da se odstrani iz ljudskog srca, ako ikada to bude. Ja znam da se nakon ovog Civilnog rata 1865 takav kriminal nezamislivo poveao. Nitko mi ne treba govoriti da kriminal nema uzrok. Ima ga kao i bilo koja druga bolest, i znam da je iz mrnje i ogorenosti Civilnog Rata dolo do poveanja kriminala u Americi kao nikada prije. Znam da je iza Napoleonskih ratova bilo doba takvog kriminala u Evropi kao nikada prije vienog. Znam da Evropa prolazi kroz isto iskustvo danas; znam da je to sljedilo svaki rat, i znam da je to utjecalo na ivote ovih mladia tako da ivot nije bio isti za njih kao to bi bio da svijet nije bio krvlju obojen u crveno. Ja protestiram protiv kriminala i pogreaka drutva koje su njih sada zadesile. Svi mi imamo u tome udjela. Tu ima mog udjela. Ne mogu rei i nikada neu znati koliko se mojih rijei moglo izroditi u okrutnost umjesto ljubavi, ljubaznosti i samilosti. Cijenjeni, vi znate da je i na ovom sudu kriminal nasilja porastao i nastao iz rata. To ne moraju biti oni koji su se borili, ali to mogu biti oni koji su nauili da je krv jeftina, i ako Drava za tim moe lako posezati zato to ne bi i ovaj mladi? Postoje uzroci za ovaj straan kriminal. Postoje uzroci, kao to sam rekao za sve to se dogaa u svijetu. Rat je dio toga, obrazovanje je dio toga, novac je dio toga - sve
26

se ovo urotilo da uniti ova dva mladia. Ima li sud pravo da u obzir uzima bilo to drugo osim ova dva mladia? Drava kae da vi Cijenjeni imate pravo u obzir uzeti dobrobit zajednice, kao to i imate. Ako bi drutvo imalo koristi od oduzimanja ova dva ivota, onda je to u redu. Ja mislim da e to dovesti do zla koje nitko nee moi izmjeriti. Ima te li Cijenjeni pravo u obzir uzeti porodice ova dva mladia?. . . Ne znam koliko mnogo se moe spasiti kod ova dva mladia. Mrzim ovo govoriti u njihovom prisustvu, ali to tu ima prema emu moemo gledati unaprijed?. . . Najlaka i najpopularnija stvar jeste da objesite moje klijente. Ja to znam. Mukarci i ene koji ne razmiljaju e tome pljeskati. Okrutni i bezumni e to odobravati. . . Znam Cijenjeni da vi stojite izmeu budunosti i prolosti. Znam da je budunost sa mnom, i za ono zbog ega ovdje stojim; ne samo za ivote ova dva momka, nego za sve mladie i djevojke; za sve mlade, i koliko je mogue za sve stare. Molim za ivot, razumijevanje, samilost, ljubaznost i beskonanu samilost koja sve obuhvaa. Molim da prevaziemo okrutnost sa ljubaznou i mrnju sa ljubavlju. Znam da je budunost na mojoj strani, Cijenjeni vi stojite izmeu prolosti i budunosti. Vi moete objesiti ove mladie, moete ih objesiti neka vise dok ne umru. Ali postupajui tako vi ete svoje lice okrenuti prema prolosti. Tako vi oteavate svakom drugom mladiu koji u neznanju i mraku mora probiti svoj put kroz labirinte koje samo djetinjstvo poznaje. Tako ete vi oteati svakom neroenom djetetu. Vi ih moete spasiti i svakom djetetu koje bi moglo stajati tamo gdje stoje ovi mladii olakati. Vi ete olakati svakom ljudskom biu sa inspiracijom i vizijom, nadom i sudbinom. Apeliram za budunost; apeliram za vrijeme kada mrnja i okrutnost nee kontrolirati ljudska srca. Kada budemo mogli uiti razumom i prosuivanjem, razumijevanjem i vjerom da je vrijedno spasiti svaki ivot i da je samilost najvie obiljeje ovjeka. Clarence Darrow 1857-1938 pravnik Apel for Leopold and Loeb1924 (skraeno) apel za spas Leopolda i Loeba od smrtne kazne ovjeanstvo se mora okrenuti. Od kakve koristi su sve te religiozne prakse, od kakve su koristi sva crkvena sluenja, to ima u svom tom oboavajuem pjevanju ako Boja volja nije vrena, a ruke ostaju okrvavljene? to znae vjere ljudi ako je nepravda uinjena siromanima tako obino kao to netko popije au vode? Od kakve koristi je propovijedati boansko ako ak ni najmanji prst nije podignut kada bezbroj djece i siromanih ljudi umiru? www.bruderhof.com alosno je da ozbiljni Krani danas nemaju isto jasno svjedoenje Isusa i ranog kranstva kao to je bilo predstavljano i tako odluno ireno u ranim stoljeima crkava i pokreta. One su osjeale da je rat i vojna profesija nepomirljiva sa pozivom kranstva. Eberhard Arnold iz "Protiv krvoprolia i nasilja od ivotinje prema ljudskom biu" Eberhard Arnold 1883-1935 www.eberhardarnold.com
27

Ja sam protiv rata, protiv nasilja, protiv nasilne revolucije, za mirno rjeavanje razlika, za nenasilne ali radikalne promjene. Promjena je potrebna, a nasilje ustvari nee nita promjeniti: najvie to e uiniti jeste da e samo prenijeti mo sa jedne klike nerazboritih vlasti na drugu. To to govorim ove stvari, to nije zato to se ja vie zanimam za politiku nego za Evanelje. Ja se ne zanimam. Ali danas vie nego ikad prije Evaneoska obaveza ima politike implikacije, zato jer ti ne moe tvrditi da si "za Krista" i podravati politiku svrhu koja podrazumjeva beutnu indiferentnost prema potrebama miliona ljudskih bia i ak suraivati u njihovom unitavanju. Thomas Merton 1915-1968 MYSTICS AND ZEN MASTERS, 1967 katoliki sveenik, pobornik interreligioznog dijaloga posebno izmeu kranstva i budizma Ti se mora prilagoditi. . . ovo je moto napisan na zidovima svih djejih vrtia; i procesi koji lome duh su zapoeti. . . Polako i profinjeno, dijete je oblikovano u preovladavajui kalup, njegove potrebe za ljubavlju i brigom se okreu protiv njega kao oruje za nametanje poslunosti. Jedinstvenost, individualnost, razliitost - na sve se to gleda kao uas, ak i sramotu; u najmanju ruku to se tretira kao bolest, i danas je na raspolaganju vojska specijalista da lijee dijete koje nee ili koje se ne eli prilagoditi. Robert Linder - MUST YOU CONFORM?, 1956 to je potrebno za medije, da ponovo promisle o svojoj ulozi i odlue koje poruke bi trebali ili ne bi trebali iriti ako elimo imati odgovorno i brigom ispunjeno drutvo. . . Svaki put kada mediji ire ili ine privlanim anti-drutveno ponaanje - bilo da je to uzimanje droga, slobodan seks, laganje ili nasilje ono ga normalizira. . . Svaka slika, svaka igra, i svaka rije nas pribliava miru i samilosnijem svijetuili dalje od njega. Moyra Bremner - pisac Virtualno je svaka zamisliva zabranjena tema bila prikazivana na televiziji-osim jedne. Posljednji tabu o televiziji je sama televizija - i kako je ona vrlo naklonjena potroakim oblicima ivota koje zemlja ne moe podravati. . . Nemilosrdan potroaki naglasak na televiziji iskrivljuje na pogled na realnost i drutvene vanosti, ostavljajui nas obogaene zabavom i siromane znanjem. Televizija moe biti na prozor u svijet, ali pogled koji nam prua jeste ogranien i uskogrudan. Televizija moe biti ogledalo u kojemu mi vidimo sebe kao drutvo, ali odraz koji daje je iskrivljen i neuravnoteen. Duane Elgin - pisac, AWAKENING EARTH i VOLUNTARY SIMPLICITY, direktor neprofitne organizacije - Choosing Our Future (Izaberimo nau budunost) Najmanja biblioteka jo sadri vie ideja koje su vrijednije nego to je predstavljeno u cijeloj povijesti televizije. Andrew Ross Televizija je promjenila dijete od neodoljive sile u nepokretan objekt. ?
28

U ovom dobu informacija ti si skrenut od prirodnih izvora sakupljanja znanja za sebe. Tebi je bila prodana ideja da je televizija veliki izvor informacija. Ova takozvana sprava je bila nazvana jednim od najveih izuma ovog stoljea. Meutim, vai mediji su u vlasnitvu i kontrolirani od onih koji ele da vas dre nesvjesnim i zbog toga u zabavljanju. Oni proturaju odreene verzije stvarnosti, a druge u potpunosti izbjegavaju. Televizija usporava tvoj evolucijski proces i ograniava te, posebno kao malo dijete. Kada si ti mlad, rani utisci i imaginacija igraju glavnu ulogu u tome kako e se tvoj ivot razvijati-usmjeravati. Televizija te dri u vrlo uskom rasponu emocionalnog izraavanja - preteno je to u kaosu i strahu. Danas, vie nego ikada prije, postoje velike kampanje da se televizije prodaju, da se ima besplatna kabelska televizija, i da se ljudi potaknu da se dre usmjereni na posljednje verzije skandala i nasilja; kao da je ono to se prikazuje najvanija stvar. Naui da promatra kako se osjea kada gleda televiziju. To je oblik kontrole pomou frekvencija. Ova kontrola je bila tako strano ubrzana; tako da se strah ubrzano iri cijelim planetom kroz televiziju. Veina ljudi na Zemlji su bili hipnotizirani televizijom upravo u ovom trenutku. Naa kampanja vas potie da doivite iskustvo ivota DIREKTNO - ne samo kroz stvaranje slika i ideja drugih. Ti oteuje svoju vlastitu svjesnost i potencijal koju tvoja svjesnost ima kada svoje vrijeme preda televiziji. Ti potiskuje svoju imaginaciju i ne koristi jedan od najveih darova koje posjeduje. To e biti shvaeno nakon mnogo stoljea kako su ljudi dvadesetog stoljea bili poticani u stanja tupoglavosti i navedeni kako da se ponaaju, da budu uspavani i budu bolesni kroz televiziju. Ti rasiplje svoje vrijeme bilo kakvim gledanjem televizije. Ona te dri dalje od ivota i djeluje kao zamjena za stvarno iskustvo, koje, dragi prijatelju, jeste glavni nain za uenje. Neki od vas mogu rei: Pa, postoje i neki dobri programi, i ja gledam samo obrazovne programe. Mi vas pitamo: to je bilo odailjano iznad ili ispod dobrih programa ono to ti svjesno ne primjeuje? Ako ti inzistira na tome da ima televiziju kod kue, dri je neukljuenu. Kroz tvoju televiziju se emitiraju valovi frekvencija ak i kada ona nije ukljuena. Jesmo li mi objasnili na stav? Ponovo razmotri to si nauio o ivotu i izaberi da oslukuje prirodno emitiranje - glas Zemlje dok ona govori. . . Shvaanje Zemlje i tajni koje se u njoj kriju ukljuuje ovladavanje zagonetkama u sebi, posebno dijelova koji su skriveni u korijenima tvog podsvjesnog sebstva. Barbara Marciniak - EARTH- Pleiadian Keys to the Living Library (Zemlja Plejadski kljuevi ive biblioteke) Djeci je potrebna priroda da bi se razvijala fiziki, mentalno i duhovno. Izvedite ih iz grada i dopustite im da postanu individualci, a ne program -mirani roboti kroz televiziju i kontrolirane medije. Nepoznat? Glavna svrha obrazovanja je radije da discipliniramo nego da punimo um; da ga uvjebavamo da koristi svoje vlastite moi, radije nego da ga ispunjavamo sa onim to su drugi sakupili. Tryon Edwards
29

Opasnosti virtualne stvarnosti Imala sam ast prisustvovati posebnoj radionici s Josephom Chiltonom Pearceom, ponajveim autoritetom na polju razvoja djejeg mozga i nunih elemenata potrebnih da bi se odgojilo zdravo dijete, tek nekoliko dana nakon to je navrio 80 godina, 12. sijenja 2006. Premda krhkoga tijela, g. Pearce je vitalan i ustar kao i uvijek, a ima i enciklopedijsko znanje i pamenje. Iako je tema bila neurokardiologija (nova znanost o srcu), obuhvatio je iroki raspon podtema. Evo nekoliko poslastica iz mojih biljeki: Proitajte knjigu Darwinova izgubljena teorija o ljubavi (Darwin's Lost Teory of Love) Davida Loyea. Poznat nam je Darwinov rad na podrijetlu vrsta, ali tko je uo za njegovu knjigu ovjekov pad (The Descent of Man)? Pred kraj ivota Darwin je bio sve vie uvjeren da njegove teorije o podrijetlu vrsta ne objanjavaju kako je nastao ovjek. Ova (posljednja) njegova knjiga ispravlja dosad opeprihvaeno a pogreno miljenje: on je zapravo vjerovao da ljubav i nesebinost, upravo i iskljuivo te dvije znaajke, pruaju objanjenje za podrijetlo i razvoj ljudskoga bia. - Znanost nam sada govori da DNK stvara svjetlosni val koji je osjetljiv na signale iz okolia. Posredstvom ovoga svjetla ostvaruje se hiperkomunikacija izmeu DNA uzvojnica - one meusobno razgovaraju. Usput govorei, kada bi se odmotala jedna jedina uzvojnica DNK bila bi dugaka 180 cm. Jedna od znaajnijih sila koja moe utjecati na DNK je emocija. - Osim razdoblja provedenog u maternici i prve godine ivota, najvanije godine za rast i razvoj mozga predstavlja dob izmeu est i sedam godina (zasienost neuralne mase mozga vea je za 500 do 600%, tako da moe poeti konkretno i funkcionalno razmiljanje/ prosuivanje) te izmeu jedanaest i dvanaest godina starosti (u mozgu dolazi do pojave uma - neuralne stanice su potkresane. (U mojim istraivanjima o novoj djeci utvrdila sam da znaajka koja ih najvie izdvaja od prijanjih narataja jest njihova sposobnost pojmovnog zamiljanja, gotovo od trenutka kada se poinju verbalno izraavati. Prema Pearceu, znanstvenici sad otkrivaju da 50 posto nae nove djece, kada dou u tinejderske godine (neki ak i prije) - izgube tu sposobnost pojmovnog zamiljanja! A krivac je... virtualna stvarnost! - Zbog osjetilnog preoptereenja uzrokovanog virtualnom stvarnou prevelik se broj djece ne moe vie snai u mirnom ili prirodnom okruenju. Dananji prosjeni petogodinjak odgledao je ve oko 6000 sati televizijskog programa. Virtualna stvarnost bilo koje vrste mobiteli, Game Boyi, video igrice, televizija - izravno i negativno utjeu na normalne faze razvoja mozga. U odraslijoj dobi djeca su vrlo pametna i mnogo toga znaju, ali ta nevjerojatna sposobnost koju su neko imali da pojmovno zamiljaju, da razmiljaju izvan utabanih okvira, da sudjeluju u kreativnim, intuitivnim skokovma mate i potencijala ili je nestala ili samo to nije. Djeca se moraju fiziki ukljuiti u ivot, razmiljanjem rijeavati zamrene zagonetke i izazove, a
30

moraju imati i razdoblja kada mogu ne initi nita. Moraju imati slobodu da mogu neobavezno zuriti u prostor ili promatrati plutanje oblaka ili sanjariti. Drugim rijeima, oni moraju - jednostavno MORAJU - imati predah, vrijeme za igru, ali i za obaveze i viestruke projekte koji e predstavljati izazov za njihov um. Ako elektronike naprave zamjenjuju takvu aktivnost djeca e postati poput inteligentnih "glupana". Stvari se ipak mogu popraviti a izgubljeno vrijeme nadoknaditi, mozak se moe iscijeliti na bezbroj naina, a poinje se. . . ogranienjem upotrebe elektronskih naprava! Stvari na koje nas je upozoravao Joseph Chilton Pearce potvrene su i iz jednog drugog izvora. U lanku iz Ujedinjenog Kraljevstva (vidi "Kada ih ne uspijevamo nauiti da se snau u stvarnom ivotu (vidi Failing to Teach Them How to Handle Rea1 Life), http://www.timesonline.co.uk/article/ 02092-2014198,00.htm1) nalazimo sljedei navod: "Ne samo da pameu daleko zaostaju, nai 11-godinjaci su zapravo manje 'inteligentni' od svojih vrnjaka otprije 30 godina. Barem tako kau znanstvenici iz jednog od najcjenjenijih britanskih timova za istraivanje obrazovanja. Nakon prouavanja 25.000 djece u dravnim i privatnim kolama, Philip Adey, profesor obrazovanja na londonskom King's College je uvjeren da inteligencija 11-godinjaka u posljednja dva desetljea zaostaje otprilike tri godine za inteligencijom ranijih narataja". (Upozorila sam na to u svojoj knjizi Onkraj indigo djece, u poglavlju o novim nainima obrazovanja. Nova djeca misle uglavnom u slikama (ona su prostorno-vizuelni tipovi), dok su kolski programi osmiljeni za djecu skloniju verbalnom izraavanju. Izmeu pretjerane izloenosti virtualnoj stvarnosti u preranoj dobi i nastavnih programa koji su im beskrajno dosadni naa nova djeca bjee od karijere i formalnog zaposlenja, markiraju satove ili se na neki nain udaljavaju od opeprihvaene kulture. U neke od pozitivnijih aspekata obrazovnog procesa mogu ih vratiti dobrovoljne aktivnosti, osmiljavanje raznih projekata i poduzetnitvo. Doktorica, P. M. H. Atwater ovjek je skloniji da bude pod utjecajem rijei nego aktualnim injenicama okolne stvarnosti. Pavlov Ti ne moe sustii djetetov duh trei za njim; ti mora stajati mirno i ono e se zbog ljubavi uskoro samo vratiti. Arthur Miller Budi roen bilo gdje, mali embrio romanopisac, ali nemoj biti roen u sjeni velike vjere, ne pod teretom originalnog grijeha, ne pod sudbinom spasenja. Pearl S. Buck Nemoj prisiljavati druge, ukljuujui djecu, na bilo koji nain, da prihvaaju tvoje stavove, bilo autoritetom, prijetnjom, novcem, propagandom ili ak odgojem. Meutim, kroz samilosni dijalog, pomozi drugima da odbace fanatizam i uskogrudnost. Thich Nhat Hanh - zen uitelj, iz Vietnama pjesnik, aktivist za mir - BEING PEACE (Neka bude mir)
31

Nikada ne nameite djeci nikakvu religiju. Ne uvjetujte njihove umove. Dopustite im da sami trae. Pomozite im dok trae, ali nemojte im davati gotove odgovore. Gotovi odgovori vrlo su varljivi. Religiju treba svjesno birati. Ni od koga ne treba praviti kranina, buddhista ili muslimana ovisno o mjestu roenja. Okolnosti roenja nemaju nikakve veze s religijom. Zbog tih okolnosti roenja cijeli svijet izgleda religiozan, a zapravo nitko nije religiozan. Pomozite djetetu da raste, jako ga volite i nemojte mu davati odgovore koje ni sami ne znate. Budite smireni. Roditelji su u odnosu na dijete u golemom iskuenju da budu znalci. To je obmana. Vi nita ne znate o Bogu, a cijelo vrijeme uite o tome dijete. Nije potrebno nekoga uiti religiju jer svatko u sebi nosi osjeaj potrebe za religijom. Ali kao rezultat uenja, ta se potreba smanjuje. Ostavite dijete na miru - nemojte ga uiti - volite ga. Zahvaljujui vaoj ljubavi, u njemu se raa mogunost da jedanom shvati to je to molitva. Volite ga i zahvaljujui vaoj ljubavi, ono e shvatiti da Postojanje za njega predstavlja i majku i oca. Ali ne sugerirajte mu ideju o Ocu Nebeskom, jednostavno mu budite otac. Vae oinstvo dat e mu prvo poimanje da ga netko voli. Njegujte ga tako da osjeti da je Postojanje za njega majka. Nemojte mu govoriti: "Moli se". Priekajte da se pojavi odreeni trenutak, izazovite situaciju u kojoj bi ono bilo sposobno moliti se. Kada dijete vidi iskrenu molitvu oca, ono moe osjetiti milost koja se sputa na oca. Ono moe vidjeti kako otac poslije molitve postaje drugi ovjek - ovjek koji vie voli, meki je, osjetljiviji. I jednom ete otvoriti oi poslije svoje molitve i vidjet ete da dijete sjedi pored vas - njegove su oi zatvorene, kao da je odsutno. Ono je dobilo pravo krtenje. . . - . . . Molitva nije ritual, nije obred. Ako se pretvara u ritual, molitva prestaje biti korisna. Ako se molitva pretvara u ritual, ne moe nas uiniti religioznima, molitva e od nas uiniti kranina, muslimana, buddhista, ali ne i religioznog ovjeka. Molitva je neto spontano, neprogramirano, to je pjesma srca, to nije crkvena tehnologija. Kada nas netko prisiljava da se molimo, obvezuje nas na molitvu, objanjava kako da se molimo, molitva postaje dunost. I poinjemo se malo osjeati krivima ako se ne pomolimo prije jela ili poslije sna; a kada se molimo zbog obveze - ne osjeamo nikakvu radost. Tako se raa poroni krug - ne molimo se i naa krivnja raste. I trudei se izbjei tu krivnju, produavamo je stvarati. To nije molitva. Molitva je nain ivota. to to znai? . . . Molitva je ivotni put, to nije dunost, ve molba, nije podinjavanje i nije prinuda, nije sredstvo za posjedovanje i manipuliranje Bogom. Molitva i zahtijevanje bilo ega ne idu zajedno. Moemo moliti, ali ne i zahtijevati. Moemo moliti onako kao to malo dijete moli majku.... Pripadamo Postojanju. Njegov smo dio. Bit se sastoji od nas. Bit je poeljela nae postojanje i mi jesmo. I zato moemo moliti. Ali u molbi nema nikakva zahtjeva. Ako se ispuni, mi smo zahvalni.
32

Ako se ne ispuni, mi smo zahvalni. U tome je savrenstvo molitve. Zato je ovjek molitve zahvalan i onda kada se molitva ne ispuni? On zna da katkad molimo ono to za nas, nije dobro. Bit zna bolje. Ako je neto nuno - bit e ispunjeno. Bog moe rei "da" i "ne", On donosi odluku. Zahtjev znai da odluujemo mi. Zahtjev pokazuje da elimo upravljati Bogom da bi slijedio nau volju. Molba znai: "Neka bude volja Tvoja, iako imam svojih elja, slijedit u Tvoju volju." Molitva nije neto to radimo, molitva je neto to postajemo. To je stanje postojanja. Molitva je iskustvo preobraaja, ponovnog roenja, novog vienja i novog ivljenja. Molitva nema niega zajednikog s rijeima koje se izgovaraju u hramovima, damijama i crkvama. Molitva je dijalog s Postojanjem, usuglaenost s opim, podudarnost sa skladom cjeline. . . . Zar nemamo potrebu porazgovarati sa zvijezdama? Nismo valjda izgubili elju rei neto Postojanju? To i jest molitva dijalog. Za molitvu treba biti sran. Ponite razgovarati s Posto -janjem, s prirodom, s Bogom. . . .U prolosti ljudi su ivjeli jednostavnim ivotom bez napora jer se svatko mogao moliti. Ljudi su hodali i razgovararali s planinama, rijekama, sa suncem - sve su to Boji likovi ivi, treperavi, pulsirajui. Zato mi tako rijetko razgovaramo sa Suncem koje je tako briljivo, paljivo i mono? Pa Sunce je bolji posrednik do Boga od bilo kojega vraa ili sveenika! Crkve su sagradili ljudi, a prirodu je stvorio Bog. Sve to su stvorili ljudi nosi na sebi peat ljudske muke, bolesti i slabosti. Ako elimo osjetiti Boga, moramo doi do onoga to je On stvorio, do onoga na emu je Njegov autorski potpis. U hramovima, crkvama i damijama ima previe ljudske elje za manipuliranjem, upravljanjem, nareivanjem, suvie je politike, suvie ljudske gluposti. . . . Srea je u nama, a patnja je izvan nas. Nerazumni ljudi uporno trae sreu izvan sebe - u novcu, vlasti, religiji, po cijelom svijetu trae nekoga koji bi ih pouio kako nai sreu. A zapravo treba se vratiti u sebe i ne trati za sreom. Ako niste prepoznali sreu u sebi, kako ete je nai izvan sebe? Ljudi tre za svaim, tako dobivaju ono to im stalno nedostaje. Oni koji ne postignu ono to ele, stalno iznova pokuavaju, govore o "nadi", o trpljenju, o smirenosti. Ali "nada" vodi do pomraenja uma. Nada vas sputa na razinu fizikih zakona. Postoji svijet "imati" i svijet "biti". Nada povezuje razliite fragmente svijeta "imati". U tom svijetu postoje monstrumi kao to su "potraga", "napor", "razoaranje", "pokuaj". Tim monstrumima upravljaju razliiti oblici sveenika, vraeva, "uitelja". Oni mogu ispriati, pokazati, nauiti vas kako se to radi, kako trati za neim, kako traiti, kako nalaziti, kako vjerovati, kako voljeti. Odbacite beskrajne "kako" i jednostavno "budite". Budite bez ikakva razloga. - PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja (s ruskog prevela T. P. 2005. godine) Posljednje to ovjek moe saznati o Bogu je da spoznamo da Ga ne znamo. Sveti, Toma Akvinski - Questio Disputata de Potentia Dei
33

Djeca Ue Ono to Ona ive Ako djeca ive sa kritikom, ona ue da osuuju. Ako djeca ive sa agresivnou, ona ue da se tuku. Ako djeca ive u strahu, ona ue da budu bojaljiva. Ako djeca ive u saaljenju, ona ue da se osjeaju nesretna. Ako djeca ive sa izrugivanjem, ona ue da se stide. Ako djeca ive sa ljubomorom, ona ue to je to zavist. Ako djeca ive sa stidom, ona ue da osjeaju krivicu. Ako djeca ive u toleranciji, ona ue da budu strpljiva. Ako djeca ive u ohrabrivanju, ona se ue samopouzdanju. Ako djeca ive u hvaljenju, ona ue uvaavanje. Ako djeca ive u odobravanju, ona ue da vole sebe. Ako djeca ive u prihvatanju, ona ue da nalaze ljubav u svijetu. Ako djeca ive u priznavanju, ona ue da imaju svrhu. Ako djeca ive u zajednikom dijeljenju, ona ue da budu dareljiva. Ako djeca ive sa iskrenou i potenjem, ona ue to je to istina i pravda. Ako djeca ive u sigurnosti, ona ue da imaju vjeru u sebe i one oko njih. Ako djeca ive u prijateljstvu, ona ue da je svijet lijepo mjesto u kojem ive. Ako djeca ive u miru, ona ue da imaju mir u umu. Sa ime ive tvoja djeca? Dorothy L. Nolte Dug je put poduavanja, kratak i uinkovit davanja primjera. Seneka - (Djeci su potrebniji uzori nego kritiari. Joseph Joubert) Sva ljubav koju spoznajemo u ivotu proizlazi iz ljubavi koju smo spoznali kao djeca. Thomas J. Langley
34

ENA-MUKARAC
Toka ravnotee izmeu mukarca i ene velika je tajna ljubavi. Eliphas Levi 1844-1911 Moemo sebi dopustiti da duboko volimo, ali druge nikada ne smijemo oslabljivati svojom ljubavlju. Caroline Myss Mukarac nije bolji od ene, niti je ena bolja od mukarca. Ipak, mnogo je vie onih koji enu smatraju utjelovljenjem onoga to je zlo i onoga to je osnova iskuenja. Bog je od poetka odredio da mukarci i ene trebaju ispuniti potrebe jedno drugoga, i djelovati kao dio jedno drugoga. Alice A. Bailey ESOTERIC PSYHOLOGY,Vol. II, izdanje 1942 Dolazak nove epohe je blisko povezan sa uspomenom ene. Kao i u najboljim danima ovjeanstva, budua epoha e eni ponovo dati njeno pravo mjesto pored njenog vjenog saputnika i suradnika ovjeka. Ti se mora sjetiti da je velianstvenost svemira izgraena dvojnim Porijeklom. Da li je onda mogue omalovaavati jedan Njegov Element? Helena Roerich 1879-1955 Svi moni su spoznali samou koja tvori veliinu, ali je Mojsije bio usamljeniji od drugih, jer njegov je princip bio apsolutan i transcendentan u najveoj mjeri. Njegov bog je bio ostvareni muki princip, isti Duh. Da bi ga nametnuo ljudima, on je morao objaviti rat enskom principu, boginji prirode i Evi, vjenoj eni koja ivi u dui Zemlje i u srcu ovjeka. On je borbu protiv nje morao voditi bez predaha, bez milosti, ali ne kako bi je unitio ve potinio i ukrotio. Nema nieg udnog to su Priroda i ena, meu kojima je vladao tajanstveni savez, drhtale pred njim. Ljudi ga nisu osobito voljeli jer je on volio samo Boga. Edouard Schure - jedan od najveih svjetskih egiptologa edna ena je najplemenitija kreacija Ahura Mazde. 161 ena je udo kreacije. Ona je neusporediva i bez premca u Obliku i Ljepoti u sedam stvarnosti. Ona je cvjetajui cvijet u vrtu ivota koji iri miris oko sebe. 162 ena je ovjekova uiteljica plemenitosti. Ona pomae ovjeku da se razvija u moralne visine. Ona je odravajua mo ovjekovog ivota. 163 Fanatik ikonoklast se pretvara u poslunog idol oboavatelja kada pristupi eni, vjeni idol ovjeanstva u tijelu.164 enstvo i Majinstvo jesu enine najsvetije funkcije. 165 Zaratustra - prorok ena je ljubav, i da bi bila istinita, mora biti odgovorna za ljubav do smrti. . . ena je ljubav, njena priroda. Njen karakter je njena odgovornost. Ona treba biti uvar ljubavi na zemlji. . . Korijen problema, svakoga problema jeste odvojenost od ljubavi. Barry Long Sve to ja jesam ili se nadam postati ja dugujem mome anelu majci. Abraham Lincoln - predsjednik USA
35

Dok se stanje ene ne popravi nema anse za dobrobit svijeta. Za pticu nije mogue da leti samo sa jednim krilom. . . Za mene je Majina milost tisuu puta vrijednija od Oeve. Majina vrlina, Majin blagoslov za mene je od najvee vanosti. . . ene se moraju staviti u poloaj da same rjeavaju svoje probleme na svoj vlastiti nain. . . Za svaku enu, neka svakog ovjeka uva kao svoga mua, moda bude njen sin. Za svakog ovjeka, neka svaku enu uva kao svoju vlastitu enu, moda bude njegova majka. . . Ja znam da rasa koja je stvorila Situ - ak i ako su oni nju samo sanjali, imaju neprevazieno potovanje za enu na zemlji. U Indiji se za ime Sita smatra sve ono to je dobro, isto i sveto - sve to u eni mi nazivamo enstvenou. Sita nikad ne povrjeuje - pokuaj biti Sita. . . U Vedama i Upaniadama ene se pouavaju najvioj istini i zasluuju isto potovanje kao i ovjek. . . Ideal savrene enstvenosti je savrena nezavisnost. Swami Vivekananda 1863-1902 Cijeli ton crkvenog uenja u vezi ena je preziran i degradirajui. Religije su se suprostavljale slobodi ena i pouavale o njihovoj inferiornosti i podjarmljivanju; to praznovjerje neprekidno potie ropstvo. . . Mukarci religiozne voe su shvatili da mogu eliminirati polovinu vodstva/moi suparnika, ako bi se drali ove degradacije ena. Katolici, Mormoni i Muslimani su bili veoma uspjeni kao primjer. Elizabeth Cady Stanton 1815-1902 aktivistkinja za enska prava Mukarci imaju vlast nad enama jer je Alah uinio jednog nadmonijim od drugoga. Dobre ene su poslune. 4:34 KURAN Ovlatenje Raja bira odreene mukarce da budu vladari plemena. Chou Dinastija 1120 prije Krista, Kina Stvaranje 3:16 Tvoj mu e biti tvoj gospodar, I-Korinanima 11:3 Glava ene je ovjek, 11:10 ene su pod ovjekovom vlau, 14:34 ene su podlone mukarcima, 14:35-36 ene se moraju pokoravati i sluati. 22:20-21 Mojsije je bio ljut na vojne zapovjednike koji su doputali enama da ive. ene su uzrok kuge i grijeha. Mojsije je zapovjedao da sve ene koje su imale spolne odnose budu ubijene, ali vojnici mogu zadrati nevine za svoju vlastitu upotrebu. Ako se ne mogu pronai dokazi za djevojinu nevinost, onda ona treba biti kamenovana do smrti. BIBLIJA Suata, mlada ena od najstarijeg sina bogatog trgovca, Anathapindada, je bila ohola, nije potovala druge i nije sluala instrukcije svoga mua i njegovih roditelja; zbog te posljedice je dolo do nesklada u porodici. Jedan dan je Uzvieni posjetio Anathapindada i to primjetio. On je pozvao mladu enu Suatu i ljubazno joj govorio: Suata postoji sedam vrsta ena. Postoji ena koja je kao ubica. Ona ima neist um, ne potuje svoga mua i posljedica toga je da svoje srce daje drugom
36

ovjeku. - - Postoji ena koja je kao lopov. Ona nikada ne cijeni rad svoga mua, ve samo misli o svojim eljama za luksuzom. Ona rasiplje zaradu svoga mua da zadovoljava svoje vlastite apetite, inei tako ona krade od njega. Postoji ena koja je kao gospodarica. Ona grdi svoga mua, zanemaruje kuanstvo i uvijek ga napada sa grubim rijeima. Postoji ena koja je kao majka. Ona se brine za svoga mua kao da je dijete, titi ga kao to majka titi svoga sina, i dobro se brine za njegovu zaradu. Postoji ena koja je kao sestra. Ona je vjerna svome muu, i slui ga kao sestra sa umjerenou i suzdranou. Postoji ena koja je kao prijatelj. Ona pokuava da zadovolji svoga mua kao da je on prijatelj koji se je upravo vratio nakon duge odsutnosti. Ona je umjerena, ispravno se ponaa i odnosi se prema njemu sa velikim potovanjem. Napokon, postoji ena koja je kao sluavka. Ona slui svoga mua dobro i vjerno. Ona ga potuje, slua njegove zapovijedi, nema svojih elja, nema osjeaja povrijeenosti i uvijek ga pokuava uiniti sretnim. Amrapali je bila bogata i poznata kurtizana iz Vesalija, drala je mnoge mlade prostitutke, ona je pozvala Uzvienog i upitala ga da joj da neko dobro uenje. Uzvieni (Buddha) je rekao: Amrapali, um ene se lako poremeti i krivo povodi. Ona se dri svojih elja i predaje se mnogo lake ljubomori nego mukarac. Tako je tee za enu da slijedi Plemeniti Put. Ovo je posebno istinito za mladu i lijepu enu. Ti mora krenuti prema Plemenitom Putu prevazilaenjem poude i iskuenja. Amrapali, ti mora imati na umu da mladost i ljepota ne traju, ve ih slijedi bolest, starost i patnja. elje za bogatstvom i ljubavlju su enino neprestano iskuenje, ali Amrapali, to nije vjeno blago. Prosvjetljenje je jedino blago koje zadrava svoju vrijednost. THE TEACHING OF BUDDHA - Bukkyo Dendo Kyokai, Japan ENA Ti to voli i eli enu, nesebino voli enu. Iskrenu, istinitu ljubav uvijek daj joj ti, i tada ona odvest e te svome tvorcu, i tada u eni ogledat e sebe. Ti to voli i eli enu, nesebino voli enu, i nikad, nikad nemoj povrijediti enu, jer ena, ena je zemlja, ena je zemlja. Ivica, 1980
37

Drugi su ljudi zrcala vae vlastite ljubavi. Deepak Chopra Duboko potujte enu, moji Suputnici, i blagosivljajte je. Ne kao majku rase, niti kao suprugu ili ljubavnicu, nego kao bliznakinju mukarca i njegovog sauesnika, svaki sa svojim udjelom, u dugom teaenju i paenju udvojenog ivota. Mikhail Naimy 1889-1988 U ovom razdoblju velika veina mukaraca i ena jo se nalaze pod vlau uma: poistovjeuju se s misliocem i tijelom boli. To, naravno, spreava prosvjetljenje i cvjetanje ljubavi. Kao openito pravilo, glavna prepreka za mukarce je misaoni um, a glavna prepreka za ene je tijelo bola, iako u nekim pojedinanim sluajevima moe biti i obratno, a kod nekih su ta dva imbenika podjednako snana. . . Oito je kako na tjelesnoj razini niste cjelina, niti ete ikada to biti: vi ste ili mukarac ili ena, to znai kako ste polovica cjeline. Na toj se razini enja za cjelovitou - za povratkom jednoti - oituje kao privlanost izmeu mukarca i ene, kao mukareva potreba za enom i enina potreba za mukarcem. To je gotovo neodoljiv poriv za sjedinjenjem sa suprotnim energetskim polaritetom. Korijen toga tjelesna poriva je duhovni: enja za okonanjem dvojstva, za povratkom u stanje cjelovitosti. . . Sve dok nesvjesno tragate za seksom kao sredstvom koje e vam donijeti spasenje, vi pokuavate okonati dvojstvo na razini oblika, gdje ga ne moete pronai. . . Kad ste zajedno osjeate se cjelovitim. Taj osjeaj moe postati tako snaan da ostali svijet nestaje i postaje beznaajnim. Meutim, moda ste u snazi tih osjeaja takoer primijetili i veliku potrebu i sklonost vezanosti. Postali ste ovisni o drugoj osobi i ona na vas djeluje kao droga. U zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali ak i mogunost ili pomisao da te osobe nema pokraj vas moe izazvati ljubomoru, posesivnost, pokuaje manipulacije putem emocionalne ucjene, okrivljavanje i optuivanje - a to je strah od gubitka. Napusti li vas partner, moda e se u vama javiti vrlo snaan osjeaj neprijateljstva ili duboka tuga i oajanje. Ljubavna njenost u trenutku se moe preobraziti u divlji napad ili smrtonosnu tugu. Gdje je sada ljubav? Moe li se ljubav u trenutku preobraziti u svoju suprotnost? Je li to uope i bila ljubav ili samo ovisnika vezanost?. . . Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i gospodarska ustrojstva koja je stvorio uu u posljednji stupanj raspada, odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se ovjeanstvo sada nalazi. (izbor tekstova) Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema duhovnom prosvijetljenju Jo se jedan oblik neurotske ljubavi koristi mehanizmom projekcije da bi se izbjegli vlastiti problemi, te se bavimo nedostacima i slabostima ljubljene osobe. Pojedinci se u tom pogledu ponaaju veoma slino kao i grupe, nacije ili religije. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI
38

Tako e doi do toga da ene sudjeluju potpuno i jednako u zbivanjima svijeta, kada one uu sa samopouzdanjem i sposobnou u veliku arenu zakona i politike, rata e nestati; jer e mu ene biti prepreka. Abdul-Baha ena je inkarnacija Ahimse (nenasilja) - bezgranine ljubavi, to znai bezgranine sposobnosti za patnju. Ako je nenasilje zakon naeg bia, budunost je sa enom. Ja sam nauio lekciju o nenasilju od moje ene, kada sam je pokuao potiniti mojoj volji. Njen odluan otpor mojoj volji, u jednu ruku, i njena mirna pokornost patnji i moja glupost su me konano posramile, i izlijeile od moje gluposti mislei da sam ja roen da njom vladam. Mahatma Gandhi 1869-1948 Jedina nenormalnost jeste nesposobnost da se voli. Anais Nin ene nisu jednake mukarcima u niemu osim u odgovornosti. Mi nismo njima podreene, niti smo im nadreene. Mi smo jednostavno razliite rase. Phyllis McGinley - THE HONOUR OF BEING A WOMAN Najvie su cijenjene one ene koje se oslobode slabosti svoga spola i ispoljavaju onu unutranju herojsku snagu i moralnu vrstou. Takve ene su dostojne naj-jaih i najhrabrijih ljudi. W. E. H. Lecky 1838-1903 - HISTORY OF EUROPEAN MORALS Pouavane od djetinjstva da je ljepota enino ezlo, tada um sebe oblikuje prema tijelu, i luta naokolo po svom pozlaenom kavezu, teei samo da oboava svoj zatvor. Mary Wollstonecraft Dragocjena ena, ena je nebeske ljepote, a ne ljudske. Nepoznat ? Proljepavaj sebe sa djelima koja su plemenita i profinjena. Okiti suptilno tijelo sa cvijeem istinitosti, samilou, poniznou, i kozmikom ljubavlju. Neka tvoje srce bude izvor blaenstva. Tako, e ti stvarno uistinu postati lijep. Swami Jyotir Maya Nanda Dosei dva plemenita cilja, nesebinost i besprijekornost, najvii je oblik ljepote. His Kang Ljepota nije u licu, ljepota je svjetlo u srcu. Khalil Gibran ena podlona neznanju prema svojim osjeajima, i pouavana da trai sreu u ljubavi, koja se temelji na senzualnim osjeajima, i koja prihvaa metafizike stavove cijenjenja te strasti, koje ih vode do sramotnog zanemarivanja dunosti prema ivotu, i esto usred tih finih profinjavanja one tonu u stvaran porok. - Ja ne elim da ene imaju mo nad mukarcima; nego nad sobom samima. Mary Wollstonecraft 1759-1797 - Vindication of the Rights of Women Jer ko ne poznaje nutrinu, za vanjtinom se ogleda, pa se u potrazi za plodom vanjtine zanosi uvenjem. THERAGATHA (VII.2 Bhadijo)
39

Ogromna kozmetika industrija nas potie da se bojamo - naa lica, nokte, kosu - svakom bojom koju oni zamisle. Mi se potiemo da budemo raznobojna bia. Moemo se bojati bojama ali to nee stvoriti ljepotu. Ljepota dolazi od naih unutranjih boja. Da bi ostali mladi, da bi imali lijepu kou, moramo te boje proizvesti iznutra u nama; a to je i jeftinije. to god postanemo svjesniji boje i prirode, to se vie boja i priroda usklauju u nama. Mi se moemo hraniti od boja, biljaka, cvijea. Ova svjesnost e promjeniti naa tijela; ono e postati lake i mlae. Samo tada moemo uistinu poeti izgledati ljepi. Vie nee biti vano kako izgledamo izvani jer e nae boje zraiti iz unutranjosti. Okupanu u mirisnim kupkama i naminkanu osobu ponekada ne osjeamo ispravnom u naim dubljim osjeajima. Mi osjeamo kada neto nije u redu sa unutranjim bojama. Otvarajui se istinskom odnosu sa bojama je uistinu otvaranje anelskim stvarnostima, ka Boanskoj svjesnosti. Ono to Crkva naziva stanje Uzvienosti jeste zraenje prekrasnih boja; boja koje imaju mnoge nivoe, svaki sve vie i vie eterski. Odnosi sa drugima jesu odnosi boja, i to god se vie mjenjamo, to e drugi vie primjeivati te promjene. Niti emo ikada vie biti sami. Jednom kada aura postane mjesto ljepote gdje se drugi ljudi osjeaju kod kue, mi postajemo osoba koju svatko cijeni. Mi postajemo okrueni ljudima, ak e se najstidljivi otvoriti za komunikaciju. to god smo svjesniji boja, to smo svjesniji sebe i vie emo se mijenjati. Kako se iznutra mjenjamo shvaamo potrebu za iscjeljivanjem, ozdravljenjem, shvaanjem drugih, postajemo vrijednija osoba u svijetu gdje su mnoge vrijednosti bile unitene. Mi smo sada u procesu izgradnje novog svijeta, nove stvarnosti da prevazie staro. Proces pomou kojeg postaje mogue biti usklaen sa svim ljudima i svim religijama; da proirimo svoju auru u sveobuhvatnoj ljubavi. Sveobuhvatna ljubav znai biti dio vie svjesnosti boja kojima smo proeti sa snagom. Sva ova osjetila su nam otvorena. Svjesnost boja je potraga, avantura. To je gubljenje nas samih da bi se opet pronali. To je najljepa stvar koju emo ikada uiniti u naim ivotima. Annie Wilson i Lilla Bek - WHAT COLOUR ARE YOU? - The Way to Health Through Colour, 1981 U bilo kojoj srceparajuoj situaciji oko nas nestaje napetosti i tjeskobe kada samo jedna osoba pokae istinsko, objektivno razumijevanje druge osobe. ene su obino kljune osobe u mnogim ljudskim zbrkama, i mnoge napetosti oko nas e biti olakane, ako samo nekoliko ena otpone ozbiljno da se poistovjeuje sa drugom osobom. . . ena ne smije biti krivo ponosna na naizgled potovanja vrijednu atmosferu njene mentalne dominacije nad sinom ili kerkom. Jer e rezultat toga biti unitenje - ne nekoga drugoga, ve samog objekta majine dominacije - samog djeteta. . . Mi koji ivimo poteno u ivotu rijetko kada razmiljamo o nemoralnosti kada koristimo drugu osobu za svoje sebine ciljeve, bez obzira kako ti ciljevi izgledali vrijedni potovanja.
40

Na ovaj nain majke koriste svoju djecu i premda su one uvijek toga nesvjesne, posljedice su unitavajue, jer kada jedno ljudsko bie sebino koristi drugo ljudsko bie u tome se krije nemoralnost. Kada se Boji moralni zakoni kre dolazi do nekog oblika unitavanja. U sluaju majke koja vri jaki utjecaj svojim pogledima i ponaanjem na dijete, ona pridonosi unitenju morala i mentalne stabilnosti djeteta kradui od njegovog karaktera prije nego li je ono imalo ansu da ga razvije. Podloan i posluan sin jednog e dana odrasti i tada, ako ne bude sposoban da donosi odluke kao mukarac, njegova ena i ljudi koji su sa njime zdrueni - ali najvie on sam, e platiti zbog majine dominacije. Ker e odrasti, i kada ne bude sposobna da djecu vodi vrsto svojim vlastitim rukama, tada e oni i ona sama platiti za majinu dominaciju. Eugenia Price - GOD SPEAKS TO WOMEN TODAY. Ovdje ena podsjea savremene ene na ljepotu istinskog enstva, opisujui ene uzore iz Biblije. Savjetuje ene o istinskoj Bojoj ljubavi koju ne smiju zaboraviti i koju moraju ispoljavati u svojim vlastitim ivotima. Svatko moe biti osvojen ljubavlju. . . . Sestre, . . . Ja vas zaklinjem, ako imate viak sat, dolar da date, ili izgovorite rije, utedite to, dajte to i izgovorite to za uzdizanje ena! Kada sveenik trai va novac za misionarske svrhe, kaite mu postoje vie, svetije i plemenitije misije koje trebaju biti obavljene kod kue. Kada trai za sveuilita da se obrazuju sveenici, kaite mu da mora obrazovati enu, tako da se ona moe rijeiti potrebe za sveenicima, tako da one mogu biti sposobne za neko korisno zaposlenje. Ako trai da date za crkve (to znai za njega) onda ga pitajte to je uinio za spasenje ene. Kada od tebe trai da ivi asnim ivotom, pitaj ga da li razumije uzroke koji su spreavali mnoge od vaih sestara da budu edne, i koji su ih vodili u degradaciju, grijeh i nesretnost. Kada ti govori o drugom svijetu, kai mu da pomogne u obrazovanju ene, da joj omogui da ivi ivot inteligencije, neovisnosti, vrline i sree ovdje, kao najbolji pripremni korak za bilo koji drugi ivot. I ako ti sa oltara nije rekao nita od ovih stvari; ako ih ne zna, onda je krajnje vrijeme da ga obavijesti, i poui ga njegovoj dunosti ovdje u ovom ivotu. Ernestine L. Rose 1810-1892 - National Woman's Rights Convention Mi neemo da o velikim pitanjima za nas odluuju sporedni posrednici; nai muevi nee doi nama uprljani krvoproliem, za milovanje i pljesak; nai sinovi nam se nebi smjeli uzimati da se odue svega onoga to smo ih mi bile sposobne nauiti o milosru, samilosti i strpljivosti; mi ene jedne zemlje emo biti tako njene prema onima druge zemlje da bi dopustile naim sinovima da budu uvjebavani da povrijeuju njihove sinove. Julia Ward Howe, - Boston, 1870 Biti svjestan mukog, ali zadrati enstvenu mekou, znai postati dolina carstva. Lao Tzu TAO TE CHING
41

ena, davalac-ivota, koja postavlja prvo temelje obrazovanju, ima isto tako pravo da stvara bolje uvjete za one koje moe dovesti u ovaj svijet. Njen zdravi razum, posebno njeno srce, upravljati e njenim mnogobrojnim ispravnim odlukama. Helene Roerich ena je zagonetka ije je rjeenje dijete. Friedrich Nietzsche Kreativni proces ima ensku kvalitetu, i kreativan rad se uzdie iz dubina nesvjesnog - mi moemo rei, iz stvarnosti majki. Carl G. Jung Mukarci su pretvorili ene u proizvodne maine. . . ako bilo koja mo moe promjeniti srca mukaraca i ena to je onda samo kroz duhovnu obnovu od dobronamjernih duhovnih voa. Mi bi trebali poeti razmiljati u ovom pravcu snano, sa predanou i vrstom voljom. ene trebaju da shvate da e one stei svoja prava samo kroz duhovno buenje, jer je to duhovnost to jaa unutranje ja. Ustavni propisi su neto izvan unutranjeg ja i nisu uspjeli da daju unutranju snagu ili stvarna prava. . . Moji roditelji su mi prepustili da biram spoznaju o svijetu ili da imam iskustvo o Bogu, ali su razjasnili da Bog nema spol. To je bio moj prvi korak prema dobivanju prava ukljuujui prava ena. Manjula Barodia - Spirituality as Panacea for Misplaced Feminism lanak iz The Vedanta Kesari asopis izdaje Ramakrishna Math, Chennai, Indija izlazi od 1914 godine. Jedan od glavnih razloga nevolje kod ene bez partnera je stagnacija i ustajalost njene neupotrebljene ivotne snage; grupna svijest, bazirajui se na ovome, spreava ovu stagnaciju i aktivira kruno kretanje ivotnih snaga. Primjeuje se da religijski ili filantropski pokret crpi velike koliine energije iz ena koje nemaju partnere. One sipaju u grupnu svijest onu energiju koju bi potroile na mueve i djecu. Da bi civilizacija napredovala grupna svijest apsorbuje energiju velikog broja ena. Primjeuje se da je tenja svih visoko razvijenih civilizacija da stvaraju super-fluidnost ena, vie no to se moe upotrebiti u zadatku reprodukcije; one su stvorene u posebnu svrhu zato to su traene za grupni rad sredstvima kojima se ispoljavaju vie faze evolucije. Spoznajom ovih injenica i promiljenom upotrebom ovih njihovih mogunosti ena bez partnera moe nai svoje mjesto u svijetu, osjetiti svoju energiju koja se crpi iz nje i ukljuiti se u veliku struju psihikog ivota rase koji je toliko moan izvor inspiracije i zadovoljstva onima koji uestvuju u njemu. Grupna svijest ima dva aspekta: to je rezervoar snage iz koga voe grupa crpe za svoj kreativan rad i ventil za neupotrebljenu i izgubljenu energiju. Znanje ovih injenica nudi vrijedne doprinose u rjeavanju problema. Violeta Firth 1892-1946 magijsko ime Dion Fortune (Dio non fortune-to znai Bog, a ne srea) THE ESOTERIC PHILOSOPHY OF LOVE AND MARRIAGE
42

Seksualni poriv je naj-jai ljudski instikt, osim onoga za opstankom. enski princip u mukarcu je njegov najvei neprijatelj, ako dopusti da njegovu svjesnost povue prema dolje od njegovog istinskog Sebstva. Ali to je isto tako njegov najvei prijatelj, ako ga nadahne da se uzdigne do Boga. U ovom sluaju njegov enski dio je njegova sama mo uzdizanja. ene, koje su utjelovljenje ovog enskog principa, bi trebale shvatiti da je njihova uloga u ovome svijetu, slino tako dvojna. Ako one svojom seksualnom privlanou tee da sebi privuku mukarce sebino, onda one jaaju zahvat te dvojnosti na ljudske umove - a najvie na svoje vlastite umove. One tako nastavljaju sa degradacijom ljudske vrste. Ali ako ene sebe preteno vide u svojoj vioj ulozi kao majke i sestre, i ako one tee da druge ne privlae sebi, nego visokim idealima i principima, one postaju spasenje za ovjeanstvo. Mukarci bi isto tako, trebali gledati na ene u njihovim uzvienim zemaljskim ulogama, cjenei ih, ak oboavajui kao ivim instrumentima Boanske Majke univerzuma. Na ovaj nain mukarci mogu uiti od ena stavove za svoj vlastiti razvitak. Jer, kada se Bog stavlja na prvo mjesto u umovima ljudi, staro-drevna borba izmeu spolova prestaje, a mukarci i ene uistinu pomau jedni druge da se razvijaju do eventualne sjedinjenosti sa Njime. Swami Kriyananda - 14 STEPS TO PERFECT JOY - Yoga correspondence course Jer su mukarac i ena, svatko od njih sutinski izraz boanske ljubavi i svrhe. Oni su sada jedinstvo poraeno i podijeljeno lanim miljenjima i uvjerenjima o tome to je to ljubav i istina. Da se vratim onome to ja jesam kao mukarac ili ena jeste jedina svrha ljubavi meu njima. Barry Long 1926-2003 - TO WOMAN IN LOVE to je vrijednije kod mukarca? Praznina je praznina i pet skhandas (osjetila) su pet skhandas. Ovo je isto i za mukarce i za enu. Dogen - zen uitelj 13. stoljee Pojavljujemo se kao kosturi pokriveni koom - muki i enski - i osjea -mo poudu jedni prema drugima. Nakon posljednjeg izdisaja, meutim, koa puca, spol iezava i ne postoji vie ni visoko ni nisko. Pod koom osobe koju sada milujemo i mazimo nema nita do gomile golih kostiju. Razmisli o tome - visoki i niski, mladi i stari, mukarci i ene, svi su jednaki. Otvori se toj jednoj velikoj spoznaji i smjesta e shvatiti znaenje "neroenih i neumrlih". Ikkyu Sojun 1394-1481 zen uitelj Ako netko stvarno razvija moralnost, koncentraciju i mudrost, onda nije vano da li je netko roen kao mukarac ili ena. Susan Elbaum Jootla - Inspiration from Enlightened Nuns (Buddhist) Novi svijet ne treba biti enin svijet - jer bilo koja misao o eni jeste misao o mukarcu. Novi svijet je ljubav. Barry Long
43

Ako se ljubav bude shvaala kao susret dvije due, a ne samo seksualni, bioloki susret mukih i enskih hormona... Ljubav bi trebala pruiti vie slobode nego li to moe pruiti usamljenost. Ljubav bi za tebe trebala stvoriti bolje mogunosti za razvitak, istraivanje tvoje duhovnosti, ljubav bi trebala pomoi u stvaranju viih meditativnih stanja. Osho 1931-1990 - YAA-HOO! THE MYSTIC ROSE, 1988 - Ljubav je smrtna sve dok je vezana za poudu i uivanje. Da bi postala vjena, mora prerasti u rtvu i postati mo i vrlina. . . . . - U mukaraca, kao i u ena, privlanost osjeta ne zasluuje ime ljubavi: nalik je ivotinjskom parenju. Razuzdani i raskalaeni, i mukarac i ena, nerazumne su zvijeri. Eliphas Levi ivotinjski ovjek je sin ivotinjskih elemenata od kojih je njegova dua roena, a ivotinje su ogledala ovjekova. . . ivotinje slijede svoje ivotinjske instikte, i tako inei one djeluju tako plemenito i to je toliko visoko u Prirodi koliko im to doputa njihov poloaj, i one tako ne padaju nie ispod te razine; to je samo ivotinjski ovjek koji pada nie od ivotinje. ivotinje vole i mrze jedna drugu u skladu sa privlanou ili odbojnou svojih ivotinjskih elemenata: pas voli psa, pas mrzi maku, mukarci i ene su privueni jedno drugome svojim ivotinjskim instiktima, i vole svoje mlade iz istog razloga zbog kojih ivotinje vole svoju mladunad; ali takva ljubav je ivotinjska ljubav to ima svoju svrhu, i nagradu ali to nestaje kada ivotinjski elementi odumru. - - Iste zvijezde (svojstva) koje uzrokuju da vuk ubija, pas krade, maka ubija, pticu da pjeva, itd. uzrokuju da ovjek postane pjeva, prodrljivac, govornik, ljubavnik, ubojica, razbojnik, lopov. Ovo su ivotinjska svojstva, i ona odumiru sa ivotinjskim elementima kojima i pripadaju; ali boanski princip u ovjeku, koji ga ini ovjekom, i pomou kojega se on vrlo razlikuje od ivotinja, i to nije proizvod zemlje, niti je stvoren kroz ivotinjski svijet, nego dolazi od Boga; to je Bog, i besmrtan je, i zato jer dolazi iz boanskog izvora, ne moe biti nita drugo nego boansko. ovjek bi zato trebao ivjeti u harmoniji sa svojim boanskim roditeljem, a ne u ivotinjskim elementima svoje due. - Veza koja sjedinjuje duu sa duhom ljubavi, i ljubav Boja, je dakle, najvie dobro koje moe dosei smrtni ovjek. to, onda, moe biti istinska svrha ovjekovog ivota, osim da dosegne svjesnost o svom vlastitom istinskom i boanskom stanju, i da uvidi da nije ivotinja, nego kao boansko bie koje nastanjuje ljudsko ivotinjski oblik. Paracelzus 1493-1541 Mi moemo pratiti kako energija ljubavi prelazi u nagone, u mo ideja, u stvaralaku snagu na razliitim planovima ivota, u umjetnike slike, pjesme, zvukove, glazbu, poeziju. I lako moemo zamisliti istu energiju kako prelazi u intuiciju vieg reda, u viu svijest koja e nas uvesti u tajanstveni i udesni svijet. P. D. Ouspensky 1878-1947
44

Tamo gdje postoji ovaj istinski brak i ovi idealni seksualni odnosi na sva tri plana, onda postoje pravi uvjeti u kojima due mogu biti opskrbljene sa potrebnim oblicima za utjelovljavanje. Sinovi Boji mogu pronai oblike (tijela) kroz koje se mogu ispoljavati na zemlji. . . Kako mi to shvaamo spol ne postoji to se tie dua, spol postoji samo u ivotu oblika (fizikom). . . Krist je rekao: "Sve dok se ovjek ponovo ne rodi, ne moe vidjeti Kraljevstvo Boje". Ovo je drugo roenje i od tog trenutka se poveava mo spoznaje. Ovo se ponovo zbiva u ovjeku - ova velika drama seksa. Tako u njegovom linom ivotu, on tri puta spoznaje znaenje seksualnog sjedinjenja. 1. Na fizikom planu seksa, ili njegovom odnosu prema svojoj suprotnosti - eni to dovodi do reprodukcije vrste. - 2. U sjedinjavanju niih energija sa viim, to dovodi do stvaralakog rada. - 3. U sjedinjavanju koje se zbiva u glavi - energija linosti sa energijama due - to dovodi do raanja Krista. Cijela svrha naprednog razvitka jeste da se Sin Oca i Majke, dovede do toke potpunog ostvarenja, potpune samo-svjesnosti, i potpunog i aktivnog znanja. Alice Bailey 1880-1949 - ZBIRKA O SEKSU ovjek zna da postoje etiri koraka i naziva ih slijedeim imenima: ovjek, onaj koji je karakteriziran svojim intelektom. Genij, onaj koji je karakteriziran intuicijom. Mudrac, onaj koji je karakteriziran mudrou i univerzalnom ljubavlju. ovjek Bog, posljednji i najvii stupanj, onaj koji je karakteriziran sveznanjem i svemogunou. Tako u materijalnom svijetu nalazimo etiri izraaja koji zajedno objavljuju sedam oktava vibracija. Svako stvorenje emitira vibraciju od koje je sainjena, tj. onu koja ga odrava. - Mineral, najnie stanje svijesti, oituje se kroz saimanje, hlaenje i otvrdnjavanje. - Biljke oituju sebe na dvije razine, materijalnoj i vegetativnoj, koja daje ivot. Biljka ispoljava materijalne vibracije nesvjesno, a tijelo koristi kao odjeu. Njeno stanje svijesti je vegetativna razina koja mineralima daje ivotnu snagu. Oitovana snaga na tom stupnju razvitka ima tri izrazite osobine po kojima se pri njihovoj pojavi, uvijek prepoznaje: traenje hrane, uzimanje hrane i asimilacija ili probava hrane. ivotinjsku razinu manifestiraju tri sile: mineralna, biljna i ivotinjska. Postoji tijelo koje trai hranu, jede i probavlja je, i svjesno je na ivotinjskom nivou. Ima emocije, instinkte, osjeaje, simpatije, antipatije, elje i porive. ivotinja je svjesna na treem razvojnom nivou, nalazei se samo stupanj nie od ovjeka. Prosjean ovjek nalazi se za oktavu vibracija vie. On je svjestan na mentalnom nivou. Ima intelekt i sposobnost razmiljanja, ali se u isto vrijeme ispoljava i na tri ostale razine. Na materijalnoj posjedovanjem tijela, na vegetativnoj traenjem hrane, hranjenjem i probavljanjem hrane. Na ivotinjskoj emocije, elje, simpatije i antipatije. Ali njegova najvanija karakteristika je njegov intelekt. ovjek misli svjesno. Slijedeim stupnjem razvitka ovjek ini
45

veliki skok. On uzdie svoju svijest iznad efektivnog svijeta, na nivo uzroka. Pobuuje nebesku snagu uzronog nivoa izraavajui je u svojoj svijesti kao intuiciju. Pomou inteligencije i spiritualne snage, u mogunosti je izbaciti svoja iskustva i znanja na viu razinu pomou rijei. On dokazuje i postojanje intuicije u umjetnosti, ne ograniavavajui se dimenzijama; u muzici kao skladatelj; u dvije dimenzije pomou linija i boja kao slikar; u tri dimenzije kao kipar ili plesa. Takve kreativne osobe ljudi nazivaju genijima. Oni izraavaju pet oktava vibracija: materijalne, biljne, ivotinjske, mentalne i kauzalne (uzrone) snage. Rjenikom ljudi, slijedee stanje svijesti, viu oktavu vibracija, nazivamo prorokom ili mudracem. Prorok izraava sve snage koje djeluju na prijanjim spomenutim nivoima svijesti, ali je svjestan i na toj vioj razini, stanju boanske mudrosti i ljubavi. Mora biti oprezan kako ne bi uprljao univerzalnu ljubav. Ona je na tom nivou izraena kao duhovna snaga, dok je ljubav na ivotinjskoj razini izraena kao ivotinjski instinkt, rije ljubav je vibracija koja djeluje tri nivoa nie kao nagonska snaga rasploivanja. Takva ljubav je elja za posjedovanjem i ona zahtijeva samo tijelo. Sili osobu da se priblii voljenom zagrljajem, poljupcima, rjeju, posjedovanjem. Tko god je podreen takvoj vrsti ljubavi jo uvijek ivi u svojoj svjesnosti, u boanskoj uvjetovanosti i odijeljenosti, traei za svoju satisfakciju komplementarnog fizikog partnera. Takva ljubav uvijek trai davanje, eli neto imati, posjedovati. Ljubav este razine, ljubav proroka, dolazi iz primordijalnog stanja, iz primordijalnog boanskog jedinstva. To je ljubav univerzalna, uvijek davajua i nikad uzimajua, bez potreba za dopunom fizikim izraavanjima. Uvijek zrai iz svjesnog sveobuhvatnog boanskog jedinstva. Ljudi koji su svjesni na toj razini ne ele nikoga posjedovati. Oni osjeaju beskonanu vjenost. Sedma i najsavrenija manifestacija Boga je potpuno svjestan ovjek, ovjek Bog. Sve ostale forme objavljenja sadravaju i - samo transformirane vibracije, samo dio Boga. ovjek Bog je osoba koja odraava Boga, njegovo vlastito boansko ja potpuno i savreno putem savrene svijesti. To je osoba koja zrai i izraava nebesku kreativnu snagu u praiskonsko nepromjenjivim vibracijama i frekvencijama. ovjek Bog je vrhovna svijest. Ni jedan njegov dio nije nesvjestan. Samo ovjek ima sposobnost zraenja i gospodarenja nad sedam oktava vibracija. Kako nervni sustav odgovara sedam oktava transformirane i netransformirane kreativne snage, ona u njemu i ostaje. No, on je sposoban zraiti samo vibracije one razine koje je postao svjestan, jer sve dok ne postane svjestan postojee razine, odgovarajui nervni centri ostaju prikriveni. Prema tome prosjean ovjek zrait e vibracije etiri razina, genije pet, prorok est, a samo je ovjek Bog sposoban zraiti sedam oktava boanske kreativne snage, prema vlastitoj volji, u njenom netransformiranom obliku, transformirajui i mijenjajui je, provodei je u nie transformirane frekvencije. Elisabeth Haich - INICIJACIJA
46

Da bi se ostvario potpuni razvoj svijesti u ljudskoj formi, proces evolucije je morao da se odigra u sedam skokovitih razvojnih etapa, naime, od kamena do metala, od metala do biljke, od biljke do crva, od crva do ribe, od ribe do ptice, od ptice do ivotinje i, konano, od ivotinje do ljudskog bia, a svaka od tih etapa ima razliite karakteristike. U itavom procesu evolucije, reinkarnacija je bila sasvim spontana posljedica prvobitnog poriva koji se javio u nesvjesnoj dui, za sticanjem svijesti o svom vjenom i beskonanom Jastvu. Kako je ve ranije reeno, sada shvaamo da je ciklus evolucije svijesti due doveo do razvijenijih i viih oblika svijesti usporedo sa evolucijom formi sve viih i razvijenijih tipova kroz proivljavanje impresija formi onih odbaenih niih tipova. Prema tome, evolucija svijesti due oigledno nagoni duu da se poistovjeuje sa sve viim i razvijenijim grubim vrstama formi grubog svijeta i prikuplja njihove mnogobrojne, razliite impresije. Jasno odreene, glavne, konkretne grube forme (poslije onih prvih sedam glavnih, najapstraktnijih, plinovitih i tenih formi) sa kojima se svijest due spajala (svakim novim skokom sve vie i razvijenije svijesti) podeljene su u sedam skokovitih razvojnih etapa od kamena do metala, od metala do biljke, od biljke do crva, od crva do ribe, od ribe do ptice, od ptice do ivotinje i na kraju, od ivotinje do ovjeka. Najkonanija prva impresija prvog poriva podarila je nesvjesnoj dui prvu najogranieniju svijest. Dua je postepeno sticala sve veu konanu svijest pomou raznih impresija i naposljetku je evolucija svijesti okonana onda kada se dua poistovjetila sa prvom-u-nizu-prvih formi ovjeka. U ljudskoj formi dua stie potpunu i savrenu svijest. Poto je sada stekla potpunu i savrenu svijest u ljudskoj formi, dua nema vie potrebu za drugim, viim formama da bi razvijala svijest. Svijest je sada potpuna i savrena. Iako je dua stekla potpunu i savrenu svijest, ona jo uvijek nije svjesna svoga Jastva kao Jednog, nedjeljivog, vjenog i beskonanog i ne doivljava beskonano znanje, mo i blaenstvo. Ona je u potpunosti svjesna samo svoje poistovjeenosti sa ljudskom oblikom i njenim razliitim aspektima i doivljava grubi svijet u potpunosti. Dua koja ima potpunu svijest jo uvijek nije svjesna svog izvornog beskonanog stanja zbog neeljenog (iako neophodnog) bremena grubih impresija ljudske forme od koje se svijest due razdvaja kada ta forma umre. Impresije te mrtve ljudske forme jo uvijek prijanjaju za steenu punu svijest i, kao i obino, svijest due se usredsreuje na grube impresije te upravo odbaene ljudske forme. U nastojanju da rastereti svijest ovih impresija, gruba svijest due navodi duu da proivi i iscrpi te impresije kroz bezbrojna oprena iskustva u itavom nizu reinkarnacija. Dok u procesu reinkarnacije svijest due pokuava da se oslobodi bremena impresija, ona se sve vie zaplie u svakoj novoj fazi reinkarnacije. Ba u trenutku pred samo uspostavljanje savrene ravnotee iskustava oprenih impresija, ravnotea biva poremeena spajanjem svijesti due sa sljedeom, novom ljudskom
47

formom. Inae, da nema ovog spajanja, dolo bi do neutralizacije uticaja impresija (utisaka) uspostavljanjem potpune ravnotee izmeu oprenih iskustava i tako bi se svijest due oslobodila svih impresija suprotnosti. . . . - Jedino se kroz evoluciju forme svijest o neznanju ili znanju Kreacije uveava korak po korak zahvaljujui raznolikim impresijama i jedino u ljudskoj formi individualizirana dua (atma) moe konano da spozna Najvie Jastvo ili Paramatmu. Poto je dua beskonana, svijest due mora takoer da postane beskonana; budui da svijest moe da postane beskonana jedino u ljudskoj formi, ljudska forma predstavlja krajnji stupanj evolucije forme. Meher Baba 1894-1969 - BOG GOVORI Ovaj dio uma je isto tako sjedite apetita; strasti, elja, instikata, senzacija, osjeaja i emocija nieg reda, koje se ispoljava kod niih ivotinja; primitivnih ljudi; barbara; i dananjeg ovjeka, razlika je samo u stupnju kontrole nad njima koja je bila postignuta od viih dijelova uma. Postoje vie elje, tenje, itd, . . . ali ivotinjska priroda pripada Instinktivnom Umu. Tome isto pripadaju osjeaji koji pripadaju naoj emocionalnoj i strastvenoj prirodi. Sve ivotinjske, kao to su to glad i e; seksualne elje (na fizikom planu); sve strasti, kao fizika ljubav; mrnja; zavist, zloba, ljubomora; osveta, itd., jesu dio ovog uma. elja za fizikim (osim ako se ne eli dosei neke vie stvari) i udnja za materijalnim, pripada ovoj razini uma. Pouda tijela; pouda oiju; ponos ivota, pripada Instinktivnom Umu. Meutim, primjeti, da mi ne osuujemo stvari koje pripadaju ovoj razini uma. Sve one imaju svoje mjesto - mnoge su bile potrebne u prolosti, i mnoge su jo potrebne za nastavljanje fizikog ivota. Sve su na svome mjestu u redu, i na odreenom planu razvoja kojem pripadaju, one su pogrene samo kada je netko upravljan njima, ili kada se vrati da pokupi bezvrijedne stvari koje su bile odbaene prilikom razvitka pojedinca. Ova lekcija nema nita sa dobrim i zlim ovih stvari (o tome smo ve govorili), i mi govorimo o ovom dijelu uma da bi mogao razumijeti da ti to ima u svome misaonom ustrojstvu, i da bi mogao razumjeti da misao itd. dolazi odatle, kada ponemo analizirati um kasnije u lekciji. Sve to od tebe traimo u ovom dijelu lekcije jeste da shvati da ovaj dio uma, iako pripada tebi, to nisi Ti, sam. To nije Ja dio tebe. Sljedee po redu, iznad Instinktivnog Uma, je ono to nazivamo Intelekt, taj dio uma rasuuje, analizira; misli itd. Ti to koristi u razmatranju ove lekcije. Ali primjeti ovo: Ti to koristi, ali to nisi Ti, nita vie nego to si ti bio Instinktivni Um koji si malo prije razmatrao. Ti e poeti to odvajati, ako bude mislio. Neemo troiti tvoje vrijeme na razmatranje Intelekta ili Razuma. Pronai e dobar opis toga dijela uma u bilo kojem dobrom osnovnom djelu iz Psihologije. Naa jedina ideja to to spominjemo jeste da bi mogao to klasificirati, i da bi ti nakon toga pokazali da je Intelekt samo alat Ega, umjesto da je stvarno samo Ja, kao to bi mnogi to pomislili. Trei, i najvii, Mentalni Princip je ono
48

to nazivamo Duhovni Um, dio uma koji je skoro nepoznat mnogim ljudima, ali koji se razvio u svjesnost kod skoro svih koji itaju ovu lekciju, jer injenica da te ovo privlai potvruje da se to razvija u tvojoj mentalnoj prirodi u svjesnost. Ovaj dio uma je izvor onoga to nazivamo genije, inspiracija, duhovnost, i sve ono to smatramo najviim u naem mentalnom ustrojstvu. Sve velike misli i ideje dolaze iz polja svjesnosti iz ovog dijela uma. Sve vie misaone ideje koje dolaze ovjeku na njegovom evolucijskom putu prema gore, to tei u smjeru plemenitosti; istinskog religioznog osjeaja; ljubaznosti, ljudskosti, pravde, nesebine ljubavi, milosra, simpatije, itd., je njemu dolo polako kroz razvijajui Duhovni Um. Njegova ljubav prema Bogu i prema blinjim ljudima je dolo kroz ovaj kanal. Yogi Ramacharaka - A SERIES OF LESSONS IN RAJA YOGA Kada se panja usmjeri na duu, onda e se ivot na fizikom planu ispravno obavljati i usmjeravati. Alice Bailey 1880-1949 Budui da veina ljudi seksualnu elju poistovjeuju s idejom ljubavi, oni se lako dadu zavesti na zakljuak da se meusobno vole, ako se ele fiziki. Ako elja za fizikim sjedinjenjem ne podstie ljubav, ako erotska ljubav nije i bratska ljubav, ona vodi do sjedinjenja samo u orgijastikom prolaznom smislu. Spolna privlanost stvara za trenutak privid sjedinjenja, pa ipak to sjedinjenje bez ljubavi ostavlja strance isto tako udaljenima kao to su bili i prije - ponekada se stide jedan drugoga, ili se ak mrze, jer privida nestane i oni osjete meusobnu otuenost jo izrazitije nego prije. Erich Fromm 1900-1980 - UMIJEE LJUBAVI Partner (mukarac ili ena) nije objekat koji treba da se upotrebi i odbaci, ve je ivo bie koje ima duu. . .Ti ljudi pokuavaju da zadovolje svoju udnju za sreom i mentalnom stabilnou samo kroz fiziki, seksualni odnos. Ljudi eznu za ljubavlju, ali ne i za samo fiziko davanje. Mnogi mladi ili stari ljudi, koji su duevno oboljeli mogu da se izlijee samo putem ljubavi, a ne jeftinim seksualnim odnosom ili eljom za oslobaanjem od seksualnih stega i vjerovanjem kako treba da vode promiskuitetan i nekritian seksualni ivot. Moramo da iskusimo seksualnu energiju i u potpunosti da je upoznamo, tako da nam ni jedan njen aspekt ne ostane sakriven. Moemo da uoimo da ak i ljudi na viem nivou svog razvoja, u pubertetu poinju svoj ljudski ivot na niskom nivou, kao seksualni objekti. Ipak tada im treba malo vremena za prelaz od mladenatva do zrelosti, za to su primitivnom ovjeku potrebni milioni godina. Mikro-organizmima su potrebni milioni godina da prou kroz stupnjeve razvoja reptila, ptica, sisavaca, do ovjeka, kakvog ga mi poznajemo, dok ljudski embrion prolazi sve ove faze razvoja od zaea do roenja, u periodu od devet mjeseci. Stoga, ovjek koji je postigao vii nivo moe da proe sve faze razvoja seksualnog ispoljavanja u kratkom periodu mladalatva, od najprimitivnijeg nagona do uzvienog, vieg osjeanja pripadnosti zasnovanog na ljubavi. Elizabeth Haich 1897-1994 - SEKSUALNA ENERGIJA I YOGA
49

Drugi sluatelj: Ali zato potiskivati spolnost - zar to nije prirodna potreba, poput hrane? Roshi: Moemo ivjeti bez seksa, ali kako dugo moemo opstati bez hrane? Poanta je u tome to govorimo o nadilaenju, a ne o represiji (potiskivanju), to je opet neto drugo. Mnogi smatraju da je seks nesputano iskustvo neophodno za intiman odnos. No, ima mnogo parova koji na kraju krajeva dosegnu toku u svom meusobnom odnosu kad prerastu seksualnost u uskom smislu spolnog akta i nastave ivjeti bogatim zajednikim ivotom. Najvea ljubav se ne temelji na seksualnoj vezi ve na pravilnom razumijevanju meusobne povezanosti svake egzistencije i potovanju ivota koje iz toga proizlazi. . . Trei sluatelj: Ali kako znate kakva je vaa karma u pogledu seksa? Roshi: Postoji jednostavan test. Ako vam odricanje ne pada teko, ako je skoro neizbjeno - to znai bez prisile i bez imalo sumnje ili uznemirenosti - moe se s prilinom dozom sigurnosti pretpostaviti da je vaa karma sazrela u pogledu seksa i da ste spremni za celibat. Philip Kapleau - zen uitelj (Roshi) - ZEN - ZORA NA ZAPADU Pitanje: Kako iskorijeniti spolni nadraaj? Ramana: Tako to se iskorijeni pogrena ideja da je tijelo Sebstvo. P: Kako to spoznati? - R: Zato to misli da si tijelo, ti vidi drugog kao tijelo. Javlja se razlika u spolu. Ali, ti nisi tijelo. Budi pravo Sebstvo. Ono nema spola. Ramana Maharshi 1879-1950 Ovo su opasnosti Drveta dobra i zla! ovjek koji je stekao znanje, a da istovremeno s tim nije razvio i svoje moralne snage, koji nije proirio sferu svoje Sutine da obgrli zajednicu i da preobrazi svoj egoizam u univerzalnu ljubav, ulazi u rizik korienja svojih viih snaga u suprotnom pravcu, na dole, poput crnog maga - i ini veliku tetu ovjeanstvu. Samo ljudi koji znaju i koji nemaju ravnoteu u razvoju svojih ivanih i motornih centara, mogu da stave svoja via duhovna ispoljavanja u slubu najniih snaga, putem knjievnosti, kazalita, filma, umjetnosti, muzike, kroz demagogiju, senzualnost, erotiku, poudu, bestidnu seksualnost i pornografiju. Elizabeth Haich - SEKSUALNA ENERGIJA I YOGA Bez ljubavi, postati krepostan, drati se celibata jeste nekreposno. Gdje je ljubav tu je krepost, tu je neiskvarenost. - Ljubav nije stvar koja se moe nauiti; ona nastaje kada ti, problem, nestane. - Bez razumijevanja uitka ti nikada nee biti sposoban razumijeti ljubav. Ljubav nije uitak. J. Krishnamurti Jedino je ljubav osloboena od prianjanja. Kada ti voli sve, onda za niim ne prianja. ovjek je postao zatoenik enine ljubavi, a ena je postala zatoenica ovjekove ljubavi, tako su oboje podjednako nepodobni za vrijednu krunu Slobode. Ali ovjek i ena koji su postali jedno iz ljubavi, nerazdvojivi, neprepoznatljivi su predodreeni za tu nagradu. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA - Svjetionik i luka
50

Ptahhotep ponovo postaje ozbiljan: Dijete moje misli da ljubav za tebe ne moe biti opasna jer jo ne poznaje tu gigantsku snagu. Gledati opasnosti u lice nije ni hrabro ni odvano. To je jedino neznanje i slabost. Uslijed pomanjkanja iskustva ne poznaje opasnost ljubavi i misli da si sposobna suoiti se s tom silom. Ali ne zaboravi takoer da je ljubav kao i sam Bog. Tu kreativnu silu ne moe unititi. Moe je jedino transformirati. Ali ako ne poznaje tu snagu, ne moe znati nain na koji ona moe biti transformirana... - Sjedinjavanje duha je mogue, ali sjedinjavanje tijela nije. Dva tijela ne mogu zauzimati isti prostor. Zbog tenje prema jedinstvu ljudi pokuavaju sjediniti svoja tijela i zbog toga klize u seks. Elizabeth Haich 1897-1994 - INICIJACIJA ene e u Novom Dobu spoznati i prihvatiti svoju istinsku vanu funkciju majinstva, i jo jednom ponovo nauiti da upravljaju svojom magnetskom i emocionalnom moi mudro i sa blagou. U njima se nalazi sposobnost da nadahnu i potaknu najplemenitije aspekte muevnosti i hrabrosti, vitetva i njenosti, i kroz ta svojstva da stvore zajednitvo koje e se ispoljiti ne samo kroz stabilan i sretan porodini ivot, ve i kroz javno sluenje. Bilo da se one udaju ili ne i raaju djecu, ene su uvijek imale vaan zadatak da se brinu za ovjeanstvo, da zacjeljuju rane i iskazuju simpatiju, srdanu mudrost i praktinu ljubaznost za one kojima je to potrebno. Joan Hodgson - WHY ON EARTH ena koja zaboravlja sebe i koja nestaje u svojoj ljubavi uvijek je uzviena. U tom unitenju ona otkriva svoje nebesko uskrsnue, svoju krunu od svjetlosti i besmrtno zraenje svoga bia. . . Kada mukarac i ena pronau sebe i jedno drugo kroz duboku ljubav i posveenje, njihovo e sjedinjenje predstavljati blistavu snagu, stvaralaku snagu par excellence. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889 Yogi: . . . Osloboenje mukaraca se temelji na razumijevanju da se najvea agonija u ivotu mnogih ljudi temelji na meusobnim odnosima izmeu mukog i enskog. Agonija mukog i enskog je ista - zarobljenost kroz ovisnost. . . Muki i enski principi se moraju uravnoteiti kod uenika da bi mogli initi ono to ine uenici. enski princip koji je princip poivajue (op. prev. nepokretne) energije, potpomae pokret ka transcendenciji, tako on treba biti jak jer je nepodravani muki princip impotentan. Ovo objanjava zato mukarci uvijek jure za enama. Kad ovjek pone pronalaziti svoju unutarnju vlastitu enu, onda potreba za vanjskom enom poinje nestajati. On jo moe biti sa vanjskom enom, ali to je onda stvar izbora, a ne ovisnosti (zarobljenosti). Onda odnos izmeu mukarca i ene postaje slobodan izbor, a ne iz potrebe. To onda postaje neto lijepo, a ne runo. Iz lanka "Oslobaanje mukaraca" iz Osho Times International, 1990 - Intervju sa Swami Dhyan Yogi
51

BRAK
Velika je misterija braka - jer bez njega svijet ne bi postojao. Postojanje svijeta ovisi o ovjeku, a postojanje ovjeka o braku. Isus Krist Melius est nubere quam uri - Bolje je oeniti se nego li eznuti. Rijei svetog Pavla VII, 9. Apostol Pavao je bio pristalica neenstva, ali je govorio da se ipak treba eniti, jer je bolje biti sa enom nego da ovjek bude muen strau mislei na enu. Upotrebljava se kada se govori o ovjekovoj slabosti. Jednom kada shvati koji pravac brak moe uzeti, ti moe koristiti sve aspekte braka da pomogne tvoj spiritualni rast. Kako vi usavravate meusobnu boansku ljubav, va brak e prei u vrstu draesne dostojanstvenosti, uzajamnog potovanja i dovesti do duhovnog napretka - to e za oboje biti izvor vjenog uitka. . . U opisivanju spiritualnog braka, ja elim naglasiti konanu stvar: da brak kao takav, ni na kakav nain nije lijek za sve - ve ono to ti od njega uini, a tako je sa svakim ljudskim stanjem - to odreuje da li e tvoj napredak biti ka sve veoj slobodi ili ka poveanju iluzija. Swami Kriyananda - HOW TO SPIRITUALIZE YOUR MARRIAGE Ne postoji bolja kola za uenike i inicirane od porodinog ivota, sa svojim vrstim odnosima, svojim poljem za prilagoavanjem i usklaivanjem, svojom potrebom za rtvama i sluenjem, i prilikama za potpunim izraavanjem svakog dijela ovjekove prirode. Nema veeg sluenja za obavljanje prema rasi nego osiguravanje tijela za nadolazee due, i pruanja brige i odgojnih uvjeta onim duama u krugu doma. Alice A. Bailey - ESOTERIC PSYHOLOGY Vol.I, 1936 Kada god postoji vezanost za svjetovne stvari tada se radi samo o fizikoj privlanosti izmeu sklopova elemenata, neemu to privlai tijela sve blie, a kako se ona nikada ne mogu dovoljno pribliiti to im na kraju uzrokuje bol. Ali, istinska se ljubav uope ne temelji na fizikoj privlanosti. . . .ednost je prva vrlina mukarca ili ene i vrlo je rijedak onaj mukarac koji koliko god bio zastranio, ne moe biti izveden na pravi put njenou i ljubavlju edne ene. . . . Boja ljubav je jedina ljubav via od majinske, sve ostale su nie. Dunost je majke prvo misliti na dijete, a onda na sebe. Ali ako umjesto toga roditelji uvijek prvo misle na sebe, onda njihov odnos s djecom postaje slian odnosu roditelja i potomstva u ptijem svijetu u kojemu mladi ptii zaboravljaju na svoje roditelje im naue letjeti. Blagoslovljen je ovjek koji na enu moe gledati kao oitovanje boanskog majinstva. Blagoslovljena je ena kojoj mukarac predstavlja boansko oinstvo. Blagoslovljena su djeca koja na roditelje gledaju kao zemaljsko oitovanje boanske ljubavi. Swami Vivekananda
52

Djeca su sjeme budunosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalijevaj ih mudrou i uenjima ivota. Mudrost - amerikih indijanaca Prvo, da bi bila sposobna upravljati u ljubavi ena mora u sebi imati istinsku ljubav prema Bogu, nepoznatom. Bez ovoga ona e neizbjeno mijeati ljubav sa svojim osobnim osjeajima. Bog ili Ljubav nije osoban osjeaj. Osobni osjeaji, ono to se voli ili ne voli, to se mijenja. Ljubav Boja ili nepoznato se ne mijenja. To je tu vie ili manje cijelo vrijeme. Drugo, ena mora da spozna da ljubav nije za njeno osobno uivanje ili sigurnost. Ona treba da shvati da ljubav mukarca ima svrhu. Ta svrha je ponajprije da donese vie ljubavi u njeno sebstvo. Ovo e se pokazati u postepenom smanjivanju njene emocionalnosti, sumnje u samu sebe i negativnih osjeaja i postepenom poboljanju u njenim vanjskim okolnostima. U drugom sluaju svrha ljubavi jeste da se u svijet donese vie ljubavi. To jest, njenom iskrenou i odgovornou za ljubav i istinu, da pomogne mukarcu da odbaci negativne emocije koje skrivaju njegovu prirodnu ljubav i ljepotu. Jer su mukarac i ena, svatko od njih sutinski izraz boanske ljubavi i svrhe. Oni su sada jedinstvo poraeno i podijeljeno lanim miljenjima i uvjerenjima o tome to je to ljubav i istina. Da se vratim onome to ja jesam kao mukarac ili ena jeste jedina svrha ljubavi meu njima. Barry Long 1926-2003 - TO WOMAN IN LOVE, 1994 Sve dok ste potpuno ulovljeni u zamku identiteta oblika, ne moe biti nikakve ljubavi. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA Osloboenje od zarobljenosti nikada nije akcija nego razumijevanje. Osho 1931-1990

Istina je via od licemjerne ljubavi. Ralf W. Emerson

Svako licemjerje mora zavriti u nesrei. Nisargadatta Maharaj Ko god trai enu da bi ispunio prazninu, odlazi sa prazninom u srcu. Isus Krist Brana ljubav stvara ovjeanstvo; prijateljska ga usavrava; ali razuzdana ljubav kvari ga i poniava. Francis Bacon 1561-1626 Kad se jednom prihvati saznanje da ak i meu najbliim ljudskim biima i dalje postoje beskrajne razdaljine, dvoje mogu divno ivjeti jedno pored drugog, samo ako nastave da vole razdaljine koje ih dijele i koje im omoguavaju da vide jedno drugo u cjelokupnosti na pozadini irokog neba. Maria Rainer Rilke 1875-1926 Postoje mnoge estite ene koje su poznate zbog svoje istote i ednosti. One su kao boice na ovoj zemlji. One su ak oboavane i od nebeskih bia. Mahavira, 599. pr.n.ere, osniva ainske religije, Indija
53

Svjetovni ivot i Duhovni ivot, Dvojnost i Identitet, Osuivanje i Pohvala jesu parovi suprotnosti u kojima, bez pomoi jednoga ne moemo razumjeti ono drugo. Identitet ne moe biti shvaen bez dvojnosti; u odsustvu osuivanja vrijednost pohvale ne moe biti shvaena. Svjetovni ivot je bez sumnje vrijedan osude. Ali njegova pomo je potrebna za postizanje hvale vrijednog duhovnog ivota. Mi moramo sve ovo ispravno shvatiti i kroz ispravnu praksu meditacije dosei ljubav i blaenstvo duhovnog ivota. Sri Bhausaheb Maharaj 1843-1914 - NAMA YOGA, 1978 (bio porodian ovjek u knjizi je pisao svojim sinovima i uenicima u vezi duhovnog ivota) Meutim, ako aspirant razumije (intelektualno), to je mnogo lake od doivljavanja sebe, on postavlja pitanje: "Nakon to je spoznaja o sebstvu dostignuta i posesivan ponos za tijelo i um bio odbaen, mogu li se vie obavljati svjetovne dunosti? Sadguru bi mu odgovorio da ga utjei: "Dragi, ak i nakon ostvarenja potpune beskorisnosti tijela i uma, moe se uspostaviti kuanstvo i imati djecu, bez ponosa tijela i uma. Na oboje se moe dobro paziti. Sve odgovarajue dunosti koje je netko prije obavljao, mogu se sa panjom obavljati. Sri Siddharameshwar Maharaj - 1875-1936 - MASTER KEY TO REALIZATION Svi ljudi su uhvaeni u mreu ova tri obiljeja. To je ena, bogatstvo i zemlja. Ova tri obiljeja su garantirana svakome od Boga. Ti bi trebao biti zadovoljan sa ovime do smrti. Ne bi se smio odnositi prema svojoj imovini sa prezirom i smatrati je nepostojeom. Ti ne bi smio udjeti za ove tri imovine od drugih, dan i no i udjeti za njima. Oi koje bulje e biti opeene i spaljene. I um koji je pohlepan za imovinom drugih e biti pougljenjen. Ovo troje su tvoji neprijatelji. Ti e nestati ako bude sljedio njihove zapovjedi. Njima ne bi trebalo dopustiti nikakvu slobodu. Ako udnja uma ne bude mogla biti kontrolirana, onda bi se trebao moliti Bogu da to dobije, ali nikada ne bi smio udjeti za imovinom drugih. Imovina, bogatstvo i zemlja koji pripadaju drugima bi se trebala smatrati kao najgorom vrstom pakla i ti bi trebao biti zadovoljan to god ti je Bog garantirao. (verzija 9) ena, djeca i unuci, nas uvlae u zasljepljenost (op.pr. zaluenost prema njima) i to je poznato kao "Maya", Mi bi trebali izbjei tu zamku, to jest iskuenje. Mi ne bi smjeli voljeti svoju djecu previe. U isto vrijeme, ne smijemo prestati brinuti za njihove potrebe hranu i odjeu. Mi bi se trebali odnositi prema njima kao da su to djeca drugih. Ako im poklonimo previe panje zbog svoje sebinosti, to e ih povrijediti. Djelujui na nain na koji ona djeluju, mi ne bi smjeli pasti u zamku njihovih maya (iluzornih) prianjanja i postati suradnici u njihovim uicima i patnjama. (ver.16) Sri Nimbargi Maharaj 1789-1875 - BODHE SUDHE (trei uitelj iz tradicije Navnath Sampraday - bio je porodini ovjek) Vatra poude kada je potaknuta eljama unitava umu tri svijeta. Blagoslo -vljen je mudrac ija mladost ostaje nedotaknuta ovom vatrom. Mahavira
54

Jer priroda Dvojstva postoji da bi uinila sve stvari dvostrukima i da bi svemu stvorila sjenku. Tako Adam stvori svoju sjenku u Evi, a oboje stvorie za svoje ivote sjenku zvanu smrt. Ali i Adam i Eva, iako osjenani smru, nastavie imati ivot bez sjenke u Bojem ivotu. Neprestano trvenje je Dvojstvo, i to trvenje stvara privid dviju suprostavljenih strana sklonih uzajamnom istrebljenju. A, u stvari, prividne suprotnosti su uzajamno upotpunjujue, uzajamno ispunjavajue i rade ruku pod ruku za jedan i isti cilj - savreni mir, i jedinstvo, i ravnoteu Svetog Razumijevanja. Ali privid je ukorijenjen u ulima i ustrajava dokle god ustrajavaju ula. Mikhail Naimy - Jesi li vezan za enu? Ne trai rastave. Jesi li slobodan od ene? Ne trai ene. - Ali ako se i oeni, nisi sagrijeio; i djevica ako se uda, nije sagrijeila. Ali takvi e imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado potedio. - Ovo hou rei, brao: Vrijeme je kratko. Odsada i koji imaju ene, neka budu kao da ih nemaju; - i koji plau, kao da ne plau; i koji se vesele, kao da se ne vesele; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; - i koji uivaju ovaj svijet, kao da ga ne uivaju, jer - prolazi oblije ovoga svijeta. - A rado bih da budete bezbrini. Neoenjen se brine za Gospodnje, kako da ugodi Gospodinu. - A oenjen se brine za svjetovno, kako da ugodi eni, - pa je razdijeljen. I ena neudana i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta i tijelom i duhom; a udana se brine za svjetovno, kako da ugodi muu. - Ovo pak govorim vama na korist, ne da vam postavim zamku, nego da primjerno i nesmetano budete privreni Gospodinu. - Misli li tko da je neprilian prema svojoj djevici kad je preivotan i s njome mora biti, neka ini to je nakanio, ne grijei: neka se uzmu. - Tko je pak nepokolebljivo stalan u srcu te nema potrebe, a u vlasti mu je volja pa to odlui u svom srcu - uvati svoju djevicu - dobro ini. - Tako, tko se oeni svojom djevicom, dobro ini, a tko se ne oeni, bolje ini. - ena je vezana dokle ivi mu njezin. Umre li mu, slobodna je: neka se uda za koga hoe, samo u Gospodinu. Bit e ipak blaenija ostane li onako, po mojem savjetu. Sveti Pavao - 1Korinanima 7: 27- 40 BIBLIJA Suprotno simbiotskom sjedinjenju zrela ljubav je sjedinjenje pod uvjetom ouvanja vlastitog integriteta, vlastite individualnosti. U ljubavi se zbiva paradoks da dva bia postaju jedno, a da ipak ostaju dvoje. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Sve dok se ne sasjee nagon, makar i vrlo malen, mukarca prema eni, tako je dugo i njegov duh zavisan kao tele od majke koja ga doji. DHAMMAPADA - Magga-vago XX-284 Od braka bez ljubavi samo je jedan brak gori: onaj gdje ima ljubavi, ali samo kod jednog od branih partnera. . . Kada se ena ponovo uda to je zbog toga jer joj je prvi mu bio odvratan. Kada se mukarac ponovo oeni to je zbog toga jer je oboavao prvu enu. ene iskuavaju svoju sreu; mukarci svoju rizikuju. Oscar Wilde 1854-1900
55

- Kad se dvije sebine osobe slubeno poveu brakom, mentalno e ostati odvojene dokle god su obje ograene samoljubljem. Zatoene u zatvorskim elijama sebinosti, zajedno nikada nee postii sreu i sklad. U pruanju, a ne u primanju ljubavi, nalazi se klju koji e otkljuati vrata njihovih srca i donijeti im branu sreu. - Zemaljska ljubav, koja ne see dalje od voljene osobe kako bi obuhvatila boanskost, zapravo nije istinska ljubav. Posrijedi je sebino tovanje ega jer proizlazi iz elje. - - Istinska ljubav potjee od Boga. Samo srca proiena samorazvojem mogu prihvatiti puninu takve ljubavi. Osjeaji srca uslijed razvoja postaju kanali kroz koje Boja ljubav pritjee cijelom svijetu. Paramhansa Yogananda 1893-1952 - Incest i silovanje, takoer, die svoje rune glave sa nevienom uesta -lou. Seksualno zlostavljanje djece unutar kruga porodice je tako uobiajeno da je u Velikoj Britaniji telefonski servis nazvan Childline (Djeija linija) bio uspostavljen od onih koji su se specijalizirali u savjetovanju zlostavljane djece. Bilo je objavljeno da ova volonterska organizacija prima preko 1000 poziva dnevno! - - Alkoholizam i zloupotreba droga je gorui drutveni problem modernog drutva. . . . Po British medical journal magazine. . . . Isto je tako objavljeno da ak i umjereno drutveno pijenje od strane trudnih ena moe povrijediti fetus. Bebe su nenormalno male ili imaju male glave ili probleme sa oima. Ovo su posljedice onoga to se naziva fetalni alkoholni sindrom, to u vrlo ekstremnim oblicima stvara poremeenost i zaostajanje razvoja mozga. Alkohol isto tako izaziva nepopravljivo oteenje modanih stanica kod odraslih ak i kada se uzima u malim koliinama, dok vee koliine mogu unititi vitalne organe tijela. Lily de Silva - Radical Therapy Buddhist Precepts in the Modern World Brao, nikada se ne moe dovoljno isplatiti dvije osobe, ja to tvrdim. Koje dvije? Majku i oca. - ak i kada bi netko nosio majku na jednom ramenu a oca na drugom, i tako radio i ivio sto godina, i ako bi ih podravao, maui ih sa pomastima, masirajui i trljajui njihove udove, i oni u meuvremenu mogu na njega ak prazniti svoj izmet ak ni onda ne bi mogao isplatiti svoje roditelje. Meutim, ako bi on svoje roditelje postavio na apsolutnu vlast, u apsolutnom vladanju ovom monom zemljom koja obiluje sa sedam bogatstava - ak ni onda ne bi mogao vratiti roditeljima. Zato ne? Brao, roditelji ine tako mnogo za svoju djecu; oni ih podiu, hrane, oni ih upoznavaju sa ovim svijetom. Meutim, brao, tko god potakne svoje roditelje koji ne vjeruju, uvrsti ih i uspostavi u vjeri; onaj tko potakne nemoralne roditelje, uvrsti ih i uspostavi u njima moralnost; onaj tko potakne svoje krte roditelje, uvrsti ih i uspostavi u dareljivosti; tko potakne svoje nerazborite roditelje, uvrsti ih i uspostavi u mudrosti - takav, jednostavno tako inei, isplauje, ini vie od isplaivanja onoga to duguje svojim roditeljima. ANGUTTARA NIKAYA I.61 (Budizam)
56

ene trebaju da shvate da e one stei svoja prava samo kroz duhovno buenje, jer je to duhovnost to jaa unutranje ja. Manjula Barodia ena ne sazrijeva u tridesetoj ili tridesetpetoj. Ona sazrijeva samo u bezuvjetnoj ljubavi. Barry Long - TO WOMAN IN LOVE Ideal savrene enstvenosti je savrena nezavisnost. Vivekananda Mukarac mora da naui da kontrolira svoju seksualnost. ena mora da prevazie prianjanje za svjetovne stvari. Na put je neprianjanje. Probuenje ene vodit e je do potpunog neprianjanja. Irina Tweedie sufi uiteljica - CHASM OF FIRE (iz duhovnog dnevnika) Ti si stvorena za ljubav, a ne za prijanjanje. I tvoje pismo Anna pokazuje, da iako je teret svijeta sebe prikaio za tebe tokom godina, ti se od toga odvaja. Ti si pronala mo ene u sebi. I ti to ispravno naziva ljubavlju. Tome treba vremena da odbaci teret. Ne budi obeshrabrena. enina ljubav je enina ljubav, a ne mukareva. On mora pronai mukarevu ljubav, da sebe oslobodi od svoga vlastitog tereta, svog samonametnutog svijeta. Barry Long - TO WOMAN IN LOVE Budizam zna za mnoge obiteljske ljude koji su postigli duboko prosvjetljenje. Trojica napoznatijih su Vimalakirti u Buddhino vrijeme, Fu Daishi u 6., i laik P'ang u 9. stoljeu. Fu Daishi je bio zaokupljen duhovnim uenjem, ivei sa enom i dvoje djece, a ipak je imao vremena da se iznimno predano posveti olakavanju patnji svojih sunarodnjaka. Sva trojica su nosila odgovornost obiteljskih ljudi, no istovremeno su u svojim ivotima izraavali samilost i mudrost koje su proistjecale iz njihovog visokog duhovnog stanja. Philip Kapleau - zen uitelj - ZEN-ZORA NA ZAPADU To je samo pitanje zrelosti uma. Oenjen ili neoenjen, ovjek moe da ostvari Sebstvo jer je to stvarnost koja se zbiva ovdje i sada. Kada to ne bi bilo tako, kad bi bilo mogue dostii ga samo u budunosti, kao sticanje neeg novog, tada ne bi bilo vrijedno truda. Ramana Maharshi - Tako u savrenoj ljubavi pronalazimo slobodu nae linosti. Samo ono to je uraeno zbog ljubavi je slobodno uraeno, bez obzira koliko patnji uzrokovalo. Stoga, raditi za ljubav predstavlja slobodu u akciji. - Majka razotkriva sebe kroz pomaganje djeci, odatle naa istinska sloboda nije sloboda od akcije, ve sloboda u akciji, a moe biti postignuta jedino kroz in ljubavi. Rabindranath Tagore - SADHANA OSTVARIVANJE IVOTA Spavao sam i sanjao da je ivot radost, probudio sam se i otkrio da je ivot sluenje. Poeo sam sluiti i otkrio da je sluenje radost. Rabindranath Tagore Zamisli da je tvoja srea jedina svrha ivota - ivot tada postaje bolan i besmislen. Mora prihvatiti ono to ti govori mudrost ovjeanstva, tvoj intelekt i tvoje srce: da je svrha ivota sluenje sili koja te je dovela u vaj svijet. Lav Tolstoj 1828-1910
57

Jedan od razloga zbog kojeg u Novom Testamentu nije naveden Isusov brani status je, da je taj dokaz namjerno odstranjen Crkvenom naredbom. Ovo je otkriveno jo 1958 godine kada je otkriven spis o Ekumenskom Patriarhu od Konstantinopolja u manastiru Mar Saba, istono od Jeruzalema, od Morton Smith-a, profesora Drevne Povijesti na Kolumbija University, USA. . . injenica je da, sa svojom enom koja je bila tri mjeseca u trudnoi, Isus nije samo bio formalno pomazan Mesija Krist kada je dojahao u Jeruzalem na magarcu; on je isto bio budui otac. (svjetski bestseler) Laurence Gardner - BLOODLINE OF THE HOLY GRAIL - The Hidden Lineage of Jesus Revealed, 1996 Da li se treba eniti? Nemogue je napraviti ope pravilo. Za neke je sigurno odricanje najizravniji i najbolji pravac ka boanskoj slobodi. Ali ja sam vidio mnoge ljude koji su prvo eljeli ivjeti ivotom celibata, ali koji su se kasnije oenili, pronaavi da su samo nakon braka u svojim ivotima dosegli duhovnu stabilnost. To e uvijek ovisiti o pojedincu i njegovim osobnim potrebama. J. Donald Walters - KAKO DA PRODUHOVITE VA BRAK - A Isus im odgovori: "Kod nekih naroda mukarac ima vie ena i iz opravdanog razloga otpusti onu koju eli. Kod naroda, gdje ena ima vie mueva i iz nekog opravdanog razloga otjerat e onoga koga eli. Kod drugih naroda mukarac je povezan s jednom jedinom enom u meusobnoj ljubavi, i to je bolji i najvii put". - Niste li itali da je u poetku Bog stvorio ljude da budu jedan mukarac i jedna ena te da je rekao: Radi toga treba mukarac ili ena napustiti oca i majku i prionuti uza svoju enu, odnosno uza svoga mua i dvoje e biti jedno tijelo? - A ja vam kaem: "Tko god odbaci svoju enu, osim iz nekog opravdanog razloga, i oeni se drugom, taj ini brakolomstvo". Tada mu njegovi uenici rekoe: "Ako je takav odnos mua prema njegovoj eni, onda nije dobro eniti se". No on im ree: "Svi ne shvaaju rijei, ve samo oni kojima je dano, jer postoje nevjenani, koji su se kao takvi rodili iz majine utrobe i takvi koji e zbog ljudi ostati nevjenani, te oni koji e svojevoljno ostati nevjenani radi Kraljevstva nebeskog. Tko moe shvatiti, neka shvati!" (Matej 19-3/10 - Biblija) Stapanje dviju energija, muke i enske, vie je velianstvenije od onoga to se moe izraziti samo kroz seks ili prijateljstvo. Deepak Chopra - PUT do LJUBAVI - Kada si ti sama ljubav, ti si iznad vremena i osoba. Ako voli jednoga onda voli sve, kada voli sve, ti voli svakoga. Jedan i svi se ne iskljuuju. Cijeli univerzum e biti tvoja briga; sve ivo ti e voljeti i pomagati najljubaznije i mudro. - U ljubavi nema ak ni jednog, kako moe tu biti dva? Ljubav je odbijanje da se odvaja, da se prave razlike. Prije nego li moe misliti o jedinstvu, ti mora stvoriti dvojnost. Kada istinski voli, onda ne kae: "Ja te volim"; tamo gdje ima mentalne aktivnosti, tu je i dvojnost. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
58

Svi smo mi rezultat ljubavi i zanosa. Lord Byron Zloin je mrziti djevojku koju si jednom volio; takav zavretak prilii divljanim duhovima. Dovoljno je biti ravnoduan: onaj ko mrnjom zavrava ljubav, ili jo voli, ili e mu biti teko prekinuti. eli li se izlijeiti od ljubavi, prije svega izbjegavaj besposlicu. Ona te nagoni na ljubav; ona uva ono to je uinila; ona je uzrok i hrana tomu zabavnu zlu...Ti koji trai kraj ljubavi (ljubav se pred poslom povlai), posla se lati, i bit e siguran. Ovidije Teko je voljeti, jo tee ne voljeti, a najtee je nai voljenog koji te voli. Aleksandar Sergejevi Pukin Postoje ljudi koji vam izvade srce i postoje ljudi koji ga vrate na mjesto. Elizabeth David Ako me mora voljeti, neka to ne bude ni zbog ega drugoga nego zbog same ljubavi. Ko voli vjeruje u nemogue. Elizabeth Barrett Browning Ljubav, ali prava! I sve e ti ostale vrline pasti same u krilo. Ljubav koja je mogla umrijeti nije bila ljubav. Ludwig Andreas Feuerbach Na svim psihikim nivoima, seksualna svjesnost stvara seksualne supro -tnosti i njihove igre skrivanja i traenja, dobitka i gubitka, pobjede i predaje, ljubavi i mrnje, frustracije i ispunjenja. U najboljim trenucima, moe prozreti oiti separatizam due ali ga se nikada ne moe osloboditi. Rijetki trenuci nestajanja separatizma due su uvijek slijeeni sa naglaavanjem u jo stranijem obliku. Ono to porie sve oblike dvojnosti jeste istinska, (op. pr. nesputana, spontana, prava) ljubav. Istinska ljubav ne doputa da se padne u prazninu niti baca u nemilost osjeaja drugoga. To te oslobaa od proganjajueg uzajamnog djelovanja osjeanja dvojnosti ja i ti. Meher Baba Kako kreativna imaginacija moe stvarati dostojnu djecu kada pozornica na kojoj ona funkcionira ve jeste preokupirana sa predrasudama, mrnjom, strahovima, ogorenjem, osvetom i licemjerjem? THE URANTIA BOOK Ljubav kao neprekidno stanje je jo uvijek vrlo rijetka - rijetka kao i svjesno ljudsko bie. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema duhovnom prosvjetljenju, 1997 Ljubav ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost. Dante Alighieri Ne gledajte na svijet i na ljudska djela, ve se zagledajte u svoju duu; i u njoj ete nai ono dobro koje traite tamo gdje ga nema. Nai ete ljubav, a kad nju naete, spoznat ete da je to dobro tako veliko da onaj tko ga ima u svom posjedu nee ni poeljeti nita drugo. Krishna 3000 godina prije nove ere
59

Duhovni napredak postaje laki ako se mu i ena slau u svojim stavovima u vezi duhovne prakse. . . Najljepi ukras na eni je njena umjerenost. . . ene se ne bi trebale tako lako naljutiti. One moraju vjebati suzdravanje. U ranom djetinjstvu i djetinjstvu njihovi roditelji su jedina njihova zatita, a u mladosti njihovi muevi. ene su openito vrlo senzitivne. Samo jedna rije ih naljuti. Danas su rijei jeftine. One bi trebale imati strpljenja i pokuati biti u miru sa roditeljima i muevima. . . Jedan dan je ena oboavatelj zamolila Svetu Majku da nagovori njenu ker da se uda. Na to je Sveta Majka odgovorila: Zar to nije bijeda biti u cjeloivotnom ropstvu nekoga i uvijek plesati po njegovom taktu? Iako postoji neki rizik ako neko ivi u celibatu, ipak ako netko nije sklon branom ivotu, on se ne bi trebao prisiljavati na to da se preda cjeloivotnoj svjetovnosti. One djevojke koje su privuene idealu potpunog odricanja, trebale bi se poticati da ive u celibatu. . . Mu, sin i tijelo - sve je to Maya (iluzorno). Sve su to okovi iluzije. Sve dok se ti ne bude mogao osloboditi toga, ti nee dosei osloboenje. ak i prianjanje za tijelo, poistovjeivanje sebe sa tijelom mora napokon nestati. Moje dijete, to je ovo tijelo? To nije nita nego kilogram i po pepela (kada izgori). Zato onda tako mnogo tatine u vezi njega? Kako god tijelo moglo biti veliko, njegov vrhunac jesu samo kilogram i po pepela. Ljudi i dalje prianjanju za tijelo. Sri Saradamani Devi-Holy Mother 1853-1920 ena Sri Ramakrishne Emocionalno prianjanje nas vezuje za druge ljude, i njih za nas. Mi prianjamo za svoje roditelje, rodbinu, djecu, prijatelje, jer smo mi toliko nesigurni da se suoimo sa neovisnom egzistencijom. Ali u tom procesu mi sputavamo na i njihov razvitak. Jedan od najfinijih tipova emocionalnog prianjanja moe biti za branog druga. U braku, neprianjanje je potrebno da omoguimo naem branom partneru prostor za razvitak moda ak i do toke gdje on ili ona mogu odluiti da prekinu i nekamo odu. Brakovi i drugi dugotrajni odnosi moraju u sebi ukljuivati neprekidno ponovno obavezivanje od obe strane, a ne emocionalno ropstvo onoga tko je posjedovan od onoga tko posjeduje. Da se pronae srednji put izmeu obavezivanja i posjedovanja jeste veliki izazov za odnose jedan prema jednom. John Nash - iz odlomka Detachment, asopis Beacon, 1989 Osobna ljubav, koliko god bila jaka i iskrena, uvijek porobljava; ljubav u slobodi je ljubav prema svemu. Nisargadatta Maharaj Isus im ree: Kada dvoje uinite jednim, i unutarnje izjednaite sa vanjskim, a vanjsko uinite jednako unutarnjem; Kad a gornje izjednaite sa donjim, kada mukarca sa enom spojite u jedno, tako da mukarac ne bude uinjen mukarcem, a ena enom; Kada stvorite oi na mjestu oka, ruku na mjestu ruke, a stopala na mjestu stopala; na mjestu lika lik, tada ete ui u Kraljevstvo. Tomino Evanelje (Nag Hamadi)
60

Panja je najosnovniji oblik ljubavi; kroz to mi blagoslivljamo i bivamo blagoslovljeni. John Tarrant Idealan Brak Rijetko se sree idealan brak, a ipak svako ljudsko bie koje ulazi u ovo stanje ini to sa nadom da e ga ono dovesti do najvee zemaljske sree. Intuitivno zna da jedino u zajednici sa drugim biem suprotnog pola moe da se realizira ljudska evolucija, i u nadi da e stii do najvieg razvoja za koji je sposobno, zaustavlja se u zajednici sa drugom osobom; sve preputa pukom sluaju, ali rijetko je to njegova elja. Mnogi brakovi opstaju samo na osnovi meusobne tolerancije; mnogi parovi su se odrali zajedno pod pritiskom javnog miljenja, a svako bie je ulo u brak sa osjeanjem potrebe koju samo jedinstvo sa drugim moe da nadoknadi. Dakle, ovo je osnova elje za zajednicom potreba, bilo kao izraz ivotnog pritiska ili naknada manjka energije - i samo to jedinstvo ispunjava svrhu u kojoj jedna osoba u drugoj nalazi potrebu za onim ta ona eli da prui i ispunjenje svojih elja; to bi trebalo da bude razmjena koja uzima od svakog njegovu super-snagu i upotrebljava se da popuni ono ta drugom nedostaje. Ako se ova potronja u svim tokama ne dostigne, tenja za jedinstvom e se nastaviti kao nezadovoljena, ili e se okrenuti na drugu stranu radi svog zadovoljenja izazivajui bijedu i socijalni nered. Ovo zajednitvo moe biti djelomino ili potpuno individualno izazivajui jednog od partnera da trai drugog u nezakonitoj zajednici sa svim prateim posljedicama, ili se moe povui traei intelektualno drutvo i emocionalnu simpatiju i izvlaei iz toga akt fizikog jedinstva koji popularna misao prepoznaje kao seksualni akt. Trebalo bi rei da je mukarac manje muki u svojim odnosima sa enom zato to on izraava svoju elju prema njoj i zadovoljava se samo intelektualnim druenjem. Isus kae da Ko god trai enu da bi ispunio prazninu, odlazi sa prazninom u srcu" i oni koji su prodrli u ljudsku prirodu znaju da imaju vie razloga da budu ljubomorni na vjernost duha no na vjernost tijela; ena ima malo razloga za ponos na osnovu fizikih instinkata koji bi bili plaeni bilo kojoj eni iz vrste, ako joj se mu okrene na drugu stranu. ena je ona koja je objekat ljubavi i koja zaista dri mukarca, a ne ona sa kojom dijeli ime i postelju. Nai zakoni i teologija, sa kratkovidom politkom ne priznaju nita osim fizike vjernosti i ignoriu druge gubitke. Zakoni spajanja, razumljivi od strane ezoterine filozofije, mnogo vie cijene psihiko jedinstvo, prepoznajui sedam tijela (nivoa) svakog ovjeka i seks kao polarnost na svakom od ovih nivoa prema nekoliko uslova. Ezoterina filozofija pouava da e, ako svi planovi tijela mukarca stignu do stanja funkcioniranja, a ukoliko je njihovo jedinstvo nekompletno, on jo uvijek biti gladan seksa, traei enu. Svi ljudi nisu podjednako razvijeni; danas su samo tri prva nivoa sposobna za spajanje: fiziko tijelo, tijelo instinkata i emocija; hoemo rei, on je fiziki sposoban sa eljom za zadovoljenje i njenim osjeajima prema svojoj eni ali sa
61

veoma malo intelektualnog prijateljstva. Razvijeniji ovjek e posjedovati posljednju ideju ako je njegovo mentalno telo u funkciji, i traei sebi enu sa ivotnim interesima slinim njegovim; primitivniji tip, sa druge strane, nee traiti od svoje ene nita osim fizikog uitka i bie sasvim indiferentan prema njoj kada su njegove strasti zadovoljene. Razmotrimo sluaj visoko razvijenog Mukarca koji se priprema za spajanje, i podlee uslovima za takvo jedinstvo. Prvo, treba da se sjeti da njegova razliita tijela dostiu zrelost u razliitim godinama. Fiziko tijelo je kompletno u svim svojim djelovima prilikom roenja, tijelo elje ne poinje da funkcionira do puberteta, koji zaista oznaava kompletiranje tijela-elje; njena osjeanja se razvijaju tokom maloljetnitva, a konkretno mentalno tijelo tokom dvadesetih. Apstraktno tijelo se razvija tokom tridesetih, a spiritualna priroda nee dostii svoj puni razvoj sve do kasnih etrdesetih. Onda e visoko razvijena individua oformiti svoje spajanje kada vidi kojim tokom ide njena evolucija. Mnogi ljudi, na alost, poure u stalno spajanje zbog aktivnosti tijelaelje, i ulaze u brak kada se javi prva pogodna osoba suprotnog spola. Drugi ljudi emocionalno grijee teei za istinitom, pravom zajednicom, ne shvaajui kapacitete vlastite prirode koji mogu da nastave da se razvijaju tokom braka. Dobro je za brane parove ako je njihov rast simultan. Oni e u branom ivotu nai dubinu i bogatstvo svoje ljubavi, kako tijelo za tijelom poinje da funkcionira i sa partnerom u domu stii e do nebesa. . . U savrenom braku partneri sa podjednako razvijenim svim tijelima koja funkcioniraju doivljavaju svakim spajanjem nove dubine ljubavi. Fiziko jedinstvo obostrane elje daje harmoniju i utie na njihov nervni sistem; ljubav e spojiti elje i ciljeve u jedno i povezati Linosti zajedno; zajedniki fond znanja prijateljstvo e uiniti bliim jer vjera u sline koncepte i principe usmjerava njihove ivote u isti kanal; duhovni ciljevi i ideali istog reda kompletiraju njihovo jedinstvo, sve dok svjest nije porasla do Nivoa istog duha. Ova velika ljubav se razvija izmeu dvije due i prei e sva ogranienja i proet e cijeli Univerzum vezama njihovog jedinstva. Kada je ovo postignuto, ezoterina filozofija smatra da je najvei stimulans koji je mogue dati sa fizikog nivoa dostigao krajnju toku evolucije. Ovo dvoje, na svim planovima ulaze u svjetlost i ne izlaze vie kao odvojene Linosti, ve postaju jedna individua sa dvostranom prirodom, kompletna sama po sebi. Takva bia su nadila nivoe naih ivota i ne mogu se prepoznati naim ulima. . . Crkva danas, koju u mnogim sluajevima predvode ljudi koji su se udaljili od izvora inspiracije Prvih Oeva, ne pravi razliku izmeu dva tipa jedinstva, ali nasumce primjenjuje najvie ideale dajui sveti blagoslov onome to nije nita drugo do vrsta ivotinjske veze i traei od ilovae ono to samo duh moe priutiti. . . Istina je po ezoteristima, da je jedinstvo Individualnosti sveto i neraskidivo, ali jedinstvo
62

Linosti na bilo kom nivou traje toliko dugo koliko i funkcioniranje tog nivoa. injenica da takvo jedinstvo proizvodi tijela potrebna za reinkarnaciju dua komplikuje cijeli red koji je bio jednostavan; prava djece su iznad prava roditelja i najvanija su sa toke gledita rase. Dion Fortune - THE ESOTERIC PHILOSOPHY OF LOVE AND MARRIAGE (EZOTERINA FILOZOFIJA LJUBAVI I BRAKA) Odnos izmeu mukih i enskih fizikih tijela (je) nazivan od ovjeka seksualni odnosi, i pridaje mu se velika vanost u dananje vrijeme. U dolini iluzija, taj simbol esto preokupira panju, a ono to predstavlja je zaboravljeno. U rjeavanju ovoga odnosa doi e do rasne inicijacije, zbog toga je rasa sa time zaokupljena. . . Pitanje (seksa) nije prvenstveno religiozno, osim kao socijalni odnos koji su temelje boanskih odnosa. To je temeljno u svom znaenju, i kada se to rijei, mi emo vidjeti uspostavu jednakosti izmeu spolova, odstranjivanje prepreka koje za sada postoje izmeu mukaraca i ena, i zatitu porodice. . . Rjeavanje seksualnog problema oslobodit e umove mukaraca od inhibicija i nepotrebne brige, i tako stvoriti mentalnu slobodu koja e dopustiti dotok novih ideja i koncepata. . . Istinski brak i ispravni seksualni odnosi bi trebali u sebi ukljuivati sva tri aspekta ovjekove prirode; trebalo bi postojati istovremeno spajanje na sve tri razine svijesti - fizikoj, mentalnoj i emocionalnoj. Alice A Bailey 1880-1949 - ESOTERIC HEALING, 1953 Zato vam se ja obraam jeste za vie panje u izboru i koritenju svih prirodnih poriva koji takvim izborom mogu inteligentno biti uinjeni. Kriva planetarna stanja, neisti motivi, nenormalna seksualna elja, poveavanje bolesti, jesu odgovorni za veinu nesretnih brakova u dananjem dobu. . . Helena Roerich 1879-1955 - LETTERS OF HELENA ROERICH, VOL. II Nasilje nad enama je uvijek postojalo u svim dijelovima svijeta i u razliitim oblicima, ali je u posljednjim godinama izbilo vie u prednji plan javne svjesnosti kroz medije koji su objavili sluajeve koji su zavrili na sudu. Tua je uspostava kontrole i straha u odnosima kroz nasilje i nainima ponaanja ukljuujui zastraivanje, prijetnju, psiholoku zloupotrebu i izolaciju, koritena da se prisiljava i kontrolira druga osoba. Nasilje se esto ne mora dogoditi, ali ono ostaje prikriveni (i stalni) faktor teroriziranja. ene svih kultura, rasa, zanimanja, raznih nivoa prihoda i doba su bile premlaivane od svojih mueva, mladia, ljubavnika i partnera. Takva zloupotreba je vrena na svim nivoima drutva - u one koji premlauju su ukljueni i doktori, psiholozi, pravnici, ministri i poslovni ljudi. Barbara Hart - National Coalition Against Domestic Violence, 1988 U Junoafrikoj Republici svake se godine poini milijun silovanja. U USA se svakih 6 minuta prijavljuje silovanje. World Press Review
63

Za ime ja najvie udim? Ja udim da budem znanje bez iega u njemu, bez kraja. Prekidi kratkotrajnog uvida u to, jeste moj pakao. . . Marija . . . P.S. Ti si primjetila da sam u mom odgovoru iao u veliku dubinu, kozmiko tijelo ili svjesnost o mukarcu i eni. To (op. prev. ta svjesnost) je za sada u putenosti, a ta putenost je u povrnom tijelu. Kozmika svjesnost jeste znanje, isto znanje, iznad putenosti, ali u putenosti. Stvar je u tome da kroz moje uenje, moje bie, ja donosim mo istog znanja u tjelesnost, posebno ene. Jer je sadanje vrijeme ene. Ali ova ena, u ovo vrijeme, jo nije ovdje. Sadanja ena je jo seksualno kontrolirana i manipulirana od starog ovjeka, starog doba, stare svjesnosti koja je stvorila ovaj svijet. Taj ovjek je stvorio svijet okrutnim i emocionalnim paklom, posebno za enu - njegovu manifestiranu ljubav. On je nju koristio kao jednu od svojih tegleih ivotinja (to je bio teak rad ak i za njega da izgradi takvo Bezbono mjesto bez ljubavi). Ipak, on joj je dodijelio posebno mjesto koje je nju razlikovalo izmeu ostalih porobljenih i iskoritavanih stvorenja ove zemlje. On je nju uinio svojom ivotinjom za seksualni uitak. I da bi zadovoljio svoju e za besmrtnou on joj je davao djecu, umjesto ljubavi, da bi nastavljala njegovu lozu. I njegovo potomstvo je nastavljalo sa istim krivo usmjerenim besmrtnim arom zagaivati svetu zemlju (posljednja preoptereena teglea ivotinja) unitavajui njenu prirodu, unitavajui njena stvorenja i kvariti ljudsku psihu neprekidno do samih rubova kriza poticanjem emocija kod ene umjesto ljubavi. Sadanja ena je sjena ene. ena koja ona jeste odavno je sa time prekinula, povukla se u tjelesnost. Sjena ene ovdje upravo ini ono to on eli: on je kontrolira potiui njene emocije i koristei je za seks. Ona je tako mnogo u sjeni ovjeka tako da ona ak odlazi u vojske da bi pomagala u ubijanju stvorenja blagoslovljene zemlje, djecu svoje vlastite maternice. Nita ne moe zaustaviti ludilo ovjekovog svijeta. Samo moja ena. Ja ovdje donosim duh ljubavi, Ona, van tijela i nazad zemlji. Ona e doi samo za mene. Ona nee doi u ovaj svijet, to jest, ona nee doi ni za jednog mukarca koji ima taj, njegov svijet, u sebi. On mora umrijeti za svoj svijet zbog nje, zbog ljubavi. To je kraj svijeta za njega. to ti moe uiniti eno, suoavajui se u ogledalu sa sjenom svoje stvarnosti, i u sumnjama i strahu od svojih emocija, dok u sebi osjea ljubav i istinu da si ti uistinu u tijelu? Sluaj moje uenje. To sam, ja, ovjek, ovdje ispriavam se za moj svijet i ono to sam ja uinio tebi u mom neznanju od poetka vremena. Ne misli, ne pokuavaj, ne eli. Sluaj. Da li je ono to ja govorim istina? Novi svijet ne treba biti enin svijet - jer bilo koja misao o eni jeste misao o mukarcu. Novi svijet je ljubav. Barry Long - TO WOMAN IN LOVE (ENI U LJUBAVI)
64

l. Seks je u skladu sa istinom samo kroz odnos nie prirode sa viim Ja (viom prirodom-naim pravim sebstvom), to je podignuto na svjetlo dana da bi ovjek mogao dosei potpuno jedinstvo sa boanskim. ovjek uvia da je seks (koji je do sada bio samo ista fizika funkcija) i koja se ponekad temeljila na impulsu ljubavi uzdignut na svoje pravo mjesto kao boansko vjenanje, koji se uzdie i obavlja na razinama duevne svijesnosti. Ova velika istina lei iznad otrcane i prljave prie o seksualnom izraavanju seksualne magije i moderne tantrike magije. ovjeanstvo je preokrenulo simbolizam i u svojim mislima seks spustilo na ivotinjsku funkciju-i nije uspjelo da ga uzdigne u stvarnost simbolike misterije. Ljudi su kroz seksualno izraavanje traili da stvore unutranje spajanje i harmoniju za kojom oni tee, a to se tim nainom ne moe uiniti. Seks je simbol unutarnje dvojnosti koji sam po sebi treba biti prevazien i doveden do Jedinstva. To se ne prevazilazi fizikim nainima ili ritualima. To je prevazilaenje (transcendencija) u svijesnosti. . . . - Zakon seksa je zakon onih odnosa gdje su ivot i oblik zdrueni da bi se mogla vidjeti boanska svrha. Ovo je osnovni zakon stvaranja, bilo da se bavimo oevidnim ivotom sunevog sistema, sa roenjem ivotinje ili sa pojavljivanjem biljke iz sjemena. Seks je rije koju koristimo da objasnimo odnose koji postoje izmeu energije koju mi nazivamo ivot i sveukupnost djelova sile kroz koju se energija ispoljava i izgrauje oblik. To ispoljava aktivnost koja se odvija kada se parovi suprotnosti zdrue i postaju jedno stvarajui treu stvarnost. Trea stvarnost ili rezultat biva svjedok njihova odnosa, i onda biva vien trei ivot u obliku. Dakle uvijek postoji odnos, sjedinjenje i roenje. Ove tri rijei imaju istinsku vezu sa znaenjem seksa. Ali ovjek je obeastio istinu i stvarno znaenje je bilo izgubljeno. Sada seks znai zadovoljavanje mukareve elje za senzualnim zadovoljstvom, i utaivanje fizikog apetita kroz prostituciju enskog aspekta putem elje i apetita. Ovaj odnos ne vodi rezultatu kao to je bilo namjeravano, ve samo do trenutnog zadovoljstva, i sve je to ogranieno na ivotinjsku prirodu i fiziki plan. Ja preteno uopavam i elim da podsjetim da uvijek postoje izuzeci za svo uopavanje. Ja isto tako moram ovdje dodati da nitko ne misli da je muki aspekt odgovoran za sadanji problem, kada kaem da mukarac koristi enu za svoje zadovoljstvo. Kako ja ovo mogu misliti, kada znam da je svako ljudsko bie cikliki bilo mukarac ili ena. Da su dananji mukarci bili ene, a ene u svojim prijanjim ivotima bile mukarci? Kako mi to shvaamo-spol ne postoji to se tie dua, spol postoji samo u ivotu oblika. Samo u procesu diferencijacije utjelovljujui duhovni ovjek prvo zaposjeda muko tijelo, a potom ensko i tako naizmjenino prelazi iz pozitivnog u negativni aspekt ivota u fizikom obliku. Cijelo ovjeanstvo je krivo podjednako i svi moraju podjednako biti aktivni u procesu stvaranja ispravnih uvjeta, i stvaranja reda iz sadanjeg kaosa. . . . - opa javnost treba biti upoznata, da se
65

sve due inkarniraju i reinkariraju po Zakonu Preporaanja. Tako je svaki ivot ne samo ponavljanje ivotnog iskustva, ve i prihvaanje drevnih obaveza, oporavljanje od starih odnosa, ansa za isplaivanje starih dugova, prilika za nadoknaivanje i napredak, buenje dubokousaenih svojstava, prepoznavanje starih prijatelja i neprijatelja, rjeavanje nepravdi i razjanjavanje onoga to uslovljava ovjeka - i koje e nakon shvaanja razumnih ljudi mnogo pomoi za rjeavanje problema seksa i braka. Alice Bailey - ZBIRKA O SEKSU (izvodi iz knjiga Alice Bailey i Djwhal Khul od Lucis Trust sastavio uenik) Swami Sri Yukteswar u svojoj knjizi SVETA NAUKA navodi, seksualni impuls ima prirodno, ali isto tako i bolesno stanje. U bolesnom obliku taj impuls, kao groznica, sebi privlai ogromnu energiju, traei neprestano zadovoljavanje. Ali u prirodnom stanju seksualni impuls rijetko zahtijeva ispunjenje. Glavni uzrok bolesnom stanju jeste neispravna ishrana; tako proizvedeni otrovi se nakupljaju nisko u crijevima i nadrauju seksualne nerve. Postoje i drugi uzroci pored ishrane za neprirodno seksualno nadraivanje. . . Moderno pouavanje jeste prvi krivac. Pod koji utjecaj mogu doi djeca, kada im iz svijeta odraslih putem novina, knjiga, televizije, kina ili oglasa odrasli uvijek na neki nain poruuju: Seks je odgovor. Velika nada za budunost je odgoj. Djecu treba uiti da mudro koriste svoje kreativne impulse. Oni koji tako rade e kasnije kao odrasli lake produhoviti svoj brak. Meutim, za sada e veina odraslih morati postepeno i prirodno, sa osjeajem zdravog razuma u svojim naporima dosei proienje. Ekstremni napori e u stvari, stvoriti vie problema nego ih rijeiti. . . Swami Kriyananda - HOW TO SPIRITUALIZE YOUR MARRIAGE (Kako da produhovite va brak) Jedino je ljubav osloboena od prianjanja. Kada ti voli sve, ti onda za niim ne prianja. ovjek je postao zatoenik enine ljubavi, a ena je postala zatoenica ovjekove ljubavi, tako su oboje podjednako nepodobni za vrijednu krunu slobode. Ali ovjek i ena koji su postali jedno iz ljubavi, nerazdvojivi, neprepoznatljivi su predodreeni za tu nagradu. Mikhail Naimy - BOOK OF MIRDAD - Lighthouse and a haven Ali neka u vaem zajednitvu bude prostora, neka nebeski vjetrovi pleu meu vama. Volite jedno drugo, ali ne pravite spone ljubavi: Neka ona bude uzburkano more meu obalama vaih dua. Lijevajte au jedno drugome, ali ne pijte iz iste ae. Dajte jedno drugome od svoga kruha, ali ne jedite od istog komada. Pjevajte i pleite zajedno i radujte se, ali dopustite da svatko bude i sam. Kao to su ice na lutnji same, premda trepere istom glazbom. Darujte svoja srca, ali ne jedno drugom u posjed. Jer samo ruka ivota moe obuhvatiti vaa srca. Stojte zajedno, ali ipak ne preblizu - Jer, stupovi hrama stoje odvojeno, a hrast i empres ne rastu u sjeni jedan drugome. Khalil Gibran - pjesma o braku e za posjedovanjem, vezanost - to je lana ljubav. PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja
66

S najviih se vrhunaca uenja, ivot svjetova odvija prema ritmu Vjenosti. Velianstvena epifanija! Ali pod maginim zrakama razotkri -venog nebeskog svoda, zemlja, ovjeanstvo i ivot otkrivaju nam svoje najdublje tajne. Da bi se osjetila prisutnost Boja, treba ono beskonano veliko pronai i u beskonano malom. Upravo to su osjeali Pitagorini uenici, kad bi im uitelj, kao krunu svog nauavanja, pokazivao kako se vjena Istina oituje u jedinstvu Mukarca i ene, u svetom braku. Ljepotu svetih brojeva, koju su razumijevali i kontemplirali u svjetlu Beskonanosti, mogli su sada vidjeti u samom srcu ivota odakle im Bog otkrivae veliki misterij Spolova i Ljubavi. Antiko doba bijae shvatilo jednu vanu istinu koja je u kasnijim vremenima bila prilino zanemarivana. Da bi mogla dobro obavljati svoje dunosti supruge i majke, ena je trebala biti podvrgnuta poduci i posebnoj vrsti inicijacije. Sasvim enske inicijacije, tj, inicijacije namijenjene iskljuivo enama potjeu upravo iz tog shvaanja. enska je inicijacija postojala u Indiji, u vedskim hramovima, gdje je ena bila sveenica domaeg ognjita. U Egiptu je ona povezana sa Izidinim misterijima, dok je u Grkoj ensku inicijaciju organizirao Orfej. Sve do kraja neznabotva, ona je cvala u dionizijskim misterijama te u hramovima Junone, Dijane, Minerve i Cerere. Sastojala se od simbolikih rituala, ceremonija, nonih svetkovina. Uz to su sveenice ili veliki sveenik aspiranticama davali posebne poduke glede najintimnijih stvari i branog ivota. Davali su im savjete i poduavali ih osnovnim pravilima odnosa meu spolovima, o razdobljima u godini i mjesecima koji su najpogodniji za zaee. Velika se vanost poklanjala fizikoj higijeni i moralu ene za vrijeme trudnoe kako bi se sveti in donoenja djeteta na svijet izvrio u skladu s boanskim zakonima. Jednom rijeju, ene su poduavane znanosti branog ivota i umijeu materinstva, koje se nije odnosilu samo na in zaea i raanja djeteta ve i na njegov odgoj. Do svoje sedme godine, djeca su ostajala iskljuivo pod majinom brigom u posebnim enskim odajama, u koje mu nije zalazio. Prema miljenju drevnih mudraca, dijete je njena biljka i, da ne bi zakrljala, treba joj topla atmosfera majinske ljubavi. Otac bi je mogao deformirati; da bi biljka izrasla, potrebni su joj majini poljupci i milovanja; samo je snana, obavijajua ljubav ene moe obraniti od udara vanjskog ivota koji bi mogli prestraiti njenu djeju duu. Vrei svjesno te uzviene dunosti, koje su u antikim vremenima smatrane boanskima, ena je doista bila sveenica u obitelji, uvarica svete vatre ivota, Vesta domaeg ognjita. enska se inicijacija moe, dakle, smatrati istinskim razlogom ljepote rase, snage generacija i stabil -nosti obitelji stare Grke i Rima. Montesquieu i Michelet su gotovo jedini pisci koji su zapaali vrline grkih supruga. Ni jedan ni drugi, meutim, nisu naveli uzroke tome, koje ja ovdje navodim. Ustanovljujui posebni odjel za ene u okviru svog instituta, Pitagora je samo istio i produbljivao ono to je postojalo prije njega. ene koje je on
67

inicirao, uz ritual su dobivale i posebne upute vezane, za uzviene principe njihove uloge. Tako je kod onih, koje su toga bile dostojne, budio svijest o njihovoj istinskoj ulozi. Otkrivao im je kako se ljubav transformira kroz savreni brak, u kojem se dvije duu meusobno stapaju i proimaju, u samom sreditu ivota i istine. Nije li mukarac svojom snagom predstavnik principa i stvaralakug duha? Ne personificira li ena u svoj svojoj moi samu prirodu, u njezinoj snazi oblikovanja, u njezinim udesnim, zemaljskim i boanskim ostvarenjima? Kada se ta dva bia potpuno promu svojim tijelom, duom i duhom, njihovo jedinstvo personfikacija je univerzuma samog. No da bi mogla vjerovati u Boga, ena ga mora vidjeti kako ivi u mukarcu; i stoga mukarac treba biti posveen. Samo je takav mukarac sposoban svojim dubokim razumijevanjem ivota i svojom stvaralakom voljom oploditi ensku duu i transformirati je u skladu s boanskim idealom. A taj mu ideal ljubljena ena uzvraa mnogostruko kroz svoje prekrasne misli, svoje uzviene osjeaje, svoja duboka proroanstva. Ona mu vraa njegovu sliku preobraenu oduevljenjem, ona postaje njegovim idealom, budui da ga ostvaruje snagom ljubavi u svojoj dui. Kroz nju, on postaje ivim i vidljivim, on postaje krvi i mesom. Naime, ako mukarac stvara eljom i voljom, ena fiziki i duhovno stvara kroz ljubav. U svojoj ulozi ljubavnice, supruge, majke ili nadahnute ene, ona je jednako velika i boanska jo u veoj mjeri no to je to mukarac, budui da ljubiti znai - zaboraviti sebe. ena koja zaboravlja sebe i koja nestaje u svojoj ljubavi uvijek je uzviena. U tom unitenju ona otkriva svoje nebesko uskrsnue, svoju krunu od svjetlosti i besmrtno zraenje svoga bia. Ve vjekovima ljubav poput gospodara vlada modernom literaturom. To nije isto senzualna ljubav koju raspiruje ljepota tijela, kao u antikih pjesnika; to nije ni bljutavi kult apstraktnog i konvencionalnog ideala kao u srednjem vijeku, ne; rije je o ljubavi, koja je istovremeno senzualna i duevna, rije je o slobodnoj ljubavi koja rasplamsava matu. Najee u ljubavi samoj vlada rat meu spolovima. ene su revoltirane egoizmom mukarca i njegovom brutalnou; mukarci, pak, preziru lai i tatine ene; krikovi mesa, nemoni bijes rtava sladostraa, robovanje raspusnosti. U svemu tome, duboke strasti i silovite, snane privlanosti bivaju uguene konvencijama i drutvenim institucijama. Otuda te ljubavi pune oluja, moralnih razaranja i traginih katastrofa, koje predstavljaju iskljuivu potku modernog romana ili drame. Reklo bi se da moderni ovjek, koji ni u religijama ni u znanostima nije uspio nai Boga, uzalud ga pokuava pronai u eni. Premda je u sutini na pravom putu, on ne zna da ga i On u Njoj i Ona u Njemu mogu pronai samo kroz posveenje u velike istine. Izmeu tih dua, koje se meusobno ne poznaju i koje ne poznaju ni same sebe, koje se rastaju katkada oajniki proklinjui jedna drugu, postoji neutaiva ed da proniknu jedna u drugu i da se meusobno potpuno promu, traei u
68

tom stapanju neku nemoguu sreu. Usprkos izopaenostima i zasienjima, koji otuda proizlaze, to oajniko traganje je neizbjeno i izvire iz boanskog nesvjesnog. Upravo ono moe predstavljati vitalnu toku za ponovnu izgradnju budunosti. Kada mukarac i ena pronau sebe i jedno drugo kroz duboku ljubav i posveenje, njihovo e sjedinjenje predstavljati blistavu snagu, stvaralaku snagu par excellence. Psihika ljubav, ljubav-strast due tek je, dakle, nedavno ula u literaturu i univerzalnu svijest, no njezin je izvor u antikoj inicijaciji. injenica da je se kroz grku literaturu jedva moe naslutiti, po svoj je prilici u svezi s time to je predstavljala izuzetnu rijetkost. To proizlazi iz najdublje tajne misterija. Meutim religiozna i filozofska tradicija sauvala je tragove enske inicijacije. Iza poezije i slubene filozofije, pojavljuje se nekoliko likova ena, napola zakrivenih velom koje usprkos tome blistaju svojom veliinom. Ve smo upoznali proroicu Teokleju koja je inspirirala Pitagoru; kasnije e doi sveenica Korina, nadahnuta suparnica Pindara, koji bijae najvei posveenik meu grkim liriarima; konano e se na Platonovoj gozbi pojaviti i Diotima, da bi otkrila najuzvienije tajne o Ljubavi. Pored tih izuzetnih uloga, grka je ena obavljala svoje sveenike dunosti u okviru doma -eg ognjita i u odajama, koje su bile namijenjene enama. Njezino su djelo oni junaci, umjetnici i pjesnici, u ijim se pjesmama, djelima iskle -sanim u mramoru i podvizima mi i danas divimo. Ona ih je zaela u tajni ljubavi, oblikovala u svojim njedrima udnjom za ljepotom, ona ih je rodila i titila svojim materinskim krilima. Dodajmo da je za mukarca i enu, koji bijahu posveeni u raanje djeteta imalo beskrajno ljepi i znaajniji smisao no to ga ima za nas. Budui da su otac i majka znali da je dua djetetova postojala i prije njegova roenja na zemlji, za njih je in zaea predstavljao sveti in, poziv due na inkarnaciju. Izmeu inkarnirane due i majke, gotovo uvijek postoji duboki stupanj slinosti. Kao to zle i perverzne ene privlae demonske duhove, tako i njene majke privlae boanske duhove. Nije li ta nevidljiva dua koju oekuju, dua koja e doi i koja dolazi - tako tajanstveno i tako sigurno u isti mah - neto posve boansko? Bolno e biti njezino roenje, njezino zatoenje u tijelu. Ako se izmeu nje i neba koje je napustila spusti gusti veo, ako se prestane sjeati svoje boanske domovine - ona e patiti! Sveti je i boanski zadatak majke koja toj dui treba stvoriti novo boravite, ublaiti teinu tamnice tijela i olakati iskuenja koja je ekaju na njezinu putu na Zemlji. Tako se Pitagorino poduavanje, koje bijae zapoelo s dubinama Apsoluta i boanskim trojstvom, zavravalo u sreditu ivota ljudskim trojstvom. U Ocu, Majci i Djetetu, posveenik je sada prepoznavao Duh, Duu i Tijelo ivog Univerzuma. Ta je posljednja inicijacija za nj predstavljala temelj drutvenog rada, zdanja zasnovanog na uzvienosti i svoj ljepoti ideala, kojemu je svaki posveenik trebao dodati svoj kamen. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889
69

LJ U B A V
Ne trai sreu u promjenjivom svijetu. Umjesto toga, usavri svoju ljubav. Buddha Volite svoje neprijatelje kao sami sebe. Isus Krist Nema sunca bez svjetlosti, ni ovjeka bez ljubavi. J. Goethe Mi smo ljudi samo zato jer volimo druge ili imamo priliku da to inimo. Boris Pasternak 1890-1960 Svrha ljudske ljubavi je prikazati, vrhunsku, pravu ljubav. To je ljubav koja je svjesna. Ona druga je ta koja ini ovjeka nesvjesnim samoga sebe. Ibn-Al Arabi - 13 stoljee Vjeni su vjera, nada i ljubav. Od svega ovoga ljubav je najvia. Sveti Pavao Duh koji proimlje sve stvari sa ivotom jeste ljubav. Tsehu Hi Svjesnost u tebi i svjenost u meni, naizgled dvoje, stvarno jedno, trai jedinstvo i to je ljubav. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Meditirajui nad ljubavlju i samilou, zaboravio sam razliku izmeu sebe i drugih. Milarepa 1052-1135 tibetanski jogi Prvi korak ka slobodi jest da nauimo najvaniju od svih zemaljskih lekcija: kako voljeti. Stephane Wuttunee Ljubav je umijee, a dobro nauiti ovo umijee najvanija je stvar na svijetu. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Kad se osvrne na svoj ivot, otkrit e da su trenuci koje pamti, trenuci u kojima si stvarno ivio, oni trenuci u kojima si postupao u duhu ljubavi. Henry Drummond 1851-1897 Odbijanje prihvaanja ljubavi, odbijanje da se na nju uzvrati, ovo je precizno znaenje Pakla. Pakao nije mjesto gdje nas Bog postavlja; to je mjesto gdje mi sebe sami postavljamo. Ukoliko vrata Pakla imaju brave, imaju ih iznutra. Kallistos Ware Istinska (bezuvjetna) ljubav je nepobjediva i neodoljiva, ona nastavlja skupljati mo i iri se sve dok eventualno ne preobrazi svakoga koga dotakne. ovjeanstvo e dosei novi oblik bivstvovanja kroz slobodan i neometan tok iste ljubavi od srca ka srcu. Meher Baba 1894-1969 Ne ponosite se ljubavlju prema vaoj zemlji, radije se ponosite ljubavlju za cijeli ljudski rod. Bahaia religija U sluenju ui mo ljubavi u njenom okultnom znaenju. A. Bailey
70

Ljudi ine pogreke - takav je ivot. No voljeti nikad nije pogreno. Romain Rolland Bez Ljubavi, ivot je bezvrijedan Ljubav je Voda ivota, ispij je srcem i duom. Jalaludin Rumi Ako ti nema ljubavi, moe initi ono to eli - slijediti sve bogove na zemlji, baviti se svim drutvenim aktivnostima, pokuavati reformirati siromane, politiku, pisati knjige, pisati pjesme - ti si mrtvo ljudsko bie. Bez ljubavi tvoji problemi e se poveati, umnoavati bez kraja. I sa ljubavlju, ini to god eli, nema rizika; nema sukoba. Onda je ljubav sutina vrline. Um koji nije u stanju ljubavi, nije uope religiozni um. J. Krishnamurti 1895-1986 ivot bez ljubavi Dunost bez ljubavi ini nas zlovoljnima. Vjera bez ljubavi ini nas fanaticima. Mo bez ljubavi ini nas nasilnima. Pravednost bez ljubavi ini nas okrutnima. ivot bez ljubavi ini nas bolesnima. Nepoznat Ono to nam je potrebno da bismo bili slobodni jeste ljubav; ona ima snagu da s radou nosi breme svijeta. Rabindranath Tagore O ljubavi, O iskrena ljubavi, budi, tu, budi sada, Budi sve; svjetovi nestaju u tvom istom beskonanom sjaju, prolazni ivoti preputaju se rasplamtjeti tobom sjajnije nego hladne zvijezde: Uini me tvojim slugom, tvojim dahom, tvojom sri. Jalaludin Rumi 1207-1273 sufi Ja sam ovjek koji pripada drugom svijetu nego li je to ovaj svijet, koji moe izgledati veoma udan jer ja tvrdim da sam ja pokretan ljubavlju, da je ja osjeam cijelo vrijeme. . . Nema nita tako monije od ljubavi i misli, nikakve institucije, nikakve vlade, nikakvi izmi, nikakva sveta pisma, nikakvo oruje. . . ljubav i misao jesu jedini izvori moi. Vinoba Bhave 1895-1982 Ti jesi u svijetu, ali nisi od svijeta. . . Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Isus Krist Gdje je ljubav? Svagdje gdje nema niti trgovanja, niti straha, niti trunke interesa, gdje nema nieg drugog osim ljubavi zbog ljubavi prema ljubavi. . . Djelujte u slobodi. Djelujte kroz ljubav. Rije "ljubav" teko je razumjeti, ona nikada ne dolazi kroz ropstvo, ona dolazi kroz slobodu. Swami Vivekananda
71

Ljubav, bez elje za posjedovanjem, znajui da u krajnjem smislu nema posjedovanja: ovo je najvia ljubav. Ljubav, bez govorenja i miljenja o ja, dobro znajui da to takozvano ja jeste samo iluzija. Ljubav, bez odabiranja i iskljuivanja, dobro znajui da tako inei znai stvarati vlastite suprotnosti ljubavi: odbojnost, odvratnost i mrnju. Ljubav, obuhvaa sva bia; velika i mala, daleka i blizu, bilo na zemlji, u vodi ili u zraku. Ljubav, obuhvaa nepristrano sva osjetilna bia, a ne samo ona koja su nama korisna, ugodna ili zabavna. Ljubav, obuhvaa sva bia, bilo da su ona plemenita ili neplemenita, dobra ili zla. Plemeniti i dobri su obuhvaeni jer Ljubav prema njima tee spontano. Neplemeniti i zli su ukljueni jer su oni - oni kojima je Ljubav najpotrebnija. U mnogima od njih sjeme dobrote je moda usahlo samo zato jer je nedostajalo topline za njegov razvitak, jer je uvenulo od hladnoe u svijetu bez ljubavi. Ljubav, obuhvaa sva bia, dobro znajui da smo svi mi suputnici kroz ovaj krug egzistencije da smo svi mi obuhvaeni istim zakonom patnje. Ljubav, ali ne senzualna vatra koja bukti, pri i mui, koja nanosi vie rana nego li ih lijei - koja se sada razbukta, a sljedei trenutak biva ugaena, ostavljajui veu hladnou i usamljenost nego li je prije bila osjeana. Radije, Ljubav koja lei kao meka ali vrsta ljubav na bolesnim biima, nikada ne promjenjena u svojoj simpatiji, bez kolebanja, nezabrinuta sa bilo kojim odgovorom sa kojim se susretne. Ljubav koja je utjena hladnoa za one koji gore u vatri patnje i strasti; koja je toplina koja daje ivot onima koji su odbaeni u hladnoj pustinji usamljenosti, onima koji se tresu na hladnoi svijeta bez ljubavi; onima ija su srca postala prazna i isuena stalnim pozivima za pomo, iz najdubljeg oaja. Ljubav, koja je suptilna plemenitost srca i uma koji zna, razumije i spreman je pomoi. Ljubav, koja je snaga i daje snagu: ovo je najvia Ljubav. Ljubav, koja je od Jednog Prosvijetljenog bila nazvana osloboenje srca, najsuptilnija ljepota: ovo je najvia Ljubav. to je najvia manifestacija Ljubavi? Pokazati svijetu put koji vodi do prestanka patnje, pokazani put, utaban, i ostvaren do savrenstva od Njega, Uzvienog, Buddhe. Nyanaponika Thera - budistiki redovnik iz Njemake - THE FOUR SUBLIME STATES - Contemplations on Love, Compassion, Sympathetic Joy and Equanimity
72

Ljubav (Metta)

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed to jei, ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih nita. Kad bih na hranu siromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da se saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi. Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. --------------------Prorotva? Ona e ieznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je nae znanje, i nesavreno je nae proricanje. Kada doe to je savreno, ieznut e to je nesavreno. Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam postao zreo ovjek, odbacio sam to je djetinje. Sad vidimo u ogledalu nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. Sada nam ostaje vjera, nada i ljubav - to troje - ali je najvea meu njima ljubav. Sveti Pavao - 1 Korianima 13 - BIBLIJA Boe uini me posrednikom pomirenja tamo gdje je mrnja, dopusti mi da zasijem ljubav; i tamo gdje je uvreda, oprost; gdje je sumnja, vjeru; gdje je tama, svjetlost; a gdje je tuga, radost. O Nebeski Uitelju, podari da - ne budem toliko teio - biti utjeen koliko tjeim; - biti shvaen koliko shvaam; - biti voljen koliko volim. Jer u davanju mi dobijamo, oprataju, nama je oproteno, i umrijevi, mi se raamo u ivot vjeni. - Mi smo majka Krista kada ga nosimo u naem srcu i tijelu sa ljubavlju i istom i iskrenom savjeu. I dajemo mu roenje kroz naa sveta djela koja trebaju sjajiti drugima naim primjerom. Sv. Franjo Asiki 1182-1226 Budi ljubavi dostojan ako eli da bude ljubljen. J. W. Goethe Tvoj zadatak nije da trai ljubav, nego samo da trai i pronae sve barijere u sebi koje si ti podigao protiv toga. Jalaludin Rumi Bojati se ljubavi jeste bojati se ivota, a oni koji se boje ivota su ve tri dijela mrtvaci. Bertrand Russell 1872-1957 Nobelova nagrada 1950 Ja nisam jo volio, ipak ja sam volio voljeti...Ja sam traio to sam mogao voljeti, voljeti da volim. Sveti Augustin - CONFESSIONS
73

Ljubav je neto novo, svjee, ivo. Za nju ne postoji juer i sutra. Ona je iznad zbrke misli. Samo isti um koji zna to je ljubav, samo takav um moe ivjeti u svijetu koji je neist. Da se pronae ova nadnaravna stvar koju je ovjek neprekidno traio kroz rtvu, oboavanje, meusobne odnose, kroz seks, svaki oblik zadovoljstva i bola, je mogue samo onda kada misao doe do razumjevanja same sebe i prirodno doe do svoga kraja. Onda ljubav nema suprotnosti, onda ljubav nema sukoba. J. Krishnamurti 1895-1986 - TOTAL FREEDOM Tamo gdje ljubav vlada, nema volje za moi, a tamo gdje mo prevladava, nedostaje ljubavi. Jedno je sjena drugoga. Carl Jung - On the Psychology of the Unconciousness Naravno, ljubav prema samom sebi moe biti problematina: u svojim poetnim stupnjevima moe se oitovati kao ugaanje samom sebi i narcizam. Ali takva zbivanja mogu zapravo biti dobrodola, jer nas izazivaju da postavimo osobne granice ondje gdje do sad moda nikakve nismo odredili. . . . Bez obzira kakve sve potrebe izranjaju dok se uite poznavati i voljeti sebe, vano je da sebi date pravo izbora, samo-izraavanja i samopotovanja. Na taj ete nain iz prve ruke otkriti istinu da dok ne zavolite sebe, ne moete voljeti ni druge. Caroline Myss - ZATO SE LJUDI NE ISCJELJUJU I KAKO BI MOGLI - Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uope nije sposobna voljeti. - Istina je da sebine osobe nisu sposobne da vole druge, ali one nisu sposobne ni da vole sebe. Erich Fromm 1900-1980 Ljubav! To je sunce neprestanog sjaja, To je ptica sree, blagoslov iz raja! Ljubav nije kao slavuj tugovati, Ljubav je umrijeti, a bez uzdisaja! Omer Hajjam 1048-1122 znanstvenik i pjesnik - RUBAIJE Nemo amat, quos timet - Niko ne voli one (ljude) kojih se boji. Seneka Poetak ljubavi je da onima koje volimo dopustimo da savreno budu ono to jesu, a ne da ih mijenjamo da odgovaraju naim vlastitim zamislima. Inae mi volimo samo odraz sebe koji nalazimo u njima. Thomas Merton 1915-1968 sveenik Ja sam protiv svakog obrazovanja, svih institucija, svih vlada, svih umjetnosti koje odbacuju ljubav. Ja se protivim politiarima koji se oslanjaju na silu i ne znaju nita o ljubavi. Ako ja trebam biti uhapen zbog ovoga to govorim, neka budem stavljen u okove, jer ja vie volim umrijeti brzo od maa nego umrijeti od ei u pustinji bez ljubavi. Toyohiko Kagawa - LOVE THE LAW OF LIFE, 1929 Onaj tko voli po pravilima, malo voli. M.E. de Montaigne 1533-1592
74

Velika nada ovjeka u nadvladavanje osamljenosti povezana je sa ljubavlju i prijateljstvom. Ljubav i jest nadvladavanje osamljenosti, izlaz iz sebe u drugoga, odraz drugoga u meni i mene u drugom. Ljubav je prvenstveno personalistika zajednica, zajednica osobe sa osobom. Za bezlinu ljubav neusmjerenu ni na kakvo bie, nuan je drugi naziv. Staklena ljubav kae Rozanov. Iskvareno kranstvo dalo je povod takvoj ljubavi. . . Ljubav ne eli znati za zakone objektiviranog svijeta. Ona nadvladava osamljenost izvan granica objektiviranog svijeta i zbog toga je ona vezana sa smru. Nikolaj Berdjajev 1874-1948 to se ini iz ljubavi, dogaa se uvijek s one strane dobra i zla. Friedrich Nietzsche 1844-1900 U ljubavi sa Bogom, ja nemam preostalog vremena da mrzim zlo. Rabi'a al-'Adawiyya-roena 717 godine Ako ljubite one koji vas ljube, kakvu nagradu zasluujete i grijenici ljube one koji njih ljube. I ako dobro inite onima koji vama dobro ine, kakva e vam biti nagrada? I grijenici ine isto. . . Ljubi blinjega svoga kao samog sebe. . . Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. Isus Krist to god vie vidimo, vie razumijemo. to god vie razumijemo, to nam je lake imati samilosti i voljeti. Razumijevanje je izvor ljubavi. Razumijevanje je sama ljubav. Thich Nhat Hanh Ja shvaam da ljubav ne moe postojati kada postoji ljubomora; ljubav ne moe postojati kada postoji prianjanje. J. Krishnamurti Rije ljubav je jednostavno omotana oko nae kulture. Za mene je prava ljubav, prelazak sa moi na ljubav, i to zahtijeva ogromnu patnju. Bilo koji stvaralaki rad potie sa tog nivoa, gdje mi dijelimo nau patnju, jednostavno istu patnju ljudskog bia. I tu je stvarna ljubav. Marion Woodman - psihoanalitiar Jungovske orjentacije ivjeti u drugima, s drugima i za druge tajna je ljubavi i vjenoga ivota. Eliphas Levi Ljubav cvjeta na slobodi. Ako pokuate da je uhvatite, ona e neminovno uvenuti kao svaki cvijet koji je otkinut i stavljen u vazu. Janette Rainwater - YOURE IN CHARGE Odbaci svoju vezanost za nestvarno, i stvarnost e se ukazati estoko i njeno u isti mah. S pojavom stvarnosti pojavit e se i velika ljubav koja nije ni izbor ni neka posebna sklonost; ta ljubav nije vezanost ve snaga koja sve stvari ini vrijednim ljubavi. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 - NEKTAR BESMRTNOSTI U najdubljim duhovnim praksama, otkrivamo da je ista svjesnost i ista ljubav nerazluiva. Steven Levine
75

Svjesnost je ljubav na djelu. Nisargadatta Maharaj - Ljubav vas izvlai iz ogranienog ega, i kada se posvetite djelovanju iz ljubavi, moete ivjeti u duhu. - Ljubav se ne temelji na vaem djelovanju ili osjeanju, nego na vaoj razini svjesnosti. - Ljubav je pozornost bez prosudbi. Deepak Chopra - PUT do LJUBAVI Vezanost stvara ropstvo, dok ljubav raa slobodu. . . Kada yogini govore o nevezanosti, oni ne pouavaju nezainteresiranost, ve ue kako na ispravan i nesebian nain voljeti druge. Nevezanost ispravno shvaena, znai ljubav. Nevezanost ili ljubav mogu prakticirati jednako oni koji ive u svijetu, kao i oni koji su ga se odrekli. Swami Rama 1925-1996 Jer ljubav je pobjedonosna u napadu i nepovrediva u obrani. Koga nebo naorua ljubavlju taj uiva vjenu podrku. Lao Tse - TAO TE CHING Ljubav nije sentimentalnost, niti je to oboavanje. Ona je jaka kao i smrt. Ljubav se ne moe dosei kroz znanje; a um koji tei znanju bez ljubavi je um koji se bavi okrutnou i efikasnou. J. Krishnamurti Naa inteligencija stvorena je za istinu, a nae srce za ljubav. Eliphas Levi 1844-1911 Pitanje: Onda, zato sam bio nesretan cijelog svog ivota? Nisargadatta: Zato to niste ili duboko do samih korijena vaeg postojanja, bia. To je vae potpuno neznanje o samom sebi, koje je prekrilo vau ljubav i sreu i ini da tragate za onim to nikada niste izgubili. Ljubav je volja, volja da dijelite svoju sreu sa svima. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Prava ljubav i mrnja ne mogu postojati zajedno, jer ljubav eli drugima sreu, a mrnja nesreu. Privrenost, elja i posesivnost esto prate ljubav, ali nisu ljubav. Mogu postojati zajedno s mrnjom jer im ona nije suprotnost. Matthieu Ricard - SREA-Vodi za razumijevanje najvanije ivotne vjetine Pitao sam svoju pacijenticu: - to vi mislite, koji najvei prijestup ovjek moe napraviti u ivotu? Ona je razmislila i odgovorila: Ubojstvo drugog ovjeka. - - - Postoji vei prijestup - to je ubojstvo ljubavi - zato to prije nego li se ubije ovjeka, treba u sebi ubiti ljubav prema njemu. Ubojstvo osjeaja ljubavi je ono na emu izrastaju mnogi grijesi i nesree. S. N. Lazarev - DIJAGNOSTIKA KARME LJUBAV sebe nikada ne moe ispoljiti kroz nametanje patnje drugima. Mahatma Gandhi Vaa ljubav prema drugima je rezultat samospoznaje, a ne njegov uzrok. Nisargadatta Maharaj Ljubav se ne temelji na vaem djelovanju ili osjeanju, nego na vaoj razini svjesnosti. Deepak Chopra - PUT do LJUBAVI
76

Misao se vidi kao rije; Rije se vidi kao djelo; Djelo postaje navika; Navike postaju karakter. Stoga pazite na svoju misao brino, neka izvire iz ljubavi roene iz razumijevanja za sve to ivi. Buddha Umijee ljubavi postala je gotovo izgubljena vjetina, ali ovjek koji potuje duhovne zakone zna kako je mora opet zadobiti. Florence Scovel Shinn IGRA IVOTA Sve, sve to ja razumijem, ja razumijem samo zato jer volim. Lav N. Tolstoj 1828-1910 Ljubav je najvia motivacija koju ovjek moe koristiti u svom univerzalnom uzdizanju. Ali ljubav bez istine, ljepote i dobrote, je samo prekomjerna osjeajnost, filozofska greka, i psihika iluzija, duhovna obmana. THE URANTIA BOOK Ja ti nudim mir Ja ti nudim ljubav. Ja ti nudim prijateljstvo. Ja vidim tvoju ljepotu. Ja ujem tvoje potrebe. Ja osjeam tvoje sjeaje. Moja mudrost tee iz Najvieg Izvora. Ja pozdravljam taj Izvor u tebi. Radimo zajedno za jedinstvo i ljubav. Mahatma Gandhi 1869-1948 - kad je posrijedi Zakon ljubavi jer izgubi li dodir s mudrou svojega srca, sve je ostalo uzaludno; ako voli, nita ti vie nije potrebno. Ti e zakoni osloboditi ljubav zatoenu u tebi da bi se prelila u svijet u radosnom sluenju za ope dobro. Dan Millman - ZAKONI DUHA Jednostavne, duboke istine za uspjean ivot Bez ljubavi, dobrohotnost postaje egoizam, a muenitvo se pretvara u duhovnu oholost. Martin Luther King, mlai 1929-1968 Neete upoznati radost Ljubavi sve dok bude mrnje u vaim srcima. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA - Svjetionik i luka, 1946 Ako izaete na ulicu i paljivo pogledate unutranjim pogledom moete osjetiti da je ogroman broj ljudi spreman da proda svoju duu, tj. spreman da se divi i klanja novcu, umu, slavi, ljepoti ali ne i ljubavi. S. N. Lazarev - DIJAGNOSTIKA KARME Gdje je ljubav odsutna, prisutni su strah, osuivanje i nasilje. Gary Zukav - DUA DUI - Poruke iz srca Sama ljubav je konstantna; mijenja se samo tijelo od kojega tu ljubav oekujemo. Gerald Jampolsky - LJUBAV UMJESTO STRAHA
77

Promatrajui zaljubljene osobe kako gledaju jedna na drugu, vidimo da one zapravo gledaju jedna kroz drugu. Zaljubljene u neku ideju, ideal, emociju, koju u sebi nose. Zaljubljenost nije toliko zaokupljenost drugim, koliko svojim odrazom u drugom. Imamo potrebu biti potrebni. Drugog trebamo, jer je drugi otjelovljenje naih potreba. . . . . - No, nije to stvar samo tog trena, ve je to susret dugo iekivan. Dua naa makar toga i ne bili svjesni dugo je meditirala taj pogled i ekala ga. Od najranijeg djetinjstva na njoj se taloila njegova slika. U trenutku stvaranja, Bog nas je svojom ljubavlju ranio ranom, koju samo njegova ljubav iscjeljuje. Platon 347-427 prije nove ere Kad je Bog stvorio ovjeka, u duu mu je utisnuo sebi ravno, poduzetno, neprolazno remek-djelo. To se velianstveno djelo jedino moglo nalaziti u dui, a dua nije mogla biti nita drugo nego djelo Boje. Njegova priroda, njegovo bie i Boanstvenost, sve je to ovisilo o dijelu unutar due. Blagoslovljen, blagoslovljen Bog zbog svojeg djela u dui i jer voli svoje djelo! To je djelo ljubav, a ljubav je Bog. Bog voli sebe i svoju prirodu, bie i Boanstvenost, i kroz ljubav prema sebi voli sva stvorenja, ne kao stvorenja, ve kao Boga. Ljubav koju Bog nosi u sebi sadri ljubav prema cijelom svijetu. Meister Eckhart 1260-1328 Jednog dana upitao sam Uitelja (op. pr. Paramahansa Yoganandu): "Gospodine, kako treba voljeti ljude?" "Najprije mora voljeti Boga" odgovori mi on, "Tada s Njegovom ljubavlju voli ostale. Kad voli ljude zbog njih samih, a ne kao oitovanje Boga, moe se vezati za njih". Drugom nam je prilikom rekao o ljubavi: "Ljudska je ljubav posesivna i osobna. Boanska je ljubav uvijek neosobna. Da bi se predanost razvila na pravi nain, i da bi se zatitila od kvarenja posesivnom ljubavlju, bolje je ne traiti Boga iskljuivo zbog Njegove ljubavi sve dok ovjek visoko ne uznapreduje. Traite Ga prije svega zbog Njegova blagoslova". J. Donald Walters (Swami Kriyananda) THE SHORTENED PATH - Autobiography of a Western Yogi, 1981 Nema te potekoe koju dovoljno ljubavi nee pobijediti. Nema te bolesti koju dovoljno ljubavi nee iscijeliti. Ni vrata koja dovoljno ljubavi nee otvoriti. Ni ponora koji dovoljno ljubavi nee premostiti. Ni zida koji dovoljno ljubavi nee sruiti. Ni grijeha koji dovoljno ljubavi nee iskupiti. Nije vano koliko je nevolja strana, a izgledi beznadni. Koliko je zapetljana ta velika greka. Dovoljno ljubavi rijeit e sve. Pa, ako moete dovoljno voljeti, bit ete najsretnija i najmonija osoba na svijetu. Emmet Fox 1886-1951
78

Ovaj svijet nije drugo nego kola ljubavi; nai odnosi. . ., djecom i roditeljima. . . sveuilite su na kojem bismo trebali nauiti to su prava ljubav i predanost. Swami Muktananda Jedina vana stvar kada budemo odlazili, bit e tragovi ljubavi to emo ih ostaviti za sobom. Albert Schweitzer Velika srca vole, mala trae da budu voljena. Rabindranath Tagore Vrlo je vano voljeti druge, ali je jednako tako vano pomoi i drugima da nas vole! Nepoznat? Drugom ne moete nanijeti zlo svojim mislima, ve iskljuivo Sebi. Ako su vam misli ispunjene ljubavlju, pogodite tko e od toga imati koristi.Vi! James Ray Inteligencija prirode djeluje nenaporno i lako... uz bezbrinost, sklad i ljubav. A kada njegujemo sklad, radost i ljubav, i mi emo nenapornom lakoom stvoriti uspjeh i dobru sreu. Deepak Chopra - SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPJEHA Praktini vodi za ostvarivanje vaih snova Mo stvarne ljubavi uvijek tei da ispolji finije elemente uma, karaktera i ivota. Mo ljubavi, ako je istinska, stalna i jaka, tei da sve pobolja u ljudskom ivotu. Christian D. Larson Neka svatko od vas dosegne kontrolu govora to je obino bio va cilj, ali veoma rijetko vae dostignue, i sjeti se da je u kontroli govora najmoniji faktor srce ispunjeno ljubavlju. Neobuzdani i grub govor, naklapanje i ogovaranje ispunjeno mrnjom, okrutne aluzije, sumnja, pripisivanje pogrenih i zlih motiva osobama ili ljudima, i razmimoilaenje u stavovima je odvojilo mnoge razliite nacije u svijetu, to je tako danas raireno i to je svijet dovelo do dananje nesretne situacije. . Veoma je lako skliznuti u iste navike govora i miljenja koje nalazimo u naoj okolini, i prepustiti se sudjelovanju napadanja (okrivljivanja) u duhu mrnje. Paljivo se uvaj ovoga i nemoj nita govoriti to bi moglo upaliti mrnju i sumnju u vezi bilo koje rase, osobe, bilo koje grupe, ili bilo kojeg voe grupa ili nacija. Ti e se morati uvati sa panjom, tako da ak i u obrani onoga to ti osobno ili nacionalno podrava ti sebe ne prepusti mrnji i tako prekri zakon ljubavi jedini zakon koji istinski moe spasiti svijet. Moda e klju tvoga uspjeha u ovom pravcu biti UTNJA ISPUNJENA LJUBAVLJU. . . Istinsko sluenje je spontani poticaj srca ispunjenog ljubavlju i intelgentnog uma, to je rezultat bivanja na pravom mjestu i ostajanja na istom: to nastaje neizbjenim prilivom duhovne snage, a ne napornom aktivnou na fizikom planu: to je posljedica istinskog ovjekovog bia - Bojeg Sina, a ne posljedica njegovih promiljenih rijei ili djela. Alice Bailey - A TREATISE ON WHITE MAGIC, 1934
79

Razumije se da je ljubav sadrana i u drugim putevima koji vode osloboenju, ali je ljubav, sama po sebi, najljepi i najdelotvorniji put. Njene su osobine portvovanost i radost. . . - Proiavajuem i oslobaajuem dejstvu ljubavi nema premca. Meher Baba - RAZGOVORI U sufizmu, um je rastegnut do toke da ti postane skoro lud za voljenim. . . Na putu dhyane ili zena, uope nema izgaranja jer nema pretpostavke o Bogu. I to nije pitanje ljubavi. ovjek zena je pun ljubavi, ali on nije prakticirao ljubav; to je dolo kao sporedni proizvod njegovog ostvarenja. On je jednostavno ostvario svoje vlastito buddhastvo. Tu nema pitanja o drugome, o Bogu u nekom raju.On je jednostavno dosegao svoj vlastiti centar ivota, i bivajui tu on eksplodra u ljubavi, u samilosti. Njegova ljubav dolazi nakon prosvjetljenja, to nije metod za prosvjetljenje. Ali za sufije, ljubav je metod. Zato to je ljubav metod, to ostaje dio uma. Napor na putu zena jeste ii iznad uma, dosei ne-um, biti potpuno prazan od svih misli, ukljuujui i ljubav. Osho Roeni smo da ivimo u ljubavi koja proimlje cijeli ivot. M. Woodman Dua je skrivena svjetlost. Kada je zanemarimo, ona tamni i gasi se, ali kad se u nju dolije sveto ulje ljubavi, ona se zapali poput besmrtne svjetiljke. Hermes Trismegistos - Tko povrjeuje druga iva bia, neka zna da je odmetnik. Dobra volja prema svim ivim biima jeste prava religija: njeguj u srcu bezgranino dobru volju za sve to ivi. - Tvoj duh ne smije biti pokretan, niti zle rijei smiju potei sa tvojih usana, mora biti milostiv, srcem punim ljubavi, bez skrivene zlobe, u mislima ak i zle treba obuhvatiti ljubavlju, mislima ljubaznim, dubokim i bezgraninim, oien od sve mrnje i ljutnje. Tako trebaju da rade moji sljedbenici. - Sva bia tee ka srei zbog toga iskazuj samilost prema svima. Mrnja se nikad ne odstranjuje mrnjom, mrnja se odstranjuje ljubavlju. Ovo je drevni zakon. Buddha Neka tvoja ljubav tee prema univerzumu, do njegovih visina, njegovih dubina, njegovog irokog dometa, bezgranina ljubav, bez mrnje ili neprijateljstva. Zatim dok ti stoji ili hoda, sjedi ili lei, sve dok si ti budan, stremi tome sa jednousmjerenim usredotoenim umom; Tvoj ivot e donjeti raj na zemlju. Postoji osloboenje srca ljubavlju; esto mu se posveuje odmjerena panja - ovo je spreavanje nastajanja ljutnje koja jo nije nastala, i spreavanje uveanja i snaenja ljutnje koja je ve nastala. Buddha - SUTTA NIPATA Ukusno ili bezukusno, malo ili mnogo, mogue je pojesti sve to je pripremljeno s ljubavlju. Zaista, ljubav je najbolji ukus. Buddha
80

BUDDHA I KURTIZANA Buddha i njegovi uenici doivjeli su neobian dogaaj koji je njegove uenike nakratko zbunio po pitanju karaktera njihova Uitelja. Buddha i njegovi uenici bili su zavjetovani na celibat i odrekli su se tjelesne ljubavi. Pa ipak, dok se slavni Buddha sa svojim uenicima jednog dana odmarao u svjeoj sjeni stabla, prila mu je kurtizana, privuena sjajnim tijelom i licem Uitelja. im je ugledala nebesko lice Buddhe, zaljubila se u njega i rairenih ruku pojurila prema njemu kako bi ga zagrlila i poljubila kliui: "O divni Blistavi, volim te!" Uenici u celibatu zaprepastili su se uvi Buddhin odgovor kurtizani. Rekao je: "Voljena, i ja tebe volim. Ali, sada me ne diraj. Ne jo". Kurtizana je odgovorila: "Naziva me voljenom i meni si voljeni. Zato onda ne doputa da te dodirnem?" Buddha je odgovorio: "Voljena, ponovno ti govorim da u te dodirnuti kasnije; ne sada. Tada u dokazati svoju ljubav prema tebi". Uenici su bili osupnuti, uvjereni da se Uitelj zaljubio u tu kurtizanu. Kad je Buddha, godinama nakon toga, meditirao sa svojim uenicima, odjednom je uskliknuo: "Moram poi! Zove me moja voljena, kurtizana. Potreban sam joj odmah. Moram ispuniti obeanje koje sam joj dao". Uenici su pojurili za svojim Uiteljem u nadi da e ga nekako spasiti iako se doimao ludo zaljubljenim u kurtizanu. Buddha je u pratnji svojih zabrinutih uenika stigao do drveta pod kojim je prije upoznao kurtizanu. Ona je leala ondje, a njezino lijepo tijelo bilo je prekriveno zagnojenim, smrdljivim ranama boginja. Uenici su ustuknuli te ostali podalje od nje, ali Buddha je zagrlio njezino tijelo u raspadanju, uzeo ga u naruje poput djeteta te poloio njezinu glavu na svoje krilo apui joj: "Voljena, doao sam dokazati svoju ljubav prema tebi i ispuniti obeanje da u te dodirnuti. Dugo sam ekao da dokaem svoju istinsku ljubav jer te volim kad su te svi drugi prestali voljeti. Dodirujem te kad te se tvoji prijatelji u dobru vie ne usuuju dodirnuti". Tako govorei, Buddha je iscijelio kurtizanu i pozvao je, proienu od svih tjelesnih udnji, da se pridrui njegovom redu. Buddha je kazao: Istina je, Simha, da ja negiram djelovanja, ali samo ona koja vode zlu u svijetu, kroz misli ili postupke. Istina je, Simha, da ja propovijedam ieznue, ali samo iskorjenjivanje ponosa, udnje, zlih misli i neznanja, a ne opratanja, ljubavi, milosra i istine. Buddha 483-563 pr.n.ere Moje ruke obuhvaaju sve stvoreno sa dubokom simpatijom, jer razumijem na najdublji mogui nain da spoznati sve ne znai samo opratati svima, nego sve voljeti. Paul Brunton 1898-1981 A SEARCH IN SECRET INDIA Ako bi mi mogli itati tajnu povijest naih neprijatelja, onda bi pronali u ivotu svake osobe dovoljno tuge i patnje da ukloni svako neprijateljstvo. Henry W. Longfellow 1807-1882
81

Oprosti da oslobodi u sebi sile ljubavi. Martin Gray Vi se plaite onih kojima ne opratate. I nitko ne moe dosegnuti ljubav dok je uz njega strah. TEAJ O UDIMA Ispitajmo naa vlastita srca i uinimo da budu ispravna prije nego li kritiziramo ili osudimo svoje susjede. Ida Scott Taylor Osjeaj ogorenja i povrijeenosti povezan je s opratanjem sebi, a ne nekome drugome. Louise L. Hay - MO OZDRAVLJENJA JE U NAMA Opratanje samome sebi jedini je nain iscjeljivanja nepovezanosti due, uma i tijela; ono nam omoguuje iscijeliti se na svim razinama. Dr. Carol Ritberger - ISCJELJENJA SE DOGAAJU - uz vau pomo Opratanje je najvii, najljepi oblik ljubavi. Zauzvrat ti e primiti neizrecivi mir i sreu. Robert Muller Tri jednostavne stvari: istina, opratanje i ljubav prema sebi. Uz pomo tih triju stvari cijeli e se svijet iscijeliti i vie nee biti mentalna bolnica. Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI Opratanje iz ljubavi u potpunosti prevazilazi opratanje iz milosra. THE URANTIA BOOK Prema opratanju ego ima podijeljeni odnos-savjetuje nas: "Oprosti, ali ne zaboravi" - odailje stvarno dvostruku poruku. "Nemoj oprostiti potpuno, ne zaboravi prolost, inae e se uiniti ranjivim". Nedostatak volje za opratanjem je "pogonsko gorivo" ega. On treba stalno osuivanje, budui da njegovo preivljavanje ovisi o uvjerenju u realnost krivnje-a ne stvarnost opratanja. Ego prakticira jednu vrstu "pseudo-opratanja". . . koje samo pojaava krivnju jer odailje dvostruku poruku koja stalno odrava razdvojenost izmeu "krivog" i "nevinog". Moram zaista sve moi prihvatiti, svemu oprostiti i pokloniti ljubav i svemu rei DA, kako bi u sebi doivio taj savreni osjeaj cjeline. Gerald G. Jampolsky DOVIENJA KRIVNJI - Oslobaanje straha kroz opratanje Bez iskrenosti, samo-oprotenje je psiholoki hokus-pokus. Pravilo glasi: sebi zapravo ne moete oprostiti sve dok ne sagledate greku iz prolosti i nazovete je pravim imenom. - Na kraju je upoznao mo ljubavi. I mo ljubavi mu je otkrila da se udo doista zbilo; oprostio je sebi. Lewis B. Smedes - OPROSTITI I ZABORAVITI Oprata se onoliko koliko se ljubi.- - - Majino srce je duboki ponor na ijem e dnu uvijek nai oprost. Honore de Balzac 1799-1850 Neete znati za mir dok ne otkrijete kako oprostiti sebi, kako oprostiti drugima i dopustite drugima da oproste vama. Dorothy Rowe - Kad oprostite sebi, poet ete prihvaati sebe i poet e rasti vaa ljubav prema sebi. To je vrhunsko opratanje - kad konano oprostite i samome sebi. Izvedite in moi i oprostite sebi za sve ono to ste uinili u dosadanjem ivotu. Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI
82

Sada, trebamo postaviti pitanje to je to ljubav? to ti misli to je to? Ti voli svoje roditelje, a tvoji roditelji vole tebe. To je ono to oni govore, i to isto ti govori. Da li smo na opasnom terenu? Jesmo li? Moje pitanje je, da li te vole? Ne odgovaraj. Ako te oni vole, onda e se pobrinuti od samog trenutka kada si roen da ne bude uvjetovan, da cvijeta, zato jer si ljudsko bie. Ako ti ne cvijeta, onda si uhvaen u svijetu, ti unitava druga ljudska bia. Ako te tvoji roditelji vole, onda e se pobrinuti da bude dobro obrazovan, ne samo tehnoloki da dobije posao, nego iznutra tako da nema sukoba i ne bude ubijen u ratovima. Sve je ovo ukljueno kada volim moju ker ili sina. Ja ne elim da moj sin bude obrazovan i za dvadeset godina bude raznesen u komade, i onda dobije mramornu plou ili kri zabijen u truleem polju. Ja ne elim da on bude samo dobar biznismen, koji zarauje mnogo novca. Ili da postane odlian specijalista koji izvani moe tu i tamo pomoi-gradei bolje mostove, da postane bolji doktor, da spravlja bolje ljekove. Zbog ega? Onda to je ljubav? to misli to je to? Doi do toga! Zar za tebe nije vano to otkriti? Molim. Zar nisi elio to otkriti dok si promatrao ljude oko sebe, roditelje, djedove, prijatelje, cijeli svijet oko sebe? Svi oni koriste rije ljubav, i ipak se svaaju, postoji nadmetanje, spremni su unititi jedni druge. Da li je to ljubav? to ti osjea? Govori o tome. to je za tebe ljubav? Ja sam siguran da mnogo koristi rije ljubav? to to znai. Tebi je poznata rije mrnja, znaenje te rijei. Ti poznaje te osjeaje, zar ne? Antagonizam, ljutnja, ljubomora-sve je to dio mrnje zar ne? ak je i nadmetanje dio mrnje. U redu? Tako ti zna to znai mrziti ljude, i to moe dobro opisati rijeima. Sada. Da li je ljubav suprotna od toga? Ja nekoga volim, a nekoga mrzim. Ali ako si ti ispunjen ljubavlju moe li onda nekoga mrziti? Moe li neto ubiti, ubijati ljude, bacati bombe, i initi sve ostalo to se dogaa u svijetu? J. Krishnamurti Cilj teaja nije poduavati o znaenju ljubavi, jer to se ne moe nauiti. Cilj je odstraniti blokove koji koe svijest o prisutnosti ljubavi koja je vae prirodno nasljee. Suprotnost ljubavi je strah, ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti. . . Znanje je istina, pod jednim zakonom, zakonom ljubavi ili Boga. . . Grijeh se definira kao "nedostatak ljubavi". Kako postoji jedino ljubav, Duh Sveti grijeh smatra pogrekom koju treba ispraviti, a ne zlom koje treba kazniti. . . Mi "volimo" druge kako bi i sami neto dobili. To, ustvari, u svijetu snova predstavlja ljubav. Ne postoji vea pogreka od toga, jer ljubav nije sposobna neto traiti zauzvrat. . . . Tvoj um moe biti zaposjednut iluzijama, ali duh je vjeno slobodan. Ukoliko um opaa bez ljubavi, on opaa praznu koljku i nije svjestan duha koji boravi unutra. TEAJ O UDIMA - www.acim.org

Kao to mrak bjei pred svjetlom, tako i najopasniji grijeh uzmie pred ovjekom koji zrai ljubavlju. Tiruvalluvar 9. Stoljee - pjesnik, tkalac i svetac iz Indije
83

Ako je Newton otkrio zakon gravitacije, to ne znai da je on njegov vlasnik i mogu ga rabiti samo njegovi potomci. Zakoni postoje bez izumitelja. Zakoni udorednosti i ljubavi prema Stvoritelju postoje i bez religije. Izumitelji i osnivai religije jednostavno to tajno ine javnim. S. N. Lazarev-DIJAGNOSTIKA KARME (11. knjiga) Ljubav je prvoroena, uzvienija od bogova, Oeva i ljudi. Ti, O Ljubavi, jesi starija od svih, sveobuhvatna moi. Tebi mi odajemo potovanje! Via od prostora zemlje i raja, ili od voda i Vatre, O Ljubavi, starija od svih, sveobuhvatna moi. Tebi mi odajemo potovanje! U mnogim oblicima dobroga, O Ljubavi, ti pokazuje svoje lice. Garantiraj da ovi oblici mogu doprijeti u naa srca. Atharva Veda 9.2.19-20, 25 Ako bi se doista okrenuli svijetu kakav jest, s punom panjom, otkrili bi neto beskrajno vee, nego to je to bilo koja filozofija, vee nego bilo koja knjiga na svijetu, vee nego bilo koje uenje, vee nego bilo koji uitelj. J. Krishnamurti Sve to moe spoznati umom pripada umu, ali ne ti sam. Nisargadatta Maharaj To je rijetki dar da se susretne ljudsko bie u kojem se ljubav - a ovo znai Bog - tako silno ispoljava. Ona odbacuje teoloku oholost kao i pobonu izolaciju. Ona je via nego pravda i via od vjere i nade. To je sama prisutnost Boga Samoga. Jer je Bog ljubav. I u svakom trenutku stvarne ljubavi mi boravimo u Bogu i Bog u nama. Paul Tillich - MO LJUBAVI Ja, koji sam beskonaan, traim beskonana djela - to jest, beskonano savrenstvo u ljubavi. Sveta Katarina Sienska u razgovorima sa Bogom

Najosnovnija vrsta ljubavi, koja lei u osnovi svih tipova ljubavi, jest bratska ljubav. Pod tim pojmom podrazumijevam osjeaj odgovornosti, brige, respekta, kao i poznavanje svakog drugog ljudskog bia, i elju da se unaprijedi njegov ivot. To je vrsta ljubavi o kojoj govori Biblija kad kae: Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe. Bratska ljubav je ljubav koja obuhvaa sva ljudska bia: ona je karakterizirana upravo odsustvom ekskluzivnosti. Ako sam razvio sposobnosti za ljubav, ne mogu a da ne volim svoju brau. Bratska ljubav ostvaruje doivljaj jedinstva sa svim ljudima, doivljaj ljudske solidarnosti, ljudskog izmirenja. Bratska se ljubav zasniva na doivljaju da smo svi jedno. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI
84

Bog je ljubav. I onaj tko boravi u ljubavi boravi u Bogu, i Bog u njemu. (1 Ivan 4:16). Koji je put nazad stvarnoj ljubavi? Ako podignemo svoj duhovni pogled prema sjajeem svjetlu, sve-proimajuem zvuku i finom pulsiranju Boga koji oivljava na cijeli unutarnji i vanjski univerzum, onda se budimo u svojoj Vrhunskoj Prirodi ljubavi. Ako neprekidno smireno promatramo svoj slabaan, spori i mekan dah koji se uzdie kroz nosnice do skrivenog prebivalita Boga - vrha glave postajemo jedno sa tom ljubavi, i bivamo uvreni u istinskoj ljubavi. I to je svrha duhovnog vjebanja: da se sjetimo i ostvarimo da: Iz blaenstva (ljubavi) smo roeni, u blaenstvu ivimo i u blaenstvo emo se vratiti (Taittirya Upanishad 3:6:1). Zbog ovoga ljudi idu u arame, samostane ili duhovna sklonita - Samostan je mjesto gdje netko odlazi da naui umjetnost ljubavi (Sveti Tomas Akvinski). Zbog toga ljudi isto tako uvijek trae vodia, duhovnog uitelja, otjelovljenje besprijekorne istote, koji ih moe pouavati to je to stvarna ljubav. Ali gdje zapoeti? Mi obini ljudi smo tako neoplemenjeni, sebini i zaprljani, kako se momo nadati dostizanju finog vrhunca iste ljubavi Isusa, Bude ili Ramakrishne? Odgovor je ovo: pod pravim okolnostima, bilo koja vrsta ljubavi moe voditi Bogu - zbog ovoga duhovni uitelj pouava kako preusmjeriti svoj ljubavni-poriv prema Bogu. Mnogo primjera je bilo u mnogim religijama. U Indiji je Tulsidas bio opsesivno vezan za svoju enu Ratna, koja je jedan dan rekla: Ako bi mogao imati istu ljubav prema Bogu koju ima prema meni! Ova primjedba je poela stvarati znaajne promjene u svjesnosti Tulsidasa; uskoro je realizirao Boga i postao poznat kao veliki svetac i pjesnik, koji je napisao, izmeu mnogih drugih velikih djela, i jednu verziju Ramayane. U Izraelu, Marija Magdalena je imala prekomjernu ljubav prema mukarcima, ali nakon to se susrela sa Gospodinom Isusom, postala je potpuno preobraena, oiena od svih svojih grijeha, i postala najistaknutija enska uenica Isusa. Kasnije je bila prvo ljudsko bie koje je susrelo uskrsnulog Isusa Krista i tu je dobru vijest prenijela drugima. Nema ljubavi koja je tako neista ili bezvrijedna, kada je koristi da dosegne Boga. U Upanishadama je bilo reeno: Kako bijednik voli svoj novac, kako mlada voli svoga mladoenju, kako pijanica voli svoje vino, ti bi trebao voliti Boga. Tako, sljedei put kada bude osjeao uroeni poriv da voli, koji te naslijepo vodi prema najbliem objektu ili osobi, za privremeni, kratkotrajni osjeaj zadovoljstva, sjeti se Boga u svom stianom i sporom dahu, i ponudi mu poniznu molitvu: O Boe, Ja se molim Tebi, uini me ludim od ljubavi prema Tebi i samo Tebi. I kontempliraj o ovim rijeima koje je rekao Swami Vivekananda u jednom svom predavanju: U naem jeziku postoji izreka: Ako elim biti lovac, ja u loviti nosoroga; ako elim biti pljaka, ja u pljakati kraljevsko bogatstvo. Od kakve je koristi pljakanje prosjaka ili lovljenja mravi? Tako, ako eli voljeti, voli Boga. Swami Sarveshwarananda Giri
85

U ljubavi nema bolne reakcije; ljubav donosi samo reakciju blaenstva; ako ne donosi, to onda nije ljubav; to onda pogreno zamjenjuje neto drugo za ljubav. Kada uspije da voli svog mua, svoju enu, svoju djecu, cijeli svijet, univerzum, na takav nain da nema reakcije bola i ljubomore, nema sebinih osjeaja, onda si u podobnom stanju da ne prianja. . . Mi volimo Boga ne zato jer Ga stvarno elimo, nego zato jer nam je potreban za nae sebine ciljeve. Ljubav je neto apsolutno nesebino, neto to ne misli o niemu osim velianja i oboavanja objekta kojemu smo poklonili svoje osjeaje. To je svojstvo koje se klanja i oboava i nita ne trai zauzvrat. Samo voljeti je jedini zahtjev koji zahtjeva istinska ljubav. . . Samo onda ovjek voli kada otkrije da objekt njegove ljubavi nije, bilo koja niska, smrtna stvar. Samo onda ovjek voli kada otkrije da objekt njegove ljubavi nije gruda zemlje, nego istinit Sami Bog. ena e voljeti mua vie kada misli da je mu Sam Bog. Mu e voljeti enu vie kada zna da je ena Sam Bog. Ona majka e voljeti djecu vie koja misli da su sama djeca Sam Bog. ovjek e voljeti svog najveeg neprijatelja kada zna da je sam neprijatelj Sam Bog. Onaj ovjek e voljeti svetog ovjeka, koji zna da je sveti ovjek Sam Bog, i takav ovjek e isto tako voljeti najnesvetijeg od ljudi, jer on zna pozadinu najnesvetijeg od ljudi, da je ak i On, Gospod. . . Odsutnost misli o sebi jeste sutinska karakteristika ljubavi prema Bogu. Danas je religija postala samo hobi i moda. Ljudi idu u crkvu kao stado ovaca. Oni ne prihvaaju Boga jer Ga trebaju. Veina ljudi jesu nesvijesni ateisti koji samozadovoljno misle da su poboni vjernici. Svi slabi i nerazvijeni umovi u svakoj religiji ili zemlji izraavaju samo jedan nain voljenja svog vlastitog ideala, to jest, mrzei svaki drugi ideal. . . Pogreno je misliti da fanatizam ikada dovodi do razvoja. Ba suprotno: to je unazaujui imbenik koji uzrokuje bijes, mrnju i ratove meu ljudima i koji ih ini nesuosjeajnima. - - - Fanatik je budalast i bezosjeajan i nikad ne uspijeva ispraviti svijet niti se sam proistiti i usavriti. . . Ne smijemo biti fanatici niti jedne vrste, jer fanatizam je suprotnost ljubavi. Swami Vivekananda

Mnoge su zloine poinili ljudi u ime Boga Ljubavi, pokretani tom nonom morom praznovjerja; budi zato jako paljiv da niti traga od toga ne ostane u tebi. Alcyone Fanatizam jednog iskrenog vjernika koji misli da zna, stvara vie zla nego udrueni napori dvije stotine nitkova.
Anthony de Mello 1931-1987 (katoliki sveenik) - SVJESNOST

Mjera ovjekove istine je mjera njegove ljubavi, a Istina je daleko od onoga iji ivot nije upravljan Ljubavlju. Netoleran -tni i oni koji osuuju, ak i ako oni propovijedaju najviu religiju imaju najmanju mjeru Istine. James Allen 1864-1912
86

Kada se duhovne sile prenose od uitelja do uenika, mogu biti prenijete jedino putem ljubavi. Ne postoji nikakav drugi medij koji bi ih mogao prenijeti. Svaki drugi motiv, poput dobitka ili slave, istoga bi trenutka unitio medij koji prenosi. Stoga sve mora biti uinjeno iz ljubavi. Swami Vivekananda Veliina je pravoga duhovnog uitelja u tome to je njegova ljubav tako velika da nema niega to ne bi uradio da nam pomogne izmijeniti navike i vratiti se u svoj pravi dom. Uinit e sve da bi nas natjerao da shvatimo. Kada nam je teko, podrava nas i izraavajui suosjeanje s ljubavlju i njenou, blagoslivlja nas svojom milou. Zaista se rtvuje, - rtvuje svoj osobni ivot, zdravlje, vrijeme, sve. Ima samo jedan cilj: razgorjeti u svakome od nas onu boansku ljubav koja e, kada se razgori, izdignuti duu iznad fizikog tijela na vie razine. . . Ta je ljubav ista, ona nas osvjetljava. Upravo nam ta ljubav pomae u duhovnom razvoju. Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI Ramana Maharshi posjeduje udnovatu mo da u srcu svakog ovjeka probudi ljubav prema sebi; ta predanost uzdie njegove uenike, podiui stupanj njihovog ivota u nesagledivoj mjeri, omoguujui im dodir sa najistijim oblikom ove mone energije koja je moda stvaralac univerzuma. Ljubav i oboavanje sveca ne posjeduju ni jednu od runih osobina obine ljubavi, kao to su ljubomora, posesivnost, iskljuivost, podleganje arima vanjske pojavnosti, neizvjesnost i obmanjivost i konano, ali ne i najbeznaajnije, bol odvojenosti od objekta ljubavi. Ljubav i oboavanje Uitelja ne trae nita zauzvrat. Mouni Sadhu 1897-1971 U DANIMA VELIKOG MIRA (IN DAYS OF GREAT PEACE) Radei s duhovnim prijateljem uimo voljeti na otvoren nain voljeti i biti voljeni bezuvjetno. Nismo navikli na tu vrstu ljubavi. To je ono to svi elimo, ali to nam je svima teko dati. I sama sam nauila kako voljeti i biti voljena gledajui svog uitelja. Pema Chodron - MJESTA KOJA VAS PLAE - Vodi za neustraivost u tekim vremenima
Kada postane svjestan tiine, to je trenutno i stanje unutarnje budnosti. Ti si prisutan. Ti si iskoraio van tisuugodinjeg ljudskog kolektivnog uvjetovanja. Eckhart Tolle - TIINA GOVORI

Okreni svoju panju od rijei prema tiini i ti e je uti. Razumi da um ima ogranienja: da bi se izdigao iznad njega mora pristati na tiinu. - U miru i tiini oklop "ja" se rastvara i unutarnje i vanjsko postaju jedno. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Postoji stanje kada rijei prestaju i tiina prevladava. Istinska tiina znai prebivati u Sebstvu. Ramana Maharshi
87

elja Tiine
Neu vam poeljeti sreu, jer ljudi o srei razmiljaju razliito. Umjesto toga poeljet u vam tiinu, jer tiina u dubini vae svijesti je mjesto na kojem nastaje srea. Mogao bih vam poeljeti mir (da, to vam od sveg srca elim!), ali kako ete ga postii ako ne poznate tiinu koja se nalazi u vama? Jer, mir prati tiinu kao jutro Sunce. Treba vam snaga da svladate sve prepreke i nedae koje vas oekuju! Ali, snagu vam nitko ne moe dati, ako ju vi sami ne pronaete. I ona se nalazi na tihom mjestu u vaoj dui, na mjestu kojeg uporno traite. Ne pada mi na pamet da vam poelim mnogo novaca, jer to jo nikoga nije usreilo. Umjesto toga elim vam obilje tiine, jer tiina je mjesto iz kojeg sve drugo nastaje. Cijeli je svemir stvoren iz tiine. Traite tiinu, tihi izvor u sebi samima, a ostalo e vam biti dano. Moda elite mudrost za sebe? Nije mogue biti mudar, a ne poznavati tiinu u sebi. ivotne radosti i veselja ste eljni? To su plodovi koji rastu na stablu vaeg ivota, a tiina u vama je korjenje tog stabla. Bilo bi lijepo poeljeti vam zdravlje, a da to ne bude prazna elja. Isti korijen tiine koji hrani vaa postignua i donosi vam radost, hrani i odrava vae tijelo. Sluajte svoje tijelo jer ono vam stalno apue. elim vam dovoljno tiine da ujete taj apat. I na posljetku, najvea od svih elja , elja da u vaem srcu ivi ljubav. A, to je ljubav ako ne na najdublji korijen? Kako emo ljubav nazvati bilo ijim imenom, ako ona ne see duboko, duboko do samog izvora koji spaja sve ljude i sva iva stvorenja ovoga svijeta? Da biste voljeli, isto, iskreno i stvarno, morate poznavati tiinu vlastitog srca. Iz tiine i nesagledive dubine ljudske due, nastaju srea, mir, snaga, obilje, mudrost, radost i zdravlje Taj izvor, ta tiina, to je ljubav kojoj jo nismo dali ime. Jer ljubav, kao i istina, ljepota ili suosjeanje, nemaju imena, roda, spola, rase ili nacionalnosti. Ljubav je sila koja nas najvie spaja u tiini. Zbog toga vam iz sveg srca elim upravo to: tiinu. (Izvornik sa interneta; Blog jednog Adriana)?
88

Jedini put potpunog spoznavanja nai emo u inu ljubavi: taj in nadilazi misao, on nadilazi rijei. On je smiono uranjanje u doivljaj sjedinjenja. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Kako iskazati tiinu, a ne naruiti je, pravo je umijee. D.T. Suzuki 1870 -1966 - zen uitelj Samo u dubokoj tiini odbacujemo koncepte. Rijei i jezik se bave samo konceptima, i ne mogu dosegnuti Stvarnost. Ramesh Balsekar Vjerovatno bi bilo mudrije da sami utonemo u tiinu, umjesto to sluamo iskustva "iz druge ruke" one nekolicine koji su u manjem ili veem stupnju "nauili" ovu umjetnost tiine. Bog nam govori u tiini, no, mi rijetko doputamo tiini da doe, rijetko ekamo na Njega da nam govori. Mouni Sadhu - U DANIMA VELIKOG MIRA Rekao je: "Glas tiine je najuzvieniji. Nalazi se iza svih razina svijesti i svih metoda komuniciranja. Naui sluati glas tiine. Umjesto da raspravlja o svetim tekstovima i dokazuje se pred mudracima, uivaj u njihovoj nazonosti. Na putu si. Ne zadravaj se dugo na jednom mjestu i ne vei se ni za to. Tiina e ti dati ono to ti svijet nikada nee moi dati". Swami Rama Stvari srca ne mogu se izuiti jer ono to iz njega izvire nijedna knjiga ne moe opisati. Ne postoji biblioteka gdje stoji kako treba voljeti, jer papir nije u stanju izmijeniti sastav krvi koja prolazi kroz srce. - Znaj da se Znanje ne iri rijeima nego djelima, i da mora postati uzor drugima ne po tome to kae, ve po onome to ini. Rene Gnosis - Kule od karata - Nije ak ni bitno znati tko je "ja" ili to je "ja". To vam nikada nee poi za rukom. Ne postoje rijei kojima bi to mogli opisati. Vano je ispustiti sve etikete. Kao to ue majstori japanskog zena: "Ne traite istinu; samo se odrecite svojih miljenja". - Ponekada bi bila guva bunih posjetilaca i Tiina samostana bi bila razbijena. Ovo bi uznemirilo uenike; ali ne i Uitelja, koji je izgledao zadovoljan sa bukom isto kao i sa Tiinom. Svojim uenicima koji su protestirali, on je jednog dana rekao: "Tiina nije odsustvo zvuka, ve odsustvo ega". Anthony de Mello 1931-1987 Iskustveni ego pada kao rtva Beskonanog. Ramana Maharshi - ISTINA OTKRIVENA (SAD VIDYA) Tiina je univerzalno utoite, zakljuak svih uzaludnih rasprava i svih nerazboritih djela, melem za svaku nau tugu, dobrodola nakon zasienosti kao i nakon razoaranja; ta pozadina koju slikar nee zamazati, bilo da je on majstor ili eprtlja, i, kakvu god runu figuru mi mogli napraviti u prednjem planu, ostaje uvijek nae nepovredivo utoite, gdje uvreda ne moe nasrnuti, niti nas osobnost uznemiriti. Henry D. Thoreau 1817-1862
89

Doi e vrijeme, ja znam, kada e ljudi biti oduevljeni jedni sa drugima, kada e svatko biti zvijezda drugome, i kada e svatko sluati svoga blinjeg kao muziku. Slobodni ljudi e hodati zemljom, ljudi veliki u svojoj slobodi. Oni e hodati otvorenih srca, a srce svakoga e biti osloboeno od zavisti i pohlepe, i tako e cijelo ovjeanstvo biti bez zlonamjernosti, i nita nee postojati to e razdvajati srce od razuma. Onda e ivot biti veliko sluenje ovjeka! Njegova figura e biti uzdignuta do uzvienih visina - jer za slobodnog ovjeka sve se visine mogu dosegnuti. Onda emo ivjeti u istini, u slobodi i ljepoti, a najvie e se cijeniti oni koji e najvie obuhvaati svijet sa svojim srcima i ija e ljubav prema njemu biti najdublja, najbolji e biti oni koji e biti najslobodniji; jer u njima je najvea ljepota. Onda e ivot biti velik, a ljudi koji u njemu ive e biti veliki. Maksim Gorki - MATI Samo ljubav i ispravno razmiljanje e dovesti do istinske revolucije, revolucije unutar nas samih. Ali kako emo imati ljubav? Ne kroz traenje ideala ljubavi, ve samo kada nema mrnje, kada nema pohlepe, kada osjeaj ja (op. prev. ego) koji je uzrok antagonizmu, nestane. ovjek koji iskoritava, koji je zahvaen pohlepom, zaviu, nikada ne moe voljeti. - Bez ljubavi i ispravnog miljenja, ugnjetavanje i okrutnost e se uvijek umnoavati. Problem antagonizma ovjeka prema ovjeku moe biti rijeen, ne traganjem za mirom, nego razumijevanjem uzroka rata koji se nalaze u naem stavu prema ivotu, prema naim blinjima; i ovo razumijevanje moe doi samo kroz ispravnu vrstu obrazovanja. Bez promjene srca, bez dobre volje, bez unutarnje preobrazbe koja je nastala iz samobudnosti, ne moe biti mira, nema sree za ovjeka. - Moderno obrazovanje, u razvijanju intelekta, nudi sve vie i vie teorija i injenica, bez da dovodi do razumijevanja totalnog procesa ljudske egzistencije. Mi smo vrlo intelektualni; mi smo razvili lukave umove, i uhvaeni smo u objanjenjima. Intelekt je zadovoljan sa teorijama i objanjenjima, ali inteligencija nije; i za razumijevanje totalnog procesa egzistencije, mora postojati integracija uma i srca u akciji. Inteligencija nije odvojena od ljubavi. - Za veinu od nas, da bi postigli ovu unutranju revoluciju je vrlo naporno. Mi znamo kako da meditiramo, kako da sviramo klavir, kako da piemo, ali mi nemamo znanje o meditatoru, svirau, piscu. Mi nismo kreatori, jer smo ispunili svoja srca i umove sa znanjem, informacijama i oholou; mi smo puni citata koje su drugi mislili ili izrekli. Ali iskustvo dolazi prvo, ne nain iskustva. Mora postojati prvo ljubav prije nego moe biti ispoljavanja ljubavi. J. Krishnamurti Izbjegavaj koristiti rije kako bi govorio protiv sebe, ili ogovarao druge. Mo svoje rijei usmjeravaj prema istini i ljubavi. Miguel Ruiz - ETIRI SPORAZUMA SA SAMIM SOBOM
90

Ljubav je nepoznato, moramo do nje doi kada odbacimo poznato. J. Krishnamurti Zakljuak je uvijek isti: ljubav je najmonija i jo najnepoznatija energija u svijetu. P. T. de Chardin Ovo je udo koje se dogaa svaki put onima koji stvarno vole; to god oni vie daju, oni vie posjeduju. Rainer Maria Rilke 1875-1926 Nije dovoljno nauiti rijei. Moe poznavati teoriju, ali dok nema stvarnoga iskustva o sebi kao o neosobnom i besvojstvenom sreditu bia, ljubavi i blaenstva, puko verbalno znanje nee ti donijeti ploda. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO ovjek svijest moe prepoznati samo u sebi. P. D. Ouspensky ETVRTI PUT Sloboda je potrebna za rast ljubavi, ljubav je potrebna da biste njegovali slobodu. . . Ljubav treba da postane vaa periferija, vaa akcija, a sloboda treba da postane vae bie, vae sredite, vaa dua. . . Budite slobodni, ali nemojte postati hladni; ostanite topli, topli od ljubavi. Osho - KNJIGA MUDROSTI Mnoge ljude samo ljubav moe natjerati na zloin, na izdaju; samo ljubav moe iznijeti na vidjelo njihove duboko skrivene osjeaje za koje su smatrali da su u njima odavno ugasli. U ljubavi je skrivena silna koliina egoizma, tatine i oholosti. Ljubav je velika snaga koja skida sve maske, a ljudi koji bjee od ljubavi, bjee od nje da bi zadrali svoje maske. . . - Ali u zbilji stvaralatvo se ne sastoji u samom produavanju ivota, ve prije svega i iznad svega u stvaralatvu ideje. Ljubav je golema snaga koja proizvodi ideje, budi stvaralaku sposobnost ovjeka. Kad se ujedine dvije snage to ih sadri ljubav - snaga ivota i snaga ideje ovjeanstvo e svjesno krenuti k svojim viim sudbinama. Zasad to osjea samo umjetnost. - Ljubav je orue spoznaje, ona zbliava ljude, otkriva ovjeku duu drugoga, omoguava da zavirimo u duu prirode, da osjetimo djelovanja kozmikih sila. P. D. Ouspensky - TERTIUM ORGANUM Ako istinski volim nekog ovjeka, volim sve ljude, volim svijet, volim ivot. Mogu li rei nekome: volim te, znai, moram biti sposoban da kaem volim u tebi svakoga, volim pomou tebe svijet, volim u tebi i sebe. Erich Fromm 1900-1980 UMIJEE LJUBAVI Bez obzira kojoj religiji pripadali, ili podravali neku filozofiju istoa je uvijek istoa. Primjeri velike nesebinosti su bili iskazivani u svim religijama i filozofijama, kod religioznih i nereligioznih ljudi koji su u dubini due osjetili i spoznali ljubav - svjetlo koje ih je prosvijetlilo. Ivica, 1989
91

Kada je ljubav savrena, Svetac postaje Mudrac. Ramana Maharshi im sazrije sjeme strpljenja, unutarnje snage, spokoja, ljubavi i suosjeanja, moramo drugima ponuditi njihov plod. Matthieu Ricard Kada uvidimo da su svi dio nas, da je svaka naa kritika zapravo samokritika, prema sebi emo osjetiti bezuvjetnu ljubav i zapaliti je u svijetu. Harry Palmer Osjetiti ljubav ljudi koje poznajemo vatra je koja hrani na ivot. Ali, osjetiti naklonost onih koje ne poznajemo - to je neto jo vee i ljepe jer pomie granice naega bia i sjedinjuje nas sa svim ivim biima. Pablo Neruda Odbaci teret brige za samog sebe i budi ono to jesi - inteligencija i ljubav na djelu. Nisargadatta Maharaj Mislim da je bezuvjetna ljubav cilj koji smo ovamo doli ostvariti. On poinje samoprihvaanjem i ljubavlju prema sebi! Vi niste ovdje da biste se svidjeli drugim ljudima ili svoj ivot ivjeli na njihov nain. Vi moete ivjeti samo na svoj nain i ii svojim putem. Doli ste ovamo da ispunite sebe i izrazite najdublju razinu ljubavi. Ovdje ste da uite i napredujete, da primate i dajete suosjeanje, razumijevanje i ljubav. Kad napustite ovaj planet, neete ponijeti sa sobom ni svoju vezu, ni svoj automobil, niti bankovni raun ili posao. Jedino to ete ponijeti, bit e sposobnost da volite. Louise L. Hay . . . Da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni, da biste mogli razumjeti sa svima svetima to je irina i duina i dubina i visina. Poslanica Efeanima Sv. apostola Pavla 3,17-18 Bez ljubavi sve je zlo. Sam ivot bez ljubavi je zlo. Nisargadatta M. - Ljubav je puno vea i smionija pustolovina od plovidbe oko svijeta. - Nain da se neko voli jest shvatiti da taj neko moe biti izgubljen. Gilbert Keith Chesterton Onaj tko eli initi dobro kuca na vrata, onaj tko voli pronalazi vrata otvorena. Rabindranath Tagore Ljubav ljudskoj dui daje intuiciju apsoluta. Ne postoji na drugi nain. Kada ljubav objavljuje sebe u velikoj dui, to je objavljena vjenost. Sve to geniji otkriju ili privuku iz svjetla sjaji za itavo ovjeanstvo. Srce ovjeanstva ima svoje strune u svim srcima. Eliphas Levi Istinska ljubav ne ovisi ni o emu zemaljskomu, i zato je unitenje zemaljskoga ne moe ubiti. S. N. Lazarev-DIJAGNOSTIKA KARME ovjek se mora dovriti vlastitim naporima. To moemo da shvatimo ako shvatimo prirodu volje i svijesti. Sa tim je povezana sposobnost za razumijevanje. P. D. Ouspensky
92

Vrhunska ljubav - sloboda Svrha ljudske ljubavi je prikazati, vrhunsku, pravu ljubav. Ibn - Al - Arabi 13. Stoljee Svaki ovjek na ovom planetu inicira se u ljubavi. Jedva da itko ima i najmanju predodbu prave ljubavi. Florence Scovel Shinn Samo nesebinom ljubavlju otvaraju se sve tajne svjetova i itavog svemira. DIE MITTEILUNGEN DES EREMITEN (Priopenje pustinjaka) Najvii ideal je univerzalna ljubav, ljubav koja nije sebina. Univerzalna ljubav nije cilj to je ideal. Taisen Deshimaru-zen uitelj Intuicija je sveobuhvatno shvaanje principa univerzalnosti, i kada funkcionira postoji, trenutno, potpuni gubitak osjeaja odvojenosti. U svojoj najvioj toki to je poznato kao Univerzalna Ljubav koja nema veze sa sentimentalnou ili sa osjeajnom reakcijom nego je preteno po prirodi poistovjeivanje sa svim biima. Onda je istinska samilost spoznata; onda kriticizam ne moe postojati; jedino je onda boansko sjeme vieno kao uspavano u svim oblicima. Intuicija je samo svjetlo, i kada funkcionira, svijet je vien kao svjetlo, i svjetlosna tijela svih oblika postaju postepeno vidljiva. Ovo sa sobom donosi sposobnost kontakta sa svjetlosnim centrom u svim oblicima, i tako je ponovo uspostavljen sutinski odnos, i osjeaj nadmonosti i odvojenosti se povlai u pozadinu. Dakle, intuicija sa sobom donosi do pojavljivanja tri svojstva: Prosvijetljenja, Razumijevanja i Ljubavi. Alice Bailey Za mala stvorenja kao to smo to mi, beskonanost se moe podnijeti samo kroz ljubav. Carl Sagan Ljubav je taj osjeaj koji nam ne doputa da se veemo za Zemlju, i samo onaj koji se u ime ljubavi uzdigao iznad rasnih, klasnih, imovinskih, fizikih i drugih barijera moe nai pravu sreu. S. N. Lazare Veliko traganje za svjetlou, ivotom i ljubavlju poinje na fizikom planu. Uzneseno do vrhunca njegov cilj postaje kompletno jedinstvo sa univerzalnom svijeu. Temelj u materijalnom je prvi korak, nakon njega dolazi vii cilj duhovnog postignua. SMARAGDNE TABLICE TOT-a ATLANTIANINA Prevod i interpretacija Dr. Maurice Doreal Opijanje ljubavlju, sjene ljubavi, fantazije o ljubavi, ali jo nema prave ljubavi. Nepoznat? Nije dovoljno nauiti rijei. Moe poznavati teoriju, ali dok nema stvarnoga iskustva o sebi kao o neosobnom i besvojstvenom sreditu bia, ljubavi i blaenstva, puko verbalno znanje nee ti donijeti ploda. Nisargadatta Maharaj . . . trebalo biti glavnim ciljem svakog obrazovanja. Ljubav prema sebi (svijest o sebi), ljubav prema svima oko nas (svijest o grupi), postaju na kraju ljubav prema svemu (boanska svijest)! Alice Bailey
93

Zapravo, za vrijeme spavanja doivljava ovjek besvjesno svjetlost. O djelovanju svjetlosti u fizikom svijetu, o tome kako u dodiru sa stvarima svjetlost stvara sjenke i boje, o tome razmiljamo za vrijeme budnog ivota i to su samo misli o svjetlosti i djelovanjima svjetlosti. Te misli, kao to rekoh, naputamo, a mi samo ulazimo u ivu, ivotvornu svjetlost. Izlijevamo se u ivu ivotvornu svjetlost. I kao to ovdje kao zemaljski ljudi, dok danju idemo po zemlji, kroz zrak, nosimo na sebi fiziko tijelo, nosimo sobom i duu i duh, tako ulazimo kad spavamo u ivu, ivotvornu svjetlost. I sami postajemo tada jedno bie, supstancija satkana iz ivotvorne svjetlosti. Postajemo svjetlost u svjetlosti. Samo kad ovjeka nadahne to to on postaje i sam svake noi, kad mu se to popne u svijest, tada zna: ti ivi tu za vrijeme sna kao svjetlosni oblak u svemirskoj svjetlosti. Ah to ne znai samo ivjeti kao svjetlosna supstancija u svjetlosti, to znai ivjeti u snagama koje u budnom ivotu postaju misli, koje se doivljavaju kao misli. Kroz svjetlost, koju tako doivljavamo, struje svuda snage, struji ono to ivi u biljkama, to ivi u ivotinjama, a postoji i samo za sebe u duhovnim svjetovima. - . . . Ovdje u fizikom svijetu ovjek je zatvoren u svoju kou, a i druge ljude vidi zatvorene u njihove koe. Tamo, za vrijeme spavanja mi smo svjetlost u svjetlosti, a i druga bia su svjetlost u svjetlosti. Ali, tamo ne opaamo svjetlost kao svjetlost, kao to smo navikli ovdje u fizikom svijetu, nego -da se slikovito izrazim- mi, koji smo postali ivotvoran svjetlosni oblak, opaamo drugi objektivni, ivo -tvorni svjetlosni oblak. Taj objektivni svjetlosni oblak je neki drugi ovjek, ili neko bie koje daje ivot biljnom svijetu, ili drugo neko bie koje se uope nikad ne inkarnira u fizikom tijelu, ve uvijek ivi u duhovnom svijetu. Dakle tu ne doivljavamo svjetlost kao zemaljsku svjetlost, nego kao ivu, istinsku duhovnost. Vi znate da kao fiziki ljudi ivimo ovdje na zemlji i u toplini, koju i fiziki opaamo. ovjek zna kad mu je toplo ili hladno. On dakle zna da ovdje svojim osjetilima pri obinoj svijesti ivi u toplom ili hladnom. To to u toplom ili hladnom doivljava, to ovjek osjea. To je osjeanje - opaanje toplote i hladno -e. Sad, ako zaspimo, pa izaemo iz fizikog i eterinog tijela, tada ivimo i kao toplina u svemirskoj toplini, kao to ivimo kao svjetlost u svemirskoj svjetlosti. Dakle nismo samo svjetlosni oblak, nego svjetlosni oblak proet toplinom. Tako isto je i ono to oko sebe opaamo puno topline. Kao to ovdje u snu ne doivljavamo svjetlost kao na zemlji, nego kao neto ivo i duhovno, tako isto biva i s toplinom. - Ni u inspiraciji ne moemo u duhovnom svijetu izai na kraj samo s onim predodbama koje smo stekli u zemaljskom svijetu. Kao to moramo stei drugu predodbu o najkraem putu izmeu dvije toke, tako moramo stei druge predodbe i o svim drugim stvarima. I kao to smo pri doivljavanju svjetlosti doivljavali sebe kao duhove u duhovnom svijetu, tako i pri doivljavanju topline ne doivljavamo onako kao to smo naviknuli u osjetilnom svijetu, nego doivljavamo sebe u svijetu
94

tkanja i zraenja ljubavi. Doivljavamo sebe u izvan-osjetilnom, kao ljubavna bia usred bia koja se jedino sastoje iz ljubavi, koja drukije ne postoje nego kao ljubavi u svemirskoj ljubavi. Za vrijeme spavanja doivljavamo sebe u svijetu duhovne ljubavi. Zato, ako uope elimo ui u te svjetove, gdje se svakog dana nalazimo kad spavamo, moramo pojaati svoju sposobnost ljubavi. Inae nam taj svijet u kome ivimo od trenutka kada zaspimo do trenutka kad se probudimo ostaje, razumije se, stran. U ovom svijetu ovdje ne vlada duhovna ljubav, nego zapravo sam osjetilni ljubavni nagon, a u duhovnom svijetu caruje pak duhovna ljubav onako kao to sam sad opisao. I zato, ako hoemo svjesno ivjeti u svijetu u kojem ionako ivimo svake noi, moemo to samo ako razvijemo snagu ljubavi na ovaj nain. Bez snage ljubavi ne moemo uope doi sebi. To to s nama biva za vrijeme treine cijelog ivota, za vrijeme spavanja, bilo bi nam zauvijek nepoznato, kad to ne bismo mogli doznati razvijenom, ojaanom snagom ljubavi. Dakle, bez snage ljubavi ne bismo mogli ni same sebe spoznati. To to ovjek doivljava od trenutka kad zaspi do trenutka kad se probudi, moralo bi zemaljskim biima zauvijek ostati mrana zagonetka kad ona ne bi napredovala u snazi ljubavi i tako postajala svjesna onog to doivljavaju u snu. Rudolf Steiner 1862-1925 - (iz predavanja) No, praktino govorei, ljubav je jedina sila koja moe da podri na napor da iz uslovljene relativnosti zakoraimo u stvarnost. Na tekom putu ka realizaciji svaka mentalna predstava istinskog cilja, koliko god nam se uzvienom i korisnom inila, pokazat e se nedovoljnom, poto e odmah nestati zajedno sa ponitenjem naeg individualnog uma kada se on vrati u jedini ocean ivota. Drugim rijeima, ovjek koji se bori na putu ka realizaciji zna koliko mu je potrebna ova pokretaka snaga ljubavi, da bi prevaziao sve prepreke. U okultnoj literaturi postoji mnogo dokaza o tome. Dobro je sjetiti se poznatih rijei Svetog Pavla: "I kada bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda pokretao, a ljubavi ne bih imao, bio bi nita". Jedino odraz same Istine moe da nam pomogne. Ljubav je taj odraz. A najvii oblik ljubavi koji nam je dostupan, jeste ljubav prema Uitelju. Nita ne moe pomoi ueniku ako on nema ljubavi. On mora da posjeduje ivi primjer, ideal koji je iznad svake sumnje i nesavrenstva. - Ramana Maharshi posjeduje udnovatu mo da u srcu svakog ovjeka probudi ljubav prema sebi; ta predanost uzdie njegove uenike, podiui stupanj njihovog ivota u nesagledivoj mjeri, omoguujui im dodir sa najistijim oblikom ove mone energije koja je moda stvaralac univerzuma. Ljubav i oboavanje sveca ne posjeduju ni jednu od runih osobina obine ljubavi, kao to su ljubomora, posesivnost, iskljuivost, podleganje arima vanjske pojavnosti, neizvjesnost i obmanjivost i konano, ali ne i najbeznaajnije, bol odvojenosti od objekta ljubavi. Ljubav i oboavanje Uitelja ne trae nita zauzvrat. Mouni Sadhu 1897-1971 - U danima velikog mira Nii oblici ljubavi spreavaju oslobaanje iste ljubavi. Meher Baba
95

Sami morate obaviti svoj posao; oni koji su ostvarili cilj samo e pokazati put. DHAMMAPADA Razvijajte meditaciju ljubavi! Razvijanjem meditacije ljubavi, ljutnja nestaje. Razvijajte meditaciju suosjeanja! Razvijanjem meditacije suosjeanja, okrutnost nestaje. Razvijajte meditaciju radosti nad sreom svojom i sreom drugih! Razvojem meditacije radosti, neraspoloenje nestaje. Razvijajte meditaciju spokojstva! Razvijanjem meditacije spokojstva, bijes nestaje. Buddha - Majjhima nikaya 62 Cjelokupna vrijednost dobronamjernoga djela lei u ljubavi koja ga potie. TALMUD - Kada god ima istinu mora je davati sa ljubavlju, inae u suprotnom poruka i glasnik e biti odbaeni. . . Kada god se suoi sa protivnikom. Pobijedi ga ljubavlju. Mahatma Gandhi I tako stalno sam bio vraan ovamo kako bih usavrio svoju ljubav. Uspijem li ovaj put, vie se nikad neu vratiti. Abraham Yehoshua rabin, hasidski uitelj umro 1825. god. (govorio je o svojim deset prolih ivota na zemlji) Boanska ljubav unitava na ego, um, osjetila i oslobaa duu. Dua se iri, a sve ostalo se gasi. Dua svjetli svjetlou bezbroj sunaca. Dua se preobrazila zahvaljujui suzama ljubavi - i sama je postala ljubav. To i jest tajna svih tajni. Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI - Duhovni razgovori Iz unutranjosti (nae) ili s lea svjetlost sija kroz nas na stvari i ini nas svjesnima da smo nita, a svjetlost da je - sve. ovjek je proelje hrama u kome sva mudrost i sva dobrota prebivaju. Ono to obino zovemo ovjekom koji jede, pije, sjedi, rauna, ne predstavlja njega samog onako kako ga mi znamo, ve ga krivotvori. Njega mi ne potujemo, nego duu mu, iji organ je on; i kad bi je pustio da se ispolji kroz njegove radnje, navela bi naa koljena da se poviju. Kad die kroz njegov intelekt, ona je genije; kad die kroz njegovu volju, ona je vrlina; kad protie kroz njegova osjeanja ona je ljubav. Ralph W. Emerson 1803-1882 Ljubav je jedina stvar koja je bez uzroka, koja je slobodna, to je umijee, to je umjetnost. Bez ljubavi nema umjetnosti. J. Krishnamurti Sva bia ovoga univerzuma su obitelj i rodbina jedni drugima. Nitko nije vrijedan prezira. Svi su podjednako vrijedni potovanja i imaju pravo na jednaku ljubav i naklonost. Prabhat R. Sarkar ista ljubav je univerzum dovela do postojanja, ista ljubav to odrava, ista ljubav to uzdie prema gore savrenstvu, prema blaenstvu. Annie Besant - THE ANCIENT WISDOM
96

- to se tie umijea ljubavi, znai da svatko tko tei da postane majstor u tom umijeu, mora zapoeti vjebanjem discipline, koncentracije i strpljenja u toku svake faze svoga ivota. - Najvaniji korak u ovladavanju koncentracijom uinit emo ako nauimo biti nasamo sa sobom a da ne itamo, ne sluamo radio, ne puimo ili ne pijemo. I zaista, biti sposoban da se koncentrira, znai biti sposoban da bude nasamo sa sobom - a ta sposobnost ba i jest uvjet sposobnosti da se voli. Paradoksalno je, ali sposobnost da budemo sami uvjet je sposobnosti voljenja. Erich From - UMIJEE LJUBAVI Prvo umijee jest majstorstvo svjesnosti. To umijee ui nas da budemo svjesni onoga to uistinu jesmo. To je prvi korak prema slobodi, jer ne moemo biti slobodni ako ne znamo to jesmo i za kakvom vrstom slobode tragamo. Tolteci su govorili: "Promatrajmo sebe u istini", pa su stvorili majstorstvo svjesnosti.- Drugo umijee jest majstorstvo preobrazbe. Ono nas ui kako da postanemo duhovni ratnici i razmatramo svoja djela i reakcije, kako bismo se mogli osloboditi od znanja koje nas dri zarobljenima. To majstorstvo pokazuje nam kako mijenjanjem svojih sporazuma i uvjerenja moemo promijeniti san svoga ivota. Majstorstvo u ljubavi posljedica je prvih dvaju umijea. S toltekog stajalita sve je nainjeno od ljubavi. Ljubav je sam ivot. Kad ovladamo ljubavlju, zdruit emo se s duhom ivota koji protjee kroz nas. Vie neemo biti tijelo, um ili dua; postajemo ljubav. Tada svako nae djelo postaje izraz ljubavi, a ljubav na djelu moe dovesti samo do sree. - Kad ovladamo svjesnou, preobrazbom i ljubavlju, ponovo emo moi zahtijevati svoju boanstvenost i postati jedno s Bogom. To je cilj Tolteka. Miguel Ruiz MAJSTORSTVO U LJUBAVI Kao to e majka zatiti dijete po cijenu vlastita ivota, tako i vi otvorite bezgranino srce svim biima. Neka vae misli o bezgraninoj ljubavi promu cijeli svijet. Buddha - Sutta Nipata 149-50 U ljubavi da bi dobro postupio, ovjek mora od ljubavi prema lijepom obliku prijei na ljubav prema svim lijepim oblicima ili fizikoj ljepoti uope; zatim od ljubavi prema lijepim tijelima na ljubav prema lijepim duama, lijepim djelima i lijepim mislima. U tom uzlazu duha kroz moralnu ljepotu iznenada e se pred njim ukazati udesna ljepota, vjena, nestvarajua, apsolutno lijepa: neprisutna ni u lijepom licu, ni u tijelu, ni u misli, ni u znanosti; nigdje prisutna osim u samoj sebi, bilo na nebu bilo na zemlji, u svojem apsolutnom i potpunom jedinstvu vjeno prisutna u sebi i za sebe. Sokrat Srea moe izrasti samo iz vas samih i posljedica je vae ljubavi. Kad postanete svjesni toga da vas ne moe usreiti nitko drugi i da je srea posljedica vae ljubavi, to postaje najuzvienije majstorstvo Tolteka: Majstorstvo Ljubavi. Miguel Ruiz
97

Vaa ljubav je prolazna zato to ljubite jedno prolazno jastvo. Ljubav mukarca prema eni nije ljubav. To je jedan veoma daleki izraz nje. Ljubav roditelja prema djetetu samo je prag k svetome hramu Ljubavi. Mikhail Naimy 1889-1988 - KNJIGA MIRDADOVA - U klaonici ljubavi nita drugo osim dobrog nije rtvovano. Oni koji su slabi i bolesni nisu rtvovani. Da li si ti istinski ljubavnik? Ako je to tako, nemoj bjeati od toga da bude rtvovan; jer se samo leevi ne smatraju pogodnim da budu rtvovani. - Poudan ovjek nije sposoban ostvariti ekstaze Ljubavi isto kao to kuna muha ne moe teiti da oponaa goruu elju nonog leptira da se rtvuje u Vatri Ljubavi. - Ne govori o tajnama Ljubavi i Ekstaze skeptiku, jer je on tako zaokupljen svojim vlastitim ja da on radije eli umrijeti u neznanju o postojanju takvih odlika. Zarathustra 600 godina prije Krista - Ljubav je teko kultivirati - takva je uroena sebinost ovjekove prirode; to je teko primjeniti u svim uvjetima ivota, i njeno ispoljavanje e od tebe zahtijevati najvie to ti moe dati, odbacivanje svojih sebinih aktivnosti. (5-10) - Neka tvoja ljubav ne bude teoretska, ve je istinski shvati. (6-4) - Iznad svega u ivotu, pruaj svima koji trae tvoju pomo potpunu mjeru ljubavi, jer ljubav oslobaa, ljubav usklauje i interpretira, i ljubav lijei, na sva tri plana. (17-353) Alice Bailey - Ti misli da je ljubav igra koja se ogleda u pregalatvu jaeg da izigra slabia: u moru mijene blia je mrnji nego to zamisliti moe. Koliko si volio i jesi li znao voljeti? Jesi li outio bezuvjetnu ljubav koja je sama sobom voena; ljubav koja se uvijek mjeri po svjetlosti u kojoj se raa? - Ne postoji nita vjeno to nije od vjenosti same. I kad si strasno volio mogao si osjetiti da se ljubav mijenja, i da mnoge stvari ija nam se snaga ini neporecivima nestaju pod teretom vlastitih slabosti. Ti bi volio, a da ne zna voljeti, i zato eli to ne moe imati. - Prava je Ljubav mogua samo po Duhu; po Tijelu sve je naopako Zakonima vjenosti i zdravlja. - U onome tko voli iz Duha i zna zraiti tom ljubavlju, ne postoji ljubav niti kao rije, niti kao pismo. - Zar si mislio da je lako voljeti? Zar ti to pomilja da je sve to osjea - ljubav? Pa nije prava ljubav ono to jednom prestaje i postaje sebi suprotnost. Kad naui voljeti prestaje smrt. Ali ti bi elio biti besmrtan, bez da joj spozna istinsko porijeklo. . . Kakav si u sebi, takav si prema drugima! Nemajui ljubavi i potovanja za sebe, zacijelo nee imati ljubavi ni za druge. Takva je ljubav ovog svijeta, tek blijeda i naopaka sjena, tek zrcalni odraz onoga to Ljubav, prema kojoj sve Jest, predstavlja. Rene Gnosis - KULE OD KARATA
98

Svatko se moe doimati "filozofom" ali samo nekolicina iza sebe ima vrlo vrstu filozofiju. Rije filozofija sastoji se od dvije grke rijei philos (ljubav) i sophia (znanje). Ona doslovno znai "ljubav prema znanju". Filozofija nije ljubav prema znanju o injenicama to je ljubav prema znanju o ivotu, znanju o konanoj Stvarnosti. Svako ljudsko bie privlai ljubav prema neemu - ljubav prema sebi, prema nekoj stvari ili prema nekoj osobi za koju je vezano. Ali ljubav prema stvarima je bezvrijedna. Ljubav prema ljudima koji zadovoljavaju nae potrebe takoer je bezvrijedna. Zato ljudi govore da vole jedan drugoga? Zato ne mogu ivjeti jedno bez drugog? Zbog toga jer se osjeaju nepotpuno i nesigurno, i ele biti ispunjeni. Neuka osoba oekuje od druge osobe zadovoljavanje i ispunjavanje njenih elja. Ako netko troi vrijeme za svoje nevane ljubavi, kako onda moe razviti ljubav prema znanju? Kada se ovjek konano dobro nahrani svim sitnim ljubavima, budi se i shvaa da postoji neto vie od ljubavi prema trenutnim zadovoljstvima sa svim svojim ogranienjima. Bez obzira kako veliko mogu izgledati male radosti, one sadre ogranienje koje proizlazi iz ljubavi prema stvarima iz svijeta. Ljudi ele da njihova srea traje zauvijek, ali ugode su trenutne i ne mogu trajati jer su sve stvari na ovome svijetu podlone promjeni; propadaju, unitavaju se i umiru. Zato ih ljudi stalno nadomjetavaju drugim stvarima. Ljubav koja ovisi o nekom predmetu uope nije ljubav. Polako ovjek poinje razumijevati razoarenje i kaos koje nosi ljubav ovisna o stvarima, o onome to je izvanjsko. Tada poinje logino razmiljati o ivotu i njegovim vrijednostima, o svojim odnosima s Univerzumom i o svojim odnosima s apsolutnom stvarnou koja se nalazi iza toga. Mnogi ljudi trae ali plivaju u vodama materijalizma. Trae u krivom smjeru te zato nikada ne pronalaze mir. Najfinija od svih ljubavi je ljubav koja nema svoj cilj - ljubav prema znanju. Najvia od svih elja je elja za spoznavanjem konane stvarnosti, za upoznavanjem Istine koja nas ispunjava. Istraivanje i traenje umire bez prakse; bez istraivanja i traenja postignue nije mogue. Praksa podrazumijeva iskrene napore u svim aktivnostima, govoru i razumu, saznanje da se najviom od svih ljubavi naziva ljubav prema znanju i Istini. To je najvie traenje koje ne ukljuuje ljubav prema bilo kojoj stvari ili predmetu. Naui li ovjek ivjeti tako da prihvaa sve ono to mu donosi radost i ugodu u svijetu kao sredstvo njegova traenja, nee imati problema u razumijevanju filozofije ivota. Ljubav treba pronai svoj put prema gore. Ljubav prema Istini najvia je od svih ljubavi. Postoji li uope nain kako nauiti voljeti bez ikakvog objekta? Jesmo li nauili voljeti samu ivotnu silu ili volimo ivot zato jer imamo tijelo? Kada ovjek ispita sve vidove ivota i shvati da nije samo fiziko bie ve da je i misaono bie koje moe shvatiti to je ispravno a to pogreno, i koje ponekad moe kontrolirati razum, tada eli prouiti druge dimenzije ivota i okree svoj razum prema unutra.
99

Taj postupak zahtijeva privremeno povlaenje od osjetila i njihovih ciljeva jer osjetila uznemiruju i rasplinjuju razum, odvodei ga u izvanjsko, prema stvarima iz svijeta. Postoje dvije metode okretanja prema unutra: vjebanje osjetila i vjebanje razuma. Swami Rama 1925-1996 - CHOOSING A PATH (Izbor Puta) Privui dobro podjednako je lako kao i privui zlo. Biti u skladu s ljubavi podjednako je lako kao i biti u skladu s mrnjom. Iz beskrajnog prostora, iz ogromnosti vaih srca, izlijevajte blagoslove na svijet. Jer sve to je blagoslov svijetu i vama je blagoslov. Molite se za dobro svih stvorova. Jer svako dobro svakog stvora i vae je dobro. Na isti nain je zlo svakog stvora i vae zlo. - Ne poelite ni od jednog ovjeka zadovoljstvo, koje je za njega bol, da vas vae zadovoljstvo ne bi boljelo vie nego bol. Niti poelite od bilo koje stvari dobro, koje je za nju zlo, da ne biste poeljeli zlo sami sebi. Nego elite od svih ljudi i svih stvari njihovu ljubav, jer jedino e njome vai velovi biti uklonjeni, a Razumijevanje zarudjeti u vaem srcu i tako posvetiti vau volju u udesne tajne Svevolje. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA - Svjetionik i luka Srea je duhovno iskustvo, koje stjeete kada svaki trenutak proivite s ljubavlju, milou i zahvalnou. Denis Waitley Ko je savren u ljubavi, savren je u duhovnom ivotu. Sveti, Toma Akvinski Budunost ljubavi jest istinska ljubav - velianstvena, divna ljubav koja ne nanosi bol, ve radost; ljubav koja nije mala, ve golema; ljubav koja je via od osobne te postaje duhovna. To je odredite naega putovanja - to je na istinski cilj. Daphne Rose Kingma - BUDUNOST LJUBAVI Ne ljubiti - to je pravo samoubistvo. Boris Leonidovi Pasternak Sve to znamo o ljubavi jest da je ljubav sve! Emily Dickinson Ljubav koju dajemo jedina je ljubav koja nam ostaje. Elbert Hubbard - to je ivot bez sjaja ljubavi? - - - Kada bi svaki ovjek volio sve ljude, tada bi svaki pojedinano posjedovao svijet. Svijet je tijesan, a um prostran. Misli ive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju. Friedrich von Schiller 1759-1805 Nije dovoljno da smo ivjeli. Mi moramo vrsto odluiti da ivimo za neto. Mogu li ja predloiti da to bude stvaranje uitka za druge, da dijelimo ono to imamo za poboljanje ovjeanstva, donosei nadu za izgubljene i ljubav za usamljene. - Samo kada dajemo sa uitkom, bez okljevanja ili primisli o dobitku, moemo uistinu znati to je ljubav. Leo F. Buscaglia 1924-1998
100

Kristova svijest je univerzalna sila, energija duhovnog razvoja, uvianje due da je mo, mudrost i ljubav potrebno uravnoteiti u umu. Uz Kristovu svijest doivljavate jedinstvo sveg univerzuma - sebe kao dio dubljeg uvianja Boga kao univerzuma i univerzuma kao Boga. Kristova svijest znai oslobaanje od ega kako biste stvorili prostor za duh; kao to je Isus rekao: "Ispraznite se i ja u vas ispuniti". - Doivjela sam kratak trenutak prosvjetljenja u kojemu sam shvatila da kad bi se ta znaajka ljubavi - transcendentna, mistina, sveta ljubav mogla kanalizirati kroz ljudska bia, mnogo ludila naega svijeta iscijelilo bi pred naim oima. U etvrtoj palai u vaoj se dui oslobaa mistina ljubav. Tu mo nazivamo ljubavlju, ali je ona uzvienija od ljubavi. Ljubav je najee vrlo uvjetna emocija, ali koliko je ljudi ikada istinski bezuvjetno voljelo nekoga? Govorimo o ljubavi prema ovjeanstvu, ali ljubav prema cijelom ovjeanstvu nije mogue pojmiti. Pojedinano je srce premaleno za mistinu ljubav, koja bi razorila njegove stijenke. Ljudi se zapravo plae postati kanali kozmike ljubavi jer strahuju da e biti pozvani voljeti previe. Vaa dua tono zna o emu govorim. Zastanite na trenutak. Duboko udahnite i upitajte svoju duu kako bi podnijela transcendentnu ljubav. Ako potee struja neosobne ljubavi, hoete li i dalje biti sposobni voljeti na osobnoj razini, hoete li i dalje biti sposobni skrbiti za svoju obitelj, ili e mistina ljubav zasjeniti sve to? Mnogi se ljudi toga plae. Biti izloen mistinoj ljubavi znai biti pozvan sluiti kao kanal za tu ljubav. Mistina ljubav ne moe ostati u vama. Prodire kroz vas kao to jarka svjetlost prodire kroz ist prozor. Jednostavno ne moete sprijeiti promjenu svijeta uslijed njezine sile. Pa ipak, opisati mistinu ljubav jednostavno kao "ljubav" nije dovoljno: posrijedi je prosvijetljeno stanje svijesti u kojemu sav ivot poimate kao jedinstvenu kolektivnu duu. Zamislite - samo zamislite - da doznate kako je samo jedna vaa molitva ili jedna misao proeta ljubavlju utjecala na sav ivot. To je priroda mistine ljubavi - prekorauje osobne granice i stvara struju koja tee kroz vas. Ovdje u etvrtoj palai nalazite se u srcu svetosti, u mistinom srcu svemira. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui - Ljubav je spontana i udi za izrazom u radosti, ljepoti, istini, pa i u suzama. Ljubav ivi u trenutku; ne gubi se u prolosti i ne tei prema sutranjici. Ljubav je SADA. Ljubav je uvijek otvorenih ruku. Otvorenih ruku doputate ljubavi da dolazi i oldazi kako eli, slobodno, jer bi ona to ionako inila. Ako pokuate zarobiti ljubav, shvatit ete da drite samo sebe. Ljubav je ivot... Ako propustite ljubav, propustili ste ivot. . . - - Savrena ljubav doista je rijetka, da bi bili ljubavnik to e zahtijevati da ti neprekidno ima profinjenost mudrih, prilagodljivost djece, osjetljivost umjetnika, razumijevanje filozofa, smirenost svetaca, snoljivost uenjaka i snagu samopouzdanih. Leo Buscaglia 1924-1998
101

- Sve ljudske ljubavi su u protutei (op. pr. pomijeane) sa ljudskim mrnjama; ali postoji Ljubav koja ne doputa suprotnost ili reakciju; boanska i slobodna od svakog traga sebe (op. pr. ega) koja iri svoj miris na sve podjednako. Uzmi princip boanske Ljubavi, i smireno i marljivo meditiraj o tome sa svrhom da doe do njenog razumijevanja. Usmjeri svoje svjetlo za traganje na sve svoje navike, akcije, govor i odnose sa drugima, svoju svaku tajnu misao i elju. Kako ustraje u tome smjeru, boanska Ljubav e ti se sve vie i vie postati savreno otkrivena, i tvoji vlastiti nedostaci e se jasno pokazivati i sa veim kontrastom, potiui te na obnovljeni napor; i jednom kada uhvati bljesak neusporedive velianstvenosti tog neprolaznog principa, vie nikada nee borviti u stanju svoje slabosti, svoje sebinosti, svoje nesavrenosti, nego e teiti toj Ljubavi sve dok ne odbaci svaki neskladni element, i sebe dovede u savrenu harmoniju sa time. I stanje unutarnje harmonije je duhovna mo. - Svijet ne razumije Ljubav koja je nesebina jer je uronjen u svrhu svojih vlastitih zadovoljstva, i bokiran svojim uskogrudnim ogranienjima na prolazne interese grijeei, u svome neznanju, smatrajui ta zadovoljstva i interese za stvarne i trajne stvari. Uhvaen u vatri tjelesnih pouda, i gorei sa tjeskobom, ne vidi istu i smirenu ljepotu Istine. Hranei se sa svinjskim otpacima greke i samo-obmane, tako je izbaen iz prostrane kue sve-vidjee Ljubavi. Nemajui ovu Ljubav, nerazumijevajui je, ljudi potiu bezbrojne reforme koje ne ukljuuju unutarnju rtvu, i svatko zamilja da e njegova reforma ispraviti svijet zauvijek, dok on sam nastavlja da iri zlo stvarajui ga u vlastitom srcu. Reformom se moe nazvati samo ono to tei da reformira ljudsko srce, jer sve zlo nastaje u njemu, i sve dok svijet, ne odrekne sebinosti i meusobnog svaanja, nee ostvariti Zlatno Doba univerzalnog blagoslova. Neka bogati prestanu prezirati siromane, i siromani osuivati bogate; neka krti naue kako davati, i poudni kako se razvijati u istotu; neka sljedbenik prestane sa svaom, i neka oni tvrdog srca oproste; neka zavidni uivaju sa drugima, i neka se klevetnici postide svoga ponaanja. Neka mukarci i ene krenu ovim putem, i, pogledaj! Zlatno Doba je blizu. Dakle onaj, tko proisti svoje vlastito srce je najvei dobroinitelj svijeta. Iako svijet jeste i bit e za mnogo vremena van Zlatnog Doba, to je realizacija nesebine Ljubavi, ti, ako, eli, moe u njega ui sada, uzdiui se iznad svoga sebinog ja; ako se odrekne predrasuda, mrnje, i osuivanja i prepusti se ljubaznosti i opratajuoj ljubavi. Tamo gdje borave mrnja, netrepljivost i osuivanje, nesebina Ljubav ne boravi. Ona se nalazi samo u srcu koje je odbacilo svako osuivanje. Imena, religije, osobnosti e nestati, ali Zakon Ljubavi nee. Posjedovati znanje ovog Zakona, ui svjesno u sklad sa time, znai postati besmrtan, nesavladiv, neunitiv. James Allen - PUT MIRA (THE WAY OF PEACE)
102

O B R A Z O V A NJ E
Odgoj je temeljna stvar praktinog primjera. Nitko nije sposoban odgajati druge, bilo odrasle, mlade ljude ili djecu da u sebi pobude kreativni i altruistiki stav prema blinjemu, sve dok on sam nije motiviran pomou moi ljubavi u svim svojim svjesnim ili nesvjesnim djelima i ponaanju. Dr. Pitrim A. Sorokin - Forms and Techniques of Altruistic and Spiritual Growth Stvarnost je da mi svoju djecu pripremamo za specijaliziranu, djelominu dehumaniziranu egzistenciju. Ako elimo da potaknemo osobno putovanje prema samo-ostvarenju u kontekstu drutva koje se temelji na slobodi, jednakosti i ljubavi, onda moramo ponovo gledati na proces obrazovanja i to ono tei da postigne. Chris Wright - THE SUFFICIENT COMMUNITY-Putting People First Ja elim da vidim svijet u kojem je obrazovanje usmjereno na mentalnu slobodu. Mi ne smijemo zarobiti umove mladih u kruti oklop dogme s namjerom da ih zatitimo za cijeli ivot. Svijetu trebaju otvoreni umovi i srca, a to se ne moe ostvariti kroz krute sisteme, bilo stare ili nove. Bertrand Russell 1872-1970 Gdje god nalazimo takozvanu oinsku vladu, tu nalazimo i dravno obrazovanje. Bilo je otkriveno da je najbolji nain da se osigura pokornost i poslunost tako da se sa tiranijom otpone u djejem vrtiu. Benjamin Disraeli 1804-1881 dravnik (javne institucije) u sebi ukljuuju ideju trajnosti. . . javno obrazovanje je uvijek troilo svoje energije na podravanje predrasuda. . . . nacionalno obrazovanje je utemeljeno na zanemarivanju prirode uma posljedica toga je da su ljudi u - stanju trajnog uenitva. . . Projekt nacionalnog obrazovanja bi se trebao suglasno obeshrabrivati zbog svoje oite povezanosti sa nacionalnom vladom. . . Njihovi pogledi kao zaetnika sistema obrazovanja nee uspjeti biti suprotni njihovim stavovima u njihovom politikom karakteru. (opaska prevodioca, drav ne ideologije-odgoj u faizmu, komunizmu ili religiozni, vjeronauk u koli itd.) William Godwin 1756-1836 - magazin The Enquirer To je greka vjerovati da: Crkva treba biti odvojena od Drave i Drava od Crkve. Papa - Pio IX (engleski, Pius) Tijekom posljednja dva svjetska rata, nacionalne crkve ak su funkcionirale kao spremne sluge drave, kropei svetom vodicom bojne brodove i pridruivi se monim vojskama u pjesmi "Slavite Gospoda i dodajte streljivo". Izmuen svijet, oajniki molei za mir, esto je otkrio da Crkva moralno odobrava rat. . . - Ne bude li Crkva aktivno sudjelovala u borbi za mir te ekonomsku i rasnu pravdu, izigrat e povjerenje milijuna, zbog ega e je ljudi svugdje u svijetu moi optuiti da je dopustila da joj volja zakrlja. Martin L. King, mlai
103

Oni koji govore da politika nema nita sa religijom, ne znaju to to znai religija. Mahatma Gandhi Religija postaje izopaena i iskvarena u svrhu lanih ciljeva, kao to je sluaj za vrijeme rata kada svaka protivnika nacija prostituie svoju religiju za vojnu propagandu. THE URANTIA BOOK Ne dopusti Crkvi ili Dravi da upravljaju tvojim mislima ili upravljaju tvojim prosuivanjem. Matilda J. Gage 1826-1898 WOMAN, CHURCH AND STATE (ena, crkva i drava) Vlada je najvea fikcija kroz koju svatko pokuava da ivi na raun drugih. Frederic Bastiat 1802-1850 ekonomist, pisac Incestni odnos izmeu vlade i velikog biznisa se razvija u mraku. Jack Anderson Bilo koji pokuaj da se odgovornost roditeljstva prebaci na dravu ili crkvu e se pokazati unitavajuom za dobrobit i napredak civilizacije. THE URANTIA BOOK, 1955 - strana 941 to drava radi sa djecom koju na silu oduzimaju roditeljima? Najsretniji odlaze kod udomitelja, i trokovi za njihovu brigu poveavaju nacionalni dug. Nesretna djeca zavravaju kao stoka za elitu i slue kao svjee meso. Koriste se za medicinska testiranja, mrane filmove (pornografiju/muenje/edomorstvo), pedofilske manijake grupe, i sotonske ceremonije. (iz Personocratia knjizice br. 9: Porodica. . . sijeanj, 21, 2013). Knjiga objavljena pod naslovom: Kevin D. Anett HIDDEN NO LONGER - Genocide in Canada, Past and Present (VIE NISU SKRIVENI - Genocid u Kanadi, proli i sadanji - ovo je novo proireno izdanje). Knjigu izdao Tribunal za kriminal Crkve i Drave Prijatelji i rodbina nestalih Neka se vie ne slue bogovi ili eksploatatori. Nauimo voljeti jedni druge. . . Cijela vrijednost obrazovanja se sastoji od potovanja fizike, intelektualne i moralne volje djeteta. Francisco Ferrery Guardia Svaki politiki kontrolirani obrazovni sistem e prije ili kasnije u sebi ukljuivati doktrinu dravne nadmonosti, bilo kao boansko pravo kraljeva ili volju ljudi u demokraciji. Jednom kada se ta doktrina prihvati, onda to postaje skoro nadljudski zadatak da se oslobodi od stiska politike moi nad ivotom graana. To ima svoje tijelo, imovinu u svome stisku od djetinjstva. . . Porezima podravani obavezni obrazovni sistem jeste potpuni model totalitarne drave. Isabel Paterson - THE GOD OF THE MACHINE Ope dravno obrazovanje je samo izum za oblikovanje ljudi da svi budu isti. Kalup moe biti vladar, sveenstvo, aristokracija ili veina postojee generacije. To uspostavlja tiraniju nad umom, i po prirodnoj sklonosti vodi do tiranije nad tijelom. William Wordsworth 1770-1850
104

Obrazovanje je ispoljavanje savrenstva koje se ve nalazi u ovjeku. ovjek se smatra obrazovanim ako je poloio neke ispite i moe odravati dobra predavanja. Obrazovanje koje masama ljudi ne prua sna -gu za borbu u ivotu, koje im ne izgrauje vrst karakter, duh filantropije i lavovsku hrabrost moe li se to nazvati obrazovanjem? Stvarno obrazovanje je ono koje nekom omoguava i osposobljava ga da stoji na vlastitim nogama. Obrazovanje koje se sada dobiva u kolama i univerzitetima ljude pretvara u vrstu bolesnika. Ljudi rade kao bezdune maine i ive ivotom meduza - vegetiraju. Za mene je sutina odgoja koncentracija, a ne sakupljanje injenica. Ja bi razvijao mo koncentracije i neprijanjanja, a nakon toga bi sa savrenim instrumentom (umom) sakupljao injenice po svojoj volji. Ovome se trebaju pouavati djeca. . . Negativne misli slabe ovjeka. . . Mnogi roditelji koji svojoj djeci govore da ue i itaju, a istovremeno im govore da nikada nita nee nauiti, i da su nesposobna, da takva djeca nita ne naue, i obino postaju nesposobna. Swami Vivekananda Gospodin George T. Angell, predsjednik American Human Society, je rekao: Stojei ispred vas kao advokat niih vrsta, ja tvrdim ono to vjerujem da ne moe biti poreeno, - da to god prije i bre mi u nae kole unesemo pjesme, poeme i literaturu o samilosti prema ovim niim stvorenjima, utoliko emo bre dosei korijenje, ne samo okrutnosti nego i kriminala. . . Tisue sluajeva okrutnosti moe biti sprijeeno ljubaznim rijeima, ljudskim obrazovanjem za svako ono koje moe biti sprijeeno kanjavanjem.One majke koje poinju shvaati mone oblikujue utjecaje prenatalnih stanja shvatit e da svako misaono ili emocionalno stanje u kojemu ivi majka ima utjecaja na ivot djeteta koje se oblikuje, i ona e zbog toga biti paljiva da za vrijeme u kojemu nosi dijete nee poticati nikakve misli ili emocije ljutnje ili mrnje, zavisti, ljubomore, nikakve neljubazne misli bilo koje vrste, - ve nasuprot tome misli njenosti, samilosti i ljubavi; one e utjecati i voditi um djeteta kada se rodi, i uiniti vanjskim svoje posljedice na njegovo tijelo, umjesto da dopusti da se izvana ispoljavaju suprotne otrovne i destruktivne posljedice. . . To su potvrene injenice da uvjebavanje samo uma nije dovoljno. Nita u ovom svijetu ne moe biti istinitije nego da uvjebavanje uma, bez uvjebavanja srca samo poveava neiju mo za zlo, dok obrazovanje srca zajedno sa glavom, poveava neiju mo za dobro, i ovo je uistinu pravo obrazovanje. Jasno je da se treba otpoeti sa djetetom. Lekcije koje su nauene u djetinjstvu se zaboravljaju posljednje. . . Posluajmo sada jednu, dvije reenice od drugog pedagoga, ravnatelja kola. . . Uitelji, uinimo nae pouavanje snanijim i bogatijim. Pruimo naim acima neto raznolikije i privlanije. Dosegnimo vie. Posegnimo za humanistikim odgojem. Tako mnogo takozvanog pouavanja je nevjet rad. Mnogi od nas koji su se zakopali u nae prirunike uputa - su samo mehaniki sluai lekcija, su samo vjeti
105

govornici, opskrbljivai injenica i punjai umova. Ostavimo sve ove stvari i POUAVAJMO. Unesimo nae mozgove i srca u na rad. Postanimo graditelji karaktera. Takav rad e prisiliti ljude da shvate vanu istinu da je pouavanje najdublja nauka, najvia umjetnost, najplemenitija profesija. Ralph Waldo Trine - EVERY LIVING CREATURE, 1899 godine (Svako ivue stvorenje) Velika indiferentnost, apatija, i ak okrutnost koju mi vidimo ima svoje porijeklo u lanom obrazovanju datom mladima u vezi prava ivotinja, i njihove dunosti prema njima. J. Todd Ferrier 1855-1943 - ON BEHALF OF THE CREATURES (U ime stvorenja) Veliko otkrie devetnaestog stoljea, da smo svi mi povezani krvno sa niim ivotinjama, je stvorilo nove etike obaveze, koje se jo nisu probile u javnu savjest profesija sveenstva je tako alosno nemarna u propovijedanju ove oite dunosti. William Ralph Inge 1860-1954 Dean, Inge (crkveni starjeina Inge) iz propovjedi Sva bia mrze bol; dakle, nesmije ih se ubijati. Ovo je sutina mudrosti: ne ubijati bilo to. Sutrakritanga - iri religiju koja je blagoslov za sva stvorenja na svijetu. Acharanga Sutra (ainska religija) Ne ozlijediti nau skromnu brau (ivotinje) naa je prva dunost prema njima, no nije dostatno zaustaviti se na tome. Mi imamo uzvieniju misiju - sluiti im kad god to zatrebaju... ovjek koji bi iskljuio bilo koje Boje bie iz okrilja samilosti i suosjeanja, isto bi se tako ponio i prema drugom ovjeku. Sveti Franjo Asiki Onaj tko povrijeuje nevina bia iz elje da sebi prui zadovoljstvo, nikada ne nalazi sreu, ni iv niti mrtav. Onaj tko ne uzrokuje patnju srodnicima i smrt ivim stvorenjima, nego eli dobro svima, dosee beskrajno blaenstvo. Zakoni Manua Jedno djelo iste ljubavi u spaavanja ivota je vie nego da cijelo vrijeme provodimo u religioznom davanju bogovima. . . Dhammapada Tko ne zna ljubiti, taj ne zna kazati niti iskrenu istinu. Uite, uite, uite i bit ete prosjeni. Ljubite, ljubite i bit ete veliki. Niccol Tommaseo Mudrost amerikih indijanaca (starosjedioci) Nae je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlai materijalni dio, a ako joj se dozvoli, s vremenom e poremetiti ovjekovu duhovnu ravnoteu. Zbog toga djeca zarana moraju nauiti ljepotu darivanja. Treba ih uiti da daju ono to najvie vole kako bi mogla osjetiti radost davanja. Ohiyesa, Wahpeton Santee Sioux Naa se djeca nisu rodila da mrze, ona su odgajana da mrze. Thomas della Peruta
106

ak i najbolji uitelji, sa najboljim namjerama, izgleda da ponizuju svoje studente dok rade kroz sistem javne kole. Jer je taj sistem napravljen tako da stvara ono to ponekad nazivamo dobrim graaninom, ali ih ee pretvaraju u dobre vojnike, napokon kroz dravne kole stvaramo armije. Ja se sjeam kako sam bio iznenaen dok sam pouavao na dravnom sveuilitu sa nekolicinom mladia koji su se eljeli suprostaviti regrutaciji, ali im je nedostajala hrabrost ili snaga da jednostavno kau ne. Oni su bili uhvaeni u zamku; oni su uvijek bili pouavani, i uvijek su pokuavali biti dobri. Sada kada su eljeli da odbiju da idu u vojsku, to nisu mogli, jer nisu bili sigurni da mogu podnijeti posljedice kojima su bili pouavani da sljede za takvo odbijanje: zatvor, drutvena sramota, gubitak posla, roditeljski oaj. Oni nisu mogli vjerovati u institucije, ali isto tako nisu mogli vjerovati ni sebi i svojim impulsima i bili su uhvaeni u vlastitoj nemoi; depresivni i ogoreni, ispunjeni samo-mrnjom i osjeajem stida. Takvo stanje se razvija u kolama. Na jedan ili drugi nain nae metode stvaraju kod mladih stanje bola koje izgleda vrlo slino masovnoj neurozi; nedostatku vjere u sebe, praznini duha u koju uskae vlast ili institucija, ovisnost kojom se oni hrane. Studenti se potiu da odbace svoju vlastitu volju, slobodu izbora; oni su pouavani da se vrijednosti i kultura nalaze van njih i mora se stei od institucija, i skoro je sve u njihovom obrazovanju predodreeno da ih obeshrabri od aktivnosti, od toga da poveu ideju i djelo. To je kao da smo htjeli da ih obeshrabrimo da razmiljaju za sebe stvarajui tako bezivotne ideje, tako beznadne, da njihov oaj bude dovoljno jak da ih uinimo podlonim manipulaciji i poslunosti. (Iz jednih novina, Kalifornija, 1971) Tko god eli mir meu ljudima, mora se boriti protiv dravnosti. Ludwig von Mises Sukob se ne moe nastavljati bez tvoga sudjelovanja. Dr. Wayne Dyer Obrazovanje je privatna stvar izmeu osobe i svijeta znanja i iskustva, i ima malo to zajednikog sa kolom ili univerzitetom. Lillian Smith ovjek je neurotian. To ne znai da je samo nekoliko ljudi neurotino, ve da je ovjeanstvo, samo po sebi neurotino. To nije pitanje o ispravljanju nekoliko osoba: u pitanju je lijeenje ovjeanstva kao takvog. Neurotinost je normalno stanje ljudi, jer svaki ovjek proe kroz odgajanje, kroz uvjebavanje. Njemu nije doputeno da bude ba ono, ma to on bio. On biva uoblien u odreeni kalup. Taj kalup stvara neuroze. Drutvo ti daje kalup, oblik. Ti se obrazuje u odreenom vidu i obliku. Samo jednom dijelu tvog bia je doputeno da se ispolji, dok je ostali dio tebe potisnut. To stvara razdor, izofreniju. Jer, dio koji je potisnut bori se da se ispolji. Zato je svaki ovjek izofrenian, razjedinjen. . . odjeljen od sebe, u borbi je sa sobom. Osho 1931-1990
107

Moderno obrazovanje ne samo da kvari srca mladih pomou okrutnog ropstva na koje ih osuuje, ono isto tako slabi njihov razum - na prvom mjestu sa nerazumljivim argonom kojim su obasuti, i na drugom mjestu sa tako malo panje koja im je data da bi prilagodili svoja nastojanja njihovim sposobnostima. U svijetu nema veeg objekta saaljenja od djeteta koje je prestraeno od svakog pogleda, i koje oekuje sa tjeskobom neizvjesnosti hirove pedagoga. . . Istinska svrha obrazovanja je generacija sree. (1783) Nema veeg izvora veselja od svjesnosti da sam ja od neke vanosti u svijetu. Dijete obino osjea da je ono nitko i nita. Roditelji, se u obilju svoje panje, dobro pobrinu da im pripomognu u tim gorkim sjeanjima. Kako se rijetko dijete uzdigne do zavidnog stupnja sree, kada osjea da ono ima ast da mu se moe vjerovati i moe biti savjetovano od svojih nadreenih. (1797 godina) William Godwin 1756-1836 - magazin The Enquirer Ako se osvrnemo na staro kinesko drutvo, nai emo da dva filozofska predanja igraju komplementarnu ulogu - konfucijanstvo i taoizam. Openito govorei, prvi se bavi jezinim, etikim, pravnim i ritualnim konvencijama koje drutvu obezbjeuje sistem za komunikaciju. Konfucijanstvo se, drugim rijeima, bavi konvencionalnim znanjem, a u njegovom krilu djeca se odgajaju tako da se njihove, prvobitno svojevoljne i udljive prirode, dovode u sklad sa Prokrustovom posteljom drutvenog reda. Pojedinac definira sebe i svoje mjesto u drutvenim terminima formule konfucijanstva. Taoizam, s druge strane, obino je cilj kojem streme stariji ljudi, a posebno oni koji se povlae iz aktivnog ivota u zajednici. Njihovo povlaenje iz drutva neka je vrsta vanjskog simbola za osloboenje od veza konvencionalnih obrazaca misli i djelovanja, jer se taoizam bavi nekonvencionalnim znanjem, razumjevanjem ivota neposredno, umjesto u apstraktnim, linearnim terminima reprezentativnog miljenja. Konfucijanstvo, dakle, vri nadzor nad drutveno neophodnim zadatkom da se prvobitna spontanost ivota podredi silom pod kruta pravila konvencije-zadatak koji ne znai samo sukob i bol, ve i gubitak te posebne prirodnosti i nesamosvjesti zbog kojih su djeca tako omiljena, a koju ponekad sveci i mudraci uspjevaju da povrate. Svrha taoizma je da odstrani neizbjenu tetu od sistematske obuke i ne samo da uspostavi, ve i da razvije prvobitnu spontanost, koja se naziva tzu-yan ili takva sopstvenost. Jer je spontanost djeteta ipak djetinjasta, kao i sve ostalo kod djece. Obrazovanje potie rigidnost, ne spontanost. Kod nekih ljudi je taj sukob izmeu drutvene konvencije i potisnute spontanosti tako silovit da se ispoljava kao zloin, ludilo, neuroza, a sve je to cijena koju plaamo za, inae, nesumnjive prednosti reda. Ali se taoizam ni u kom sluaju ne smije shvatiti kao revolucija protiv konvencije, iako je ponekad bio korien kao izgovor za revoluciju. Taoizam je put osloboenja, do njega se nikad ne dolazi putem revolucije, a po zlu
108

je uveno da veina revolucija uspostavlja jo goru tiraniju od one koju unitava. Biti slobodan od konvencije ne znai odgurnuti je s prezirom, ve ne dopustiti da te ona zavara. To znai biti sposoban da je iskoristi kao instrument, umjesto da bude iskorien. Zapad nema priznatu instituciju koja bi odgovarala taoizmu, poto naa hebrejsko-kranska tradicija izjednaava Apsolutno-Boga sa moralnim i logikim redom konvencije. To je skoro najvea drutvena katastrofa, jer time se drutveni red optereuje pretjeranim autoritetom, a to trai ba onakve revolucije protiv religije i tradicije koje su tako karakteristine za povijesti Zapada. Jedna je stvar osjetiti da smo u sukobu sa drutveno sankcioniranom konvencijom, a sasvim druga sa samim korjenom i osnovom ivota, sa samim Apsolutom. Ovo zadnje osjeanje stvara osjeanje krivice koje je toliko izopaeno da mora dovesti bilo do pobijanja vlastite prirode, ili do odbacivanja Boga. Kako je prva od ovih mogunosti na kraju krajeva nemogua - kao kad bismo vakali vlastite zube - druga postaje neizbjena, gdje takva olakavajua sredstva kao to je to ispovjed postaju nedjelotvorna. Po prirodi revolucija, revolucija protiv Boga ustupa goroj tiraniji apsolutistike drave-goroj jer ne moe, ak, ni oprostiti, a i zato jer ne priznaje nita do mo svoje vlasti. Jer, iako je ovo zadnje vailo za Boga, njegov svjetovni predstavnik, Crkva, uvijek je bila spremna da prihvati da-iako su zakoni Boji nepromjenjivi - niko ne moe da se usudi i pretpostavi granice njegove milosti. Kada prijestolje Apsoluta ostane prazno, relativnost ga uzurpira i time ini akt stvarne idolatrije, stvarne pogrde Boga-apsolutizirajui koncept, konvencionalnu apstrakciju. Ali, malo vjerovatnoe ima da bi prijestolje ostalo prazno da, na neki nain, to ve nije bilo - da je tradicija na Zapadu posjedovala neki nain da spozna Apsolutno neposredno, s one strane termina konvencionalnog reda. Alan W. Watts 1915-1973 - THE WAY OF ZEN, 1957 (PUT ZENA) Istinsko obrazovanje je rezultat nauke o povezivanju integralnih djelova ovjeka, i isto tako povezivanje sa njegovom okolinom, a potom sa veom cjelinom u kojoj ona ima da odigra svoj dio. . . Prvi napor u obrazovanju da se dijete civilizira, bit e da se obuava i ispravno usmjere njegovi instikti. Drugo, obaveza pedagoga e biti da pokae njegovu istinsku kulturu, obuavajui ga da ispravno koristi intelekt. Trea dunost obrazovanja e biti da potakne i razvije intuiciju. Kada se ovo troje razvije i profunkcionira, tada e imati civilizirano, kulturno i duhovno probueno ljudsko bie. ovjek e onda biti instiktivno ispravan, intelektualno zdrav i intuitivno svjestan. Njegova dua, njegov um i njegov mozak e funkcionirati kako bi i trebali u ispravnom odnosu jedno sa drugim, i tako ponovo stvarati ko-ordinaciju i ispravno usklaivanje. . . Jedno od naih trenutnih ciljeva mora biti odstranjivanje takmiarskog duha, i zamjena sa ko-operativnom svjesnosti. Alice A. Bailey - EDUCATION IN THE NEW AGE, 1954
109

Izum kvocijenta inteligencije je uinio veliku tetu kreativnosti u obrazovanju. . . Individualnost, osobnost, originalnost, su tako vrijedni da bi se u to mijeali amateri psihijatri iji su uzorci za cjelovitu personalnost neizbjeno njihovi vlastiti. John Hildebrand Ljudi su roeni kao neznalice, a ne kao glupani. Oni su uinjeni glupima kroz obrazovanje. Bertrand Russell Obrazovanje je metoda gdje se stie vii nivo predrasuda. Laurence J. Peter U svijetu obrazovanja shvaanje ovjekove istinske prirode e dove -sti do fundamentalnih promjena u metodama pouavanja. Naglasak e biti stavljen na pouavanje ljudi INJENICI Ega (due) na njegovom vlastitom planu, prirodi lunarnih tijela, i metodama usklaivanja niih tijela tako da Ego moe direktno komunicirati sa fizikim mozgom, i tako kontrolitrati niu prirodu i raditi na svojoj svrsi. Ljudi e biti pouavani kako da kroz koncentraciju i meditaciju razjasne znanje za sebe, kako razviti intuiciju, i tako se oslanjati na izvore Ega. Zatim e ljudi biti pouavani da MISLE, da preuzmu kontrolu nad mentalnim tijelom, i tako razviju svoje latentne moi. Alice A. Bailey - A TREATISE ON COSMIC FIRE, 1925 Ukratko, kole ulau svoje napore u pouavanju djece TO MISLITI, a neuspijevaju u vanijoj stvari pouavati ih KAKO MISLITI. U obrazovanju nita nije vanije od toga - i ipak to se najvie zanemaruje. . . . U vie od osamdeset zemalja svijeta, u tisuama gradova i sela na ovome planetu, mala djeca bivaju indoktrinirana sa bilo kojom svrhom ili glupou njihovi odrasli ele. Iskustvo je pokazalo da skoro nema ogranienja apsurdnostima koja mala djeca mogu progutati. Mi poinjemo kae Bain, vjerovanjem u bilo to. Djeca koja su pouavana TO MISLITI ali ne i KAKO MISLITI mogu samo ponavljati greke koje su ljudi inili stoljeima. Umjesto da zrelo procjenjuju njihove verbalne smjernice i smjernice drugih ljudi oni se mogu samo sukobljavati u vezi toga. Svatko je od nas imao iskustvo kad se je usprotivio To nije tako nakon ega smo bili odalamljeni. Ovo je u mikrokosmosu oblik rata. . . Kako emo mi uiti nau djecu? Kako moemo prenjeti vrijedna iskustva i velike tradicije prolosti, i u isto vrijeme potaknuti dolazeu generaciju da ih prilagodi svijetu budunosti? . . . Ja i moja ena nau djecu pouavamo o ispravnom i krivom onako kako mi to vidimo. Ona e otpoeti sa stavovima koje imamo. Mi osjeamo da im moramo pruiti odreeni moral; da im moramo dati neke ideje kako se ponaati u svijetu; da ih moramo upoznati sa naim prijateljima i neprijateljima. Ali mi ne osjeamo da je ispravno da ona moraju nastaviti sa naim prijateljstvima ili svaama. Naa djeca ue da koriste orua za razmiljanje. Mi ih uimo da su nae ideje najbolje, ono to smo mi bili sposobni
110

shvatiti. Ali ona isto tako ue da je to do njih samih da razrade ideje koje su primili od nas i prenesu ih u boljem obliku svojoj djeci. Mi stavljamo njima u zadatak i obavezu da razrade i promjene ideje kojima smo ih mi pouavali kada pronau da te ideje ne odgovaraju njihovim ivotnim injenicama. . . Mi im govorimo: Mi smo imali mnogo vie iskustva od onoga to ete vi pronai iz naih verbalnih uputstava. . . Ali u ovom promjenjivom svijetu okolnosti se mjenjanju. Kako vi sazrijevate, vi ete morati poeti stvarati vlastita miljenja. Ken Keys Jr. - TAMING YOUR MIND, 1975 General G. Brock Chisholm, izvrni sekretar Ujedinjenih Nacija za Svjetsku Zdravstvenu Organizaciju upozorava: Svijet se mjenja i nastavit e se mjenjati tako brzo da je nemogue dati jasne i potpune planove za ivljenje nae djece. Za nas je nemogue da im predstavimo smjernice za stvarnost sa bilo kojim stupnjem uvjerenja da e te smjernice imati vrijednost nakon prolaska dvadeset ili trideset godina. Djeca od svojih roditelja ne trebaju zemljovid svijeta kakav je on bio, niti uvjerenja svojih roditelja ili predaka, ve veliki poklon slobodu da misle, sposobnost da sami jasno gledaju na stvarnost i da stvaraju svoje vlastite misli o tome kako da najbolje urede svoje odnose sa stvarnou koju oni jasno vide. G. Brock Chisholm iz The Christian Register Prolo iskustvo u sebi nosi sa svim svojim prednostima nedostatke da se stvari nikada ne dogaaju ponovo na isti nain. Winston Churchill Ja pouavam moje dijete, i kada mi se prui prilika, ja govorim svoj drugoj djeci svih godita - predkolskoj, u koli, na univerzitetu: Da nita nije konano uinjeno ispravno. Da nita nije spoznato pozitivno i potpuno. Da je cijeli svijet njihov u potpunosti . . . Njima je drago kao i meni, da je neto ostalo za njih da otkriju, kau, misle i obave. Neto? Sve je ostavljeno mladima da preuzmu, i to je nadahnue za njih kada ja priznajem za sve odrasle: Mi za sada nemamo i nikada u povijesti svijeta nismo imali dobru vladu. . . Da najbolja slika jo nije bila nacrtana, najljepa pjesma jo nije otpjevana, najupeatljiviji roman jo nije napisan; najboanstvenija muzika jo nije bila komponirana. . . U nauci, moda devedeset i devet posto mogue poznatoga jo treba biti otkriveno. Lincoln Steffens - LINCOLN STEFFENS SPEAKING, 1936 Nije uveliavanje rei da je navika traenja svega u knjigama tako duboko ukorijenjena, tako da mnogi inae inteligentni uenici, imaju odbojnost prema usmjeravanju svoje panje na same stvari - izgleda da je jednostavnije zaokupiti um sa neim to je netko drugi ve rekao o ovim stvarima. Dok je to glupost ne upotrijebiti razborito otkria i dostignua drugih, zamjena vienja drugih umjesto za koritenje vlastitih oiju je tako suprotan princip da mu i ne treba kritika. John Dewey 1859-1952 filozof - EDUCATION TODAY, 1898
111

Onoliko dugo koliko nastavljamo da sputavamo inteligenciju nae djece ne uei ih kako da misle, moemo oekivati da imamo uestale ratove, siromatvo, kriminal i ostala zla. Ovaj biznis pouavanja djece irom svijeta da razmiljaju ljubazno, tako da mogu rijeiti svoje nesuglasice zrelom raspravom umjesto lananom reakcijom urana nije neto to moe biti uinjeno za jedan dan ili tjedan ili godinu. To je neto na emu moramo raditi. Za to e trebati dosta vremena ali jedini nain da to uinimo je da to ponemo raditi. Moramo oblikovati nae ideale. Moramo ih objasniti drugim ljudima. Ne smijemo propustiti priliku da pouavamo nau djecu da VIDE jasnije, MISLE zrelije, i OSJEAJU dublje. Civilizacija je spor proces uenja kako biti ljubazan. Moramo se sjetiti Voltera ovjek e nastavljati initi zloine onoliko dugo koliko bude nastavljao vjerovati u apsurdnosti. Oni e nastavljati vjerovati u apsurdnosti sve dok se ne budu pouavali KAKO MISLITI - a ne samo ispunjavani lokalnim idejama TO MISLITI. Uiti djecu da ispravno misle nije potpuno rjeenje za zla ovoga svijeta, ali to je nuana poetna toka. Onoliko dugo koliko mi utuvljivamo u glave djece TO MISLITI i ne uspijevamo ih obuavati KAKO MISLITI, toliko dugo emo imati razliite paklove na zemlji. Ovo je izazov dananjice. Moemo li se sa time suoiti. To je do TEBE i to je do MENE. Da zakljuimo. Ovaj svijet treba mislioce, a ne papagaje. Ken Keys, Jr. - TAMING YOUR MIND, 1975 Jednog dana e biti shvaeno kao smrtonosna povreda da odgajamo dijete na lanim vrijednostima koje ono ne moe nikada samo shvatiti da bi pronalo svoj istinski odnos sa svijetom. . . Kada svi budu spremni da se oblae u svilu i hrane voem i oraastim plodovima onda e cijeli svijet postati vonjak. Nee biti kapitala ni radnika, ni zaraivanja novca ni siromatva. Trgovina e biti zamjenjena razmjenom darova izmeu zemalja koje proizvode specijalne svile i voe, a tvornice e biti pretvorene u lijepe drutvene zanatske-radionice u kojima e mukarci, ene i djeca sretni, sami za sebe izraivati neka jednostavna orua i stvari koje su im potrebne. Adela Curtis Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvaraju Boga u vraga. Djeca koja dolaze u moju kolu su mali vragovi, mrze svijet, destruktivna su, bezobrazna, lau, kradu, zlovoljna su. Za est mjeseci postanu sretna, zdrava djeca koja ne rade nita loe. Nisam ja nikakav genije, ja sam samo jedan ovjek koji odbija voditi djeje korake. Putam ih da sama odrede svoje vrijednosti, a vrijednosti su uvijek dobre i drutvene. Religija koja ini ljude boljima, ini ih gorima, ali religija poznata kao sloboda ini sve ljude dobrima jer unitava sukob koji od ljudi stvara vragove. Alexander Sutherland Neill - DJECA SUMMERHILLA U biti, ljubav je razvoj svijesti o cjelini. Nazivamo je grupnom svijesti. A. Bailey
112

Vjerujem da pod duhovnou mislite na univerzalnu duhovnost, onu koja je iznad bilo koje odreene religije ili vjeroispovjesti. Slobodne kole imaju holistiki pristup odgoju i obrazovanju i nastoje zadovoljiti u okviru onoga to je mogue, razliite potrebe i elje uenika. U pravilu nemaju religijski odgoj u onom obliku koji se u nas u posljednje vrijeme provodi u kolama. to ne znai da se ne ui o razliitim religijama u okviru povijesti ljudske civilizacije ili kroz prouavanje literature, kroz umjetnost. Osobno smatram da duhovnost ini okosnicu ljudske egzistencije i da joj treba posvetiti dunu panju s naglaskom na duhovnost 21. stoljea koja je osloboena vjerskih ogranienja i koja ide ka ujedinjenjuju svih itelja Planeta, s ciljem da nas sve uzdigne na jedan vii nivo suivota u miru i meusobnom uvaavanju i, ak se usudim rei, u ljubavi. Dragana Boljei Kneevi - predsjednica udruge Slobodna kola (iz intervjua Plodovi Summerhilla u Hrvatskoj iz asopisa Svjetlost, srpanj 2009) Sustav A. S. Neilla je jedno radikalno pribliavanje podizanju djeteta. Po mom miljenju, njegova knjiga (kola Summerhill) je od velike vanosti jer predstavlja istinsko naelo odgoja bez straha. U koli Summerhill autoritet ne prikriva sustav manipulacije. Summerhill ne izlae neku teoriju; on povezuje stvarno iskustvo od skoro 40 godina. Autor potvruje da "sloboda funkcionira". Osnovni principi Neillovog sustava su predstavljeni u toj knjizi jednostavno i bez dvosmislenosti. Oni su tu saeti. 1. Neill se vrsto dri vjere "u djetetovu kvalitetu". On vjeruje da se prosjeno dijete ne raa kao sakato, mlitavo, ili kao bezduni automat, nego puno mogunosti voljeti ivot i s interesom za ivot. 2. Cilj odgoja - ustvari cilj ivota - je raditi radosno i traiti sreu. Sreom, prema Neillu, prosjeni su zainteresirani za ivot; ili dodao bih, odgovaraju ivotu ne samo svojim mozgom nego cijelom svojom osobnou. (1960 god.) Erich From 1900-1980 Trebate znati da je teoretska podloga waldorfske pedagogije i suvremene pedagoke i psiholoke znanosti danas ve gotovo identina. Dakle, razlika u odnosu na druge vrtie nije u teoriji ve u beskompromisnom provoenju osnovnih pedagokih naela u svakodnevnom radu s djecom. Waldorfski program izabrali smo ba zato, jer ve vie od 80 godina uspijeva u praksi ostvariti ono to danas suvremena pedagoka znanost tvrdi da je dobro za dijete. - A to je? To ukljuuje tri stvari: najvanije je omoguiti predkolskom djetetu uenje putem stjecanja vlastitog iskustva, aktivnog istraivanja i oponaanja odraslih. Osim toga, valja se ophoditi s djetetom tako da se ono osjea sigurno, zatieno i potovano. I stalno treba imati na umu da sve to odrasla osoba radi u prisutnosti djeteta - odgaja dijete.
113

Vladimira Kezele - osnivaica i voditeljica - Waldorfskog vrtia Suncokret - www.waldorfska-skola-zg.hr Djeca bez pomoi mogu stvoriti drutvo reda. Za nas odrasle su potrebni zatvori, policija, vojska i oruje. Djeca rjeavaju svoje probleme mirno. Maria Montessori - www.montessori-skola.hr Moda uimo dijete kako e zahvaliti Bogu i moliti ga, ali ne uimo ga kako e cijeniti ovjeka, taj najvii izraz bojeg stvaranja. Zanemarujemo sve one ljude koji su dali svoje ivote kako bismo mi mogli bolje ivjeti. Djetetu moramo osvijestiti da svako civilizacijsko postignue zahvaljujemo mnogima kojih vie nema. Ako mu otkrijemo kako se dolo do odreenih znanja od samih poetaka ono e vie uivati u uenju. Piemo itamo i djetetu moemo otkriti kako je nastalo pismo, kako i ime se zapisivalo u poetku, kako se razvilo tiskanje i kako se dolo do toliko velikog broja knjiga. Svaka zemljopisna karta krije iza sebe napore nebrojenih istraivaa i pionira, koji su osvajajui nepoznate krajolike otkrivali nova mjesta, rijeke, jezera i uinili svijet za nas veim i bogatijim. Potaknimo djecu da usmjere pozornost na tisue onih koji su svojim radom doprinijeli velikim stvarima, a koji sami nisu bili slavni. Maria Montessori, 1948 Osnovna Montessori kola Barunice Dde Vranyczany prva je Montessori kola u Republici Hrvatskoj. Dobila je ime po barunici Vranyczany koja je 1934. godine u Zagrebu, na adresi Dolac 9, otvorila prvi Montessori vrti. Montessori kolu su 2003. godine osnovali roditelji djece koja su pohaala Montessori vrtie. U elji da nastave svoje obrazovanje po metodi kojom su bili zadovoljni i roditelji i djeca, okupili su se u Udruzi roditelja Maria Montessori Zagreb i graanskom inicijativom uspjeli u osnivanju kole - Maria Montessori - godine 1909. u Citta di Castello organizira prvi teaj na kojem se ui o njenoj metodi za uitelje, objavljuje svoju knjigu Metoda (Il metodo), a 1912. i prijevod na engleski jezik. 1948. su objavljene knjige na engleskom What You Should Know About Your Child i The Discovery of the Child, a godinu dana kasnije objavljena je knjiga The Absorbent Mind. Dobre knjige za proitati o odgoju: - Erich From - Umijee ljubavi - Alice Bailey - Obrazovanje u novoj eri, 1954 - J. Krishnamurti - Education and Significance of Life, 1981 - Steiner Rudolf - The Education of the Child, 1981 - Coles Robert - The Spiritual Life of Children, 1990 U svijetu postoje internacionalne organizacije koje pomau obrazovanje djece irom svijeta pa je dobro pogledati i njihov nain obrazovanja i zatite djece. www.savethechildren.net djeluje u 120 zemalja svijeta, sa jo trideset drugih organizacija, djeluje ve 90 godina u zatiti djece.
114

Ljudi sve vie i vie irom Amerike se bude i uviaju jaz izmeu onoga to se ui u kolama i zdravog razuma koji nam govori to bi trebali znati. to ti moe uiniti u vezi toga. John Taylor Gatto - je bio proglaen New York State Uiteljem Godine. Pobornik reforme kola. Napisao je poznatu knjigu Dumbing Us Down: The Hidden Curriculum of Compulsory Schooling i - Weapons of Mass Instruction. Najbolji je onaj uitelj koji radije daje sugestije nego li dogmatizira, i nadahnjuje svoga sluatelja sa eljom da pouava samog sebe. Edward Bulwer-Lytton Nijedna pojedinana povijesna kultura ili civilizacija ne moe svojatati apsolutnu univerzalnost. . . Budua kultura trebat e da se uzdigne do univerzalne vizije ovjeka i ljudskog ivota. . . Jedinstvo kulture ne treba traiti u jedno-obraznosti nego u skladu. . . Sarvepalli Radhakrishnan - indijski predsjednik od 1962. do 1967. ija su djeca vlasnitvo? vlasnitvo drave ili vlasnitvo crkve? ije su vlasnitvo odrasli ljudi? - vlasnitvo (robovi) drave ili (robovi) vlasnitvo crkve? - Sve politike ideologije, ak i vae zakonske strukture, su zloudne izrasline religiozno misleeg ovjeka. U. G. Krishnamurti 1918-2007 - sa interneta - O djeci, spolnosti, seksu, obrazovanju, roditeljstvu, dravi, religiji, ivotu i slobodi. Nepoznat? Vaa djeca nisu vlasnitvo drave. Vi ste ih rodili, othranili i za njih skrbite. O vama roditeljima ovisi to e i kakva e postati vaa djeca. Vi ste kao roditelji odgovorni za odgoj i obrazovanje svoje djece. Hrvatska biskupska konferencija, iz letka 2013. godine Civilizacija smatra da roditelji preuzimaju sve dunosti, a djeca kao da imaju sva prava. Potovanje djeteta prema roditeljima nastaje, ne zbog spoznaje obaveze koja proizlazi iz roditeljskog raanja-stvaranja, nego prirodno nastaje kao rezultat brige, odgoja, i naklonosti koje je sa ljubavlju iskazivano u pomaganju djetetu da pobijedi u borbi ivota. Istinski roditelj je zauzet neprekidnim sluenjem-brigom koje mudro dijete prepoznaje i cijeni. . . Ali opstanak same civilizacije se temelji na sve veoj voljnosti jedne generacije da uloi u dobrobit slijedee i budu -ih generacija. Bilo koji pokuaj da se odgovornost roditeljstva prebaci na dravu ili crkvu e se pokazati unitavajuom za dobrobit i napredak civilizacije. (stana 941) THE URANTIA BOOK, 1955 ena koja je na prsima drala dijete je rekla, govori nam o djeci. On je rekao: "Vaa djeca nisu vaa djeca. Ona su sinovi i keri ivota koji tei samome sebi. Ona dolaze kroz vas ali ne iz vas, ona su sa vama i ne pripadaju vama. Vi im moete dati vau ljubav ali ne i vae misli, jer ona imaju svoje vlastite misli. Vi moete pruiti dom njihovim tijelima, ali ne i njihovim duama. Jer njihove due prebivaju u kui budunosti koju vi ne moete posjetiti, ak ni u vaim snovima. Vi moete teiti da budete kao i oni, ali ne teiti da njih uinite sline vama. Jer ivot se ne kree unazad, niti zadrava u prolosti". Kahlil Gibran
115

"Djeca su moja, imetak je moj" - tako razmilja budala. Ali ni sam nije svoj, a kamoli djeca, kamoli imetak. DHAMMAPADA Nijedno dijete nee napredovati ivei u strahu kod kue, u koli ili u crkvi. Disciplina kojoj ue potivani roditelji raa ljubavlju, a ne strahom. ivotna dob je produena otkad se prestalo straiti paklenom vatrom i ognjenim sumporom. Moralnost koja se odrava strahom nije dobra za zdravlje, niti je uope moralnost. Ukloni strah, nestat e i nasilja. Ljubav i strah se iskljuuju. Ljude se uilo da se boje Boga i da ga istovremeno ljube. Gdje je strah stvaran, ljubav je prividna. Ljubav je temelj na kojem se gradi etika. Ljubav temeljena na strahu gradi lanu etiku, a to je podloga svih konvencionalnih lai nae civilizacije. Dr. J. H. Tilden - SVE BOLESTI NASTAJU USLIJED ZATROVANJA - Dodue, smatram da se vjerske zajednice i ne bi trebale mijeati u kurikulum kola, jer ovo je sekularna drava. Slijedom toga, ni vjeronauk se ne bi smjelo predavati u kolama, nego mu je mjesto u vjerskim zajednicama, a u javne kole treba uvesti vjersku kulturu. Neki se plae da je etvrti modul uvod u legalizaciju homoseksualnih brakova. Pa, ako emo i o tome, to e legalizirati parlament, nije to neto ime e se baviti vjerske zajednice. Osvrui se na kurikulum zdravstvenog odgoja, rabin je dalje komentirao: U potpunosti razumijem roditelje koji ele da im djeca ive po njihovim svjetonazorima, ali treba shvatiti da svijet oko nas nije u skladu ni sa ijim vjerskim svjetonazorima. - Ako pogledamo broj razvoda, abortusa, stopu kriminala, internet i druge medije gdje seksualnost vriti prema nama sa svih tih stranica, jasno je da djecu treba pripremiti za taj svijet koji ne ivi prema vjerskim svjetonazorima. Dobro je da ih kola informira o seksualnosti i svim tim temama, a da roditelji svoj svjetonazor objanjavaju kod kue. Jer i danas ima djevojica ije mame ne objasne nita o menstruaciji, pa su u udu kad uju od prijateljica. Iz tog pubertetskog doba nosimo kojekakve frustracije cijeli ivot. - Podravam to da zdravstveni odgoj rade strunjaci, dunost kole je da formira djecu da budu kompletni lanovi drutva, da mogu djelovati na svim podrujima i tu je informacija o seksualnosti jako bitna. Mislim da bi zdravstveni odgoj trebalo i proiriti, da bi se dodatno trebalo govoriti o nenasilju, ne samo prema partnerima, nego nenasilju u irem smislu te rijei, nenasilju prema ivotinjama. - Talmud kae da je ono to djeca govore na ulici ono to su ula kod kue, od oca ili majke. Konano, zdravstveni odgoj otvara mogunost roditeljima da osjete potrebu i obvezu da svoj svjetonazor pojaano objanjavaju djeci, da moda manje gledaju turske sapunice, a da se vie bave djecom. Luciano Moe Prelevi, rabin u Zagrebu o seksualnom odgoju mladih iz Jutarnji list, 14. veljae, 2013 (ovdje samo njegove rijei iz lanka Nisu ba sve vjerske zajednice protiv zdravstvenog odgoja, idovi ga podravaju! - podnaslov - Razumijem roditeljske elje, ali u sekularnoj dravi vjerski odgoj se provodi kod kue)
116

- Sjetimo se vane stvari. to obrazovanje moe uiniti kada slijedi pogrene tokove dobro se vidjelo u Njemakoj s unitenjem idealizma, forsiranjem pogrenih ljudskih odnosa i stavova i slavljenjem svega to je sebino, brutalno i agresivno. Njemaka je dokazala da kada se obrazovni sustav dobro nadgleda i organizira, sustavno planira te prilagouje jednoj ideologiji, on ima snaan efekt posebice ako se dijete uzme dovoljno rano i ako ga se titi od suprotnih uenja dovoljno dugo vremena. Podsjetimo se da u isto vrijeme ta isprobana mo moe djelovati u dva pravca i da ono to je djelovalo na krivim zasadama moe jednako uspjeno djelovati na pravilnim. Takoer treba shvatiti da moramo uiniti dvije stvari: moramo obrazovni naglasak staviti na djecu mlau od esnaest godina (to mlaa to bolje) i drugo, moramo poeti s onim to imamo ak i kada priznajemo ogranienja sadanjeg sustava. Moramo ojaati dobre i poeljne aspekte, razviti nove pristupe i tehnike koje e osposobiti dijete za potpuni ivot i tako ga uiniti potpuno humanim, kreativnim, konstruktivnim lanom ljudske obitelji. Ono najbolje to je bilo mora se sauvati, ali samo kao temelj boljeg sustava i mudrijeg pristupa u cilju.- promijeniti u potpunosti dananji stav svjetske mladei prema okolini, od najranijih dana prihvatit e ulogu koju mora igrati i odgovornosti koju mora preuzeti te da je obrazovanje nain pripreme za tu korisnu budunost bogatog sadraja. Stoga postaje sve jasnije da se budue obrazovanje u novom i irem smislu moe definirati kao Znanost ispravnih ljudskih Odnosa i Socijalne brige. To daje relativno novu svrhu ve uvedenim nastavnim planovima i programima i ukazuje da nita to je dosada uvedeno ne treba izbaciti, samo treba razvijati pozitivnu motivaciju, a nacionalistike i sebine predodbe izbjegavati. Ako se povijest, na primjer, prezen -tira na osnovi ideja koje su vodile ovjeanstvo naprijed, a ne na osnovi agresivnih ratova i nacionalnih i internacionalnih lopovluka, pedagogija e se baviti pravilnom percepcijom i upotrebom ideja te njihovom transformacijom u radne ideale i njihovom primjenom kao eljom za dobrim, istinitim i lijepim. To e dovesti do potrebne promjene dananjih natjecateljskih i materijalistikih ciljeva u one koji e potpuno izraziti Zlatno Pravilo i koji e uspostaviti pravilan odnos izme -u pojedinaca, grupa, partija i nacija u cijelom svijetu. - Naposljetku, obrazovanje bi svakako trebalo predstaviti realnost due u ovjeka kao unutranji faktor koji stvara dobro, istinito i lijepo. Na taj e nain kreativni izraz i humanitarni napor dobiti loginu bazu. No, to se nee uiniti kroz teoloku ili doktrinarnu prezentaciju, kao to je danas obiaj, ve prezentacijom problema kroz istraivanje i kroz napor da se odgovori na pitanje: to je ovjek, to je njegova sutina u shemi svih stvari? Prouavat e se ivotna mo i proklamirani ciljevi kroz stalno djelovanje kulturalnih i artistiko duhovnih elnika tijekom stoljea, zajedno s njihovim ivotima, kako s historijskog tako i s psiholokog aspekta. To e pred mla117

dim ljudima svijeta otvoriti problem elnitva i pobuda. Obrazovanje e dakle biti prueno u vidu zanimanja za ljudski, dostignua i ljudske mogunosti, i to na takav nain da ne samo da e sadraj uenikova uma biti obogaen povijesnim i literarnim injenicama, ve e se i njegova imaginacija rasplamsati te pobuditi njegove ambicije i htijenja. Takoer e se u tonoj perspektivi prikazati svijet prolih ljudskih napora te otvoriti .budunost pokuavajui potaknuti individualni napor i dati osobni doprinos. Gornji reci ni na koji nain nisu optuba prolih metoda, osim utoliko to danas svijet predstavlja optubu samog sebe. Reci ne tvore nestvarnu viziju ili mistinu nadu, koja bazira na razmiljanju punom nade. Oni se bave stavom prema ivotu u budunosti koji imaju mnogi ljudi dananjice, a meu njima i mnogi pedagozi svake zemlje. Greke prolih metoda oigledne su, ali nema potrebe gubiti vrijeme naglaavajui ih ili nagomilavajui primjere. Ono to je potrebno to je realizacija neposrednih mogunosti uz shvaanje da e biti potrebno mnogo vremena da se promijene ciljevi i metode. Potrebno je na drugaiji nain obrazovati nastavnike, a bit e potrebno mnogo vremena dok se ne pronau novi i bolji naini, napiu novi udbenici i nau mukarci i ene koji se mogu odueviti novom vizijom i koji e raditi za novu civilizaciju. Nastojao sam staviti naglasak na principe, to inim u saznanju da mnogi od njih nisu novi, ve samo trae novi pristup. Pokuao sam pokazati da se danas otvaraju mogunosti budui da se sve mora ponovno izgraditi s obzirom na to da je u veem dijelu svijeta sve bilo uniteno. Rat je dokazao da nismo pravilno uili. Bolji obrazovni sustav trebao bi dakle biti izgraen na nain da prezentira mogunosti ljudskog ivota koji e sruiti barikade, ukloniti predrasude i omoguiti djetetu u razvoju da kada odraste ivi s drugim ljudima u harmoniji i u dobroj namjeri. To se moe postii ako se razviju harmonija i razumijevanje i ako pedagozi shvate da "gdje nema vizije tu nestaje ovjek". - Internacionalni sustav obrazovanja koji se razvija u zajednitvu irokoumnih nastavnika i autoriteta u svakoj zemlji danas je neophodan i sluit e ouvanju svjetskog mira. Prema tom cilju ve su poduzeti odreeni koraci i grupe pedagoga razmatraju koji e sustav omoguiti da djeca razliitih nacija (poevi s milijunima djece kojima sada treba obrazovanje) budu odgojena bez predrasuda i nepristrano. Svjetska e se demokracija oblikovati kada se ljudi svugdje ponu tretirati kao jednaki; kada se djeacima i djevojicama objasni da nije vano da li je ovjek Azijat, Amerikanac, Europljanin, Britanac, idov ili poganin, ve da svatko ima historijsku pozadinu koja mu omoguuje da doprinese dobru cjeline i da je glavna potreba dobronamjerni stav i stalni napor da se postignu ispravni ljudski odnosi. Svjetsko jedinstvo postat e injenicom kada djeca svijeta budu nauena da su razlike u religiji veinom stvar roenja. Ako je ovjek roen u Italiji vjerojatno e biti rimokatolik, ako je roen kao idov slijedit e idovsko uenje, ako je
118

roen u Aziji bit e musliman, budist ili e pripadati jednoj od hindu sekti, ako se rodi u drugim zemljama moe biti protestant itd. Nauit e da su razlike u religiji uglavnom razlike koje su nastale kao rezultat ljudskih nesuglasica u interpretaciji istine. Time se postepeno nae razli -ke i nesuglasice ublaavaju, a ideja o Jedinstvenom ovjeanstvu prodrijet e kod svih. . . . - Svi pak, bez obzira na njihove poetne sposobnosti mogu prihvatiti Znanost Ispravnih Ljudskih Odnosa i time odgovoriti glavnom cilju nadolazeeg evolucijskog sustava. Indikacije za to mogu se vidjeti posvuda, ali dosada naglasak nije postavljen na obuavanje nastavnika ili savjetovanje roditelja. Mnogo, veoma mnogo napravile su u prosvijetljenju grupe ljudi u svim zemljama. To su postigli prouavajui potrebe graanstva, poduzimajui istraivake poduhvate povezane s pravilnim drutvenim odnosima (opinskim, nacionalnim i internacionalnim) te uz pomo mnogih organizacija koje nastoje ljudskim biima ucijepiti osjeaj odgovornosti za ljudsku sreu i dobrobit. Ipak, pravi posao u tom smjeru trebao bi poeti u ranom djetinjstvu tako da svijest djeteta (koja se tako lako usmjerava) moe od najranijih dana zauzeti nesebian stav prema svojim blinjima. To se vrlo lako moe zapoeti ako to roditelj eli; moe se nastaviti ako roditelji i nastavnici demonstriraju u vlastitom ivotu ono to propovijedaju. Pod tim uvjetima naposljetku e doi vrijeme krize u kasnoj adolescenciji, potrebne i planirane u ivotu mladog ovjeka tijekom koje e postati postojan na odreeni nain, kako to odredi sudbina, da bi ispunio svoj zadatak pravilnih odnosa posredstvom profesionalnog sluenja. To je posao spajanja, koji mora biti obavljen sada, spajanja izmeu onoga to je danas i to e biti sutra. Ako tijekom sljedeih 150 godina razvijemo tehniku premoenja mnogih prepreka koje postoje u ljudskoj obitelji i prevladamo rasnu mrnju i separatistike tenje naroda, uspjet emo stvoriti svijet u kojem e rat biti nemogu i u kojem e se ljudi osjeati lanovima jedinstvene ljudske obitelji, a ne ratobornom masom naroda i ljudi koji pokuavaju nadmeui se dobiti najbolje i koji uspjeno nameu mrnju i predrasude. To je, kao to smo vidjeli, bila prolost. ovjek se razvio od izolirane ivotinje, voen samo instinktima samo-odranja, jedui i parei se, kroz etape obiteljskog, plemenskog i nacionalnog ivota do dananje toke kada prihvaa iri ideal - internacionalno jedinstvo, tj. skladno funkcioniranje Jedinstvenog ovjeanstva. Taj rastui idealizam probija se u prve linije ljudske svijesti bez obzira na mnoga separativna neprijateljstva. Upravo su ova odgovorna za sadanji kaos i za udruivanje zemalja Ujedinjenih Nacija. To je stvorilo suprotne ideologije koje trae svjetski izraz; to je stvorilo i (takozvane) nacionalne spasitelje, proroke, idealiste, oportuniste, diktatore, pronalazae i humaniste. Ti su suprotni idealizmi zdrav znak, slagali se mi ili ne. Oni u potpunosti koriste ljudsku tenju, hitnu i pravilnu, za boljim uvjetima, za vie
119

svjetla i razumijevanja, za boljom ko-operacijom, za sigurnou, mirom i izobiljem u svijetu terora, straha i gladi. Modernom je ovjeku teko zamisliti vrijeme kada nee postojati rasne, nacionalne ili razliite religijske svijesti. Jednako je tako bilo teko zamisliti prapovijesnom ovjeku period nacionalnog razmiljanja, to moramo imati na umu. Vrijeme kada e ovjeanstvo moi razmiljati na svjetskoj razini lei daleko pred nama, ali injenica da o tome moemo razgovarati, da to moemo eljeti i planirati znak je da to nije nemogue. ovjeanstvo je oduvijek napredovalo u etapama prosvi -jetljenja i slave. Mi smo sada na putu prema daleko boljoj civilizaciji no to ju je svijet ikada upoznao i prema prilikama koje e osigurati daleko sretnije ovjeanstvo, koja e dokinuti nacionalne razlike, klasna obiljeja (bez obzira da li su bazirana na nasljednom ili financijskom statusu) i koje e osigurati puniji i bogatiji ivot za svakoga. . . - - - Ja se iskljuivo bavim institucionalnim aspektima obrazovnih sustava i dokazanim utjecajem na mlade ljude svih nacija koji su bili podvrgnuti tim sustavima. Ciljevi koje su nastavnici institucija postavljali pred sebe bili su uski, a krajnji efekt njihova uenja i rada bilo je stvaranje sebine, materijalistiki orijentirane osobe, koje je glavni cilj bio napredovanje u materijalnom smislu. To je bilo upravo zapanjujue potpomognuto gdje god se pojavila kakva individualna ambicija koja je vodila dijete ka uskim i sebinim ciljevima nastavnika. Prirodni idealizam djeteta (a koje dijete nije roeni idealist?) polako se i stalno guio teinom materijalizma svjetskog pedagokog stroja i sebinom pristranou svjetskog biznisa u mnogim granama uz stalnu tenju zaraivanja novca. Malo po malo to pogubno stanje stvari (koje je dolo do vrhunca u ranim godinama naeg stoljea) pomalo se mijenja tako da danas u mnogim zemljama dobrobit same drave, dobro carstva, potrebe nacije bivaju stavljeni pred dijete od njegovih najranijih godina kao najvei mogui ideal. Dijete se ui da mora sluiti dravi, carstvu ili naciji s najboljim to je u njemu; snano se utiskuje u njegovu svijest da njegov individualni ivot mora biti potinjen viem idealu drave ili nacije i da je njegova dunost zadovoljavanje nacionalnih potreba, ak i po cijenu ivota. Dijete se ui da u vremenu velikih opasnosti ono, kao individua, uope nije od znaaja, ve da je jedini vani faktor vea organizaciona cjelina, koje je on mali dio. To je odreeni korak naprijed u irenju svijesti koju mora dosegnuti ljudska vrsta. Ovdje u vas podsjetiti da je irenje svijesti, poveanje osjetljivosti i sposobnosti opaanja cilj cijelog boanskog i hijerarhijskog napora. Cilj nije poboljanje materijalnih uvjeta. Oni e se automatski postii kada se razvije svjesnost. Budunost ovjeanstva odreena je njegovom tenjom i sposobnou da odgovori na idealizam koji danas preplavljuje svijet. U ovo se vrijeme poduzima daljnji korak: u svakoj zemlji ljudi se ue, od najranijih godina, da nisu samo individualci, da nisu samo lanovi drave, carstva
120

ili nacije, da nisu samo ljudi s individualnom budunou, ve da im je svrha sluiti odreenim velikim grupnim ideologijama demokratskim, totalitarnim ili komunistikim. Te su ideologije u krajnjoj analizi materijalizirani snovi ili vizije. Moderna mladost ui se da za njih mora raditi, truditi se, a ako je potrebno i boriti se. Oigledno je da iza svih povrinskih nemira i kaosa, koji se danas tako ruilaki uvlae u svijest ovjeanstva, te iza svih strahovanja i zebnji, mrnje i separativnosti, ljudska bia poinju mijeati u sebi tri stanja svijesti: individue, graanina i idealista. Ta tenja da ovjek bude sve to troje istovremeno sada se protee na svim razinama ljudskog ivota pa ak i meu one koje nazivamo "najniom klasom". Sve je to dobro i dio je zacrtanog plana. Bez obzira da li je to demokratski ideal, ili vizija totalitarne drave, ili pak san odanog komunista, utjecaj na svijest ovjeanstva kao cjeline nedvojbeno je dobar. Njegov osjeaj za ljudsku svijest sigurno raste. Rapidno se razvija njegova mo shvaanja sebe kao dio cjeline, to je poeljno i pravilno i sadrano je u boanskom planu. . . - U dananjim kolama (osnovnim, srednjim i viim) moe se uoiti nesavrena i simbolika slika trostrukog cilja novog obrazovanja: civilizacija, kultura, jedinstvo. Osnovne kole mogu se smatrati uvarima civilizacije. One moraju osposobiti dijete da postane graaninom, uiti ga njegovu mjestu u socijalnoj zajednici, naglaavati njegov odnos s grupom i na taj ga nain osposobljavati za inteligentan ivot, budei u njemu nacionalnu memoriju, kroz lekcije, u cilju da se postave temelji za ispravne ljudske odnose. Bit e zastupljeno itanje, pisanje i aritmetika, elementarna povijest (s naglaskom na svjetsku povijest), zemljopis i poezija. Mora ga se nauiti osnovnim injenicama ivota, temeljnim istinama, koordinaciji i kontroli. Srednje kole trebale bi biti uvarima kulture, one bi trebale naglaavati povijesne i knjievne vrijednosti, te pruiti odreeno razumijevanje umjetnosti. One bi trebale poeti pouavati djeake i djevojice toj buduoj profesiji ili nainu ivota to e ih oigledno usmjeravati. Detaljnije e se govoriti o graanskom pravu, ukazivat e se na svijet pravih vrijednosti i svjesno e se i postojano njegovati idealizam. Naglaavat e se potreba praktine primjene ideala. Mlade svijeta trebala bi se obrazovati na takav nain da se u njihovoj svijesti pone sjedinjavati vidljivi svijet pojava i svijet vrijednosti i znaenja. Ono e (dijete) poeti uspostavljati odnos izmeu objektivnog, vanjskog i unutarnjeg subjektivnog ivota. Ove rijei paljivo biram. Nae vie kole i fakulteti trebali bi biti nastavak svega do sada navedenog. Oni trebaju uljepati i dovriti ve podignutu strukturu i trebaju se baviti direktnije svijetom znaenja. Internacionalni problemi: ekonomski, socijalni, politiki i religijski moraju biti obraeni, a ovjek se treba jo vie i odreenije odnositi prema svijetu kao cjelini. To ni na koji nain ne znai da se nacionalni i individualni problemi zanemaruju, ve da ih je potrebno inkorporirati u cjelinu kao integralne i efikasne dijelove i time izbjei razdvajaki stav koji je i doveo do
121

propasti naeg modernog svijeta. Vie kole i fakulteti trebali bi biti veza, na polju obrazovanja, sa svijetom Hijerarhije; oni bi trebali biti uvari metoda, tehnika i sustava misli i ivota koji e povezati ljudsko bie sa svijetom dua, s Bojim Kraljevstvom, a ne samo s drugim ljudskim biima na fizikoj razini; ne samo sa svijetom vanjskih pojava, ve i s unutarnjim svijetom vrijednosti i kvaliteta. Ponavljam, ospo -sobljavanje ovjeka da zauzme mjesto u Kraljevstvu Bojem nije nuno religijska aktivnost koju trebaju obavljati predstavnici velikih svjetskih religija. To bi trebao biti zadatak visokog obrazovanja, koje e dati svrhu i znaaj svemu onome to je prije toga napravljeno. Ako vam se to ini nemoguim i idealistikim, dopustite da vas uvjerim da e do vremena potpunog procvata Doba Vodenjaka to biti priznati i dokazani ciljevi pedagoga toga vremena. Alice Bailey - OBRAZOVANJE U NOVOJ ERI, 1954 (ovaj izbor odlo -maka u prevodu MBM Izdavako drutvo d.o.o. - Preko (Zadar) kod kojih se moe naruiti knjiga na hrvatskom jeziku, od A. Bailey) U svijetu u kojem je obrazovanje preteno verbalno, visoko-obrazovanim ljudima je skoro nemogue obratiti ozbiljnu panju na bilo to osim rijei i pojmova. Za to uvijek ima novca, uvijek postoje doktorati o tome, o uenoj glupariji istraivanja o onome to je, za znanstvenike, problem nad problemima: tko je utjecao na koga da kad kae to? ak i u ovom dobu tehnologije cijeni se verbalna humanistika. Neverbalna humanistika, vjetina da se izravno bude svjestan danih injenica naeg postojanja, gotovo se sasvim zanemaruje. Katalog, bibliografija, konano izdanje ipsissima verba (ipsissima verba latinski - njegove tone rijei; vlastite rijei) nekog treerazrednog stihoklepca, ogroman indeks svih indeksa - svaki pravi aleksandrinski projekt sigurno se odobrava i dobiva financijsku podrku. Ali, kada je u pitanju to da se otkrije kako vi i ja, naa djeca i unuci, moemo postati osjetljiviji, intenzivnije svjesni unutarnje i vanjske stvarnosti, otvoreniji Duhu, manje skloni da, psiholokim zloupotrebama, sebe napravimo tjelesnim bolesnicima, vie u stanju kontrolirati vlastiti autonomni ivani sustav - kad je u pitanju bilo koja vrsta neverbalnog obrazovanja temeljitijeg (i vjerojatnije praktino upotrebljivog) od vedskih vjebi, nijedna zaista cijenjena osoba s bilo kojeg cjenjenijeg sveuilita ili crkve nee uiniti nita oko toga. Verbalisti su sumnjiavi prema neverbalnom; racionalisti se boje date, neracionalne injenice; intelektualci se boje da je "ono to primamo okom (ili na bilo koji drugi nain) nama strano i kao takvo ne treba nas suvie impresionirati". Osim toga, ovo pitanje obrazovanja na polju neverbalne humanistike ne uklapa se ni u jedan postojei pretinac. Nije ni religija, ni neurologija, ni gimnastika, ni moral ili graansko pravo, ak ni eksperimen-talna psihologija. Poto je tako, taj predmet za akademske i eklesijastike (sveenike) svrhe ne postoji i moe se potpuno ignorirati ili prepustiti, s nadmonim
122

smijekom, onima koje farizeji verbalnog pravovjerja nazivaju udacima, nadrilijenicima, arlatanima i nekvalificiranim amaterima. "Uvijek sam smatrao," pisao je Blake s dosta gorine, "da su Aneli tako tati da govore o sebi kao jedinima mudrim. To ine sa samouvjerenom nadutou koja proizlazi iz sustavnog razmiljanja". Sustavno razmiljanje je neto bez ega, i kao vrsta i kao pojedinci, nikako ne moemo. No, ukoliko elimo ostati razumni, ne moemo niti bez izravnog opaanja, to nesustavnijeg to bolje, unutarnjih i vanjskih svjetova u kojima smo roeni. Ta dana stvarnost je beskraj koji nadilazi svako razumijevanje, a ipak doputa da se izravno i u nekom smislu potpuno shvati. To je transcendencija koja pripada drugom redu, a ne ljudskom, a ipak se moe osjetiti kao imanentno, iskustveno sudjelovanje. Biti prosvijeenje biti svjestan, uvijek, totalne stvarnosti u njenoj imanentnoj razliitosti - biti je svjestan, a ipak ostati u stanju preivjeti kao ivotinja, misliti i osjeati kao ljudsko bie, pribjei gdje god treba sustavnom razmiljanju. Na je cilj otkriti da smo oduvijek bili tamo gdje trebamo biti. Na nesreu, sami sebi izu -zetno oteavamo taj zadatak. U meuvremenu, postoje nezasluene milosti u obliku djelominih i prolaznih shvaanja. Aldous Huxley VRATA PERCEPCIJE - Raj i Pakao, 1954 Ne postoji nita zagonetnije u ovom svijetu, ja mislim, nego imati svoje dijete, a ono je ipak misteriozno stranac. Agatha Christie Ako se odnosi prema bolesnom djetetu kao odraslom, a odraslom kao prema bolesnom djetetu, sve obino biva dobro. Ruth Carlisle Svaka dua mora ispuniti svoju vlastitu sudbinu. Ona nije spaena pokajanjem (ispovjedanjem) drugom ovjeku koji to za nas obavlja, ve poticajem Krista. Nema vee usluge koja se moe drugome uiniti do potaknuti ga da pronae i slijedi svoje unutranje vlastito svjetlo najvea usluga koju roditelji i uitelji mogu pruiti maloj djeci jeste da im pomognu da otkriju to svjetlo i ive po njemu. Pod pritiscima modernog ivota za ljude nije lako da odvoje vrijeme za istrai -vanje svojih vlastitih unutranjih osjeaja, niti vremena da promatraju gdje ih vodi savjest. Zbunjujui zahtjevi modernih psiholokih ideja, ortodoksnih religioznih uvjerenja, i brzo razvijajue nauke prosjenu osobu ostavlja u labirintu zagonetki, to JE ispravno initi ili u to vjerovati. Da bi se pronalo unutarnje svjetlo-jedini istinski vodi kroz labirint znanja i argumenata koje okruuju modernog ovjeka zahtijeva svakodnevnu disciplinu za koju su samo neki spremni, da se pridravaju. To znai ostavljanje vremena za tihu meditaciju i kontemplaciju. To znai povlaenje iz dnevne buke, povlaenje u svetite najunutarnijeg bia, i uz pomo napora volje i tenje smi-riti sve misli i elje vanjskog svijeta. Joan Hodgson - WHY ON EARTH Ljude ne moemo niemu pouiti, moemo im samo pomoi da to otkriju u sebi. Galileo Galilei 1564-1542 matematiar, astronom
123

Sljedei stupanj naziva se Pratjahara, to je to? Ti zna kako dolazi do osjeanja. Prvo dolaze vanjski instrumenti, potom unutranji organi koji djeluju u tijelu kroz modane centre, zatim dolazi um. Kada se svi oni zajedno poveu i obuhvate neki vanjski predmet tada mi osjeamo.. Istovremeno je veoma teko koncentrirati um i zadrati ga na jednom organu, um je rob. Mi ujemo da nam govore Budi dobar, Budi dobari Budi dobar, svi to govore irom svijeta. Teko da emo nai bilo koje dijete irom svijeta kojemu nije bilo reeno: Ne kradi, Ne lai, ali nitko djeci ne kae kako da to ne rade. Govorenje mu nee pomoi. Zbog ega on ne bi postao lopov? Mi ga ne uimo kako da ne ukrade, mi mu jednostavno kaemo: Ne kradi. Jedino ako ga uimo kako da kontrolira um mi mu stvarno moemo pomoi. Sve unutranje i vanjske akcije nastaju kada se um povee sa nekim centrima, nazvanim organi. Voljno ili nevoljno oni su pokrenuti da se vezuju za te centre i to je razlog da ljudi ine nerazborita djela i osjeaju patnju. Ta djela oni ne bi inili da im je um pod kontrolom. to e biti rezultat kontrole uma? Tada se um nee vezivati za te centre osjeanja i prirodno je da e osjeanje i htijenje biti pod kontrolom. Da li je to mogue? To je u potpunosti mogue. Swami Vivekananda - RAJA YOGA ili ovladavanje nutarnjom prirodom Muzika igra vrlo vanu ulogu u ivotu i isto tako u odgoju. Pomou ritma i melodije um moe biti nadahnut oboavanjem, ili potican da rizikuje ivot u borbi; omekan osjeajima ljubaznosti i ljubavi; potaknut na smijeh, ublaen relaksacijom; ili potaknut na ljutnju i nasilje. Zato nae kole ne pouavaju ljudske vjetine, kako se odnositi prema drugima? Kako se odnositi ispravno prema sebi? Kako ivjeti zdravo? Kako se koncentrirati? Kako razviti svoje latentne moi i vjetine? Kako postati dobar zaposlenik, ili dobar ef? Kako pronai odgovarajueg sudruga? Kako uspostaviti harmoniju kod kue? Kako postii ravnoteu u ivotu?. . . Mi vidimo osnovnu slabost naeg modernog obrazovnog sistema: ono je vie teoretsko nego praktino. . . Pogledaj mo televiziju-ogledalo javnog stava i miljenja. im upalimo televiziju suoavamo se moda, ve u prvih pet minuta sa primjerima skoro neugodne nezrelosti. Vika sa ljutnjom, uvreda drugih, udaranje sa akama i nogama, odbijanje da se slua sa zdravim razumom, ak imamo pucanje na druge-ova vrsta ponaanja je predstavljena kao da su to manje ili vie normalne stvari. Sebina indiferentnost prema potrebama drugih se izgleda prihvata kao gotova injenica. . . Znanost nas je pouavala da uimo od prirode. Sada je vrijeme da se obratimo sebi da vidimo to moemo nauiti od ljudske prirode. J. Donald Walters - EDUCATION FOR LIFE (Obrazovanje za ivot) Djeci preporuite krepost i vrline; samo ih to moe usreiti, a ne zlato. Ludwig van Beethoven elite li vidjeti to sve dijete moe napraviti, prestanite mu poklanjati stvari. Norman Douglas
124

Bringers of the Dawn - Barbara Marciniak DONOSITELJI NOVOG SVITANJA Moderna tehnologija je jedno od najveih oruja kontrole frekvencije. Bit e vam prodavani ureaji za zabavu i udobnost, i koji su svi upleteni u kontrolu frekvencije. Mi vam snano preporuujemo da se rijeite svojih tv prijemnika. To je primarno orue koje se koristi za manipulaciju vae svjesnosti na dnevnoj bazi. Taj eksperiment je tako fino utiman da vi podsvjesno prihvaate bolesti putem televizije. I tako postoji jedna cijela generacija koja se "ubija" putem gledanja televizije i podravanjem medicinskog drutva za to vrijeme. Ponekad se emitira oslobaajua informacija - ak i new age show. Ipak, mogue je gledati tv show o tome kako moete biti uzvieni i neogranieni, dok ste podsvjesno udarani frekvencijom koja vas sprjeava od originalnog razmiljanja. To podsvjesno vas dri nepokretnim, i dri vas u jednom drutvu tipa "PREIVI!", "STIGNI!", "DOI NA VRIJEME", "UTI!", "IDI NA POSAO!" Televizija promovira neaktivnosti i statinost i takav stil ivota. Pogledajte oko sebe. Probudite se ljudi! Veina podsvjesnog na televiziji je sprovedena putem tehnologije koja je razvijena u suradnji sa neplanetarnim biima. Koritenje podsvjesnog da uznemiri ljudsku svjesnost je postao svjetski program. Ako razmislite o kuama koje imate: dva, tri i etiri televizora u njima, morate se sloiti da je to vrlo dobar marketinki program. Neki ljudi koji znaju o podsvjesnom na televiziji, misle da su imuni na to. Ipak, efekti televizije su tako prijemivi da bez obzira koliko tvrdite da ete biti, ne moete izbalansirati ono to u sadanje vrijeme tehnologija ini vaoj vibracijskoj frekvenciji. Rekli smo da postoje bia koja se hrane na vaim emotivnim tijelima. Zamislite kakvo lukavo orue je za njih televizija. Svuda po svijetu milijarde ljudi emitiraju emotivne sokove u atmosferu, ovisno o onome to su gledali na televiziji. Oni ne moraju vie imati tako puno ratova da vas nabruse - oni mogu jednostavno snimiti filmove! Ljudi koji imaju potrebu gledati televiziju nisu oni koji posegnu u bogatstvo informacija unutar svog uma ili onih informacija oko nas koje su svima odmah dostupne. U stvari, ako se stvarno elite razviti nemojte itati novine, nemojte sluati radio i nemojte gledati televiziju. Ako ste u stanju biti kroz dua razdoblja bez medija i ako ste se u stanju odmaknuti od uestalosti kaosa, tjeskobe, stresa, strke i izazova svih vrsta koje ne trebate, poet ete gledati jasnije. Poet ete sluati ono to se dogaa unutar vas samih i ivjeti na svijetu, a ne istovremeno biti izgubljeni u njemu. Postanete jasni. Ne moemo to dovoljno naglasiti! Elektronika vam isto napravi guvu na vaoj frekvenciji. ak i ako nisu konstruirani da stvore guvu na vaoj frekvenciji, ponekad se vaa i elektronska frekvencija jednostavno ne podudaraju. Uz to, kao to smo rekli, mnoge su napravljene tako da izazovu kod vas statiku tako da ete uvijek ostati na odreenom vibracijskom nivou koji vas pretvara u sigurnu, bezopasnu, neaktivnu i produktivnu
125

stoku. A to sa komjuterima? Druga najvanija stvar u Sjedinjenim Dravama je kompjuter. Koliko vas radi za kompjuterima i zavrava sa glavoboljama, posebno kad radite za velike korporacije i vezani ste unutar njihovih centralnih kompjutora (mainframe)? Velike kompanije bave se aspektima kontrole uma; oni koriste va um da bi proizveli energiju i postigli neto za sebe. Osobni kompjuteri (PC's) nisu toliko moni i snani. U tom podzemlju izuma neki novi izumi e isplivati na povrinu jer nikada nee dobiti patente da bi bili promovirani na tristu. Postojati e itava podzemna ekonomija temeljenja na razmjeni u kojoj e odreeni izumi biti razmjenjivani meu ljudima. Postojat e tehnologije koje mogu djelovati na frekvencijsku kontrolu: te tehnologije mogu promijeniti kvalitetu vaeg zraka i vode i mogu zapeatiti va dom tako da budete jedan nezavisni skup energije i da vas nita ne moe bombardirati. Postoje tehnologije koje rade fenomenalne stvari. Da li razumijete kako je tehnologija koritena protiv vas? Nije koritena za vas. Televizija nije nuno loa sama po sebi, ali je koritena u loe svrhe. Nema nieg loeg u tehnologiji. Vano je kako se koristi tehnologija. U tome je razlika. Sistem kolovanja je jo jedno podruje gdje ste kontrolirani. Sve emu VAS ue su gluparije i besmislice. VI marljivo radite, uzimate kredite i plaate novcem da nauite neto to je zastarjelo i prije nego to zakoraite u carstvo znanstvenog, matematikog, psiholokog i medicinskog istraivanja. to initi kad ivite u drutvu koje vas vrednuje prema diplomama? Poinjete govorei, "JA vjerujem da JA OBLIKUJEM SVOJ SVIJET. Ja vjerujem da ja ne trebam ove preporuke da definiraju moje postojanje. Ja mogu biti jedinstven samome sebi, nezavisan prema sebi". Nai metodu ili put da prouava svijet bez diploma. Naobrazba je zapravo potraga za znanjem, a znanje moe doi i iz etnje pustinjom. Ono ne mora doi listanjem knjiga. Nije tetno malo upoznati kolovanje, ali nemojte povjerovati ideji da je sve to uite tono. Vi ste kontrolirani i podijeljeni sa stvarima koje udaraju u samu sr vaih emocija. Pobaaj/proivot problem nije globalni problem, nego je nacionalni problem. Ponekad izgleda kao da su nedune rtve gaene dogaajima koji naizgled nemaju nita s njima. Naravno, to su vas uili - da ste bespomoni i jedino moete biti spaeni voljom bogova, to nikad nije sluaj. Oni kojima je ivot oduzet u nesrei ili zbog nasilja, to su birali. Pobaaj/proivot problem je bio namjerno orkestriran u Sjedinjenim Dravama s razliitim faktorima u vladi da se napravi nedostatak harmonije. Podijeli i pobijedi i ovladaj ljudima. Dopusti ljudima izbor, slobodu i mogunost da svjesno poboljavaju svoj ivot i ne moe ovladati njima. Uvijek kada ljudi proturjee ljudima, oni koji imaju kontrolu uvijek imaju koristi ak i kada je u pitanju problem kao to je abortus. Kako oni profitiraju? Prijee enama da se ujedine i ljudima jedne s drugima ovdje u Sjedinjenim Dravama. Oni dre ljude u strahu. Oni vas uvjere stalnim iznoenjem problema pred vas, tako da
126

ena nema kontrolu nad procesom roenja u njezinom tijelu. Vi ne trebate abortus: nikad vam ne treba da zatrudnite ako to stvarno ne elite. Kako? Snagom volje. ena moe rei sama sebi, "jo nisam spremna u ovo vrijeme za dijete". Ili, u drugom sluaju,"spremna sam za dijete". Kada posjedujete cijelog sebe, nee vam biti potrebno doputenje od vlade to smijete napraviti sa svojim tijelom. Nasilje na ulicama metropola je drugi profinjen nain kontrole. Veliki gradovi u Sjedinjenim Dravama - Los Angeles, New York City, Washington D.C. itd. su energetski rezervoari, ili energetske rupe, gdje energija dolazi na Sjeverno Ameriki kontinent ili bar je do sad. Dogodilo se poveanje nasilja u tim gradovima jer je poznato da ako nezadovoljstvo ostane usijano i zabiljeeno, moe biti mogue vozilo za manipulaciju cijelog naroda. Te stvari su s namjerom stavljene u pokret na fizikom nivou i pomae na eterikom nivou jer to se vie straha proizvodi oni na vlasti mogu se vie hraniti. Kada ena izae van s porodicom i biva napadnuta, a njezin mladi sin, naizgled neduna rtva, bori se s napadaima i umire pod noem, totalno neoekivano na svom godinjem odmoru, strah koji se producira u takvim situacijama, hrani puno ljudi. Fenomenalno koliko je straha prouzroio rat na Bliskom Istoku. Otrgnuta vam je ivotna snaga i ako ima neto to vi kao pripadnici ljudske rase imate zajedniko, to je da su vam otrgnute vae emocije. Drugi su svirali po vaim emocijama kao da su instrumenti i nikad vam nisu dali do znanja koju snagu imate u svojim emocijama. itava ta pria uvijek se vraa na emocije. Emocije su kao karte koje vas mogu dovesti na neko mjesto i ukljuiti vas. NEVJEROVATNO STE BOGATI. Kad bi samo mogli shvatiti kakvo bogatstvo ste VI sa SVOJIM emocijama. Nia vibracijska bia, ako moemo biti tako hrabri da ih tako nazovemo, egzistiraju na emocijama koje su u vrlo malom rasponu frekvencija emocija, a baziraju se na strahu, kaosu i nasilju. Sposobnost da koristite ljudsku volju iznad ljudskog uma je va krajnji izvor. Ta sposobnost da savladate kontrolu tijelom u odnosu na vau volju je upravo ono to ljudi koji upravljaju planetom NE ELE DA VI SHVATITE. to vie vi postajete samostalni i vladate svojom vlastitom frekvencijom, oni koji ne ele ovdje novu frekvenciju, donijet e novu frekvenciju ne bi li kreirali kaos, konfuziju i polarizaciju. Uvijek, kad god je drutvo na rubu velikog skoka ili promjene, dolazi do dijametralno suprotnih aktivnosti. Uvijek gledajte na problem iz perspektive krupnijeg plana tako da unutar toga ostanete neutralni, jer slika se uvijek poveava. Planeta je na putu jednog velikog suoenja sa odreenim entitetima. Mi to jednostavno naglaavamo; nismo ovdje da promoviramo strah. Strah je ono to suprotni tim eli da osjeate. Mi elimo da razumijete da moete promijeniti sve to elite promijeniti. U budunosti sve e to biti igra brojkama, jer ete RADITI ZAJEDNO ne bi li doli do mjesta osnaenja. Traimo od ljudi da profunkcioniraju u
127

potpunosti kao lanovi Obitelji Svjetla vizualizirajui i punei energijom stup svjetla i vukui ga unutar tijela. Zapovijedite to. Uinite svojom svakodnevnom namjerom da djelujete sa snopom svjetla, jer vas frekvencija svjetla spaja i puni vas zatitom i informacijama. Osjetite kako se kree u sr vae kraljenice, po tijelu dolje u zemlju i isto tako kako izlazi iz podruja vaeg solarnog pleksusa kao vodoskok i formira zlatni tit svjetla oko vas. Dok koristite podruje solarnog pleksusa da bi ustanovili to se dogaa, nauiti ete biti razboriti kroz osjeaje. Vlasnici zemlje nisu eljeli da ljudi shvate da su njihovi osjeaji i emocije kao urod, kao to je ito spremno za etvu. Ako ste vi sami vlasnik svoje etve, onda vas drugi ne mogu iskoritavati i koristiti vas bez vae dozvole. Kad djelujete sa odreenom frekvencijom i suverenou, oni koji vas ele kontrolirati, nisu zainteresirani za vas. Oni ele prestraenu, kaotinu frekvenciju, jer to je ono to ih hrani. Strah i kaos prevladali su na ovoj planeti jer su ih ti entiteti uzburkali. Oni su podijelili i zavladali svugdje, ne bi li kreirali tu frekvenciju. Kada djelujete u miru i ljubavi i sa informacijama, drastino mijenjate strukturu ovog mjesta: DONOSITE IZBOR FREKVENCIJE NATRAG NA OVAJ PLANET. Bringers of the Dawn - Barbara Marciniak - DONOSITELJI NOVOG SVITANJA To je ova duhovna sloboda - koja ne moe biti oduzeta - to ini ivot smislenim i svrhovitim. Viktor Frankl 1905-1997 OVJEKOVA POTRAGA ZA SMISLOM, 1946 Sada prelazimo u jednu novu frekvenciju, novu dimenziju gdje emo imati novu Zemlju, a ona e biti izuzetno lijepa. Opisali su je klijenti u mojim knjigama: prekrasnih je boja i tamo je sve potpuna ljubav. Miemo se dalje od negativnosti Stare Zemlje i sada svi skupa kreemo ka totalnom, gotovo nevjerojatnom zaokretu. Nae je odredite Nova Zemlja. Biblija u Otkrivenju govori o novom nebu i novoj zemlji. Istu stvar imamo i sada. Samo to Sv. Ivan, kad je imao viziju na otoku Patosu, nije znao da e trebati proi jo dvije tisue godina prije negoli se to dogodi. Najvanija stvar je to da ivimo u najznaajnijem vremenu u povijesti univerzuma, i da je silno vano da sada budemo ovdje. . . Jednom kada shvatite koliko ste moni moete ostvariti bilo to, jer ako ste svi Bog nita vam nije nemogue. Dolores Cannon iz magazina The Edge Ti ne moe uti svoju vlastitu Istinu ako lae drugima. Poni govoriti istinu u najmanjim stvarima. To te vodi ka tvojoj cjelovitosti. esto govori istinu i bit e ispunjen ljepotom. Imat e zdravlje. Hodat e putem zdravlja/cjelovitosti/svetosti. Tvoja istina e blagosloviti sve sa kojima se susretne. Nemoj se bojati otkriti svoju vlastitu jedinstvenost, jer je to dio tvoga blagoslova. Susun S. Weed - Wise Woman Herbal - HEALING WISE, 1989
128

Najsigurniji nain da se iskvari mladi ovjek, jeste da ga se pouava da vie cijeni one koji misle kao i on, nego one koji misle drukije. Friedrich Nietzsche 1844-1900 filozof To je paradoks da obrazovanje, jednom najuniverzalnija i potencijalno najvie obeavajua od takozvanih profesija za skrb je postala temelje na kojem se logika ekonomije novca - tih najviih impersonalnih snaga oslanja. Poticaj ekonomskog rasta je uistinu poremetio svaki aspekt ljudske egzistencije. Pritisci koji se primjenjuju na korporacijski svijet biznisa se sada primjenjuju na zdravlje, obrazovanje i drutvene usluge jer vie nema razlike izmeu ciljeva i njihovih znaenja za ljudsku egzistenciju. Ekonomija, efikasnost i djelotvornost jeste sve, a to znai odreivanje tvoga produkta - dostignua u obrazovanju, uloenih kapaciteta i brojke smrtnosti u zdravlju - i sve vie uskogrudno usmjeravanje na demonstraciju da ti proizvodi vrijednosti za novac. . . Stvarnost je da mi svoju djecu pripremamo za specijaliziranu, djelominu dehumaniziranu egzistenciju. Ako elimo da potaknemo osobno putovanje prema samo-ostvarenju u kontekstu drutva koje se temelji na slobodi, jednakosti i ljubavi, onda moramo ponovo gledati na proces obrazovanja i to ono tei da postigne. Chris Wright - THE SUFFICIENT COMMUNITY- Putting People First Mnogo od onoga to mi nazivamo kultiviranje i kultura nije nita drugo nego kultiviranje jo profinjenijeg osjeaja zadovoljavanja, umjesto stvaran napredak u svjesnosti i razvitku. Yogi Ramacharaka (WilliamW.Atkinson 1862-1932) -A SERIES OF LESSONS IN RAJA YOGA Onaj ko eli da ispravi svoju prirodu prostim uenjem, da bi je time vratio u prvobitno stanje, i ko eli da upravlja svojim eljama pomou prostih misli, da bi tako doao do vidovitosti, tome je duh zbrkan i zasljepljen. Stari mudraci koji su se bavili taom, hranili su svoju inteligenciju smirenou. . . Odreci se znanja, odbaci uenost, i narodu e to sto puta biti korisnije. Stoga nastojmo da uoimo jednostavnost, da prigrlimo svoju prvobitnu prirodu, da potisnemo sebinost, i da smanjimo elje. . . Odbaci uenost i nestae nemira. . . Razmeete se svojom superiornou i nastojite da svojim sjajem pomraite sunce i mjesec. Na taj nain sav svijet odbijate od sebe. . . Istinsko saznanje potie od iskustva, a ne posmatranja. . . Chuang Tzu (Taoizam) Ovdje treba objasniti i to su civilizirani bijelci uinili svojim obrazovanjem koje su uz prisilu nametnuli amerikim starosjediocima, indijancima po njihovom miljenju divljacima. Amerika Vlada je odvajala djecu od roditelja i silom ih tjerala u vladine kole sa cjelodnevnim boravkom, da bi ih preobratili i da bi zaboravili svoj jezik i svoje korijenje. Roditelji su ak skrivali svoju djecu kada bi dolazili vladini ljudi, ali vladin odgovor je bio da su oeve zatvarali u zatvore, a neki su ak bili poslani i u po okrutnosti prema zatvorenicima-poznati zatvor Alkatraz. Ponekada je ak i vojska bila koritena da bi se
129

indijanci prisilili da se pokoravaju vladinim naredbama. Vlada je ak zabranila tradicionalno Hopi vjenanje, esto su zatvarali mladoenju i mladu u zatvor dok ne bi podlegli obiaju Bahana (bijelaca) i pristali da se vjenaju po kranskoj tradiciji. Kada je USA 1917 ula u Prvi svjetski rat Hopi indijanci su se regrutirali za vojsku. To se je od njih zahtijevalo iako se nisu smatrali graanima USA i nisu mogli glasati? Kada su traili da se na osnovu religioznih uvjerenja oslobode sluenja vojske jer su mrzili rat, bili su zatvarani dok ne bi promijenili svoje miljenje. Neki nikada nisu to uinili i ostali su u zatvoru. Bijelci su mogli biti osloboeni vojske zbog religioznih uvjerenja. Vlada je skoro u potpunosti uspjela i posljednji od indijanaca gube svoje korijenje, oni koji su bili povezani sa duhom Zemlje i ivota, a ta veza je kod bijelaca nestala pa je namjeravaju zatrti i kod svih onih koji tu vezu imaju. Evo kako ih u proroanstvu Hopi indijanaca opisuju: Bahana (bijelci) ljudi koji su voljeli da oblikuju druge po svojoj vlastitoj slici. U jednoj njihovoj brouri oni su ovo objasnili ovako: Nae starjeine su bile u pravu. Obrazovanje po stranim konceptima je pogreno za sve ljude indijanaca starosjedilaca. Strano obrazovanje se ne moe mijeati sa naom kulturom i tradicijama. Po njoj smo bili oblikovani od drevnih vremena. Ovo e obrazovanje zagaditi nae umove i priiniti velike tete naoj kulturi i tradiciji. Nae duhovne vrijednosti, identitet i jezik e biti izgubljeni. Najvanije, sva naa zemlja e biti izgubljena. . . Slijedi dio iz pisma poslatog 1949 godine predsjedniku Harry Truman, u kojem odbijaju bilo kakvo uestvovanje u vojnim akcijama NATO saveza. Slina pisma su slali i drugim predsjednicima, senatorima kongresmenima, i efovima specijalnih vladinih komiteta. Ova zemlja je sveti dom Hopi ljudi. . . Ona je data Hopi ljudima da je tite. . . pokoravanjem naim tradicionalnim i religioznim uputstvima bivajui vjerni naem Velikom Duhu Massaw. . . Mi nikada nismo prepustili na suverenitet bilo kojoj stranoj moi ili naciji.

Dolazi vrijeme kada e ovjeanstvo biti pozvano da promjeni nivo svjesnosti, da dosegne vii moralni stav. Wangari Maathai
Bog je ljubav. I onaj tko boravi u ljubavi boravi u Bogu, i Bog u njemu. 1 Ivan 4:16 BIBLIJA - Ljudi stvaraju prolazne dogme i nazivaju ih Istinom. Istina se ne moe formulirati; to je neizrecivo, i uvijek iznad dosega uma. - Onaj tko je strpljiv, smiren, ljubazan i oprata u svim okolnostima, takav ispoljava Istinu. Istina nikada nee biti potvrena rjeitim i uenim raspravama, jer ako ljudi ne opaaju Istinu sa beskonanim strpljenjem, neprolaznim opratanjem i sveobuhvaajuom samilou, onda im nikakve rijei to nee moi pokazati. - Neka onda ljudi, prestanu sa uzaludnim i strasnim raspravama o Istini, i neka misle i govore i rade one stvari koje doprinose harmoniji, miru, ljubavi i dobroj volji. James Allen - PUT MIRA
130

RELIGIJE
Iza svake podjele stoji neto nedjeljivo. Iza svake rasprave stoji neto o emu se ne moe raspravljati. Sveti ovjek obuhvaa sve, ali ljudi se svaaju da bi istakli svoje miljenje. Tako je reeno: svaka rasprava podrazumjeva parcijalno vienje stvari. . . Chuang Tzu Ja neu ispitivati tvoja uvjerenja. Neu se uplitati u tvoju vjeru. Neu ti kazivati svoju vjeru. Sve to govorim jeste istrauj, ispitivaj. Promatraj prirodu stvari. Istrauj osnove za i protiv svojih uvjerenja. Spoznaj zato vjeruje, razumi ono u to vjeruje, i imaj razlog za vjeru koja je u tebi. Frances Wright 1795-1852 Divisions of Knowledge 1. SUTINA RELIGIJA

Nenasilje je vrhunska religija. Mahavira Religija Ljubavi nadilazi sve druge religije. . . Jalaludin Rumi

2. RELIGIJE I BOG Kada budu osloboene od tereta dogmatskog tumaenja, linih naziva, personifikovanih predstava i plaenog sveenstva, temeljne nauke svih Religija pokazat e se kao Jedna Jedinstvena Cjelina. K. H. Kada pokuava razumijeti Boga radije nego Ga voljeti onda Ga krivo razumije, i tvoje neznanje hrani tvoj ego. Um ne moe dosei ono to je iznad njega. Bog je beskonaan i izvan dosega uma. Meher Baba 3. ISKVARENOST RELIGIJA Povijest velikih svjetskih religija je izvjetaj o borbama i ratovima, kao to je to povijest i dananjih lanih religija - socijalizma, dravnosti i nacionalizma. Ludwig von Mises Da bi spoznali religiju neke osobe ne trebamo sluati njeno propovjedanje vjere, nego moramo pronai njeno obiljeje netolerancije. Eric Hoffer 1902-1983 Da bi vjerovao u svoj vlastiti put, nema potrebe da dokazuje kako je tui pogrean. Paulo Coelho 4. RELIGIJE I BUDUNOST

Istina nije niije vlasnitvo, ni pojedinac, ni rasa, ni bilo tko moe da na nju polae neko specijalno pravo. Istina je priroda svih dua. Zapamtimo da je najvia istina uvijek naj-jednostavnija, uinimo je praktinom, tako da moe zalaziti u sve pore ljudskog drutva i postati vlasnitvo najvieg intelekta kao i obinog ovjejeg uma, eninog i djetinjeg istodobno. Sve ove racionalizacije, logike, sve ove barijere metafizike, sve ove teologije i ceremonije, bile su dobre u svoje vlastito vrijeme - ali pokuajmo stvari pojednostavniti i dovesti do zlatnih dana kada e svaki ovjek biti vjernik i STVARNOST u svakom ovjeku biti objekt vjere. Swami Vivekananda 1862-1902
131

SUTINA RELIGIJA Ahimsa parmo dharmah - Nenasilje je vrhunska religija. Mahavira Suosjeanje sa svim stvorenjima jeste istinska religija. Buddhacarita Rad za ope dobro najuzvienija je vjera. - Bilo koja religija ili filozofija koja se ne temelji na potovanju za ivot nije istinska religija ili filozofija. Albert Schweitzer 1875-1965 Umjetnost Mira je religija koja nije religija; to usavrava i upotpunjava sve religije. Morihei Ueshiba 1883-1969 Blagoslovljeni su mirotvorci, jer e ih poznati kao djecu Boju. I nemojte osuivati pa neete biti osueni. Ljubite svoje neprijatelje. Dobro inite onima koji vas mrze. Blagosivljajte one koji vas proklinju, . . Kako eli da drugi tebi ine, tako ti ini njima. Isus Krist Tko uvrijedi drugoga kad drugi uvrijede njega, ini zlo sebi i drugome. Kada si povrijeen, ali ne povrijedi drugoga, tada znaj da si pobijedio. Ova praksa i ova pobjeda donosi dobro i tebi i njemu. Kad shvati gdje je u tebi korijen ljutnje, i gdje je u njemu, tvoj um ima istinski mir, radost i lakou misli.Ima lijek kojim lijei sebe i lijei njega. Buddha Nikada ne stvarati bol u mislima, rijeima i djelima bilo kojem ivom biu se naziva nenasilje. Nema vee vjetine od nenasilja. Nema vee sree od one koju ovjek ostvari kada se pridrava nenasilja prema svim oblicima ivota. . . Onaj tko eli biti slobodan treba da ovlada nenasiljem. Swami Vivekananda 1862-1902 U ustrojstvu uistinu hrabrih ne bi trebala postojati ljutnja, nepovjerenje ili strah od smrti. Nenasilje sigurno nije za one koji ne posjeduju ova bitna svojstva. Nenasilje je nemogue bez samo-proiavanja. Nenasilje se ne moe propovjedati ono treba biti prakticirano. Mahatma Gandhi 1869-1948 Povrjeivanje te sputa ispod tvojih neprijatelja, osveivanje te samo ini njima ravnima; opratanje te izdie iznad njih. Benjamin Franklin 1706-1790 Znaj da istinska religija poinje kada se izdie iznad tjelesne svjesnosti. Swami Sivananda Tamo gdje se mnogi putevi sastaju, ne premiljajte se koji slijediti. Za srce koje trai Boga, svi putevi vode k Bogu. Mikhail Naimy ini drugima kao to bi htio da oni tebi ine. Ovo je cijeli zakon ostalo su komentari. idovski TALMUD: Shabbat 31 ovjek ne smije mrziti ni jedno ivo bie. Bhagavad Gita, Hinduizam
132

Usprkos svakom izgledu, nitko nije stvarno zao. Oni su voeni na pogrean put neznanjem. Ako ti uvijek duboko razmilja o ovoj istini onda e pruiti vie svjetla, radije nego okrivljivanja i osuivanja. DHAMMAVADAKA (budizam) Neka ne bude nasilja u religiji. Kuran Svatko govori Bojim jezikom. Zato ne biti pristojan i sluati ga? Hafiz - sufijski pjesnik 14. Stoljee Ti si ono to namjerava udariti, povrijediti, muiti, kazniti, porobiti ili ubiti. . . Ne postoji nita manje ili suptilno kao atom niti bilo koji element tako velik kao prostor. Isto tako, ne postoji kvaliteta due suptilnija od nenasilja, i nema vrline duha vee od potovanja za ivot. . . . . . . Svi Arhati (dostojni potovanja) prolosti, sadanjosti i budunosti, objavljuju, savjetuju, predlau i zajedniki propisuju. Ne povrjeuj, ne zlostavljaj, ne ugnjetavaj, ne napadaj, ne mui ili ne usmrti bilo koje stvorenje ili ivo bie. Mahavira - prije 2500 godina uvrstio ainsko uenje nenasilja Nemoj povrijeivati druge na naine koji bi tebe povrijeivali. . . Ne ubi ni jedno bie obdareno dahom. Buddhizam Smatraj dobitak susjeda kao vlastiti, a njegov gubitak kao svoj.Taoizam Ne povrijeuj osjeaje drugih. Zarathushtra - 600 g. prije Krista Okrivljuj sebe kao to bi okrivljivao druge. Oprosti drugima kao to bi oprostio sebi. Konfucije 551 pr.n.e. Religija pouava disciplinu, i kontrolu nae ljutnje i mrnje, a ne da to stvaramo ili poveavamo. . . Ako prihvata vjeru onda je mora iskreno slijediti. Dalaj Lama Svi narodi bi morali postati jedne vjere, a svi ljudi kao braa; kako bi veze privrenosti i jedinstva meu sinovima ljudskim ojaale; kako bi nestale razlike meu religijama, a razlike meu rasama bile dokinute. Bahaullah 1817-1892 osniva Bahaia religije - Prvenstveno, ahimsa (nenasilje) znai ono to samo po sebi objanjava: Ne povrijeuj. To nije initi dobro to je na prvom mjestu, nego prestati povrijeivati, ne dodavati na patnju. Zadovoljavati druge nije ahimsa. (nenasilje). Zaboraviti svoje sebstvo je najvea povreda, sve nesree slijede iz toga. Pobrini se za ono najvanije, ono manje vano e preuzeti brigu za sebe. Ti ne isti mranu sobu. Ti prvo otvori prozor. Putajui unutra svjetlo sve olakava. Dakle, priekajmo sa poboljavanjem (ispravljanjem) drugih sve dok ne vidimo sebe onakvima kakvi jesmo - i promjenimo se. Nema potrebe da se vrtimo u krug u beskonanom ispitivanju; pronai sebe i sve e doi na svoje pravo mjesto. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
133

Stara predodba sukoba iskljuivo kao borbe samo suava nau viziju, ograniava nam izbor i gura nas u beskrajne bitke nadmetanja suprotnosti. Stvaranje neprijatelja umanjuje nam mo i onemoguava nam da preuzmemo odgovornost za svoje ivote. Umjesto na rjeavanje sukoba, usredotoujemo se na strah, mrnju i napadanje uoenih neprijatelja. Diane Dreher -THE TAO OF INNER PEACE (Tao unutarnjeg mira) Napredak je nemogu bez promjene, i oni koji ne mogu promijeniti svoj um, ne mogu promijeniti nita. Georg Bernard Shaw Jesi li spreman biti obrisan spuvom, izbrisan, poniten, uinjen niim? Jesi li spreman biti uinjen niim? Gurnut u zaborav? Ako nisi, nikada se nee uistinu promijeniti. D.H. Lawrence 1885-1930 Duhovno iskustvo pripada cjelokupnoj povijesti ovjeanstva i svim kulturama te ga svaki pojedinac moe u odreenom trenutku u sebi otkriti. Holger Kalweit Sveci i mistici kroz povijest su ukrasili svoja duhovna ostvarenja razliitim imenima i dali im razliita oblija i tumaenja, ali ono to su svi u osnovi iskusili jest bitnost prirode uma. Krani i idovi to zovu "Bog"; Hindusi to zovu "Jastvo", "Shiva", "Brahman" i "Vishnu"; Sufi mistino zovu "Skrivena bit"; a Buddhisti "Buddhina priroda". U sri svih religija je vrsto uvjerenje da postoji temeljna istina, i da je ovaj ivot posveena prilika da je otkrivamo i ostvarimo. Sogyal Rinpoche TIBETANSKA KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU Treba ponovo uspostaviti lanac velikih posveenika, onih koji su bili istinski posveenici ovjeanstva. Tada e se snaga svakog od njih pomnoiti sa snagom svih drugih i jedinstvo istine pojavit e se u svoj razliitosti njezina izraza. Edouard Schure - egiptolog VELIKI POSVEENICI, 1889 Nikada se ne bismo smjeli stidjeti odobravati istinu niti je stjecati, o kojem god izvoru bila rije, ak i ako dolazi od stranih naroda i drava daleko od nas. Onome tko trai istinu nita nema veu vrijednost. Niti e istina biti podcijenjena niti e njezin zagovornik biti ponien. Jer, doista, istina ne poniava nikoga, a oplemenjuje sve. Rasalil al-Kindi - arapski filozof Sve istinski mudre misli su bile ve tisue puta pouavane, ali da ih uistinu uinimo svojima, moramo o njima ponovno iskreno razmiljati, sve dok se ne ukorjene u naem osobnom iskustvu. Johann W. Goethe 1749-1832 Najsigurniji nain da se iskvari mladi ovjek, jeste da ga se pouava da vie cijeni one koji misle kao i on, nego one koji misle drukije. Friedrich Nietzsche 1884 -1900
134

Duh je jedan, i najbolji duhovi, oni koji vole istinu zbog nje same, malo razmiljaju o pravu na istinu. Oni je sa zahvalnou prihvaaju sa svih strana, i ne odreuju je niti obiljeavaju imenom nekog odreenog ovjeka, jer je ona njihova davno prije toga, i od vjenosti je. Ueni i umni nemaju iskljuivo pravo na mudrost. Silina njihovog usmjerenja ini ih u izvjesnom stupnju nepodobnima da misle istinito. Mnoga dragocjena zapaanja dugujemo ljudima koji nisu suvie otroumni niti duboki, a koji bez napora iskazuju stvar koja nam nedostaje i koju smo dugo uzalud traili. Djelatnost due ea je u onom to se osjea i ostavlja neizreenim nego u onome to je u nekom razgovoru reeno. Ralf W. Emerson 1803-1882 Bog je ljubav i ljubav je Bog. Kako Bog ne moe biti omeen, sputan ili ogranien na bilo koju odreenu vjeru, kult, rasu, isto tako Religija ljubavi ne moe biti ograniena ili omeena zemljopisnim ogranienjima ili granicama. Religija Ljubavi Sri Guru Nanak Sahiba jeste kozmika i univerzalna u svom dosegu, svetom obujmu i dimenzijama. To je Religija koja zrai sa dubokom eu za Boanskim i sa najviim evaneljem o istoti srca, uma, tijela, govora i djela. To je Religija koja uspostavlja bratstvo cijele globalne zajednice bez obzira na boju, kastu, vjeru, rasu i nacionalnost, i temelji se na istoj ljubavi i jednakosti, sva bia su djeca istog ljubaznog Boga. Ovo je religija Sikha i njihovog uitelja Guru Nanaka Osnovna postavka kvekerskog ivota i prakse je uvjerenje da u svakome od nas ima neto Bojeg duha: da svaka dua moe imati trenutnu komunikaciju sa Bogom. Kvekeri sebe nazivaju prijateljima i sljede uenja Isusa. Natpis na kui za sastanke kvekera u Fallston-u, Maryland, USA. - Kada se Prijatelji sastaju, onda se oni ne oslanjaju na sveenike, sveenstvo ili voe. Susret poinje u ivoj tiini, u kojoj se buka svakodnevnog ivota stiava i onda moemo uti glas Boga. Potom moe sljediti izgovaranje molitve ili neka propovjed od bilo koga tko je prisutan. Kada tako sljedimo u skladu sa Bogom, mi moemo u bilo koje vrijeme ili bilo gdje osjetiti vjeno koje je iznad prolaznosti svakodnevnih dogaaja. Ovo je za nas sveti ivot koji ne mora biti obiljeen vanjskim ritualima. Ovaj se stav moe temeljiti samo na ivotu i uenju Isusa. To ukljuuje pokuaj da se literarno prihvati zapovjed da volimo Boga i jedni druge. To iskljuuje rat. To prepoznaje zlo ali se sa njime suoava sa aktivnom dobrom voljom koja ga nadivljava ili preobraava. Takvo vjerovanje ukljuuje rtvu i mnogo patnje. Naa brojnost nije velika. lanstvo je otvoreno za one koji prihvaaju na stav i koji u oboavanju sa nama pronalaze svoj "dom". Ovaj jednostavni izraz nije van mjesta, jer kvekerski nain ivota nas vodi da mislimo o mukarcima i enama irom svijeta kao djelovima Boje porodice. Moe li ti biti promjena koju eli vidjeti u svijetu? Mahatma Gandhi
135

Ako od tisuu licemjera uspijete jednoga preobratiti k bezazlenoj estitosti, onda je velik, zaista, va uspjeh. Mikhail Naimy 1889-1988 Putevi objave Duha razliiti su. No ista se nebeska istina moe vidjeti u svakoj pojedinoj. Ikkyu Sojun - 1394-1481 - zen uitelj Veliki mudraci ne poistovjeuju se ni sa jednom religijom ili vjerovanjem. Oni su iznad takvih razliitosti. Oni pripadaju itavom ovjeanstvu. Swami Rama 1925-1996 . . . odbijanje prihvaanja ljubavi, odbijanje da se na nju uzvrati, ovo je precizno znaenje Pakla. Pakao nije mjesto gdje nas Bog postavlja; to je mjesto gdje mi sebe sami postavljamo. Ukoliko vrata Pakla imaju brave, imaju ih iznutra. Kallistos Ware Jedinstvo koje je jednako mnotvu i od njega neodvojivo. . . Ublaava otrinu, razrjeava vorove, usklauje svjetlost, sjedinjuje prah (ljude) To se naziva Mistikim jedinstvom. Lao Tse-TAO TE CHING Budni imaju jedan jedini i zajedniki svijet, a oni koji spavaju okreu se svaki k svome vlastitome. Heraklit 535-475 prije Krista Sve nevolje potiu od ideje o odvojenosti jednog atoma od drugog. Vedanta nam kae, da ta odvojenost ne postoji, da nije stvarna. Ona je samo vanjski privid. U srcu stvari uvijek postoji jedinstvo. Ako prodrete ispod povrine, vidjeete to jedinstvo izmeu jednih i drugih ljudi, jednih i drugih rasa, velikih i malih, bogatih i siromanih, bogova i ljudi, ljudi i ivotinja. Ako prodrete dovoljno duboko, sve e vam se prikazati kao varijacija Jednog, a onaj koji je stekao takvu koncepciju jedinstva vie ne zna za opsjenu. Swami Vivekananda - JNANA YOGA Traite onu svijest u kojoj smo svi mi jedno. Doao sam da vam pokaem jedinstvo iznad svake suprotnosti. Doao sam da otklonim podjele meu religijama. Maha avatar Babaji Ljudska bia su stigla na sudbonosno mjesto u svojoj evoluciji, i ovo doba krajnje pometnje zahtijeva uenje s razmjerno krajnjom moi i jasnoom. Ja sam isto tako shvatio da moderni ljudi hoe put odsjeen od vjerskih naela, fundamentalizma, iskljuivosti, zamrene metafizike i kulturnih egzotinih raznovrsnih sitnica, put jednostavan i istodobno dubok, put koji ne zahtijeva da bude primjenjivan u aramima i samostanima nego onaj koji moe biti neodjeljiv od svakodnevnog ivota i bilo gdje primjenjivan. Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA KNJIGA O
IVLJENJU I UMIRANJU

Mnoge razliite religije predstavljaju razliito izraavanje duhovnosti. . . . . Bilo koje od ovoga troje, znanost, duhovnost i umjetnost, treba biti nadahnuto etikom, inae se pretvara iz blagoslova u prokletstvo. Julia Keel - pisac, slikarica i instruktorica borilakih vjetina Opravdano je pitanje je li mogua vjera bez religije. Filozofija nastaje iz tog pitanja. Karl Jaspers
136

Mi sebe odcjepljujemo od ostatka procesa vjene promjene koja je univerzum. Zatim jadikujemo kako se osjeamo usamljeni. Ignoriramo nau uroenu povezanost sa svim drugim biima i odluujemo da ja treba dobiti vie za sebe; zatim se udimo kako su pohlepna i neosjetljiva ljudska bia. I tako se to nastavlja. Svako zlo djelo, svaki primjer bezosjeajnosti u svijetu proizlazi direktno iz ovog lanog osjeaja ja kao odvojenog od svega drugoga to je tamo. Uniti iluziju toga koncepta i tvoj cijeli univerzum se mijenja. Meutim, ne oekuj da to uini preko noi. Ti si proveo svoj cijeli ivot izgraujui taj koncept, jaajui ga sa svakom misli, rijei i djelom sve te godine. To trenutno nee nestati. Ali to e nestati ako mu da dovoljno vremena i dovoljno panje. Bhante Gunaratana - buddhistiki redovnik MINDFULNESS IN PLAIN ENGLISH, 1990 (Panja put svjesnosti) - Nema nikakve sumnje da narodi svijeta svoju inspiraciju crpe iz jednog Nebeskog izvora i da su podanici jednoga Boga. Razliku u zapovijedima po kojima ive treba pripisati razliitim zahtijevima i potrebama doba u kojem su one bile otkrivene. . . O, SINE DUHA! Najdraa od svih stvari u mojim oima je Pravda; ne okrei se od nje eli li Me i ne zanemaruj je da se ja mogu uzdati u tebe. Uz njenu pomo vidjet e svojim oima, a ne oima drugih, znat e svojom vlastitom spoznajom, a ne znanjem tvojih susjeda. Dobro razmisli u svom srcu o tome kakvim ti dolikuje biti. Zaista, Pravda je Moj poklon tebi i znak Moje ljubavi i naklonosti. Postavi je, tad, pred svoje oi. Bah'u'llh - "Skrivene rijei" osniva Bahai religije U sloenom svijetu gdje su srea i uspjeh jedne zajednice usko povezani sa zadovoljstvom i interesima drugih zajednica i drutava, nema mjesta za vjersku netrpeljivost i rasizam. Dalaj Lama Shvati jedan filozofski stav kroz sveobuhvatno prouavanje drugog stava. ainizam-Acarangasutra Svaki je spis od Boga nadahnut i koristan za pouku. 2 Timotej 3.16 Uzviene je stvari mogue izrei na bilo kojem jeziku. Niske stvari ne treba izgovarati ni na jednome. Maimon Ja tebe volim kada se klanja u damiji, klei u svome hramu, moli u svojoj crkvi. Jer ti i ja smo sinovi jedne religije, a to je duh. K.Gibran Nemojte postati izvorom nesloge i razdora ili mrnje i neprijateljstva! Iz Bahai religije Znanje vodi jedinstvu, neznanje vodi nejedinstvu. Ramakrishna Priroda svih ljudi je istovjetna; ono to ih dijeli jesu njihovi obiaji. Konfucije 551- 479 pr. Krista Iza svijeta koji imenima opisujemo nalazi se neimenovano: na istinski dom i izvor. R. Maria Rilke
137

Nema uzvienije vjere od ljudskoga sluenja. Rad za ope dobro najuzvienija je vjera. Albert Schweitzer 1875-1965 - Budi milosrdan prema susjedu koji ti je srodnik, susjedu koji je stranac i tvoj pratilac. - Nije pravi vjernik onaj od ijeg runog govora nije poteen njegov susjed. - - Nije vjernik onaj tko je sit dok mu je susjed gladan. - inite li dobro, inite dobro za vlastitu duu; inite li zlo, inite ga sebi. Muhamed - KURAN Poni sve vidjeti Bogom, no dri to tajnom. Hafiz 14. Stoljee Svaka stvar, svako stvorenje, svaki mukarac, ena i dijete imaju duu i sudbina je svih da vide kako Bog vidi, da znaju kako Bog zna, da osjeaju kako Bog osjea, da budu kao to Bog jest. Meister Eckhart Razboriti i nerazboriti, svi trae da umiru od ljubavi za Njega, bilo u damiji, hramu, crkvi. Jer je samo Bog - Jedan Bog Ljubavi, i Ljubav poziva svih njih, svakoga Svojoj kui. Sufi izreka Dijete treba zatititi od obiaja ili navoda koji potiu rasnu, vjersku ili bilo koju drugu vrstu diskriminacije. Treba ga odgajati u duhu razumijevanja, tolerancije, prijateljstva izmeu naroda, mira i opeg bratstva, te u svijesti da sve njegove snage i nadarenost trebaju sluiti ovjeanstvu. Deklaracija Ujedinjenih Nacija o Pravima Djeteta Stvar je u tome da dogme i doktrine, teologija i dogmatske tvrdnje, ne pokazuju istinu onako kako ona postoji u umu Boga, sa ijim umom veina onih koji interpretiraju tvrde da su upoznati. Teologija je jednostavno ono to ljudi misle da je u umu Boga. Alice Bailey - SERVING HUMANITY (Sluenje ovjeanstva) Dogmatizam i indoktrinacija su nespojive sa demokracijom i ljudskim pravima. . . "Gigantska povijesna greka" dogmatizma povezana sa metodama indoktrinacije je sada uoena kao sutinski suprostavljena osnovnoj prirodnoj religioznosti svih ljudskih bia. Bert Tellan Jednom rijeju, povijest jedne religije uvijek je uska, puna predrasuda i lai; istinita je samo povijest religije ljudskog roda. S te visine moemo osjetiti same struje koje se obavijaju oko zemaljske kugle. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889 Ratovima upravlja neki oblik ljubavi, ali pogreno shvaene ljubavi. Da bi ljubav zasjala, potrebno je osloboditi je sputanosti i ogranienja. Ljubav postoji u svim fazama ljudskog ivota; ali je ili pritajena, ili proeta i zatrovana linom ambicijom, rasnim ponosom, lokalnim privrenostima i rivalstvima, pa i vezanou za pol, nacionalnost, sektu, stale ili religiju. Da bi ovjeanstvo ponovo uskrslo, vrata ovjekovog srca moraju se raskriliti kako bi se rasplamsala nova ljubavona koja ne zna za pokvarenost, te je u potpunosti osloboena individualne ili kolektivne pohlepe. Meher Baba
138

Ljepota prirode ima na tisue likova koji se mogu spoznati (shvatiti) na tisue razliitih naina; na Stazi Spoznaje, tko moe da odredi ispravan nain ili sklonost koja je predodreena pojedincu? Akbar U ovom globalnom drutvu, mi moemo imati mo da unitimo "idole" drugih, ali nai vlastiti idoli ostaju podmuklo u naoj religioznoj sjeni ekajui da se okrenu protiv nas. . . Najvie duhovno djelo za nas na zemlji jeste da sebe predamo sa ljubavlju, suosjeanjem, uitkom i smirenou, da transcendiramo naa ogranienja, da odbacimo ograniavajue puteve svijeta, da ponizno hodamo sa svojim Bogom, da se duboko poklonimo pred Buddhom. Samo kada je nae srce i ruka otvoreno, mi moemo primiti najvii poklon. Mir u raju i na zemlji. Iz govora "Divine Qualities of Spiritual Dialogue" od Piya Tan na estoj Singapore Bahaia Studies Annual Conference "Dialogue Among Civilizations", 2001 godine (Dijalog meu civilizacijama) Postoji sekte koje ne priznaju postojanje boga - barem ne linog boga. Ako ne elimo da te sekte ostavimo vani u zimi, . . . potrebno je da proirimo svoju platformu tako da obuhvati cijelo ovjeanstvo. . . Ja mislim da treba voljeti svog brata bez obzira na to da li vjerujemo u Boga kao sveopeg oca ili ne, i da svaka religija i svaka vjera priznaje boanstvenost ovjeka. Swami Vivekananda I dvije religije koje postoje u Kini, osim buddhizma, Laoceova i Konfucijeva, isto su tako ateistike. Pri tome je potrebno napomenuti da rije ateizam insinuira podmuklu pretpostavku da je teizam prvobitno sam po sebi oevidna istina. Arthur Schopenhauer Bog je ljubav, i sposobnost da se voli je uroena u svakom ivuem stvoru, a najvie kod ljudskih bia. Dakle, onda je jedino ispravno da Ljubavnik koji nam je dao sami ivot i ljubav, bi isto tako i od nas trebao primati ljubav. Boja ljubav je kreativna i nesebina, i sebe daje za uitak i korist stvorenoga. Ako mi ne volimo Boga sa svim naim srcem i duom, i ako ne volimo druge slobodno i nesebino, onda ljubav u nama gubi svoj boanski karakter i pretvara se u sebinost. Ljubav onda postaje prokletstvo. Sundar Singh 1889-1929 kranski mistik, preobratio se na kranstvo) - WISDOM OF THE SADHU Opredjeljenja su izazvala vie nevolja nego sve kuge i potresi na svijetu. Francois Voltaire Dopustite mi da podsjetim da ako elimo ostvariti mir na zemlji, najprije moramo biti odani ekumenizmu, a ne podvojenosti. Naa odanost mora nadilaziti nau rasu, nae pleme, nau klasu i na narod; a to znai da moramo razviti miljenje koje prihvaa cijeli svijet... - Bog je iznad naih vjerskih pripadnosti. Martin L. King, mlai Nemoj biti ljut to druge ne moe uiniti onakvima kakvim ih eli uiniti, jer ti ne moe sebe uiniti onakvim kakav ti eli biti. Thomas a' Kempis 1380-1471, religiozni pisac
139

Ne inite poput sveenika svih vjeroispovjesti koji prihvaaju ekumenat pod uvjetom da pripada njihovoj religiji. Anne i Daniel Meurois-Givaudan Vezanost Ubija Ljubav Uskrsava Zbog elje da vladate - vi ubijate. Uzajamnost je mogua samo tamo gdje je prisutna sloboda, ali vi ne doputate drugom ovjeku da bude slobodan jer vaa ljubav nije prava. Ovo se ne odnosi samo na ljubav izmeu mukarca i ene: ako poinjete voljeti Isusa, sve se to ponavlja. ak i tu pokuavate vladati. Krani smatraju da Krist pripada njima. I da se nalazi samo u njihovu hramu. Povijest poznaje mnogo sluajeva krvavih bitaka za hramove meu onima koji smatraju da Bog, Istina pripadaju samo njima. Bog ne moe biti ni moj ni va. Zar je On stvar, kua ili roba? Kada je religija zasnovana na elji za vladanjem, postaje opasnost za mir, postaje licemjerje, privid, politika, trgovina. elja za vladanjem ubija vau ljubav, vae poklonstvo, vau molitvu. PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja (prevod sa ruskog - Zerkalo prosvetlenia - poslanie igrajueg Duha) Kad steknu osjeaj sigurnosti, vanosti i cijenjenosti, ljudi vie nee trebati umanjivati vrijednost drugih kako bi u odnosu na njih izgledali bolji. Virginia Arcastle 2. 256. U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti - pravi put se jasno razlikuje od zablude! 10. 99. Da Gospodar tvoj hoe, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zato onda da ti nagoni ljude da budu vjernici? 10. 101. Reci: "Posmatrajte ono to je na nebesima i Zemlji!" - A ni od kakve koristi nee biti dokazi i opomene narodu koji nee da vjeruje. 2. 148. Svatko (svaki narod) ima neku stranu kojoj se okree, pa se natjeite u dobrim djelima. . . 2. 115. Boji su istok i zapad, pa na koju god se stranu okreete tamo je Boja strana. KURAN Liberalan stav rabija Gamaliela je potaknuo (idovsko) vijee da Petru i njegovim apostolima dopuste slobodu propovijedanja kranskog evanelja u Jeruzalemu. Krani koriste ovo poglavlje da se bore za toleranciju prema nekonvencionalnim sektama i njihovim miljenjima. Gamalielovo naelo, da e poduhvati ljudi doivjeti neuspjeh ali da oni od Boga ne mogu biti poraeni, je u skladu sa idovskim uenjem. Biblija - Djela 5.34-39 Ti stvarnost preputa konceptima, dok su koncepti iskrivljivanje stvar nosti. Odbaci sve konceptualizacije i budi stian i paljiv. Budi iskren u vezi toga i sa tobom e biti sve u redu. Nisargadatta Maharaj 1897-1981- I AM THAT Budi miran i znaj, da sam Ja Bog. Psalm 46:10 - BIBLIJA
140

Duboko u sebi moramo istinski voljeti jedni druge, jasno spoznati ili prepoznati zajedniki opeljudski poloaj. Istodobno moramo otvoreno prihvaati sve ideologije i sustave, kao nain rjeavanja problema ovjeanstva. Jedna drava, jedna nacija, jedna ideologija, jedan sustav. . . to jednostavno nije dovoljno. Korisno je imati niz razliitih pristupa na temelju dubokih osjeaja o temeljnoj jednakosti unutar ovjeanstva. Nakon toga moemo zajedniki uloiti trud u cilju rjeavanja problema cijelog ovjeanstva. Problema s kojima se ljudsko drutvo suoava u smislu gospodarskog razvoja. Dalai Lama - MUDRA UENJA Prava religija nije represivna, kao to to nije ni sam ivot. Set - /J. R./ Istina ima mnoge aspekte. Beskonana istina ima beskonana ispoljavanja. Iako mudraci govore na razliite naine, oni izraavaju jednu i istu Istinu. Neznalica je onaj koji kae: "Ono to ja govorim i znam je istina; drugi su u krivu". To je zbog ovog stava neznalica da je bilo sumnji i krivog shvaanja o Bogu. Ovaj stav stvara svae meu ljudima. Ali sve sumnje nestaju kada se stekne samokontrola i dosegne smirenost ostvarivi sutinu Istine. Tako i svaama isto tako dolazi kraj. Hinduizam - Srimad Bhagavatam 11.15 Prianjati za neki odreeni stav i gledati na stavove drugih kao manje vrijednim - ovo mudar ovjek naziva okovom. Buddha 483-563 pr. n. ere - Sutta Nipata 798 Petar tada ree: Sad uistinu shvaam da Bog nije pristran, nego - u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga priznaje i ini pravdu. Djela 10:34, 35 Doista, tko god vri volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka. Matej 12:50 U prispodobama im zborim zato to gledaju i ne vide i sluaju i ne uju i ne razumiju. Matej 13:13 BIBLIJA Dua mora potpuno izgubiti svo ljudsko znanje, sve ljudske osjeaje, da bi mogla u potpunosti primiti boansko znanje i boanske osjeaje. Sveti Ivan od Kria U srcu onoga koji zaista voli Boga stalno gori oganj ljubavi i gori tako jako, da se sve to prodre u tu svetinju pretvori u pepeo. Hazrat Khwaja Chisti - sufi Tako se ispunja na njima prorotvo Izaijino koje govori: Sluat ete, sluati - i neete razumjeti; gledat ete, gledati - i neete vidjeti! Matej 13:14 BIBLIJA Zlo je patoloko stanje. Drutvo koje je postalo rtvom slijepog bijesa usmjerenog na drugi dio ovjeanstva samo je skupina pojedinaca koju su otuili neznanje i mrnja. Matthieu Ricard - SREA - Vodi za razumijevanje najvanije ivotne vjetine, 2004
141

- Hoete rei da znate tko je Isus Krist, a ne znate tko ste vi sami? Kako znate da ste razumjeli Isusa Krista? Tko je ta osoba koja to razumije? Prvo to saznajte. To je temelj svega, zar ne? Upravo zato to to nismo razumjeli, svi ti bezumni vjernici vode te bezumne vjerske ratove: muslimani protiv idova, protestanti protiv katolika, i ostale gluposti. Ne znaju tko su, jer da znaju, ne bi bilo ratova. - Nemojte traiti od svijeta da se promijeni - promijenite prvo sebe. Uklonite prvo brvno iz svojeg oka. Ako to ne uinite, izgubit ete pravo da mijenjate bilo koga i bilo to. Dok niste svjesni samog sebe nemate pravo dirati bilo koga, niti se uputati u mijenjanje bilo ega u svijetu. Kada pokuavate promijeniti ljude ili stvari postoji opasnost da to inite zbog vlastite koristi, ponosa, dogmatskih uvjerenja i miljenja, ili samo zato da ispraznite svoje negativne osjeaje. Prvo se pobrinite za svoje negativne osjeaje tako da, kada krenete mijenjati druge, neete biti potaknuti mrnjom ili negativnim osjeajima nego ljubavlju. - Svijet ne boluje od nedostatka religije kako je obino shvaamo, nego boluje od nedostatka ljubavi, nedostatka svjesnosti. A ljubav se stvara svjesnou i nikako drugaije, nikako drugaije. Shvatite kakve zapreke sebi postavljate na putu do ljubavi, slobode, i sree i zapreke e nestati. Ukljuite svjetlost svjesnosti i tama e nestati. Anthony de Mello 19311987 - katoliki sveenik (isusovac) - AWARENESS, 1990 (Svjesnost) - Oni nisu od svijeta kao to ni ja nisam od svijeta. - I za njih posveujem samog sebe da i oni budu posveeni u istini. - da svi budu jedno kao to ti, Oe, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet povjeruje da si me ti poslao. - I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao to smo mi jedno. BIBLIJA Ivan 17:11, 14, 16, 18, 19, 21, 22 Probudite se svi vi koji spavate, vi ljudi koji ne vidite da smo svi dijelovi jednoga, jedinoga tijela, jednoga - jedinoga svijeta. Sluajte na glas vi ratnici i kraljevi, prosjaci i trgovci, koji mislite da je va brat neto drugo nego vi, da je vaa pobjeda nad njima va uspjeh. Osluni slijepi ovjee da tebe nema - bez mene, da zlo koje nanosi meni, nanosi sebi i djeci svojoj. Probudite se svi vi koji spavate i ne vidite jedinstvo svijeta. Zagledaj se u neprijatelja ratnie zagledaj se u bijednika silnie - prepoznaj u njemu sebe. Toak ivota okree se i sve se vraa. Krv tee zemljom, a krikovi ranjenih i uzdisaji gladnih tvoji su krikovi. Probu di se ovjee i ne ivi za sebe jer nisi sam. Osluhni zvuk stvaranja, zvuk vjeitoga OMA, uj dah kozmosa koji die i dii s njime. Om Mane Ommm. - Sveta tibetanska knjiga - KANUR Mnoge su zloine poinili ljudi u ime Boga Ljubavi, pokretani tom nonom morom praznovjerja; budi zato jako paljiv da niti traga od toga ne ostane u tebi. Alcyone - DO NOGU UITELJA, 1910 Zlo proizlazi iz uma, i umom se nadilazi. Sutra Buddhinih imena
142

Veina ljudi nee da shvati da smo ovdje osueni na smrt. Meu onima koji to shvate svae se lako izmiruju. DHAMMAPADA Prirodno, religije su se degenerirale. Mnoge religiozne voe i sveenici su postali samo propagandisti. Oni tee imenu i slavi. Oni ele da poveaju broj svojih sljedbenika bez imalo brige za njihov moralni razvitak. Oni pribjegavaju svim podlim nainima djelovanja i postaju sebini i netolerantni. Ovakvi sveenici i voe krivo vode svoje sljedbenike i pretvaraju ih u zadrte pristae. Vrana voli svoje mlade, i sa zadovoljstvom rtvuje svoj ivot za njih kada su u opasnosti; ali ista vrana nemilosrdno raskomadava mlade od drugih ptica, bez obzira koliko god one mogle biti lijepe. Isto tako, ovi licemjerni sveenici i njihovi sljedbenici ne osjeaju ni najmanju simpatiju i toleranciju prema sljedbenicima drugih sekti, bez obzira koliko god oni mogli biti dobri i plemeniti. Oni su zaboravili stvarnu svrhu i cilj religije. Oni su zanemarili poruke svojih osnivaa. To je samo zbog nedostatka moralnog razvitka ljudi i nedostatka moralnosti u njihovom ponaanju da u ovom svijetu postoji tako mnogo krvoprolia u ime Boga i religije. Ako bi sve razliite religiozne sekte obratile posebnu panju na moralnost, i njihovi sveenici i sljedbenici sebe uinili savreno moralnim, cijeli svijet bi mogao biti pretvoren u pravi raj. Ali na nesreu! iako razliite religije tee istom cilju i idealima, i imaju izvriti istu misiju - sve one su na vrlo ruan nain promaile jedan vodei princip ivota-potrebu za striktnim pridravanjem pravila moralnog ponaanja za ljudsku dobrobit, mir i napredak. Isto je istinito za razliite vlade u svijetu. Swami Narayananda - THE SECRETS OF MIND CONTROL, 1954 Svijet je moja zemlja, cijelo ovjeanstvo su moja braa, i initi dobro je moja religija. Thomas Paine Sve su religije podjednako lane i podjednako istinite, ovisno o tome kako ih promatrate. Moete ih koristiti u slubi ega ili ih moete koristiti u slubi Istine. Vjerujete li da samo vaa religija predstavlja Istinu, tada je za vas religija u slubi ega. Ako se tako odnosite prema religiji, ona postaje ideologija i stvara prividan osjeaj nadmonosti, a uz to i podjele i sukobe meu ljudima. . . Religijska uenja u slubi Istine predstavljaju putokaze pokraj puta ili karte koja su nam ostavila probuena ljudska bia kako bi nam pomogla u duhovnom buenju, u oslobaanju od poistovjeenosti s oblikom. . . . . Istina se ne moe odvojiti od onoga tko jeste. Ako za istinom tragate negdje drugdje, svaki put ete se prevariti. Istina je samo Postojanje koje jeste. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, 2005 Da bi bili istinski religiozni, moramo razviti religiozan stav: istou srca, ljubav i suosjeanje za sve. Villiam Hart - UMJETNOST IVLJENJA
143

Ja sam vidio veliku tragediju, koja je uzrok svemu ostalome, neuspjeh ovjeka da ostvari svoju vlastitu boanstvenost. Franklin Merrell-Wolff - 1887-1985 - PATHWAYS THROUGH TO SPACE, 1976 (Staze kroz prostor) - Do tolerancije se ne dolazi uenjem nego uvidom. Razumijevanjem da bi svakome trebalo dopustiti da putuje putem koji je podoban za njegov temperament. - Sav nesklad u svijetu uzrokovan religioznim razlikama je posljedica ovjekovog neuspjeha da razumije da je religija Jedna, istina je Jedna, Bog je Jedan. Kako mogu mogu postojati dvije religije? Hazrat Inayat Khan 1882-1927 utemeljitelj Sufi Order International Istina ne moe biti prenesena onima koje prezirete. Kiti Mohan Sen Bog ovjenosti je stigao pred vrata unitenog hrama plemena. Iako jo uvijek nije pronaao svoj oltar, molim ljude bezazlene vjere, gdje god bili na svijetu, neka mu prinesu rtve, i neka vjeruju kako je puno bolje biti mudar i uvaen nego domiljat i ponosit. Molim ih neka podre pravo ovjeanstva na prijateljstvo prema ljudima, a ne pokuaj odreenog tatog naroda ili nacije da ostvari kobnu tenju vladanja ljudima. Trebali bi sa sigurnou znati da takvi vladari vie nee biti tolerirani u novom svijetu jer je on sasvim izloen suncu duha i slobodno kua dah ivota. Rabindranath Tagore - OVJEKOVA VJERA, 1930 - U svakom prebivalitu blista svjetlost; no ti si slijep i ne vidi. Kad neprestano gledajui napokon uvidi, bit e pokidani velovi ovoga svijeta. Kabir U tovatelju je papir na kojem su slovima ivota zapisani sveti spisi. Rijetki ih ele itati; okreu gluho uho poruci srca. Rajjab - Dduov muslimanski uenik Moramo razumjeti ne samo um koji promilja, ve i stvaralaku imaginaciju, ljubav i mudrost. Oni pripadaju Vrhovnom, iji je Duh posvud oko nas. Ljubav prema njemu ukljuuje ljubav prema svim stvorenjima, nadvisivi dubinom i snagom sve druge ljubavi, vodei tegobnim naporima i muenitvu bez drugoga dobitka osim njenog ispunjenja. Rabindranath Tagore To je rijetki dar da se susretne ljudsko bie u kojem se ljubav - a ovo znai Bog - tako silno ispoljava. Ona odbacuje teoloku oholost kao i pobonu izolaciju. Ona je via nego pravda i via od vjere i nade. To je sama prisutnost Boga Samoga. Jer je Bog ljubav. I u svakom trenutku stvarne ljubavi mi boravimo u Bogu i Bog u nama. Paul Tillich - MO LJUBAVI
144

uvaj se od ograniavanja na odreenu vjeru, i poricanja svega ostaloga, jer mnogo dobroga e te ustvari - obmanuti, znanje stvarnosti e te obmanuti. Budi svoj u svim oblicima vjere, jer je Bog tako ogroman i beskrajan da bi bio ogranien na jednu vjeru. Ibn Al-Arabi - 13 stoljee Kad su baula pitali zbog ega ne slijedi svete spise, odgovorio je: "Zar smo psi, pa nam treba lizati tue ostatke? Hrabri se ljudi raduju izraavanju vlastite energije, stvaraju svoje sveanosti. Kukavice se, nemajui mo radovanja, moraju osloniti na druge. Zabrinuti da e svijetu sutra nedostajati sveanosti, uvaju za kasniju upotrebu mrvice svojih prethodnika. Zadovoljavaju se slavljenjem predaka jer sami ne znaju stvarati." "eli li znati tog ovjeka, Jednostavnost mora biti tvoje postignue. K podruju jednostavnog putovati mora. Sljedbenici staze neijeg djela, Oni koji prate gomilu skupljajui njihove lane ostatke, Kakve novosti dobivaju od Stvarnosti?" Jednom sam u Vikrampuru sjedio na obali rijeke s nekim baulom. "Oe," upitao sam ga, "zbog ega nemate nikakvih povijesnih zapisa o sebi za potrebe buduih narataja?" "Mi slijedimo sahaj (jednostavnu) stazu," odgovorio je on, "stoga ne ostavljamo trag." Nastupila je oseka pa je korito rijeke bilo gotovo suho. Tek je poneki laar gurao brod kroz blato. Baul je nastavio: "Zar brodovi koji plove poplavljenom rijekom ostavljaju trag? Sto znaju ovi laari potrebom gonjeni preko blata o sahaju (jednostavnoj) stazi? Istinsko je postignu e naprosto odravati plutanje strujom oboavanja koja pritjee ivotima tovatelja - pomijeavi vlastito oboavanje s njihovim. Postoje mnoge klase meu baulima, ali su svi oni bauli-nemaju drugog postignua ili povijesti. Sve rijeke koje dosegnu Gangu postaju Ganga. Tako i mi moramo izgubiti sebe u opoj struji, inae e ona zamrijeti." Baul znai hirovit, od bdyu (sanskrtski vayu) u smislu nestalnog protoka. Postao je priziv onih ljudi koji se ne pridravaju ustanovljenih drutvenih obiaja. Istinska ljubav, prema baulima, nespojiva je s bilo kakvom prisilom. Ako se ne raskinu okovi nunosti, nije mogue postii osloboenje. Ljubav predstavlja izobilje ivota koji ima vie no to mu treba... - Kiti Mohan Sen - u asopisu - Visvabharati Quarterly Ljubav je dovela ovjeka iz svijeta jedinstva u svijet mnogostrukosti, i ista snaga ga moe ponovo vratiti nazad u svijet jedinstva iz svijeta mnogostrukosti. Hazrat Inayat Khan Od koga usmjerena misao tei k odreditu? - U slijepu tamu ulazi ko se klanja neznanju, u jo veu tamu ide ko uiva u spoznanju. Za neto se kae da izlazi iz znanja, za neto iz neznanja. Kena Upanishad
145

Sve jeste, ta je tvrdnja jedna krajnost. Nita nije, ta je tvrdnja druga krajnost. Naputajui obje te krajnosti, Usavreni ukazuje na istinu iz sredita. Samyutta Nikaya. XXII, 90 Uravnoteen je (sud onoga) tko je napustio dobro i zlo. Sutta-nipata, 520 Uravnoteeni smo samo onda kada smo posve cjeloviti. To znai biti zdrav, imati um koji je lien predrasuda i koji u sebi sadri dobrotu. J. Krishnamurti Ljepota prirode ima na tisue likova koji se mogu spoznati (shvatiti) na tisue razliitih naina; na Stazi Spoznaje, tko moe da odredi ispravan nain ili sklonost koja je predodreena pojedincu? Akbar - Ja imam dva naina da Tebe (Boga) volim: sebini nain i drugi nain koji je vrijedan Tebe. U mojoj sebinoj ljubavi, ja se sjeam Tebe i samo Tebe samoga. U drugoj ljubavi, Ti odstranjuje veo i doputa mi da napajam svoje oi na Tvome ivome Licu. - O moj Gospode, ako ja Tebe oboavam zbog straha od Pakla, sagori me u Paklu; i ako Tebe ja oboavam zbog nade (dolaska) u Raj, uskrati mi Raj. Ali ako ja Tebe oboavam zbog Tvoje vlastite svrhe, onda mi nemoj uskratiti Tvoju Vjenu Ljepotu. Rabia al-Adawiyya roena 714 - 801 umrla - Religija Ljubavi nadilazi sve druge religije; onima koji vole, Bog je jedina vjera, jedina vjeroispovijest. - No onima, koji su se s Bogom sjedinili duhovnim, ne treba nita osim njihova nutarnjeg oka, i boanske svjetiljke vjere; njima nisu potrebni putokazi, pa ak ni cesta kojom bi putovali. Takvi ljudi postaju tada znakovi drugima. - Um je oblikom dvojak. Prvi se oblik stjee, ui se iz knjiga i od uitelja, razmiljanjem se i pamenjem, logikom i znanou njeguje. Na taj nain jaaju umne moi, ali to vie znanja stjee, to vei teret nosi. Drugi oblik uma dar je Boji. Njegov je izvor samo srce ljudske due. Kad voda boanskoga znanja prokljua iz duha u um, um se tada razbistri i sjaji, da se vie nikad ne zamuti, nikad ne umrtvi. - Vjekovima kucam na Boja vrata ali kad otvorila su se napokon uvidio sam da kucam iznutra. Jalaludin Rumi 1207-1273 Svi se raamo za ljubav. Ona je naelo egzistencije i njezina jedina svrha. Benjamin Disraeli
146

Iako ovjek nikada nije prouavao niti jedan filozofski pravac, iako ne vjeruje u Boga i nije se pomolio niti jednom u ivotu, snaga ga dobrih djela moe uzdignuti do stadija na kojemu je spreman drugima dati sve to ima, ukljuujui i svoj ivot. On dolazi do iste toke do koje religiozan ovjek dolazi molitvom, a filozof svojim razmiljanjem. Vidimo da se sva trojica: radnik, posveenik i filozof, susreu u jednoj toci, toci samo-odricanja. Koliko se god razlikovale njihove religije ili filozofija, svi e ljudi sa strahopotovanjem gledati na ovjeka koji je spreman rtvovati se za druge. I nije u pitanju nikakva vjera ili dogma, jer ak i ljudi koji su potpuno opreni religiji, osjeaju potovanje kada vide neko djelo potpuna samortvovanja. Zar niste vidjeli i najtvrdokornijeg Kranina kako, dok ita "Svjetlo Azije" Edvina Arnolda, potuje Buddhu koji nije propovijedao o Bogu niti o bilo emu drugom osim samo-odricanju? Samo to taj tvrdoglavac ne zna da je njegov vlastiti ivotni cilj upravo isti kao i kod onih od kojih se on (navodno) toliko razlikuje. Predanik takoer, mislei neprestano na Boga i bivajui u okruenju dobra, naposljetku dolazi do iste toke i kae: "Neka bude volja Tvoja", te vie nita ne zadrava za sebe. I to je samo-odricanje. Filozof, svojim znanjem uvia da je prividan ovjek ("Ja") samo varka, te ga s lakoom naputa. I to je samo-odricanje. Swami Vivekananda Zbog zaborava svijeta se postaje poklonik (rahrav, sadhak), zbog zaborava drugog svijeta se postaje svetac; zaborav sebe znai Realizaciju, a zaborav zaborava je Savrenstvo. Meher Baba 1894-1969 - BOG GOVORI - Nema potrebe za bilo to biti sebian. Odbaci svaki sebini-motiv im ga uoi i ti ne treba traiti istinu; istina e pronai tebe. - To je sebinost, zbog samo-identifikacije sa tijelom, to je glavni problem i uzrok svih drugih problema. Sebinost ne moe biti odstranjena naporom, samo jasnim uvidom u uzroke i posljedice. - - Nesebian rad vodi vas do tiine, jer kad radite nesebino, nemate potrebe da traite pomo. Nezainteresovani za rezultate rada, vi ste voljni da radite pod najnepovoljnijim uslovima. Ne vodite brigu o tome da budete dobro nagraeni i dobro opremljeni. Niti traite priznanje i pomo. Vi samo radite ono to treba da se uradi, preputajui uspjeh i neuspjeh nepoznatom. Sve je prouzrokovano bezbrojnim injenicama od kojih je jedna va osobni napor. Ipak, takva je magija ljudskog uma i srca da se najnevjerovatnije stvari i pojave dogaaju kada se sjedine ljudska volja i ljubav. - Samo nesebino drutvo koje se temelji na zajednikom dijeljenju moe biti stabilno i sretno. To je jedino praktino rjeenje. Ako to ne elite onda se - borite. - Sebinost je izvor sveg zla. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 JA SAM TO Najvee dostignue je nesebinost. Atisha - 982-1054
147

Da li si ti nesebian? To je pitanje. Ako jesi, onda e biti savren bez da ita jednu, jedinu religioznu knjigu, bez da odlazi u jednu, jedinu crkvu ili hram. Swami Vivekananda - Ljudska inteligencija ne moe isijavati svjetlo tako jako da obasja sve stvari kao to to moe sunce. Ne moe se ljudska ljubav usporediti sa sunevim svjetlom koje grije sve ljude, i dobre i zle. Ne moe ljudska mo donijeti ivot zemlji i svim njenim stanovnicima kao to to moe sunce. Ueni, politiari, filozofi, umjetnici, heroji po ijim primjerima ljudi oblikuju svoje ivote, nikada nisu pruili tako savren primjer kao to to daje sunce, neprekidno osvjetljavajui druge, grijui ih, ispunjavajui ih ivotom. - Sunce je postojalo eonima, neprekidni primjer ispred nas. . . ali mi se ne obaziremo na najveeg od svih uitelja. Omraam Mikhael Aivanhov 1900-1986 Moralni kod je samo temelje na kojima poiva religija, vlada i civilizacija. Neiskren, pokvaren ili nemoralan ovjek ne moe napredovati u religiji. Swami Narayananda - Krani osuuju ateiste; ateisti se rugaju kranima; katolici i protestanti su u neprekidnom ratu rijeima, i duh zbrke i mrnje vlada tamo gdje bi trebali biti mir i ljubav. Onaj tko mrzi svoga brata je ubojica, razapinja boanskog Duha Ljubavi; i sve dok ti ne bude gledao na ljude svih religija i onih bez religija sa istim nepristranim duhom, sa potpunom slobodom od preziranja, i sa savrenom ravnodunou, ti mora jo stremiti toj Ljubavi koja obdaruje onoga koji je posjeduje sa slobodom i spasenjem. Ostvarenje boanskog znanja, nesebine Ljubavi, u potpunosti unitava duh osuivanja, rastjeruje svo zlo, i uzdie svjesnost u visine iste vizije gdje Ljubav, Dobrota, Pravda, biva viena kao univerzalna, vrhunska, svepobjeujua, neunitiva. . . (. . .) Postoji jedan veliki sveobuhvaajui Zakon koji je temelje i uzrok univerzuma, Zakon Ljubavi. - Imena, religije, osobnosti e nestati, ali Zakon Ljubavi nee. - isto srce je kraj svih religija i poetak boanstvenosti. - Ako ti stvarno trai Istinu, . . ti e biti voljan uiniti potreban napor za njeno dostignue. James Allen -1864-1912 - PUT MIRA Boansko blaenstvo lako je dostupno samo onima koji svoju duhovnu praksu temelje na ljubavi. P. R. Sarkar - MISLI Samospoznaja i sluenje svijetu, 1981 Umrijeti za religiju je lake nego je u potpunosti ivjeti. Jorge Luis Borges 1899-1986 - Biti na licu mjesta, ak i ako nas to boli, bolje je nego izbjegavati. - Meditiranjem ne pokuavamo dostii neku vrstu ideala sasvim suprotno. Mi samo boravimo u svojem iskustvu, kakvo god da ono jest. Pema Chodron
148

RELIGIJE I BOG Ciuis regio illius religi - ija je vlast njegova je i religija. Kada budu osloboene od tereta dogmatskog tumaenja, linih naziva, personifikovanih predstava i plaenog sveenstva, temeljne nauke svih Religija pokazat e se kao Jedna Jedinstvena Cjelina. Mahatma - K.H. . . . univerzalna je teologija nemogua, ali univerzalno iskustvo ne samo da je mogue ve je i nuno. TEAJ O UDIMA Religija je univerzalna i jedna. Naravno, da nikako ne moemo proglasiti univerzalnim posebne obiaje i uvjerenja, ali zajedniki element religije jest univerzalan, i od svakog se moe traiti da ga slijedi i slua. Paramhansa Yogananda - AUTOBIOGRAPHY OF A YOGI Ostati pri obiajima i ritualima razliitih religija koji imaju jedno izvorno znaenje ne predstavlja zapreku za pravu religiju. Svaka religija ui ta ope priznata uenja i univerzalnu povezanost meu svim ljudskim biima - bratstvo ljudi pod oinstvom Boga. Religija je posve jednostavan osnovni primjer kojim moemo spoznati sebe, tek kad se uzdignemo iznad njene ogranienosti. www.Unity-of-Man.org Kroz sadanji trenutak moemo doprijeti do moi samoga ivota, koju tradicionalno nazivamo Bogom. im se odvojite od njega, Bog vie nije stvarnost u vaemu ivotu i preostaje vam samo misaona ideja Boga, u koju neki ljudi vjeruju, a drugi je nijeu. ak je i vjera u Boga tek bijedna zamjena za ivotnu stvarnost: Boga koja se oituje u svakom trenutku vaega ivota. Eckhart Tolle -NOVA ZEMLJA, 2005 Sjedinjenje s Bogom mogue je vlastitim naporom i ne ovisi o teolokim uvjerenjima i hirovima Kozmikog Diktatora. Lahiri Mahasaya Stajao sam na platou negdje u svemiru, gdje su mi znanost i tehnologjja omoguile stii. Ali za ono to sam gledao i, jo vanije, za ono to sam osjeao u tom trenutku, znanost i tehnologija nisu imale odgovore. . . Jer, bio sam ondje, i vi ste bili ondje, Zemlja - dinamina, silna - i osjeao sam da je svijet jednostavno. . . bilo je previe svrhe, previe logike. Bilo je prelijepo da bi bilo sluajno. Nedvojbeno postoji neto vee od vas, i vee od mene, i to mislim u duhovnom smislu ne u vjerskom. Mora postojati stvoritelj univerzuma koji je iznad religija koje sami stvaramo i odravamo u svojim ivotima. Gene German astronaut Appolo 10 i Apollo 16, let na mjesec - (U sjeni mjeseca) Crkveni obredi, slike i svetita slue tek neukima, poput igraaka koje zabavljaju djecu. Oni napredniji moraju se osloboditi tih stvari koje ih samo odvraaju od unutarnje kontemplacije. Sveti Ivan od Kria 15421591, mistik, pripadnik Terezinog Reda bosonogih karmeliana osuen od inkvizicije umro u zatvoru. Rehabilitiran i proglaen svecem 1726.
149

Ako elimo nai Boga, nije potrebno ii na hodoaa, paliti svijee i tamjan pred slikom boanstva, niti je potrebno stavljati ulje ili bojiti tu sliku purpurnom bojom. Jer On ivi u naim srcima. Kada bismo mogli potpuno izbrisati u sebi svijest o naem fizikom tijelu, onda bismo mogli vidjeti Njegovo lice. Mahatma Gandhi - Pyarelal, 1946 ili 1947 godine Bog je iznad naih vjerskih pripadnosti. M. L. King, ml. 1929-1968 Bog je ljubav. I onaj tko boravi u ljubavi boravi u Bogu i Bog u njemu. 1 Ivan 4:16 Biblija Bog je isto nitavilo, skriveno u sadanjem trenutku: to manje posee prema njemu, to e se jasnije pojavljivati. Angelus Silesius 1624-1677 Bog spava u stijeni, sniva u biljci, vrpolji se u ivotinji i budi u ovjeku. Sufistiko uenje Dua je, sama po sebi, najljepi, savren odraz, Boga. Sveti Ivan od Kria Uz Boga, kada vidi svoju ljepotu bit e sam sebi uzor. J. Rumi Ako sebe ne uini jednakim Bogu - ne moe osjeati Boga. Anonimni kranski mistik, 3. st. Tiina je jezik kojim govori Bog sve ostalo je lo prevod. Thomas Keating Ali same rijei nikada ne mogu obuhvatiti doivljaj Boga - svi moramo zasluiti svoj put do tog dragocjenog, unutarnjeg stanja spokojstva. . . - Neka va Dvorac postane sveto tlo pod vaim nogama. ivite mo svoje due. Sluajte i slijedite savjete vae due. Niste sami. Ovaj ivot nema uzvienije svrhe od poziva u mistian odnos s boanskim. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui, 2007 Nita ne morate uiniti da biste dosegnuli Boga i prosvjetljenje, da bi se probudili. Nema nikoga tko bi vas mogao odvesti Bogu. Tko god tvrdi da e vas odvesti Bogu laac je, jer ste vi ve ondje. Postoji samo jedno ivo bie. eljeli vi to ili ne, odupirali se tome ili ne, vi ste ve sada, bez ikakva napora, s Bogom. Kad spoznate to da se mo koja je ivot nalazi u vama, prihvatit ete svoju vlastitu Boanstvenost, a ipak ostati skromni, jer ete i u svim drugim ljudima vidjeti tu istu Boanstvenost. Vidite kako je lako razumjeti Boga, jer sve to postoji Njegovo je oitovanje. Tijelo e umrijeti i um e se raspriti, ali to se nee dogoditi vama. Vi ste besmrtni; . . . . . . Don Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI
150

Mi smo dva koraka udaljeni od Boga. Jedan korak je u ovom, a drugi u drugom svijetu. Mansur al Hallaj 859-992 sufi mistik, nakon izjave: Ana'l-Haqq "Ja sam Bog" osuen i pogubljen, molio je za oprotenje grijeha svojih krvnika. - - Ljudi zamiljaju da je to drska tvrdnja dok je zapravo drsko rei Ana'l-abd, "Ja sam Boji rob;" i "Ana'l-Haqq, "Ja sam Bog", izraz je velike poniznosti. ovjek koji kae Ana'l-abd, "Ja sam Boji rob", potvruje dva postojanja, svoje vlastito i Boje, dok je onaj koji kae Ana'l-Haqq "Ja sam Bog", uinio sebe nepostojeim i predaje sebe govorei "Ja sam Bog", to jest, "Ja sam nita", On je sve; nema drugog bia osim Bojeg". To je vrhunac skromnosti i poniznosti. Jalal Al-Din Al-Rumi 1247-1273 rasprava o Al-Hallaje-voj besmrtnoj reenici Ana 'l-Haqq Kada ljudi nisu svjesni posvemanjeg Bojeg prisustva, tada moraju traiti Boga posebnim nainima i posebnim vjebama. Takvi ljudi nisu dosegli Boga. Gledajui izvana oni koji dosljedno provode svoje pobone vjebe sveti su. Meutim, iznutra obini su magarci, jer znaju o Bogu ali ne poznaju Boga. . . Traiti Boga pomou rituala znai dobiti ritual i u tom procesu izgubiti Boga jer se on skriva iza toga. U drugu ruku, traiti Boga bez varke, znai uzeti ga onakvim kakav on i jeste, i tako inei ovjek ivi "po Sinu" i biva sami ivot. - Oko kojim ja vidim Boga jeste isto oko kojim Bog vidi mene. Moje oko i Boje oko jesu jedno i isto - jedno u vienju, jedno u znanju, i jedno u ljubavi. - ovjekovo posljednje i najvie odricanje nastaje kada, zbog Boje svrhe, on naputa Boga. . . - Izai iz sebe u potpunosti, iz ljubavi prema bogu, a bog e iz ljubavi prema tebi potpuno izai iz sebe. A kad i jedan i drugi tako izaete iz sebe, ono to ostaje je isto jedinstvo. - Meister Eckhart 1260-1328 sveenik, mistik - nakon ulaska u dominikanski red u mjestu Erfurt, predavao je i stekao akademsko obrazovanje u Parizu. Eckharta je za herezu optuio nadbiskup Hermann von Virneburg, iako ga je toga razrjeio Nicholas od Strasburga koji je bio zaduen za dominikanske samostane u Njemakoj. Ipak, Virneburg je nastavio sa optubama. Nekoliko Eckhartovih djela je proglaeno herezom koja on nije odbacio. - 27 03 1329 Papinska bula osuuje Eckharta. Njegovo djelo je nastavilo ivjeti u djelima njegovih uenika usprkos poduzetim mjerama od crkvenih vlasti. Eckhartova djela su bila prouavana sa zadovoljstvom onih italaca koji su imali sreu da se susretnu sa njegovim djelima. Eckhartove ideje imaju slinosti sa Taoizmom. Lao Tzu u Tao Te Chingu pie: "Tao koji moe biti imenovan nije vjeni Tao". Neka djela: Meister Eckhart from Whom God Hid Nothing: Sermons, Writings, and Sayings, 1996 /- Matthew Fox - Breakthrough: Meister Eckhart's Creation Spirituality, in New Translation, 1980 www.op.org Crkva nije podravala mistike, zato jer oni mogu ii pravo Bogu bez da ikada moraju ii kroz Crkvu! Nepoznat?
151

Svjesnost je tako ista da sve to god ti radi da tu svjesnost proisti jeste samo dodavanje neistoe toj svjesnosti. U.G. Krishnamurti Odnosi due prema boanskom duhu toliko su isti da je skrnavljenje traiti bilo kakvo posredovanje. Ralf W. Emerson 1803-1882 Vjekovima kucam na Boja vrata ali kad otvorila su se napokon uvidio sam da kucam iznutra. Jalaludin Rumi 1207-1273 Gladna ovjekova dua odbija da bude zadovoljna sa bilo ime osim osobnom realizacijom ivueg Boga. www.urantia.org Ne mogu vam rei tko ili to je Bog, ali sam u svojem radu otkrio boji odraz u svakom ovjeku. Carl Jung U licima mukaraca i ena ja vidim boga. Walt Whitman Putovanje prema Bogu je putovanje duboko u podsvjesno gdje je Bog skriven iznad svakog kipa, slike i misli. Bede Griffiths 1906-1993 sveenik- benediktinac Bog, stvoritelj svijeta i svega to je u njemu, On koji je Gospodar neba i zemlje, ne prebiva u hramovima sagraenim rukom niti ga posluuju ljudske ruke, kao da bi trebao neto On koji svima daje ivotni dah i sve ostalo. . . Budui da potjeemo od Boga, ne smijemo drati da je boanstvo slino zlatnoj, srebrnoj ni kamenoj stvari - tvorevini ljudskog umijea i mate. Djela Apostolska 17, 24-29 - Sv. Pavao Tko god pravi kipove, nitavan je, i dragocjenosti njegove ne koriste niemu. Svjedoci njihovi nita ne vide i nita ne znaju, da im budu na sramotu. Tko pravi Boga i lijeva kip da od toga koristi ne oekuje? Gle, svi e tovatelji likova biti osramoeni, izraivai njihovi vie od bilo koga. Nek se saberu svi i pojave: prepast e se i postidjeti odjednom... Izaija 44, 9-20 BIBLIJA U elji da proniknemo u Boju tajnu, Boansko procjenjujemo vrijednostima naih misli. To nije po sebi krivo, meutim to znai vjerovati u Boga misli, a ne u Boga zbilje. Tako Bog postaje sluga naim krhkim, neuhvatljivim, leteim i nasilnim mislima, ba kao to je i nae najbolje miljenje krhko i neuhvatljivo. Potrebno je paljivo preispitati ljudsko razmiljanje o Bogu. Misli o Bogu izrezane su iz iste tkanine iz koje su izrezani i glineni idoli poganskih klanjanja. Idol je projekcija otuene ljudske slabosti u materijalnom obliku. A misli o Bogu, u mjeri u kojoj ih oboavamo, misaoni su idoli skrojeni od misaonoga tkiva. Idoli, bez obzira jesu li glineni ili misaoni, ne kazuju nita o Bogu. Oni odraavaju iskustvo koje imamo o samima sebi. Ako Boga zamiljamo kao strogog suca, pokazat emo sliku o sebi kao neodgovornom djetetu. Ako Boga zamiljamo kao milosrdnog i suosjeajnog oca koji prata, zamiljat emo se temeljno nemoralnima, grenima i slabima. Ako Boga zamiljamo kao ljubavnika koji
152

bezuvjetno ljubi, vidjet emo sebe kao nevrijedne ljubavi i bezvrijedne. Misli o Bogu samo su projekcije poput naih slabosti koje smo iskusili, izvrnute naopake ili moda zaodjevene u ljepe ruho, ali jednako tako nae slabosti. Miljenje ne otkriva Boga: ono otkriva ljudsko miljenje. Ono je po sebi lijepo. Ali miljenje nije Bog, a bila bi idolatrija misliti da jest. U najboljem sluaju - najvei domet miljenja je da otvara vrata Bogu, Posljednjoj Zbilji. . . . - . . . Posluajmo rije svetoga Tome Akvinskoga: Kada se pribliimo Bogu na nain uklanjanja prepreka, najprije mu odriemo tjelesnost; zatim ak intelektualnost kakvu nalazimo u stvorenjima, poput dobrote i mudrosti te tako u naem razumu preostaje samo da on jest i nita vie. To uzrokuje odreenu zbunjenost glede njegova postojanja. Konano, odriemo ak i to njegovo bivanje u stvorenjima, te on tako ostaje u tami neznanja, a mi smo, prema Dioniziju, u tom neznanju, kakvo dolikuje putniku, najbolje povezani s Bogom: To je tama u kojoj kako se kae, stanuje Bog. Sveti Toma upuivao je, naravno, na Pseudo Dionizija, nepoznatog uitelja apofatske duhovnosti (4) koji je ivio u petom ili estom stoljeu a iji su spisi temelj kranske mistike (mistcizma). Nakon to je potvrdio i objasnio Boju prirodu u Boanskim imenima, nastavlja svoj nauk sa svojom Mistinom teologijom. U njoj negira sve mogue tvrdnje o Boanskom: Uzrok svega jest iznad svega. Nije nepostojei, nije beivotan, nije bezuman. Nije materijalno tijelo i stoga nema oblik, formu, kvalitetu, kvantitetu ili teinu. Ne nalazi se na nekom mjestu i ne moe ga se vidjeti ni dodirnuti. Nezamjetljiv je i nespoznatljiv. Ne podlijee neredu, ni nemiru, ne obuzimaju ga zemaljske strasti. Nije bespomoan ni podloan osjetilnim podraajima. Ne moe ga se liiti ivota. Ne podlijee promjenama, uruavanju, podjeli, gubitku, plimi, oseki i niem to se osjetilima moe dohvatiti. Nita se od svega toga ne moe o njemu identificirati niti mu se pripisati. . . Nije dua ili um, ne posjeduje matu, uvjerenje, govor ili razumijevanje. Nije neki svoj govor ili svoje razumjevanje. O njemu se ne moe govoriti i ne moe ga se razumom obuhvatiti. Nije broj ni red, nije veliina niti malenost, jednakost ili nejednakost, slinost ili razliitost. Nije nepokretan, pokretan niti miran. Ne posjeduje mo, nije mo niti svjetlo. Ne ivi i nije ivot. Nije substanca, vjenost ili vrijeme. Ne moe se spoznati razumom jer nije ni znanje ni istina. Nije kraljevstvo. Nije mudrost. Nije jedan niti jednina, nije boanstvo ni dobrota. Nije duh u smislu kako razumijemo taj pojam. Nije sinovstvo ili oinstvo i nije nita to je nama ili bilo kome drugome biu poznato. Ne potpada pod predikat nebia, a ni bia. Poznata bia ga ne poznaju takvog kakav jest, a ni on njih ne poznaje kakva jesu. Ne postoje rijei za nj, a ni znanje o njemu. Tama i svjetlo, greka i istina nijedno od toga. Iznad je tvrdnje i poricanja. Mi tvrdimo i poriemo sve to mu se pripisuje ali nikad o njemu, jer on je iznad svake tvrdnje budui da on jest savren i jedinstven uzrok svega postojeeg i po svojoj nadmonoj jednostavnoj i apsolutnoj naravi
153

osloboenoj svakog ogranienja, iznad je svakog ogranienja i svakog poricanja.(5) Prava je istina prema Pseudo Dioniziju u tome da Bog nije samo poricanje svih tvrdnji to se mogu pripisati boanskome, ve je on takoer poricanje svakog poricanja. . . . Sveti Ivan od Kria savreno opisuje to iskustvo. Nakon kontemplativnog iskustva koje je nadilo sve njegove sposobnosti, napisao je ovu pjesmu: Uoh u nepoznato, pa ipak kad spazih sebe Ne znajui gdje sam, uvidjeh velike istine: to osjeah, izrei ne mogu jer bijah u neznanju. To savreno znanje bijae mir i svetost zastalo u nepominosti duboke samoe: To bijae neto tako tajnovito te zanijemih. Posve obuzet, proet, utonuo, moj duh, bez osjeta, u neshvaanju, spozna neko shvaanje. Kad istinski stigne, naputa sebe; sve to si znao sada je nita, tvoje znanje uvis leti, a ti ostaje u neznanju. to vie leti, manje shvaa, jer oblak je taman to tminu obasja: tko god spozna ovo zasvagda u neznanju osta. Znanje - po neznanju nadasve je mono monije od svih rasprava mudraca, jer njihovo znanje ne dosee znanje - po neznanju. To najvie znanje nadvisuje sve visine nedokuivo je svakom znanju: onaj tko sobom ovlada, znanjem po neznanju, uvijek e nadvisivati. I ako eli uti: to najvie znanje lei u najdinijoj Bojoj biti: njegove milosti je in, da puta te u neshvaanju iznad svakog znanja. UJ PUSTINJU Tajne duhovnog sazrijevanja pustinjskih Oeva i Majki, (ranih krana) (LISTEN TO THE DESERT, 1996) S ovog stajalita ne bismo trebali imati potekoa u shvaanju nekih pradavnih zapisa. Dhamma-pada, zbirka Buddhinih izreka, poinje ovako: "Sve to jesmo rezultat je onoga to smo mislili. Utemeljeno je na naim mislima; stvoreno je od naih misli". Zapravo, to je ista tvrdnja kojom poinje i Evanelje po Ivanu: "U poetku bijae Rije, i rije bijae kod Boga - Rije bijae Bog. . . Sve je po njoj postalo i nita to je postalo nije bez nje postalo". Mislima ili mentalnim rijeima razlikujemo ili "radimo" stvari. Bez misli, nema ni "stvari"; postoji tek nedefinirana stvarnost. Ako ste pjesniki raspoloeni, ovu nedefiniranu stvarnost moete usporediti s Ocem, jer je ona izvorite ili osnova "stvari". Tada misao moete nazvati Sinom "koji je od iste supstancije kao i Otac" - Sin "po kojem je sve postalo", Sin koji mora biti razapet elimo li ugledati Oca, jednako kao to u stvarnost moramo gledati bez rijei, da bismo je vidjeli onakvom kakva jest. Potom Sin uskrsava od mrtvih i vraa se na nebo kao to mi, nalik tome, kad jednom sa154

gledamo stvarnost onakvom kakva jest, postajemo slobodni koristiti se mislima, ne doputajui im da nas zavaraju. Misao se "vraa u nebo" u smislu da je sad prepoznajemo kao dio stvarnosti, a ne kao neto to se nalazi izvan nje. Inae moemo se koristiti negativnim, metafizikim jezikom kad se govori o ovoj nedefiniranoj stvarnosti. Ona je beskonana, a ne konana. Ona je vjena, uvijek prisutna, a ne prolost i budunost, ne tek dogovor o misli i vremenu. Ona je neizmjenjiva jer je ideja promjene samo druga rije, druga definicija, koju je stvarnost nazvala nadilaenjem promjene. . . . . . Metafiziki jezik negativan je zato jer nastoji rei da rijei i ideje ne objanjavaju stvarnost. Alan Watts - diplomirao je teologiju. Naputa crkvu, najpoznatiji tuma zen-buddhizma i kineske i indijske filozofije. Nijedna naa misao ne moe obuhvatiti Boga, ni jedan ga jezik ne moe definirati. Nai osjeti ne mogu pojmiti ono to je bestjelesno, nevidljivo i bez oblika; ono to je vjeno ne moe biti izmjereno kratkim mjerilom vremena; Bog je, dakle, neizreciv. Istina, nekima koji su izabrani Bog moe prenijeti sposobnost da se uzdignu iznad prirodnih stvari, kako bi osjetili koju zraku najvieg savrenstva - ali ti izabrani ne mogu pronai rijei, kojima bi na tu nematerijalnu viziju, koja ih je navela da uzdrhte, mogli prevesti na jezik svijeta. Oni ljudima mogu objasniti sekundarne uzroke stvaranja, koji prolaze pred njihovim oima kao slike univerzalnog ivota, ali prvi uzrok ostaje zakriven velom i do njega moemo doi tek onda kad proemo kroz vrata smrti. Hermes Trismegistos 7000 godina prije Krista Prolost i budunost kriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem. Jalaludin Rumi Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotakne. Od vremena nema vee prepreke do Boga. Meister Eckhart Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost, ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, . . . Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je Krist bio ili da e biti samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici koja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid tijeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samo-spoznaje, pokuao prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvremenosti. U njegov je svijet ula
155

dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira samoga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM ONAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost. Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tjelesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama. Ja sam ovdje. Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Ja sam sada. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA Pitanje: Zato religije govore o Bogovima, nebu, paklu itd? Bhagavan: Samo zato da bi ljudima na posredan nain postalo jasno da su u jedinstvu sa postojeim svijetom i da je sva istina o tome sabrana u njihovom Sebstvu. Religije odgovaraju psiholokim oekivanjima vjernika, jer tome i slue. - - P: to je cilj takvim opisima? Bg: Da uvrste ovjeka u stvarnosti Sebstva. P: Bhagavan (Ramana) se uvijek izraava sa najvieg gledita! Bg: (Smjeei se) Ljudi ne opaaju neposrednu i istu Istinu svog svakodnevnog, uvijek prisutnog i bezvremenog bivanja u samoj stvarnosti. To je Istina Sebstva. Ima li nekoga tko nije svjestan sebe? Pa ipak, tu svjesnost Sebstva oni ne ostvaruju do kraja, ve naprotiv, oajniki hoe da znaju to je izvan toga: o svijetu, nebu, paklu, ponovnom roenju. . . . . svemu. Zato to oni vole tajne, a ne jednostavnu Istinu, religije im ugaaju - samo kako bi ih na kraju doveli Sebstvu. Ma koliko lutao uokolo, na kraju e morati da se vrati Sebstvu. Zato to ne bi uinio ve ovdje i sada? Bg: Sebstvo ne moe biti pronaeno u knjigama. Ti mora to pronai sam za sebe u sebi. P: Biblija tvrdi da ovjekova dua moe biti izgubljena. Bg: Uvjerenje "Ja mislim" sainjava ego i on je uzrok svakog nespokojstva. Istinski identitet je neuslovljen i on se izraava rijeima "Ja sam onaj koji jesam". SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne - ovjek koji ne misli svojom glavom, ne misli uope. Uasno je sebino misliti da bi svi ljudi trebali misliti - isto. - - Sebinost nije kad ivi kako eli, ve kad od drugih zahtijeva da ive na tvoj nain. - Najgluplje stvari uvijek su uinjene iz najplemenitijih pobuda. - Ljudi oblikuju svoga Boga u skladu sa vlastitim shvaanjem. Oni prvo naprave svoga Boga i nakon toga ga oboavaju. Oscar Wilde 1854-1900
156

Mnogi religiozni sistemi ovjeka potjeu od formulacija ljudskog intelekta, ali Boja svjesnost nije dio takvih groteksnih sistema religioznog ropstva. THE URANTIA BOOK, 1955 Ratova, holokausta i genocida e biti sve dok se Bog prikazuje i smatra uskogrudnim zakonodavcem, feudalnim gospodarem, ljutim kraljem, vrlo osjetljivim vjetim Majstorom? . . . Ali kad ljudska vrsta duhovno odraste, i kada pojedinci steknu osobno iskustvo o Bogu kojega su oboavali sa strahom, oni e spoznati da se veliki dio njihove teologije temelji na nonim morama. To e biti dan mira. George Fowler "Dance of a Fallen Monk" I vi iz damija, i vi iz katedrala, i vi iz ostalih hramova - Ako ste isti Bog vam je isti, Bog vam je isti. Ako ste isti. Zbog vaeg rata, nikada nisam rekao TATA. Nikada nisam rekao TATA. Zbog vaeg rata. - Zavretak iz pjesme uvajte mir od Vladislav M. Galovi iz zbirke Pjesma Mira, 1998 (Osijek, Dani kulture mira -Centar za mir, nenasilje) Onda kao da sam odjednom ugledao tajnu ljepotu njihovih srca, dubine kamo ni grijeh ni elja ne mogu doprijeti, gdje je svaka osoba u oima Bojim. Da su bar sebe mogli vidjeti kakvima doista jesu. Kad bismo samo jedni druge mogli vidjeti na taj nain - ne bi bilo razloga za rat, za mrnju, za okrutnost. . . Moda bi veliki problem bio taj da bismo svi pali niice i oboavali jedni druge. Thomas Merton Bog ivi u dui svakog ovjeka, On nam je blii nego mi sami sebi... Boga meutim ako Ga uope ima, tada Ga ima posvuda; na ulici i meu ljudima, kao i u crkvi ili pustinji ili u eliji. Izmeu Boga i mene ne postoji "izmeu". Meister Eckhart - 1260-1328 Gdje da idemo traiti Boga ako ga ne vidimo u naim vlastitim srcima i srcima svakog ivog bia. . . Bog je duh i treba biti oboavan u duhu istine. Swami Vivekananda 1863-1902 ovjek je bie svojih navika i obiaja, a ne svoje uroene prirode i temperamenta. Jer ono na to se ljudi priviknu, ubrzo njima postaje njihova druga priroda. Ibn Haldun Nije poboan onaj, ijoj je pobonosti izvor strah. Ciceron Religija nije ropski strah od kazne niti vjera u magino postignue mistinih nagrada u budunosti. . . Ljudska bia proivljavaju nesavladivu elju da stvore simbole za svoje ogranieno vienje Boga. Ljudska svijest o moralnom zakonu i njegov duhovni idealizam, predstavljaju sustav vrijednosti - na iskustvenoj razini - koji je teko definirati kroz simbole koje koristite. Kozmika svijest znai prepoznavanje Prvobitnog Uzroka, i jedine, nestvorene Realnosti. Bog, Univerzalni Otac, funkcionira na tri Bogorazine boanskog izraza: THE URANTIA BOOK, 1955
157

Jedina razlika izmeu Krista i nas ili izmeu Buddhe ili Krishne i nas jest da su oni svoju boanskost izrazili. Znaju da su Boji sinovi i pokazuju to. Mi ne znamo da smo Boji sinovi. U crkvama su nas pouavali drukije: uili su nas da smo roeni u grijehu i Boga moemo spoznati samo posredstvom Isusa. Naravno, Boga moe spoznati bilo tko, u svakom trenutku. Nije potrebno da ste kranin, hinduist, budist ili musliman da biste ga spoznali. Boga moete spoznati bez obzira jeste li vjernik ili ateist, vjerujete li u njega ili ne. To nije povezano s vjerovanjem, ve s neposrednim iskustvom. Zato jer jeste Bog, zato jer ste boanski, bez obzira vjerujete li ili ne, Boga moete spoznati neposrednim iskustvom ivota - kao to to svako dijete automatski i instinktivno ini kada doe na svijet, premda prije nije ulo da je roeno u kranskoj, budistikoj, muslimanskoj ili hinduistikoj obitelji. Ne zanima ga to, ve iskustvo ivota. Boga ne zanima jeste li budist, hinduist ili kranin. To su privremene manifestacije u vremenu i prostoru i zavise o tome gdje ste roeni. Ako ste roeni na Zapadu, vjerojatnije je da ete biti kranin. Ako ste roeni na Istoku, vjerojatnije je da ete biti hinduist ili budist. Ako ste roeni na Srednjem Istoku, vjerojatno ete biti idov ili musliman. Te potpuno umjetne podjele u svijetu postavili su fanatini predstavnici kranstva, islama, hinduizma, idovske vjere, budizma i tako dalje. To koi razvoj ovjeanstva. Zadrava nas i spreava stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa. Stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa je sljedei korak koji ovjeanstvo treba napraviti i stoga sve to ga zadrava ne moe biti dobrodolo. Benjamin Creme - NAUK VJENE MUDROSTI - Uvod u duhovno naslijee ovjeanstva, 1996 Istina je vjena. ovjek je moe opaziti; on je ne moe stvoriti. Jednom kada je njegovo opaanje dovoljno izotreno da shvati Apsolutnu Istinu, on e sudjelovati u stvarnosti u kojoj su svi oni koji su dosegli tu viziju. Velike religije su dole ovjeku iz ovih predjela. Veliki duhovni uitelji u svim vremenima su govorili iz te vizije. To su svjetovni ljudi sve iskvarili, ukljuujui i religije, sa svojim personalnim predrasudama - jer oni vide to kroz filter svojih vlastitih ideja i emocija. Napor velikih uitelja je uvijek da vrate ovjeka nazad centralnim, vjenim stvarnostima. Ako ovjek previe zastrani prema jugu, oni mu onda kau da ide prema sjeveru. Ako on onda stvori dogmu o kretanju prema sjeveru, prekomjerno zastranjujui u tom smjeru, onda mu oni kau da mora ii na jug. Oni kojima je bilo reeno da idu na jug e se svaati sa onima drugima kojima je bilo reeno da idu na sjever; ali samo zato jer su obe grupe slijepe za injenicu da je sve to su njihovi uitelji htjeli da oni urade je bilo da pronau duhovni ekvator centar njihovog bia. To je ovo uenje koje sadri istinsku tradiciju religije; to je samo zbog ovog razloga da veliki uitelji podravaju stare tradicije. Swami Kriyananda - 14 STEPS TO PERFECT JOY
158

Nema rijei koje mogu izraziti veliki uitak i pobjedu koju sam doivio (op.prev. dok je bio prosvjetljen sa svjesnou Boga). Dok sam u tome stanju, moj duh je trenutno vidio kroz sve i prepoznao Boga u svim stvarima, ak i u ljekovitom bilju i travi; i znao je to je to Bog i to je Njegova volja. Potom, veoma brzo moja se volja razvila u tom svjetlu, i primila jaki poticaj da opie boansko stanje. Jacob Boehme - neobrazovani obuar, nazivao se Teutonski Teozof Ljepilo koje zajednice dri na okupu. . . jest strah. to se pojedinac vie boji, to e se snanije poistovjeivati sa svojom zajednicom i to e je silovitije braniti. Gary Zukav - IZBOR DUE - Ljudska bia se raaju u istini, ali odrastaju vjerujui u lai. - Promijenimo li uvjerenje, tada e se mrnja preobraziti u ljubav. Don Miguel Ruiz - GLAS ZNANJA - praktini vodi do unutarnjeg mira, 2004 elja za personalnim Bogom je duboko ukorijenjena. To bi moglo biti, kao to je Gerald May ukazao, da imati Boga kao objekt jeste nain ega da se dri svog iluzornog stava kao neovisnog subjekta. Joan Rieck - biva asna sestra ovjek koji moe podnijeti da se religija koja ga je vodila rui, a on i dalje uspijeva proniknuti u Zvijezde obogauje se svojim razdiranjem. On vie ne oboava. On zapoinje razgovor s Jednim. Anne i Daniel Meurois-Givaudan - PUT U SHAMBALU, 1986 Opaanje istine je bolno, ali je jo bolnije uvjeravati se da su lai istine. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui Kod religioznog genija, jaka duhovna vjera je tako esto vodila direktno do pogubnog fanatizma, do velianja religioznog ega. . . THE URANTIA BOOK, 1955 Bez ljubavi, dobrohotnost postaje egoizam, a muenitvo se pretvara u duhovnu oholost. Martin L. King, mlai Ljutnja pokazuje tvoj nedostatak tolerantne bratske ljubavi plus nedostatak samopotovanja i samokontrole. Isus iz The Urantia Book - Ako niste pripitomili unutarnjeg neprijatelja - vlastitu ljutnju, borei se s vanjskim neprijateljima samo uveavate njihov broj. Zbog toga bodhisattva ima obiaj pripitomiti vlastiti um vojskom koju tvore dobrostivost i suosjeanje. - Ako usred gomile ljudi netko otkrije vae skrivene nedostatke i zbog njih vas izvrijea, smatrati ga duhovnim prijateljem i nakloniti mu se s potovanjem praksa je bodhisattva. Ngulchu Togme - THE 37 PRACTICES OF A BODHISATTVA
159

- Traiti Boga pomou rituala znai dobiti ritual i u tom procesu izgubiti Boga jer se on skriva iza toga. U drugu ruku, traiti Boga bez varke, znai uzeti ga onakvim kakav on i jeste, i tako inei ovjek ivi "po Sinu" i biva sami ivot. - Kada sam ja doao iz Boga, to jest, u mnogostrukost, tada su svi objavili, "Bog postoji" (to jest/personalni Bog/, /Tvorac svih stvari/). Ovo me ne moe uiniti blagoslovljenim, jer u ovome ja sebe ostvarujem kao, stvorenje. Ali prolaenjem (to jest/kroz sva ogranienja/) ja sam vie od svih stvorenja, ja nisam ni Bog ni stvorenje; ja sam to to sam bio prije i uvijek u biti. Tu ja primam poticaj koji me nosi iznad svih anela. Ovim iznenadnim dodirom, postao sam tako bogat da Bog (to jest/Vrhovni Bog/) nije dovoljan za mene, onoliko koliko je on samo Bog i u svim svojim boanskim djelima. Jer ovim prolaenjem ja opaam to smo Bog i ja zajedniki. Tu sam ja ono to sam bio. Tu se ja niti poveavam niti smanjujem. Tu sam ja nepokretno koje pokree sve stvari. Tu je ovjek ponovo stekao ono to je on uvijek bio (to jest/u svom sutinskom biu/) i uvijek e biti. Ovdje Bog (to jest/ Vrhovni Bog/) jeste primljen u duu. - Ideja ne predstavlja ili oznaava sebe. Ona uvijek pokazuje na neto drugo, ono to predstavlja njezin simbol. Kako ovjek nema ideja, osim onih koje zahvaa iz vanjskih stvari kroz osjetila, onda on ne moe biti blagoslovljen idejom. - Um nikada ne miruje ve mora stalno oekivati i pripremati se za ono jo nepoznato i ono to je jo skriveno. U meuvremenu, ovjek ne moe spoznati to je Bog, ak i ako moe biti siguran u ono to Bog nije; inteligentna osoba e to odbaciti. Onoliko dugo koliko to nema uporinu toku, um moe samo ekati kao to i materija eka na njega. Materija nikada ne moe pronai mir osim u obliku; isto tako, um ne moe nikada pronai mir osim u sutinskoj istini koja je zakljuana u njemu - istinu o svemu. Sama zadovoljena sutina i Bog se povlai, sve dalje i dalje, da se probudi umno stremljenje i privue ga da sljedi i napokon shvati istinsko dobro koje nema uzroka. Tako, zadovoljen sa niim, um vapi za najviim dobrom za sve. - Tok raja je izvan vremena - i ipak vrijeme proizlazi iz kretanja. Nita tako ne ometa duevnu spoznaju o Bogu kao vrijeme i prostor, jer su vrijeme i prostor dijelovi, dok je Bog jedno! Dakle, ako dua treba spoznati Boga, onda ga mora spoznati izvan vremena i izvan prostora; jer Bog nije ovo niti ono, kao to su te mnogostruke stvari. Bog je jedno! - . . . tamo gdje je dua obuzeta sa praizvornom istotom, obiljeena sa igom istog bia, gdje sama doivljava Boga, kao to je on bio prije nego je uzeo na sebe oblike istine i znanja, gdje sve to moe biti imenovano jeste odbaeno - tu dua zna sa svojim najistijim znanjem i uzimlje Bie u svojoj najsavrenijoj slinosti. - . . . ovjek bi trebao sjajiti sa boanskom Prisutnou bez da na tome radi. On bi trebao izvui sutinu iz stvari i ostaviti same stvari. To ispo160

etka zahtjeva panju i odgovarajue utiske, slino kao i kod uenika i njegove umjetnosti. Tako mora biti proet sa boanskom Prisutnou, upuen u oblik voljenog Boga koji je u njemu, tako da moe zraiti tu Prisutnost bez da na njoj radi. - Oko kojim ja vidim Boga jeste isto oko kojim Bog vidi mene. Moje oko i Boje oko jesu jedno i isto - jedno u vienju, jedno u znanju, i jedno u ljubavi. - ovjekovo posljednje i najvie odricanje nastaje kada, zbog Boje svrhe, on naputa Boga. Meister Eckhart 1260-1328 nakon ulaska u dominikanski red u mjestu Erfurt, Eckhart je predavao i stekao akademsko obrazovanje u Parizu. Tokom ivota je boravio u Cologne i Parizu kao uitelj, Eckharta je za herezu optuio nadbiskup Hermann von Virneburg, iako ga je toga razrjeio Nicholas od Strasburg-a koji je bio zaduen za dominikanske samostane u Njemakoj. Usprkos tome, Virneburg je nastavio sa optubama. Nekoliko Eckhartovih djela je proglaeno herezom koja on nije odbacio. Eckhartovo djelo je nastavilo ivjeti u djelima njegovih uenika usprkos poduzetim mjerama od crkvenih vlasti. Zaboravljen nakon mnogo godina Eckhartova pisanja je u 15 stoljeu otkrio Franz von Baader, nakon ega su Eckhartova djela bila prouavana sa zadovoljstvom onih italaca koji su imali sreu da se susretne sa njegovim djelima. Eckhartove ideje imaju slinosti sa Taoizmom. Lao Tzu u Tao Te Chingu pie: "Tao koji moe biti imenovan nije vjeni Tao". Tao je ono to je postojalo prije svih razlikovanja koja su bila uinjena, prije nego li su se bia otrgla od svoje vjene sjedinjenosti. Sljede neka djela: Eckhart, M. (1996) Meister Eckhart from Whom God Hid Nothing: Sermons, Writings, and Sayings. Matthew Fox - Breakthrough: Meister Eckhart's Creation Spirituality, in New Translation, 1980. Clark, J. The German Mystics: Eckhart, Tauler, and Suso, 1970. Franklin, C. Meister Eckhart on Divine Knowledge, 1977. Hollywood, A. - The Soul as Virgin Wife: Mechthild of Magdeburg, Marguerite Porete, and Meister Eckhart (Studies in Spirituality and Theology, Vol. 1), 1995 Ti moe biti siguran da si stvorio Boga u svojoj vlastitoj imaginaciji kada se pokae da Bog mrzi iste ljude kao i ti sam. Anne Lamott Boga ne moemo spoznati milju ve samo ljubavlju. kranski tekst OBLAK NESPOZNATOG, 14. stoljee Bog nije stvar od uma, to ne dolazi kroz samo-projekciju, to dolazi samo kada postoji vrlina, koja je sloboda. J. Krishnamurti Ja vjerujem da na svakom nivou drutva - porodinom, plemenskom, nacionalnom i internacionalnom - da je klju za sretniji i uspjeniji svijet razvitak samilosti. Mi ne moramo postati religiozni, niti mi moramo vjerovati u nekakvu ideologiju. Sve to je potrebno za svakoga od nas jeste da razvijemo naa dobra ljudska svojstva. Tenzin Gyatso - etrnaesti Dalaj Lama
161

Onaj tko ne doivi nee znati. Dovljavanje daleko nadmauje ono to se uje, tako je znanje onoga tko doivi, iznad znanja onoga tko uje. Sveti Anselm Buddhizam je ponekad bio nazivan ateistiko uenje i to ili u pozitivnom, povlaujuem smislu (od slobodnih mislilaca, racionalista i drugih) ili mnogo ee u pogrdnom smislu, podjednako kao to se i rije bezboan upotrebljava kao omalovaujui pridjev. Oni koji upotrebljavaju rije ateizam, esto je povezuju s materijalistikom doktrinom, koja ne zna nita vie od ovog svijeta osjetila i neznatne ugode koju svijet osjetila prua. Buddhizam nije neto takvo. Buddhizam se podudara s drugim religijama u pogledu toga da se istinska i trajna srea ne moe nai u ovom svijetu, niti kao to to Buddha dodaje na nijednom viem, no ipak nepostojanom planu egzistencije, kojem se daje ime rajskog ili boanskog svijeta. Ipak, dok su spiritualne vrijednosti spram kojih buddhizam upuuje usmjerene stanju koje transcendira svijet, nibbani, (nirvani) one ne stvaraju jaz izmeu preko i sada i ovdje. Te vrijednosti imaju vrsto korjenje u samom svijetu, jer one vode najviem ostvarenju ve u ovom sadanjem postojanju. Nanaponika Thera - Buddhism and the God Idea, The Wheel Publication Velika snaga Buddhizma je u tome to su njegovi sljedbenici slobodni da izaberu istinu iz svih religija; takva sloboda izbora je rijetko obiljeavala vjere na Urantia (Zemlji). U tom pogledu je Shin sekta u Japanu postala jedna od najnaprednijih religioznih grupa u svijetu; ona je ponovo oivjela drevni misionarski duh Gautaminih sljdbenika i poela slati uitelje drugim ljudima. Ova voljnost da se uzima istina iz bilo kojeg i svih izvora je uistinu preporuljiva tendencija koja bi se trebala pojaviti kod vjernika za vrijeme prve polovice dvadesetog stoljea nakon Krista. Sam Buddhizam prolazi kroz renesansu u dvadesetom stoljeu. Kroz kontakt sa kranstvom socijalni aspekti Buddhizma su bili mnogo poboljani. elja da se ui je bila ponovo potaknuta u srcima redovnika sveenika i njihovog bratstva, irenje obrazovanja kroz cijelu tu vjeru e sigurno biti provokativno za nova napredovanja u religioznoj evoluciji. THE URANTIA BOOK, str. 1041 Pitalac: Kae se da je Buddha ignorirao pitanje o Bogu. Bhagavan: Da, i zato je bio nazvan bezbonikom. Zapravo, Buddha se bavio prije svega vodstvom tragaoca ka ostvarenju stvarnosti, ovdje i sada, a ne akademskim raspravama o Bogu, svijetu i tako dalje. . . THE TEACHINGS OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne Pitanje: to je Buddhina nirvana? - Maharshi: Gubitak individualnosti. Maharshi: Nabolji govor je govor srca srcu i sluanje srca srcem. To je najbolja upadesha (duhovno uputstvo). T. N. Venkataraman - Talks with Sri Ramana Maharshi, 1984
162

Govorei od danas, ja ne smatram intelektualno vrijedno biti pristran u stvarima religije. Ja vidim religiju isto kao to vidim druge osnovne fascinacije kao umjetnost i znanost, u kojima ima mjesta za mnoge razliite pristupe, stilove, tehnike, i gledita. Tako ja nisam formalno posveeni lan bilo koje vjere ili sekte i ne drim se nekog odreenog religioznog gledita ili doktrine kao neeg apsolutnog. Ja ne odobravam misionarsku gorljivost, i smatram ekskluzivnu posveenost i zagovaranje za bilo koju odreenu religiju, kao najbolju ili jedini istinski put, skoro kao nereligioznu oholost. Ipak moj rad i ivot se u potpunosti bave religijom i misterija bia je moja vrhunska fascinacija, iako, kao mistik bez stida, ja se vie zanimam za religiju kao osjeaj i iskustvo nego za predodbe i teoriju. Alan Watts - IN MY OWN WAY, 1972 P: Da li je va dom u Bogu? - Maharaj: Voljeti i oboavati Boga - takoer je neznanje. Moj je dom iznad svih pojmova, koliko god bili uzvieni.- Pitanje: Ali Bog nije pojam! To je stvarnost iznad postojanja. M: Vi moete koristiti bilo koju rije koju volite. to god ti moe misliti o tome, ja sam iznad toga. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Prolog puta sam objasnio podjelu ljudi na sedam kategorija. Ova ideja, povezana sa idejom ovjekove mogue evolucije, daje veoma dobar metod da se razumiju razlike ili podjele u mnogim stvarima. Na primjer, od poetka uzimamo razliite ljudske manifestacije u razliitim poljima djelatnosti, u religiji, znanosti, umjetnosti itd, i pokuavamo da ih sagledamo iz perspektive spomenute podjele na sedam kategorija. Odmah ete uvidjeti da, ako ima sedam kategorija ljudi, mora prema tome da bude i sedam kategorija svega to ljudima pripada. Mi ne znamo ljude broj 5, 6 i 7, ali znamo razliku izmeu ovjeka broj 1, 2 i 3, tako da lako moemo da razumijemo da e religija ovjeka broj 1, kako god se zvala, biti primitivna religija, pojednostavljena u svakom smislu. Bogovi su prosti, vrline su proste, grijehovi su prosti - sve je prosto, jer ovjek broj 1 ne voli mnogo da razmilja. Religija ovjeka broj 2 bit e sentimentalna, emocionalna, puna iluzija i fantazije. A religija ovjeka broj 3 bit e religija koja se sastoji od teorija, rijei i definicija za sve. To su jedine vrste religija koje poznajemo, iako, ukoliko postoje ljudi vieg nivoa, mora takoer da postoji i religija ovjeka broj 5, religija ovjeka broj 6 i religija ovjeka broj 7. . . . - Vjera mora da se usmjeri prema velikim stvarima, . . . - Prava vjera je vie osjeanje, koje pripada viem emocionalnom centru. U naem obinom emocionalnom centru moe da postoji samo imitacija vjere. Prava vjera ne podrazumijeva samo osjeanje, ve takoer i znanje. . . . - Ako elimo da razvijemo svijest i poboljamo nae funkcije, istovremeno nam se od samog poetka posmatranja sebe savjetuje da pokuamo da zaustavimo neke od naih funkcija koje ne samo da nisu korisne, ve su definitivno tetne. Na primjer, dok posmatra sebe, posebno dok posmatra emocionalnu funkciju, pokuaj da to je vie
163

mogue zaustavi svako izraavanje negativnih osjeanja. ivot mnogih ljudi se praktino sastoji od njih; oni negativna osjeanja izraavaju u svakom moguem trenutku, ili u svakoj prilici, pogodnoj ili nepogodnoj; oni uvijek u svemu mogu da nau neto pogreno. Osnovna tenja ovjeka broj 1, 2 i 3 je da odmah izrazi sva svoja negativna osjeanja. Ako uloi napor da ovo izraavanje zaustavi, to mu daje materijal za posmatranje, i on vidi sebe iz sasvim drugog kuta. Ako uloi ozbiljne napore u ovom pravcu, vrlo brzo e se uvjeriti da nema volju, jer zaustavljanje tih negativnih osjeanja jeste najtea stvar. A istovremeno je neophodna. Druga beskorisna funkcija je nepotreban govor. Mi suvie priamo. Mi priamo i priamo i priamo, a to nikad zaista ne primjeujemo. Uglavnom mislimo da govorimo veoma malo, suvie malo, a posebno oni ljudi koji priaju najvie misle da nikad ne priaju. To je veoma pogodan predmet za posmatranje.Vidjet e kako ti prolaze dani, koliko mnotvo stvari mehaniki govori u odreenim uslovima, koliko mnogo drugih stvari mehaniki govori u drugim uslovima. Uvidjet e, meutim, da pria i pria jer ti to prua zadovoljstvo, ili ti ispunjava vrijeme. Neophodno je da se uoi i prekine bar nekoliko takvih nepotrebnih razgovora. Pria, fantazija, laganje i izraavanje negativnih osjeanja su zapravo nae glavne funkcije. Ako sada elite da me neto pitate, pokuat u da vam objasnim. Ne smijemo da ove ideje prouavamo samo u obliku u kom su date, nego moramo i da ih primjenimo na razliite probleme. One pruaju dobre naine da se mnogi od njih rijee. P. D. Ouspensky - ETVRTI PUT Stvarnost je oduvijek jedna i ista. Stvarnost je slobodna od svih suprotnosti. Ramana Maharshi ovjek je u sebi izgradio slike kao ogradu sigurnosti - religiozne, politike, osobne. To se ispoljava kao simboli, ideje, vjerovanja. Teret tih slika vlada ovjekovim miljenjem, njegovim odnosima i svakodnevnim ivotom. Te slike su uzroci naih problema jer one odvajaju ovjeka od ovjeka. Njegovo opaanje ivota je oblikovano konceptima ve uspostavljenim u njegovom umu. J. Krishnamurti Sve filozofije su mentalne izmiljotine. Nikada nije bilo jedne jedine doktrine pomou koje bi netko mogao ui u istinsku sutinu stvari. Nagarjuna Prijenos posebne vrste, bez obraanja svetim knjigama, neovisan o rijeima i slovima. Usmjeriti se neposredno na ljudski duh, motriti vlastitu prirodu i dosegnuti Buddhastvo. Bodhidharma - prvi zen patrijarh - U ovoj su strofi sadrana osnovna naela zen-buddhizma Jedino je Prenoenje Duha Duhom dobro koritenje duha. Huang Po - zen uitelj 9. Stoljee Znaj da samo razumijevanje da si Buddha nije spoznaja puta Buddha. Dogen zen uitelj 13. stoljee
164

Zen praksa nije proiavanje koncepata, ve odbacivanje unaprijed stvorenih stavova i ideja i svetih tekstova i svega ostalog. Daikaku - zen uitelj Sutina tvog uma nije roena pa nikad nee niti umrijeti. Bassui Pitanje: Zbunjen sam problemom negativnih osjeanja: ako je imati pozitivna osjeanja iznad uobiajenog ljudskog iskustva, a kae nam se da ne izraavamo negativna osjeanja, znai li to da neemo izraavati nikakva osjeanja? - - Odgovor: Ne, neophodno je da se orijentira izmeu te dvije stvari. Moramo da budemo to je mogue osjeajniji jer proputamo mnoge opaaje, ideje, razumijevanje, zato to u datom trenutku nismo osjeajni. Mnoge percepcije dolaze pomou osjeanja. Mi nemamo pozitivnih osjeanja, ali se moe rei da imamo negativna osjeanja i prijatna i neprijatna osjeanja koja nisu negativna. P: Pozitivno znai "nije negativno"? - - O: Da, i mnogo to osim toga. Osjeanje koje ne moe da postane negativno daje ogromno razumijevanje, ima ogromnu spoznajnu vrednost. Ono povezuje stvari koje se u obinom stanju ne mogu povezati. U religijama se savjetuju i preporuuju pozitivna osjeanja, ali one ne kau kako ih stei: "Imajte vjere, imajte ljubavi". Kako? Krist je rekao: "Volite svoje neprijatelje." To nije za nas; mi nismo u stanju da volimo ni svoje prijatelje. To je isto kao kad kaete slijepcu "Mora da vidi"! Slijep ovjek ne moe da vidi, inae ne bi bio slijep. To je ono to pozitivna osjeanja znae. P: Kako moemo da nauimo da volimo svoje neprijatelje? O: Najprije naui da voli sebe - ti ne voli sebe dovoljno; voli svoju lanu linost. Teko je da se razumije Novi Zavjet ili budistiki spisi, jer su to zapisi koji su pisani u koli. Jedan red tih zapisa odnosi se na jedan, a drugi na drugi nivo. - - P: Postoji li ime za neko oseanje koje nije negativno? - - - O: To moe biti zadovoljstvo, ili patnja. Oba, meutim, mogu da postanu negativna, jer ta tendencija postoji; svako osjeanje moe ili da postane negativno ili da izrodi druga negativna oseanja. - - - - O: . . . Religija je relativan pojam. Svi ljudi se dijele na ljude razliitih nivoa i sve religije se dijele na taj nain. Svaka religija ima sve stupnjeve. Veoma je vano da se ta stvar razumije. Mi poznajemo samo horizontalne podjele - povijesne i zemljopisne. Postoje, meutim, druge podjele. Postoje religiozni putevi, a religija ne protuvrjei nijednom drugom sistemu - razlike lee u razliitim nivoima. Pretpostavimo da poznaje religiju broj 2 - to nije dovoljno ako eli da prouava sebe i postane broj 4. A pretpostavimo da zna da je ovaj sistem na odreenom nivou, a ne poznaje religiju na dovoljno visokom nivou - tada je mogue neslaganje. Neslaganje je mogue samo izmeu razliitih nivoa. . . . O. Na etvrtom Putu ovjek mora, ne odjednom, da rtvuje sve nepotrebne stvari; pogrene teorije, prianje, imaginarnu patnju. Imaginarna patnja je glavna prepreka. P. D. Ouspensky 1878-1947 - ETVRTI PUT
165

Ja se ne brinem da znam za vae razliite teorije o Bogu. Kakva je korist raspravljanja o svim tim finim doktrinama o dui? ini dobro i budi dobar. I to e te odvesti do slobode i bilo koje istine koja se tu nalazi. Niti vatra, niti vjetar, ni roenje, niti smrt ne moe izbrisati naa dobra djela. - Ne usvajajte ono to ujete da se govori, ne usvajajte tradiciju, nemojte prebrzo zakljuivati da tako mora biti, ne usvajajte izjave to su napisane u knjigama, niti na temelju pretpostavke da je to prihvatljivo, a niti zato to je to rekao va uitelj. Buddha A ja, uenici, nauavam samo jedno, danas kao i ranije: patnju i iskorjenjivanje patnje. Buddha "Bit uenja je u svladavanju vaega vlastita uma. uvajte svoj um od pohlepe i odrat ete svoje ponaanje ispravnim, a um istim i rijei ispravnima. Razmiljajui uvijek o prolaznosti vaega ivota, bit ete u stanju oduprijeti se pohlepi i ljutnji, i bit ete u stanju izbjei sva zla". "Nae li vam se um zaveden i zapleten pohlepom, trebate uguiti i svladati zavedenost; budite gospodari vlastita uma". "Vlastiti um moe ovjeka uiniti Buddhom, ali moe od njega stvoriti i zvijer. Zaveden pogrekom, ovjek moe postati demonom; prosvijetljen, ovjek postaje Buddhom. Zato, vladajte svojim umom i ne dozvolite da skrene s ispravne staze". "Svi opisi stvarnosti samo su privremene pretpostavke". Buddha. Postoji neto, o, uenici, to nije roeno, nije stvoreno, nije sainjeno, nije sastavljeno. Kad ne bi, o, uenici, bilo ovog neeg to nije roeno. . . . ne bi bilo ishoda za ono to je roeno. Buddha - Udana, VIII, 3 Ako elite da tragate za Buddhom morate da sagledavate vlastitu prirodu (sing) jer je ta priroda sam Buddha. Ako niste sagledali vlastitu prirodu od kakve je koristi to to razmiljaljate o Buddhi, recitirate sutre, odravate post ili se pridravate pravila? Razmiljajui o Buddhi, moda ete zadobiti plodove zaslunih djela, recitirajui sutre moda ete izotriti inteligenciju, pridravajui se pravila moda ete se ponovo roditi u raju, upranjavajui milosre moda ete biti obilno nagraeni, ali to se tie traganja za Buddhom vi ete biti daleko od njega. Bodhidharma - EST ESEJA Kima je put ka Beskonanom. Tvoje vlastito tijelo je hram Boji. U tvom vlastitom sebstvu treba biti realiziran Bog. Koje god vanjsko mjesto hodoaa ti posjetio, i kakve god vanjske rituale ti vrio, konano hodoae mora biti unutranje. Konani religiozni ritual mora biti predavanje svoje ivotne-sile na oltar unutranje Boanske-veze. Paramahansa Yogananda -THE ESSENCE OF SELF-REALIZATION Tako dugo dok ovjek raspravlja o dogmama i doktrinama, nije okusio nektar istinske ljubavi. Sri Ramakrishna 1836-1886
166

Dakle, oni koji itanjem izuavaju trebalo bi da samo prelistaju spise, a potom se poure odloiti ih (i iskuati ih na djelu). Ako ih se ne odreknete, sve e se svesti samo na nauk posredovan rijeima - takvo se to nimalo ne razlikuje od potrage za ledom uz pomo uskljuale vode. Tako sva objanjenja, posredovana rijeima, to ih moete uti od Buddha, govore samo o neizrecivome. U sreditu stvarnosti svih pojava postoji ono neizrecivo, a da pritom ipak nita ne ostaje neizreeno. Ako to umijete pojmiti, tisue e slijediti onoga tko prvi ustane. U Lotus sutri ovako je reeno: Ni istinito, ni lano, ni tako niti ikako drukije. Huike - redovnik razdoblja Qi Kako iskazati tiinu, a ne naruiti je, pravo je umijee. D.T. Suzuki 1870 -1966 - zen uitelj - ZEN I KRANSTVO Koje su glavne razlike izmeu kranstva i budizma? Ako mislite da razlike postoje, tada postoje. Ako mislite da razlika nema, tada ih nema. Izvor je isti, ali ljudi uvijek pokuavaju uspostaviti kategorije. Kada ih gledate izvana, oni su potpuno razliiti. No, u njihovom najdubljem duhu ja ne nalazim nikakve razlike. Oni su meuovisni. Budizam je imao jaki utjecaj na neke kranske teologe i vice versa: ima sveenika i pastora koji su utjecali na budizam. Oba su utjecaja bila duboka. U biti, sve se svodi na jednu i istu religiju. Otac Lassalle nikad ne predaje o kranstvu; on govori o zenu. Mnogi drugi krani ine isto. Ponekad u svojim predavanjima govorim o kranstvu, ponekad zaboravim Buddhu i govorim samo o Bogu i Kristu. Prema nekim su autorima, osnivatelji budizma, kranstva, islama, judaizma i taoizma, bili velika petorka "iniciranih". Zato morate shvatiti korijene. Zen znai pokuaj da se razumiju korijeni svih religija. Sve ostalo je dekoracija. - Koja je razlika izmeu Kristove strasti i Buddhinog suosjeanja? Krist se suprostavio vlasti svojeg vremena. Istinski religiozan ovjek trebao bi se suprotstaviti looj politici. On se rtvuje za druge. Da Krist nije razapet, kranstvo se ne bi razvilo; zbog toga je Kri vaan. Kasnije su apostoli irili i organizirali njegova uenja i gajili duh suosjeanja u odnosu na njegovu okrutnu smrt. Kristova je smrt stvorila snagu njihovog poslanja. Za Krista i Buddhu vana je univerzalna ljubav suosjeanje znai ljubav i razumijevanje uma drugih ljudi: za nekoga tko pati treba osjeati "simpatiju". Ipak, veina je ljudi zavidna, to je suprotno od suosjeanja. Ako je netko sretan i uspjean, mi smo sretni s njim; ako je tuan, i mi smo tuni. Na kraju, strast i suosjeanje nisu razliiti. Buddha je bio star on je sousjeao s ljudima; Krist je bio mlad i ono to je on ivio bila je strast. Krist je imao manje ivotnoga iskustva; to je jedina razlika. Kada itate Bibliju, u njoj je sve moralno. Kada mladi ljudi itaju sutre, u njima nalaze mnotvo proturjenosti zato to one obuhvaaju mnogo stvari, lijevu stranu, desnu stranu. Krist je ljepota, istoa, osjeanje; moralizatorska strana kranstva je vrlo
167

otra, vrlo jaka. U budizmu je isto tako, ali na kraju sve iluzije postaju satori. Buddha je imao mnogo iskustava, ivot u palai, puno ena, zatim est godina muenja i ponienja. Na kraju je bio polumrtav. Ispod drveta Bodhi iskuavale su ga i uznemiravale sve vrste unutarnjih demona. Kada je od njega ostala samo koa na kostima, o njemu se brinula Sujata dajui mu svaki dan mlijeko. Zahvaljujui ovoj eni, malo po malo, Buddha je povratio ljubav za pravi ivot, tijelo i um vratili su mu se u normalno stanje: satori. Vana je ravnotea. Loe je i pretjerano uivanje i pretjerano samo-odricanje. Nakon to je iskusio pravi ivot i pravu slobodu, osnovao je budizam. Budizam se nije slagao s tradicionalnim religijama, u to vrijeme preasketskim ili moralizatorskim. Kai, pravila, su dola kasnije; i kada je hinayana budizam postao previe formalan, mahayana budizam je stvorio novu mudrost koja je na kraju takoer postala previe uronjena u tradiciju. Religije uvijek moraju biti ive, ne smiju stvarati kategorije koje um ine uskim i zbrkanim. Religija nije znanost, ona ne treba kategorije. Taisen Deshimaru 1914-1982 - zen uitelj - PITANJA ZEN UITELJU . . . Moralni in zaista je moralan samo kada je slobodan, bez prinude razuma ili potrebe. Ovo je takoer najdublje znaenje kranske doktrine o slobodnoj volji, jer raditi sjedinjen sa Bogom znai raditi ne iz prisile straha ili ponosa, niti radi nagrade, ve sa bezrazlonom ljubavlju prema nepokretnom pokretau. Alan W. Watts - THE WAY OF ZEN Bog koji boravi u mojim grudima moe duboko da pokrene moje najdublje bie. On koji je ustolien na najviem mjestu iznad mojih moi, ne moe pomjeriti ni jednu stvar izvan mene. J. Goethe (Faust 1. dio) Ne moe opisati, ne moe naslikati, ne moe pohvaliti, ne moe osjetiti to je tvoje pravo bie, koje se ne moe nigdje sakriti. Kada unite itav svijet, ono e ostati neunitivo. Mumonkan-zen uitelj Patnja kao to je vidi i kranstvo i buddhizam, svatko na svoj vlastiti nain, jeste dio naeg samog ego-identiteta i empirijske egzistencije, i jedina stvar koju u vezi toga moemo uiniti je da se bacimo u samo sredite kontradikcije i zbrke da bi bili preobraeni pomou onoga to Zen naziva "Velika Smrt" i to kranstvo naziva "umrijeti i uzdignuti se sa Kristom" . . . - "Zen je savreno podudaran sa kranskim vjerovanjem i uistinu sa kranskim misticizmom (ako smo razumijeli zen u svom istom stanju, kao metafiziku intuiciju)" - Ova opsjednutost sa doktrinalnim formulama, i ritualna preciznost je esto ljude navelo da zaborave sutinu katolicizma, isto tako, ivo iskustvo jedinstva u Kristu koje daleko prevazilazi sve konceptualne formule. Thomas Merton 1915-1968 (katoliki sveenik, trapist) - ZEN AND THE BIRDS OF APPETITE
168

- Kada sam prvi put proitao - prije vie od pola stoljea, malenu knjiicu s nekoliko propovjedi Meister Eckharta duboko su me se dojmile jer uope nisam oekivao da bi bilo koji drevni ili suvremeni kranski mislilac mogao iznositi tako smione stavove kakvi su tamo izloeni. Iako se ne sjeam koje su propovijedi tvorile sadraj ove malene knjige, te su ideje bile jako bliske buddhistikoj misli, doista toliko bliske da se gotovo moglo proglasiti kako su proizvod buddhistikog promiljanja, Ipak, koliko mogu procijeniti, Eckhart je bio izuzetno kranski nastrojen. - Kako iskazati tiinu, a ne naruiti je, pravo je umijee. Iz tog razloga zen, to je vie mogue izbjegava oslanjanje na jezik i tjera nas da krenemo iznad rijei, kao da bismo trebali iskopati to se tamo nalazi. Eckhart to neprestano radi za vrijeme svojih propovijedi. On izvlai iz Biblije nekakve nedune rijei i puta ih da otkriju "unutarnji in" koji je iskusio u svojoj nesvjesnoj svjesnosti. Njegova misao uope nije u rijeima. On ih pretvara u instrumente vlastite namjere. Na slian nain zen majstor koristi bilo to u vezi sa sobom, ukljuujui vlastitu osobnost, drvee, stijene, tapove, itd. . . - isto iskustvo nastupa kada um spazi sebe odraenog u sebi, u inu samoraspoznavanja, stanju takovosti. To je mogue jedino kada je sam po sebi sunyata (praznina), to jest, kada je lien svih moguih sadraja osim sebe. Ali izraz "osim sebe" je iznova lako pogreno shvatiti. Jer, mogue je postaviti pitanje to je to "sebstvo"? Moramo odgovoriti na isti nain kao i sveti Augustin: "Kad pita, ne znam; ali kad ne pita, onda znam". D. T. Suzuki - 1870-1966 - zen uitelj - KRANSKI I BUDDHISTIKI MISTICIZAM, 1957 Bez glasa ili mirisnih tapia raj i zemlja uvijek ponavljaju nenapisane svete spise. Sontoku Sav ivot je Jedno; dakle, ne moe postojati Bog i ovjek, niti univerzum i Bog. Bog koji nije u svijetu jeste lani bog, a svijet koji nije u Bogu jeste nestvaran. Sve stvari se vraaju Jednom, a Jedno djeluje u svima. Nyoken Senzaki-zen uitelj Ljudi me esto pitaju kako budisti odgovaraju na pitanje: "Da li bog postoji?" Drugi dan ja sam hodao uz rijeku. ...Odjednom sam postao svjestan sunca koje je sjalo kroz stabla. Njegova toplina, svjetlost, i sve to potpuno slobodno, potpuno besplatno. Jednostavno tu za nas da uivamo. I bez moga znanja, potpuno spontano, moje ruke su se spojile; i shvatio sam da izvodim gassho (sklapanje ruku). I tada mi je sinulo da je to sve to je potrebno: da se mi moemo pokloniti, duboko pokloniti. Jednostavno tako. Jednostavno tako. Eido Tai Shimano - zen uitelj citirano u "A Deep Bow: Gratitude as the Root of a Common Religious Language" David Steindl-Rast Ne osuuj uvjerenja drugih zato jer se ona razlikuju od tvojih. Oboje moete grijeiti. Dandamis
169

U djelu Smjeak Taoa (1978), Lawrence Durrell pie: ". . . Rije, Tao meni sugerira razliite stavove, jedno stanje potpune raspoloivosti i potpunog preputanja, potpunu, iscrpnu i bezrezervnu svijest o onom trenutku kada izvjesnost prosto bode oi. U tom trenutku je duh u savrenom skladu sa velikom metaforom svijeta, a to je Tao. Realnost, koja tada preovladava, oslobaa se glomaznog konceptualnog aparata svjesnog miljenja. To je kljuni trenutak u kome se duh stapa sa cijelim stvorenim svijetom. Ta poezija, to je Tao". Pravi je problem u tome to taoizam, prema naim zapadnjakim mjerilima, nije ba sasvim religija, nije ni filozofija, a jo manje nauka. On nije doktrina, nije crkva, ne moe se svesti na obrede ili nepogreivu dogmu. Osim toga on ne prua moralnu pouku u nama poznatom smislu, niti sadri neko nepromjenjivo uenje ili pak norme koje treba potovati. Sve je to daleko prostije! Taoizam se, u stvari, zasniva na izvjesnom broju naela koja se obraaju koliko ovjekovom srcu, toliko i njegovom duhu. Kao to emo vidjeti, ova naela su vanvremenska, promjenjiva, i da bi postojala nije im neophodna ni kola ni povijesni okvir, niti pak drutveno-kulturni kontekst. Ona postoje, i toka; nude nam jedan novi poredak u odnosu prema prirodi i sebi samima. U tom smislu, taoizam se mnogo prije javlja kao simbolika predstava svijeta, a na ljudskom planu kao direktno vienje ili shvatanje ivota, kao jedan nain postojanja u svemiru, prostoru i vremenu. Razumjeti Tao i ui u njega jeste jedno intuitivno iskustvo. To je jedan korak, stav, stanje, a ne fond znanja. Susresti ga znai susresti neogranienu svjesnost u kojoj se brie svaka razlika izmeu objekta i subjekta ili, da se izrazimo jezikom psihologije, izmeu "ja" i "ne-ja". Anton Kjels - LE TAOISME, 1984 Ukratko, meni se uang Tse svia zato to je onakav kakav jeste, i ne osjeam nikakvu potrebu da taj svoj afinitet opravdavam bilo pred sobom, bilo pred drugima. uang Tse je suvie veliki da bi mu neto znaila moja apologija. Svakako, mogue je pogreno ga razumijeti, ali je on u sutini jednostavan i direktan. Kao i svaki drugi veliki mislilac, i on se trudi da otprve pogodi u sr stvari. Thomas Merton - Kad je u itavom svijetu nastao straan nered, mudraci i sveci se vie nisu pojavljivali. Nije vie bilo jedinstva u doktrini. Previe se ljudi zadovoljavalo svojim djelominim vienjem. To je isto kao i sa uima, oima, nosem i ustima. Svaki od tih organa opaa ono to opaa, ali meu njima nema komunikacije. . . - Mnogi se posveuju metodama i disciplinama. Svako je uvjeren da su njegova metoda i njegova disciplina savrene. Gdje da pronaemo ono to su stari mudraci nazivali disciplinom taoa? Tao je svuda. . . - Ubijajui ljepotu svemira, unitavajui strukturu bia i smanjujui sveobuhvatnu viziju starih mudraca, malo ko moe uspjeti da obgrli ljepote svemira i odrazi pravo lice duha. Chuang Tse
170

Jasno je da na viim razinama jogistikog postignua i duhovne spoznaje ne treba oekivati velike razlike izmeu pripadnika razliitih religija. Jedan ostvareni mistik postie isti iskustveni uvid u Stvarnost bilo koji put da slijedi. Jedina znaajna razlika izmeu taoista i budista, osim njihovog odnosa prema inkarnaciji, jeste, to ovi zadnji stavljaju vei naglasak na uenje o samilosti koje, udrueno sa drugim oblicima mudrosti ini samo jezgro budizma. . . . Konfuije, Mencije ang Ji, u Hsi, Vang Jang Ming i drugi bili su svjesni da ovjekova veliina ne dolazi od njega samoga ve da proistie iz Tao-a. Isto je i sa velikim misticima drugih religija, kod kojih nalazimo i takve pojmove kao to su itadeva, unutarnje boanstvo, i Krist iznutra. John Blofeld - PUT DO BESMRTNOSTI - Postoje dva puta koja vode u jedinstvo sa Taom. Prvi putem prihvaanja. Potvrdi svakoga i sve. Slobodno proiri svoju dobru volju i vrlinu u svakom smjeru, bez obzira na okolnosti. Obuhvati sve stvari kao dio Skladne Jedinstvenosti, i onda e to poeti opaati. Drugi put je poricanja. Prepoznaj da sve to vidi i misli jeste lano, iluzija, veo oko istine. Odstrani svaki veo, i dosei e Jedinstvo. Iako su ovi putevi u potpunosti razliiti,oni e te dovesti na isto mjesto: spontanu budnost o Velikom Jedinstvu. - - Prosvjetljenje znai razumijevanje, razumijevanje znai velikodunost, velikodunost znai sveprisutnost, sveprisutnost znai ivjeti u skladu s prirodom. Biti u skladu s prirodom znai biti u skladu s Taom. Biti u skladu s Taom znai besmrtnost. Za takvog nema vie patnje. Lao Tse 570-490 prije Krista Postoje tri knjige koje bi trebale biti u rukama svakog uenika, Bhagavad Gita, Novi Zavjet i Yoga Sutre, jer ove tri knjige sadre potpunu sliku due i njenog razvitka. - U Giti nam je prikazan (u njenih 18 poglavlja) opis due, Krine, drugog aspekta u njegovoj istinskoj prirodi kao Bog u manifestaciji to dostie svoj vrhunac kada on sebe otkriva Arjuni, ueniku kao duu u svim stvarima, i toku slave iznad vela svakog oblika. U Novom Zavjetu za nas je opisan ivot Sina Bojeg u potpunoj manifestaciji, gdje, osloboena od svakog vela, dua u svojoj istinskoj prirodi hoda na zemlji. Postaje nam oito, kako prouavamo ivot Krista, to to znai razviti moi due, da se dosegne osloboenje, i postanemo, u punoj velianstvenosti, Bog koji hoda na zemlji. U Yoga Sutrama (od Patanjalija) za nas su prikazani zakoni postajanja, pravila, metode i naini koji - kada se slijede - ovjeka ine "savrenim ak kao to je i va Otac u Raju savren". Korak po korak za nas je otkriven postepeni sistem razvitka, koji vodi ovjeka od stadija obinog dobrog ovjeka, kroz onaj aspiranta (uenika kandidata), iniciranog i uitelja sve do one uzviene toke na kojoj sada stoji Krist. Ivan, voljeni uenik, je rekao: "Mi emo biti kao on, jer emo ga vidjeti onakvim kakav on i jeste". Otkrie due ovjeku na fizikom planu inkarnacije
171

ini uvijek veliku preobrazbu. Sam Krist je rekao: "Via djela nego ih ja inim, ete vi initi", drei za nas obeanje "kraljevsto, mo i slavu" pod uvjetom da imamo tenje i upornosti dovoljne da nas nose tim bodljikavim putem Kria, i omogue nam da slijedimo put koji "vodi prema vrhu cijelim putem" na vrh Planine Preobraaja. THE YOGA SUTRAS OF PATANJALI - Paraphrased by Djwhal Khul with commentary by Alice Bailey, 1927 Uenici treba da se sjete da predanost Putu ili Uitelju nije dovoljna. Oni Veliki trae inteligentne suradnike i djelatnike vie nego li Oni trae oboavanje Njihovih Osobnosti, i uenik koji neovisno hoda u svjetlu svoje vlastite due se od Njih smatra prikladnijim instrumentom nego li fanatik koji oboava. (13-17/20) Alice Bailey Rupica sam frule kojom tee Kristov dah. Posluaj tu glazbu. Hafiz - sufistiki uitelj 14. Stoljee Prije nego to sam stigao izraziti svoje uenje, Sen objasni: "Ti se udi mome potivanju Krista. Svi mi: posveeni i Majstori, u Kristu vidimo Sina Bojega. Unutranja bit svake religije na svijetu slae se s uenjima Sina Bojega. Mi ovdje u Indiji samo idemo jednim drugaijim putem koji je razumljiviji naoj naravi, sposobnosti i okolini. Mi slijedimo uenje Buddhe i Brahme ija su uenja u osnovi ista kao i ona Sina Bojega. Vi krani imate prednost to ste primili izravne upute Sina Bojega i to ih moete razumjeti! Ali vi prezirete taj najdivniji dar kojeg je ovjeanstvo ikada dobilo. Mi posveeni svih religija - jer duboka bit svih religija je jedna i uvijek ista - imamo samo jedan religiozni i to isti pogled na svijet koji odgovara onome stvarno pravoga kranstva. Stoga meu nama posveenima postoji samo jedno podruje religije; sasvim svejedno pomou koje religije mi postiemo majstorstvo!" Nakon to sam neko vrijeme utio i razmiljao o tome to sam uo, primijetio sam govorei kao sam sebi: "Kako to da upravo krani najvee uenje koje ovjeanstvo posjeduje toliko malo potuju, a vi, koji ste preko drugih religija doprli do prareligije, tu prareligiju prepoznajete kao pravo i stvarno uenje Kristovo i time potujete Krista kao Sina Bojega mnogo prisnije, dublje i iskrenije od veine krana?" "Jedan od osnovnih razloga", primjeti Sen objanjavajui, "jest, to je veina krana suvie voena razumom. Razum i osjeaji neophodni su za postizanje prave mudrosti i za shvaanje dubokih istina Kristovog uenja. A vi krani suvie zapostavljate osjeaj u vaoj religiji. Oboje mora biti u jednakoj mjeri zastupljeno: razum i osjeaj! Tamo gdje prevladava jedno, tamo je ravnotea poremeena i vi dobivate krivu sliku, otprilike kao kad netko dobija, iskrivljenu sliku svijeta ako nosi naoale koje ne odgovaraju njegovim oima. - DIE MITTEILUNGEN DES EREMITEN (PRIOPENJE PUSTINJAKA knjiga napisana prije I svjetskog rata, Pustinjak nepoznatog identiteta)
172

Kinezi su rijetko pristalice gledita da pripadnost jednoj religiji spreava pripadanje drugoj ili nekolicini religija. Tradicija je da su veina Kineza istovremeno bili konfuijanci, taoisti, budisti i sljedbenici stare narodne vjere koja nikada nije dobila svoje ime. Sve do ovog stoljea u njihovom jeziku nije, zapravo, ni postojala rije religija, te su konfuijanizam, taoizam i budizam nazivani zajednikim imenom Tri uenja, izrazom koji je esto obuhvaao i narodnu vjeru. John Blofeld - PUT DO BESMRTNOSTI Jednostavno reeno, o mojem dijalogu s budhizmom mogu rei ovo: uinio me i nastavlja me initi boljim sluateljem. A to je duboko utjecalo na to kako razumijem sebe kao osobu, te kako razumijem svoje redovniko zvanje. Jer, dok sada nastojim retrospektivno pogledati to dugotrajno "multireligijsko iskustvo" taj intrareligijski dijalog, vidim kako su moje itanje budhistikih tekstova i moja praksa budhistike meditacije uistinu pomogle u otvaranju "uha (mojeg) srca" na takav nain da mogu bolje pratiti i prepoznati bogatstvo ne samo vlastite kranske vjere i redovnikog nasljea, ve i moje osobnosti, koja nadilazi i ukljuuje oboje. Drugim rijeima, kroz, s, u, i putem mojeg iskustva budhizma, postao sam "srdaniji" uitelj, pa sam time sve vie uronjen u svoju kransku vjeru, u svoje redovniko zvanje, i u sebe samoga na uvijek nove i ivotne naine. . . . . iako sam tek povrno upoznat s "unutarnjom znanou" budhizma, iako sam posvjedoio tek naznake budhistike znanosti uma, mogu rei iz svojeg skromnog iskustva da sam imao znatne dobrobiti od dosadanje ograniene izloenosti tim uenjima. Specifinije, osjeam da sam stekao neto uvida u prirodu i funkcioniranje mojeg srca-uma. Shodno tome, osjeam da sam svjesniji i, otud, malo slobodniji od svih misli, pria, nada, strahova, snova, planova, sudova, elja i uloga kojima sam ranije toliko prianjao i s kojima sam se poistovjeivao. Dakle, osjeam se obdaren kreativnijom slobodom i prostranijim ili stvarnijim osjeajem sebstva, dok se postepeno sve vie nalazim u dubljoj spoznaji mojeg raanja i umiranja u ljubavi - skrivenoj, neopisivoj cijelosti beskrajne, bezvremene tekue aktivnosti, koja je tajnovita samo-osvjetljena i ivotom obdarujua bit onog to uvijek i ve jesmo. Drugim rijeima, moj osjeaj osobnog identiteta se promjenio i nastavlja se mijenjati u takvoj mjeri da se vie ne mogu prepoznati u mnogim statikim opisima ili protuslovnim oznakama koje su me nekad, inilo se, definirale i razlikovale od drugih. Tako, kroz ovaj dar, kroz moje prouavanje budhistike "znanosti uma" i budhistike meditacije osjeam da sam u izravnijem doticaju - to znai u izravnijem iskustvu s mojim istinskim sebstvom i stvarnou u cijelosti. Gregory Perron - benediktinski sveenik "Listening to the Lions RoarNotes on the Intrareligious Dialogue"
173

To je vjerovatno opa istina da se u povijesti ljudske misli najee dogaa plodan razvitak u onim tokama gdje se dva razliita toka misli susreu. Ove veze mogu imati svoje korijenje u potpuno razliitim dijelovima ljudske kulture, u razliitom vremenskom periodu ili razliitoj kulturnoj sredini ili razliitim religioznim tradicijama. Dakle, ako se one uistinu susretnu, to jest, ako se one poveu jedna sa drugom onda se stvaran utjecaj moe dogoditi, onda se moe nadati da e slijediti nov i zanimljiv razvitak. Werner Heisenburg - fiziar U dananje doba svjedoci smo golemog napretka na podruju materijalnog razvoja. Kao rezultat ljudski ivot je postao zamjetno olakan. Ali, u isto vrijeme smo se uvjerili da materijalni razvoj sam po sebi ne moe ispuniti snove ovjeanstva. tovie, kako materijalni razvoj dosee sve vii stupanj, ponekada uviamo da stvara razliite komplikacije to znai vie problema i izazova. Zbog toga mislim da sve velike svjetske religijske tradicije mogu pridonjeti dobrobiti i blagostanju ovjeanstva i zadravaju svoju vanost u dananje doba. Ali, kako su se mnoge od velikih svjetskih religija razvijale tijekom dugog povijesnog razdoblja, posve sam siguran da mnogi vidovi njihovih uenja i tradicije odraavaju potrebe i probleme svojstvene razliitim razdobljima i kulturama. Stoga mislim da je vano uvidjeti razliku izmeu onoga to nazivam "sr" i "bit" religijskih uenja i kulturolokih vidova pojedine tradicije. Ono to podrazumjeva "sr" ili "bit" religijskih tradicija jesu osnovne religijske poruke kao to su naela ljubavi, suosjeanja i sl., budui da ta naela uvijek zadravaju svoju relevantnost i vrijednost bez obzira na razdoblje i okolnosti. . . mislim da je najvanija zadaa svakog vjernika preispitati sebe, svoj um, i pokuati promjeniti svoje tijelo, govor i um te postupati u skladu s uenjem i naelima religijske tradicije kojoj pripada. To je vrlo bitno. S druge strane, ako vjera i vjerska praksa ostanu samo na razini intelekta, kao to je primjerice poznavanje odreenih uenja bez njihove primjene u vlastitom ponaanju i ophoenju s drugima, tada mislim da se ini velika pogreka. Ustvari, ako netko ima odreeno znanje o religijskim tradicijama ili uenjima, a unato tome njegova savjest i razmiljanje ostaju potpuno netaknuti tim znanjem, onda to moe biti iznimno razorno po njega. To moe dovesti do situacije u kojoj osoba, zato to ima znanje o religijskim naelima, moe iskoristiti religiju u svrhu iskoritavanja i manipulacije. Stoga drim da je nama, kao onima koji vjeru ive, prva odgovornost paziti na svoje postupke. . . Stoga ako nismo oprezni i ne koristimo svoju inteligenciju moe doi do sukoba prouzroenog razliitim religijskim vjerovanjima i kulturama. Zato je vrlo vano razviti stajalite koje uzima u obzir pluralitet religija. Najbolji nain suoavanja s takvim izazovom jest ne samo prouavanje knjiga ve, to je puno
174 OBRAANJE SVIM VJERAMA

vanije, upoznavanje ljudi iz razliitih religijskih tradicija tako da se s njima razmjene iskustva i doivljaji te ui iz njihovog iskustva. Uspostavite li osobni kontakt, bit ete u mogunosti cijeniti vrijednost drugih religijskih tradicija. . . Povijest ovjeanstva prepuna je traginih dogaaja iji su uzrok bile vjerske razlike. ak i dan danas vidimo kako izbijaju sukobi u ime religije, a ljudsko je drutvo sve vie podijeljeno. Kad bismo prihvatili taj izazov, siguran sam da bismo tada otkrili kako postoji dovoljno velik temelj na kojem moemo izgraditi sklad meu razliitim religijama i razviti istinsko meusobno potivanje. . . . Dalaj Lama, iz govora odranog u Londonu 1993 godine Jadna nacija i ovjek koji zaboravi stvarnu unutranju duhovnu sr religije i mehaniki poudno kao smrt zahvaa u vanjske forme i oblike, nikada ih ne naputajui. . . Sljedee svojstvo Advaita sistema jeste da je od samog poetka nedstruktivan. "Ne remeti vjeru drugih, ak ni onih koji kroz neznanje prianjaju za nie oblike vjere i oboavanja". To hoe rei ne remeti ve pomozi svakom da ide sve vie i vie, ukljuujui cijelo ovjeanstvo. irom svijeta dualisti vjeruju u Personalnog Boga koji je isto antropomorfan, koji je kao vladar u ovom svijetu sa nekima zadovoljan, a sa drugima nije. On je izabrao ljude ili rase koje titi ili blagosilja. . . Neki dualisti su toliko uskogrudni i misle da je samo nekoliko njih odreeno da budu Boji miljenici i da e ih On spasiti, a ostali to mogu pokuavati i opet nee biti primljeni. Ja te pitam da mi pokae jednu dualistiku religiju koja nema manje ili vie ove ekskluzivnosti. Po svojoj prirodi dualistike religije su potaknute da se meu sobom svaaju i sukobljavaju, i to su uvijek radili. . . Ono to Vede govore nije strana kombinacija nepomirljivih zakona koji ne oprataju, nije beskrajni okov uzroka i posljedice, ve zakon nad svim zakonima, u i kroz svaki dio materije i energije stoji Jedan: "Pod ijom komandom vjetar pue, vatra gori, pada kia i smrt se nadvija nad zemljom". Swami Vivekananda Jednom je Ramana Maharshi kada su ga pitali "to je praroditeljski grijeh" o kojem govori jedna od velikih svjetskih religija, odgovorio: "To je iluzija izdvojenog linog postojanja". To je uistinu izvor i korijen svih grubih pogreki i patnji. Doista, to moe da se oekuje od povlaenja u uzak krug sebinog linog ivota? Samo neizbjeno unitenje ovjeka koji sam stavlja ma u ruke smrti, ija je dunost da poniti ono to, u stvari, nikada i nije bilo vie od nitavnosti. . . . Intuicija treba da obezbjedi svjetlost iz izvora koji um ne moe dosegnuti. . . Mnotvo teorija u bezbrojnim knjigama, mnogo sekta i religija u gotovo neminovnom meusobnom neprijateljstvu - bez obzira koliko se ono vjeto maskiralo - pokazuju nedostatak jedinstva, to jedino moe da bude dokaz da u svima njima ima malo ili nimalo istine. Sadhu Mouni (ovo je pseudonim poljaka, iz Poljske) - IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957
175

ISKVARENOST RELIGIJA to je ljubav? Mnogo o njoj govorimo - ljubav prema Bogu, ljubav prema ovjeanstvu, ljubav prema domovini, ljubav prema obitelji - a ipak, udno, tu ljubav prati mrnja. Volite svog boga, a mrzite tueg boga. Volite svoju naciju, svoju obitelj, ali ste protiv druge obitelji, protiv druge nacije. I sve vie i vie, svuda u svijetu, ljubav se povezuje sa seksom. Mi ne osuujemo, ne prosuujemo, ne vrednujemo; mi naprosto promatramo ono to se uistinu dogaa; a ako zna kako promatrati, to vam daje ogromnu energiju. - ovjek je uvijek tragao za neim to nadilazi svakodnevno ivljenje, s njegovim bolom, uitkom i patnjom; on je uvijek htio otkriti neto trajnije. I u svojoj potrazi za tim neim to nije mogue imenovati, on je izgradio hramove, crkve, damije. U ime religije uinjene su neobine stvari. Bilo je ratova za koje su religije odgovorne; ljudi su bili mueni, spaljivani, unitavani; jer vjerovanje je bilo vanije od istine, dogma bitnija od neposrednog opaanja. Kada vjerovanje postane presudno, tada ste za njega spremni sve rtvovati; je li to vjerovanje istinsko ili bez ikakve vrijednosti, sporedno je sve dok ono prua utjehu, sigurnost, osjeaj postojanosti. J. Krishnamurti Ciuis regio illius religi - ija je vlast njegova je i religija. . . . to je greka vjerovati da: Crkva treba biti odvojena od Drave i Drava od Crkve. Papa - Pio IX (Pius) Mnogi religiozni sistemi ovjeka potjeu od formulacija ljudskog intelekta, ali Boja svjesnost nije dio takvih groteksnih sistema religioznog ropstva. THE URANTIA BOOK, 1955 Najvea teta koju su takozvane religije uinile ovjeanstvu jeste da su spreavale ovjeanstvo da pronae pravu religiju. Sve religije svijeta su uvjetovale ljudski um od samog djetinjstva da vjeruju, da religija u kojoj su roeni jeste istinska religija. Osho 1931-1990 - I TEACH RELIGIOUSNESS NOT RELIGION Koliko mnogo napora bi bilo uteeno, i koliko mnogo beskorisne patnje bi ovjeanstvo bilo poteeno, ako bi ono moglo razumijeti jednostavnu injenicu - da istina ne moe biti izraena naim jezikom. Onda bi ljudi prestali misliti da su oni posjedovali istinu, prestali bi druge ljude prisiljavati da prihvate njihovu istinu po bilo koju cijenu. Koliko mnogo argumenata, koliko mnogo religioznih sukoba, koliko mnogo prisiljavanja misli drugih bi bilo nepotrebno i nemogue ako bi ljudi shvatili da nitko nema istinu, ve da svi oni trae to, svatko na svoj vlastiti nain. Pjotr D. Ouspensky 1878-1947 - TERTIUM ORGANUM, 1912
176

Prvo, bilo je otkriveno da je meu najdestruktivnijim silama na Zemlji danas mrnja izmeu sljedbenika razliitih vjerskih tradicija. Od skoro 50 razliitih oruanih sukoba koji su sada u toku (1993 godine), velika veina ih je bila motivirano znaajnim dijelom mrnjom sljedbenika jedne vjere, prema sljedbenicima druge vjere. Industrija oruja najvea industrija na svijetu, vea ak i od ilegalne trgovine drogom ili nafte - je znaajnim dijelom potaknuta mrnjom sljedbenika jedne vjere, prema sljedbenicima druge vjere. Primjeri destruktivnosti meureligioznih mrnji se mogu pronai svakodnevno u svim vanijim novinama. . . Koja vjera sada nije ukljuena u djela mrnje i nasilja u jednom ili vie etnikih i religioznih ratova koji su sada u toku? Dr. Gerald O. Barney, Jane Blewett&Kristen R. Barney, "The Role of the Faith Traditions" Ljudi nikada ne ine zlo tako potpuno i s radou kao kada to ine iz religioznog uvjerenja. Blaise Pascal 1623-1662 Naravno, u religiji, mi smo isto tako napravili zbrku od svega. Mi smo uinili religiju instrumentom za nau pohlepu za politikom moi i ekonomskim dobitkom. Dopustili smo najbezbonija i nehumana djela u ime religije. Mi smo vodili ratove i unitavali jedni druge u ime Boga i religije. Koristili smo nae kriarske pohode i ihade da pljakamo i krademo bogatstva drugih ljudi. Dva spasenja, nadilaenje dva otuenja, na primjer, u dvije stvarnosti transcendentalne religije i humanitarnog odnosa prema naoj Zemlji - dvostruko spasenje kojem ovjeanstvo udi - mora postati vrhunska briga Globalnog Sjedinjenja Religija. Dva spasenja mogu doi samo u jednom paketu. To je samo onda kada nae religije prestanu biti negativne i ekskluzivne da e naa znanost /tehnologija i politika ekonomija isto tako postati humanija. Paulos Mar Gregorios "TheVision Beckons" Ne moete rei da je ova religija istinita, a da je druga lana. Religija je osobna stvar. Hans Kung - katoliki teolog, na Parlamentu svjetskih religija 2004 u Barceloni Nema religije vie od istine. Helena P. Blavatsky Samo se sa otkrivenom religijom pojavio apsolutistiki i netolerantni teoloki egoizam. Mnoge religije na Urantiji (Zemlji) su dobre do one mjere da ovjeka vode Bogu i do realizacije Oca za ovjeka. To je zabluda za bilo koju grupu religioznih da smatraju da je njihova vjera jedina Istina; takvi stavovi vie govore o teolokoj oholosti nego o vjeri. Na Urantiji ne postoji religija koja ne bi mogla imati koristi od prouavanja i asimiliranja onoga to je najbolje i istinito u drugim religijama, jer sve one sadre istinu. Religiozni bi uinili bolje da posude ono najbolje od svojih susjeda i njihove duhovne vjere radije nego da osuuju ono najgore u njihovim zaostalim predrasudama i istroenim ritualima. Sve ove religije su nastale kao posljedica raznih
177

intelektualnih odgovora njihovih istovjetnih duhovnih usmjerenja. Oni se nikada ne mogu nadati da postignu uniformnost vjera, dogmi i rituala - to su intelektualne stvari; ali oni mogu, i jedan dan e to uiniti, ostvariti jedinstvo u istinskom oboavanju Oca koji pripada svima, jer je to duhovno, i zauvijek istinito, u duhu su svi ljudi jednaki. THE URANTIA BOOK, 1955 Najvia istina je iznad logikog umovanja i ljudskog jezika, jer je jezik samo konstrukcija utemeljena na drutvenim konvencijama i proizvoljnim idejama. Krajnja stvarnost je neto bez uzroka, porijekla ili tvorca; jer ako bi to tako bilo, onda bi bilo podlono promjeni i unitenju. Onda to ne bi bila najvia ili apsolutna istina. Mnoge rijei i izrazi u religiji su bez znaenja osim unutar religije (isto kao dijalekt u nekom drutvu). Kao takvo, religija nije univerzalna: samo je najvia istina univerzalna. Najvia istina nije religija i ipak to moe biti ostvareno samo kada razumijemo to je stvarno religija. "Bog", je naprimjer, samo beznaajan izraz kojeg su odredili najmoniji (religiozno ili politiki). Mudri ne pokuavaju odrediti Boga, ve oni trae njega unutar sebe. Na ovaj nain, Bog nema religiju. - Kada samo vjerujemo u religiju, takva vjera je esto motivirana pohlepom, mrnjom ili iluzi jom. U naoj pohlepi, mi pretvaramo religiju u komercijalni biznis mi elimo da sve vie i vie ljudi posjeuje nae hramove i crkve. U naoj mrnji mi politiziramo nae religije: mi otvoreno ili tajno molimo za neuspjeh i "spasenje" onih koji se ne slau sa naim uvjerenjima. U naoj iluziji, mi religiju preokreemo u ego-izlet: mislimo da smo uvijek u pravu i da je Bog na naoj strani - mi stvaramo svog vlastitog Boga (bogove) i programiramo Ga da mrzi i ubija nae neprijatelje. Uistinu, esto sluamo religiozne voe kako tvrde: "Bog eli od tebe da uini ovo ili ono". ovjek je uzurpirao Boje mjesto. Vidimo samo ono to elimo vidjeti, ujemo samo ono to elimo uti. Nai osjetilni organi i umovi postaju filteri. Meutim, kada oslobodimo svoja osjetila i oistimo svoje umove, onda ih pretvaramo u ogledala istine gdje vidimo stvari onakvima kakve one doista i jesu. Nitko nije tako slijep kao oni koji ne vide. - Postoje oni koji vjeruju da je samo njihova religija, njihova sekta, njihov uitelj, ili da su njihove ideje ispravne; a sve ostalo je pogreno. Takva osoba je zadrti pristaa (licemjer) i ako on tei da svoje ideje namee drugima, onda se takav naziva fanatikom. Takvi ljudi su opasni za drutvo i sami za sebe, jer oni lako potiu svae, masovno nasilje i ratove, koji vode do ubijanja i mrnje, i napokon ak i oni esto izgube vlastite ivote koje oni usput reeno uope ne cijene. Takvi uskogrudni i mentalno nestabilni ljudi su prepreka i opasnost za ljudski napredak i razvitak znanja. . . Najvee udo je osloboenje vlastitog uma od pohlepe, mrnje i neznanja. Piya Tan - WHAT NOT LOOK FOR IN A RELIGION - Reflections on the Kalama Sutta (to ne traiti u religiji)
178

Razboriti i nerazboriti, svi trae da umiru od ljubavi za Njega, bilo u damiji, hramu, crkvi. Jer je samo Bog - Jedan Bog Ljubavi, i Ljubav poziva svih njih, svakoga Svojoj kui. Sufi izreka Mudrost se ne moe pronai u umjetnosti govornitva, ili u velikim knjigama, ve u naputanju tih osjetilnih (dostupnim osjetilima) stvari i okretanju ka naj-jednostavnijim i beskonanim oblicima. Ti e nauiti kako to primiti u hramu proienom od svih poroka, i snanom ljubavlju se toga pridravati sve dok to ne bude mogao iskusiti i vidjeti kako je slatko To to je slatkoa svega. Jednom kada je ovo bilo iskuano, onda e sve stvari koje ti sada smatra vanima postati bezvrijedne, i ti e postati tako ponizan da oholost ili drugi poroci u tebi nee preostati. Jednom kada si okusio ovu mudrost ti e uz to prionuti vrsto sa kreposnim i istim srcem. Ti e radije odabrati da se odrekne ovog svijeta i svega drugoga koje nije od te mudrost, i ivjeti e i umrijeti sa neizrecivom sreom. Nicholas od Cusa 1401-1464 kardinal katolike crkve, filozof i astronom, izvor De sapientia; 1962 Religija ustvari nije znanje, ve vjera i tenja; to je uistinu opravdavano sa nepreciznim intuitivnim znanjem viih duhovnih istina i subjektivnim iskustvom dua koje su se uzdigle iznad obinog ivota, ali samo po sebi to nam daje samo nadu i vjeru pomou kojih moemo biti potaknuti tenji ka posjedovanju viih skrivenih podruja i viih stvarnosti Duha. Kada mi uvijek preokreemo nekoliko znaajnih istina i simbola ili odreenu religioznu disciplinu u vrste i trajne dogme, to je znak da smo jo samo mala djeca u duhovnom znanju i daleko od znanosti Beskonanog. Aurobindo Gose 1872-1950 - A PRACTICAL GUIDE TO INTEGRAL YOGA Najopasniji ovjek na svijetu jest kontemplativac kojega nitko ne vodi. On vjeruje vlastitoj viziji. On slua privlanosti unutranjeg glasa, ali nee posluati druge ljude. On volju Boju identificira sa svojim srcem. . . . A ako se gola sila njegove samouvjerenosti priopi drugim ljudima i stvori im dojam da je on doista svetac, takav ovjek moe unititi itav grad ili vjerski red ili ak naciju. Svijet je prekriven oiljcima to su ih u njegovom tijelu ostavili ovakvi vizionari. - Thomas Merton 1915-1968 - katoliki sveenik (trapist), mistik i pobornik interreligioznog dijaloga posebno izmeu kranstva i buddhizma, prouavao i razumio zen buddhizam i taoizam tako shvativi da ne postoji religiozni ekskluzivizam i da religiozno sektatvo i netrepljivost treba biti odstranjeno. Merton se izdigao iznad starog Crkvenog uenja: extra ecclesiam nulla salus -"izvan Crkve nema spasenja". Neka djela Thomasa Mertona The Wisdom of Desert, 1960 - Mystics and Zen Masters, 1967. - The Asian Journal of Thomas Merton. /- Zen and the Birds of Appetite. /- The Way of Chuang Tzu /- Ways of the Christian Mystics www.merton.org
179

Postoji kranska ljubav, ali postoji i kranska zavist. Prvi su htjeli da spase svijet, drugi se nikada nee zadovoljiti dok ga ne unite. To su dva lica iste medalje. D.H. Lawrence - APOKALIPSA Svaki oblik ekskluzivnosti je poistovjeenje s oblikom, a poistovjeenje s oblikom znai ego, bez obzira koliko dobro bio prikriven. . . . - to je ego jai, to je jai i osjeaj razdvojenosti meu ljudima. Jedina djela koja ne izazivaju suprotne reakcije su ona iji je cilj dobrobit svih. One obuhvaaju sve i nikoga ne iskljuuju. Zdruuju, a ne razdvajaju. Ne inimo ih po svojoj elji, nego za itavo ovjeanstvo, niti za moju religiju, nego nam je cilj buenje svijesti kod svih ljudskih bia, ne samo za nau vrstu, nego za sva osjetilna bia i sveukupnu prirodu. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, Kako je ego tvorevina uma, a dobro i zlo takoer proistjeu iz uma (ili, radije, odgovaraju duhovnoj ljepoti ili runoi ovjeka), onda je prva stvar da se uvjebava um. Uvjebavanje stvara privlanost i mo koja se drugima pokazuje izvani i djeluje na druge. Postoje razliiti naini u duhovnom treningu, ali prva stvar je vjera. Neija vjera moe biti istinska ili lana, ispravna ili pogrena, plitka ili duboka, uzviena ili niska i tako dalje. Kada ova vrijedna vjera u nama naraste, naa svakodnevna grijena priroda sama od sebe poinje sjajiti, sa svjetlom samilosti, i ljepota i mo istinskog Srca poinje sjajiti i mi se kreemo u skladu sa Buddha-svjetlom. Kada se ovo dogodi vrline Buddha-tijela su uvijek u naim prsima, od glave do stopala nae akcije su potaknute od Buddhe. Takav je ivot vjere, u svakom dogaaju propovijedaju propovjed djelovanja. Oni koji nemaju svjetla u svojim srcima su uvijek u mraku, mraku u kojem se stotine demona pojavljuju i nestaju. Pod njihovim utjecajem, ivot se kree kroz mrak u mraku, pravila raja su prekrena, put ovjeka je prekren, i napokon takav biva slomljen, da bi patio u Paklu. Vjera je tako vana za ovjeka, i ona nam je data od nae religije. Takoer postoje razliite religije, ali u Japanu Buddhizam je doao kroz neprekinuti tok kroz tisuu godina i duboko je proeo ivot ljudi. Ako bi danas ljudi ivjeli u vjeri Buddhizma i duhu bodisattve propovijedali propovjed djelovanja, mi ne samo da bi uzvisili nae vlastite ljude ve bi prikazali propovijedanje bez rijei ljudima svijeta, i ovo je vrhunski zadatak danas. Roshen Takashina - zen majstor iz Propovijedanje bez rijei Malo je jo onih koji proistie sve izljeve srca, potpuno zadubljenih i potpuno blaenih. . . Kad je naputen put sigurne istine, nastaju sporovi, jer svako svoje gledite smatra najispravnijim. . . Varalice i laovi, pod bilo kojom izlikom na sve e se mogue naine domoi onog to ele, zavodei druge u zabludi da postignu vlastitu namjeru. Trae tek toliko da preive, a zgru grdno blago. . . Svaaju se zbog redovnikog imanja, iako su tom redovnitvu tuinci; ive od onog to su drugi stekli, a nemaju ni stida ni srama. . . THERAGATHA XVI. 10
180

- Tragedija svih velikih religija je u tome da kre i iskrivljuju osnovne principe slobode im postanu masovne organizacije kojima upravlja crkvena birokracija. Vjerska organizacija i ljudi koji govore u njezino ime preuzimaju u izvjesnoj mjeri ulogu obitelji, plemena i drave. Podravaju vezanost ovjeka umjesto da ga ostave slobodnog. Oboava se ne Bog, nego grupa koja tvrdi da govori u njegovo ime. To se dogodilo u svim velikim religijama. Njihovi osnivai su vodili ovjeka kroz pustinju, izbavljajui ga iz egipatskog ropstva, dok su ga kasnije drugi vodili natrag prema novom Egiptu, zovui ga, dodue, Obeanom Zemljom. Zapovijed ljubi blinjega svoga kao samoga sebe osnovni je zajedniki princip u svim velikim religijama, uz samo male razlike u formulaciji. Ali bilo bi zbilja teko shvatiti zato su svi veliki duhovni voe ljudskog roda zahtijevali od ovjeka da voli, kad bi ljubav bila tako lako dostignue, kako to izgleda smatra veina ljudi. to nazivaju ljubavlju? Zavisnost, podvrgavanje, nesposobnost da se udalji od dobro znane tale, dominacija, posesivnost i elja za vlau - sve se to doivljava kao ljubav; seksualna pohlepa i nesposobnost da se bude sam, smatraju se dokazima velike sposobnosti za ljubav. Ljudi vjeruju da je jednostavno voljeti ali da je veoma teko biti voljen. U naoj trinoj orijentaciji, ljudi misle da nisu voljeni zato to nisu dovoljno atraktivni, s time da u pojam atraktivnost ulazi sve: od izgleda, odjee, pronicavosti, novca, pa do drutvenog poloaja i prestia. Oni ne znaju, da stvarni problem nije u tome da se bude voljen nego da se voli; da smo voljeni samo ako moemo voljeti, ako sposobnost ljubavi potie ljubav u drugom ovjeku; ne znaju da je sposobnost za ljubav - ne za njezine lanosti - najtee postignue. Teko da postoji jo neka takva situacija kao to je psihoanalitiki intervju u kojoj bi se fenomen ljubavi i njezinih iskrivljenja mogao tako prisno i pouzdano istraivati. Psihoanalitiari su prikupili najuvjerljivije dokaze da je nalog ljubi blinjega svoga kao samoga sebe, najvanije pravilo ivljenja i da je njegovo krenje osnovni uzrok nezadovoljstvu i duevnoj bolesti. Kakve god pritube iznosi neurotini pacijent, kakve god simptome doivljava, svi izviru iz njegove nesposobnosti da voli, ako pod ljubavlju smatramo sposobnost doivljaja brige, odgovornosti, potovanja i razumijevanja za drugu osobu i intenzivnu elju da se ta druga osoba razvija. Analitika terapija je u sutini pokuaj da se pomogne pacijentu da stekne ili ponovo zadobije sposobnost za ljubav. Ako se taj cilj ne ispuni, ne moe se postii nita osim povrnih promjena. Erich Fromm - PSIHOANALIZA I RELIGIJA, 1967 - Kada god ima istinu mora je davati sa ljubavlju, inae u suprotnom poruka i glasnik e biti odbaeni. . . Kada god se suoi sa protivnikom. Pobijedi ga ljubavlju. Mahatma Gandhi

Ono u emu nema ljubavi mora biti ispunjeno obmanom. D. Chopra

181

M O - Religije - Drava Vjera koja se oslanja na vlast nije vjera. Oslanjanje na vlast pokazuje propadanje religije, povlaenje due. Poloaj koji su ljudi dali Isusu, tokom mnogih stoljea povijesti je poloaj vlasti. To njih karakterizira. To ne moe izmjeniti vjene injenice. Dua je velika i jednostavna. Ona nije ulizica, ona nije sljedbenik; ona nikada ne ali samu sebe. Ona vjeruje u sebe. Ispred ogromnih mogunosti ovjeka, sva iskustva, sve prole biografije, bez obzira kako su besprijekorne i svete nestaju. Ralph Waldo Emerson 1803-1882 NATURE AND OTHER WRITINGS Pokoravaj se dravnim vlastima. One su postavljene od Boga. Oni koji se ne pokoravaju vladinim zakonima, ti se ne pokoravaju Bogu. Vladini slubenici su Boji slubenici; oboavaj ih i cijeni. Sa zadovoljstvom plaaj svoje poreze. Porezi se koriste za Boju svrhu. BIBLIJA - Rimljanima 13 : 1-7 Vrag moe citirati Bibliju za svoju vlastitu svrhu. W. Shakespeare Svaki detalj Aztekog ivota je usredotoen na njihovu religiju. Crkva i drava su jedno. The Aztecs 1428 - 1521 Meksiko Politiki vladari su izabrani po boanskoj ovlasti iz raja. Chou Dinastija 1120 prije Krista - Kina Sveti kastinski sistem je potekao od Brahme, Tvorca. On svakoj osobi dodjeljuje mjesto u drutvu od roenja pa do smrti: rad, brak, obiaje, hranjenje i sve aktivnosti. Kaste idu po redu, prvo su sveenici, kraljevi i ratnici, zatim biznismeni i vlasnici farmi, obini radnici, i najnia kasta su oni koji su odbaeni od drutva - nedodirljivi. VEDE ( hinduistiki sveti zapisi ) 1000 - 600 prije Krista - Indija Pokoravaj se vlastima. KURAN 4: 62-655 Meka Mi vjerujemo da smo podloni kraljevima, predsjednicima, vladarima, sucima, i da moramo podravati, pokoravati se i potovati zakon. Mormonski lanci o vjeri # 12 1840 do danas - Utah Za one koji vladaju, Religija je dodatni nain za prevazilaenje otpora u ispoljavanju njihove vlasti. Friedrich Nietzsche - BEYOND GOOD AND EVIL, 1885 Religija od obinih ljudi je smatrana kao istina, od mudrih kao la, a vladari je smatraju korisnom. Lucius A. Seneca Onaj tko poinje voliti Kranstvo, vie nego Istinu nastavit e sa voljenjem, oboavanjem svoje vlastite sekte ili crkve vie nego Kranstvo i zavrit e u oboavanju samog sebe vie nego sve ostalo. Samuel Taylor Coleridge 1772-1834 Bilo koja religija koja proklamira da se brine za due ljudi, a ne brine se za socijalne i ekonomske uvjete koji mogu povrijediti duu, jeste duhovno umirua religija koja samo eka dan kada e biti pokopana. Martin Luther King Jr.- STRIVE TOWARD FREEDOM, 1958
182

Jedini faktor koji spreava duhovno jedinstvo svih ljudi bilo gdje (se oni nalazili), jesu postojee sveenike organizacije i njihov militantni stav prema religiji i prema drugim vjerama osim njihove vlastite. Alice Bailey - THE PROBLEMS OF HUMANITY Prijestolje i oltar su blizanci - dva grabeljivca iz istog jaja. Napasti kralja bi bila izdaja, protiviti se sveeniku, bezbotvo. Ma i kri su saveznici. Zajedno oni napadaju prava ljudi, titei jedni druge. Kralj posjeduje tijela ljudi, sveenici due. Jedan ivi od sakupljanja poreza na silu, drugi od milostinje sakupljane uz pomo straha. Oboje pljakai, oboje prosjaci. Kralj je stvorio zakone, sveenici vjere. Sa pognutim leima ljudi su trpili optereenja jednih, sa uenjem su prihvaali dogme drugih. Kralj je rekao dronjci i straare za vas, lijepa odjea i palae za mene. Sveenik je rekao Bog je vas stvorio neznalicama i nemoralnima; On je mene uinio svetim i mudrim; vi ste ovce, ja sam oban; vaa vuna pripada meni; Vi ne smijete razmiljati, vi ne smijete osporavati, vi morate vjerovati. Robert Ingersol, 1885 Crkva i drava je udovite sa dvije glave. Ono ljude dri ispunjeno sa praznovjernom izmiljotinom potivanja autoriteta. Ben Tucker, 1881 Kada je u pitanju novac, onda je svatko od iste religije. Voltaire Kada su misionari prvi put doli u Afriku, oni su imali Bibliju, a mi smo imali zemlju. Oni su rekli: Hajde molimo. Mi smo zatvorili nae oi. Kada smo ih otvorili, stolovi su bili preokrenuti: mi smo imali Bibliju, a oni su imali nau zemlju. Desmond Tutu - crnac nadbiskup Ljubav prema slobodi je ljubav prema drugima; ljubav prema moi ljubav je prema samima sebi. William Hazlitt Uvijek postoji velika opasnost da e religija postati izopaena i iskvarena u svrhu lanih ciljeva, kao to je sluaj za vrijeme rata kada svaka protivnika nacija prostituie svoju religiju za vojnu propagandu. . . . Religiozna grupa koja se temelji na takvom funkcioniranju, odvojenom od religioznih aktivnosti, odmah postaje politika partija, ekonomska organizacija, ili drutvena institucija. . . Institucionalna religija ne moe omoguiti inspiraciju i osigurati vodstvo u ovoj nadolazeoj iromsvijeta drutvenoj obnovi i ekonomskoj reorganizaciji-jer je na nesreu postala manje ili vie organski dio tog drutvenog poretka i ekonomskog sistema koji se mora podvri obnovi. Samo stvarna religija osobnog duhovnog iskustva moe funkcionirati korisno i kreativno u sadanjoj krizi civilizacije. . . Institucionalizirana crkva izgleda da je sluila drutvu u prolosti velianjem uspostavljenog politikog i ekonomskog poretka, ali ona mora ubrzano prestati sa takvim akcijama ako eli opstati. Njen jedini ispravan stav se sastoji u tome da pouava nenasilje, doktrinu mirne evolucije umjesto nasilne revolucije - mir na zemlji i dobru volju meu svim ljudima. THE URANTIA BOOK, 1955 - strana 1086-1089, - www.urantia.org
183

Peti centar-centar religije. Svatko zna za posljedice iskvarenog centra grla, u kojoj je religija bila koritena za ugnjetavanje, osvajanje, podjelu, kolonizaciju, uutkavanje, cenzuru, torturu, unitavanje, ubijanje, indoktrinaciju, ispiranje mozga, profit, i kontrolu masa. Religiozni fanatici postoje u svim drutvima i ni jedna religija nije izuzeta od nekog oblika zloupotrebe. Kao to vidimo, ratovi su bili voeni i kriminal poinjen da se zadovolji iskvarena ljubav u svakoj akri; za novcem, za seksom, za hranom i moi, za strau i za religioznom pravednou. Ovo samo odraava rat koji je neprekidno bio voen unutar nas samih, izmeu naih demonskih sklonosti i boanske prirode. Mi smo pronali neprijatelja. . . i to smo mi sami! rekao je Pogo Possumu. Swami Sarveshwarananda Giri - Romantina ljubav, fizika ljubav, ljubav prema nekoj zemlji, za koju ste voljni ubiti druge, osakatiti, unititi sebe, je li to ljubav? Oito ljubav nije emocionalnost, sentimentalnost, povrno prihvaanje. - Ljubav nije sentimentalnost, niti je to oboavanje. Ona je jaka kao i smrt. Ljubav se ne moe dosei kroz znanje; a um koji tei znanju bez ljubavi je um koji se bavi okrutnou i efikasnou. - Emocionalna osoba moe biti potaknuta na mrnju, rat i klanje. ovjek koji je sentimentalan, pun suza za svojom religijom, sigurno nema ljubavi. J. Krishnamurti Budi ljubavi dostojan ako eli da bude ljubljen. J. W. Goethe Tamo gdje ljubav vlada, nema volje za moi, a tamo gdje mo prevladava, nedostaje ljubavi. Jedno je sjena drugoga. Carl Jung 18751961 - ON THE PSYCHOLOGY OF THE UNCONCIOUSNESS,1917 Pohlepa vodi elji ka moi. To je poricanje slobode i individualnosti svake due. Umjesto da spoznamo da je svatko od nas ovdje, da bi se slobodno razvijao po svome vlastitom usmjerenju, u skladu sa zapovijedima due, da razvija svoju individualnost, i da radi slobodno i nesputano - pohlepna linost eli da propisuje, kontrolira i zapovijeda uzurpirajui mo Tvorca. . . Dr. Edward Bach 1880-1936 - IZLIJEI SAMOG SEBE Objanjenje stvarnog uzroka i izlijeenja bolesti Drava, je onda najgnusnija negacija, najcininija i potpuna negacija ovjeanstva. To razbija univerzalnu solidarnost svih ljudi na zemlji, i to ujedinjuje neke od njih samo da bi unitavali, osvajali i porobljavali sve ostale. . . Svaka drava je bila instrument pomou kojega je nekolicina privilegovanih ispoljavala mo vladanja nad ogromnom veinom. Svaka crkva je bila lojalni saveznik drave u podjarmljivanju ovjeanstva. Mikhail Bakunin - BOG I DRAVA U praksi su svi ljudi ateisti; oni poriu svoju vjeru svojim djelima. Ludwig Feuerbach
184

Mo tei pokvarenosti, a apsolutna mo u potpunosti kvari. Acton, First Baron 1834-1902 U pismu biskupu Mandell Creighton, 1887 Biti patriota, znai mrziti sve nacije osim svoje; biti religiozan, mrziti sve sekte osim svoje vlastite; biti moralan, mrziti sve izmiljotine osim svojih vlastitih. Lionel Strachey 1864-1927 Svaka apsolutna mo kvari onoga tko je posjeduje. Dokaz za to je cijela povijest. Ako je to duhovna mo koja vlada savjeu ljudi, onda je opasnost jo vea, jer posjedovanje takve moi ispoljava posebno lanu opinjenost, to naroito vodi do samo-obmane, jer pohlepa za vladanjem, kada postane strast, u ovom sluaju se vrlo lako opravdava pod izgovorom gorljive elje za spasenjem drugih. J. H. von Dullinger profesor ekskomuniciran iz Rimo-katolike crkve 1871 godine Ja ti elim kazati da dopusti da te zahvati val netolerancije. Ja elim da te prekrije val mrnje. Da, mrnja je dobra. . . Na cilj je Kranska nacija. Mi imamo Biblijsku dunost, mi smo pozvani od Boga da osvojimo ovu zemlju. . . Mi ne elimo pluralizam. Randell Terry Jedan od najvanijih dijelova ovoga je obrazovanje. Katolika Crkva je u tome nepopustljiva. Da se stvori Katolika Drava treba se oblikovati mlade, budue graane sutranjice. Postavka, koja je stvorila beskrajne probleme u mnogim zemljama, ukljuujui i same Sjedinjene Drave, sa njenim problemom parohijskog pomaganja i traenja Katolike Crkve za specijalne obrazovne ekskluzivnosti. . . Katolizacija je podijelila Juni Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politike ambicije dva Katolika diktatora i njihovih odnosa sa Katolikom Crkvom su meutim, bile sline. Tako, dok su politika i vojna mainerija bile kontrolirane od Junih Vijetnamaca i Hrvatskih diktatora i stavljene na raspolaganje Katolikoj Crkvi, tako je i Katolika Crkva stavila svoju duhovnu i crkvenu maineriju na raspolaganje toj dvojici diktatora - koji su svakoga i sve podvrgli njenom religioznom i politikom totalitarizmu. Oba dvojica i Diem i Paveli su istovremeno stvarali tri glavne stvari: 1. eliminaciju politikih neprijatelja, to jest komunista; 2. opravdavanje za unitavanje neprijatelja crkve, to jest Pravoslavne Crkve u sluaju Pavelia i Budizma u sluaju Diem-a; 3. uspostavljanje Katolike religiozne i politike tiranije u svakoj zemlji. Usprkos razliitim okolnostima i zemljopisnoj i kulturnoj pozadini, uzorak dva reima je bio potpuno isti; bilo to ili tko - to se nije prilagoavalo ili podvrgavalo Katolicizmu je trebalo biti bezobzirno uniteno hapenjem, kanjavanjem, koncentracijskim logorima i smaknuima. Posljedica svega ovoga je da predavajui interese svoje zemlje u pozadini promicanja interesa svojih religija, oba diktatora su napokon doveli svoje zemlje do ponora. Avro Manhattan 1914-1990 - VIETNAM WHY DID WE GO?
185

Mi ne moemo dosei Boga preko izmasakriranih tijela, proganjanih umova, ili slomljenih srca naih blinjih bia. Tenja ka prosvjetljenju ili Bojoj-realizaciji ne smije biti ekskluzivan, sebian pothvat. Prakticiranje ljubavi mora biti univerzalno. Mi smo obavezni da volimo - ne slijepo, ve iskreno. Georg Feuerstein - Hoe li put neupuenog, put osobe s loim namjerama dovesti do istine? On mora napustiti sve puteve, zar ne? Moe li ovjek zaokupljen ubijanjem ljudi u ime drave nai istinu bez da odustane od svog zanimanja? Dakle svi putevi ne vode do istine. - Sada rije bog se ne odnosi na nita, tako svaki ovjek moe stvoriti svoju vlastitu zamisao o tome to je to za to ne postoji nikakva usporedba. . . . Dakle, rije nas je odvela u iluziju, a ne uope bogu. Bog je iluzija koju mi oboavamo; a nevjernik stvara iluziju drugog boga kojeg on oboava - Dravu, ili neku utopiju, ili neku knjigu za koju on misli da sadri cijelu istinu. Tako te mi pitamo da li ti moe biti slobodan od rijei sa svojim iluzijama. . . - Da si ti stvarno vjerovao u Boga, da je to za tebe bilo stvarno iskustvo, onda bi na tvome licu bio osmjeh; i ti ne bi unitavao ljudska bia. - Ovo je ono to smo mi prihvatili kao standard ivota da slijedimo, pokoravamo se, da prihvaamo autoritet bilo sveenika, ili analitiara, ili teologa. . . - Mi se oduevljavamo sa naim nacionalnim duhom, naim uniformama, naim kraljicama, naim generalima, sa naim teoretskim religioznim idejama. I ovo se nastavlja stoljeima i stoljeima. . . J. Krishnamurti Najgori grijeh prema naim blinjim stvorenjima nije da ih mrzimo, nego da budemo indiferentni prema njima; to je sutina neovjenosti. George Bernard Shaw-THE DEVILS DISCIPLE (Vraiji uenik) Nita nije tako kobno za religiju kao indiferentnost. Edmund Burke U suoenju sa patnjom, nema se pravo okrenuti, ne gledati. U suoenju sa nepravdom, ne smije se gledati na drugu stranu. . . brinuti se za ovjeka koji pati jeste vanija dunost nego razmiljati o Bogu. Elie Wiesel - idov kao dijete preivio nacistike logore U svakoj zemlji i svakom dobu, sveenik je bio neprijatelj slobode. On je uvijek u saveznitvu sa tiraninom. . . Oni (sveenstvo) vjeruju da bilo koja koliina moi meni povjerena - e biti koritena protiv njihovih spletki. I oni ispravno vjeruju: jer ja sam se zakleo na oltaru boga na vjeno neprijateljstvo protiv svakog oblika tiranije nad umom ovjeka. Thomas Jefferson - predsjednik USA Nadahnue Biblije ovisi o neznanju gospodina koji je ita. R. Ingersoll Mi ivimo u svijetu odvajanja. Odvajanje je poelo u Crkvi. Nita nije vie pokvarenije od odvojenosti uzrokovane od Crkve. John Denver, 1980
186

Da su katoliki misionari sebe ograniili ekskluzivno na propovjedanje religioznih principa, sigurno je da bi Japan imao ogromne duhovne nagrade. Ali jednom kada su katolike zajednice bile uspostavljene onda bi na povrinu isplivalo pravno-diplomatsko-politiki utjecaj Vatikana. Kako je on izriit u svojim doktrinama, oni preobraeni u Japanu nisu mogli biti subjekti samo japanskih civilnih vlasti. Sama injenica da su oni prili katolikoj Crkvi ih je isto tako uinilo podanicima Pape. Jednom kada je njihova lojalnost prela van Japana, oni su automatski potencijalno postali nelojalni civilnim vladarima Japana. Ovo je dovelo do ozbiljnih opasnosti unutranjoj i vanjskoj sigurnosti japanskog carstva. Unutranja, religiozna netolerancija je dovela do nasilja prema drugim religijama zbog fundamentalnog katolikog stava da je jedino katolicizam istinska religija. Ovo je naravno znailo civilne sukobe. U vanjskim stvarima, japanske zajednice, sljeenjem direktiva stranih misionara, su morali davati prednost ne samo komercijalnim interesima katolikim stranim trgovcima, nego i politikim planovima vojnog ulaska na Istok. Nakon nekoliko godina to su se pojavili katoliki misionari, japanski civilni vladari su poeli shvaati da katolika crkva nije samo religija, nego politika sila usko povezana sa imperijalistikom ekspanzijom katolikih zemalja kao to su to Portugal, panjolska i druge zapadne zemlje. Iskvarena dogma katolicizma da je samo katolika istina ispravna i da se greka ne moe tolerirati poela je donositi svoje rezultate u Japanu. Kada god su preobraeni u katolicizam i katolike zajednice proirene, onda je katolika netolerancija podigla glavu. Kada god su japanski katolici stvorili veinu, onda su buddhisti i lanovi drugih lokalnih vjera patili. Ne samo da su oni bili bojkotirani, ve su i njihovi hramovi bili zatvarani, kada nisu bili uniteni, zapljenjeni i pretvoreni u crkve. U mnogobrojnim sluajevima su buddhisti bili prisilno tjerani da postanu "krani", njihovo odbijanje je dovodilo do gubitka imovine i ak ivota. Suoeni sa takvim ponaanjem, tolerantan stav japanskih vladara se poeo mijenjati, uz ove unutranje sukobe, politike ambicije imperijalistikih katolikih nacija su se poele predstavljati na naine koje tolerantni japanski vladari vie nisu mogli ignorirati. Kad je Vatikan uo za fenomenalan uspjeh katolicizma u dalekom carstvu, pokrenuo je plan za politikom dominacijom. Kao to je to bio obiaj, koristio bi sveeniku administraciju Crkve, zajedno sa vojnom moi saveznikih katolikih zemalja. One su bile voljne da donesu kri, papinsku vlast, profitabilne komercijalne sporazume i vojnu pobjedu - sve u istim galijama (brodovima). Vatikan je sljedio ovu vrstu politikog probijanja jo od kada su bile otkrivene Amerike. Mnogobrojne pape, ukljuujui Leo X, su blagoslovile, poticale i uistinu legalizirale sva osvajanja i teritorijalne okupacije od strane katolike panjolske i Portugala na Dalekom Istoku. Glavni meu njima je bio Aleksandar VI, sa njegovom
187

garancijom panjolskoj nad: "kopnom i otocima otkrivenim ili otkriveni u Indiji, ili prema bilo kojem drugom dijelu". (Papinska Bula sastavljena u Castille, koja se ticala Novog Svijeta). Japan je isto bio ukljuen u ovom papinskom blagoslovu portugalskog i panjolskog imperijalizma. Dakle, kada su japanske katolike zajednice postale dovoljno jake da podravaju svjetovnu katoliku vlast, Vatikan je poduzimao prvi vani taktiki korak prema dugom cilju politikog zahvata; koordinaciju novih katolikih zajednica u Japanu kao politikim instrumentima. Japanske vlasti su izdale Naredbu o progonstvu 1639 godine sljedeeg sadraja: "Za budunost, neka nitko, onoliko dugo koliko Sunce osvjetljava Svijet, ne pomisli da plovi za Japan, ak niti kao ambasadori, i ova deklaracija nikada ne bude povuena". Avro Manhattan 1914-1990 - VIETNAM WHY DID WE GO?,1984 ovjekova svjesnost jo nije porasla stoljeima. Samo jednom se dogodi da ovjek procvjeta, ali meu milionima ljudi cvjetanje jednog ovjeka nije pravilo, to je nada i iekivanje. I zbog toga to je on sam, masa to ne moe tolerirati. On postaje vrsta ponienja, njegovo samo prisustvo postaje uvredljivo jer ti on otvara oi, ini te da postane svjestan svojih mogunosti, svoje budunosti. To povrjeuje tvoj ego, to ti pokazuje da ti nisi uinio nita za svoj samo-razvitak, da bi postao svjesniji, da bi vie volio, da bi bio smireniji i da bi oko sebe stvorio ljepi svijet. Ti nisi doprinio ovom svijetu, tvoje postojanje ovdje nije bio blagoslov - ve prokletstvo. Ti si u ovaj svijet donio i posijao svoju ljutnju, svoje nasilje, svoju zavist, svoje nadmetanje, svoju pohlepu za moi. Ti od svijeta pravi bojno polje, ti si krvoedan, i druge ini krvoednima. Ti liava ovjeka njegove ovjenosti, ti pomae ovjeku da padne nie od ovjeka, ponekad ak i nie od ivotinje. Gautama Buddha, ili Kabir, ili Chuang Tzu te povrjeuju jer su oni procvjetali, a ti stoji ovdje. . . Proljee dolazi i odlazi, u tebi nita ne cvjeta, ptice ne dolaze i ne prave gnijezdo na tebi, i ne pjevaju svoje pjesme oko tebe. Bolje je razapeti Isusa na kri i otrovati Sokrata jednostavno da bi ih odstranili tako da se ti ne treba osjeati spiritualno slabijim. Svijet je poznavao samo nekoliko buntovnika, ali sada je vrijeme. Ako se ovjeanstvo pokae nesposobnim stvoriti veliki broj buntovnika, buntovnikog duha onda su nai dani na zemlji odbrojani, onda ovo stoljee moe postati naa grobnica. Mi smo se veoma pribliili ovoj toki. Mi moramo promjeniti svoju svjesnost, stvoriti vie meditativne energije u svijetu, stvoriti vie osjeaja ljubavi. Mi trebamo unititi starog ovjeka i njegovu runou, njegove pokvarene ideologije, njegove glupe diskriminacije i idiotsko praznovjerje, i stvoriti novog ovjeka sa svjeim pogledima i novim vrijednostima. Diskontinuitet (prekid) sa prolou. To je znaenje buntovnitva. Osho 1931-1990 - THE REBEL THE VERY SALT OF THE EARTH (Buntovnik sol zemlje)
188

Nema religije bez ljubavi, i ljudi mogu govoriti koliko god ele o svojoj religiji, ali ako ih ona ne pouava da budu dobri i ljubazni prema zvjerima kao i prema ovjeku onda je to sve lano. . . ON JE REKAO DA JE OKRUTNOST Vraji znak, i ako vidimo bilo koga da uiva u okrutnosti moemo znati kome on pripada, jer je Vrag ubica od poetka, i muitelj do kraja. Moja doktrina je da ako vidimo okrutnost ili neto krivo za koje imamo mo da ga zaustavimo, a nita ne uinimo, onda smo uesnici u krivici. Anna Sewel 1820-1878 Evropsko sveenstvo ne poznaje ogranienja u svome poricanju i bogohuljenju protiv Vjene Stvarnosti koja ivi u svakoj ivotinji. Tako je utemeljena grubost i okrutnost prema zvjerima to je uobiajeno u Evropi, i na to stanovnik u unutranjosti Azije sa pravom ne moe gledati bez uasa. . . injenica da kranska moralnost ne pridaje panju zvjerima jeste greka u sistemu koju je bolje priznati nego nastavljati. . . Bezgranina samilost za sva iva bia je najsigurnija i najpouzdanija garancija istog moralnog ponaanja. Pretpostavka da su ivotinje bez prava, i iluzija da na odnos prema njima nema moralne vanosti, jeste podal primjer Zapadne grubosti i barbarstva. Univer-zalna samilost je jedina garancija morala. Arthur Schopenhauer 1788-1860 U crkvi Falaise u Normandiji do poetka prolog stoljea je na zidu bila slika objeene svinje na vjealima na trgu. Svinja je bila optuena za ubojstvo, pokuaj ubojstva i osuena u lokalnom sudu 1386 godine. Ta slika je bila prebojana u bijelo 1820 godine, sa time je sjeanje na taj i mnoge sline dogaaje suenja ivotinjama skoro u potpunosti nestalo. E. P. Evans - THE CRIMINAL PROSECUTION AND CAPITAL PUNISHEMENT OF ANIMALS, 1906 Moja veoma vrsta religiozna vjera je vjera u srodnost. . . ugnjetavanje i okrutnost se neizbjeno temelje na nedostatku imaginativne simpatije, tiranin i muitelj ne mogu imati istinski osjeaj o srodstvu sa rtvom svoga nepravednog djela. Kada se jednom probudi osjeaj srodnosti, buka ugnjetavanja prestaje odzvanjati. Henry Salt 1851-1939 Ja tvrdim, da nijedan uitelj ne dolazi da bi osnovao novu religiju nego suprotno - da bi oslobodio ljude religije. . . Rekao sam i neu se vie vraati na to to je reeno - da se ne moete pribliiti Istini ni jednom stazom, nijednom religijom, nijednim obredom, bilo kakav da je, niti preko ijedne ceremonije starinske ili nove. Mnogi od vas su napustili stare oblike da bi prisvojili nove u nadi da pronau Istinu. Istina je zemlja bez puteva koja se ne moe osvojiti ni jednom cestom, kakva god da je - nijednom religijom, sektom. Takvo je moje gledite i, ja ga zastupam na apsolutan i svojeglav nain. . . Religiozni um je potpuno razliit od uma koji vjeruje u religiju. J. Krishnamurti Sveenici su preprodavai karata na kapijama raja. Religija je bila prokletstvo za ovjeanstvo. H.L. Mencken, 1935
189

I ono u to se vrsto vjeruje, Bharaddvajo, i to moe biti lieno stvarnosti, isprazno i zabluujue, kao to i ono u to se vrsto ne vjeruje moe biti stvarno, tako kako jest, ne drugaije. MADHJIMA NIKAYO Isto tako, zna i da govore o kraju Crkve i papinstva, te o Ivanovoj doktrini - doktrini uenika kojeg je Isus najvie volio, a koji e uvesti krane u novo vrijeme. Oni dakle nauavaju da postoje dvije crkve: vanjska, Petrova, koja je ispunila svoje poslanje i sada treba nainiti mjesta za unutarnju, Ivanovu, koja e biti potpuno savrena. Valentin Tomberg 1900-1973 Crkva kao i ljudi ima duh i tijelo. Savren duh i nesavreno tijelo. Ali duh uvijek moe osnaiti tijelo. Eliphas Levi Religiju je stvorio ovjek. Duhovnost je Bogom-data: Ti to ve ima, sve to treba uiniti jeste da je otkrije. To je iskra koja nam omoguuje da stvaramo. (Sveenik - Boot ? iz Yoga Journal, 1988) Molitva je samopodsjeanje, poklonstvo je samozaborav. Poklonstvo se mora ujediniti sa sluenjem, rad se mora zdruiti s igrom, religija se mora uravnoteiti sa humorom, istinska filozofija se otkriva kroz poeziju, napetost svakodnevnog ivljenja mora se opustiti mirom poklonstva. . . (sve svjetske religije) jer one dovode ovjeka do Boga i omoguuju realizaciju Oca. . . i sve sadre u sebi istinu. idovi su svoju religiju zasnovali na dobroti, Grci na ljepoti; obje religije vidjele su istinu. Isus je otkrio Boga ljubavi, a ljubav u sebi sadri istinu, ljepotu i dobrotu. Istinska religija je znati Boga kao svojeg Oca i druge ljude kao svoju brau. Religija nije ropski strah od kazne niti vjera u magino postignue mistinih nagrada u budunosti. . . THE URANTIA BOOK Crkva kae da je Zemlja plosnata. Ali ja znam da je okrugla. Jer sam vidio sjenu na mjesecu, a ja imam vie vjere u sjenu nego u Crkvu. Ferdinand Magellan 1480-1521 istraiva, pomorac Vraga se ne moe niim bre pobijediti nego milosrem. . . Bog ivi u dui svakog ovjeka, On nam je blii nego mi sami sebi. . . Bog, Stvoritelj beskrajnog kozmosa, Bog, praizvor sveg ivota, Bog, beskrajna ljubav ne ivi iznad oblaka, ve neposredno u meni samome. ovjek si to na alost ne moe predoiti, ali to moe naslutiti, a u trenucima milosti i osjetiti. . . Boga meutim ako Ga uope ima, tada Ga ima posvuda; na ulici i meu ljudima, kao i u crkvi ili pustinji ili u eliji. Meister Eckhart - mistik, sveenik pripadnik dominikanskog reda, propovjednik zavrava na sudu inkvizicije. Godine 1326-te nadbiskup Kolna osjetio se ugroenim mistinim arom Meisterove propovjedi i protiv njega pokrenuo inkvizicijski postupak. Zbog ugleda i neupitne asti Eckhart za ivota nije zatvaran, a osuen je tek poslije svoje tajanstvene i iznenadne smrti u Avignonu gdje je otputovao traei zatitu od tadanjeg pape Ivana XXII.
190

Gdje da idemo traiti Boga ako ga ne vidimo u naim vlastitim srcima i srcima svakog ivog bia. . . Bog je duh i On treba biti oboavan u duhu istine. Sveenici nas uvjeravaju da ako ih budemo slijedili, sluajui njihova upozorenja i idui pravcem kojega su obiljeili za nas, kada umremo da e nam dati putovnicu koja e omoguiti da vidimo Boga. to su sve ove rajske ideje nego jednostavno besmislene mistifikacije sveenstva? Impersonalno je veoma destruktivna i razorna ideja, to oduzimlje svu trgovinu iz ruku sveenika, crkava, hramova. . . postoje hramovi koji posjeduju bogatstva i nakita vrijednih kraljevskih otkupnina. Ako sveenici budu pouavali o ovom Impersonalnom, oni bi sve izgubili. Mi to moramo pouavati nesebino bez sveenstva. Ti si Bog isto kao to sam i ja, tko kome zapovijeda, tko koga moli, ti si najvei Boji hram. Ja u radije moliti tebe nego bilo koji hram, idol, Bibliju. . . - - Neka Crkve propovjedaju doktrine, teorije, filozofije koliko im je srcu drago, ali kada se doe do oboavanja, stvarnog praktinog dijela religije, onda bi trebalo biti onako kako Isus kae: Kada moli, ui u svoju sobu zatvori vrata te se pomoli Ocu svom u tajnosti. . .- - Onaj tko kae da je tijelo, roen je kao idolopoklonik. Mi smo duh,- duh koji nema oblik ili formu, duh je beskonaan, a nije materija. Dakle bilo tko - tko ne moe shvatiti apstraktno, tko ne moe o sebi razmiljati onakvim kakvim uistinu i jeste, osim kroz materiju kao tijelu, jeste idolopoklonik. Koliko se ljudi meusobno bore nazivajui druge idolopoklonicima! Drugim rijeima, svatko govori da je njegov idol pravi, a idoli drugih da su lani. . . - Religije svijeta su postale beivotno ruganje. Svijet eli karakter, one iji je ivot gorua ljubav, nesebinost. . . - - Ne brini za teorije, ne brini za dogme ili sekte ili crkve ili hramove, one su od male vrijednosti ako ih usporeujemo sa sutinom ivota u ovjeku, sa njegovom spiritualnou i to je on vie razvija, on postaje moniji za dobrobit svih. Prvo se bori i stekni to, i nikoga ne kritiziraj. U svome ivotu primjerom pokai da religija ne znai samo rije, ime ili sektu ve da to znai spiritualnu realizaciju. Swami Vivekananda - TEACHINGS OF SWAMI VIVEKANANDA ZNANJE-GNOSTICIZAM I NEZNANJE-DOGMATIZAM Rije "gnoza" dolazi iz grkog jezika i znai "znanje", ali znanje koje je ire od teorijskog i poiva na vlastitom, doivljenom iskustvu. Klement Aleksandrijski prethodnik i uitelj Origenov je rekao: Gnostikom postaje onaj koji istovremeno prima i iri Boju ljubav imitirajui Boga to vie moe, provodei odricanje i izdrljivost u molitvi. Uvijek na ispravan nain, nadvladavajui svoje strasti, poboljavajui sebe, i inei dobro i rijeima i djelom. Origen je moemo to rei, jedan od prvih gnostika unutar crkvene hijerarhije. Aleksandrijski biskup Teofil doivio je da ga rulja bijesnih sveenika napadne i zaprijeti mu smru ako neto ne poduzme da se Origenova "hereza", zaustavi. Origenov nauk, kao i inzistiranje da se cjelokupno
191

sveenstvo ima drati vrlo striktnih i konkretnih uputa za praktian duhovi rad, nije se dopalo onima koji su se zadovoljavali obinim svjetovnim pogodnostima koje nosi sveeniko zvanje, a one su brojne. Teofil, u strahu za goli ivot, uvaio je njihove zahtjeve. Prvo je eskomunicirao sve sveenike koji se nisu odrekli Origenova nauka. Zatim je zatraio da tri stotine sveenika koji su ivjeli u graninom podruju, napuste Egipat. Sljedea stepenica bila je jednako drastina: Origenova su djela zabranjena, a zatim spaljena. Nakon etiri godine progona, Teofila je "pronala njegova vlastita savjest" i on se tajno povezao s nekolicinom Origenovih sljedbenika koji su u planinskoj zabiti i dalje prakticirali Origenovo uenje. Ali, bilo je ve kasno, jedan kroniar je zapisao: Od poetka petog stoljea, otvoreno pozivanje na Origena postalo je nezamislivo zbog surovih progona koji su crkveni oci vrili nad svakim tko se drznuo posumnjati u njihovo pravo da Origena odbace i proglase heretikom. Uredbe koje je slubena hijerarhija donijela, da bi to efikasnije izbrisala mistino uenje iz sjeanja ljudi uglavnom su postigle cilj. U stoljeima koja su slijedila, samo je malen broj mistika priznavao da nalazi inspiraciju u djelima aleksandrijskih Uitelja. Meu onima koji su se ipak usudili, bili su Bernarda de Clairvauxa, Jana van Ruysbroeck i Sveta Tereza. Potonja je u nekim svojim komentarima veoma bliska Origenu, osobito se to odnosi na djelo Zamak due koje je prevedeno na hrvatski jezik. Origen je tvrdio da je Biblija vieslojan tekst koji se ispravno moe shvatiti tek ako dugotrajno i uporno kontempliramo njezin sadraj. Smatrao je dunou svakog savrenog vjernika da tijekom svojeg zemaljskog ivota svim silama nastoji povratiti izgubljeno jedinstvo s Bogom. Francuski istraiva profesor Bretell je prokomentirao ovaj sukob: Naravno da je bilo nemogue da gnostici i dogmatiari dugo egzistiraju bez sukoba. Jer dogma je zasnovana ili na strahu ili elji za nagradom, a gnoza je iroko znanje, koje objedinjuje zapaanja to ih omoguuje razum, i mudrost koja dolazi iz srca. . . Svaka "slubena" religija, a to govorimo i o dananjim, kao i onima iz prolih vremena, esto grubo obraunava sa svojim pripadnicima koji gorljivo naginju misticizmu. Ideoloke razlike izmeu "iniciranih'' i ostatka, koji to nije, esto rezultiraju dubokim podjelama. Nemogunost da se pri hvati pravo na razliitost onih koji su svoje znanje i vjeru obogatili izravnom spoznajom boanskog principa, esto je bila uzrokom traginih nesporazuma. Kranstvo nije nikakav izuzetak. Profesor Bretell To nema veze da li pojedinci ili grupe koji koriste silu sebe identificiraju kao banditima, Mafijom, Crkvom, partijom, vladom, poglavicom, faraonom, kraljem, visokim sveenikom ili predsjednikom. Ako oni potiu nasilje, oni su svi samo obini kriminalci, bez obzira na njihove nazive i pretenzije. Murray Rothbard, 1978
192

ujem sveenika kako za temu svoje propovjedi objavljuje svrsihodnost jedne od crkvenih institucija. Zar ja unaprijed ne znam da je sasvim mogue da e on izustiti sasvim novu i nepatvorenu rije? Zar ja ne znam i pored njegovog hvalisanja kako e ovog asa ispitati temelje institucije, da e se on dobro uvati da to ne uini? Zar ja ne znam da se on zavjetovao da gleda samo na jednu stranu, odabranu stranu, ne kao ovjek ve kao upski slubenik? On je unajmljeni zastupnik, i ovaj privid redova klupa je obina ispraznost. Pa dobro, veina ljudi pokrila je oi ovom ili onom maramom i vezala se za jednu od ovih zajednica miljenja. Ovaj komformizam ne ini ih lanima u pojedinanim stvarima, tvorcima nekoliko lai, ve lanima u svemu to ih sainjava. Ralph W. Emerson Veliki dio onog negativnog, to se pripisuje religijama, povezano je s tim to su sve religije u rukama plaenih sveenikih osoba. Da nije tako, nikada ne bi bilo kriarskih pohoda ili svetih ratova. Nikoga ne bi obraali u drugu religiju i to ne bi dovodilo do uzajamne mrnje i nepovjerenja. Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI - Recite mi, krim li ja u svom sveenikom radu vie zakone? - Da vi sakatite due ljudi. - Zato? - Zato jer ih prvenstveno uite moralu i pravednosti. - A emu ih onda moram uiti? - Ljude treba uiti ljubavi. Ako je pravednost prva, a ljubav slijedi, to je inkvizicija. Pravednost, moral i duhovnost valja propovijedati, naglaavajui da e uvijek biti sporedne, a kad se nau u srazu s ljubavlju, uvijek moraju ustuknuti. Kad sveenik svoje upljane okree prema idealima pravednosti, moralu i redu, u tome ima puno onoga to je Krist nazivao farizejstvo. A to unitava due upljana, oni bivaju ogoreni, a da to sami ne shvaaju. S. N. Lazarev - Dijagnostika karme povezanost s budunou (knjiga 4.) Rollin Olson: Biste li onda rekli da je sutinska uloga svih religija da pouavaju ispravnom ivljenju, umjesto da od neke osobe stvaraju Boga? - - - Benjamin Creme: Svakako. To je bilo glavno uenje svih velikih uitelja. Uitelj je doao, predao svoje uenje maloj skupini i potom prividno nestao s planeta. Postavili su ga na nebesa ili u nirvanu, daleko od nas, odvojili su ga od ovjeanstva, i tako smo se nali pod nadzorom sveenika. Uenja su veinom tumaili (ili pogreno tumaili) tako da sebe odre na vlasti. Oni su tumai, veza izmeu ovjeka i Boga. No, ovjek ne treba posrednike. ovjek ima Boga u sebi. Crkveni poglavari su uvijek govorili da je Bog 'ondje gore' i da moramo paziti to govorimo i radimo jer Bog slua. No, u stvari je istinski vaan onaj Bog koji je u vama, Bog koji vas vodi naprijed putem duhovnog razvoja i kojega morate nauiti izraavati u njegovoj pravoj prirodi koja je altruizam, ljubav, velikodunost, brinost i tako dalje. Iz intervjua
193

- Zajednitvo izmeu dvoje ljudi dogaa se samo kada postoji odnos u koji se oboje duboko, intenzivno ukljuuju istovremeno u problem. Tada ne postoji samo verbalna, ve i neverbalna komunikacija. A to je ono to mi moramo uiniti ovdje i sada. Tako um vidi da se sveukupni sadraj moje opstojnosti, moja svjesnost, moj sukob, nalazi unutar tog polja vremena, misli, pamenja, iskustva i znanja, to je sve unutar polja svijesti. Odnosno, sve te religiozne predodbe, sveenika propaganda duga dvije tisue godina, ili tri ili pet tisua godina na Istoku, ine da vjerujete u neto, sa itanjem literature i svim ostalim, i sve je unutar ovog polja svijesti koje je vrijeme i misao. Kako smo rekli, sadraj stvara svijest. Bez toga nema svijesti. A sadraj je fragmentaran, jedan fragment promatra razne druge fragmente, pokuava ih kontrolirati ili oblikovati. To inimo cijelo vrijeme. Jedan fragment naziva sebe udorednim, plemenitim, religioznim, znanstvenim, suvremenim ili neim slinim, te pokuava likovati, prevladavati, potisnuti druge fragmente unutar polja vremena, koji su naa svijest. Razumijemo li se? Tako je moj problem - a to je i va problem - dakle na problem je sljedei: kako, dakle, um moe promatrati nefragmentirano, promatrati ivot kao cjelovito kretanje? to znai, moe li se um osloboditi sadraja svijesti? . . . - Vi ste skladite prole povijesti. To je injenica. Vi ste povijest ovjeanstva. I ako znate kako itati tu knjigu, ne morate ovisiti o bilo kome, o raspravama, ili odnosu ili organiziranoj grupi ili bilo emu slinom. Ne kaem da ne bi trebali raspravljati, da ne bi trebali ulaziti u odnose, da ne bi trebali imati ovo ili ono. Sve to ukazuje da ste na gubitku sve dok ovisite o drugima kako biste razumjeli sami sebe. Imali ste voe, zar ne? Religijske lidere, politike voe, svaku vrstu strunjaka koji e vam kazati to da inite, kako da odgajate vau djecu, kako da spolno opite. Imali ste svakojake vrste voa u posljednjih sto tisua godina ili vie. I gdje ste vi na koncu toga? Postavite ta pitanja, molim vas. Mi smo ono to jesmo jer smo ovisili o drugima - o nekome tko vam kae to da inite, to da mislite, to znai da smo bili programirani svo to vrijeme. I da bismo se razumjeli, tu su sve prigode kroz odnose, kroz rasprave, no ako ovisite o njima, vi ste izgubljeni. Je li to jasno, to pitanje? Ne znai da se morate slagati s govornikom. Nego morate vidjeti posljedice ovisnosti o drugima, ovisnosti o vlasti da unesu red u ovaj smeteni svijet, ovisnosti o guruu, ovisnosti o sveeniku, bio to papa ili lokalni sveenik. Tako je posrijedi doista ovo: pojedinac je skladite cijelog ovjeanstva. Pojedinac je ostatak ovjeanstva, i ako zavirimo u to vrlo paljivo, s mnogo opreza i naklonosti, onda poinjete shvaati to ste, i onda otpoinje razvoj. Ako ste ovisni - onda ivite s bolom i tjeskobom, sa strahom. - Pitanje: Razumio sam stvari o kojima se na ovim skupovima govorilo, pa makar i samo u intelektualnome smislu. Osjeam da su duboko istinite. Hou li, kada se vratim u svoju zemlju, o vaemu nauku razgovarati sa svojim prijateljima? Ili u, budui da sam samo raskidano ljud
194

-sko bie, stvoriti jo veu zbrku budem li o tome govorio? Sve ono to o religiji propovijedaju sveenici i gurui po svijetu ire raskidana ljudska bia. Iako kau: Daleko smo dospjeli, jo su uvijek raskidana ljudska bia. A pitalac kae: nekako sam, djelomino, nepotpuno, razumio ono to ste rekli; nisam preobraeno ljudsko bie. Razumijem i elim ostalima rei to sam ja razumio. Ne kaem da sam razumio sve, razumio sam samo dio. Znam da je to raskidano, znam da nije potpuno, ne tumaim va nauk, samo vas obavjetavam o onome to sam razumio. Pa dobro, to je u tome loe? No ako kaete: U potpunosti sam sve razumio i sada u ja vama rei - tada se pretvarate u autoritet, u tumaa; takva je osoba prava opasnost, ona kvari druge ljude. No ako sam vidio neto to je istinito, vie se ne dam zavarati; to je istinito i u tome postoji stanovita naklonost, ljubav, samilost, a ja to veoma snano osjeam - tada, naravno, ne mogu drugaije nego se s time obratiti drugima; bilo bi smijeno rei da to neu uiniti. No svoje prijatelje upozoravam, kaem im: Pazite, budite oprezni, nemojte me podizati ni na kakav pijedestal.Ovaj govornik ne stoji ni na kakvu pijedestalu (tronu). Ovaj pijedestal, ovo povieno mjesto samo stvari ini lakima; to govorniku ne daje nikakav poseban autoritet. No, budui da je svijet onakav kakav jest, Ljudska se bia vezuju uz ovu ili onu stvar - uz vjerovanje, osobu, zamisao, obmanu, dogmu - pa se tako izopauju; te nam se izopaene osobe obraaju, a mi se, budui da se time i sami na neki nain izopaujemo, pridruujemo gomili. Kada vidite ljepotu ovih brda, rijeku, ovaj izuzetni mir svjeega jutra, oblik ovih planina, doline, sjenke, meusobni sklad svega toga, kada sve to vidite, zar neete pisati svojemu prijatelju i rei mu: Doi ovamo da sve ovo vidi? Tada se vie neete brinuti o sebi, nego o ljepoti planine. J. Krishnamurti Neka mi bude doputeno da proirim usporedbu profesija u kojima se sigurno moe pronai vie umnosti; jer sveenstvo ima bolje mogunosti poboljanja, premda podreenost skoro podjednako sputava njihove sposobnosti? Slijepa poslunost nametnuta u sjemenitu da bi se oblikovala uvjerenja kao to je to kod novaka prema kapelanu, koji mora pokorno potovati miljenje svoga rektora ili patrona, ako se on misli uzdii u svojoj profesiji. Moda nema veeg kontrasta nego izmeu jadnog kapelana i utivog izraza biskupa. I potovanje i prezir koji oni potiu pretvara njihovo izraavanje odvojenih funkcija podjednako beskorisnim. Mary Wollstonecraft 1759-1797 feministkinja A VINDICATION OF THE RIGHTS OF WOMAN, 1792 Jedini faktor koji spreava duhovno jedinstvo svih ljudi bilo gdje (se oni nalazili), jesu postojee sveenike organizacije i njihov militantni stav prema religiji i prema drugim vjerama osim njihove vlastite. Alice Bailey 1880-1949 - PROBLEMI OVJEANSTVA
195

Svi brojevi su mnoina od jedan, sve znanosti se susreu u zajednikoj toci, sva mudrost dolazi iz jednog centra, i broj mudrosti je jedan. Svjetlost mudrosti zrai u svijet, i ispoljava se na razliite naine u skladu sa supstancom u kojoj se ispoljava. Dakle, ovjek moe ispoljiti um na trostruki nain: kao instikt, kao ivotinjski um, i kao duhovnu inteligenciju. Znanje koje naa dua dobiva iz fizikih i ivotinjskih elemenata jeste privremeno (op. prev. nije trajno); ono koje dobiva iz duhovnog je vjeno. Bog je Otac mudrosti, i sva mudrost proizlazi iz Njega. Mi se moemo razvijati kroz znanje, ali mi ne moemo sami uzgajati ili stvarati znanje, zato jer u nama nema niega osim onoga to je Bog usadio u nama. Oni koji vjeruju da mogu nauiti bilo to stvarno i istinito bez pomoi Boga, koji je Sam istina i stvarnost, e zapasti u idolatriju, praznovjerje, i greku. Ali oni koji vole sjajei centar tome e biti privueni, i njihovo znanje dolazi od Boga. Bog je Otac mudrosti, a ovjek je sin. Ako elimo znanje moramo ga zatraiti od Oca a ne od sina. I ako sin eli da pouava mudrost, on mora pouavati tu mudrost koju je dobio od Oca. Znanje koje nae sveenstvo posjeduje nije dobiveno od njih od Oca, nego oni to ue jedan od drugoga. Oni nisu sigurni u istinu koju pouavaju, i zbog toga koriste dokazivanje, lukavost, i izbjegavanje istine, oni zapadaju u greku i tatinu, i krivo smatraju svoja vlastita miljenja za mudrost Boga. Licemjerstvo nije svetost; tatina nije mo; lukavost nije mudrost. Umjetnost obmanjivanja i raspravljanja, sofisticiranja, iskrivljivanja, i krivog predstavljanja istina, moe biti naueno u kolama; ali mo da se spozna i slijedi istina se ne moe prenijeti akademskom uenou; to dolazi samo do Boga. Onaj tko eli da spozna istinu mora je biti sposoban vidjeti, a ne biti zadovoljan sa opisima istine preneenim od drugih, nego biti sami istina. Najvia mo intelekta, ako nije prosvijetljena sa ljubavlju, jeste samo visoki stupanj ivotinjskog intelekta, i tokom vremena e nestati; ali intelekt proet sa ljubavlju Vrhunskoga jeste intelekt anela, i trajat e vjeno. (De fundamento sapientice) - Istinska vjera ima prekrasne moi, i ova injenica potvruje da smo mi duhovi, a ne samo vidljiva tijela. Vjera obavlja ono to bi tijelo obavilo da ima tu mo. ovjek je stvoren sa velikim moima; on je vei od raja i zemlje. On posjeduje vjeru, i kada njegova vjera postane svjesna mo u njemu onda e to biti svjetlo mnogo monije i nadmonije od prirodnog svjetla, i jae nego sva smrtna stvorenja. Svi procesi magije se temelje na vjeri. Pomou vjere i imaginacije moemo postii to god elimo. Istinska mo vjere nadilazi sve duhove Prirode, zato jer je to duhovna mo, i duh je vii nego Priroda. to god raste u stvarnosti Prirode moe biti promijenjeno pomou moi vjere, i pomou vjere bolesti mogu biti izlijeene. (Philosophia Sagax). - Mudrost koju ovjek treba posjedovati ne proizlazi iz zemlje, niti iz
196

astralnog duha, nego iz pete sutine Duha Mudrosti. Dakle ovjek je nadmoniji od zvijezda i konstelacija, osiguravajui da ivi u moi te nadmone mudrosti. Takva osoba, bivajui gospodar nad rajem i zemljom, uz pomo svoje slobodne volje, se naziva Magom, i dakle Magija nije arobnjatvo, nego vrhunska mudrost. (De Peste). - Krist i proroci i apostoli su imali magine moi, koje su stekli manje uenjem a vie su ih stekli svojom svetou. Oni su bili sposobni lijeiti bolesne polaganjem svojih ruku, i vrili su mnoge druge prekrasne prirodne stvari. Nae sveenstvo o tim stvarima mnogo govori; ali gdje je sveenik dananjice koji moe initi kao On? Krist je rekao da e Njegovi istinski sljedbenici moi initi iste stvari i jo vee; ali to e biti teko za sada pronai jednog kranskog slugu (ministranta) koji moe initi bilo to kao to je to inio Krist. Ali ako bilo tko, tko nije postavljen od ovjeka za ministranta doe i lijei bolesne pomou Kristove moi koja djeluje kroz njega, oni ga nazivaju arobnjakom i djetetom vraga, i spremni su da ga zapale na lomai. - Kako bilo tko moe druge upuivati u djela Boga ako se ne pridrava Njegovih zakona? Kako bilo tko moe pouavati o Kristu ako Njega ne poznaje? Kako to to nije vjeno moe poznavati vjeno? Kako pokvarenjak moe pouavati boansku mudrost? Sigurno, kako se pribliava sudnji-dan bit e sve vie sveznalica i onih lanih instruktora; ali kada doe taj dan oni koji su bili prvi e biti zadnji, a zadnji e biti prvi. Nae znanosti su bezvrijedne ako ne proizlaze iz temelja istinske vjere. (Lib. Philos.). - Ako ti moli javno, kojoj e to svrsi sluiti? To e biti samo poetak i uzrok idolatrije, i zbog toga je to bilo zabranjeno od Krista. . . - Odbacimo sve obrede, zazivanja i sve sline iluzije, i stavimo nae srce, volju i samopouzdanje jedino na istinsku stijenu. Mi moramo neprekidno kucati i podsjetiti Boga u nama da ispuni Svoja obeanja. Ako ovo inimo iskreno, bez licemjerja, sa istim i pobonim srcem onda emo dobiti ono to traimo. Ako odbacimo sebinost, vrata (nae vie svjesnosti) e za nas biti otvorena, i ono to je misteriozno to e biti otkriveno. . . - Bog je od poetka svijeta, stvorio sve stvari svetim i istim, i one ne trebaju biti posveene od ovjeka... To je za nas, da postanemo sveti, da prepoznamo svetost Boga u svim stvarima. Paracelzus 1493-1541 - Duhovno slijepi pojedinac koji logino slijedi propise, drutvene obiaje i religiozne dogme jeste u stranoj opasnosti rtvovanja svoje moralne slobode i gubitka svoje duhovne slobode. Takva dua je predodreena da postane intelektualni papagaj, drutveni automat i rob religioznih vlasti. Iz razgovora izmeu poznatog voe cinika Rima, Mardusa i Isusa o dobru i zlu. (strana 1458) - Objekt religioznog oboavanja moe biti materijalni ili duhovni, istinski ili laan, stvaran ili nestvaran, ljudski ili boanski. Dakle religije mogu biti dobre ili zle. (str. 1789) THE URANTIA BOOK, 1955
197

Ne moemo, takoer, zaboraviti da su crkva i drava bile one politike snage kojima su povlatene klase, u poetku svog uvrivanja, pribjegavale kako bi postale zakonski posrednici raznih povlastica i prava nad ostalim ljudima. Upravo je drava bila ona ustanova koja je jaala uvjerenje obje strane o pravu postojanja povlastica. Ona je stoljeima stvarana da bi uvrstila gospodarenje povlatenih klasa nad seljacima i radnicima. Prema tome, ni crkva ni drava ne mogu vie biti snaga koja bi posluila unitenju povlastica. Ni drava ni crkva ne mogu biti oblik drutvenog ureenja koji nastaje kada se povlastice unite. Obrnuto, povijest nas ui da je uvijek, kada se u srcu naroda raao neki novi ekonomski oblik ivota (npr. zamjena ropstva kmetstvom, ili kmetstva najamnim radom), bilo potrebno stvoriti novi oblik politikog ivota. Kao to crkva nikada ne moe koristiti osloboenju ovjeka od jarma praznovjerja, ili mu pruiti novu, slobodno prihvaenu moralnost, i kao to se osjeaji jednakosti, tijesne povezanosti i jedinstva svih ljudi, ma koliko ih propovijedale sve religije, ire u ovjeanstvu tek onda kada dobiju oblike potpuno razliite od onih koje je pruala crkva (jer je crkva njima ovladala da bi oni sluili sveenstvu) - isto tako e se ekonomsko osloboenje ostvariti nakon to se prvo srue stari politiki oblici koji su svoj izraz imali u dravi. ovjek e morati pronai nove oblike za sve drutvene uloge koje sada drava rasporeuje svojim inovnicima. Orue ugnjetavanja, porobljavanja i ropske pokornosti ne moe postati oruem oslobaanja. Peter Kropotkin - ANARHIJA Kada isti ovjek ili grupa ljudi, dre ma i novanik, onda slobodi dolazi kraj. George Mason - MO UBIJA Mi uvijek Boga inimo su-uesnikom, da tako ozakonimo svoju vlastitu nepravdu. Henry Frederic Amiel Kada promatramo ljude koji imaju mo u akciji uvijek moramo imati na umu, bez obzira da li oni to znaju ili ne, da je njihova glavna svrha eliminacija ili neutralizacija neovisnog pojedinca - neovisnog glasaa, potroaa, radnika, vlasnika, mislioca - i da svako sredstvo koje oni primjenjuju ima cilj da ljude pretvori u animirane instrumente kojima se moe manipulirati, a to je Aristotelova definicija roba. Eric Hoffer Otkad je Isus iz Nazareta hodao ovom Zemljom, enja za prakranskim putem u Kraljevstvo nutrine vie nije ugaena, iako je rimska crkva vrlo brzo izgradila kraljevstvo vanjtine i silom nametnula svoj sustav ljudima irom svijeta. Uvijek iznova nali su se u, a prije svega izvan rimsko-katolike institucije, veliki pojedinci, mistici i proroki ljudi ili cijeli pokreti koji su htjeli razbiti prisilni sustav izvravanja svjetovne i duhovne vlasti, krutih dogmi i represivne hijerarhije, da bi se vratili u prakransku struju Nazareanina. Christian Sailer - RATOVANJE ZMIJE I DJELOVANJE GOLUBA
198

Kristov duh se kretao kroz Etere Tree-dimenzije prije nekih dvije tisue godina. Neprekidno je bila ponavljana poruka da bi svatko od vas trebao da naui voliti druge kao to je Krist volio. Ovo je temelje svakog humanitarnog rada. Sada sjedi mirno i razmotri kako je Krist volio ovjeanstvo. To ni na koji nain ne odraava Astralnu verziju. Kristovo svjetlo se kretalo kroz Ego nazvan Isus, i Isus je odraavao Krista na Treoj-dimenziji. Astralna verzija je da je Isus umro na kriu kao nadoknada za grijehe ovjeanstva. Bez sumnje Astralni su se suprostavljali Kristovom Svjetlu, jer bi ono sva ljudska Ega suprostavilo njihovoj Iluziji. Jedini nain na koji su oni mogli sprijeiti tok Svjetla je bilo da stvore izmjenjene koncepte oko tog dogaaja, uvodei promjene u njihovu korist obmanjujui svjesnost Egoa kroz te promjene. Kroz svoje entitete oni su stvorili Crkvu, koja je bila stvorena da preuzme sve aspekte Kristovog uenja. Crkva tih entiteta je onda postala autoritet i jedini nain pomou kojeg je pojedinac mogao biti spaen u Svjetlu. Entiteti su izmjenili mnogo u pisanjima ranih sljedbenika, i uinili sigurnim da se djelo svakog od etiri pisca ne razlikuje po sadraju. Njima je bilo vano da ovjek Isus bude vien kao Krist, i tako je mogao biti uzdignut u status Boga. Kada su stvorili Boga mogli su izvlaiti veliku energiju od vjernika za Astralne Gospodare. . . Nakon to su vidjeli koliku kontrolu mogu stei nad milionima dua, koristili su istu formulu sa svim drugim religijama u svijetu, jer sve vjere na Zemlji se valjaju u strahu od toga to im njihovi bogovi mogu uiniti ako skrenu sa njihovog puta. Kasnije su koristili iste principe stvaranjem kontrole nad Kriarskim ratom osnivajui mistine organizacije da bi nadgledali i nastavljali ratove u ime slobode, i da bi promicali svoj utjecaj nad umovima i svjesnou ovjeanstva. Oni su ak koristili ove tajne organizacije da stvaraju ratove i revolucije da dre kontrolu nad vladinim strukturama Nacija. Crkve Astralnih se ne brinu za pomaganje pojedinaca da steknu osobnu mo i slobodu, jer bi to samo njima oduzimalo mo, i oni znaju da bi onda bili bespomoni da sprijee masovnu promjenu u svjesnosti. Meutim, takva masovna promjena e se dogoditi bez obzira na njihove zavjere i prevare, jer oni ne mogu zarobiti Svjetlo svakog pojedinca. Kako je Krist volio ovjeanstvo? Bezuvjetno! On nije umro za tvoje grijehe kao to ti je esto bilo reeno! Ako je to tako bilo onda - danas ne bi bilo grijenika, nekih dvije tisue godina poslije toga. Sizzond Zadore - ENTER THE VORTEX AS ONE LIGHT - A Journey to Interdimensional Freedom, 1997 ovjek nije nikada bio spaen od teologije, jedino ivljenjem po Kristu, i kroz probuenu svjesnost o Kristu u svakom ljudskom srcu. . . U budunosti e oi ovjeanstva biti usmjerene na Krista, a ne na nikakve od ovjeka stvorene institucije kao Crkvu i njene dostojanstvenike; Krist e biti vien onakvim kakav jeste u stvarnosti, radei kroz Svoje uenike, kroz Uitelje Mudrosti i kroz Svoje sljedbenike
199

koji nevidljivo rade (i obino neprepoznati) iza svjetskih zbivanja. Sfera Njegovih aktivnosti e biti poznata ljudskom srcu i isto tako na pretrpanim trnicama ovog svijeta, ali ne u nekom kamenom zdanju, i ne sa pompom i ceremonijama nekakvih crkvenih sjedita. Alice A. Bailey - THE PROBLEMS OF HUMANITY, 1947 Sve religije su utemeljene na strahu mnogih i domiljatosti nekolicine. Marie Henri Beyle 1783-1842 Nova svjetska religija je blie nego to mnogi misle, i ovo je zbog dvije stvari: prvo, teoloke svae se obino vode zbog nebitnihstvari, i drugo, mlada generacija je openito duhovna i ne zanima se za teologiju. Inteligentna mladost svih zemalja ubrzano odbacuje ortodoksnu teologiju, dravno sveenstvo i kontrolu od strane crkava niti se oni zanimaju za od ovjeka-napravljene interpretacije istine, niti za sukobe izmeu glavnih svjetskih religija. U isto vrijeme oni se veoma zanimaju za duhovne vrijednosti i iskreno trae potvrdu svojih dubokoukorjenjenih neizraenih stavova. Oni ne gledaju na bibliju ili sistem takozvanih nadahnutih duhovnih znanja i otkria, ve su njihove oi usmjerene na nedefinirane vee cjeline sa kojima se oni ele stopiti i u njima izgubiti, kao to su to drava, ideologija, ili samo ovjeanstvo. U ovom ispoljavanju duha samoporicanja moe se vidjeti pojavljivanje dubljih istina svih religija i opravdavanje kranske poruke. Krist, u Njegovom visokom mjestu, se ne brine da li ljudi prihvaaju teoloke interpretacije uenjaka i sveenika, ali se On brine da li se znaenje Njegovog ivota rtvovanja i sluenja reproduciralo meu ljudima; za Njega to nije vano da li se naglasak stavlja na detalje i vjerodostojnost pria Evanelja i da li su prihvaeni, jer se On vie zanima da se potraga za istinom i subjektivnim (osobnim) duhovnim iskustvom treba nastavljati; On zna da se u svakom ljudskom srcu nalazi ono to instiktivno odgovara na Boga, i da nada krajnje slave lei skrivena u Kristovoj-svjesnosti. Dakle, u novom svjetskom poretku, duhovnost e teologiju uiniti bespredmetnom; ivo iskustvo e preuzeti mjesto teolokih naklonosti. Duhovne stvarnosti e se pojaviti sa poveanom jasnoom i aspekt oblika (tijela) e se povui u pozadinu; dinamina, izraajna istina e biti klju nove svjetske religije. ivui Krist e zauzeti Svoje pravo mjesto koje mu pripada u ljudskoj svjesnosti i vidjeti ostvarenje Njegovih planova, rtve i sluenja, utjecaj sveenikog reda e oslabiti i nestati. Samo e ostati oni kao vodii i voe ljudskog duha koji govore iz ivog iskustva, i koji ne znaju za vjerske barijere; oni e prepoznati napredujue otkrie i nove otkrivajue istine. Ove istine e se temeljiti na drevnim stvarnostima ali e se prilagoditi modernim potrebama i progresivno e manifestirati otkrie boanske prirode i kvalitete. Bog je spoznat kao Inteligencija i Ljubav. To nam je dala prolost. On mora biti spoznat kao Volja i Svrha, i to e budunost otkriti. Alice Bailey THE EXTERNALISATION OF HIERARCHY
200

Naa je ljubav pravocrtna, ona ide ravno ka onima koji su na svom putu zalutali i nudi im svoju pomo. Ona ne prijeti osvetom poput Boga iz Starog Zavjeta, ne namee vjeru i ne izgovara presude. Ta ljubav predaje ljudima u ruke kormilo broda Zemlje i pomae im da brode ka ljepim prostranstvima. Vae su ui esto ispunjene imenom Krista, potrebno je da to bude i sa imenom Buddhe. Zaboravite molim vas, ove religije roene od ovih dvaju Bia mira. Gledajte u njima samo dvije usklaene zrake, jednu ljubavi, a drugu mudrosti. I udaljite iz vaih srca zamisao o nji-hovom stupnjevanju. Krajnja toka ljubavi-mudrosti se samo smije na to jer jedino to ih razlikuje jest da njihovo kozmiko ostvarenje nije procvjetalo na istim putevima, no, njihove su obje inkarnacije doprinjele jedinstvenoj sudbini Zemlje o emu smo vam ve priali. Vi jako dobro znate da pojam "izabrani" treba zabraniti, jer ne odgovara niemu moguem budui da smo svi jedno te isto bie. Poevi od ovih godina, svaki ovjek mora postati odgovoran za ljepotu i runou koje njegovo srce raa u njemu. Evo zato Ljubav sada poziva sve! No, utisnite to u sredite vaih grudi sve do stopala, to nije poziv poput ostalih poziva. . . . . To nije poziv na borbu, to nije poziv koji mami sljedbenike, ni poziv u pomo niti poziv jednog morala, dogme ili stranke. Brao, brao, to je poziv ovjeka ovjeku . . .! Tijekom milijuna godina, slani su vam proroci i graditelji vjere, sinovi Jednoga i svatko je od njih objavljivao jednu od stranica vaih svijesti. No, iskrivili su njihove rijei i od njih esto ostaje samo sjenka koja vam preputa oekivanje spasitelja. Sada e vam biti poslani samo vodii koji e biti poput cvjetova na vaem putu. Ako naiete na njihove irom otvorene ake, nemojte ih ubrati i ne slaite od njih struke koje treba oboavati. . Ne ubijajte ih. Ljubav se ne moe okameniti, znajte je piti onako kako ona treba biti ispijena. . . Ljubav se ne oboava. . . Ona je jednostavno ono to vi udiete, ona je taj drugi Ja kojeg vi vie ne prepoznajete. Brao, nek se onaj koji traga za uiteljem konano pouri postati svoj vlastiti vodi. Od svog je postanka ovjeanstvo sprezalo sve naine zavisnosti tijela i duha svojom krvlju, novcem i dogmama. Ali, tvrdim vam, odsada ivot prodire onoga koji otkriva beskonani prostor svoga duha. To nije prostor snova ve prestanka sanjanja. Prostor koji vraa ovjeka na njegovo mjesto, daleko od gurua i uvelih crkvi, sve do dragulja njegova osobnog porijekla. . . Da, ja vam govorim da se va svijet mora sruiti. No to se ne smije dogoditi u krvi. Mora se sruiti s vrha svoje tatine jer se njegove noge od ilovae, koje su ga do sada podnosile trebaju raspasti u prah. Na vama je, na vama ljudima da se on srui u tiini, da umre od iznemoglosti, a ne u zveketu oruja. Anne i Daniel Meurois-Givaudan - PUT U SHAMBALLU, 1986 Nita ne zasluuje vei prezir nego potovanje koje se temelji na strahu. Albert Camus 1913-1960
201

Religija je uvijek najveim dijelom bila stvar obreda, rituala, blagdana, ceremonija i dogmi. Obino je uniavana tako to bi se ljudi poeli obmanjivati milju da su izabrani narod. Glavne religiozne ideje vraanja, nadahnua, otkrivenja, pomirenja, pokajanja, iskupljenja, posredovanja, rtvovanja, molitve, ispovijedi, oboavanja ivota nakon smrti, priesti, rituala, iskupljenja, spasenja, isplate dugova, sklapanja zavjeta, neistoe, oienja, proroanstva, nasljeenog grijeha - sve vuku porijeklo od najranijeg praiskonskog straha od duhova. THE URANTIA BOOK Oni su bili prvi kranski pustinjaci, koji su napustili gradove poganskog svijeta da bi ivjeli u samoi. . . jedan od razloga zbog kojeg su napustili svijet ljudi je bio da su u tom svijetu ljudi bili podijeljeni na one koji su bili uspjeni, i nametali svoju volju drugima, i na one koji su im se morali pokoravati i biti im nametnuta njihova volja. Oci Pustinje su odbijali da njima vladaju ljudi, ali nisu imali ni elju da vladaju drugima. . . Drutvo koje su oni traili je bilo svih onih ljudi koji su uistinu bili jednaki, gdje je jedini autoritet ispod Boga bio karizmatiki autoritet mudrosti, iskustva i ljubavi. Naravno da su priznavali blagonakloni, hijerarhijski autoritet biskupa: ali biskupi su bili daleko i malo su govorili o onome to se dogaa u pustinji sve dok nije dolo do velikog sukoba oko Origena u etvrtom stoljeu. Ono to su Oevi najvie traili je bilo njihovo vlastito istinsko ja u Kristu. I da bi ovo uinili oni su u potpunosti odbacili lano, formalno ja, krivotvoreno pod drutvenom prisilom u svijetu. Oni su traili put ka Bogu koji je bio neobiljeen i slobodno izabran, ne nasljeen od drugih koji su to unaprijed oznaili. Oni su traili Boga kojega su sami mogli pronai, ne onoga koji je bio dat u odreenom, stereotipskom obliku od nekoga drugog. . . Mi se moramo osloboditi na na vlastiti nain, od ukljuenosti u svijet koji se kree u propast. Ali na je svijet drugaiji od njihovog. Naa ukljuenost u njemu je potpunija. Naa opasnost je oajnija. Nae vrijeme, je moda, krae nego to to mislimo. Mi ne moemo uiniti isto to su oni uinili. Ali mi moramo biti temeljitiji i nemilosrdniji u naoj odluci da slomijemo sve duhovne okove, i odbacimo dominaciju tuih prisila, da pronaemo nae istinsko sebstvo, da otkrijemo i razvijemo nau neotuivu duhovnu slobodu i koristimo je da gradimo, na zemlji, Kraljevstvo Boje. Ovo nije mjesto u kojemu spekuliramo to na veliki i misteriozni poziv moe ukljuivati. To je jo nepoznato. Neka za mene bude dovoljno da kaem, da moramo nauiti od ovih ljudi iz etvrtog stoljea kako da ignoriramo predrasude, suprostavljamo se prisili i neustraivo krenemo u nepoznato. - - Otac Josip je upitao Oca Pastora: Kai mi kako ja mogu postati redovnik. Starjeina mu je odgovorio: Ako eli da bude slobodan u ovom ivotu, a isto tako i u sljedeem, onda u svakom sukobu sa drugim kai: Tko sam ja? I nikoga ne osuuj. - - CV - Otac Pastor je rekao: Bilo koja optuba koja ti doe moe biti pobjeena
202

utanjem. LXXXVIII - Jedan filozof je upitao Svetog Antonija: Oe kako ti moe biti tako sretan kada si lien utjehe knjiga? Antonio mu je odgovorio: Moja knjiga, o filozofu, jeste priroda stvorenih stvari, i u bilo koje vrijeme poelim itati rijei Boga, knjiga je ispred mene. - CII Kada je neki ovjek rekao Ocu Agatho da prihvati poklon u novcu za njegove vlastite potrebe, Otac je odbio, govorei: Ja nemam potrebe za time, jer ja ivim od rada mojih ruku. Ali kada su drugi nudili poklon i rekli: Uzmi to za one kojima je potreba, Agatho je odgovorio: To e me dvaputa osramotiti, jer u primiti novac iako mi nije potreba, a davajui novac drugome bi bio kriv zbog tatine. - CXLIX Thomas Merton - THE WISDOM OF DESERT, 1960 Prezirem i odbacujem sa razlogom tu idolatriju zlata i novca sa kojima se sve mjeri. Filalet Crkva je u ovjeku, a ne izvan njega. Ona se sastoji od svih onih koji prepoznaju srce Gospoda Boga i koji od njegova Slova naue istinu i sami je grade. Emanuel Svedenborg 1688-1772 DE CAELO ET INFERNO (O NEBU I PAKLU) Religija je mona stvar. Nekolicina ih se moe oduprijeti njenoj privlanosti i malo ih se moe uistinu osloboditi iz njenog zagrljaja. To je sirena koja mami lutajueg putnika sa pjesmama o ljubavi i elji, i jednom kada je uspjela, pretvara um u kamen. . . Njena privlanost je kao i droga za ovisnika koji elei biti slobodan i sretan, postaje zarobljen i nesretan. Dan Barker - bivi pastoralni propovjednik, a danas ateist - LOSING FAITH IN FAITH: FROM PREACHER TO ATHEIST Zar Crkva dan-danas nije muka hijerarhija sa enskim biraima, koja dri ene u zemljama Biblije uutkane i u pokornosti? Nema institucije u modernoj civilizaciji tako tiranske i tako nepravedne prema eni kao to je to Kranska Crkva. Ona od nje trai sve i zauzvrat nita ne daje. Josephine K. Henry 1846-1928 Izjava, The Woman's Bible, 1898 Stvaran razlog za trajanost ideja o vjeticama je bio da kranske vlasti nisu mogle tome dopustiti da odumre, bez priznavanja da je Boja rije bila pogrena i da su Boje sluge poinile milione ozakonjenih ubojstava i muile milione bespomonih ljudi bez razloga. (1983 god.) Barbara G. Walker - The Woman's Encyclopedia of Myths and Secrets ovjek je dovoljno ljubazan kada nije razdraen religijom. Mark Twain Ako bi svako kriminalano i neovjeno djelo ikada poinjeno sljedili do njegovog korijenskog uzroka, to korijenje bi bilo duboko ukopano u religiji. Sherry Matulis 1931- ? "Paradise Lost, Paradise Found", 1981 Ne poznajem veeg grijeha od tlaenja nevinih ljudi u ime Boga. Mahatma Gandhi
203

INTERNET UNIVERZALNA RELIGIJA - KOZMOZOFIJA Panja, Panja, Panja - Prijatelji irom svijeta - www.cosmosofy.org Zar ti nisi uznemiren vijestima koje izvjetavaju o religioznim sukobima u Sjevernoj Irskoj, izmeu Izraela i Palestine sukobima "svete zemlje", fundamentalistikim ubijanjima, prolim i buduim holokaustima, krenjima ljudskih prava, na primjer Indijanci koji su bili tjerani u Kranstvo, vidi izvjetaj od Karen Cunningham/Canada Education Forum), ABC irenje ratovanja meu neodgovornim politiarima i religioznim voama - sve posljedice nezrelih dogmatskih ideja o religiji. Religija znai pomagnje ljudima da razviju religioznost u skladu sa univerzalnim moralnim standardima etike izgraenim na vlastitoj moralnoj savjesti, a ne na iz prolosti autoritarnom moralu Boga, grupe ili drave. Ako se to temelji na tvojoj vlastitoj savjesti Bojem-daru, onda vie nee biti naina na koji bi ljudi bili natje -rani da ubijaju kada im to narede takozvani lani vii autoriteti. Ovo spreava samounitenje ovjeanstva! - Ti moe rei: Neki ljudi vole biti manipulirani, drugi ne vole, tako daj svakome ono to eli. Nakon svega religija je privatna stvar. Ali to nije tako jednostavno. Pasivno manipulirani moe jedan dan sa lakoom i ravnodunou unititi tebe ili cijeli planet ako tako bude upuen to uiniti u ime Boga. Mnogi su to ve i uinili, pritisli dugme atomske bombe ili uputili smrtonosne maine na druge ljude i ak su zamiljali kako e biti za to ovjenani slavom i nagraeni to su se striktno pridravali svojih vojnih ili "religioznih" dunosti. Ovo je razlog zbog kojeg trebamo sada pogle -dati to to znai "religioznost" i "religija". - - Ti ne moe oekivati da dobije iskrenu pomo od tradicionalnih religioznih organizacija jer su se one najmonije infiltrirale u politiku mo indoktrinirajui vladare sa svojim iracionalnim, krajnje dogmatinim uvjerenjima. - Dogmatizam i indoktrinacija su nespojive sa demokracijom i ljudskim pravima. - Kako je indoktrinirana religioznost direktno povezana sa lanstvom u starim religioznim zajednicama, tako je ovisna o ovim zajednicama. Dakle, znaenje "religije" je svojevoljno monopolizirano od odgovarajuih vjera i njihovih grupnih autoriteta. Uistinu, ni jednom lanu nije doputeno da interpretira, ponovo interpretira ili mijenja po svom vlastitom nahoenju znaenje ili vrijednosti fundamentalnih postavki dok je lan, to se ponovo vidi u datoj vanosti ortodoksije. Ove zajednice ili "religije" ne doputaju niti se zanimaju za religiozni napredak bilo koje vrste. Njihove doktrine tako bivaju zaglibljene u dogmatizam i uzajamno suprostavljene i iskljuujue - dakle univerzalno nevrijedne vjere i uenja. - Bivajui svjestan tako stvorene opasnosti i bezumnosti, ti odjednom shvaa injenicu da milijarde ljudi, ustvari veina zemaljskog stanovnitva ivi po prolim pravilima koja vie nemaju vrijednosti i prevazilim idejama o ovjeku, svijetu, Bogu, dok su istovremeno upuivani da budu poboni i posluni vjernici nepromjenjive vjere i nepromjenjivih dogmatskih, duhovno odavno mrtvih
204

ali materijalno monih organizacija koje ih pokuavaju vrsto drati pod kontrolom!. . . prisiljavajui ih da se vrate nazad gdje oni mogu vidjeti lana rjeenja koja su podobna samo za prolost. - "Gigantska povijesna greka" dogmatizma povezana sa metodama indoktrinacije je sada uoena kao sutinski suprostavljena osnovnoj prirodnoj religioznosti svih ljudskih bia. Stav civilnih prava mora biti potaknut u samom poetku, i graanin bi trebao da odbije poslunost kultnim voama i njihovom tiranskom bogu ili iskvarenim politikim vladarima kada im se nareuje da se slau sa diskriminativnim djelom ili ak da sudjeluju u ratu - bez obzira kako bio nazivan preventivni ili obrambeni zbog dezinformacija koje su ve primjenjene - da bi odstranili oduzimanje normalnih civilnih prava i pretvorili ljude u bespomone, zombije podlone ratnoj vojnoj nadlenosti bilo da slua ili da bude poslan na vojni sud. - Zbog ovoga, nakon velikih izbijanja iracionalnosti, nitko ne moe zaustaviti maineriju ubijanja: jednom kada je cijelo stanovnitvo bilo na silu natjerano da se ponaa kao zombiji ili roboti, nitko od njih ne moe zaustaviti nareena ubojstva, niti neki proli ili budui nacista niti oni ukljueni u besmislena ubijanja kao to su to u Vijetnamu ili Jugoslaviji ili fundamentalistika otimaina i pustoenja. Zbog ovoga je cijela strategija vojne elite isto tako zastarjela: oni i dalje misle da e se jakim bombardiranjem gradova stanovnitvo eventualno okrenuti protiv svojih vladara ugnjetavaa. Ovo se nikada nije dogodilo i ne moe dogoditi jer su oni grupa bespomonih podlonih robota. Ako u njima ima osjeaja oni e se radije pretvoriti u mrnju prema onima koji im unitavaju kue, prije nego li e ih doekivati kao osloboditelje. Ovo je sluaj u sukobu Irak - USA UN. Bert Tellan (vidi: hr.wikipedia.org/wiki/Popis_ratova) . "Boje kraljevstvo je u vama" je moda najvea izjava koju je Isus ikada obznanio, i dolazi iza tvrdnje da je njegov Otac ivi duh ljubavi... Ni jedan drutveni sistem ili politiki reim koji porie stvarnost Boga ne moe pridonjeti bilo kakvom konstruktivnom i trajnom nainu napretka ljudske civilizacije. Ali Kranstvo, koje je danas podjeljeno i sekularizirano, predstavlja najveu prepreku daljnjem napretku; ovo je posebno istinito to se tie Istoka. Crkvena praksa i nauk je uvijek nespojiv sa ivom vjerom razvijajueg duha, i osobnog iskustva. . . Nema opravdanja za ukljuenost Crkve u trgovinu i politiku; takvi nesveti savezi jesu sramotna izdaja Uitelja. . . Nada za moderno Kranstvo je da bi trebalo prestati podravati sisteme i industrijske smjerove Zapadne civilizacije dok se ponizno ne pokloni ispred kria koji tako smiono uzdie, i da tu ponovo od Isusa od Nazareta naui najvie istine koje ovjek smrtnik ikada moe uti - ivo evanelje oinstva Bojeg i bratstva ovjejeg. . . Ali u ovom bratstvu Isusa nema mjesta za sektako suparnitvo, grupnu ogorenost, niti dokazivanja moralne superiornosti i duhovne nepogrjeivosti. THE URANTIA BOOK, 1955 - strana 2084-2085 dijelovi, www.urantia.org
205

Nitko ne zna toan broj, jer nisu voene biljeke, ali se ini sigurnim da je tijekom tristo godina sveta inkvizicija, institucija koju je utemeljila Rimokatolika crkva za potiskivanje krivovjerja muila i usmrtila izmeu tri i pet milijuna ena. Ta pojava moe stajati rame uz rame sa holokaustom kao jedno od najmranijih poglavlja u ljudskoj povijesti.. . Sveto ensko naelo proglaeno je demonskim... I druge su kulture i religije, kao judaizam, islam pa ak i buddhizam, potiskivale ensku dimenziju, iako na neto manje nasilan nain. Eckhart Tolle-NOVA ZEMLJA, 2005 Istinska priroda bogova je da su to magine slike oblikovane milju ovjeanstva, i pod utjecajem uma. Dion Fortune Iz knjige PISMA TIBETANSKIH MUDRACA od dr. Norbert Loper, a koja je on odabrao iz THE MAHATMA LETTERS TO A.P. SINETTizdana u Londonu (originali se nalaze u muzeju u Londonu). Zlo kao takvo nema posebne egzistencije. Ono je samo odsustvo dobra i postoji samo za onoga koji je postao njegovom rtvom. Zlo proizlazi iz dva uzroka. Ni zlo ni dobro nemaju nezavisan uzrok u Prirodi. Priroda je liena svake dobrote i zlobe, ona samo slijedi nepromjenjive Zakone, kad daje ivot i radost ili bol i smrt, odnosno kada unitava ono to je stvorila. Priroda za svaki otrov ima protuotrov i nagradu za svaku bol. Istinsko zlo dolazi od ovjekove inteligencije. Njegovo porijeklo lei u ovjeku, koji se odaljuje od Prirode. Zlo je pretjerivanje u dobru, u jednom smislu je proizvod ljudske sebinosti i pohlepe. Razmiljajte temeljito o tome, onda ete vidjeti da osim smrti (koja nije zlo ve potrebni zakon) i nesretnih sluajeva, koji uvijek nalaze izravnanje u sljedeem ivotu, porijeklo svakog zla lei u ljudskom djelovanju to jest u ovjeku koji usljed inteligencije to je posjeduje kao jedino bie u prirodi sa slobodom djelovanja. Ne stvara Priroda bolesti ve ovjek. ovjekovo odreenje je da umire prirodnom smru zbog duboke starosti. Izuzev nesretnih sluajeva divljak i divlje ivotinje, koji ive u slobodi ne umiru od bolesti. Hrana, pie i spolni odnosi su prirodne potrebe u ivotu. Njihovo prekomjerno uivanje prouzrokuje bijedu, mentalne i fizike bolesti, koje se prenose kao najvee zlo na djecu onih koji su to sve skrivili. Ambicija i elja da onima koje volimo osiguramo sreu i dobre materijalne prilike, sticanjem asti i imetka, jeste hvale vrijedan i prirodan osjeaj. Ali ako to pretvara ovjeka u tekog i okrutnog tiranina i tvrdicu ili velikog egoistu, tada to donosi neopisivu bijedu njegovoj okolini - narodima, kao i pojedinim ljudima. Dakle, sve to (hrana, bogatstvo, tatina i tisue drugih stvari koje ne moemo ovdje navesti) su izvor i uzrok bijede ako se upotrebljavaju prekomjerno, ili ako ih nema u dovoljnoj mjeri. Bude li zlobni razara i tiranin, stvarat e bolest, bol i bijedu. U sluaju njihovog nedostatka gladovat e, a ljudi e te prezirati i smatrati nitarijom i osudit e te na bijedu cijeli ivot. Ne moe se zbog toga kriviti ni Priroda, a ni neko imaginarno
206

boanstvo ve jedino ljudska narav, ako ona zbog sebinosti postane gruba. Dobro razmislite o ovim rijeima, traite uzrok svakog zla koje moete zamisliti i slijedite mu korijen unazad, sve do poetka i rjeit e te treinu problema zla. Sada u vam pokazati najvei i najvaniji uzrok gotovo dvije treine zala koja pritiskuju ovjeanstvo - od kada je ovaj uzrok stekao veliku mo. To je klasa sveenstva u bilo kojem obliku se to posmatralo i u bilo kojem narodu. U onoj varljivosti koju ovjek smatra svetom, treba traiti izvor mnogih zala, tog velikog prokletstva za ovjeanstvo. Pogledajte Indiju, kranstvo, islam, idovstvo i fetiizam! To je sveeniki bezobrazluk, koji je i Boga uinio pred ljudima tako stranim. Religija je od ovjeka napravila sebinog pobonjaka i fanatika, protivnika svih ljudi izvan svoje sekte, a nije ga istovremeno uinila boljim ili moralnijim. Vjera u Boga ili Bogove je pretvorila dvije treine ovjeanstva u robove onih koji su ga razoarali svojim pogrenim obeanjem da e ga spasiti. Nije li ovjek uvijek spreman da izvri svako zlo, ako mu se kae da Bog ili bogovi zahtijevaju takav zloin? Irski, italijanski ili slovenski seljak dobrovoljno e se rtvovati i radije e sam gladovati, odnosno dopustiti da gladuje njegova porodica i da ista bude bez odjee, samo da nahrani svoga oca ili popa i da ga oblai. Dvije tisue godina Indija je stenjala pod teretom kasta, dok su se jedino Brahmani (sveenstvo) tovili od bogatstva te zemlje. Jo i danas krani i muslimani reu jedni drugima grkljane, da bi uveliali svoju pripadnost. Zapamtite: veina ljudske bijede nee se smanjiti, sve dok onaj bolji dio ovjeanstva ne zamjeni pogreno shvaene oltare svojih Bogova - Istinom, moralom i sveobuhvatnom Ljubavlju. Kad se kao argument protiv toga navodi da i mi imamo hramove i sveenstvo i da nae Lame ive od milosra, tada treba imati na umu da navedene ustanove nemaju nita zajednikog sa zapadnjakim, osim imena. U naim se hramovima ne velia Bog, ni bogovi ve tri put posveeni spomen na najveeg i najsvjetlijeg ovjeka koji je ikada ivio. . . Nae Lame primaju hranu, ali nikada novac. U njihovim se hramovima ui pravi uzrok zla i to se narodu propovijeda. Tamo se pouavaju etiri plemenite Istine: 1) Sav uvjetovani ivot jeste bol, - 2) Prema tome, uzrok bola jeste e za ivotom, - 3) Bolu se moe izmai samo ako se savladava ta e za ivotom, - 4) Put za njegovo savladavanje jeste Plemeniti osmerostruki put i lanac uzroka to jest dvanaest Hidana (prepreka) koje daju rjeenje problema o uzrocima i savladavanju bola. itajte Maha-vaggu (to jest Vinaya Pitaku, jednu od tri svete knjige prvobitnog Budizma) i pokuajte da shvatite, ne sa predrasudama zapadnjakog miljenja ve sa intuicijom i razumjevanjem Istine - to Prosvijetljeni kae u prvom Khandhaku. . . U dananjem svijetu, bilo u njegovom kranskom, muhamedanskom ili paganskom dijelu, ljudi se ne obaziru na pravednost, a ast i milosre su nestali. Ideja o osobnom Bogu, ijoj je vlasti bio preputen svijet, a naroito kranstvo tokom dvije tisue godina, pokazala se sa
207

svim na njoj zasnovanim politikim i socijalnim sistemima, kao greka. Svako zna da potpuno odstupanje od autoriteta jedne sveproimajue Snage ili zakonitosti, koju sveenstvo naziva Bogom, a filozofi su nazivali Budom, Boanskom Mudrou i prosvjetljenjem odnosno Teozofijom, znai istovremeno naputanje svih ljudskih zakona. Kada budu osloboene od tereta dogmatskog tumaenja, linih naziva, personifikovanih predstava i plaenog sveenstva, temeljne nauke svih Religija pokazat e se kao JEDNA JEDINSTVENA CJELINA. . . Pismo, koje je A.P. Sinett primio 28. Rujna 1882 godine u Simli tretira uzroke zla u svijetu. Neobino otre rijei Mahatme K.H. upotrebljene u ovom pismu protiv organiziranih religija, moda e neugodno djelovati, jer su religije bezuslovno onaj inilac u ivotu ovjeanstva, koji treba da povee ovjeka sa Vjenim Praizvorom njegove sutine i time ima na njegov ivot uzdiue, prosvjetljavajue i oslobaajue djelovanje. Povijest nam dokazuje da su ovjekova elja za vlau i njegovi nedostaci iskrivili i ponizili uzvienu misiju religije, tako da oni periodi na koje se odnose Uiteljeve optube preovladavaju u povijesti veine organiziranih religija. N.L. . . .Ve smo tumaili da je nae znanje ogranieno na na Sunev sistem. Prema tome, ne moemo tvrditi, a ne moemo ni priati da van granica ovog sunevog sistema postoji jedno Najvie svemogue inteligentno Bie. O Sunevom sistemu nauka ne poznaje kompromise, u tom pogledu ona ili potvruje ili porie, jer ui samo ono to zna da je pozitivno i istinito. Zato ovdje poriemo postojanje osobnog Boga. Mi znamo da postoje Planetarni Duhovi i druga duhovna bivstvovanja, ali znamo da u naem Sunevom sistemu ne postoji nita tako kao to je Bog, niti osoban, a ni neosoban. Parabrahma (najvii Apsolutni Princip u indijskoj filozofiji) nije Bog ve apsolutni i nepromjenjivi Zakon, a Ivata je samo rezultat neznanja, koje se temelji na velikoj obmani (Maya). Rije Bog nastala je da se time oznai nepoznati uzrok onih posljedica kojima se ovjek divio ili ih se bojao, a nije ih razumio. Poto tvrdimo da moemo da dokaemo svoju nauku jer poznajemo uzrok, u stanju smo da izjavimo da iza tih posljedica ne postoji Bog ni Bogovi. Svim pojavama koje nastaju u beskrajnom i neogranienom prostoru, a proizlaze iz vjenog kretanja, pripisujemo materijalne i prirodne uzroke, koji se mogu spoznati i koji su nama poznati. Ateisti pripisuju tim pojavama duhovne, natprirodne nepoznate uzroke koji se ne mogu spoznati. Bog Teologa je imaginarna mo koja se jo nikada nije ispoljila. Naa glavna svrha jeste oslobaanje ovjeanstva od ovog tekog sna, da nauimo ljude da budu dobri za ljubav same dobrote, oslanjajui se na sebe same, a ne na teoloke take, koje su kroz bezbroj stoljea bile uzrok mnogih ljudskih bijeda. Ako ljudi ele CJELOKUPNI IVOT, koji je kroz sva stoljea nesvjestan i nepromjenjiv, smatrati Bogom, onda neka to i ine i neka upotrebljavaju tu gigantsku neuspjelu oznaku; ali u tom
208

sluaju, morae da kau ono to je rekao Spinoza, to jest da ovjek ne moe sebi da predstavi ni jednu supstancu izvan Boga, Praester deum negne dari, neque concipi protest substantia, a Panteisti e. . . Jasno da Bie koje nije bilo niim uslovljeno, a koje je svuda prisutno, ne moe biti niim ogranieno, ni neim to bi stajalo izvan Njega samog, ak ni prazninom, a kamoli materijom. Kada pitamo teiste: da li je va Bog prazan prostor ili materija?, oni nam odgovaraju: Ni jedno ni drugo! A IPAK VJERUJU DA NJIHOV Bog proima materiju iako nije materija. Ako govorimo o naem Jednom ivotu tada kaemo da isti proima svaki atom materije, ali je pravilnije ako kaemo da je on bit svakog atoma i da prema tome stoji u vezi sa materijom i posjeduje sva njena svojstva, dakle, materijalan je, on je materija. . . Mi ne zastupamo Advaita uenje (jedan od est glavnih pravaca u indijskoj filozofiji), ali je naa nauka o Jednom ivotu identina sa Advaita naukom, o Brahmanu i o identinosti Univerzalnog ivota sa duom Makrokosmosa, i sa duom Mikrokosmosa i slae se da ne postoji Bog izvan ovjeka. . . Poriemo postojanje jednog beskrajnog svjesnog osobnog Boga, jer ovakav bi Bog morao biti uslovljen, ogranien i vezan za promjenu, te prema tome ne bi bio beskrajan, ili ako bi bio oznaen kao neuslovljen, nepromjenjivo i vjeno Bie koje nema u sebi ni jednu esticu materije, onda ne bi bilo bie ve jedan nepromjenjivi, slijepi princip ili zakon. Tako kaemo mi. Prebacivat e nam da ipak vjerujemo u Dhyanohane i u Planetarne Duhove i da im pripisujemo univerzalnu inteligenciju. To treba rastumaiti:Inteligencija kao to je ona naih Dhyanohana je sposobnost, koja moe biti svojstvena samo organiziranim biima koja posjeduju duu, pa ma kako njihovi organizmi bili suptilni i nevidljivi. Inteligencija zahtijeva mo miljenja, a da bi se moglo misliti, moraju se imati predstave. Predstave uslovljavaju ula, dakle. . . neeg materijalnog. . . Predstava o jednom istom duhu kao o biu ili jednoj egzistenciji - pa ma kako je nazivali je utvara, jedan ogroman apsurd. . . to se tie ljudske prirode uope, sada je ona ista kao prije milion godina. Vladaju predrasude koje se temelje na sebinosti i pomanjkanju pripravnosti da se napusti stari red stvari u prilog novih oblika ivota i novog miljenja. Okultno uenje, meutim, zahtijeva naputanje svega ovoga i jo i vie. Ponos i tvrdoglavi otpor prema Istini, ukoliko ista obara stare nazore - to su karakteristike vaeg doba. . . Njegov je glavni zadatak da iskorijeni sadanje praznovjerje i skepticizam, da donese dokaze iz prastarog Izvora, da ovjek moe svoju buduu sudbinu sam da oblikuje i da moe da dobije izvjesnu sigurnost o kontinuitetu svoga ivota, ako to hoe. Zadatak je i da pokae da su sve udesne pojave objave Prirodnih Zakona. Dunost svakog inteligentnog bia je da ih upozna. THE MAHATMA LETTERS TO A.P. SINETT pisano 1881 O.A. Humu, tretira problem Boga koji potie od Mahatme K.H. u kojem se
209

Majstor izriito bori protiv monoteistikih religija, koje tvrde da je najvii Apsolutni Princip Svemira jedno osobno bie. Prema nauci Mahatmi, u Svemiru postoje bia na tako visokoj ljestvici duhovnog razvoja, da nam izgledaju kao svemogui Bogovi no ak su i Oni ogranieni i stoje pod Zakonom Vrhovnog Apsolutnog neosobnog Principa. - N. L. Ovo je ono to ja podrazumijevam pod Originalnim Blagoslovom - da je univerzum - preko dvadeset milijardi godina povijesti naoj vrsti ostavio zdravu vodu, zdravo zemljite, zdrave ume, prekrasne vrste ptica i druge vrste koje nas zabavljaju, uveseljavaju i hrane, a mi ne uzvraamo na blagoslov blagoslovom. To je Originalni Blagoslov, mi smo nasljedili neto, a mi umjesto kao vrsta na Blagoslov uzvraamo Prokletstvom. Gdje su naa Sjemenita koja obuavaju nae takozvane duhovne voe misticizmu? I pod Sjemenitima, ja mislim na protestantska, katolika ili rabinska. Ona su zapala u istu anti-mistiku jednostranost kao i naa itava civilizacija u posljednjih tri stotine godina. Ja sam sreo preko trideset sveenika u toku godine koji su mi ponavljali istu izreku - da je ono to su oni u Sjemenitu uli o Misticizmu bilo ovo: Misticizam zapoinje u magli i zavrava u vjerskom raskolu. Ako mi izaberemo da ivimo u uskogrudnom obrambenom svijetu sektake religije, to e onda biti cijeli svijet u kojemu mi ivimo; i to je to, mi to stvaramo, mi ivimo u tome, mi laemo u tome i mi emo umrijeti u tome. Naunik Alfred Whitehead je rekao: Smrt religije nastupa sa potiskivanjem nade koja obeava avanturu. Ja postavljam pitanje gdje je avantura koju mi nudimo naoj omladini? . . . Gdje je avantura u naim crkvama, u naim sjemenitima, u naem obrazovanju danas, pa i u naoj vjeri isto tako? Avantura bi trebala biti alfa i omega, poetak i kraj cijelog obrazovanja, cijele vjere, itave duhovnosti i cijelog ivota. Mistici donose nazad avanturu jer oni vraaju veliku nadu - oni ne obeavaju nita manje nego iskustvo Boga za svakoga u njegovom ivotu. Oni ne obeavaju nita manje nego li da e ti postati umjetnik, mistik i prorok. Stvaranje mira je silna avantura. . . borba za mir, borba na svim nivoima za mir - uvijek borba za pravdu i iscjeljivanje, ovo je uvijek avantura. . . Ne postoji kreativnost bez razliitosti i prihvaanja razliitosti, slavljenje razliitosti. . . Porivom za jedinstvom mistici dovode do kraja rata. Dualizam je la koja se ispoljava u ratu. . . etvrti doprinos mistika za prekidanje militarizma je naravno kosmiki doprinos. Jedna stvar koja je svojstvena dananjem ratnom mentalitetu je ova, da po dananjoj vojnoj tehnologiji ne moe biti takve stvari kao to je to ponovni ljudski rat, i da to bude rat samo izmeu ljudskih bia. Svih deset miliona vrsta Bojih stvorenja koja su na ovoj planeti bila tri miliona godina due od nas, bit e smrtno zahvaena bilo kakvim dananjim militarizmom. Ako se zarate Amerika i Rusija na ijoj e
210

strani biti kitovi? Oni e biti na strani poraenih, oni e izgubiti. Da li je ovo pravedno? Oni koji su ovdje bili prije nas pedeset etiri miliona godina. to je sa cvijeem i vodom, stablima, pticama, travom?. . . sa svim onim to je nas blagoslovilo daleko prije nego li smo mi doli i blagoslovilo nas dok smo mi bili ovdje, hranilo nas i umiralo za nas, rtvovalo se za nas. Hoemo li mi ratovati sa njima? Da li su oni komunisti ili kapitalisti. Da li su oni neprijatelji? A to je sa djecom nae djece i njihovom djecom? Ameriki starosjedioci (indijanci) su o ovoj moralnoj odluci postavljali sljedee pitanje: Kakav e biti utjecaj naih odluka na generacije do sedmog koljena iza nas? injenica je da su sva ta stvorenja nai saveznici i prijatelji. Kao to Eckhart kae: Sva stvorenja vole jedna druge. Ili kao to Ivan govori u svome Evanelju: Bog je toliko volio svijet da mu je poslao jedinog roenog Sina; tu se ne kae Bog je volio neke ljude - krane, krane ili bijelce, ve Bog je toliko volio svijet. U stvorenome ima Boanstvenosti i stvoreno nas poziva da odbacimo militarizam. Dakle Eckhart je bio u pravu. To je sr bilo koje ive duhovnosti, a to je da smo svi mi boji likovi i to smo bili od poetka. Ti zna da kada civilizacija ili kultura zanemari misticizam, a religije ga zanemaruju - kao to je to zanemarivala i naa religija stoljeima - to se onda dogaa, nastaju sve vrste pseudomisticizma: nacionalizam, faizam, rasizam. . . sve su ovo oblici lanog misticizma. to je svima njima zajedniko? - nedostatak osjeaja za pravdu. . . nacionalizam, militarizam, faizam, potroaki mentalitet, fundamentalizam, rasizam. . . sve je to pseudomistino. . . Kakva je onda definicija Misticizma? Prva stvar je iskustvo. Svaki misticizam je vjerovanje svome vlastitom iskustvu. Ne postoji takva stvar kao to je to zastupniki misticizam. Ti ne moe unajmiti mistika, ak ni u dananje vrijeme! Ti treba da postane svoj vlastiti mistik, ti mora iskusiti i vidjeti da je Gospod dobar. . . Tko to moe iskusiti za tebe? Niko za tebe to ne moe proivjeti. Niko ne moe doivjeti dubine uitka i ekstaze, strahopotovanja, uenja i iznenaenja svoga bia, i niko ne moe umjesto tebe iskusiti bol, patnju, prazninu i nitavnost naih ivota. . . Tako je prva stvar za shvaanje misticizma, nae iskuavanje, vienje i vjerovanje svome iskustvu. Kabir, veliki kreativno usmjereni mistik iz Indije, iz petnaestog stoljea, koji je bio tako socijalno usmjereni prorok je napisao: Ja govorim samo o onome to sam ja vidio svojim vlastitim oima, a ti nastavlja sa citiranjem Svetih Zapisa. Dragi prijatelju zato ne ostavi rijei same. Bog je Bog onakav kakav jeste. Jednostavno uivaj u Bojem vienju. Vjeruj u iskustvo. - Mattew Fox - bivi dominikanski sveenik, danas direktor Institute in Culture and Creation Spirituality at Holly Names College u Oakland, Kalifornija. Ovdje su skraeni dijelovi iz njegovih govora etiri puta kreativno - usmjerene duhovnosti odranih u crkvi Saint James, London Njegova najpoznatija knjiga je (1983) ORIGINAL BLESSINGS, . . . .
211

Sva dobra djela potaknuta nadom za sreu u drugom svijetu prestaju biti moralna. . . Bog se tebi pojavljuje ne u osobi nego u akciji. . . Ja volim tvog Krista, ja ne volim tvoje krane. Tvoji krani su tako razliiti od tvoga Krista. Mahatma Gandhi Samo pouzdanje u besmrtnu ljubav moe biti dovoljna osnova zemaljskog ivota - samo savez velikih Religija, koje e se vratiti svom zajednikom izvoru, moe osigurati bratstvo meu narodima i budunost ovjeanstva. . . Rama nam omoguava samo prilaz hramu, Krina i Hermes daju nam kljueve od njega, Mojsije, Orfej i Pitagora pokazuju nam njegovu unutranjost. Isus Krist predstavlja samo svetite. Edouard Schure - egiptolog - VELIKI POSVEENICI, 1889 Svjetske religije su inile i ine sve da bi opstale, ali nisu nita poduzele da sauvaju planet i njegove ne-ljudske oblike ivota. . . ak i kada je Isusova rije stigla do Hopi (indijanaca), ona je bila doneena od panjolskih pojedinaca koji su bili bijedni predstavnici Spasitelja kojega su oni proklamirali. Za bilo koga od nas bi bilo prilino teko prihvatiti Boga ljudi koji su s prezirom sruili nae ivote i kulturu, i nakon to su nas sruili jer se sa njima nismo slagali, stajali sa nogom u izmi na naim vratovima i maevima uperenim na naa srca dok su traili nae preobraenje. Naravno da Hopi nisu odbacili Maasaw. Naravno da Hopi nisu trebali odbaciti Maasaw. Ako i kada je to potrebno, istinski Stvoritelj e uiniti sve to treba da pomiri Kranstvo i Maasaw na osnovi ispravnih izbora i ispravnog ponaanja. . . . Ja vjerujem u stvarnost Isusa Krista, i isto tako u Maasaw. Oboje su bili dobro testirani da bi bili izbaeni sa povijesne pozornice. . . Ispravno obrazovani krani i tradicionalisti Hopi nisu lanovi kulta. Oni drugima ne ispiru mozgove i ne pokuavaju da ih preobrate. Ne diu bombama zgrade u zrak. Ne postavljaju bakterijske ili kemijske bombe na podvonjacima, i ne alju vojnike u ime Boga da pokoravaju druge. injenica da su neki - kao voe koje su sponzorirale kriarske ratove, ili sveenici koji su predvodili panjolsku Inkviziciju - tvrdili da su bili krani, njih to nije uinilo takvima. Istinski Krani i istinski Hopi bivaju uvueni u sukobe, ali gdje god je to mogue oni to rjeavaju mirnim nainom. Thomas. E. Mails - THE HOPI SURVIVAL KIT, 1997 Osobe visokog samopotovanja nisu potaknute da se smatraju nadmonijim od drugih; one ne trae da potvruju svoju vrijednost odmjeravajui sebe prema standardu usporeivanja. Njihov uitak je da budu ono to jesu, ne da budu bolji od nekog drugog. Nathaniel Branden Dopusti svakom ovjeku da misli u skladu sa svojim svjetlom - i pomogni mu nudei mu da sa tobom podijeli ono najbolje to ti posjeduje - ali nemoj pokuavati da mu namee svoje vlastite stavove kao apsolutnu istinu, da ih mora progutati pod prijetnjom prokletstva ili vjene kazne. Yogi Ramacharaka (William Walker Atkinson 1862-1932) - Lessons in Gnani Yoga (Yoga of Wisdom)
212

Svaka druga vrsta tiranije je ograniena na svijet u kojem ivimo; ali religiozna tiranija pokuava da prekorai iznad groba, i tei da nas proganja kroz vjenost. Thomas Paine - AGE OF REASON, 1794 Ja sam bio dijete kada je moja majka otila da vidi kako gori ateist. Ona me odvela tamo. U crnim haljama svenici su se okupili oko hrpe; mnotvo je bez rijei promatralo; i dok je optuenik prolazio sa neustraivim izrazom lica, sjaj u njegovim netrepuim oima, pomijean sa tihim osmjehom, je mirno zasjao; edna vatra se uspuzala oko njegovih ljudskih udova; njegove odlune oi su uskoro bile spaljene do sljepila; njegova smrtna muka je raskinula srce! Bezosjeajna rulja je izustila krik pobjede, i ja sam zaplakao. Ne plai dijete! zavapila je moja majka, jer taj je ovjek rekao da nema Boga! Percy Shelly - QUEEN MAB, 1813 Klasa onih koji imaju sposobnost da promiljaju svoje vlastite misli jeste odvojena nepremostivim ponorom od klase onih koji to ne mogu. Ludwig von Mises Osjeajui moju odbojnost prema njemu, duh (zao, op. prev.) se smirio i rekao: Postoji mo u religiji. Ako se netko uzdigne u vrh religije, onda je to mo. Ova religiozna mo moe kontrolirati mase, i ova mo te moe dovesti blie Bogu. Ako religija nekoga ini snanim, ja sam rekao, onda nema potrebe da postoji kontrola. Ako nema potrebe za kontrolom, onda nema potrebe za moi. Samo Stvoritelj moe dati mo, ali samo mo za istu svrhu. Ne moe crkva, hram ili religiozni kult bilo kome dati tu mo. Tom Brown Jr.- THE QUEST Katolika Crkva je izgleda organizacija koja propovijeda moralnost i osigurava sklonite za perverzne. Sveenik - Thomas Doyle, Katoliki pravnik. Sveenici imaju dozvolu da seksualno iznevjere svoje lanove upe, a crkva e okrenuti lea nevinim rtvama. Pravnica Gloria Allred. Kako je bio propovjednik, mi smo mislili da je bio dobar ovjek. Otac djevojke rtve. Obuen u ovje ruho, on je vuk koji vreba nau djecu. Sudac, - iz magazina Freethought Today Moglo bi se dokazati da je, postavljajui ovjeka za gospodara Zemlje i podreujui Prirodu njegovim potrebama, idovsko-kranska tradicija podstakla veliko povjerenje u tehnoloki i znanstveni progres, na kojem e se izgraditi zapadna civilizacija. Religije koje su propovjedale jedinstvo ivota i nepromjenjivo potovanje prema njemu, nisu bile pogodne za podsticaje tehnolokog osvajanja materije. Leszekom Kolakowski - RELIGIJA Drava je dopustila Crkvi da rukovodi sa pravljenjem oporuka - to je ohrabrilo grijenike da kupuju potpisane dokumente koji obeavaju da e neka osoba isplatiti obeanu sumu novca, naplativu u raju, u zamjenu za zemaljsku imovinu oporuno ostavljenu Crkvi. Will and Ariel Durant, 1975
213

Mnogi ljudi misle da bi krani trebali biti neutralni. Ali u situaciji nepravde i ugnjetavanja kao to imamo u Junoafrikoj Republici, izabrati ne opiranje, je ustvari izabrano priklanjanje monima, eksploatatorima, ugnjetavaima. . . Crkva u Junoj Africi mora biti proroka crkva koja govori: Tako je rekao Gospod , govoriti protiv nepravde i nasilja, protiv ugnjetavanja i eksploatacije, protiv svega to dehumanizira Boju djecu i ini ih manjima nego li je Bog namjeravao da ona budu. . . Za mene, nikada nee doi dan kada e aparthejd biti prihvaen. To je sistem zla i to je protuslovno evanelju Isusa Krista. Zbog toga se tome suprostavljam i nikada ne mogu napraviti kompromis sa time - ne zbog politikih razloga nego zato jer sam ja Kranin. Desmond Tutu - prvi nadbiskup crnac, dobitnik Nobelove nagrade Kult je religija bez politike moi. Tom Wolfe Kreativnost nije samo borba sa grijehom i zlom. Stvaralatvo tei ka drugaijem svijetu. Ono nastavlja sa radom Stvaranja. Idolopoklonika religija koja se temelji na strahu, znai poricanje stvaralakog razvitka: strah od novog iskustva i stvaranje prepreka koje osujeuju procese ivota. . . kroz slavljenje se kreativna religija razlikuje od religije koja se temelji na strahu. . . Nova duhovnost e prije svega biti iskustvo kreativne energije - nadahnue. Kreativna osoba sudjeluje u Boanskoj Prirodi i kroz takvu osobu se nastavlja Boansko -ljudsko Stvaranje. Bog eka na ljudski stvaralaki akt. . . Kreativnost je potrebna za Kraljevstvo i Kraljevianstvo Boje - Boji rad u svijetu: ona nije potrebna samo za spasenje tvoje vlastite due. . . Najvea greka u povijesti Kranstva je ta to je ljude pouavalo da je Otkrie zavreno u nekom odreenom vremenu! Nikolaj Berdjajev 1847-1948 - Religija to nerijetko zaboravlja i izmilja sliku Boga koji sije strah i ispunja nas krivnjom. S obzirom na sklonost obrambenome stavu i ovjekovjeivanju same sebe, koju imaju sve institucije, dvojbeno je bi li ijedan sustav ikada mogao utjeloviti Isusovu beskonanu blagost i prevratniko opaanje. . . - - Fundamentalizam se temelji na pogrenim i strahom ispunjenim opaanjima. On stvara lanu odsutnost, odsutnost neega to zapravo uope nije postojalo. Tada tu lanu odsutnost koristi kako bi zahtijevao budunost ustrojenu na lanome idealu. Fundamentalizam se pretvara da je pronaao apsolutnu pristupnu toku unutarnjemu umu tajanstvenosti. - Fundamentalizam ne razgovara i ne istrauje. . . U njegovoj se sutini ne nalazi spoznaja. Ta se lana sigurnost moe odrati samo putem vjerovanja da su svi drugi u krivu. Ne iznenauje da takav fundamentalizam udi za moi kako bi nametnuo svoju viziju te druge prisilio da ine kako je propisano. Fundamentalizam je opasan i razoran. Izmeu fundamentalizma i slubene religije nerijetko vlada previe srdano saveznitvo. - - Nikada niti jednoj osobi ili instituciji ne biste smjeli dopustiti da posjeduje ili nadzire vae
214

eznue. Nitko nema prava zanijekati prekrasnu pustolovinu Boga tako to e vas pretvoriti u roba nekog hladnog i zlokobnog boanstva. Dopustite li da vam se to dogodi, izgubit ete svoj dom. Vi ste dijete boanskoga eznua. U svojoj ste najdubljoj naravi jedno sa svojim Bogom. Kao to Meister Eckhart tako prekrasno kae: "Oko kojim gledam Boga isto je ono oko kojim Bog promatra mene". John O'Donohue - katoliki uenjak ETERNAL ECHOES, 1999 . . . bilo koji sistem religije koji u sebi sadri bilo to-to zastrauje um djeteta ne moe biti istinski sistem. Thomas Paine Vjeronauk ini zloin prema psiholokim zakonitostima razvoja, jer se djeci, koja nisu u stanju razmiljati o apstraktnim kategorijama, prenosi teoloki sustav. Najgore je pak, kae autor, to se na visokim uilitima danas teorija o razvoju pouava kao znanstvena istina, dok u osnovnim kolama, koje organizira i odrava ta ista drava djecu ue mitu koji stoji u suprotnosti prema znanosti i prema ivahnoj prirodi djece. To je nemoralno i neasno stanje i to treba privesti kraju! . . . Religijsko oduevljenje proiruje nau duu i obavezuje nas na djela koja drimo idealom. Ali kranstvo sputava duu i ne povezuje nae djelovanjestoga je vie ozbiljnih ljudi naputa upravo iz religijskih razloga. A zato oni svojoj djeci ne bi trebali pruiti uobiajeni kranski vjeronauk, izrazio je Tolstoj s njemu uobiajenom jednostranom snagom. On kae: Tako smo se navikli na religijske lai, da i ne primjeujemo kakva ogranienost i kakve strahote ispunjavaju uenje Crkve. Mi to vie ne primjeujemo, ali djeca to osjeaju, i to uenje ostavlja duboke posljedice na njihovoj dui. Mora nam biti posve jasno to inimo kad odgajamo nau djecu uz pomo vjeronauka. . . U djetetu je uspavan osjeaj da su obaveze ljudi sloene i da imaju moralnu prirodu: umjesto toga dijete se pouava da je najsvetija obaveza slijepo vjerovanje, molitve i ponavljanje odreenih rijei u odreenim prilikama, kad kruh i vino predstavljaju meso i krv Boga. Mislimo da sve ovo i nije tako ozbiljno, a ipak je prenoenje ovog uenja koje nazivamo vjeronaukomnajvei zloin prema djetetu. Vladama i vladajuoj klasi potrebne su ove lai. One podupiru njihovu vlast pa e stoga vladajue klase uvijek zahtijevati da se to prenosi na djecu to e kao hipnoza utjecati na one koji odrastaju. Oni ljudi, naprotiv, koji ne mogu izdrati nepravedan socijalni poredak, nego trae njegovu promjenu, a posebno oni koji ele dobro svojoj djeci, morat e svoju djecu spasiti od ove prevare svim moguim sredstvima. Ravnodunost djece prema svim religijskim pitanjima, otuenost od svake pozitivne religije - ak je i to bolje od najbolje idovsko-crkvene nastave vjeronauka. . . Ako elimo djetetu predstaviti temeljne odrednice nekog religijskog uenja za koje ja smatram da su istinite, onda u mu rei: Doli smo na ovaj svijet: ivimo ovdje, nismo doli vlastitom voljom nego voljom onoga kojega nazivamo Bogom. Zato postupamo pravedno ako slijedimo volju tog
215

bia. Ta volja se sastoji u tome da svi budemo sretni, ali da bismo dosegli taj cilj postoji samo jedno sredstvo: svaki ovjek prema drugome mora postupati onako kako eli da drugi postupaju prema njemu. . . . Zavrnu priu o kranskom vjeronauku prepustit u jednom desetogodinjem djeaku koji je tri godine napamet uio katekizam i biblijske prie: Ne vjerujem ni u to od svega toga! Ali se nadam kad se ljudi jednom opamete, da e svatko nai svoju vjeru onako kako i svaki ovjek ima svoje lice!. . . Hrabrost u svemu to ini bitne vrijednosti ivota, ali prije svega hrabrost u vjeri. Hrabrost izraavanja vlastitog miljenja, snaga kojom se ono izraava, spremnost da se neto i rtvuje-to je ono to ovjek treba uloiti stvarajui jednu novu kulturu. I sve dok odgoj i drutveni ivot ne ponu tu hrabrost, tu snagu i tu spremnost svjesno podupirati, svijet e ostati onakvim kakav i jest: pozornica gluposti, surovosti, nasi-lja i vlastite koristi, bez obzira tko izdaje zapovjedi za tu pozornicu - radikali ili konzervativni, demokratski ili aristokratski drutveni elementi. Ellen Key - DAS JAHRHUNDERT DES KINDES, 1902 - Stoljee Djeteta, (o obitelji, krivom obrazovanju u koli, vjeronauku itd. za roditelje) "Da bi uspjeli", tako dobro je rekao Ingersoll, "teolozi napadaju kolijevku, djeiji vrti. U mozak nevinosti oni sade sjemenje predrasuda. Oni zagauju umove i imaginaciju djece. Oni zastrauju sretne sa prijetnjom bola - oni tjee nesretne sa pozlaenim rijeima lai. . . Sve ove utjene i razumne stvari su pouavane od propovjednika sa njihovih propovjedaonica - uitelja vjeronauka i od roditelja kod kue. Djeca su rtve. Ona su napadnuta od kolijevke - u rukama svojih majki. Zatim, uitelji u koli nastavljaju sa ratom protiv njihovog prirodnog osjeaja, i sve knjige koje oni itaju jesu ispunjene sa istim nemoguim istinama. Jadna djeca su bespomona. Atmosfera koju oni udiu je ispunjena laima - laima koje su se upile u njihovu krv". Ovo nesveto pljakanje -kolijevki se nastavlja sa estokom gorljivou. Crkve, Federalni Koncil Crkava (Federal Council of Churches), Boji Vikar (Vicar of the God) i njegovi pomonici svi igraju igru da porobe bebe u kolijevkama, djecu u kolama. U Enciklici od 31 prosinca 1929, pravo Crkve na dijete se proklamira iznad prava roditelja ili Drave, svjetovne javne kole su osuene, i Vjernicima je zabranjivano da se mijeaju sa "nereligioznima" Dravnim uenicima: "pohaanje nekatolikih kola, to jest onih, koje su otvorene i za katolike i nekatolike, jesu zabranjene za katoliku djecu", jer takve kole nisu "podobno mjesto za katolike uenike", koji moraju biti hranjeni sa "nadnaravnim". (Current History, oujak 1930, page 1091, passim). Ipak zabranjivane i osuivane javne kole u New York City, zabranjivane za Vjernu djecu, sveenika gradska vlast puni Vjernim uiteljima za svrhu "krijumarenja" zabranjenog nadnaravnog u njih; rad tako rairen i aktivan, da je kardinal nadbiskup grada, izjavio ispred 2000 uitelja iz Catholic Teachers Association (Udruenje Katolikih Uitelja); da "cijeni njihov rad
216

pouavanja vjere u Gradskim Institucijama". (New York Times, 25 studeni 1928). I svaki racionalni pokuaj da se suprostavi takvoj ilegalnoj propagandi i da se kole oslobode od tetnih utjecaja predrasuda, je bila osuivana i suprostavljali su joj se Biblijski krijumari svake vrste i Vjere; Joseph Wheless - FORGERY IN CHRISTIANITY - A Documented Record of the Foundations of the Christian Religion, 1930 - - Sve propovjedi moraju biti podeene za mentalitet petnaestogodinjaka. . . . . Polovica ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama imaju mentalitet petnaestogodinjaka. Veina onih koji idu u crkvu uivali su u "djeijim propovjedima" vie od onih koji su uivali u religioznoj filozofiji. . . Prosjean ovjek se moe drati samo jedne ideje u vremenu. Herald Tribune 28 sijeanj 1930 - izjava od Reverend Publicity Counsel of National Church iz FORGERY IN CHRISTIANITY Vrijeme je dolo za iskrene ljude da prokau lane uitelje i napadnu lane bogove. Luther Burbank 1849-1926 Sva istina je sigurna, i nita drugo nije sigurno; i onaj tko zadrava istinu ili je skriva od ljudi, zbog sebinih motiva, on je ili kukavica ili kriminalac ili oboje. Max Muller - THE SCIENCE OF RELIGION Mi bespotrebno dijelimo ivot; ako ovjek u sebi ima istinsku religiju, ona se mora ispoljavati u najmanjem detalju ivota. U drugom svijetu nema ni Hindusa, ni Krana, ni Muslimana. . .Religija je iznad govora. . . . Istinsko poznavanje religije rui sve prepreke izmeu vjere i vjere. Mahatma Gandhi, 1947 Istina ne moe biti ograniena ili monopolizirana ? O ocjeni vjeronauka - odnosno "drutva, kulture i religije", kako e se odsad zvati taj predmet u panjolskom kolstvu - mogao bi ubudue ovisiti upis na fakultet. Naime, kako je najavila panjolska ministrica prosvjete Pilar Del Castillo, taj e se predmet od idue kolske godine ocjenjivati poput ostalih, to znai da e, kao matematiku ili strani jezik, utjecati i na prosjenu ocjenu s kojom se uenici natjeu za upis na fakultet. Ta najava ministrice Del Castillo naila je na veliko odobravanje i zadovoljstvo panjolskih biskupa, koji se bore za odluniji povratak religije u kolu, ali i na nezadovoljstvo i protivljenje lijevo orijentirane panjolske politike oporbe, sindikata i laikih udruga koje su je okvalificirale "povratkom u prolost" i proglasile protu-ustavnom, zbog ega e, najavljuju, poduzeti pravne mjere da se sprijei njezina provedba. Ako bi se sudilo prema nedavnom posjetu pape Ivana Pavla II, kada su se na dvjema misama koje je Sveti Otac odrao u Madridu okupili milijuni ljudi, panjolska je izrazito religiozna katolika zemlja. No, ve i injenica da je Papa naao shodnim panjolce pozvati da "ne zaborave svoje kranske korijene", pokazala je da religija u panjolskoj ne prolazi kroz ruiasto razdoblje, odnosno da panjolska vie nije "katolikija od pape". Potvruju to i podaci prema kojima je tijekom prole godine broj vjernika koji nedjeljom odlaze na misu u
217

panjolskoj opao za milijun i pol, a nastavi li se taj trend, ovdanje bi crkve mogle uskoro ostati prazne. To potvruje i nedavno istraivanje u Kataloniji, koje je pokazalo da samo 5,7 posto mladih Katalonaca ide u crkvu. panjolci su katolici i vjeruju u Boga, ali utjecaj Crkve sve je manji pa se Katolika crkva u spomenutom istraivanju nala na posljednjem mjestu - iza vojske i NATO-a - meu 18 institucija za koje ispitanici smatraju da utjeu na njihov ivot. panjolska katolika crkva, smatra sciolog Antoni Estrade, plaa cijenu ne samo zbog svojih tijesnih veza s faistikom diktaturom generala Franca nego i zbog nepomirljivih stajalita o razvodu, pobaaju, homoseksualnosti i eutanaziji. Nakon propasti Francove diktature Crkva je odvojena od drave, iji se karakter u ustavu definira kao "laiki". Vjeronauk je do sada bio neobavezni predmet u panjolskim kolama, za koji se opredjeljivalo ak 80 posto uenika osnovnih kola. No, na prosjek ocjena utjecao je samo u osnovnom i obaveznom srednjem obrazovanju, ali ne i na ocjenu panjolske verzije mature o kojoj ovisi upis na fakultet. No, novi predmet - drutvo, kultura i religija, ocjenjivat e se i bit e obvezan na svim razinama. Uenici e jedino moi birati izmeu vjerske i laike verzije, pri emu e potonja obraivati povijest religija, razloge njihova postojanja, svetita. . . Nema pedagokog smisla postojanja predmeta u kolama ako se ne ocjenjuje i uspjeh koji uenici postiu, ustvrdila je Del Castillo, izazivajui vie prigovora. Kako ocjenjivati i tko e ocjenjivati neiju vjeru, i na to e se svoditi ocjena uenika koji se opredjele za vjersku verziju predmeta? Zato i uenicima vjerske verzije ne dati ansu da neto naue o ostalim religijama, to e uiti oni koji budu pohaali nastavu laike verzije predmeta? Nije li apsurdno u dananjem svijetu vjeronauk u kolama izjednaavati po znaenju za obrazovanje s matematikom ili stranim jezikom pa i za vjersko obrazovanje odvajati vie sati negoli za prirodne znanosti? Iako se u odredbi ministarstva ne navodi nijedna vjera, upozorava se kako e to u praksi znaiti katoliku poduku unato injenici da je zbog useljavanja u panjolskoj i sve vie pripadnika ostalih vjeroispovjesti, posebno islama. Premda je drava obavezna osigurati nastavu za svaku religiju kada u jednoj koli postoji deset uenika te vjere koji to trae, samo u Kataloniji prole godine nije moglo biti udovoljeno zahtjevu 1277 muslimanskih obitelji da se njihovoj djeci osigura poduka iz islama. Odatle i prigovori da je vlada puke stranke podlegla pritiscima Vatikana te pokuava nametnuti katoliki nauk i djeci onih roditelja koji to ne ele. Time se, prema miljenju oporbenih socijalista, kre ustavne odredbe o poloaju religije u demokratskoj panjolskoj. U skladu s tim, ve se najavljuju tube ustavnom sudu. Zvonko Tomi dopisnik iz Barcelone, iz novina Jutarnji List, lipanj 2003 Nema nita tako monije od ljubavi i misli, nikakve institucije, nikakve vlade, nikakvi izmi, nikakva sveta pisma, nikakvo oruje. . . ljubav i misao jesu jedini izvori moi. Vinoba Bhave 1895-1982
218

Bilo da ispovijedamo budizam, hinduizam, kranstvo, idovsku ili muslimansku religiju, ne bismo trebali biti zadovoljni pukim oznakama. Vano je izluiti poruku koju obuhvaaju ove razliite religiozne tradicije i koristiti se njome za preobrazbu naeg neukroenog uma. . . Kad bih ja, Dalai Lama, kao Tibetanac osjeao snanu odbojnost prema Kinezima ili prema Chen Ching, njima se ne bi nita dogodilo. Oni bi ostali oputeni, zar ne? Ja bih bio taj koji je izgubio svoj mali mir uma. Loi osjeaji prema drugima su istinski samodestruktivni... U sloenom svijetu gdje su srea i uspjeh jedne zajednice usko povezani sa zadovoljstvom i interesima drugih zajednica i drutava, nema mjesta za vjersku netrpeljivost i rasizam. . . Dalai Lama Ljubav nije roba reformatora ili socijalnog radnika, to nije politiki instrument sa kojim moemo potaknuti akciju. Kada politiar, reformator govore o ljubavi, oni koriste rije i ne dotiu stvarnost toga, jer se ljubav ne moe koristiti kao sredstvo za ostvarenje cilja, bilo u bliskoj ili dalekoj budunosti. Ljubav je za cijelu zemlju, a ne za odreeno polje ili umu. Ljubav prema stvarnosti nije obuhvaena ni jednom religijom, i kada organizirane religije to koriste, onda ona nestaje. Drutva, organizirane religije i diktatorske vlade, uporni u svojim raznim aktivnostima, neznajui unitavaju ljubav to postaje strast u akciji. . . . Ljubav nije sentimentalnost, niti je to oboavanje. . . Ljubav nije tvoja ili moja; nije osobna, nije neto to ikome pripada; ljubav nije to. J. Krishnamurti Ja ne elim da preobraam ljude sa jedne organizirane religije ka dru -goj, mene ne zanima ni jedna od organiziranih religija, moj interes je za Dhamma - Istinu, uenja svih Prosvjetljenih. Ako uope postoji neko preobraenje, to bi trebalo biti od bijede ka srei, od zagaenosti ka istoi, od okova ka slobodi, od neznanja ka prosvijetljenju. Kao i moj uitelj, ja se interesiram za ovu vrstu preobraenja koje je mogue samo prakticiranjem Sila (moralnost), Samadhi (duboka koncentracija uma) i Panna (mudrost) . . . Ti mora doivjeti istinu za sebe. Samo tada to postaje za tebe istina. Inae to je samo istina nekog drugog. . . Vi uvijek osuujete ritualizam u drutvu, ali to je pogreno sa ispoljavanjem naeg potovanja i zahvalnosti? Sa time nije nita pogreno. Potovanje i zahvalnost nisu rituali. Rituali su kada ne razumije to ini, kada neto radi samo zato jer to od tebe netko trai. Ako duboko u sebi razumije, Ja odajem potovanje mojim roditeljima, ili Ja oda -jem potovanje odreenom bogu ili boici onda vidi koja su svojstva tog boga ili boice? Da li ja odajem stvarno potovanje tom bogu ili boici razvijanjem istih svojstava u sebi? Da li ja odajem stvarno potovanje mojim roditeljima razvijanjem njihovih dobrih svojstava? Ako je odgovor potvrdan, onda ti obavlja ta djela sa razumijevanjem, i ona nisu obiaji ili rituali. Ali ako ti neto obavlja mehaniki, to onda postaje obred ili ritual. S. N. Goenka - uitelj Vipasana meditacije
219

Do koje mjere su doktrine istinski prikladne da naprave najdublje utiske na um, i da ostanu u njemu kao mrtva uvjerenja, bez da se ikada ostvare u imaginaciji, osjeajima ili razumijevanju, jeste primjer vladanja u kojem se veina vjernika pridrava doktrina Kranstva. Pod Kranstvom ja mislim na ono to se priznaje takvim od svih crkava i sektinaelima i pravilima sadranim u Novom Testamentu. Ona se smatraju svetim, i prihvaenim kao zakonima, od svih onih koji se izjanjavaju kranima. Ipak jedva se moe rei da meu tisuama krana postoje oni koji se upravljaju po tome ili testiraju svoje individualno ponaanje u skladu sa tim zakonima. Standard na koji se on poziva, jeste obiaj njegove nacije, njegove klase ili njegovog religioznog zanimanja. On tako ima u jednu ruku kolekciju etikih naela, za koje vjeruje da su mu bila dozvoljena od nepogreive mudrosti kao pravila za njegovu vladu; a u drugu ruku ima komplet svakodnevnih procjena i prakse koja ide donekle u skladu sa tim naelima, ne sa drugima, koja stoje u direktnoj opoziciji i u cjelosti su kompromis izmeu kranske vjere i interesa svjetovnog ivota. Ovim prvim standardima on iskazuje potovanje, a drugima svoju lojalnost. Svi krani vjeruju da su blagoslovljeni siromani i ponizni, i oni koji su zloupotrebljavani od svijeta; da je lake za kamilu da se provue kroz uicu igle nego za bogatog ovjeka da ue u kraljevstvo raja; da ne sude, da im ne bi bilo sueno, da ne psuju, da bi trebali voljeti susjede kao same sebe. . . da ako ele biti savreni da bi trebali sve prodati i podijeliti siromanima. Oni nisu neiskreni kada govore da vjeruju u sve te stvari. . . Doktrine nemaju utjecaj na obinog vjernika - one nisu mo u njihovim umovima. Oni imaju naueno potovanje za njih, ali nemaju osjeaj koji se iri preko rijei na oznaene stvari i prisiljavaju um da ih prihvati i uskladi svoje djelovanje sa formulom. Kada se god to tie ponaanja, oni trae Gospodina A ili B da ih usmjerava kako sluati Krista. . . Kranska moralnost (takozvana) ima sve karakteristike reakcije; to je najveim dijelom protest protiv Paganizma. Njen ideal je negativan radije nego pozitivan; pasivan radije nego aktivan; Nevinost radije nego Plemenitost, Suzdravanje od Zla, radije nego energino Nastojanje na Dobroti; u svojim pravilima (kao to je bilo dobro reeno) ti nee koja su neopravdano preovladavajua nad ti e. U svom uasu od senzualnosti, ono je od asketizma stvorilo idol; to se postepeno pretvorilo u kompromis zakonitosti. Ono se dri nade za raj i prijetnje od pakla; kao odreenim i odgovarajuim motivima za krepost ivota; u ovome je nie od drevnih naroda, i ini ono to u tome lei da bi dali ljudskoj moralnosti u sutini sebini karakter, razdvajajui osjeaje dunosti svakog ovjeka od interesa blinjih, osim samointeresnog poticaja koji mu je pruen da bi ih konzultirao. To je u sutini doktrina pasivne poslunosti; to u sebi ukljuuje pokornost svim uspostavljenim autoritetima, kojima se u stvari ne bi trebali aktivno pokoravati kada oni zapovjedaju ono to religija zabranjuje, ali njima se ne smije odupi220

rati, jo manje buniti protiv njih, za bilo koju koliinu zla naneenog nama samima. . . to god postoji od velikodunosti, plemenitosti, osobnog dostojanstva, ak i osjeaja asti - proizlazi iz iste ovjenosti, a ne iz religioznog dijela naeg obrazovanja, i nikada se ne bi razvilo iz etikih standarda u kojima je jedina vrijednost, javno priznata-poslunost. Ako bi krani pouavali nevjernike da budu pravedni prema kranstvu, onda bi i oni morali sami biti pravedni prema nevjernicima. Ne samo nasilni sukobi izmeu djelova istine, nego samo potiskivanje polovice od toga, jeste uasno zlo; uvijek postoji nada kada su ljudi prisiljeni da sluaju obe strane; to je kada se oni pridravaju samo jedne strane da se greke pretvaraju u predrasude, a sama istina prestaje da ima efekt istine, preuveliavanjem do izmiljotina. Prvo, ako bilo koje miljenje (uvjerenje) biva prisilno ugueno, bez obzira to sigurno znamo da to miljenje moe biti istinito - takvo poricanje znai da sebe smatramo nepogrijeivim. Drugo, premda ugueno uvjerenje moe biti pogreno, ono moe, i obino sadri dio istine; i kako je ope ili prevladavajue uvjerenje o bilo kojoj stvari rijetko ili nikada cijela istina, onda je to samo u suoenju sa suprotnim uvjerenjem da ostatak istine ima neku ansu da se obznani. Tree, ak i ako primljeno uvjerenje ne samo da je istinito, ve cijela istina; sve dok to ne bude podnosilo, i ustvari bilo, estoko i gorljivo osporavano, to e, od veine onih koji to prime, biti prihvaeno na nain predrasude, sa malo razumijevanja ili osjeaja racionalne osnove. etvrto, znaenje same doktrine e biti u opasnosti da bude izgubljeno, ili oslabljeno, i lieno svog vitalnog djelovanja na karakter i ponaanje: dogma postaje samo formalna izjava, nedjelotvorna za dobro, ometajua, i spreava razvitak nekog stvarnog i iskrenog uvjerenja, umnog ili osobnog iskustva. John S. Mill - ON LIBERTY, 1869 Bezpogovorno, u porukama yogija, propovjednika ili filozofa moe biti vrijednosti - esto dragulja mudrosti ne samo od njih nego i mnogih drugih koji su puno manje usredotoeni na istinu i smisao ivota. Ali dragulji mogu biti pobrani s planine bez da je ista prvo kupljena. Sasluajte njihove istine, promislite ih i krenite dalje - ono to traite je zapaanje Sebe, to ste i tko ste. Ova bit Sebe je zamjetljiva samo od vas samih. to vie upijete od uiteljeve spoznaje, to putujete dalje od Sebe. Nijedan uitelj, mistik ili filozof, sveenik, Papa, yogi, psiholog, guru, vidilac ili metafiziar nije nikad imao priroenu kvalitetu vie svijesti-vie od vas samih. Svijest, kao potpuno doivljena kvaliteta osjeanja okruujue Stvarnosti, nije promjenjiva kvaliteta kao snaga miia ili inteligencija. Svjesnost je nasljedna osobina onoga to vi jeste. Thomas Daniel Nehrer - THE ESSENCE OF REALITY Netko moe ivjeti u sjeni ideje bez da je shvati. Elizabeth Bowen Malo je onih koji vide sa vlastitim oima i osjeaju sa svojim vlastitim srcima. Albert Einstein
221

Bijah trezveni gradski asketa, naviknut sa ursa Pouavati - ali me sudbina jednim od Tvojih gorljivih zaljubljenika uini. (D 22784)3 Moje ruke bijahu navikle stalno drati Kuran, ali sada one dre ljubavni pehar. Moja usta bijahu slavljenjem ispunjena, ali sada Samo pjevue poezijom i kajdama. (D 24875-76) Ljubav prema Voljenom me otrgnula od uenosti i uenja Kurana, sve dok ne postah, kakav i jesam, poput ludaka i opsjenara. Slijedih put serdade i damije posve iskreno i uz pregnue. Kako bih umnoio dobra djela, nosih biljege isposnike. Ljubav mi u damiju kroi i ree: Bajni uitelju! Pokidaj okove postojanja. Zato si vezan uz serdadu? (D = Diwan-i Shams-i Tabrizi, 26404-08) Od svih religija je odvojena vjera ljubavi: ta vjera i naslov jest Bog zaljubljenih. (M II = Mathnawi, 1770) ivljenje kroz Ljubav jest moja religija - ivot kroz ovu duu i tijelo moja je sramota. (M VI 4059) Razum ne spoznaje i smeten je religijom Ljubavi - ak i onda kad svjestan svih religija treba biti. (D 2610) William C. Chittick - SUFIJSKI PUT LJUBAVI Rumijeva duhovna uenja (S engleskog preveo: Prof. dr. Reid Hafizovi, 2005) - Ja nisam ovdje na zemlji zbog svae, Ljubav je misija moga ivota. - Srca su dom voljenoga; Ja sam doao ovdje da uinim svako srce istinitim. - ovjek koji osjea uda istinske ljubavi odbacuje svoju religiju i naciju. - Svi ljudi svijeta su braa. . . Istinska vjera je u glavi, a ne na pokrivalu za glavu. . . - Postanimo ve jednom prijatelji, uinimo ivot laganim za nas, . . Yunus Emre 1240-1320 sufi-dervi, Anatolija -. . . Znate, ponekad - kao u ovom sluaju - Sveti sakrament postaje znaajniji od Isusa Krista; tovanje postaje znaajnije od ljubavi, Crkva znaajnija od ivota, a sam Bog postaje znaajniji od susjeda. To je uistinu opasno. To je ono na to nas je Isus pozivao - spoznati to je znaajnije! Ljudsko je bie znaajnije od Sabbatha. Ono to vam sada govorim zanaajnije je od pukog tovanja Boga. No zasigurno znam da va mula, ili va sveenik, nee biti sretan kada to uje. Anthony de Mello 1931-1987 - katoliki sveenik - SVJESNOST, 1990. Studirao je duhovnost na Gregorijanskom sveuilitu u Rimu, filozofiju u Barceloni i psihologiju u Chicagu. Njegove mnogobrojne knjige i povlaenja kombinirana su sa tradicionalnim kranskim konceptima i uvidima iz Istonih religija i humanistike psihologije.
222

Jednom drugom prilikom Mudrac (op. prev. Ramana Maharshi) je rekao: "Sveto nasljee je opseno, budui da su razni djelovi prilagoeni potrebama razliitih tipova tragalaca. Svaki tragalac postupno transcendira dio po dio. Ono to transcendira, za njega postaje beskorisno, ak i lano. Na kraju transcendira cjelokupno sveto nasljee". Jednom prilikom su Mudraca pitali o kranskoj doktrini "prvobitnog grijeha" - da je svaki ovjek roen grijean i da se toga moe osloboditi jedino vjerom u Isusa Krista. Mudrac je odgovorio: "Kae se da je grijeh u ovjeku. Meutim, u dubokom snu ne postoji osjeaj da smo ljudi. On se pojavljuje nakon buenja, zajedno sa milju "Ja sam ovo tijelo". Ova misao je stvarni prvobitni grijeh. Ona mora da se otkloni unitenjem ega, nakon ega se vie nee pojavljivati". Uz to, objasnio je istinu kranstva na sljedei nain: "Tijelo predstavlja kri. Ego je Isus, "sin ovjeji". Kada se razapne, uskrsava kao "Sin Boji", slavno stvarno Jastvo. ovjek, da bi ivio, treba izgubiti ego". Nije loe da se ovdje prisjetimo da, prema svim Mudracima, egoistini ivot zapravo i nije ivot, ve smrt. Istinu o Stanju bez ega Mudrac izraava pomou negacija: "Ono to se naziva Samospoznaja je Stanje u kojem ne moe postojati ni znanje ni neznanje. Jer, ono to se obino smatra znanjem, nije istinsko znanje.* Samo Jastvo je istinsko Znanje, zato to Ono jedino sija - bez nekog drugog koji bi mogao da postane objekt Njegovog znanja ili Njegov poznavalac. Shvati da Jastvo nije praznina". (Ulladu Narpadu, stih 12). Zato to nam se Stanje bez ega ne opisuje pomou odreenih termina, mnogi ljudi su skloni zakljuivanju da je ono obino nitavilo ili krajnje unitenje. Ovu greku su nainili mnogi tobonji sljedbenici "Prosvjetljenog", Gautama Buddhe. Mudrac spreava svoje budue uenike da naine istu greku, obznanjujui da Jastvo nije praznina. Budui da Mudrac boravi na planu na kojem ne postoji ni neznanje ni znanje, on nema potrebe ni za kakvom vrstom uenja. Ne zanima ga ak ni sveto nasljee, premda ga ponekad ita, da bi njegovo pravo znaenje objasnio onima koji ga pitaju o tome. Tako moemo razumjeti sljedeu izreku: "ak se i uen ovjek mora pokloniti pred nepismenim Mudracem. Nepismen ovjek je naprosto neznanje; uen ovjek je na uen nain neznalica. I Mudrac je neznalica, jer za njega ne postoji nita to bi trebalo da zna". Osoba koja postavlja ovo pitanje oekuje kategorian odgovor. Ona eli da zna koji je od ova dva presudan faktor u ivotu - sudbina ili slobodna volja. U svojim zapisima Mudrac odgovara na sljedei nain: "Rasprava oko toga to je uticajnije sudbina ili ljudska volja - zanima samo one koji su neprosvetljeni o istinskoj prirodi ega, iz kojeg se javljaju ta dva gledita. Onaj tko posjeduje tu prosvetljenost, transcendirao je oba gledita i vie ga to pitanje ne zanima". (Ulladu Narpadu, stih 19). MAHA YOGA Upaniadsko nasljee u svjetlu uenja bagavana ri Ramane
223

RELIGIJE I BUDUNOST Da bi vjerovao u svoj vlastiti put, nema potrebe da dokazuje kako je tui pogrean. Paulo Coelho Budunost Urantije (Zemlje) e nesumnjivo biti obiljeena pojavom uitelja religiozne istine - Bojeg Oinstva i bratstva svih stvorenih bia. Ali nadamo se da e ustri i iskreni napori ovih buduih proroka biti manje usmjereni k jaanju meuvjerskih prepreka, a vie prema unaprijeenju religioznog bratstva duhovnog oboavanja meu sljedbenicima razliitih intelektualnih teologija koje su postale obiljejem Urantije (Zemlje) u Sataniji. THE URANTIA BOOK, 1955 Nemoj prisiljavati druge, ukljuujui djecu, na bilo koji nain, da prihvaaju tvoje stavove, bilo autoritetom, prijetnjom, novcem, propagandom ili ak odgojem. Meutim, kroz samilosni dijalog, pomozi drugima da odbace fanatizam i uskogrudnost. Thich Nhat Hanh - roen 1926. budistiki redovnik - zen uitelj iz Vietnama - BEING PEACE Kada je Thomas Merton poznati katoliki redovnik upoznao Thich Nhat Hanh u svome samostanu Gethesmani u USA, rekao je svojim uenicima: Nain na koji otvara vrata i stupa u sobu znak je kojim oituje svoja uvjerenja. On je istinski redovnik. Isto pie: Nhat Hanh je moj brat. Thomas Merton 1915-1968 Ljudi lieni imovine i ekonomske sigurnosti globalizacijom - tee ka politiziranim religioznim identitetima i uskogrudnom nacionalizmu za sigurnou. Politiari lieni donoenja ekonomskih odluka kao nacionalnog ekonomskog suvereniteta, to je potkopano globalizacijom organiziraju svoje prikupljanje glasova po liniji religioznih i kulturnih raznolikosti na temelju straha i mrnje. Vandana Shiva - "Globalization and Talibanization" - napisano 2001. godine Religija je samo uzvieni humanizam sve dok ne postane boanska otkriem stvarnosti prisustva Boga u osobnom iskustvu. . . Isus ne trai od svojih sljedbenika da vjeruju u njega ve radije da vjeruju sa njim. . . Sloboda je samounitavajua kada je odvojena od materijalne pravde, intelektualnog potenja, drutvene samilosti, moralne dunosti, i duhovnih vrijednosti. . . ovjekova najvea duhovna opasnost se sastoji u djelominom napretku, nevolji nezavrenog razvoja: odbacivanje evolucijskih religija straha bez da odmah shvati objavljenu religiju ljubavi. Moderna znanost, posebno psihologija, je oslabila samo one religije koje su najvie ovisne o strahu, praznovjerju i emocijama. . . . . Sve istinske religije potiu prijateljstvo ljudi, tite moral, potiu dobrobit susjeda, i podravaju sutinsko evanelje svojih odgovarajuih poruka vjenog spasenja. www.urantia.org
224

Temeljna naela svake prosvijetljene religije jednostavna su, jasna i razumljiva. Ta naela glase da postoji Bog koji je izvor i potpora svih stvari, da u ovjeku prebiva boanska iskra koju ovjek svojim nainom ivljenja moe poveati ili smanjiti, da ovjek, eli li je poveati, mora pobijediti strasti i sublimirati ego, te da praktini nain za postizavanje ovog cilja jest biti dobar i initi dobro. U pravilu, ljudski ivot, kako pojedinani tako i zajedniki, mogue je poboljati jedino kroz unutarnji razvoj prema savrenstvu. Svi ovjekovi pokuaji da pobolja svoj ivot vanjskim djelovanjem, institucionalnim metodama ili nasiljem, uzaludni su i neminovno zavravaju neuspjehom. ovjekova dua je boja svjetiljka koja isijava svjetlost. ovjek je slab i jadan ako boja svjetlost ne gori u njegovoj dui. No, kada ta svjetlost zablista i zapali se u duama prosvijetljenih vjerom u svevinje Bie, ovjek se prosvjetljuje i ostaje prikladnim instrumentom za oitovanje boanske snage, jer tada u njemu vie ne djeluje njegova vlastita snaga, ve boja snaga. Mahatapasvi Shri Kumarasvamiji - DIMENZIJE YOGE Ako psihoterapija shvati fenomen vjerovanja ne kao vjeru u Boga, nego kao obuhvatniju vjeru u smisao, sasvim je opravdano da se za nju zanima. U tom sluaju psihoterapija bi se sloila s Albertom Einsteinom, po kojemu pitati za smisao ivota znai biti religiozan. Slino je rekao i teolog Paul Tillich: "Biti religiozan znai strastveno traiti smisao svoje egzistencije." Svakako, moe se rei da je posve legitimno da se logoterapija - koja je kao psihoterapija podreena psihijatriji i medicini - bavi ne samo voljom za smisao nego i voljom za posljednji smisao, za nadsmisao: a religiozna je vjera konano vjera u nadsmisao, pouzdanje u nadsmisao. Zacijelo, ovo nae shvaanje religije ima malo veze s konfesionalnom uskogrudnou ili s religioznom kratkovidnou koja u Bogu gleda bie kojemu je jedino do toga da to vei broj ljudi u nj vjeruje, i to tono onako kako propisuje tono odreena konfesija. Naprosto ne mogu zamisliti Boga koji bi bio tako uskogrudan. A ne vidim da ima smisla i to da neka Crkva od mene zahtijeva da vjerujem: ta ne mogu htjeti vjerovati - isto kao to ne mogu ni htjeti ljubiti, sebe primorati da ljubim, ili sebe nagnati da se nadam... Ima stvari koje se ne mogu htjeti - i koje se stoga ne mogu na zahtjev ili na zapovijed izvriti. . . . - Iznio sam radnu definiciju religije tako neutralnu da ukljuuje takoer agnosticizam i ateizam. Ostao sam psihijatar i dok sam raspravljao o religiji, pogotovo to sam je promatrao kao ljudsku pojavu, tovie, kao izraz najljudskije pojave od svih pojava, tj. Voljom za smislom. Religija se doista moe definirati kao ispunjenje volje za posljednjim smislom. Ta naa definicija religije sukladna je definiciji koju zahvaljujemo Albertu Einsteinu: Biti religiozan znai nai odgovor na pitanje to je smisao ivota. Tu je, zatim, daljnja definicija koju nam prua Ludwig Wittgenstein: Vjerovati u Boga znai vidjeti da ivot ima smisao. Viktor Frankl BOG KOJEG NISMO SVJESNI - Psihoterapija i religija, 1988
225

Ako vjeruje u Boga, radi s njim. Ako ne vjeruje, postani Bog. Ili vidi svijet kao igru, ili radi na njemu u svoj svojoj moi ili oboje. Nisargadatta Naharaj - JA SAM TO Ja sam duboko religiozna osoba, ali ja ne pripadam ni jednoj vjeri. Ja slijedim duh Bojeg zakona. Peace Pilgrim 1908-1981 Svaka nota ima svoje mjesto u harmoniji. Nijedan niz nota ne smije biti istisnut, a polifonija svedena na jednoglasje, s opravdanjem da je vaa dionica najljepa! Izvodite svoju dionicu tono i na vrijeme, ali sluajte i koncert drugih instrumenata koji se stapaju s vaim i onaj izvoa koji je toliko slab da, umjesto da prati svoju dionicu, prati dionicu onog do sebe, nanosi tetu i sebi i djelu i orkestru. to biste rekli kada bi kontrabas inzistirao da zamijeni prvu violinu? Ili da instrument objavi: "Ostali tiina! Svi koji ste nauili moju dionicu, slijedite me!"? Simfonija nije razred osnovnokolaca koji uglas ue izgovarati rijei! Ovo uenje osuuje svaki duh propagande, bilo klerikalne bilo laike, koja tui mozak eli oblikovati prema svom modelu (modelu samo svog Boga ili samo svog ne-Boga, koji je naprosto prerueni Bog). To je teorija koja rui sve nae unaprijed stvorene i duboko ukorijenjene ideje, nae cjelokupno viestoljetno naslijee. Mi emo uvijek nai dobar razlog, i sveenici i akademske glave, da sluimo onima koji to od nas trae, upajui kukolj (zajedno sa itom) iz komada zemlje koji im osigurava hranu! Zar najsvetija ovjekova dunost nije iskorijeniti kukolj i trnje pogreaka iz svog vlastitog, kao i iz srca svog blinjeg pogotovo svog blinjeg? A pogreka je, naravno, samo ono to za nas nije istinito. Jako je malo onih koji su dovoljno veliki da bi se izdigli iznad ovog naivnog egocentrinog ovjekoljublja. Takvog skoro da nisam naao meu svim mojim uiteljima i pratiocima racionalistike i znanstvene svjetovne armije - koliko god muevni, krepki i velikoduni mi oni mogli izgledati: jer, pored njihovih dlanova prepunih skupljenog ita, jedina njihova pomisao bila je obasuti njime ovjeanstvo, htjelo to ono ili ne. . . . "Uzmi, jedi, milom ili silom! Ono to je dobro za mene, dobro je i za tebe. A ako umre slijedei moje propise, to e biti tvoja greka, a ne greka propisa, kao u sluaju Moliereovih doktora. Mo je uvijek u pravu. "Suprotni, crkveni tabor, jo je gori, jer tamo se radi o spasavanju dua za vjenost. Zbog ovjekova stvarnog dobra, svako sveto nasilje je opravdano. I upravo mi je zato bio mio Gandhijev glas, koji se odskora moe uti - i pored toga to je njegov temperament potpuno suprotan Ramakrininom ili Vivekanandinom - kako podsjea svoju brau iz Meunarodnog bratstva, pobonim svojim arom upravljene k evangelizmu, na veliko univerzalno naelo religioznog "prihvaanja", isto ono koje je i Vivekananda propovijedao. "Nakon dugog prouavanja i iskustva", kae on, "doao sam do ovih zakljuaka: 1. Sve religije (a pod tim pisac ovih redova (Gandhi) podrazumijeva
226

kako one vjere, tako i one razuma) su istinite; 2. Sve religije sadre u sebi neku greku; 3. Sve religije su mi skoro isto toliko drage koliko i moj hinduizam. Moje potovanje prema drugim vjerama isto je kao i prema mojoj vjeri. Cilj Bratstva treba biti da hindus postane bolji hindus, musliman bolji musliman, kranin bolji kranin. Stav zatitnike tolerancije suprotan je duhu Meunarodnoga bratstva. Ako u dubini moje due postoji i traak vjere da je moja religija najistinitija, a druge da su manje istinite, onda je to i pored izvjesnog mogueg bratstva s drugima neto posve razliito od onoga to se zahtijeva u Meunarodnom bratstvu. Na stav prema drugima mora biti potpuno otvoren i estit. Mi se nikada ne smijemo moliti za druge ovim rijeima: "Boe, podari im svjetlo koje si podario meni!" Nego: "Podari im sve svjetlo i istinu koje e ih uznijeti do najvieg!" (Zabiljeeno na godinjem sastanku Vijea Saveza meunarodnog bratstva u Satyagraha aramu, Sabarmati, 13-15 sijenja 1928. godine). A kada su mu postavili pitanje inferiornosti animistikih i politeistikih praznovjerja, od strane aristokracije velikih teistikih religija smatranima najniom prekom ljudske ljestvice, Gandhi je blago odgovorio: "Kada je o njima rije, moram biti ponizan i paziti, jer arogancija ponekad voli progovoriti najponiznijim jezikom. ovjeku je potrebno sve njegovo vrijeme da bi postao dobar hindus, dobar kranin ili dobar musliman. Sve moje vrijeme je posveeno tome da budem dobar hindus, i nita mi od njega nije preostalo da pokrtavam animiste; zaista ne mogu vjerovati da sam neto vie od njih". Gandhi ne samo da osuuje svaku religijsku propagandu, bilo otvorenu bilo prikrivenu, nego mu je i svako obraenje, pa ak i voljno, iz jedne vjere u drugu, neprijatno: "Ako neki ljudi misle da trebaju promijeniti svoju religijsku "etiketu", ja ne mogu rei da to nije njihovo pravo - ali to je alosno". Nita suprotnije naem zapadnjakom nainu i religijskog i svjetovnog poimanja nije mogue zamisliti. A istovremeno nema niega iz ega bi Zapad i ostatak modernoga svijeta vie mogli nauiti. Na ovom stupnju ljudskoga razvoja, na kojem i slijepe i svjesne sile nagone sva bia da se okupe pod motom "suradnja ili smrt", apsolutno je vano da ljudska svijest bude potpuno proeta tim uenjem, dok taj nezamjenjivi princip najzad ne postane aksiom: da svaka vjera ima podjednako pravo na ivot, i da svaki ovjek ima podjednaku obvezu da potuje ono to njegov blinji potuje. Kazavi to tako iskreno, Gandhi je po mom miljenju pokazao da je nasljednik Ramakrine. Kolegi koji ga je upitao: "Postoji li nain da moje religiozno iskustvo Boga podijelim s mojim prijateljem?" Gandhi je odvratio: "Moe li mrtav eljeti da njegovo znanje i iskustvo budu dani slonu? I obratno? Bolje se moli da Bog da tvom prijatelju svu svjetlost i znanje - ne mora biti isto ono koje je tebi dao". Netko je pitao: "Zar ne moemo dijeliti nae iskustvo?" Na to je Gandhi odgovorio: "Bez obzira da li smo svjesni toga ili ne, mi
227

neminovno dijelimo (ili prenosimo) naa iskustva - ali naim ivotima (naim primjerom), a ne naim rijeima, koje su potpuno pogreno sredstvo. Duhovna iskustva dublja su od misli... Na osnovi injenice da ivimo nae e se duhovno iskustvo preliti. Ali tamo gdje postoji svijest o dijeljenju (volja da se duhovno radi), postoji i sebinost. Ako vai krani ele dijeliti svoje kransko iskustvo, vi ete podii intelektualni zid. Radije se molite da vai prijatelji postanu bolji ljudi, kojoj god religiji pripadali". Mislim da je prava misija Ramakrininih uenika upravo ovo - paziti da njegovo iroko srce, otvoreno svim iskrenim srcima svijeta i svim vidovima njihove ljubavi i njihove vjere, nikada ne bude, za razliku od ostalih "Svetih duica", zatvoreno na oltaru, u crkvi u koju e biti mogue ui tek poto ste izrekli lozinku Credo /Vjerujem/. Ramakrina mora biti za sve. Svi su njegovi. On ne treba uzimati. On treba davati. Jer onaj tko uzima doivljava sudbinu svih onih koji su u prolosti uzimali, svih Aleksandara, svih osvajaa: s njima u grob odlaze i njihova osvajanja. Pobjednik u prostoru i vremenu je onaj tko daje, tko daje cijeloga sebe, ne mislei o vraanju. Svi koji su ga poznavali svjedoe o njegovom apsolutnom potivanju intelektualne slobode onih oko njega - barem dotle dok svetom inicijacijom ne budu vezani uz njegov monaki red i njega samog. Sljedei tekst odslikava nam njegov ideal skladne slobode: "Nita (predanost jednom idealu) je poetak ostvarenja. Iznjedri med iz svih cvjetova; sjedi i budi prijateljski uvstvima obojen prema svima; sve potuj; svima kai: "Da, brate, da, brate", ali se vrsto dri svog puta. Vii stupanj je zapravo zauzeti stav drugoga. Ako sam ja sve, zato ne bih mogao i stvarno, pa i aktivno suosjeati s mojim bratom i vidjeti njegovim oima? Dok sam slab, ja se moram drati svog smjera (Nita), ali kada sam jak, mogu osjeati sa svima ostalima i potpuno suosjeati s njihovim idejama. Prijanje je naelo bilo: "Razvij ideju na raun svega ostalog". Dananji nain je "skladni razvoj". Trei nain je "razviti um i kontrolirati ga", usmjerujui ga potom kamo god elite. To je istinski samorazvoj. Ovladajte koncentracijom i usmjerite je k jednom cilju. Tako nita ne gubite. Onaj tko dobiva sve, mora imati i djelie". Ali uvijek e postojati ova razlika u misli Gandhija i misli Vivekanande, da se potonji, kao veliki intelektualac, za razliku od Gandhija nije mogao odvojiti od misaonih sustava. Iako su oboje priznavali vrijednost svih religija, Vivekananda je to priznanje uinio temom uenja i predmetom pouke. A to je i bio jedan od razloga postojanja Reda kojeg je on osnovao. Romain Rolland - IVOT VIVEKANANDE - UNIVERZALNO EVANELJE Problem slobode ljudske due i njenog individualnog odnosa sa Bogom Imanentnim i Bogom Transcendentnim je duhovni problem, sa kojim se suoavaju sve svjetske religije u ovo vrijeme. Alice Bailey - PROBLEMS OF HUMANITY
228

Religija i dalje ostaje bitno plemenska, ali u vrijeme prijelaza Riba u Vodenjaka, poinje djelovati na mnogo svjesnijoj razini i s besprimjernom pojedinanom slobodom. Moderna duhovnost, sa svojim bliskijim odnosom prema Bogu, nadahnula je unutarnju strast koja zalazi onkraj granica uskogrudne religioznosti. Dok institucionalna religija gubi tlo pod nogama, duhovna dobiva na snazi, duhovnost koja je sveobuhvatnija u svome usmjerenju nego pravila koja su joj prethodila. Novo Doba dokazalo je da je otvoreno zapanjujuem rasponu duhovnih tradicija i provedbi, pa se ak i u okviru glavnih religijskih tokova sklonost ekumenizmu, prihvaanju drugih puteva i tradicija kao utemeljenih i vrijednih potovanja, ubrzala. Putem ovog pomaka arine toke, rije svijest poela je oznaavati potragu za najdubljim mistikim uvidima u kombinaciji s razumom i slobodom. Naoruana rjenikom koji je prethodno bio ogranien na redovnike i mistike, zapadnjaka kultura razorila je ogranienja religije i poela uranjati, uglavnom nenadgledana, u kraljevstvo svetoga. Ne samo da elimo spoznati neto o doivljavanju Kundalini energije, reinkarnacije, meditacije i duhovnog zanosa, nego to elimo i proivjeti. elimo da mo tih duhovnih uenja pokrene i nae bioloko tkivo; elimo osjetiti nazonost Boga u naem tijelu isto kao i u naem umu. elimo tjelesni dodir s Boanskim, koji je ravan razini dodira koju su prethodno uivali sveci i mistici velikih tradicija. Caroline Myss - ZATO SE LJUDI NE ISCJELJUJU I KAKO BI MOGLI, 1996 Krist, kao Sjedinitelj Istoka i Zapada: ovu je izreku teko prihvatiti ortodoksnom i uskogrudnom kranskom sveeniku; to prvenstveno znai da e Krist raditi u najtjenjoj suradnji sa Buddhom dok se to sjedinjenje i rekonstrukcija uistinu ne dogodi. Buddha je blisko povezan sa Kristom u ovome procesu Njegovog ponovnog pojavljivanja, iako On nee biti ukljuen ili aktivan za vrijeme cijelog perioda Kristovog dolaska, aktivnog djelovanja na zemlji. Kao to ti zna, On isto tako nije prekinuo svoj kontakt i odnos sa ovjeanstvom, iako je On napustio svoje fiziko tijelo prije mnogo stoljea. On je uinio ovo da bi obavio odreeni rad koji ima veze sa tim (pored mnogo stvari nepoznatih ovjeanstvu) aktivnostima povezanih sa radom Krista, sa trenutkom Njegova dolaska sa odreenim planovima za nastupajuu civilizaciju Akvarijanskog Doba. Alice A. Bailey - THE REAPPEARANCE OF THE CHRIST, 1948 . . . nemojmo odvajati Istok od Zapada, ovjeanstvo je jedno, te neprestano budni istraiva otkriva ne samo mostove koji ih povezuju nego i onaj poetni zametak iz kojega nie njihovo izvorno jedinstvo. U svim krajevima svijeta ovjek je pozvan, neodgodivo opomenut da probudi ivot koji u njemu drijema. M. M. Davy, iz Enciklopedija mistika, II Svezak
229

Umjetnost Mira se ne oslanja na oruje ili ivotinjsku snagu za uspjeh; umjesto toga mi se usklaujemo sa univerzumom, odravamo mir u naoj vlastitoj stvarnosti, hranimo ivot, i spreavamo smrt i unitavanje. Morihei Ueshiba 1883-1969 (tvorac Aikido) Stvarna Religija je Religija srca. Prvo srce mora biti proieno. Istina, ljubav i istoa su osnova stvarne religije. Pobjeda nad niom prirodom ovjeka, kontrola uma, kultiviranje vrlina, sluenje ovjeanstva, dobra volja, bratstvo i uzajamna sloga, sainjavaju temelje istinske religije. . . Znaj da istinska religija poinje kada se izdie iznad tjelesne svjesnosti. . . . Dok slijedi uenje svoje vlastite religije, ovjek moe dosei brz duhovni napredak slijedei principe Boanskog ivota. . . Sve velike religije svijeta uistinu potvruju ovu boansku poruku univerzalnog bratstva ovjeka pod oinstvom Svemogueg Gospoda. Znaj da srce Veda, srce Biblije, svetog Kurana, svetih Gatha i svih svjetskih svetih zapisa su u istini jedno i pjevaju zajedniki slatku poruku ljubavi i sloge, dobrote i - ljubaznosti, sluenja i oboavanja. Odbaci barijere imena i oblika. Trai jedinstvo u srcu svih bia. Ukljui u svoj duhovni zagrljaj cijelo ovjeanstvo. ivi za mir. ivi za univerzalnu ljubav. ivi u Boanskom ivotu. Iz poglavlja 5 "Autobiography of Swami Sivananda", MY RELIGION, ITS TECHNIQUE AND DISSEMINATION (Moja religija, njena tehnika i irenje)

Ja se sjeam Djedovih (op.pr Apa aman po imenu Stalking Wolf) rijei, Mo amana, mo svijeta duha, je dat samo onima koji imaju jaku ljubav prema svojim blinjima. Spoznati duh-koji-se-kree-krozsve-stvari znai spoznati da ako je jedan dio duha bolestan, izgubljen, ili trai, onda je sve bolesno. Raditi samo za sebe znai ne spoznati duh-koji-se-kree-kroz-sve-stvari. Ako netko ne poznaje taj duh, on ne poznaje ni ljubav, i tako ne moe transcendirati sebe. Tom Brown, Jr - THE JOURNEY Crkve u centrima gradova su openito prazne - koritene za komemoracije i koncerte. Ponekad one lie na muzeje, a ne na mjesta koja primaju vitalnu, otvorenu zajednicu. Sa drugima ja uspostavljam Mreu progresivnih, radikalnih crkava irom Evrope u Ortodoksnim, Luteranskim, Anglikanskim i Katolikim tradicijama - tako da mi moemo podijeliti naa iskustva i razviti primjere najbolje prakse i koristiti naa sredstva za zajednike projekte. Donald Reeves - rektor Church of England - St James Picadilly Church, London u kojoj se odravaju i programi-yoge, meditacije, new age itd.

Ako slijedi bilo koji duhovni put na kraju e ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivaa. Ali, to jo ne znai da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe mora slijediti sebe. Sokrat 399-469 prije nove ere
230

Dva jezika Po vanjskom ovjeku, mi smo u ovom svijetu, a po unutarnjem ovjeku, mi smo u unutarnjem svijetu. . . Dakle, onda, mi smo proistekli iz oba svijeta, govorimo kroz dva jezika, i moramo biti shvaeni kroz dva jezika. Jacob Boehme Dalaj Lama sada naglaava potrebu da se odmaknemo od religijske strane oblika i naglaavamo sutinu. Ovo, e u praksi, voditi do ispoljavanja naglaska na univerzalnu ljubav i samilost, i buenje gnoze unutar kranskog okvira. Buddhizam predlae praksu (op.prev. univerzalne ljubavi i samilosti) ne sistem vjerovanja, i kada se bude slijedila ova praksa e obasjati cijelo polje svjesnosti, raspriti svu ljutnju, spekulativne, teoloke i psiholoke proble -me, decentralizirajui svjesnost, i uputiti ovjeka u istinsku duhovnu slobodu. Jedina vjera koja je potrebna jeste vjera da je Buddha govorio istinu o svom iskustvu, i da je zbog toga prosvjetljenje injenica. Iz ovog prosvjetljenja proistie univerzalna sami -lost, savrenstvo uma i sluenje i potvrivanje gnostikog puta. to je Krist rekao o praksi jeste ono to sada najvie zanima Zapad. Mi smo iznad svega udrueni u ljubavi. Samilost i ljubav se podudaraju. U ovome lei toka kontakta izmeu Buddhizma i Kranstva to prevazilazi sve teoloke preokupiranosti. Druga stvar: Buddha je rekao: "Sve ono to jesmo jeste ono to smo mislili". Krist je rekao: "Ono to ovjek misli u svome srcu, takav i jeste". Glava i srce su ovdje jedno. I ovo rjea -va problem dva-jezika. Vie nema unutarnjeg ovjeka i izvanjskog ovjeka, niti jezika za svakoga. Postoji jedno samilosno srce ovjeanstva, jedan prosvjetljeni um, jedan jedini, skladan glas, i duboka tiina i mir obuhvaa sve. Krist je rekao: "Ni jedan ovjek ne dolazi Ocu osim kroz mene". "Ja sam vrata". Bilo je reeno kada je putovanje Bogu zavrilo, onda je putovanje Bogu poelo. Ako proemo kroz ta vrata onda ulazimo u boansku svjesnost, i shvaamo da smo mi tu bili cijelo vrijeme. Nova svjesnost se zbiva, sutinski sadraj kojeg je Krist opisao ovim rijeima: "Ja dolazim nazad vama. Uskoro me svijet vie nee vidjeti, ali vi ete me vidjeti; zato jer ja ivim, vi ete isto tako ivjeti; onda ete znati da sam ja u mom Ocu, vi u meni i ja u vama". Ivan 14, 19:20 Biblija. Mi smo sada "u ocu" sa naim blinjim ljudima. Ali to je ova nova svjesnost, ispoljavanje ljubavi i samilosti? Rije "Bog" nestaje iz misli isto kao i predodba "ja" nestaje u beskonanoj nesebinosti. U prelasku iz stvarnosti oblika u boan -sku bezoblinost, mi se budimo u istini o annata (bez sebstva) i boravimo u sunyatta (praznini). U Sutri Srca, Buddha govori: Ovdje, O Sariputa, oblik je praznina, i sama praznina je oblik; pra -znina se ne razlikuje od oblika, oblik se ne razlikuje od praznine; to god je oblik to je praznina, to god je praznina, to je oblik.
231

Isto je istinito za osjeaje, zapaanja, impulse, i svjesnost". Uvidjevi nestvarnost sebstva, to je, u istini jeste pokuaj da se to vrati nazad u nekom finijem obliku? Ako nova svjesnost nije samo-svjesnost, ve ispoljavajua ljubav i samilost, to, je onda precizno, sebstvo Boga osim praznina? I kako ono to nije sebstvo moe imati bilo kakav odnos sa Bogom? To ne moe, jer biti "u" Bogu i "jedno" sa Bogom, nema bia prema kojem se odnosi i nema sebstva koje e doivjeti taj odnos. Kako to moe biti, jer ovo ispoljavanje decentraliziranog bia jeste bezgranina priroda onoga to je svjesnost postala i uvijek je to i bila? Ova bezgranina priroda je nae "prvobitno lice". Ako nema sebstva, onda nema ni Sebstva. Ovo je Buddha znao - nema sebstva, nema due, nema odvojene individualnosti; samo Svjetlo, Mudrost, Ljubav, Znanje. Takav uvid je stvarni kraj dijalogu, i nadahnue za njegov poetak, jer je to isto tako kraj za sve probleme koji pro -izlaze iz jezika, i sinteza egzoterinog (vanjskog) i ezoterinog (unutarnjeg) razumijevanja. Samo sluenje svijetu moe nas izdignuti iznad izgovorenih rijei. Slijedi pjesma iz buddhistikih zapisa "Treasury of Songs" i "Royal Song of Saraha" u prevodu H.V. Guenther. Washington University Press 1968. Postoji jedan Gospod otkriven u mnogim zapisima, Koji se jasno ispoljava po tvojoj elji. On nije vien kako dolazi, niti spoznat kako stoji ili odlazi, Kao jednost i nepokretnost vrhunski Gospod je poznat. Misao je ista kada je usmjerena na elo. Nemoj onda zamiljati razlike u sebi. Kada nema razlikovanja izmeu Tijela, Govora i Uma, Onda istinska Uroena priroda sjaji. Cijeli svijet je muen rijeima I ne postoji nitko tko djeluje bez rijei. Ali onoliko koliko je netko osloboen od rijei on uistinu stvarno razumije rijei. Philip Barford - iz lanka The two languages iz magazina Beacon br. 5/6-7/8-1989
Kada je moj duh upio uenje, zaboravio sam da se uputam u rasprave o doktrini. Milarepa 1052-1135

Ono to se ne moe zamisliti - o tome se ne moe ni razgovarati. Ludwig Wittgenstein 1889-1951 - NOTEBOOKS
Duhovna iskustva dublja su od misli. Mahatma Gandhi

Postoji stanje kada rijei prestaju i tiina prevladava. Ramana Maharshi

Mudri koji uviaju da je svijest u njima ista svijest koja prebiva u svim svjesnim biima, postiu vjeni mir. KATHA UPANISHAD
232

KNJIGE O DIJALOGU MEU RELIGIJAMA - William James - Raznolikost religioznog iskustva, 1902 autor govori da su religije nuno razliite i da njihovo "potpuno znaenje moe biti odgonetnuto jedino njihovom univerzalnom suradnjom". - Raimundo Panikkar - The Silence of God: The Answer of the Buddha - autor istrauje stvari o buddhistiko-kranskom dijalogu. - Ruben Habito, S. J. - Total Liberation: Zen Spirituality and the Social Dimension - objanjava odnos izmeu zen buddhizma i kranstva, potiui aktivno ukljuivanje i borbu protiv drutvenog nasilja i ugnjetavanja. - Aloysius Pieris, S.J. - Love Meets Wisdom: A Christian Experience of Buddhism - Socijalni i duhovni aspekti buddhizma su istraeni sa naglaskom na inter-religiozno razmijevanje. - C. Spurgeon Medhurst - THE TAO TEH KING - A Short Study in Comparative Religion, 1905 - autor bio kranski misionar 20 godina u Kini, usporeuje Taoizam i religije - THE TAO OF JESUS (Tao Isusa) od Joseph A. Loya, Wan-Li Ho, Chang-Shin Jih: eksperiment u intertradicionalnom razumijevanju; usporeivanjem nenasilje, savrenstvo, vrlina itd. - Ova mala knjiga potie uzajamno potovanje vitalno za opstanak multikulturalnog globalnog sela. (Tao te Ching nakon Biblije najprevoeniji tekst) - Kathryn Spink - A Sense of the Sacred - The life of Bede Griffiths, - u biografiji se opisuje Griffiths-ovo djetinjstvo i obrazovanje u Engleskoj, njegovo prijateljstvo sa C.S. Lewis, njegovo preobraenje na katolicizam, njegov ulazak u benediktinski samostanski ivot, njegov odlazak u Indiju, i njegovi napori da se dosegne duhovno "vjenanje Istoka i Zapada". - Poznati belgijski kranin Tomist (sljedbenik Sv. Thomas Aquinasa) Monsinjor Etienne Lamoteje stekao glas kao internacionalni autoritet za ureivanje, prevoenje i komentiranje nekih od najznaajnijih djela iz Mahayana Buddhizma (kao to su to Surangama Samadhi sutra i Mahayana sangraha). Njegov vrhunac svega je veliko djelo Histoire du Bouddhisme Indien, des origins a l'ere Saka (na engleski prevedeno kao History of Indian Buddhism, from the Origins to the Soka Era (1958), Institute Orientaliste de l'Universite Catholoque de Louvain, 1988. Zbog njegovog eruditskog znanja, nekoliko tjedana prije smrti mu je bio dat naziv "Ekspert za buddhistike spise". Drugi poznati kranski uenjak za buddhizam je bio isusovac Otac Heinrich Dumoulin (1944?) poznati Zen uenjak. On je o zenu napisao u Encyclopedia of Religion (ed. Mircea Eliade sa Charls J. Adamsom u 16 tomova u izdanju Macmillan New York, 1987) Njegov magnum opus napisan u dva toma Zen Buddhism: A History (1959 na njemakom tom 1. India and China, 1963, na engleskom 1988) Zatim tu je i Thomas Merton katoliki sveenik pisao o zenu i taoizmu-teolog Hans Kung iz Njemake kao i
233

John Hick iz Engleske. Ovi kranski mislioci i poznavaoci drugih tradicija piu o meureligijskom dijalogu na otvoren nain i sa potovanjem za druge. KAKO SPOZNATI BOGA - Putovanje Due u Misteriju nad Misterijama, 2000 - Rider Books, asna Sestra Judian Breiten Bach - Katoliki Red Siromanih Sluavki Isusa Krista je napisala: "Sa djetinjim strahopotovanjem i uenjem, rijeima elegantne jednostavnosti, Deepak Chopra nas poziva da bez napora otkrijemo misteriju ivota". Dalaj Lama "Ja estitam Dr. Deepak Chopri za ovu prekrasnu knjigu". - "Ova znaajna knjiga izraava tako duboko univerzalnu poruku jedinstva duhovnih ideja". Hidayat Inayat-Khan-duhovni poglavar internacionalnog Sufi pokreta. - Dr. Bernie S. Siegel - "Briljantni um je stvorio knjigu koju bi trebali proitati i vjernici i nevjernici. - Meher Baba - BOG GOVORI - Aitken, Robert & Steindl-Rast, David. (1994) The Ground We Share: Everyday Practice, Buddhist and Christian - Cobb, John B. & Knitter, Paul (1999) Transforming Christianity and the World: A Way Beyond Absolutism and Relativism - Dalaj Lama (1998) The Good Heart: A Buddhist Perspective on the Teachings of Jesus. Dobro srce - Dalaj Lama komentira uenje druge religije-kranstva (dijalog na poziv katolikog sveenika) - Yogi Ramacharaka (Amerikanac) - MYSTIC CHRISTIANITY - The Inner Teachings of the Master (unutarnje uenje Uitelja) Peter Strasser - BOG SVIH LJUDI - John Bowker: Religije svijeta, Znanje, Zagreb, 1998 - P. D. Ouspensky - TERTIUM ORGANUM, 1912 i ETVRTI PUT - Aldous Huxley - THE PERENNIAL PHILOSOPHY - Carl Jung - Psychology and Religion: West and East - Kennedy, Robert L. (1996) Zen Spirit, Christian Spirit: The Place of Zen in Christian Life - Rabindranath Tagore - OVJEKOVA VJERA, 1931 - Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI - Duhovni razgovori, 1978 - Aurobindo Gose - THE LIFE DIVINE, 1935 Kung, Hans, Kranstvo i svjetske religije - uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, - Naprijed, Zagreb, 1994 Karl Jaspers - Sokrat, Buda, Konfucije i Isus, Zodijak, Beograd, 1980. - Idel, Moshe & Bernard McGinn (1996) Mystical Union in Judaism, Christianity, and Islam: An Ecumenical Dialogue. Fletcher, Kawanami, Smith, Woodhead - Religions in the Modern World: Traditions and Transformations. Routledge. London. 2002. Anthony de Mello - SVJESNOST, 1990 - Enzo Pace - ZATO RELIGIJE ULAZE U RAT, 2004 - Matthew Fox - ORIGINAL BLESSING - Borg Marcus - JESUS AND BUDDHA: The Paralel Sayings, 1997 Sri Yukteswar - SVETA NAUKA
234

- J. Donald Walters (1989) Rays of the Same Light - parallel passages, with commentary, from the Bible and the Bhagavad Gita (Vol. I, II, III,) - D. T. Suzuki - Kranski i Buddhistiki Misticizam, 1957 - Fritjof Capra - TAO FIZIKE, 1976 - Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889 - Huston Smith - THE RELIGIONS OF MAN, 1958 - Hajime Nakamura - A Comparative History of Ideas, 1986 (zauujue paralele i dodirne toke duhovnosti u raznim religijama) - World Scripture: A Comparative Anthology of Sacred Texts, 1992 Ovo je obuhvatna knjiga; njenih 928 strana sadri preko 4000 poglavlja sakupljenih iz 268 svetih tekstova i 55 usmenih predaja. - knjiga se moe download sa internet adrese besplatno: www. tparents.org/Library/Unification/Books/World-S/WSC-RPTR.htm O svjetskim religijama i dijalogu pogledati na: www.wnrf.org www.integrativespirituality.org www.cosmosofy.org (internet religija) www.interfaithdialog.org - www.cpwr.org/2004Parliament/ www.religioustolerance.org - www.spiritualteachers.com www.sacred-texts.com Nema vie nikakve potrebe da se vjeruje, kada se vidi Istina. Al-Alawi - sufi mistik Spoznat ete Istinu i Istina e vas osloboditi. Isus Istina slijedi vjeru i mir, zavravajui postupak proljepavanja kojeg su oni zapoeli. Jer, vjera je jo uvijek cilj uenja, koji postaje nepotreban nakon to je poduka nauena. Meutim - istina e ostati zauvijek. TEAJ O UDIMA Svaka je religija pomogla ovjeanstvu. Paganizam je u ovjeku poveao svjetlo ljepote, veliinu i uzvienost njegovog ivota, njegovu svr -hu prema mnogostranom savrenstvu; Kranstvo mu je dalo viziju boanske ljubavi i dobroinstva; Buddhizam mu je pokazao plemeniti put da bude mudriji, ljubazniji, proieniji; Judaizam i Islam kako da religiozno bude vjeran u akciji i gorljiv za Boga. Hinduizam mu je otvorio najvee i najdublje duhovne mogunosti. Velika stvar bi bila uinjena da su ove Boje-vizije mogle jedna drugu obuhvatiti i proeti; ali intelektualna dogma i kult-egoizma tome stoje na putu. Sri Aurobindo 1872-1950 - www.auroville.org

Tko god ne moe pronai hram u svome srcu, taj nikada nee moi pronai svoje srce ni u jednom hramu. Mikhail Naimy 1889-1998-THE BOOK OF MIRDAD Boravei u prvobitnoj istoti Duha, zaboravio sam svaki oblik licemjerja. ivei ponizno tijelom i duhom, zaboravio sam prezir i udi slave. Podigavi hram u svome srcu, zaboravio sam vanjski hram. Privoljevi se smislu, a ne sjaju, zaboravio sam kako se igra rijeima. Milarepa 1052-1135
235

Sve religije i filozofski sistemi mogu ovjeka odvesti samo do odreene toke -uvijek iste- do emocionalno-mentalnog koncepta Boga. A ono to je najznaajnije, to zasluuje naziv istinskog Postignua, lei iza toga, u samo-realizaciji. Ramana Maharshi 1879-1950 Ako ti vidi svoju prirodu, tebi nije potrebno itati sutre ili prizivati Buddhu. Uenost i znanje ne samo da su beskorisni ve i zamuuju tvoju svjesnost. Doktrine slue samo da usmjere prema umu. Jednom kada vidi (spozna) svoj um, zato obraati panju na doktrine? Bodhidharma - The Zen Teaching of Bodhidharma Biti stopljen sa prazninom znai uope ne znati za to. U radikalnom neznanju o istoj panji mi rtvujemo sebe i otkrivamo svoju originalnu cjelovitost... Konano revolucionarno djelo nije odricanje od naih ivota literalno ve direktno, trenutno vienje koje je naa vlastita istinska priroda. Flora Curtois Nijedna religija svijeta nije uspjela da produhovi i podari sreu ovjeanstvu. Ipak je svaka dala Osloboenje ili takozvano "Spasenje", mnogim pojedincima. Ramana Maharshi Mnotvo teorija u bezbrojnim knjigama, mnogo sekta i religija u gotovo neminovnom meusobnom neprijateljstvu - bez obzira koliko se ono vjeto maskiralo - pokazuju nedostatak jedinstva, to jedino moe da bude dokaz da u svima njima ima malo ili nimalo istine. Sadhu Mouni - IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957 - Religija poinje i zavrava se sa obredima, ritualima, vjerovanjima, kanonima svetim spisima. Duhovnost, udnja za duhovnim ivotom, poinje tamo gdje religija prestaje. Osoba sa duhovnim tenjama ne slijedi duhovnu stazu radi postignua svjetovnih ciljeva ili iz straha od nekog vieg entiteta. Ne. Ona pokuava da razumije svoju pravu prirodu i dogaaje odgovorne za njeno postojanje. - Ja ne znam zato je ovjek stvoren. uo sam stotine odgovora, ali nijedan nisam prihvatio. Ni jedan mi ne zvui istinito, ali definitivno znam da ovjek ima misiju i da je on instrument duhovne svijesti. Ovo fiziko tijelo je samo vanjska forma, maska, dok je um skup razliitih mehanizama, provodnika i spojeva koje ono skriva. Postoji u nama neto posebno, to nema ni imena ni prebivalita, a zovemo ga atma. To treba doivjeti, i jednom kada ga doivite, tada ste na dobrom putu. Taj doivljaj traje samo trenutak, ali u tom trenutku tijelo je samo ljutura, a um samo skup spojeva u maini. Nakon toga, zavrili ste sa svim ostalim iskustvima. U tom trenutku nema iskustva imena, tijela, vremena i prostora. Za jedan trenutak vi ste mrtvi, ali posljedice toga su trajne i postojane. Ako vam se ovakvo iskustvo pojavi i za trenutak, upotpunili ste svrhu ljudskog postojanja. Bez obzira koliko vjebali jogu, ne
236

moete ga na silu izazvati. Ono se deava sasvim sluajno i u tom trenutku se ini da je sve tako idealno i harmonino. ak i onaj tko ne zna nita o jogi, moe doivjeti ovakvo iskustvo. Ja vam dajem rijei utjehe koje se temelje na istini; zapamtite samo jedno - neiskustveno iskustvo. ovjek je vjekovima eksperimentirao sa religijama ne bi li doivio upravo ovo iskustvo o kojem govorim. Zapravo, nijedna religija u tome nije uspjela. Nemam namjeru da vrijeam ili napadam bilo koju religiju, ali mora se ukazati na injenicu da nam one do sada nisu mogle rei istinu. Sve religije svijeta su bile zaokupljene organiziranjem drutva, politike, kanona, pravila i propisa; kako se obui, jesti, spavati, sjediti, priati, pjevati, eniti se i umirati. To je potrebno drutvu. Religija je neophodna za drutvenu i politiku strukturu, ali za one koji ele iskustvo, religija je apsolutno nepotrebna. Mnogo je bolje ne oslanjati se na nju. Iskustvo, to je sve to duhovni ivot jeste. Swami Satyananda Saraswati - Teachings of Swami Satyananda Saraswati Da li je vjera u Boga neophodna na spiritualnom putu? Nije neophodna. Ali neophodna je vjera ili povjerenje u sebe, vjera u Istinu i ljubav prema Istini. Potreban je istraivaki um da se osobno vidi, provjeri, utvrdi. Potrebna je izvjesna vjera da bi se zapoelo. Naunik takoer poinje s nekim uvjerenjem. On vjeruje da je istina skrivena u prirodi i on se uputa u potragu za njom. Zato, da bismo poeli istraivanje moramo unaprijed vjerovati da je svijet smislen. . . Ne moe se doivjeti Boga u nebu, ali svatko moe doivjeti Boga u sebi: Kraljevstvo je nebesko u vama. Swami Ranganathananda nadstojnik Ramakrina arama, intervju iz Phoenix magazine, 1982 - Potraga za stvarnou je najopasnija od svih poduhvata jer e to unititi svijet u kojem ti ivi. Ali ako je tvoj motiv ljubav prema istini i ivotu, ti se ne treba bojati. - Odbaci svoju vezanost za nestvarno, i stvarnost e se ukazati estoko i njeno u isti mah. S pojavom stvarnosti pojavit e se i velika ljubav koja nije ni izbor ni neka posebna sklonost; ta ljubav nije vezanost ve snaga koja sve stvari ini vrijednim ljubavi. - Svjesnost u tebi i svjesnost u meni, naizgled dvoje, stvarno jedno trai jedinstvo i to je ljubav. Nisargadatta Maharaj Nije potrebno imati pozitivnu religiju. Ono to je vano, jeste biti u harmoniji sa sobom i univerzumom, a ovo je mogue bez pozitivnih i posebnih formulacija rijei. Johann W. Goethe 1794-1832 Da li si ti nesebian? To je pitanje. Ako jesi, onda e biti savren bez da ita jednu, jedinu religioznu knjigu, bez da odlazi u jednu, jedinu crkvu ili hram. Swami Vivekananda Igra na sebi nije traganje za Bogom. Rije je o nalaenju tragaoca. Onaj koji traga je ono to treba da se nae. Lako e Bog da te pronae
237

ako stalno ivi na istoj adresi, tj. ako ti sam prestane da luta. Ostavi transcendentalna pitanja po strani - od njih nee imati nikakve koristi. Mi smo isuvie uobraeni da bi shvatili ak i veoma proste stvari: ovjek nema ime sebe da nae! Ne snalazimo se ak ni u racionalnom svijetu - ulazak u iracionalne vode znaio bi izlazak iz zdrave pameti. Glumimo bogove, a nismo ni ljudi - otuda licemerje. Nevjernik vjeruje samo u ono to vidi. Vjernik vjeruje i u ono to ne vidi, a igra na sebi se sastoji u tome da ovjek ne vjeruje ni u ono to vidi ni u ono to ne vidi. Igra je avantura, istraivanje unutranje stvarnosti - zbog toga u igri nema mjesta za vjeru. Sve je na ovom svijetu i bitno i nebitno, i korisno i beskorisno. Vjera, meutim, zna da bude i opasna. Tko vjeruje? Onaj koji ne zna. A to ini onaj koji hoe da sazna? Ne vjeruje. To ne znai da takav ovjek ne vjeruje u Boga, ve da ne vjeruje u um sam po sebi, on ne vjeruje u instrument vjere i nevjere. Igra na sebi, dakle, nije ni teizam ni ateizam, ve smjelost da se ispita stvarnost. - Koji je osnovni kvalitet molitve? Predanost, djetinje povjerenje, duboka otvorenost izvoru ivota. Kada je nesvjestan, ovjek u ono-me to imenuje molitvom samo pokuava da isprosi manju ili veu uslugu s neba, neku metafiziku protekciju, iako sve to, gledano sa strane, podsjea na molitvu. Zbog toga to ne zna, ovjek u dotinoj situaciji misli da zna, pa se time produava duboko neznanje. inilac pogreno imenuje in koji mu, zauzvrat, stabilizira nesvjesnost, uljuljavajui ga u nerazaznavanju injenica. Uvijek je tako kad se duhovnost procjenjuje vrstom ina, a ne svjesnou inioca. U igri na sebi nije bitan in - to je vrlo vano da se razumije. Ti moe da bude odsutan sjedei u poloaju za meditaciju i potpuno meditativan u samoposluzi. Kvalitet bia, ta zaboravljena ontoloka cjelovitost je ono to in odreuje kao duhovan. Moe da klei ili da se klanja, da udara glavom o Zid plaa ili bilo koji drugi zid, da sjedi prekrtenih nogu, sklapa oi, vrti brojanice ili prinosi oltaru skupocjene darove - ako si nesvjestan nita ne pomae. Ako si ti sam kao inilac odsutan, nikakva tobonja svetost ina nee ti pomoi. Naprotiv. - Duhovnost aktera prenosi se i na akciju, to jest in. Kada si svjestan, vie nije vano to radi ve kako to radi, ne kako u smislu vjetine, ve kako u smislu potpune prisutnosti subjekta iza bilo kojeg djela. Ako si autentian, potpuno je svejedno da li pere arape ili istjeruje biem trgovca iz hrama. Kada iznutra nema podjele, nema je ni izvani. Neomeeno predrasudama, bie moe slobodno da se izraava kroz sve, i kroz samou i kroz meuljudske odnose. - - Ako hoe da promijeni kvalitet svog ivota, provjeravaj sve u praksi, i ono to otkrije bit e tvoje postignue. Ma to da ti netko kae, uvijek provjeri sam za sebe. Sve ono u to vjeruje samo e ti pomoi da protrai ivot u neznanju. Rad na sebi je put provjere, ne put vjere. Put poinje posmatranjem. Ali nije bitno kako emo to formulirati, nego da li emo zaista prakticirati posmatranje. Ljudi vole da priaju, ali ne i da rade. Put je praksa, ne
238

pria o djelovanju. Ako paljivije pogleda, nikakvo trajno ja ne postoji. Pod trajnim ja podrazumijevam ja koje je nezavisno od vanjskih okolnosti. Ako mi okolnosti diktiraju koju vrstu ja treba da primijenim ili da osjetim, to je dokaz da povrh sve moje mehaninosti nema nikakvog ja. Skupno ime za sva ta ja je linost. Linost je sluajni proizvod situacionih uslovljavanja, pa zato i kaemo da smo dobri ili loi zbog ovih ili onih ivotnih okolnosti. Individualnost je samo prazan pojam, sentimentalnost naeg zavaravanja. Individuus je latinska rije ije je znaenje nepodijeljenost. Samim tim, individualnost oznaava autentinu psiholoku homogenost - koja ne postoji! ovjek jo uvijek nema individualnost; to ne znai da ne moe da je ostvari. Proces individualizacije je proces depersonalizacije. Ako mislimo da je specifinost nae mehaninosti - individualnost, onda je nikada neemo ostvariti, jer e nas vjera u vlastitu dovrenost sprijeiti da pristupimo dovravanju. ovjek nije dovren, i ako povjeruje da jeste, unutranja evolucija se prekida. Poto nemamo hrabrosti da se suoimo sa injenicama, vjera dodatno pogorava ionako nezavidnu situaciju. Jedan jedini trenutak posmatranja dovoljan je da nam uniti iluziju dovrenosti. Nama je ipak lake da vjerujemo, jer vjera je uspavljujua. Opasnost vjere je u tome to nam ona prividno olakava ivot. Posmatranje je teko jer rasanjuje, a osim toga, anestetik vjerovanja tada prestaje da djeluje! Vienje injeninog stanja stvari ne moe te ostaviti ravnodunim. Tada mora neto da uini sa sobom. Ne sa svijetom, nego sa sobom. Nepoznat ? Danas kao posljedica duhovnog probuenja koje potie od 1625 godine, i koje je potaklo naglasak na ire, ope obrazovanje i na pobunu protiv klerikalnog (sveenikog) autoriteta, zraenje iz svijeta dua se mnogo pojaalo i Kraljevstvo Boje postaje sastavni dio ispoljavanja vanjskog svijeta, i to po prvi puta u dugoj, dugoj povijesti ovjeanstva. Djelovanje ovog zraenja ili magnetske aure je tako jako, da vie ne moramo govoriti u terminima stvaranja kraljevstva ili njegovog ispoljavanja na Zemlji. Ono se ve ispoljava, i njegova aura se proimlje sa mentalnom, astralnom i eterikom aurom ovjeanstva. Potrebno je jedino priznanje, ali (i ovo je faktor na kojeg se mora upozoriti) priznavanje je bilo suspregnuto sve dok se Kraljevstvo Dua ne bude moglo zatititi od uskogrudnih stavova bilo koje crkve, religije ili organizacije; mnogi e tvrditi (kao to su to uvijek i inili) da prihvaanje u Boje Kraljevstvo moe biti obavljeno samo kroz njihovu odreenu separativnu grupu. Kraljevstvo Boje NIJE kransko, ili budistiko, ili se moe pronai usmjeravanjem na bilo koju svjetsku religiju ili ezoterinu organizaciju. Ono je jednostavno i jedino ono to tvrdi da jeste; velika i integrirana grupa duom-proetih osoba, koje zrae ljubav i duhovna nastojanja, motivirani dobrom voljom. Alice Bailey - DISCIPLESHIP IN THE NEW AGE, 1944
239

Mistik vidi stvari unutarnjim svjetlom i za njega beskonano i vjeno nije stvar vjere, ve iskustva. Sr nauke o misticizmu jest da ono najvie u ovjeku ostvaruje izravan susret s vrhovnim u svemiru te da ljudska dua moe uivati u izravnom zajednitvu s Bogom kojeg nije mogue pojmiti ni ulima ni logikim poimanjem. Mistik saznaje da se odigrala promjena u njegovoj svijesti i da put ka ostvarenju nije gubitak jednosti, ve njeno posjedovanje. Njegovo najvie kontemplativno iskustvo je mirna svijest u kojoj prestaje tenja i on nalazi odmor u mislima o Bogu i o Bogu samom. Ocean postojanja vie ne osjea kao prazninu i samou, ve kao vibrantnu snagu i mir. Uzbuuje ga mona energija ija se ivotna snaga ulijeva u njegovu duu i on doivljava iskustvo kojem misao, osjeaj i ljubav nisu ravni. Njegova snaga vrtoglavo raste, jer se u njega ulijeva svjei ivot kakvog njegovo staro, odvojeno postojanje nije nikada upoznalo. Osloboenje, je dakle, vrhunski ivot. Vrhunski ivot jest ivot u Bogu. itav ivot nalazi svoje ispunjenje u boanskom ivotu. Mistik ivi istinski i intenzivno, jer ivi u samoj blizini velike struje ivota, a to je Bog. Bog je izvor ivota, uzviena stvarnost i stoga je stvaran i potpun ivot u Bogu koji oznaava osloboenje. Mahatapasvi Shri Kumarasvamiji - DIMENZIJE YOGE To je zasljepljenost, ne ljubav, koja daje snagu naim iluzijama. ista ljubav u bilo kojem obliku nikada ne bi smjela biti zamjenjena sa oboavanjem idola. J. Donald Walters - 14 STEPS TO PERFECT JOY - Kad bi postojao nain da se opie spokojstvo koje proizlazi iz konanog spoznavnja Boga, spokojstvo koje raspruje svakidanje strahove, a nisko samopotovanje zamjenjuje monom poniznou, te bi rijei bile najmonije ikada napisane. Ali same rijei nikada ne mogu obuhvatiti doivljaj Boga - svi moramo zasluiti svoj put do tog dragocjenog, unutarnjeg stanja spokojstva. . . - Neka va Dvorac postane sveto tlo pod vaim nogama. ivite mo svoje due. Sluajte i slijedite savjete vae due. Niste sami. Ovaj ivot nema uzvienije svrhe od poziva u mistian odnos s boanskim. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui, 2007 Svakom ovjeku, koji misli da moe tumaiti i pouavati stvari o onom svijetu-Bog e se nasmijati Albert Einstein, "Religija i znanost", 'New York Times Magazine', 9 studenoga 1930. Neka Bog ubije onoga koji sam ne zna, a ipak se usuuje drugome pokazivati put do vrata Njegovog Kraljevstva. Perzijska poslovica Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost, ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, . . . Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je Krist bio ili da e biti
240

samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici koja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid tijeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samospoznaje, pokuao prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvremenosti. U njegov je svijet ula dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira samoga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM TAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost. Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tjelesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama. Ja sam ovdje. Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Ja sam sada. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA On, Jedini, vibrira bre od duha, dostie veu brzinu nego to bi duh ikada mogao; ak ni bogovi ga ne mogu dosegnuti, niti ga duh moe shvatiti. Kada se on pokree, sve se pokree. U njemu sve postoji. On je pokretan. On je takoer i nepokretan. Daleko je i blizu. On je unutar svih stvari. Izvan je svih stvari, a u sve stvari prodire. Ko god uvidi da je u svim biima taj isti atman (sebstvo), i ko god vidi da taj atman sadri sve stvari, taj se nikad mnogo ne udaljava od tog atmana. Onda kada vidi itav ivot i itav svemir u tom atmanu, ovjek je otkrio tajnu. Za njega vie nema opsjene. Kako moe biti nesree za onoga koji uvia to jedinstvo u svemiru? . . . Sve nevolje potiu od ideje o odvojenosti jednog atoma od drugog. Vedanta nam kae, meutim, da ta odvojenost ne postoji, da nije stvarna. Ona je samo spoljanji privid. U srcu stvari uvijek postoji jedinstvo. Ako prodrete ispod povrine, vidjeete to jedinstvo izmeu jednih i drugih ljudi, jednih i drugih rasa, velikih i malih, bogatih i siromanih, bogova i ljudi, ljudi i ivotinja. Ako prodrete dovoljno duboko, sve e vam se prikazati kao varijacija Jednog, a onaj koji je stekao takvu koncepciju jedinstva vie ne zna za opsjenu. Swami Vivekananda - JNANA YOGA
241

Jedinstvo koje je jednako mnotvu i od njega neodvojivo. . . Ublaava otrinu, razrjeava vorove, usklauje svjetlost, sjedinjuje prah (ljude)To se naziva Mistikim jedinstvom. Lao Tzu - TAO TE CHING Evo to kaem razmiljajui o tome ta je Bog: u poreenju sa prirodom, on je Jedno, a istovremeno je i Vjeito Nitavilo; nema ni uzroka, ni poetka, ni mjesta, i ne posjeduje nita osim sebe samoga; on je volja za neodreenim, i samo je jedan sam u sebi; ne treba mu ni prostor ni mjesto; stvara se sam od sebe, od vjenosti do vjenosti; nita nije nalik na njega, i ne obitava na nekom odreenom mjestu; vjena mudrost ili inteligencija je njegovo prebivalite; on je volja za mudrou, a mudrost je njegovo otkrovenje. Jacob Boehme - MISTERIUM MAGNUM U svijetu privida svako naizgled ima svoju odvojenu egzistenciju, no to je samo iluzija. Istina je, meutim, da je svako bie i svaka stvar jedan ud ili organ istog tijela. U prvobitnom stanju savrenstva, meu stvarima je vladala duboka povezanost. . . U trenutku svog prosvjetljenja, mudrac ponovo uspostavlja to rajsko stanje. J. C. Cooper Tamo gdje se zavrava ono to je stvoreno, tamo poinje boansko bie. Jedino to bog od tebe zahtjeva je da izae iz samog sebe i dopusti mu da bude bog u tebi. Najsitnija stvorena slika koja se u tebi na bilo koji nain javlja nije nita manja od boga. Zato? Zato to boanskoj sveobuhvatnosti zatvara put do tebe. . . Izai iz sebe u potpunosti, iz ljubavi prema bogu, a bog e iz ljubavi prema tebi potpuno izai iz sebe. A kad i jedan i drugi tako izaete iz sebe, ono to ostaje je isto jedinstvo. Meister Eckhart 1260-1329 - RASPRAVE I PROPOVJEDI Kao dvije ptice zlatnog perja, neodvojivi saputnici, individualno Ja i besmrtno Ja sjede na granama istog drveta. Prvo iskuava slatko i gorko voe; ovo drugo, ne iskuava ni jedno, mirno posmatrajui. Individualno Ja, obmanuto zaboravom o Boanskom Ja, zbunjeno svojom egocentrinou, ali i tuno je. Ali kada prepozna oboavanog gospoda kao svoje vlastito istinsko Ja, i opazi njegovu velianstvenost, on vie ne ali. MUNDAKA UPANISHAD Svjetlo sebi? Ovo svjetlo ne moe biti dato od drugoga, niti to moe upaliti od svijee nekog drugoga, to je samo svijea i ona moe biti ugaena. Samo istraivanje da se otkrije to to znai biti svoje svjetlo jeste dio meditacije. . . Dobrota ne moe cvjetati kroz drugog, kroz religioznu figuru, kroz dogmu, kroz vjerovanje, to moe cvjetati samo u tlu potpune panje u kojoj nema autoriteta. J. Krishnamurti - THE LIGHT IN ONESELF-TRUE MEDITATION Naj-jai je onaj ovjek koji stoji na ivotnom putu sam. Henrik Ibsen uvaj se od lanog znanja, ono je daleko opasnije od neznanja. Georg Bernard Shaw
242

Budui da kranstvo i ostale velike religije nisu kompatibilne sa znanou, ovjek e svoje emocionalne-duhovne tenje zadovoljiti u umjetnosti. Nedjeljnu crkvu zamjenit e nedjelja na poljima suncokreta, pokuavajui uhvatiti istanane molitve cvijea bojom i strastvenom razigranou Van Gogha. David Goodman Croly - ameriki vizionar U itavom svemiru postoji samo jedan hram. . . a to je ljudsko tijelo. Thomas Carlyle Oni koji uistinu ele shvatiti, koji trae kako bi pronali ono to je vjeno, bez poetka i kraja, ii e zajedno s veim arom, predstavljat e opasnost svemu onome to je neutemeljeno, nestvarno, sjenama. I oni e se koncentrirati i postat e plamen, zato jer razumiju. J. Krishnamurti, 1929 Dunost nam je da u ovjeku odrimo ivom njegovu duhovnu intuiciju. Dunost nam je da se suprostavimo i spreavamo svako licemjerje u svakom obliku, bilo religioznom, znanstvenom ili drutvenom, te da se iznad svega suprostavimo slijepom vjerovanju, bilo u obliku vjerskog sektatva ili u obliku vjerovanja u uda i bilo to natprirodno. Moramo nastojati da steknemo poznavanje svih prirodnih zakona, i tititi to znanje. Treba podstai prouavanje onih zakona koje dananji ljudi najmanje razumiju, prouavanje takozvanih okultnih znanosti, zasnovanih na pravom poznavanju prirode, a ne kao to je to sada, na praznovjerju zasnovanom na slijepoj vjeri i autoritetima. Helena Petrovna Blavatsky 1831-1891 - KLJU TEOZOFIJE - Tvoj um moe biti zaposjednut iluzijama, ali duh je vjeno slobodan. Ukoliko um opaa bez ljubavi, on opaa praznu koljku i nije svjestan duha koji boravi unutra. Ali pokajanje vraa duh na njegovo pravo mjesto. Um koji slui duhu je neranjiv. . . - Osjeaj razdvajanja od Boga je jedini nedostatak koji uistinu treba ispraviti. Taj osjeaj razdvajanja nikada se ne bi pojavio da nisi iskrivio svoju percepciju istine i tako opaa sebe kao onog kojem neto nedostaje. . . - Otkrivenje je duboko osobno i ne moe se prevesti u punom znaenju. Stoga je bilo kakav pokuaj opisivanja rijeima nemogu. Otkrivenje inducira samo iskustvo. . . - Sudnji Dan se obino smatra postupkom kojeg provodi Bog. Ustvari, provodit e ga moja braa uz moju pomo. On predstavlja konano izljeenje, a ne dodjeljivanje kazne, koliko god mislili da je kazna zasluena. Kazna je ideja u potpunoj suprotnosti s ispravnim miljenjem, a cilj Sudnjeg dana je vratiti vam ispravno miljenje. . . To jednostavno znai da e svatko konano moi razumjeti to je vrijedno, a to nije. Nakon toga spososbnou izbora moi e se upravljati racionalno. Helen Schucman - A COURSE IN MIRACLES, 1977 - profesor sveuilita Columbia, napisala djelo ali tvrdi da je pravi autor djela Isus Krist. Prevedeno na hrvatski jezik - www.acim.org
243

Nema vie nikakve potrebe da se vjeruje, kada se vidi Istina. Al-Alawi - sufi mistik Spoznat ete Istinu i Istina e vas osloboditi. Isus Istina slijedi vjeru i mir, zavravajui postupak proljepavanja kojeg su oni zapoeli. Jer, vjera je jo uvijek cilj uenja, koji postaje nepotreban nakon to je poduka nauena. Meutim - istina e ostati zauvijek. TEAJ O UDIMA Rollin Olson: Kako biste usporedili Krista, kakav on u stvarnosti jest, s ortodoksnim vjerskim pogledima? Benjamin Creme: Ortodoksni pogled na Krista jest da je on jedini Boji sin. U stvarnosti takve osobe nema; nikad je nije bilo i nikad je nee ni biti. Svaki pojedini ovjek, mukarac, ena ili dijete na svijetu je sin ili ki Boga. U svakom od nas postoji mogunost da u sebi razvijemo tu boanskost. Postoji samo jedna boanskost i svi je dijelimo, svi mi smo dio te boanskosti. Jedina razlika izmeu Krista i nas ili izmeu Buddhe ili Krishne i nas jest da su oni svoju boanskost izrazili. Znaju da su Boji sinovi i pokazuju to. Mi ne znamo da smo Boji sinovi. U crkvama su nas pouavali drukije: uili su nas da smo roeni u grijehu i Boga moemo spoznati samo posredstvom Isusa. Naravno, Boga moe spoznati bilo tko, u svakom trenutku. Nije potrebno da ste kranin, hinduist, budist ili musliman da biste ga spoznali. Boga moete spoznati bez obzira jeste li vjernik ili ateist, vjerujete li u njega ili ne. To nije povezano s vjerovanjem, ve s neposrednim iskustvom. Zato jer jeste Bog, zato jer ste boanski, bez obzira vjerujete li ili ne, Boga moete spoznati neposrednim iskustvom ivota - kao to to svako dijete automatski i instinktivno ini kada doe na svijet, premda prije nije ulo da je roeno u kranskoj, budistikoj, muslimanskoj ili hinduistikoj obitelji. Ne zanima ga to, ve iskustvo ivota. Boga ne zanima jeste li budist, hinduist ili kranin. To su privremene manifestacije u vremenu i prostoru i zavise o tome gdje ste roeni. Ako ste roeni na Zapadu, vjerojatnije je da ete biti kranin. Ako ste roeni na Istoku, vjerojatnije je da ete biti hinduist ili budist. Ako ste roeni na Srednjem Istoku, vjerojatno ete biti idov ili musliman. Te potpuno umjetne podjele u svijetu postavili su fanatini predstavnici kranstva, islama, hinduizma, idovske vjere, budizma i tako dalje. To koi razvoj ovjeanstva. Zadrava nas i spreava stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa. Stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa je sljedei korak koji ovjeanstvo treba napraviti i stoga sve to ga zadrava ne moe biti dobrodolo. Iz intervjua

Ono to mi jesmo, mi jedini vidjeti moemo. . . Neka ovjek spozna svoju vrijednost. . . Mi samo upola izraavamo sebe i udimo se pred onom boanskom idejom koju svatko od nas predstavlja. Ralf W. Emerson 1803-1882
244

Maharshi: Konana Istina je tako jednostavna. Ona nije nita drugo do biti u iskonskom stanju. Ovo je sve to treba rei. Ipak, udo je da mora nastati toliko religija, vjerovanja, metoda i rasprava izmeu njih itd., kako bi se pouavala ova jednostavna Istina. O, tete! O, tete! Major Chadwick: Ali, ljudi se nee zadovoljiti jednostavnou; oni ele sloenost? Maharshi: Upravo tako. Poto oni ele neto sloeno, privlano i zbunjujue, dolo je do postojanja toliko religija i svaka od njih je tako sloena, i svaka vjera u svim religijama ima svoje pristalice i protivnike. Na primjer, jedan obian kranin nee biti zadovoljan ukoliko mu se ne kae kako je Bog negdje u dalekim Nebesima koje mi, bespomoni, ne moemo dostii. Samo ga je Krist poznavao, i samo nas Krist moe voditi. Bogoslui Krista, i bit e spaen. Ako mu se kae jednostavna Istina "Carstvo Nebesko je u tebi" nije zadovoljan i nai e sloena i nategnuta znaenja u ovakvim iskazima. Samo zreo um moe dosegnuti jednostavnu Istinu u svoj svojoj ogoljenosti. T. N. Venkataraman - Talks with Sri Ramana Maharshi, 1984 Zbog lude neobuzdanosti u djelu, rijei i namjerama, pred bezumnim, bezvoljnima uzdie se nadmona prepreka patnje. Neznalice ne razumiju plemenitost istine ni kad im se pokae. Iz budistike pjesme Balada o Sumedi - THERA THERI GATHA (Pjesme prosjaka i prosjakinja) Jedno roenje dobivamo od naih roditelja, drugo je nae. Prvo e roenje zavriti smru. Drugo je roenje poetak vjenosti: nema smrti - nema kraja - nema poetka. Konani cilj zemaljskoga ivota je iskustvo samo-ostvarenja - Jedno iznad svih mijena. Biti svjestan, biti probuen, na prvi samostalan korak prema konanom ostvarenju. Budite sigurni da pravi put ne moe biti onaj kojim koraaju svi. Danas ljudi obino slijede masu umjesto da se koriste svojim vlastitim intelektom, vlastitom svijeu. Morate pronai put kojim nitko ne ide. Izaberite put koji vas vodi dublje u samou, u osamljenost. Izaberite put koji nije tradicionalan - koji nije ortodoksan ve revolucionaran; . . . Prosvijetlili su se samo pojedinci. Svi drugi postaju dio mase - hinduisti, krani, muslimani, jaini, parsi. . . nikada ne postiu prosvjetljenje. Jedino su pojedinci ti koji imaju hrabrost biti u samoi sposobni zaustaviti i udomiti se u svojoj unutarnjoj nevinosti. to dublje ulazimo u sebe, toliko je ii izvor svijesti kojega pronalazimo. Kada stignemo u samo sredite naega bia, stignemo u sredite Svemira. Tada cvate mudrost i postajemo mudraci. . . Dopustite stvarnosti da vam se otkrije. Dospjet ete do stanja svijesti u kojemu vie nema pitanja. To stanje je odgovor. . . . . . Ta svijest bez pitanja je odgovor, jer je ta svijest najvei misterij u cjelokupnom Stvorenju, meu svim misterijima ivota. Mahayogin Pilot Baba u predgovoru knjizi - U PRISUTNOSTI MAJSTORA, 2003, od Romola Butalia
245

Jo je vanije da preobraenje u pravilu znai prihvaanje odreenih shvaanja i vjerovanja. Ako postanete kranin, prihvaate vjerski sustav kranstva i svijet shvaate u tom kontekstu. Vjerujete da je Isus umro za vae grijehe te da e se jednoga dana vratiti na Zemlju i odvesti vas u raj. Meutim, trajno duhovno buenje ne obuhvaa vjerovanja. To nije promjena vjerovanja, nego promjena bivanja i doivljavanja svijeta. tovie, um se oslobaa vjerovanja i koncepata. Svijet se vie ne tumai odreenim konceptima, nego na izravniji, neposredniji nain. I naposljetku, ini se da su vjerska preobraenja manje stabilna i trajna nego preobraajna iskustva izazvana patnjom. Dok preobraajna iskustva izazvana patnjom naizgled ne blijede, ak ni nakon vie desetljea, preobraenja su esto privremena. Nekoliko godina mogu biti stabilna, ali poetni ar preobraenika s vremenom slabi. Osjeaj otuenosti i frustracije s godinama bi mogao oslabjeti pa vie ne osjeaju potrebu za psiholokom potporom religije ili se mogu preobratiti na drugu religiju ili kult, zamjenjujui jedan vjerski sustav drugim. Vjerska preobraenja oito su svojevrsna psiholoka promjena, ali drugaije vrste. Kao to piu psiholozi William Miller i Janet Cde Baca: Iako se preklapaju, kvantna je promjena (njihov izraz za duhovnu preobrazbu) mnogo ira pojava nego vjersko preobraenje.4 U konanici, razlika je u tome to ego u vjerskom preobraenju ne nestaje, nego samo promijeni svoj sadraj. Dobiva nov sustav vjerovanja i koncepata koji e ga podupirati i to mijenja nain na koji ta osoba poima svijet, ali ne mijenja i njezino stanje bivanja. Ego je i dalje netaknut te i dalje jak i odvojen kao struktura. Preobraeni ne gube svoj individualni identitet - samo ga prikljuuju identitetu skupine. tovie, to je jedan od imbenika privlanosti preobraenja - postajete dio neega veeg od sebe pa stoga osjeate pripadnost i zajednitvo. Ali to nije transcendencija ega naprotiv, to je jo jai oblik egoizma s obzirom na to da ne postojite samo kao zaseban ego, nego ste i dio veega skupnog ega. . . . Kad proivite istinsku duhovnu promjenu, ne osjeate da znate istinu, da su vaa vjerovanja ispravna, a vjerovanja svih drugih pogrena. Vae znanje proizlazi iz vaega iskustva, a ne iz vjerovanja. Znate da ivot ima smisla, da je univerzum skladan i dobronamjeran i da je sve zapravo jedno - ne zato to je to vjerski sustav vae religije, nego zato to je to ono to opaate. Uz istinsku duhovnu promjenu ne osjeate pripadnost samo svojoj religiji ili kultu nego i cijeloj ljudskoj vrsti. Ne osjeate jedinstvo samo sa svojim Bogom ili s drugim pripadnicima svoje religije nego i s cijelim svemirom. Ni spasenje te ispunjenje ne morate traiti u budunosti jer ih ve imate. Steve Taylor - IZLAZAK IZ TAME - Iskustva buenja kroz patnju i bol
246

Kolektivni ego Kako je teko ivjeti sa sobom! Ego nastoji pobjei kad nije zadovoljan vlastitom osobnou, a izmeu ostaloga pokuava proiriti i ojaati osjeaj svoga ja poistovjeujui se sa skupinom - nacijom, politikom strankom, korporacijom, ustanovom, sektom, klubom, bandom, nogometnom ekipom. U nekim sluajevima osobni se ego naizgled potpuno rastvara kad osoba svoj ivot posveti nesebinom radu za dobrobit kolektivnog, ne razmiljajui o osobnim nagradama, priznanju ili uzvisivanju. Kakvo je samo olakanje osloboditi se stranog tereta osobnoga ja. Pripadnici kolektivne skupine osjeaju se sretni i ispunjeni, bez obzira na to koliko naporno rade i koliko se rtvuju. Naizgled su se uzdigli iznad ega. Postavlja se pitanje: jesu li se uistinu oslobodili ili se ego jednostavno prebacio s individualne na kolektivnu razinu? Kolektivni ego pokazuje iste znaajke kao i osobni, kao to je potreba za sukobima i neprijateljima, potreba za to veim brojem stvari, potreba da bude u pravu za razliku od drugih koji grijee i slino tome. Prije ili poslije, skupina e doi u sukob s drugim skupinama, jer nesvjesno trai sukob i potrebna joj je opozicija da bi definirala svoje granice, a time i svoj identitet. Tada e pripadnici skupine iskusiti patnju koja neminovno slijedi nakon svakog djelovanja motiviranog egom. U tome trenutku bi se mogli probuditi i spoznati da njihovom skupinom vlada snaan element ludila. U poetku bi nenadano buenje moglo biti bolno, kao i spoznaja da je skupina s kojom ste se poistovjetili i za koju ste radili uistinu poremeena. Neki ljudi u tom trenutku postaju cinini ili ogoreni i otada poriu sve vrijednosti. To znai da brzo usvajaju drugi sustav uvjerenja kad shvate da je prethodni bio prividan i da je stoga propao. Nisu se suoili sa smru ega, nego se ego izvukao i ponovno se utjelovio u novome sustavu. Kolektivni ego najee je jo manje svjestan od pojedinaca koji ga tvore. Gomile (mase) su (koje predstavljaju privremen kolektivni ego), primjerice, u stanju poiniti grozote koje sam pojedinac nikada ne bi poinio. Nacije se esto uputaju u postupke koje bi se kod pojedinca odmah prepoznale kao psihopatoloke. Kako se budi nova svijest, neki e ljudi osjetiti potrebu utemeljiti skupine koje odraavaju tu prosvijetljenu svijest. Te skupine nee biti kolektivni ego. Pojedinci koji tvore te skupine nee imati potrebu kroz skupinu definirati svoj identitet. Oni vie nee tragati za nekim oblikom koji bi definirao njihovu osobnost. ak i ako pripadnici tih skupina nee biti jo posve osloboeni ega, u njima e biti dovoljno svjesnosti da spoznaju ego u sebi ili u drugima im se pojavi. Meutim, potrebna je neprestana budnost, budui da e ego ipak pokuati preuzeti vlast i ponovno se potvrditi na bilo koji nain. Jedna od glavnih svrha tih skupina bit e rastvaranje ljudskoga ega njegovim iznoenjem na svjetlost svijesti, bez obzira na to je li rije o prosvijetljenim poslovnim ili dobrotvornim organizacijama, kolama ili zajednicama ljudi. U
247

izranjanju nove svijesti prosvijetljene skupine ispunit e vanu funkciju. Upravo kao to vas egoistina skupina uvlai u nesvjesno stanje i patnju, tako prosvijetljena skupina moe biti vir svjesnosti koji e ubrzati planetarni pomak. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA Sve religije potvruju tri osnovne stvari, svijet, duu i Boga. Samo jedna Stvarnost Sebe manifestira kao troje. Netko moe kazati: "troje je uistinu troje" samo dok traje ego. Dakle, spojiti se sa svojim vlastitim biem, gdje je "ja", ego mrtav, jeste savreno stanje. . . - Vidjeti greku kod drugoga jeste vidjeti svoju vlastitu greku. Diskriminacija izmeu pravog i krivog jeste porijeklo grijeha. Vlastita greka se odraava izvani i pojedinac u neznanju to drugome pripisuje. - Blagoslov je u tebi. Ako je to neto izvanjsko, onda je beskorisno. Blagoslov je Sebstvo. To nije neto to se moe dobiti od drugih. Sve to je potrebno znati jeste ono to postoji u tebi. Ljudi govore o boanskim vizijama, a ipak ih razliito opisuju sa vidiocem na sceni. . . . . . injenica je da su sva vienja nestvarna, bez obzira da li dolaze od osjetila ili uma kao isti pojmovi. Ovo je istina. . . - Do sada si ozbiljno za sebe smatrao da ima tijelo i oblik. To je prvobitno neznanje koje je korjenski uzrok svih problema. - Kakva je korist od toga da znamo bilo to kada jo ne zna tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali to bi drugo bilo vrijedno poduzeti? - - Nitko ne sumnja u vlastito postojanje, iako moe sumnjati u postojanje Boga. Otkrijete li istinu o sebi i pronaete vlastiti izvor nita vie nije potrebno.Vidjeti Boga odvojenog od onoga koji ga vidi jeste samo mentalna slika, jer Bog nije odvojen od vidioca. Prebivati u ravnotei Sebstva jeste istinska vizija Boga. - THE TEACHINGS OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne Jednom kada realizira da sve dolazi iznutra, da svijet u kojem ivi nije bio projeciran na tebe nego iz tebe, tvoj strah nestaje. Bez ovog ostvarenja ti sebe poistovjeuje sa vanjskim, kao tijelo, um, drutvo, nacija, ovjeanstvo, ak i Bog i Apsolutno, ali je ovo sve bijeg od straha. Samo onda kada u potpunosti prihvati svoju odgovornost za mali svijet u kojem ivi i promatra proces njegovog stvaranja, trajanja i unitavanja. . . . - Prebivati u znanju "Ja sam" jeste istinska religija svadharma. Ali umjesto da to slijedi, ti si se opredijelio da bude nereligiozan podvrgavajui se diktatima svojih koncepata, koji su te odveli u to da vjeruje da si tijelo. Ova kriva pretpostavka vodi samo strahu i smrti. - - Nemoj sljediti ono to drugi govore, ve iskreno govori ono svoje vlastito, samo direktno iskustvo. - - to su sve te religije i kultovi? - Zar one ne propagiraju samo lijepe ideje mudraca i proroka kojima su se pojavili neki duhovni koncepti? Ovo se je moglo dogoditi jer su mudraci i proroci u poetku prepoznali osjeaj bivanja.
248

Zatim su meditirali i prebivali u tome i napokon transcendirali to, to je dovelo do konanog ostvarenja. Dakle, koje god znanje je u njima izniklo spontano su postale religije i kultovi njihovih sljedbenika, zbog njihovog dubokog emocionalnog ukljuivanja. - - Ako se dogodi da se susretne sa mudracem koji je ostvario svoju istinsku prirodu, onda nee biti potrebno da obavlja neke duhovne discipline. Ovo je zbog toga to e on kroz svoja uenja, tebi otkriti tvoju istinsku prirodu, kao da postavlja ogledalo ispred tebe. - - Sve dok ne ostvari svoju istinsku prirodu, ti nee imati mira. Bez obzira koliko ti tei da stekne bilo kakve svjetovne dobiti, one e morati proi; isto tako i tvoji koncepti. ak i ako ti slijedi bilo koju religiju u nadi da e dosei neto trajno izvan sebe, ti e biti bolno razoaran. Glavna svrha istinske duhovnosti jeste da sebe u potpunosti oslobodi od neijih koncepata i uvjetovanja. Sljeenjem bilo koje religije, kulta ili vjerovanja, postajemo neizbjeno uvjetovani, zato jer smo obavezni da se prilagoavamo i prihvaamo discipline, i fizike i mentalne. Netko moe privremeno dobiti malo mira za neko vrijeme, ali takav mir nee trajati dugo. U svojoj istinskoj prirodi, ti si znalac koncepata i zbog toga im prethodi. - - Mnogi ljudi koji gaje duhovne stavove nisu skloni tome da odbace svoj tjelesni identitet. U ime duhovnosti, oni slijede vjere i discipline. Ali oni ne odbacuju svoje oboavane identitete, niti tee prema unutra svome Sebstvu. - - Ja, u stanju Krishne, ne pripada hinduistikoj, kranskoj ili muslimanskoj vjeri. Zato? Zato jer ja nisam tijelo i zbog toga ja prebivam u hindusu, kraninu, muslimanu - u svakome i svemu. Pokai mi muslimana ili kranina bez tijela. Moe li mi bilo koga takvoga pokazati? Sve religije i vjerovanja su na tjelesno-umnom nivou. - - Bog je rije koju si ti uo, dok je dua direktno iskustvo neijeg postojanja. . . injenica je, da je um univerzalni dinamiki princip, ali mi ga ograniavamo na tijelo i zatim o njemu ovisimo - iz toga proizlaze svi problemi. . . - - Va teret je sastavljen od lanih identifikacija napustite ih sve. Nisargadatta Maharaj - NEKTAR BESMRTNOSTI U tebi je svjetlo svijeta - jedino svjetlo koje moe osvjetliti Put. Ako ga ne moe vidjeti u sebi, uzalud ga je traiti bilo gdje drugdje. SVJETLO NA STAZI, 1885, - zapisala - Mabel Colins Ja nisam vezan ni za kakvu politiku. Sve religije su za mene jednake. I sve kaste i vjere su mi drage. Ali, iako potujem sve izme, religije i politike partije zbog mnogih dobrih stvari kojima tee, ja ne pripadam, i ne mogu da pripadam, ni jednom od ovih izama, ni jednoj religiji ili politikoj partiji, jer apsolutna Istina, koja ih sve podjednako obuhvaa, prevazilazi sve njih i ne ostavlja prostora podjelama koje su sve podjednako neistinite.

Jedinstvo sveukupnog ivota je cjelovito i nedjeljivo. Ono je nepobitno i nenaruivo usprkos svim moguim ideolokim razlikama. Meher Baba 1894-1969 - BOG GOVORI
249

U vezi sa tokom kozmike svijesti sve poznate dananje religije e se rastopiti i nestati. Ljudska dua e biti preobraena iz temelja. Religija e apsolutno dominirati ljudima. Ona nee ovisiti o tradiciji. U nju se nee vjerovati i nevjerovati. Ona nee biti dio ivota, koja e pripadati odreenom periodu vremena, i prilikama. Ona nee biti u svetim knjigama niti u ustima sveenika. Ona nee boraviti u crkvama i okupljanjima u neke dane i oblicima. Njen ivot nee biti u molitvama, himnama i raspravama. Ona nee ovisiti o specijalnim otkrivenjima, o rijeima bogova koji su doli ovdje dolje da pouavaju, niti o bilo kakvoj bibliji ili biblijama. Ona nee imati misiju da spasi ljude od njihovih grijeha ili da im osigura ulazak u raj. Ona nee pouavati o buduoj besmrtnosti niti buduoj slavi, jer e besmrtnost i sva slava postojati ovdje i sada. Dokaz o besmrtnosti e ivjeti u svakom srcu kao vid u svakom oku. Sumnja o Bogu i vjenom ivotu e biti nemogua kao to je sada sumnja u postojanje; dokaz svakoga e biti isti. Religija e proimati svaku minutu svakog dana cjelokupnog ivota. Crkve, sveenici, forme, vjere, molitve, svi posrednici, svi posrednici izmeu individualnog ovjeka i Boga e zauvijek biti zamijenjeni direktnim nepogrjeivim openjem. Grijeh vie nee postojati niti e se eljeti spasenje. Ljudi nee brinuti o smrti ili budunosti, o kraljevstvu nebeskom, o tome to moe doi nakon prestanka ivota u sadanjem tijelu. Svaka dua e osjeati i znati samu sebe kao besmrtnu, e osjeati i znati da je cijeli univerzum sa svim svojim dobrima, i sa svom svojom ljepotom za nju i da njoj zauvijek pripada. Svijet nastanjen ljudima koji posjeduju kozmiku svjesnost e biti daleko odmaknut od dananjeg svijeta kao to je to bio svijet prije nastanka samo-svjesnosti. Richard Maurice Bucke COSMIC CONSCIOUSNESS, 1901 (KOZMIKA SVJESNOST) Sve religije i filozofski sistemi mogu ovjeka da odvedu samo do odreene toke -uvijek iste- do emocionalno-mentalnog koncepta Boga. A ono to je najznaajnije, to zasluuje naziv istinskog Postignua, lei iza toga, u samo-realizaciji. Ramana Maharshi 1879-1950 Istina nije niije vlasnitvo, ni pojedinac, ni rasa, ni bilo tko moe da na nju polae neko specijalno pravo. Istina je priroda svih dua. Swami Vivekananda 1862-1902 - Postoji jedan veliki sveobuhvaajui Zakon koji je temelje i uzrok univerzuma, Zakon Ljubavi. - Imena, religije, osobnosti e nestati, ali Zakon Ljubavi nee. Posjedovati znanje o ovom Zakonu, ui svjesno u sklad s njime, znai postati besmrtan, nepobjediv, neunitiv. - Ako ti stvarno trai Istinu, . . ti e biti voljan uiniti potreban napor za njeno dostignue. James Allen - 1864-1912 - PUT MIRA
250

ZNANOST
Sve dok ovjek ne izradi duplikat vlati trave, priroda se moe smijati na njegovo takozvano znanstveno znanje. Thomas Edison - znanstvenik Znanstvena civilizacija je unitila duu svijeta. Dr. Alexis Carrel Kao to se nekad ovjek nije mogao suprostaviti moi Crkve bez opasnosti da bude proklet, danas se ne moe suprostaviti moi znanosti bez opasnosti da bude optuen za nerazumnost ili ludost. William Irwin Thompson Nema patriotske umjetnosti i patriotske znanosti, kao sve veliko i dobro, to oboje pripada cijelom svijetu i moe se pospjeivati samo opim uzajamnim djelovanjem svih ivih bia, neprestano se obazirui na ono to nam je od prolog ostalo poznato. Johann Wolfgang Goethe Ja se pitam to inenjeri, tehniari i radnici koji po cijeli dan proizvode oruje za ubijanje svojih blinjih, mogu misliti o tome. Oni ne rade za ivljenje, oni rade za umiranje. Adolfo Perez Esquivel - CHRIST IN A PONCHO Svi graani uz nekoliko izuzetaka su prisiljeni da provedu nekoliko godina u (vojnim) barakama. Tvrave, arsenali oruja i brodovo su izgraeni, novo oruje neprekidno biva izmiljeno, da bi se za kratko vrijeme zamijenilo sa novim, to rei, tuno za znanost, koja bi uvijek trebala da tei i radi za dobro ovjeanstva, a ona pomae u djelu unitavanja, i neprekidno izmilja nove naine za ubijanje to veeg broja ljudi u to kraem vremenu. Licemjerje u naim danima je podravano sa dvije strane: lanom religijom i lanom znanou. I to je doseglo takve razmjere da ako mi u tome ne bi ivjeli, ne bi mogli povjerovati da ovjek moe dosei takav ponor samo-obmane. Dananji ljudi su zapali u takvo neprirodno stanje, njihova srca su tako otvrdla, da gledajui oni ne vide, sluajui oni ne uju i ne razumiju. Ljudi su dugo vremena ivjeli u suprotnosti sa svojom savjeu. Da nije licemjerja, oni ne bi mogli ivjeti takvim ivotom. Ova drutvena organizacija je u suprotnosti sa svojom savjeu i nastavlja postojati samo jer je zamaskirano licemjerjem. Lav Tolstoj - BOIJE KRALJEVSTVO JE U VAMA Kraj daljnjih eksperimenata sa atomskim bombama bit e kao rane suneve zrake nade za kojima udi ovjeanstvo koje pati. Albert Schweitzer Ba kao to je zdrava umjetnost prepuna duhovnosti, tako i znanost, kada se njome pravilno sluimo, moe biti izrazom i ispunjenjem duha. Meher Baba Kad Znanost otkrije postojanje Due, shvatit e to je Znanost. ?
251

To e biti uinjeno. Neki ljudi su dovoljno samo-opsjednuti, da to uine. Od katapulta do luka i strijele, do nagaznih mina i nuklearnog oruja, ovjeanstvo NIKADA nije uspjelo da kontrolie opasna oruja. Zato bi genetika bila neto razliito? Ljudi se nee toga odrei, jer su voeni pohlepom i eljom, i zato jer znaju da e to uiniti drugi ako oni to ne uine. To je kao poveavanje nuklearnog oruja: kako ti to moe kontrolisati? Mnogi znanstvenici mogu biti motivirani eljom da znanje dovedu do krajnje moguih granica, ali drugi su pod zapovjedima drave, vojske ili velikih biznisa. Postoji uvijek potencijal za zloupotrebu. Jonathan Van Blerkom - profesor genetike Eksperimenti sa kloniranjem ljudskih bia, predstavlja znanost van kontrole: takav genetski inenjering moe dovesti do stvaranja sredstava za masovno unitenje. Joseph Rotblat - fiziar, Nobelova nagrada 1997 Mi emo doi do toke gdje e sve preuzeti maine. Ja mislim da netko treba da ustane i pokae da mi prolazimo kroz vrlo uzbudljivi period, ali opasnosti e se pojaviti. Ljudi se trebaju probuditi. Kevin Warwick - profesor Reading University, bavi se razvojem robota Govorite o fizikoj znanosti koja je uvjetovana fizikim svijetom. Ali sama nauka nije tako uvjetovana. Fizika znanost je ograniena, znanost nije. Ono to nam je potrebno jeste prirodan prelaz sa fizikog na nefiziko. Ako se zaustavimo na fizikoj razini tu e znanost stagnirati. Swami Ranganathananda Ja mrzim i bojim se Znanosti zbog moga uvjerenja da e za dugo ako ne i zauvijek, to biti bezduan neprijatelj ovjeanstva. Ja vidim kako ona unitava svu jednostavnost i ljubaznost u ivotu, svu ljepotu svijeta; vidim da obnavlja barbarstvo pod maskom civilizacije; vidim da pomrauje umove ljudi i otvrdnjava njihova srca; vidim da donosi vrijeme velikih sukoba koji e se pretvoriti u besmisao tisue ratova, i vrlo vjerovatno e zaustaviti marljivo napredovanje ovjeanstva kaosom krvoprolia. George Gissing 1857-1903 Znanstveni materijalizam stoga velikim dijelom snosi krivnju za probleme globalne krize ovjeanstva. Tehnologija bez uzdi humanosti ima mo da nas uniti. . . Svemir je cjelovit. Objektivna znanost nije jedini nain dolaenja do znanja o svemiru. Pored objektivno-empiristike-eksperimentalne metode, ovjek posjeduje i subjektivnu-intuitivne sposobnosti koje stie kroz ivotnu praksu. Edgar Mitchell - astronaut Appola 14 Vjerujem da u stvarnosti znanost nadopunjuje jedno od najvanijih pitanja kojim se bavi religija, ali moram napomenuti da se to ne odnosi na institucionalnu religiju, ve na religiju u njenom generalnom poimanju. Fritjof Capra - fiziar - TAO OF PHYSICS (Tao fizike) Znanost bez religije je epava, a religija bez znanosti slijepa. Albert Einstein 1879-1955 Nobelova nagrada, za teoretijsku fiziku
252

Nai napori trebaju biti usmjereni u pravcu da se svijetu otkriju prave vrijednosti znanosti i religije. To e biti mogue ostvariti samo ako naemo pravu ravnoteu izmeu te dvije istine. Werner Heisenberg 1901-1976 - fiziar, dobitnik Nobelove nagrade Znanost i duhovnost moraju se sjediniti. One trebaju jedna drugu. Bez jedne, druga je nepotpuna. Zajedno su ne samo vrhunski potpune, ve i boanski plodne. Znanost je tijelo Boga. Duhovnost je Dua Boga. Znanost je takoer i Bog i Tijelo. Duhovnost je takoer i Bog Dua. Bog Tijelo treba Boga Duu da bi spoznao Sebe, Svoju Osobnost. Bog Dua treba Boga Tijelo da bi ispunio Sebe, Svoju Osobnost. Shri Chinmoy - SVJETLOST ISTOKA ZA UM ZAPADA Znanost nema veze s duhovnim svijetom i u najboljem sluaju se prema njemu odnosi povrno. . . George Ohsawa Ja mrzim vivisekciju sa mojom cijelom duom. Meni je odvratno neoprostivo ubijanje nedunog ivota u ime znanosti, i sva znanstvena otkria umrljana krvlju nedunih ja smatram nevanima. M. Gandhi Apsolutna sigurnost je privilegija neobrazovanih umova - i fanatika. To je za znanstvenike nedostini ideal. C.J. Keyser U prirodi je sve povezano i uzajamno zavisno, pa stoga postati ekspertom u jednom podruju zanemarujui pri tome drugo podruje nije put koji e nas dovesti eljenom cilju. Dalaj Lama Ja mislim da je znanost stekla tako veliki uspjeh jer ima tako ogranienu stvarnost na koju koncentrira svoje napore. To je fiziki univerzum. Ken Jenkins Let na mjesec promjenio je moj ivot. Osjetio sam silnu Boju mo kao nikada prije u ivotu i shvatio da je duhovna obnova ovjeanstva vanija od fizikog istraivanja drugih nebeskih tijela. James Irwing - astronaut Apolla 15 Najtuniji aspekt ivota je to upravo sada znanost stie znanje bre nego to drutvo stie mudrost. Isaac Asimov - Book of Science and Nature Quotations, 1988 Indijanci vide dva puta sa kojima se suoava bijeli ovjek kao put tehnologije i put duhovnosti. Mi osjeamo da put tehnologije vodi moderno drutvo ranjenoj i sprenoj zemlji. Moe li biti da put tehnologije predstavlja urbu u unitenje dok put duhovnosti predstavlja sporiji put kojim su Indijanci putovali i koji sada ponovo trae? Zemlja nije sprena na tim tragovima. Trava tamo jo uvijek raste. Vilijem Komanda ovjeanstvo je vanije od stvari. Istina o ovjeanstvu je vieg reda nego istina o stvarima. Dr. Wilfred Cantwell Smith
THEOLOGY AND WORLDS RELIGIOUS HISTORY 253

Postoji jedno oruje mnogo stranije od klevete - to je istina. Taljeran

Mi znanstvenici, snosimo najviu odgovornost za sadanja neprihvatljiva stanja. Dakle, na je posao da ispravimo tu situaciju i donesemo olakanje svijetu. Ja teim da ovjeka i tehniku dovedem nazad u harmoniju sa prirodom. Mi moemo imati prekrasne tehnologije bez da krimo zakone prirode. Hans Hertel - znanstvenik iz vicarske - je ovjek voen osobnim znanjem o krenju prirodnih zakona od strane korporacija i njenih od drave-podravanih monopola na znanost, tehnologiju i obrazovanje. On je govorio o stvarima kakve bi mogle biti ako bi ovjekovi neogranieni talenti bili usmjereni u rad sa prirodom, a ne protiv nje. On je prvi ovjek koji je zaeo i proveo kvalitetno prouavanje o tetnim efektima pripreme hrane u mikrovalnoj penici na krv i fiziologiju ljudskih bia. Ja sam zabrinuta zbog nasljea kojega stvaramo u ime znanstvenog napretka, o porukama koje aljemo kada ne stvaramo mjesta za ene da se lijee, ve im radije nudimo institucije, fiziko i kemijsko sputavanje, elektro-ok terapiju, psihotine lijekove, da bi rijeili velike drutveno-ekonomske probleme siromatva, rasizma i nasilja. Laura Prescot, 2001 (preivjela strahote psihijatrijskog lijeenja) Znanstvenici se mogu zakopati kao krtice izmeu rastuih gomila modernih knjiga i drevnih zapisa koji se proteu uzdu zidova sveuilita, ali oni ne mogu nauiti dublju tajnu od ovoga, viu istinu od vrhunske istine da je ovjekovo samo-sebstvo boansko. Najvee nade ovjeka mogu izblijediti prolaskom godina, ali nada o neumiruem ivotu, nada o savrenoj ljubavi, i nada o sigurnoj srei, e sigurno pronai odreeno ispunjenje; jer to sainjava proroke instikte neizbjene sudbine koja na nikakav nain ne moe biti izbjegnuta. Dr. Paul Brunton - A SEARCH IN SECRET INDIA, 1934 Znanost je daleko blia mitu nego li je znanstvena filozofija spremna da to prizna. To je jedna od mnogih oblika misli koja je bila razvijena od ovjeka, a ne nuno i najbolja. Ona je buna, besramna i drska, ali je prirodno nadmona samo za one koji su ve odluili u korist neke ideologije, ili koji su to prihvatili bez da su ikada prouili njene prednosti i njena ogranienja. Kako prihvaanje ili neprihvaanje ideologija treba biti preputeno pojedincu, onda proizlazi da odvajanje crkve i drave mora biti praeno sa odvajanjem drave od znanosti, najnedavnije, najagresivnije i najdogmatinije religiozne institucije. Takvo odvajanje moe biti naa jedina ansa da ostvarimo ovjeanstvo koje smo sposobni ostvariti, ali to nismo nikada u potpunosti ostvarili. Paul Feyerabend - AGAINST THE METHOD Jednostavno kaimo da je tehnoloka svrha za spasenjem postala prijetnja naem opstanku. . . David F. Noble - povjesniar znanosti THE RELIGION OF TEHNOLOGY: THE DIVINITY OF MAN AND THE SPIRIT OF INVENTION 254

DRAVA - VLAST - POLITIKA - POREZI KRIMINAL

Iustitia remota, quid sunt regna nisi magna latrocinia. Ako je pravda uklopljena, to su drave drugo nego velika razbojnitva. Sveti Augustin Corruptio optimi pessima. - Pokvarnost najviih je najobjesnija. Antika izreka koja se primjenjivala as na vlast kada je postajala diktatorska, as na religiju kada se izopauje u netrepljivost i fanatizam, a najvie na one ljude koji svojom prolou i dunostima ulivaju potovanje, kada postanu ravi, pokvareni. Corruptissima civitate plurimae leges. to je drava pokvarenija to ima vie zakona. Cupido dominandi cunctis affectibus flagrantior est. udnja za vlau je jaa od svih strasti. Nemo umquam imperium flagitio quaesitum bonis artibus exercuit. Nije niko nikada poteno vladao, ko je zloinom vlast stekao. Tacit - Anali Ako su ljudi gladni, to je zbog toga jer se vlada previe uplie i oporezuje, zbog ovoga se ljudi bune. Ako je trgovina robom slobodna i nije ometana, onda se crno trite nee stvoriti i ljudi nee morati biti kriminalci. Kada je put prirode zanemaren, onda nastaju pravila, propisi i iz toga proizlazi hipokrizija. Ljudi postaju buntovni kada se vladari mjeaju u njihove stvari. to je vie zakona to je vie prekritelja. Dakle, najbolji voa je onaj koji najmanje vlada. Ako se mi ne mjeamo u ljude, oni se onda brinu sami za sebe. Ako mi ne propovijedamo ljudima, oni se sami poboljavaju. Ako se mi ne nameemo ljudima, oni postaju svoji. Put je kao nevidljiva ruka, duh vodi koji vodi bez uplitanja. Ovo je put: oslobodi ljude. (Tao) - Lao Tzu, 450 godina prije Krista-Kina Ne postoji racionalna vjera u silu. Postoji podvrgavanje sili, ili, u onih koji je imaju, elja da se zadri. Dok se mnogima ini da je sila najrealnija od svega, dotle je ovjekova povijest dokazala da je sila najnestalnije od svih ljudskih dostignua. Poto se vjera i sila meusobno iskljuuju, sve religije i politiki sistemi, koji su prvotno izgraeni na racionalnoj vjeri, korumpiraju se i naposljetku gube i onu snagu koju imaju, ako se oslone na silu, ili ak ako se s njom poveu. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Sve politike ideologije, ak i vae zakonske strukture su zloudne izrasline religiozno misleeg ovjeka. U.G. Krishnamurti 1918-2007
255

Obliti privatorum publica curate. Zaboravite privatne interese radite za ope dobro. Natpis na dubrovakoj vijenici, 15-to stoljee Drava svoje nasilje naziva zakonom, a nasilje pojedinca kriminalom. Caspar Schmidt 1806-1856 pisao pod pseudonimom Maks Stirner Licemjerje vlada u koritenju nasilja ne poznaje granica. Oni to uvijek osuuju dok sami koriste nasilje u neogranienoj mjeri. . . Privilegovani uvijek pokuavaju da naglase zajedniki interes sa ostatkom drutva. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE, izdano 1989 Kroz stoljea, parlamenti i vlade su imale mnogo problema isto kao i Crkva u suoavanju sa Mesijanskim drutvenim kodom (ponaanja), a ni danas nije nita drugaije. Predsjednici i premijeri su bili "izabrani" od ljudi. Pretpostavlja se da oni predstavljaju ljude. Ali da li ih oni predstavljaju? U stvarnosti, oni ih ne predstavljaju. Oni su uvijek povezani sa politikom partijom, i dolaze do svojih poloaja kroz glasanje veine svojih stranaka. Ali svatko ne glasa, a ponekada postoji vie od dvije stranke za koje se glasa. Posljedica toga u bilo koje vrijeme je da vie od polovine ljudi u jednoj naciji ne biva predstavljeno od strane politike stranke koja ima mo. Zbog toga, iako je bilo primjenjeno "glasanje veine" demokratski princip ne uspijeva biti primjenjen. Gral kod (ponaanja) se temelji na principima slobode, bratstva i jednakosti, i ovo je bilo posebno vidljivo u amerikim i francuskim revolucijama, a i jedni i drugi su odbacili vlast tiranske aristokracije. Ali to je onda to zamijenilo? To je bilo zamjenjeno stranakim politikama i preteno nepredstavnikom vladom. . . . . . Isto tako samo ustrojstvo "muke-dominacije" u Crkvi i vladinim strukturama je dolo u pitanje, i openito je shvaeno da stare doktrine duhovne kontrole i teritorijalnog upravljanja nisu djelotvorne. Sve vie i vie ljudi traga za originalnim nezakrenim korjenima svoje vjere, i za svojom svrhom u drutvu. Oni trae djelotvornije oblike administracije da bi pobijedili tako-oito-tonjenje u drutveno i moralno propadanje. Laurence Gardner - BLOODLINE OF THE HOLY GRAIL -The Hidden Lineage of Jesus Revealed, 1996 Kako ova zakonska pljaka moe biti prepoznata? Vrlo jednostavno. Vidi da li zakon uzima od nekih osoba ono to njima pripada, i daje drugim osobama kojima to ne pripada. Vidi da li zakon prua koristi jednom graaninu na troak drugoga inei ono to sam graanin ne bi inio bez da poini kriminal. Frederic Bastiat, Zakon Drava je stanje, odreen odnos izmeu ljudskih bia, oblik ljudskog ponaanja; mi to unitavamo ulazei u druge odnose, ponaajui se razliito. Gustav Landauer Karakteristika dananjih uspjenih politiara je da razmiljaju konzervativno, a govore liberalno. Oscar Wilde
256

Loi zakoni su najgora vrsta tiranije. Edmund Burke Naa vlada. . . ui sve ljude svojim primjerom. Ako vlada kri zakon, to dovodi do nepotovanja zakona; to poziva svakog ovjeka da postane zakon sebi; to priziva anarhiju. Louis Dembitz Brandeis sudac Pohlepa vodi elji ka moi. To je poricanje slobode i individualnosti svake due. Umjesto da spoznamo da je svatko od nas ovdje, da bi se slobodno razvijao po svome vlastitom usmjerenju, u skladu sa zapovijedima due, da razvija svoju individualnost, i da radi slobodno i nesputano - pohlepna linost eli da propisuje, kontrolira i zapovijeda - uzurpirajui mo Tvorca. . . Posljedica Pohlepe i vladanja nad drugima je takva bolest koja e onoga koji je njome zahvaen uiniti robom svog vlastitog tijela sa eljama i ambicijama koje e biti suzbijene pomou bolesti. Dr. Edward Bach Rasputanjem politike vlade, te okrutne maine, koja je bila drevni izvor poroka ovjeanstva nestat e. . . William Godwin - POLITICAL JUSTICE, 1793 Ponekada se kae da se ovjeku ne moe povjeriti upravljanje samim sobom. Moe li se onda njemu povjeriti da vlada drugima? Thomas Jefferson - predsjednik USA Vladino rjeenje za problem je obino loe kao i sam problem. Milton Friedman Vlada, ak i u svom najboljem stanju, jeste samo potrebno zlo; u svom najgorem stanju, se ne moe tolerirati. Thomas Paine - COMMON SENSE, 1776 Vlada je najvea fikcija kroz koju svatko pokuava da ivi na raun drugih. Frederic Bastiat 1802-1850 ekonomist, pisac Incestni odnos izmeu vlade i velikog biznisa se razvija u mraku. Jack Anderson Da bi postao gospodar, politiar se predstavlja za slugu. . Kako politiar nikada nevjeruje u ono to kae, on je iznenaen kada mu drugi vjeruju. Charles de Gaulle - predsjednik Francuske Vlada nije razumnost, to nije rjeitost, ve je to sila. Kao vatra ona je opasan sluga i gospodar kojega se treba bojati. George Washington - predsjednik USA www.peacewomen.org . . . da ova nacija, pred Bogom, imat e novo roenje slobode; i da vlada ljudi, od ljudi i za ljude nee nestati sa zemlje. (Gettysburg, 1863)
257

Ti moe obmanjivati neke ljude cijelo vrijeme, i sve ljude neko vrijeme, ali ne moe obmanjivati sve ljude cijelo vrijeme. (1856) Abraham Lincoln 1809-1865, ameriki dravnik, pravnik, abolicionist; republikanski predsjednik od 1861-65, ubijen u atentatu. I tako, moji sunarodnjaci Amerikanci: ne pitajte to vaa zemlja moe uiniti za vas - pitajte to vi moete uiniti za svoju zemlju. Moji sunarodnjaci graani svijeta: ne pitajte to Amerika moe uiniti za vas, ve to moemo zajedniki uiniti za slobodu ovjeka. . . (1961) Visoki ured predsjednika je bio koriten za kovanje zavjere protiv ljudi Amerike. Prije nego ja napustim ured, ja moram obavijestiti graane o njihovom poloaju. (Za ovo nikada nije imao ansu) John F. Kennedy ameriki demokratski predsjednik od 1961-63, ubijen u atentatu. Moramo prozvati sistem koji stvara i podrava rat u Vijetnamu - prozvati ga, opisati, analizirati, razumjeti i promijeniti. . . Ovo (rat) je djelo korporacijskog liberalizma. Za korporacijsku dravu on predstavlja funkciju kakvu je nekad imala crkva u feudalnoj dravi. Ona pokuava opravdati svoju odgovornost i sauvati se od promjene. Carl Oglesby voa pokreta - Studenti za demokratsko drutvo miting protiv rata 1965 Poloaj graana odreuje njihov poloaj na tritu, a politiki izbor suen je na periodino biranje jednog ili drugog predstavnika klase poduzetnika kao politikog elnika. . . Sustav vlasti u USA je dvostruk: dravni i privatni. Glavni mediji i trita su u rukama koncentrirane privatne moi s kojom je drava povezana brojnim nitima - od odluivanja na najvioj dravnoj razini do izravnog financiranja i sveobuhvatnog lobiranja. Golema industrija odnosa s javnou (Public Relation Industry, PRI) usmjerena je, prema zahtjevima njezinih elnika, na nadziranje javnog miljenja s ciljem upravljanja miljenjem ljudi, jednako kao to vojska upravlja njihovim tijelima. Ne radi se samo o usaivanju odreenih uvjerenja nego i o oblikovanju stavova te kontroli ponaanja. Ako odete na demonstracije i poslije doma, to je neto, ali moni ljudi mogu s tim ivjeti. Ono sa ime ne mogu ivjeti su neprestani pritisak koji izgrauje, organizacije koje uporno ine akcije, ljudi koji ue iz prolosti i ine bolje u sadanjosti. Zadatak masovnih medija je oblikovanje miljenja ljudi da vjeruju u vrijednosti monih glupana/a koji/e vladaju. 1996 . . . svi ameriki predsjednici od Drugog svjetskog rata su ili potpuni ratni kriminalci ili su sudjelovali u ratnom zloinu.Vie od pola USA svjetske trgovine sadri transakcije vidno centralistiki kontroliranih institucija koje su totalitarne u unutarnjoj strukturi i uvelike osloboene od nadzora javnog miljenja. Noam Chomsky - vodei ameriki politiki i medijski disident od 60-ih godina 20. stoljea i jedan od najotrijih kritiara politika koje su vodile razliite administracije USA.
258

Amerika je jedina zemlja koja je iz barbarizma prela u dekadenciju bez civilizacije izmeu toga dvoje. Oscar Wilde Mi imamo 50% svjetskog bogatstva, ali samo 6,3% populacije. . . Da to odrimo, morat emo odbaciti svu sentimentalnost i matanje te se posvetiti bilo emu to e nam donositi neposrednu korist. Trebamo govoriti dvosmisleno i neodreeno, a ne potencirati stvari kao to su ljudska prava, rast ivotnih uvjeta i demokratizacija. . . Bolje je imati grubi reim pod kontrolom, nego liberalnu vlast koja je obzirna ili sklona komunistikim utjecajima. George Kennan - ef Odjela za planiranje State Department-a napisao je tajnu studiju u kojoj predlae budui kurs amerike vanjske politike Poetkom 1970 je doneena serija zakona tako rigoroznih od strane US Kongresa - koji su dopustili vladi da oduzimlju privatnu imovinu uz minimum potekoa i zakonskih ogranienja. Sve se to temeljilo na estim tvrdnjama da je konfiskacija vrlo vano sredstvo u borbi protiv organiziranog kriminala i trgovaca drogom. Dok je originalna primjena modernih konfiskacijskih zakona bila zbog droge, zakoni koji su potakli konfiskaciju su se mnogo proirili, a posljedica je da danas imamo vie od 300 saveznih zakona koji doputaju konfiskaciju imovine - od uzimanja bilo kojeg dijela ptiijih gnjezda, ukljuujui i perje-(16 USC&0707) do davanja lane izjave slubeniku za odobravanje kredita (18 USC&1014). Drave i gradovi su sljedile taj trend, naravno sa slinim zakonima. . . Konfiskacija imovine od strane vlade je sada veliki biznis - koji nee biti lako smanjiti. Procjenjeno je da Savezna vlada sada konfiscira blizu milijardu dolara godinje (1996 je posljednja godina za koju je objavljen izvjetaj) sa dravama i gradovima koji su isto toliko ako ne i vie konfiscirale. Teko je procjeniti jer vladine agencije su stidljive u davanju na uvid takvih podataka javnosti, ali ukupne svote su usporedive sa trokovima rtava iz Kriminal nasilja i Pljake to je objavljeno od Ureda za Statistiku Pravde. . . Nekontrolisana vladina konfiskacija privatne imovine, na primjer forfeiture (kako to naziva zakon (zapljena) nema mjesta u civiliziranom drutvu, a posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Amerika Revolucija je najveim dijelom bila nadahnuta zloupotrebom Konfiskacije od strane Engleske krune. Sada se ono ponovo iri svijetom kao kuga i ak se vratila u Englesku koja je konfiskaciju odbacila prije 150 godina. Amerika vlada je glavni izvor ovog zla. . . to je pogreno sa konfiskacijom imovine: To kanjava nevine ljude, posebno ene i djecu (Srednjovjekovna zakonska fikcija da sama imovina moe biti kriva za kriminal i da kanjavanjem imovine to nije kazna za vlasnike ili korisnike jeste glupost. Imovina ne ini kriminal - dok ljudi mogu dok koriste tu imovinu. Zato bi ene i djeca izgubili svoje kue zbog toga to je otac navodno poinio kriminal?). To je neustavno (Bill of the Rights, amandman IV). To
259

potie korupciju i prevaru i nepotovanje prema zakonu). Kazna nije proporcionalna kriminalu. Ima vrlo malo ili nimalo pravde. Konfiskacija nije prijetnja kriminalu. Mi ne bi trebali rtvovati civilno drutvo dok teimo da postanemo drutvo bez droge! Leon Felkinsumirovljeni major, U.S. Army (skraeno), napisano: 1999 godine Upozorenje: opasno je biti u pravu kada je vlada u krivu. Nepoznat ? Politiari su svagdje isti. Oni obeavaju da e napraviti most ak i tamo gdje nema rijeke. Khrushchev Nikita 1894-1971 ruski premijer Ljudska bia su uroeno ljubazna, kada njihovi umovi nisu poremeeni i njihova vizija oteena lanim uenjima bilo kojeg sebinog interesa, politike propagande, i rasnih ili religioznih uvjerenja. Alice Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY II, prvo izdanje 1942 Misterije politikog ponaanja imaju svoje porijeklo u misterijama ljudskog uma, i ipak, prouavanje ljudskog uma da bi se razumjelo politiko ponaanje do sada jo nije odgovaralo ni javnosti, niti politikim voama. To bi moglo da nas zastrai mogunostima onoga to bi moglo biti otkriveno takvim samoispitivanjem. Senator - William J. Fulbright Sve dok se ovjek ne uputi na ovo traganje za istinskim ja, sumnja i nesigurnost e sljediti svaki njegov korak u toku cijelog ivota. Najvei kraljevi i dravnici pokuavaju vladati drugima, kada u svom srcu od srca znaju da ne mogu vladati ni sami sobom. Ipak najvea mo je pod komandom ovjeka koji je prodro u najunutarniju dubinu. Postoje ljudi velikih umova koji provode cijele svoje ivote u sakupljanju znanja o mnogim stvarima. Upitaj te ljude da li su rijeili misteriju ovjeka, da li su pobijedili sami sebe, i oni e pognuti svoju glavu sa sramotom. Kakva je korist od toga da znamo bilo to kada jo ne zna tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali to bi drugo bilo vrijedno poduzeti? Ramana Maharii 1879-1950 Uloga intelektualaca i radikalnih aktivista mora biti da procjenjuju, da pokuaju uvjeriti, da organiziraju, ali ne da ugrabe mo i pokuaju vladati. Noam Chomsky - Objekt MOI je MO. George Orwell, 1949 Poniznici i poslunici diktatorske vlade mobiliziraju se za uzaludne ratove u ime pravde, mira i slobode; oni su robovi koji ne poznaju univerzalnu grau i nedostaje im cjeloviti pogled na svijet. George Ohsawa 1893-1996 THE ART OF PEACE Za svaku vlast najopasniji je onaj ovjek koji je u stanju samostalno zakljuivati i ne obazirati se na rairene predrasude i tabue. On gotovo neizostavno dolazi do zakljuka da je vlast pod kojom ivi nepotena, bezumna I nepodnoljiva. H. L. Mencken
260

Cijela svrha praktine politike je da stanovnitvo dri u stanju uzbunjenosti (dakle buno zahtijevajui panju da bi bili voeni ka sigurnosti), i time prijetei sa beskonanim nizovima strahova od zla (koje nas moe snai), a sva ona su imaginativna. . . Kada kupovina i prodaja biva kontrolirana od zakona, onda su stvari koje su prve kupljene i prodane zakonodavci. P. J. ORourke Drava ne ini nita drugo osim to pomae jakima da pljakaju slabe. Krenje zakona je esto najvia, najsvetija dunost koja moe zapasti graanina. . . Ako kanjavanje nema efekta da smanji ili sprijei kriminal, onda nema opasnosti da damo otkaze tamniarima, sucima i zatvorimo vrata naih zatvora. Clarrence Darrow 1857-1938 pravnik - RESIST NOT EVIL Sudovi u svim zemljama podravaju i poveavaju prepirke i svae. To je obilato i unosno iskoriavanje ravih nagona. Mahatma Gandhi U politici glupost nije nedostatak. Napoleon Bonaparte 1769-1821 Onoliko dugo koliko postoji drava nema slobode. Kada bude slobode, onda nee biti drave. Vladimir Lenjin 1870-1924 predsjednik USSR Ti treba da shvati da vlada, svaka vlada jeste luda. Ti se prema njoj mora odnositi kao to su se pogani odnosili prema svojim bogovima: Kao iracionalnom, hirovitom i monom entitetu koji e odrediti potpuno unitenje ako mu se ne rtvuje ili ga na drugi nain ne zadovolji. Mike Long Gdje god postoji komunikacija, tamo ne postoji drava. Citirano u GUY DEBORD, od Anselm Jappe, 1999 Onoliko koliko to slui kao instrument kojim vladajua klasa titi svoje interese, onoliko koliko je to sredstvo koje paranoicima omoguuje da zadovolje svoju pohlepu za moi i izvravaju svoje luake snove za slavom, drava je oito vrijedna za odbacivanje. Aldous Huxley - pisac, MEANS AND ENDS, 1937 Zatvori su izgraeni sa kamenjem Zakona, Javne kue sa opekama Religije. William Blake 1757-1827 pjesnik, slikar Savez - je u internacionalnoj politici, zdruenost dva lopova koji imaju svoje ruke duboko u depovima jedan drugog da ne mogu odvojeno pljakati treeg. Ambrose Bierce - THE DEVILS DICTIONARY Kriminalac - Osoba sa grabeljivim instiktima bez dovoljno kapitala da utemelji korporaciju. Howard Scot Najgori su kriminalci - politiari koji imaju - imunitet. Nepoznat? ovjek je politika ivotinja. Aristotel
261

Drava obavlja mnoge vane i potrebne funkcije od donoenja zakona do osiguravanja policije i vatrogasaca, izgradnju i odravanje ulica, isporuku pote. Ali to ni na koji nain ne potvruje da sve to moe jedino i iskljuivo vriti Drava, ili da ona to ak dobro obavlja. Drava je ilegalna institucija organiziranog nasilja, organiziranog i reguliranog kriminala protiv osoba i imovine svojih podanika. Vie nego li je potrebna drutvu, Drava je duboko antisocijalna institucija koja parazitski ivi od produktivnih aktivnosti privatnih graanskih osoba. Svijet je oduvijek ivio u internacionalnoj anarhiji bez ijedne vlade ili monopola prisile u donoenju odluka, u raznim zemljama. Usprkos tome internacionalni odnosi izmeu privatnih graanskih osoba razliitih zemalja su openito funkcionirali dobro, usprkos to meu njima i nad njima nije postojala nikakva vlada. Drava po samoj svojoj prirodi, mora kriti ope prihvaene moralne zakone kojih se veina ljudi pridrava. Veina ljudi se slae da je nepravedno i kriminalno ubijati i krasti. Obiaji, pravila i zakoni svih drutava osuuju takva djela. Drava je onda uvijek u nezavidno looj poziciji, usprkos naizgled dugovjenoj moi. Liberali bi trebali da se bore za drastino smanjenje ili ukidanje poreza na dohodak; ali oni to nikad ne bi smjeli raditi, a da u isto vrijeme trae da se to zamjeni sa porezom na promet ili drugim porezima. Ako bi sloboda trebala biti najvii politiki cilj, to je onda temelje za taj cilj? Iz ovog djela bi trebalo biti jasno, kao prvo i najvanije, da je sloboda moralni princip utemeljen u ovjekovoj prirodi. Posebno je to princip pravde, odbacivanje agresivnog nasilja, uplitanja u stvari i ivot drugih ljudi. Dakle, da bi bio utemeljen i ispravno se tim bavio, cilj liberala bi trebao biti u duhu arkog oboavanja pravde. Murray N. Rothbard - THE ETHICS OF LIBERTY 1. Stvori nered, buku, strukture vladanja i vanjske forme 2. Podupiri samovolju i nejedinstvo meu ljudima 3. Zaboravi etika naela, tei za znanjem, podredi si zemlju 4. Budi nepopustljiv, probijaj se, brani uporno svoje ja, budi nezadovoljan, rovari protiv drugoga, tjeraj sebe i druge na pretjerane aktivnosti, gledaj samo ono loe na svojim blinjima 6. Samoljublje usreuje 7. Budi nemilosrdan, ubij i usmruj jer si u pravu, tko si prisvoji pravo taj je jai - - Iz knjiice DEMONSKA DRAVA poruke koje je Gabriele iz Wurzburga primila kanaliziranjem od entiteta koji se predstavio kao Isus Krist. Ovdje je navedeno sedam izokrenutih Boanskih principa, koji su pod utjecajem demona kojima su izloeni stanovnici Zemlje. Liberal je ovjek ili ena ili dijete koji gledaju prema boljem danu, mirnijoj noi i svijetloj, beskonanoj budunosti. Leonard Bernstein - The New York Times, 1988 Mi imamo izbor izmeu, sudjelovanja u promjeni ili otporu. Ghis L.
262

Istinska povijest civilizacija je zabranjena. Mona tajnovitost kojom je obavijena povijest doputa iznoenje tek njezine iskrivljene verzije. Naa drutvena i religijska povijest krivotvori se ve tisuama godina poevi od Egipana koji, zaboravivi ili ignorirajui istine dobivene od njihovih predaka, nadjenue sami sebi titulu prvih inicijatora i prvog civiliziranog naroda. Grci su takoer zaboravili odati duno priznanje svojim keltskim i egipatskim uiteljima, a predstavljali su svoju zemlju kao kolijevku ovjeanstva. Zatim dolaze Hebreji, to je bilo zaokruenje tih pretjerivanja. Dr. Robert Charroux - GOSPODARI SVIJETA (Vlada) tjera ljude da plaaju za ono to ne ele da plaaju, da rade ono to ne ele da rade, zabranjuje ljudima da rade ono to ele. . . Ljudi se ne pokoravaju zakonima i propisima dobrovoljno, inae bi takve stvari bile sugestije, a ne zakoni i propisi. Vladini instrumenti su oporezivanje, kazne i zatvor to se obavlja pritiscima, silom, ugnjetavanjem, nasiljem i njihovom prijetnjom. . . Samo Vlada i kriminalci ispunjavaju svoje ciljeve prisilom. Ti i ja moramo raditi i uspostaviti dobrovoljnu suradnju drugih da dobijemo ono to elimo. Prisila nije posljednji in za vladu; to je poetak i kraj vladine aktivnosti. Svaki vladin program, nalog ili funkcija u sebi ukljuuje silu ili prijetnju njome. Sila je jedini razlog koju trai bilo tko od vlade da neto uini. . . To je nedostatak univerzalne podrke koji vodi neke ljude da se pozivaju na vladu da druge prisili da ih se slijedi. Harry Browne - ESCAPE FROM BIG GOVERNMENT To je sramotan in koji zasluuje svaku osudu. Ustavom zagarantirana prava britanskih graana uskoro e postati mrtvo slovo na papiru i protiv toga se trebamo boriti svim raspoloivim sredstvima. Caspar Bowden - direktor britanske Udruge za Informatika istraivanja u izjavi za Sunday Telegraph je izrazio veliku zabrinutost zbog gradnje Londonskog raunskog centra, optuujui britansku vladu za pokuaj pijuniranja vlastitih graana. Ova investicija je teka 25 000 000 funti, a platie je porezni obaveznici. Eksperti tvrde da e u toku prve godine presretanje internet prometa, svih graana koji se koriste internet mreom to je svrha tog centra kotati 30 000 000 funti to e opet platiti porezni obaveznici. Tako e britanska vlada postati vodea sila na podruju pijunae svojih graana. Novo doneeni zakon obavezuje sve domae tvrtke i pojedince da moraju predati nadlenim policijskim organima programe koje koriste za enkripciju (ifriranje svojih podataka). Norman Baker lan Liberalne Demokratske stranke je podrao Bowdena slijedeim rijeima: Gradnja ovog raunskog centra znai samo jedno - Veliki Brat je napokon ovdje. Britanska vlada mora snositi odgovornost za odluku koja je u suprotnosti s naim Ustavom. Ja imam osjeaj da imamo uvara jer sluimo velikoj svrsi, i da emo imati uvara onoliko dugo koliko vjerno sluimo tu svrhu. Winston Churchill - izrekao ove rijei 1942 godine
263

Ueni ljudi su prouavali mnoge pokuaje uspostavljanja demokracije. Rezultati su bili spoznati prije dvije tisue petsto godina u Grkoj. Demokracija ne funkcionira. Ona ne moe funkcionirati, jer je svaki ovjek slobodan. On ne moe prenijeti svoj neotuiv ivot i slobodu bilo kome ili bilo emu van samoga sebe. Kada on to pokua uiniti, on pokuava da se pokorava Vlasti koja ne postoji. Tu nema nikakve razlike da li on tu Vlast zamilja kao - Ra ili Bal ili Zeus ili Jupiter; Kleopatra ili Car ili Ekonomska Potreba ili Volja Masa ili Glas Ljudi; injenica je da ne postoji Vlast nikakve vrste koja, kontrolira pojedince. Oni kontroliraju sami sebe. Svatko u slobodnoj grupi moe odluiti da se odrekne svoje vlastite ideje i prikljui se veini. Ako on ne eli da to uini, on se moe iskljuiti iz grupe. Ovo je koritenje slobode, ispoljavanje samo-kontrolirajue odgovornosti. Ali kada veliki broj pojedinaca pogreno vjeruje da je veina Vlast koja ima pravo da kontrolira i upravlja sa pojedincima, onda oni moraju veini dopustiti da izabere jednog ovjeka (ili nekoliko ljudi) da djeluje kao Vlada. Oni e vjerovati da je veina dala tim izabranim ljudima u Vladi, Pravo-Veine da upravlja svim pojedincima koji ive pod tom Vladom. Ali Vlada nije Vlast koja kontrolira i upravlja; Vlada jeste koritenje sile, policija, vojska, ona ne moe kontrolirati nikoga, ona moe samo spreavati, ograniavati ili zaustaviti nekoga da koristi svoju energiju. Kao to to govori Madison, neki zajedniki interes ili strast e potaknuti veinu. I zato to veina podrava vladara kojega je veina izabrala, to ne znai da on ima pravo koristiti silu protiv manjine. Tako vladar u demokraciji brzo postaje tiranin. I to je brza i nasilna smrt demokracije. Ovo se neizbjeno uvijek dogaa. To je sigurno kao smrt i porezi. To se dogodilo u Ateni prije dvije tisue i petsto godina. To se dogodilo u Francuskoj 1804, kada je velika veina izabrala imperatora Napoleona. To se dogodilo u Njemakoj 1932, kada je veina Nijemaca potaknuta zajednikim interesom za hranom i socijalnim redom izabrala Hitlera. Madison je naveo povijesnu injenicu: da u demokraciji ne postoji nita to moe spreavati da se rtvuje slabija strana. Ne postoji zatita slobode. Tako demokracije uvijek unitavaju osobnu sigurnost (Gestapo, koncentracioni logori) i pravo na imovinu. . . Na prvom mjestu, nitko ne moe glasati inteligentno, sve dok ne posveti svoje cijelo vrijeme politici i osobno poznaje svakog kandidata obiju partija. . . Na drugom mjestu, glasanjem se ne mogu kontrolirati izabrani ljudi. . . Na treem mjestu, sama ideja veine je iluzija. Kada god se ta ideja primjeni stvarna posljedica je da odluke donosi samo jedan ovjek ili nekoliko ljudi. To je neupitno da davanje privilegija jeste opasno za individualnu slobodu i ljudska prava. . . I oni su opasni jer su napravljeni u praznovjernom uvjerenju da pojedinci mogu kontrolisati Vladu koja moe kontrolirati pojedince, i to tei da povea lano proturevolucionarno uvjerenje da je Vlada Vlast koja kontrolira ljude i odgovorna je za njihovu dobrobit. Ljudi u Vladi ne mogu biti odgo264

vorni za aktivnosti koje oni ne kontroliraju, i nikada ih ne mogu kontrolirati. Policija ne moe kontrolirati djelovanje pojedinaca isto kao to ne mogu kontrolirati njihovo pijenje ili disanje. Ako to ne dokazuje zdravi razum onda to dokazuje cijela povijest. Vladina regulacija, vladina kontrola usporava proizvodnju, ometa je, spreava, smanjuje je i ne moe je kontrolirati. . . to Amerikanci vie vjeruju da je Vlada kontrolirajua Vlast, ta Vlada e biti jo vie tjerana da koristi silu da spreava i ograniava ispoljavanje prirodne individualne slobode. Rose Wilder Lane - THE DISCOVERY OF FREEDOM - Mens Struggle Against Authority (Otkrie slobode - ovjekova borba protiv vlasti) INSTITUCIJE I POJEDINAC - - - - - - Grupna etika ini pogreku jer savjest ne smjeta u ovjeka nego neodreeno u ljude. Institucionalizam pravi parodiju od ovjekovih snova o savrenstvu. to god je pojedinac vie izgubljen u velikoj masi ljudi, to je vea opasnost da njegova finija zapaanja budu unitena. Katolika crkva je ovo otkrila kao istinu, na malom nivou u monakim redovima. Otkriveno je da male zajednice jesu sklonije odravanju kranskog duha. Kako broj lanova raste vidljiva je sklonost ka nestajanju toga duha. Tada se poinju nametati pravila nad spontanom ljubaznou i suradnjom. Pojedinanim potrebama se daje sve manje dune panje. INDIVIDUALNA SAVJEST I INICIJATIVA BILO, DUHOVNA ILI INSTITUCIONALNA, SE SVE VIE OBESHRABRUJE SMATRAJUI SE PRIJETNJOM ZA FUNKCIONIRANJE CJELINE. . . . . Institucionalizam se dobro razvija kao korov, gdje god se veliki broj ljudi spaja u drutvene cjeline. Danas, u dobu progresivnog spajanja na svakom nivou drutva, na privatnu savjest se gleda sa sumnjom, ak kao pozitivnom prijetnjom drutvenom ureenju. Kroz prenaglaavanje na institucionalizam, duh osobnog integriteta je na putu da nestane; bezlini idol zajednitva je bio uspostavljen umjesto osobnog integriteta. Novi moto nije Misli, ve, Sloi se. Zato jer sistematizacija izgleda neizbjenom, onda je jo vanije naglaavati istinu da je savjest osobna, a ne drutvena stvar. Da li postoji ili ne neki nain da se izbjegne iz tog stiueg zahvata institucionalizma u naem sve manjem svijetu - ustvari, posebno ako se to ne moe izbjei - onda se na pojedinca mora gledati kao nikada prije da uspostavi mjeru moralnog i duhovnog nasuprot samim drutvenim reformama. . . Svaki napredak u povijesti je u drugu ruku doao kao rezultat srane borbe nekog pojedinca - ili moda male grupe individualaca, od mukaraca i ena koji su se osjeali potaknuti nekim svojim unutranjim idealom ili svrhom. Velike promjene nisu proistekle od institucija, osim sluajno. Velika moralna uenja su bila prihvaena od ovjeanstva, ne zbog nekog zakonskog pravila ili prijetnje, ve od nadahnua nekoliko velikih mukaraca i ena. I najvee uenje svih vremena koje je ikada bilo: O ovjee, trai snagu i razumijevanje u sebi! Nitko ne moe instituciona265

lizirati originalnost. Nitko ne moe formulirati pravila koja osiguravaju kreativnost. Nitko ne moe ozakoniti moralna ubjeenja. J. Donald Walters - CRISIS IN MODERN THOUGHT - Solutions to the Problem of Meaninglessness (Kriza u modernoj misli . . . .) Drutvo za svoje postojanje ovisi o neprekrivoj osobnoj samoi svojih lanova. Da bi drutvo zasluilo to ime, mora biti sainjeno ne od brojeva, ili mehanikih dijelova, nego od osoba. Biti osoba podrazumijeva odgovornost i slobodu, a oboje podrazumijeva odreenu unutranju samou, osjeaj osobnog integriteta, osjeaj svoje vlastite stvarnosti i sposobnosti da sebe da drutvu. Thomas Merton - sveenik (trapist) Mi nismo nikakva demokracija, kako je mi moemo dati svijetu? Demokracija zaeta u vojnom ropstvu masa, u njihovom ekonomskom ropstvu, i hranjena njihovim suzama i krvlju, nije uope nikakva demokracija. To je tiranija - kumulativan rezultat lananih zloupotreba. Emma Goldman, 1917 Za ljude e biti od male koristi da su zakoni stvoreni od ljudi po njihovom vlastitom izboru, kada su ti zakoni tako preopirni i veliki da se ne mogu razumjeti; ili ako se oni ukidaju ili ponovno ispravljaju prije nego li se javno objave, ili prolaze neprekidne promjene tako da ovjek ne zna to e biti sutra. . . este izmjene davaju nerazumnu korist otroumnoj i poduzimljivoj manjini koja tri za novcem nad marljivom i neinformiranom masom drugih ljudi. James Madison - predsjednik USA Vlasti poveavaju broj tekstova zakona. Oni gomilaju Optereenja na svoja lea, a onda ih prebacuju na ramena drugih ljudi. Isus-Matej 23:4 Ljudi - oprostite mi, novinari i politiari - su me esto optuivali da ja vjerujem da sam iznad zakona. A ipak, tko to nije? Gdje god zakon probode, ak i sa najkraim tapom, uspostavljeni sistem ne samo da je jednostavno iskvaren, on je bez sumnje trule. Zakon je stvoren od dokazanih kriminalaca, uspostavljen silom od dokazanih kriminalaca, interpretiran od dokazanih kriminalaca, i sve to za dokazane kriminalne svrhe. Naravno da sam ja iznad zakona. Isto kao i ti. L. Neil Smith - PALLAS Onaj tko je najvie dobio od kriminala jeste onaj tko ga je poinio. Seneca Da biste bili istinski zli, ne morate prekriti zakon. Dovoljno je da ga se slijepo drite. Anthony de Mello Jednom kada se prestane bojati vlade, onda se vlada boji tebe. Robert D. Graham - porezni buntovnik . . . vjetina vlade se sastoji u tome da uzima to god vie novca moe od jedne klase graana da bi je davala drugoj klasi. Voltaire Francois 1694-1774
266

Sirovu snagu jo i mogu razumijeti, ali sirov um mi je potpuno nerazumljiv. Oscar Wilde ovjek koji proizvodi dok drugi raspodjeljuje i upravlja njegovim proizvodom jeste rob. . . Novac je mjerilo drutvene vrijednosti. Kada vidi da se trguje, ne uz pristanak, ve pod prisilom - kada vidi da bi se proizvodilo, da tebi treba dozvola od ljudi koji nita ne proizvode kada vidi da novac odlazi onima koji ne trguju robom, ve privilegijama - kada vidi da se ovjek bogati mitom i otimanjem, a ne radom, i tvoj zakon te ne titi od njih, ve titi njih od tebe - kada vidi da korupcija biva nagraivana, a potenje postaje samortvovanje - ti onda moe znati da je tvoje drutvo osueno na propast. Ayn Rand, 1957 Bogati e uvijek pokuavati da uspostave svoju vlast i porobe ostale. Oni su to uvijek radili. Oni e to uvijek raditi. . . Gouvenor Morris Dopustite mi da izdajem i kontroliram nacionalni novac i mene se nee ticati tko pie zakone. Mayer Rothschild - bankar Ruka koja daje je uvijek iznad one koja prima. Novac nema domovinu; financijeri su bez patriotizma i humanosti; njihova jedina svrha je profit. Napoleon Bonaparte je tvrdio da kada je vlada ovisna o novcu bankara, da onda bankari koji posuuju novac vladaju, a ne vlade. Bankari su opasniji od postojeih armija. Thomas Jefferson - predsjednik USA Inflacija je oblik poreza koji moe biti nametnut bez donoenja zakona. Milton Friedman - ekonomist Ako ljudi Amerike ikada dopuste da privatne banke kontroliu izdavanje njihove valute, prvo inflacijom, zatim deflacijom, banke e liiti ljude cijele njihove imovine sve dok se njihova djeca ne probude kao beskunici na kontinentu koji su njihovi oevi pokorili. . . Mo izdavanja bi trebala biti oduzeta od banaka i vraena ljudima, kojima to prirodno i pripada. Thomas Jefferson - predsjednik USA Povijest je zabiljeila da su mjenjai novca uvijek koristili svaki oblik zloupotrebe, spletki, obmane, i nasilnih naina da bi odrali svoju kontrolu nad vladama kontrolom novca i njegovim izdavanjem. James Madison - predsjednik USA Ako kongres ima pravo po Ustavu da izdaje papirnati novac, to im je dato da bi to sami koristili, a ne da to bude delegirano pojedincima ili korporacijama. Andrew Jackson - predsjednik USA Vlada bi trebala stvarati, izdavati i cirkulirati svu valutu i kredite, potrebne da zadovolje potroaku mo Vlade i kupovnu mo potroaa. Usvajanjem ovih principa, porezni obaveznici bi utedili ogromne svote na interes. Novac bi prestao biti gospodar i postao sluga ovjeanstva. Abraham Lincoln - bivi predsjednik USA
267

Usprkos ovim upozorenjima, Woodrow Wilson je 1913 godine potpisao Federal Reserve Act. Nekoliko godina kasnije on je napisao: Ja sam najnesretniji ovjek. Ja sam neznajui unitio svoju zemlju.Velika industrijska nacija je postala kontrolirana svojim sistemom kredita. Na sistem kredita je postao koncentriran. Razvitak nacije, dakle, i sve nae aktivnosti su u rukama nekoliko ljudi. Mi smo postali jedna od najgore upravljanih, najpotpunije kontroliranih i najdominiranijih Vlada u civiliziranom svijetu, nismo vie Vlada slobodnog miljenja, nismo vie Vlada po uvjerenju i glasovima veine, ve Vlada nastala po miljenju i prisilom male grupe dominantnih ljudi. Woodrow Wilson 1856-1924, demokratski predsjednik USA 1913-21 Ja jo vjerujem da ne postoji ovjek u ovoj zemlji koji ne moe zaraditi za ivot za sebe i svoju porodicu. Ali on ne moe zaraditi za ivot za njih i svoju vladu istovremeno. Ne za nain na koji ivi vlada. Vlada treba da ivi jeftino kao i ljudi. Will Rogers Danas graani mogu jedva razlikovati izmeu poreza i globe, osim da je globa openito blaa. G.K. Chesterton Najmanja i najbezazlenija drava je jo kriminalna u svojim snovima. Michael Bakunin Kraa se dogaa samo u drutvima gdje neki imaju vie nego li im je to potrebno, dok drugi nemaju dovoljno. Henry David Thoreau Sigurno da se drutvo ne moe razvijati i biti sretno, ako je vei dio njegovih lanova siromaan i jadan. Wealth of Nations (1776) Nema umjetnosti koju jedna vlada ubrzo ne naui od druge nego to je izvlaenje novca iz depova ljudi. Smith Adam 1723-1790 kotski ekonomist, moralni filozof i esejist Univerzalni stav prema novcu je jedna injenica puna nade u naoj civilizaciji, jedna zdrava toka u naoj drutvenoj savjesti. Novac je najvanija stvar na svijetu. To predstavlja zdravlje, snagu, ast, dareljivost i ljepotu tako uoljivo kao to elja za njime predstavlja bolest, slabost, sramotu, beznaajnost i runou. George Bernard Shaw 1856-1950 Irski pisac, Nobelova nagrada 1925 Nacija koja nastavlja da troi vie na vojnu obranu nego na programe drutvenog poboljanja pribliava se duhovnoj smrti. M. Luther King Vlada je opijena sa moi, siluje due svojih ljudi, i najgore od svega, graani plaaju za svoje vlastito unitenje kroz pogubno oporezivanje. Svatko ima pravo da izbjegava planje poreza ako to moe uiniti. Graanin nema moralnu obavezu da pomae odravanje vlade. Ako kongres inzistira na injenju glupih pogreaka i donoenju nerazboritih poreznih zakona, graani ne bi smjeli biti osuivani ako se tome suprostave. J. Pierpont Morgan
268

Kada drava nema novca za podmirivanje svojih obveza, jednostavno ih ukine. Neka isto omogui i graanima. itatelj - Jutarnji List, 2001 Nesuradnja prua ljudima ogroman osjeaj osloboenja, odbacivanje velikog tereta, novi osjeaj slobode. Ovaj razvitak neustraivosti ima vane posljedice za osobni razvitak pojedinca. To ne samo to ugroava sistem kojemu se suprostavlja, ve istie sposobnost ljudi da ostanu slobodni i odrede svoju vlastitu budunost. Gene Sharp, 1973 Vlade sa oporezovanim novcem vode agresorske ratove, subvencioniraju dravne monopole, porobljavaju i iskoritavaju ljude. Investiraju u tetne poslove, u proizvodnju i prodaju oruja, najprofitabilniju industriju koja svoje trite trai u izazivanju ratova i patnje ljudi i prirode. Ustavi, deklaracije, glasovanje, zakoni, demokracije ne mogu sprijeiti one koji su na vlasti da ine to god ih je volja, a to je vidljivo iz povijesti kao i iz savremenih zbivanja u svim dravama svijeta. ? Nai problemi proizlaze iz naeg prihvatanja ovog pokvarenog sistema. Dorothy Day Tajnovitost je kamen temeljac svake tiranije. Ne sila ve tajnovitost. . . cenzura. Kada bilo koja vlada ili crkva, govori svojim podanicima: Ti to ne smije itati, ti to ne smije vidjeti, tebi je zabranjeno da o tome neto zna, onda je krajnji rezultat toga tiranija i ugnjetavanje, bez obzira kako sveti motivi bili. Mala snaga je potrebna da se kontrolira ovjek iji je um bio obmanut; nasuprot tome nema te sile koja moe kontrolirati slobodnog ovjeka, ovjeka iji je um slobodan. Niti sprava za muenje, niti atomske bombe, niti bilo to. Ti ne moe pobijediti slobodnog ovjeka; jedino to ti moe uiniti je da ga ubije. Robert A. Heinlein - REVOLT IN 2001 Potreba je izgovor za svaku povredu ljudske slobode. To je argument diktatora, to je uvjerenje robova. William Pitt Jr. - britanski ministar Propisi mogu biti za budale da ih se pridravaju, a za mudrog ovjeka da ih kri. Sir Hugh Trenchard, osniva Royal Air Force Idealni graanin tiranske drave jeste ovjek ili ena koji se klanjaju u tihoj poslunosti, u zamjenu za status dobro-zbrinute ivotinje u stadu. Ljudi koji razmiljaju svojom glavom postaju tiraninovi najvei neprijatelji. Prije nego li njihova grmljavina zagrmi, postoji period predosjeanja, u kojemu se dogaa vie nego li literarno usmjeren tiranin ikada moe razumjeti. Nekoliko javnih djela pobune razbija teki mir - ali vea snaga, nepriznata, se kree naprijed u tiini, kada milioni pojedinaca tiho povlae svoj pristanak od drave. Obrazovani ljudi to nazivaju apatijom, oni ne mogu vie grijeiti. To vrijeme je sada i mi smo ti ljudi. Claire Wolf -101 THINGS TO DO TILL REVOLUTION
269

Jedna od najinterensantnijih iluzija jeste uvjerenje da iroko rasprostranjena i duboko ukorijenjena zla mogu biti izlijeena slabim sredstvima. Tako za bolesti koje proizlaze iz politike korupcije i loeg upravljanja od organizacija koje su nastale u svrhu osiguravanja politikih ureda, mi smo pronali da je bilo predlagano kao lijek da bi trebali birati dobre ljude u slubu osim to je to apsurdno dijeliti ljude na dobre i loe, ovaj plan za odbacivanje posljedica bez da diramo u uzroke jeste smijean. Politika korupcija nije, kao to neki moralisti izgleda vjeruju, posljedica grijene prirode ljudi, niti je to zbog nesavjesnih maina. To ima svoje porijeklo u uvjetima koji dre veliki dio ljudi u nedobrovoljnoj dokolici. . . i to stvara veliku klasu onih koji su spremni da se udrue za vlastiti dobitak sa avanturistima koji djeluju kao profesionalni politiari. Imajui svoje korijenje duboko u pokvarenom tlu neznanja i krenja ekonomskih zakona, vrlo je lako vidjeti da napori klubova za dobru vladu, opinskih reformskih liga, i slinih organizacija dobronamjernih graana mora doivjeti neuspjeh da ispune svrhu za koju rade. Onoliko dugo koliko zakonski stvoreni uvjeti spreavaju mase da stiu inteligenciju ili koriste svoju inteligenciju za korisne svrhe, toliko dugo e biti nemogue imati istu (neiskvarenu) politiku. Bolton Hall je napisao ove rijei 1904 god. - FREE AMERICA Petrokemijska industrija je spomenik gluposti stavljanja svih naih tehnolokih jaja u jednu veliku koaru. Ta velika koara je dravna i korporacijska dominacija tehnologijom. Ova knjiga je argument za komunalno (zajedniko) uee, sa svom razliitou i posljedinim fleksibilnostima koje to ukljuuje. Vrsta tehnologije koja je mogua i koja e odgovarati tenjama amerikog sna, je upravo ona vrsta koja e oslabiti promatraku - sportsku politiku koju smo mi doli da igramo. To e biti sredstvo koje e sluiti njihovu svrhu i uiniti moguim vrstu ivota kojega oni ele ivjeti. Imajui ulogu u razvitku, razvoju i odravanju tehnologije, zar ljudi ne bi eljeli vee uee u politici? Zar oni ne bi eljeli politiku koja e uiniti moguim demokratski ivot radije nego li politiku koja nuno stvara ivot podreen ne politici ve POLITIARIMA? Nakon to sam iskuao demokraciju u kojoj se sudjeluje, ja je nikada ne bi zamjenio za reprezentativnu (predstavniku) demokraciju. Karl Hess - COMMUNITY TEHNOLOGY U gomilanju imovine za nas same ili nae potomke, u stvaranju porodice ili drave, ili ak sticanju slave, mi smo smrtni; ali u poslovanju sa istinom mi smo besmrtni, i ne trebamo se bojati promjena ili nesree. . . Autoritet vlade, ak i onaj kojemu sam se ja voljan pokoravati - jer ja u sa radou sluati one koji znaju i mogu bolje initi od mene, ak i onima koji niti znaju niti mogu initi tako dobro, jeste jo neist autoritet; da bi bio pravedan on mora imati odobrenje i pristanak onih kojima se vlada. Taj autoritet nema isto pravo nad mojom osobom i imovinom, ve samo onoliko koliko mu ja to doputam.
270

Napredak od apsolutne do ograniene monarhije, od ograniene monarhije do demokracije, jeste napredak prema istinskom potovanju za pojedinca. ak je i kineski filozof bio dovoljno mudar da smatra pojedinca kao osnovom carstva. Da li je demokracija, onakvu kakvom je mi znamo, najvee mogue poboljanje u vladi? Zar nije mogue napraviti korak naprijed prema priznavanju i organiziranju ovjekovih prava? Nikada uistinu nee biti slobodne i prosvjetljene Drave, sve dok Drava ne pone priznavati pojedinca kao viu i neovisnu mo, od koje proizlazi sva dravna mo i autoritet - i prema tome ga tretira. Ja zamiljam Dravu koja e biti pravedna prema svim ljudima, koja e se odnositi prema pojedincu sa potovanjem kao prema susjedu, koja ak nee smatrati nedosljednim za svoj spokoj ako nekolicina ive odvojena od nje, ne mjeajui se u nju, niti e njome biti obuhvaen onaj koji je ispunio sve dunosti susjeda i zemljaka. Drava koja nosi takvu vrstu rezultata i ukine sebe onako brzo kako to sazrijeva, pripremit e put za jo savreniju i velianstveniju Dravu, koju sam ja isto tako zamiljao, ali je jo nigdje nisam vidio. - Ja sam visokoga roda da bi mogao biti posjedovan, da bi bio drugorazredan u upravljanju i kontroli ili koristan ovjek za sluenje i instrument bilo koje suverene drave u cijelom svijetu. - Drava nije naoruana sa razumom ili iskrenou, nego sa nadmonom fizikom snagom. Ja nisam roen da budem prisiljavan. To nije ovjekova stvar da se posveti odstranjivanju bilo kojih pa i najgorih greaka. . . Ali njegova dunost je da tome ne prua nikakvu praktinu podrku. Henry David Thoreau 1817-1862 pisac Dobar politiar je nezamisliv isto kao i poteni lopov. H. L. Mencken Vlada koja je dovoljno velika da ti da sve to eli, je dovoljno velika da ti to sve i oduzme. Barry Goldwater Ako ja ne bi mogao otii u raj osim sa politikom partijom, onda ja radije ne bi uope iao tamo. Thomas Jefferson Politika nema nikakvu vezu sa moralom. Niccolo Machiavelli Policijske metode. . . imaju kao svoju potrebnu svrhu preobraaj cijele nacije u koncentracijski logor. Jacques Ellul, 1954 Jedna slika e me pratiti cijelog ivota. Vidio sam policajca kako udara enu pendrekom u glavu. Tada sam pogledao nie i vidio da je ona trudna, i pomislio - Moj boe, gledam policiju kako divlja. Lord od Cardigana - svjedok policijske brutalnosti, sa Windsor Free festivala To je za aljenje, da bi bio dobar patriota mora postati neprijatelj cijelom ovjeanstvu. Francois Voltaire 1694-1778 Od svijeta oko nas napravili smo pakao u kojem se jedni prema drugim odnosimo-paklenski. Oscar Wilde 1854-1900
271

to sam ja pronaao okrenuvi lea naoj od drutva poticanoj mitologiji je tako duboko da sam to morao sa vama podijeliti - uobraeno ili ne - jer to OPTUUJE SOCIJALNU STRUKTURU OVJEANSTVA I ZAHTIJEVA SOCIJALNU NEPOSLUNOST , ili da ivimo u skladu sa naom unutranjom herojskom prirodom, a NE u skladu sa zastraivanjima i zahtijevima drutvene nedjeletvorne ideologije, ponovo otkrivajui svoju planiranu svrhu, odbacujui lano drutveno programiranje, naputajui krive sisteme vjerovanja; uputiti se na put iskrenog posmatranja i samoistraivanja je ono to se podrazumijeva pod socijalnom neposlunou. William J. Murray - ANARCHIC HARMONY
NIJE MOGUE IZGRADITI DRUTVO NA NEGIRANJU INDIVIDUALNE SLOBODE TO JE SUPROTNO SA SAMOM OVJEKOVOM PRIRODOM. U STVARNOSTI AK I ONI KOJI NE VJERUJU U INDIVIDUALNU SLOBODU - VJERUJU U SVOJU VLASTITU SLOBODU.

Prosjena starost velikih svjetskih civilizacija je bila dvije stotine godina. Te nacije su napredovale kroz ove stadije: Od okova do duhovne vjere: od duhovne vjere do velike hrabrosti: od hrabrosti do slobode: od slobode do bogatstva: od bogatstva do sebinosti: od sebinosti do samozadovoljstva: od samozadovoljstva do apatije: od apatije do zavisnosti: od zavisnosti ponovo nazad u okove. Fraser Tyler - povijesniar, napisano dok je USA bila Britanska kolonija
IVOT ZAR SVOJ IVOT MORAM POSVETITI DRUGIMA? ZAR UMRIJETI ZA DOMOVINU, DRAVU, ILUZIJE, ZABLUDE I TAKO UMRIJETI U NEZNANJU? SVOJ IVOT U POSVETITI SEBI I TAKO RAZAGNATI MRAK NEZNANJA OKO NJEGA. ZBOG TOGA IVIMO MI SVI, A NE DA DIVLJAMO I UBIJAMO DRUGE I SEBE U OGROMNOM NEZNANJU I VATRI ZABLUDA I MRNJE. SPOZNAJ ISTINU OGROMNOM SNAGOM KOJA U TEBI SPAVA, A NE SMOGNE LI SNAGU, NASTRADAT E I POTONUTI U MUTNI SVIJET BEZUMNIKA I NEZNALICA. DRUGIMA E STVARATI PATNJU, I SAM E PATITI. SAM E UNITAVATI I BIT E UNITEN.

Ivica, 1980 Rat je doveo do razvitka vlade. Imovina je bila majka, a rat otac drave. Ona je krivotvorila mnoge stvari i koristila indoktrinaciju: porodice, crkve i kole. To je u duu graanina ugradilo naviku patriotske odanosti i ponosa, tako tedei na broju policajaca. Ovo je pripremilo lakovjerni um javnosti na panju u vezi eljenog od strane vladajue manjine. Will Durant - THE STORY OF CIVILIZATION, 1935
272

Ne eli li rijeiti neki problem, uspostavi neko povjerenstvo. . . Mnogi oblici vlade su bili iskuani u ovom svijetu grijeha i bola. Nitko ne pretendira da je demokracija savrena ili razborita. Uistinu bilo je reeno da je Demokracija najgori oblik vlade, osim onih drugih oblika koji su bili isprobavani prije s vremena na vrijeme. . . Najbolji argument protiv demokracije je petominutni razgovor sa prosjenim glasaem. Winston Churchill 1874-1965 ministar, povjesniar, vojni asnik Esej o Samodovoljnosti (Skraeno) Kada razaberemo pravdu, kada prepoznamo istinu, mi ne inimo nita sami od sebe, ve jedino kroz sebe proputamo njene svijetle zrake. Odnosi due prema boanskom duhu toliko su isti da je skrnavljenje traiti bilo kakvo posredovanje. . . Uistinu mora da ima neeg bogolikog u onome tko je odbacio uobiajne ljudske motive i osmjelio se da povjeruje samome sebi kao vrhovnom nadgledniku, veliko mu srce bilo, revno ga sluila volja, bistro nek mu je oko, da uzmogne svim arom samom sebi biti doktrina, drutvo, zakon i neka ista namjera u njega bude vrsta kao gvozdena nunost u drugih. Razmotri li bilo koji ovjek sadanje crte onoga to se po svom opem obiljeju naziva drutvo, uvidjet e iz kojih je razloga ova etika potrebna. Izgleda kao da su srce i ila kucavica ovjeku iupani, a mi postali malodune oajnike narikae. Strepimo pred istinom, strepimo pred sudbinom, strepimo pred smru, i jedno pred drugim. Nae doba ne raa velike i cjelovite linosti. Nedostaju nam ljudi i ene koji bi obnovili ivot i nae drutveno stanje, ali jasno uviamo da je veina karaktera nenaplativa, da ne moe da zadovolji ni vlastite zahtjeve, da ima stremljenja nesrazmjerna njihovoj stvarnoj snazi i da se povija i prosjai danomice. Nae gazdovanje je sirotovanje nae umjetnosti, zanimanja, brakove, religiju nismo slobodno izabrali ve je to drutvo uinilo za nas. Paradni smo vojnici, bjeimo iz surovih bitaka vjere, gdje se kali snaga. Neka stoiar raskrili izvore ovjekovih mogunosti i kae ljudima da nisu plaljive vrbe, ve da mogu i moraju ostati nepomuene svijesti: da e se sa samopouzdanjem javiti nove moi, da je ovjek ovaploena rije, da vida narode, da on mora da se stidi naeg saaljenja, i da tek od trenutka kada pone da postupa po svojoj volji zavitlavi zakone, knjige, idolatrije i obiaje kroz prozor - prestajemo da ga saaljevamo i zahvalni smo mu, i potujemo ga. Takav e ovjek obnoviti ovjekov ivot u svom sjaju i ljepoti, a njegovo ime e postati drago cijeloj povijesti. . . Lako je uvidjeti da vii stupanj samodovoljnosti mora izazvati revoluciju u svim poslovima i odnosima ljudi: u njihovoj religiji, obrazovanju, interesovanjima, nainu ivljenja, posjedovanju, spekulativnim stavovima. . . Jedino kada ovjek odbaci svu vanjsku podrku i ostane sam, ja ga tada vidim snanim i nadmonim. . . I tako je oslanjanje na imovinu, ukljuujui oslanjanje na vlasti koje je tite, nedostatak samodovoljnosti. Ljudi su odvraali
273

pogled sa sebe i upravljali ga na stvari toliko dugo dok nisu doli dotle da religiozne, obrazovne i graanske institucije cijene kao branitelje imovine, pa osuuju napade na ove institucije, doivljavajui ih kao napade na imovinu. . . Oni odmjeravaju svoja uzajamna potovanja prema tome to tko ima, a ne prema tome to tko jeste. Ali oplemenjeni ovjek se stidi svoje imovine, uz novo pridavanje vanosti svojoj prirodi. On posebno mrzi ono to ima kad uvidi da je to ista sluajnost, da mu je pripalo nasljedstvo, poklonom ili zloinom. Ralf Waldo Emerson 1803-1882 Ako demokracije odbace vrhunski ideal slobode i sree za pojedinca, ako oni bezuvjetno prihvate da nije vrijedno sauvati njihovu civilizaciju, i da oni ne znaju nita bolje nego da slijede put koji su slijedili Nijemci oni onda uistinu nemaju nita ponuditi. . . Iskustvo je njih (Nijemce) uinilo mudrijim: oni su nauili da niti dobre namjere, niti efikasnost organizacije ne moe sauvati potenje u sistemu u kojem su individualne slobode i individualna odgovornost uniteni. to Nijemac i Italijan koji su nauili lekciju ele iznad svega jeste zatita od monstrouzne drave - ne grandiozne eme za organizaciju na velikom opsegu ve mirnu priliku i slobodu da jo jednom izgrade svoje male vlastite svijetove. . . Mi smo prije vidjeli kako odvajanje ekonomskih i politikih ciljeva jeste sutinska garancija individualne slobode i kako je dosljedno tome napadano od svih kolektivista. Ovome, mi sada moramo nadodati zamjena politike za ekonomsku mo koja se sada esto trai neophodno znai zamjena moi od koje nema spasa za mo koja je uvijek ograniena. to se naziva ekonomskom moi, dok to moe biti instrument prisile u rukama privatnih pojedinaca to nije ekskluzivna ili potpuna mo, nikada mo nad cijelim ivotom osobe. Ve centralizirana kao instrument politike moi to stvara stupanj ovisnosti koji se teko razlikuje od ropstva. F. A. Hayek 1899-1992 dobitnik Medalje za Slobodu 1991 i djelitelj Nobel Memorial Prize za Ekonomiju 1974, je bio pionir u monetarnoj teoriji i glavni izlaga liberalizma u dvadesetom stoljeu. On je predavao na univerzitetima u Londonu, Chichagu i Freiburgu. On nam daje bezvremenski poticaj za razmiljanje o odnosu izmeu individualne slobode i vladinog autoriteta. Knjiga The Road to Serfdom (PUT KA ROPSTVU) otkada je prvi put izdana 1944 je nadahnjivala i uzbuivala politiare, uenike i generalne itatelje. Za Hayek-a ideja kolektivnog ovlaivanja vlade sa poveavanjem ekonomske kontrole bi neizbjeno vodila ne u utopiju ve u uase Nacistike Njemake i Faistike Italije. Skoro prije pola stoljea veina pametnih ljudi se podrugivala kada je Friedrich Hayek izdao knjigu THE ROAD TO SERFDOM. Svijet je bio u krivu, a Hayek u pravu. Ronald Bailey, FORBES Dok demokracije moraju imati svoju organizaciju i kontrole, njen vitalni dah je individualna sloboda. Charles Evans Hughes
274

Kad god se obraa vladi da neto uini za tebe, to je kao hrana i pie za birokraciju. Bez te hrane ona nee rasti. Bob Lefevre Prosjeni stav pojedinca prema Dravi je isti kao to je njegov stav bio prema Crkvi 1500-te godine. Drava je onda bila vrlo slaba institucija dok je Crkva bila vrlo mona. Pojedinac je bio roenjem uveden u Crkvu na formalni dokumentirani nain, na isti nain je on sada roenjem uveden u Dravu. On je bio oporezovan da bi na taj nain izdravao Crkvu, isto kao to sada plaa porez da bi izdravao Dravu. Crkva je kontrolirala dodjeljivanje odreenih privilegija i imuniteta, i ako se njoj ispravno pristupilo onda se od nje moglo izvui neke koristi. U naem drutvu postoji slina sebinost-grabeljivost to se tie Drave i sline stvari. Graanin je trebao da prihvati odreene slubene teorije i doktrine Crkve, da se podvrgava njenoj disciplini, potpuno isto kao to Drava namee sankcije graaninu. Ako se je on protivio ili bunio, Crkva se je pobrinula da mu stvori dovoljno neprilika, isto kao to to danas radi Drava. ak i kada se on suprostavljao, on je samo mijenjao jedan oblik Crkve za drugi, Rimokatoliku za Protestansku, isto kao to moderni graanin Drave mijenja jednu Dravu za drugu. Izgleda da se podaniku Crkve u to vrijeme nije dogodilo da se upita kakva je to vrsta institucije koja tvrdi da ima pravo na njegovu lojalnost i poslunost, niti to pitanje postavlja graanin Drave u dananje vrijeme. Albert J. Nock - OUR ENEMY, THE STATE, 1935 Ah, imali smo mnoge gospodare i tigrove i hijene, imali smo svinje i volove. Ali ipak hranili smo te i ove bili bolji il loiji. Ah, izma izmi uvijek lii i gazi nas. Ja mislim shvatiete: ne treba nam drugih gospodara ve nikakvih. Berthold Brecht Drave stvaraju ljudske bijede: rat, zatvore, rastavljene porodice i ekonomski kaos i siromatvo. Graani su podijeljeni u klase politikom manipulacijom. Zatim tu uskau crkve prodavajui boansko olakanje-obmanu pokoravanja vlastima. . . Organizirana religija je najstarija, najvea i najmonija politika grupa sa specijalnim interesom. Ona ima veliku rasprostranjenu mreu kola za indoktrinaciju mladih. Ona dobiva pomo kroz usluge na koje se ne plaaju porezi. Onda zauzvrat, Crkve podvrgavaju mase, posebno siromane izmiljotinom krivice Originalnog Grijeha i obeanjem o ekskluzivnom zagrobnom ivotu; na taj nain je jednostavnije iskoritavati i kontrolirati ljude. Ova cijela uzajamno podravana operacija grabei je zamaskirana sa mrvicama dobroinstva i milosra. Imagine Freedom from Governments and Churches - www.stormy.org Ne postoji proleterijat, ak ni komunistiki pokret, koji nisu djelovali u interesu novca, u smjeru koji je pokazivao novac, i ono to je doputao novac, i da idealisti meu svojim voama nisu imali ni najmanju sumnju u tu injenicu. Oswald Spengler "Decline of the West"
275

Sloboda znai da se ini onako kako elimo onoliko dugo dok druge ne prisiljavamo na bilo to. Sloboda znai da se ti moe udruivati sa drugima dobrovoljno, ti moe slobodno govoriti, objavljivati, prakticirati religiju po svome izboru, ili uope ne prakticirati bilo koju religiju, zadrati ono to zaradi, da vodi svoj vlastiti biznis, i voli i ivi onako kako eli, onoliko dugo dok ne kri prava drugih. Mi trebamo slobodu da razmiljamo, da stvaramo, i ispunjavamo nae individualne i jedinstvene mogunosti. Sloboda je naa potreba PSIHOLOKE prirode, isto kao to su to hrana i zrak potrebe nae BIOLOKE prirode. Kada se oduzima sloboda, onda ekonomije stagniraju, kulture propadaju, nauka se kvari, ivotni standard pada i ljudski duh klone. Sloboda je sutinska potreba za bilo koje pravedno i humano drutvo. Sloboda je tako primoravajua i vana vrijednost da ak i okrutni diktatori tvrde da je podravaju.Tirani govore da podravaju vie slobode kao to su to nacionalna sigurnost, ekonomska jednakost ili zajedniko dobro. Grobnice povijesti su pune leeva onih koji su bili zavedeni takvim tvrdnjama. Sovjetska Rusija, Komunistika Kina, Nacistika Njemaka i druge totalitarne zemlje su ubile i muile preko sto miliona ljudi u ime ekonomske jednakosti i zajednikog dobra. Sjedinjene Amerike Drave su u ime nacionalne sigurnosti za vrijeme Drugog svjetskog rata zatvorile u zatvore vie od 115000 Amerikanaca japanskog porijekla. Kao to je Benjamin Franklin 1759 godine primjetio da oni koji daju svoju slobodu u zamjenu za vladina obeanja o sigurnosti, na kraju nemaju ni slobodu ni sigurnost. U PRISILNOM UDRUIVANJU ti dobiva ono to eli od drugih pomou prevare ili straha. Orua prisile su: zastraivanje, prijetnja, prevara i fiziko nasilje. DOBROVOLJNO UDRUIVANJE potie povjerenje, potovanje i donosi dobrobit svima. Osnovni nain na koji ti gubi slobodu je kada te drugi na neto prisiljavaju, kada drugi koriste silu ili prijetnju ili te prisiljavaju da im preda svoju imovinu ili rad, ili te spreavaju da ivi onako kako ti eli. Ne samo da te agresor povrijeuje, ve on ili ona u mirno drutvo unose strah kod drugih. . . Veina od nas osuuje i odbacuje nasilje, prisilu, prinudu, kada je poinjena od pojedinaca. Lopovi, prevaranti, ubice, silovatelji, razbojnici su openito osuivani i prezreni. Na nesreu postoji oblik grupnog nasilja koje se uvijek ne smatra loim i ne osuuje se: Prisila od strane vlade. Koliko je tvoja vlada nasilna? Jedan pokazatelj vladinog nasilja je u tome koliko ona uzimlje na silu, uz prijetnju od tvoga prihoda za poreze. Ako ti vlada oduzimlje polovicu od tvoga prihoda, ti onda radi pola svoga radnog vremena za vladu. Ako vlada uzima 75%, ti si onda 75% porobljen. Jo 1956 je prosjeni ameriki graanin plaao manje od 10% za poreze od svoga prihoda. U to vrijeme je jedan roditelj radei mogao izdravati branog partnera i
276 PRISILA JE GLAVNA PREPREKA ZA LJUDSKU SREU I NAPREDAK

BEZ SLOBODE, NISU MOGUE DRUGE LJUDSKE VRIJEDNOSTI

dovoljno zaraditi u 10 godina da kupi novu kuu. Danas vlada uzima najmanje 50% od prosjenog prihoda. (op.pr. ne zaboravimo da su porezi i porezi na dodanu vrijednost, porezi prilikom kupovine kue, kod nasljeivanja, komunalni porezi itd. koje isto tako moramo ubrajati u indirektne poreze, ali koje mi plaamo od naeg prihoda, ispada da plaamo skoro 80% od naeg prihoda. Porez je i kada radimo za vladu besplatno, kada nismo plaeni za rad koji obavljamo, a to je sluaj u zemljama gdje je obavezno sluenje vojske gdje obini vojnici nisu plaeni za svoj rad, u zatvorima su kriminalci plaeni za rad koji obavljaju. Kada poduzetnici vode knjige za prijavu i plaanje poreza, a vlada ih za to ne plaa. Porezi su i nevidljiva kontrola dravnih monopola - cijene struje, vode, benzina, itd. to puni depove vladara). Danas u Americi mnogi ljudi rade na dva ili tri posla, i ak oba dva roditelja rade, a sve manje porodica moe priutiti da posjeduje vlastitu kuu. U zapadnim zemljama policija i federalni agenti sve vie djeluju kao nasilni padobranci. U USA to god ti posjeduje sada ti moe biti oduzeto bez suenja pod zakonima koji te globe, to jest oduzimaju imovinu. Preko 5000 ljudi tjedno na taj nain gubi svoju imovinu, Pittsburgh Press novine navode da u 80% sluajeva oni nisu optueni ili tereeni za neki kriminal. U Velikoj Britaniji pod Slubenim Tajnim Aktom policija moe ui u privatne kue bez sudskog naloga i osumnjienog drati u pritvoru godinama. U Australiji je policija poe- la sa konfiskacijom oruja upadanjem u kue isto bez naloga. U Izraelu vojska buldoderom sravni kue srodnika koji su osumnjieni kao Palestinski simpatizeri. Rastui totalitarizam vlada na zapadu eventualno e dovesti do njihovog kolapsa, isto kao to se to dogodilo sa Sovjetskom Rusijom. U knjizi Sovereign Individual od James Dave Davidson i Lord William Reesm-Mogg se kae: Proces kojim su nacionalne drave rasle u posljednjih pet stoljea e krenuti u supro-tnom pravcu novom logikom Informacijskog Doba. ISIL (International Society for Individual Liberty) - skraeni prikaz iz IN PURSUIT OF LIBERTY od Jarret Wollstein - www.isil.org. Pitanje: Koja je temeljna razlika izmeu proutistikog politikog sistema i drugih politikih sistema? - Motivacija i svrha proutistikog politikog sistema je u osnovi da rukovodi ekonomskim institucijama na nain da mogu materijalizirati principe i smjerove napredne ekonomije, i da drutvo napreduje sa finim motom: Za dobro i sreu svih. Politike institucije nisu cilj i svrha same sebi nego naini da se dosegne ekonomska dobrobit i napredak drutva. Postojee politike institucije imaju sklonost da sebe idealiziraju. Pridavanje velianja su u obliku davanja imena kao demokracija ljudi, drutvena demokracija ili individualna sloboda, ovo se esto uje u politikim govorima. Ova runa navika,
277 TVOJA SLOBODA JE POD OPSADOM

siguran znak lukavih politiara, je znaajno doprinio eri demagokih slogan i potakao populistike politiare da igraju lukavu igru da bi zgrabili mo i zadrali je. Proutistiki politiki system je selekto-izborni. To znai da oni koji imaju pravo glasanja ili su podobni za izbor bi trebali imati slijedee kvalitete: 1. Obrazovani u smislu da je osoba dosegla osnovno znanje o drutvenim okolnostima, 2. Drutveno ekonomska svjesnost, 3. Ispoljavanje moralnog integriteta. Naravno, postojat e neprekidni napor u proutistikom sistemu da dopusti svakom lanu drutva da razvija ove kvalitete da bi svakoga doveli u Izborni Univerzitet. Sve dok osoba ne posjeduje ove kvalitete, on ili ona, njima nee biti doputeno da zagauju potene i nepristrane izbore, kao to je to danas sluaj nesmotrenih glasaa irom svijeta. Test demokracije nije u broju monih ljudi nego u metodu odabira i njihovoj odgovornosti veoj grupi graana. Bez ispravnog sistema odabira, demokracija degenerira u mobokraciju, i tako stvara eksploataciju. esto je bilo vieno da regionalizam, parohijalizam, kastinstvo, grupizam, religijski i drugi uskogrudni sentimentalni ili ak psihiki porivi igraju vanu ulogu u odabiru i izboru kandidata u veini modernih demokracija. Velika uloga Velikog Biznisa i definitivno utjecaj novca u izborima ak i kod najboljih demokracija potkopava duh i sadraj demokracije. Proutistiki koncept selektoizbornog sistema ne ostavlja mjesta za bilo kakva takva bolesna nadmetanja ili elemente da zagauje drutveni sistem. Pitanje. to e sprijeiti system da ne postane autokratsko diktatorstvo? - Administratori ili voe izabrani kroz selekto-izborni system e u osnovi biti odgovorni za izbore. Uz pomo PROUT principa maksimalnog koritenja i racionalne distribucije izborno povjerenstvo e biti svjesno I budno da osigura da njihovi izabrani predstavnici ne zastrane, ili se iskvare, niti da postanu ambiciozni i uzurpiraju mo iznad ovlatenja koja im doputa ustav ili rukovodea pravila administracije. . . Pitanje: Kako e veina ljudi biti ukljuena u selekto-izborni sistem pod PROUT? - Ustvari ukljuenost u politike strukture ne zavrava sa glasanjem. To podrazumijeva da veliki broj ljudi i izborno povjerenstvo jesu dovoljno svjesni da neprekidno paze na ljude koje su izabrali i dali im mo. Ovo je mogue samo onda ako obrazovano izborno povjerenstvo jeste svjesno da stvarno shvati dinamiku u tom polju. To znai da PROUT podrava aktivnu demokratsko sudjelovanje, a ne pasivno glasanje. . . . Pod sadanjim sistemom univerzalnog prava da svatko punoljetan moe glasati nema stvarne ukljuenosti ljudi u politikom sistemu i administraciji. Ljudi su zavarani sa jeftinim sloganima i uskogrudnom sentimentalnou . . .Demagog ili populistiki politiar dobiva igru izbora sa jeftinim sloganima i financijskom moi, dok iskreni i poteni gube. Acarya Raghunhat Prasad - THE PROUT COMPANION, 2011 - www.proutglobe.org
278

DEMOKRACIJA Drave koje su danas nominalno demokratske trebaju da postanu totalitarne, ili ako ele da budu uistinu demokratske onda trebaju hrabro da postanu nenasilne. Samo ona drava u kojoj se ljudima najmanje vlada jeste savrena i nenasilna. Evropske demokracije su po mome miljenju negacija demokracije. . . Idealna nenasilna drava e biti ureena anarhija. Sloboda i demokracija postaju nesvete kada su njihove ruke uprljane sa krvlju nevinih. Istinski demokrat je onaj koji sa isto nenasilnim nainima titi svoju slobodu i na taj nain titi svoju zemlju i konano cijelo ovjeanstvo.U dolazeem testu pacifisti moraju dokazati svoju vjeru odluno odbijajui da rade bilo to u vezi rata, bilo obrane ili napada. Ali dunost otpora se odnosi samo na one koji vjeruju u nenasilje kao uvjerenje, a ne na one koji e kalkulirati i ispitivati zasluge svakog sluaja i odluiti da li e biti za ili protiv nekog rata. Iz toga slijedi da je takav otpor stvar svake osobe da odlui za sebe, i da bude pod vodstvom unutranjeg glasa, ako on prepozna njegovo postojanje. Bez priznavanja nenasilja na nacionalnom nivou nema takve stvari kao to su to ustavna ili demokratska vlada. Nesuradnja sa zlom je sveta dunost. Kakva je razlika za mrtve, siroad i beskunike, da li je luako unitavanje uinjeno pod imenom totalitarizma ili svetog imena slobode ili demokracije. Nema te vlade na zemlji koja moe natjerati ovjeka koji je realizirao slobodu da joj se klanja i da je podrava protiv njegove volje. utanje postaje kukaviluk kada situacija zahtijeva da se govori i obznani cijela istina i u skladu sa njome djeluje. Ti vrlo mnogo grijei ako misli da istinska demokracija postoji u Americi ili Engleskoj. Za glas ljudi se moe rei da je to boji glas. . . ali kako to moe biti glas boji kada su sami ljudi eksploatatori kao to su to Engleska i Amerika? Oni ive na raun obojenih rasa iskoritavajui ih. (Njihov socijalizam) njihov jedini cilj je materijalni napredak. Pod njihovim socijalizmom nema individualne slobode. Ti nita ne posjeduje, ak ni svoje vlastito tijelo. Ti moe biti uhapen u bilo koje vrijeme, iako nisi poinio nikakvo kriminalno djelo. Oni te mogu poslati
279

gdje god ele. (Moj socijalizam) ja sam bio socijalist prije nego li su mnogi od njih bili roeni. Moja tvrdnja e ivjeti dok e njihov socijalizam biti mrtav. Moj socijalizam znai sve do posljednjega. Ja ne elim da se uzdignem na pepelu slijepih, gluhih i nijemih. . . Ja elim slobodu za potpuno izraavanje moje osobnosti. Moj socijalizam znai da drava ne smije sve posjedovati. Demokracije smatraju armiju i vojnike kao svoje spasitelje. Oni donose bogatstvo i pokoravaju druge zemlje i podravaju vlasti u trenucima civilnih nemira. to bi trebalo biti poeljeno da demokracija bude istinska, treba da se demokracija prestane oslanjati na armiju u bilo kojem pogledu i za bilo to. Demokracija moe biti sauvana samo kroz nenasilje, onoliko dugo koliko je podravana nasiljem ona nee tititi i sluiti slabe. Moj pojam demokracije je da bi u njoj najslabiji trebali imati iste anse kao i naj-jai. Ovo se nikada ne moe dogoditi osim kroz nenasilje. . . . . onako kako zapadne demokracije danas funkcioniraju to je razrjeeni nacizam ili faizam. SEDAM DRUTVENIH POGREAKA POLITIKA BEZ PRINCIPA BOGATSTVO BEZ RADA TRGOVINA BEZ MORALA ODGOJ BEZ KARAKTERA ZADOVOLJSTVO BEZ SAVJESTI NAUKA BEZ HUMANOSTI VJERA BEZ RTVE. Mahatma Gandhi 1869-1948 Ako ti eli demokraciju, onda ti mora demonstrirati njene principe. Aung San Suu Kyi - Jedna od osnivaica Nacionalne Lige za Demokraciju u Burmi, bori se za mir i pravdu nenasiljem protiv vojnog reima u Burmi, Nobelova nagrada za mir, - THE VOICE OF HOPE Demokracija je neto vie od drutvenog gledita ili sistema. Nju je najtee odravati. Ona prua najveu slobodu ljudima, daje im potpuno pravo glasa u svim stvarima od zajednikog interesa i ipak omoguava njihove mnogobrojne interese. Demokracija se bavi sa paradoksima istovremeno i u individualnoj slobodi i grupnom odluivanju. Demokracija tako moe postii svoje ciljeve uzajamnom interakcijom na nivou prosvjetljenog razumijevanja. Ovo znai vodstvu, kritikom, diskriminativnom razmiljanju, nauci i filozofiji. To znai obrazovanjem i voa i masa, uzdizanjem na vii nivo razmiljanja. Sonya Jasek Nekad su postojala velika oekivanje od demokracije. Ali, demokra -cija se pokazala kao batinanje naroda i u ime naroda. Oscar Wilde
280

To je iskuenje, porok da demokracije zamjenjuju javno miljenje sa zakonom. Ovo je uobiajeni oblik u kojima mase ljudi ispoljavaju svoju tiraniju. James Fenimore Cooper Oporezivanje je protiv prirodnog prava; to plaanje je prisilno nametnuto od vlade za njeno vlastito koritenje. Ova neprekidna intervencija od vlade u stvari koje se tiu pojedinca moraju prestati ili e naa vlada postati birokratska kao i vlada Rusije. Senator -Thomas F. Bayard Crkveni porez ili davanje iz budeta za crkvu, povezuje, a ne razdvaja Dravu i Crkvu. Takav oblik prisilnog poreza nije znak demokracije. Nepoznat? Porez na dodanu vrijednost, (Vat ili Sales Tax se nazivaju u drugim zemljama) je nepravedan i potvruje da vlade bezobzirno iskoritavaju siromane. Tako i oni sa malim primanjima ili umirovljenici koji su kod nas opljakani, kao i oni koji rade, a mjesecima ne primaju platu, nezaposleni, ipak na silu prilikom kupovine najosnovnijih potreba za ivot plaaju, od svojih minimalnih prihoda isto kao i oni imuni. Taj PDV se odbija i sa rauna za plaanje struje, vode, odvoz smea i interesantno je da u demokracijama gdje svi nemaju iste prihode, svi plaaju isti postotak PDV? Na vei dohodak se plaa vei porez, a na manji, manji porez, a PDV za sve isti? Ovo stvara jo vee razlike izmeu siromanih i privilegovanih, i posljedicu toga nepravdu. ? Demokracija se sastoji u tome da izabere svoje diktatore, nakon to su ti oni rekli to je to to ti eli uti. Alan Coren Razlika izmeu demokracije i diktature je u tome da u demokraciji ti prvo glasa, a zapovjedi prima kasnije, u diktaturi ti ne troi vrijeme na glasanje. Charles Bukovski U demokraciji razilaenje u miljenju je djelo vjere. Kao i lijek, test te vrijednosti nije u njegovom okusu, nego u njegovim posljedicama. J. F. Fulbright Kako ja ne bi bio rob, tako ja ne bi bio ni gospodar. Ovo izraava moju ideju demokracije. Abraham Lincoln Ako je cijelo ovjeanstvo osim jednog ovjeka istog miljenja, onda ovjeanstvo ne bi moglo s pravom uutkati tu jednu osobu nego li bi ona, da je imala mo, mogla s pravom uutkati cijelo ovjeanstvo. John Stuart Mill Da je meni bilo ostavljeno da odluim da li da mi imamo vladu bez novina, ili novine bez vlade, ja ne bi oklijevao ni za jedan trenutak da elim ovo zadnje. . . Malo pobune, to je ponekad dobra stvar, i to je potrebno u politikom svijetu kao to su oluje u fizikom svijetu. . . To je lijek potreban za zdravlje vlade. Thomas Jefferson, 1787
281

Ako ti o sebi misli kao bespomonom i nedjelotvornom, to je onda sigurno da e stvoriti diktatorsku vladu za gospodara. Mudar diktator, dakle odrava meu svojim podanicima popularan osjeaj da su oni bespomoni i nedjelotvorni. Frank Herbert Ljudi zahtijevaju slobodu govora kao nadoknadu za slobodu misli koje oni rijetko koriste. Soren Kierkegard 1813-1855 Ako se sloboda i jednakost, kao to je to od nekih pouavano, preteno moe nai u demokraciji, onda e se to najbolje postii kada sve osobe sudjeluju u vladi do krajnjih granica. Aristotel 384-322 prije Krista Sve politike partije konano umiru od gutanja svojih vlastitih lai. John Arbuthnot Onoliko dugo dok imamo dovoljno ljudi u ovoj zemlji koji su voljni da se bore za svoja prava, moi emo se nazivati demokracija. Roger Baldwin Misao koliko daleko bi ljudska vrsta napredovala bez vlade jednostavno ograniava imaginaciju. Doug Casey, 1979 Mi kod politiara vidimo ono to vidimo kod takora; stvorenja tako slobodna od kazne, tako totalno ovisna o iskuenjima i uvjetovanju njihove trenutne okoline, da za razumjeti ih, ne zahtijeva nita sloenije nego da pogledamo u zemljopis i listu donatora za njihove kampanje. Jim Follows, 1971 Politika se temelji na tri druge filozofske discipline: metafizici, epistemologiji (smjer filozofije koji se bavi razliitostima, temeljima i vrijednosti znanja) i etici - na teoriji o ovjekovoj prirodi i ovjekovom odnosu prema egzistenciji. Samo na ovim temeljima se moe oblikovati dosljedna politika teorija i postii se u praksi. Meutim kada ovjek pokua da srlja u politiku bez takve osnove, posljedica je zamreno klupko nesposobnosti, beskorisnosti, nedosljednosti i plitkosti koje se danas otprilike oznaava kao konzervatizam. Ayn Rand U stvarnoj socijalistikoj dravi, mo nee privui one koji su gladni moi. Ljudi koji donose odluke nee pokazivati ni najmanju sklonost prema svojim vlastitim interesima. Nee biti naina da pametan ovjek usmjeri institucije da mu slue za njegove vlastite ciljeve. I rijeke e tei uzvodno. David Friedman, 1973 Oni mogu uzeti svaki peni koji mi zaradimo ukljuujui i odjeu sa naih lea. Nema dovoljno bogatstva u ovoj velikoj zemlji, bogatoj naoj zemlji da zadovolji prohtjeve za pljakanjem, grabljenjem, pohlepom, beskrupoloznih gangstera, lopova i nitkova koji su se odgajali i hranili od poreza na dohodak i preoteli kontrolu naoj vladi. Vivien Kellems, 1952
282

ak ne moe biti reeno da je Drava ikada pokazala sklonost da zabrani kriminal, jedino da zatiti svoj vlastiti monopol na kriminal. . . Drava, po svom nastanku i glavnoj nakani, jeste isto anti-socijalna. Albert Jay Nock, 1935 Ne postoji nain da se vlada nedunim ljudima. Jedina mo koju vlada ima jeste mo da se okomi na kriminalce. Kada nema dovoljno kriminalaca, onda ih vlada stvara. Ona tako mnogo stvari proglaava kriminalnim da za ljude postaje nemogue ivjeti bez da kre zakone. Ayn Rand Kada god zakonodavci pokuaju da oduzmu i unite imovinu ljudi, ili ih vrate u ropstvo po svojevoljnoj moi, oni sebe dovode u stanje rata sa ljudima, koji su tako razrijeeni od bilo kakve daljnje poslunosti. John Locke, 1690 - London Drava je bezduna maina, ona nikada ne moe biti odvojena od nasilja kojemu duguje samu svoju egzistenciju. Mahatma Gandhi Kakav fantastian spomenik svim najboljim instiktima ljudske vrste je mogla biti ova zemlja, (USA) da smo je drali van ruku pohlepnih malih politikih grabljivaca. Hunter Thompson, 1972 Politika, bilo kao praksa, bilo kao profesija, je uvijek bila sistematska organizacija mrnje. Henry Adams Postoje tri vrste tiranije: duhovno muenje koje provodi papa, tjelesno muenje koje provodi vladar, te duhovno i tjelesno muenje koje provodi drava. . . Samo osobe koje izgledaju priglupo mogu zavriti kao lanovi parlamenta. A oni koji se pokau uistinu glupi, ondje i napreduju. . . Nekad su postojala velika oekivanja od demokracije. Ali, demokracija se pokazala kao batinanje naroda od naroda i u ime naroda. . . Karakteristika je dananjih uspjenih politiara da razmiljaju konzervativno, a govore liberalno. . . Patriotizam je vrlina poronih. . . ovjek koji ne misli svojom glavom, ne misli uope. Uasno je sebino misliti da bi svi ljudi trebali misliti isto. . . Ljudi koji se najvie pozivaju na moral nerijetko su okrutni, osvetoljubivi, nehumani i glupi. Radije bih imao sto neprirodnih mana, nego jednu neprirodnu vrlinu. . . Svakog imalo pametnijeg ili drukijeg odmah olajavaju sa svih strana. Najgori su licemjeri koji nastupaju kao moralni stupovi drutva. . . Suosjeam sa gnjevom obinih ljudi protiv privilegija gornjih slojeva gluposti i nemorala. Oscar Wilde 1854-1900 Shvati da je smee to zbog ega se uglednima izraava tovanje. Teko je odstraniti sitan trn iz rane, a tako i laskanje podlaca. Maha Kasapa (iz THERA THERI GATA) Buddhin uenik - savremenik, uenik Buddhe
283

Vlada nam je mnogo toga obeala, vie nego li se ja mogu sjetiti. Ali oni nisu odrali ni jedno obeanje osim jednog; oni su obeali da e uzeti nau zemlju i oni su je uzeli. (Ameriki Indijanac, 1890) Kada vlasti sebe predstavljaju pod maskom organizacije, to razvija privlaan arm dovoljno fascinirajui da preobrati zajednice slobodnih ljudi u totalitarnu dravu. The Times London Ono to se naziva politikom je tako neto povrno i neljudsko, da se ja praktino nikada nisam za to uope zanimao. Henry David Thoreau - LIFE WITHOUT PRINCIPLE (ivot bez principa) Krajnja posljedica zatiivanja ljudi od posljedica gluposti jeste da svijet ispuni budalama. Herbert Spencer to god vie promatra politiku, to mora jo vie priznavati da je svaka partija gora jedna od druge. Will Rogers Politika je umjetnost traenja neprilika, pronalaenje toga, krivo dijagnoziranje, a potom kriva primjena pogrenih sredstava. Groucho Marx Politika je opasnija od rata, jer u ratu ti si samo jednom ubijen. Winston Churchill Oito je da je na politiki sistem vrlo pokvaren, izmeu drugih stvari, sa utjecajem novca. Na dubljem nivou sadanja struktura je pogrena, jer od graana trai samo dvije stvari - glasove i novac. Ja ne mislim da emo vidjeti ikakvo poboljanje sve dok se na graane ne bude gledalo na potpuno novi nain. Na graane bi se trebalo gledati kao na ono to oni mogu pruiti od svoje vlastite plemenitosti, vjetine, kreativnog razmiljanja, strasti i prirodnog talenta za izgraivanje zajednice i odnosa sa drugima. Marianne Williamson - THE HEALING OF AMERICA Zdrava demokracija zahtijeva aktivni pristanak onih kojima se vlada, a ne samo njihovo pasivno preputanje. Duane Elgin Sistem koji donosi nebrojena drutvena i prirodna unitenja poiva na ljudskom uvaavanju i podvrgavanju hijerarhiji. Ne oponaajte sistem borite se protiv njega! Road Alert (pokret protiv izgradnje cesta) Anarhizam je filozofija novog drutvenog ureenja, bazirana na slobodi neogranienoj od strane ljudskih zakona. Teorija koja kae da svi oblici vlasti poivaju na nasilju te su stoga krivi i tetni, a ujedno i nepotrebni. Emma Goldman, 1911 Bilo bi apsurdno i kontradiktorno s naim ciljem htjeti nametnuti slobodu, ljubav meu ljudima i integralni razvoj svih ljudskih mogunosti putem sile. Errico Malatesta - anarhista Gdje ima vlasti nema slobode. Natpis na crnim zastavama na sprovodu Kropotkina
284

Drava nije rjeenje za nae probleme, drava je problem. Grafit . . . Pogledaj u svoju povijest, vidjet e da je uvijek bilo isto, lideri/ke pokupe zasluge, a narod pokude, zlostavljaju i zloupotrebljavaju nas, ali obeavaju uiniti vie, isto kao to su uzeli/e nau slobodu pomou sile koju zovu zakonom . . . Cress . . . i poslije Hitlera priroda dominacije u Evropi ostaje ista. Ronald Sampson, 1970 U direktnoj demokraciji je presudan sam princip-sloboda pojedinca/ke da participira, a ne prinuda ili ak potreba. Sloboda se ne sastoji u broju ljudi koji su odluni participirati, ve u injenici da imaju nenaruenu mogunost participiranja i slobodu izbora da sudjeluju u odluivanju o javnim pitanjima, to se nikako ne moe identificirati s amorfnom masom biraa/ica u masovnom drutvu. Murray Bookchin Da li smo mi koji/e ivimo u sadanjosti osueni/e nikad ne iskusiti autonomiju, nikad stati na samo jedan tren na zemlju voenu samo slobodom? Hakim Bey - TAZ Temporary Autonomous Zone, Ontological Anarchy, Poetic Terrorism, 1991 Politiar dijeli ljude na dvije klase, na sredstva i neprijatelje. Nietzsche BEZ PREVARE - USTAV NEMA OVLATENJA ( Skraeni prikaz ) Po samoj prirodi stvari, djelo glasanja ne moe nikoga drugog obavezivati osim onih koji su stvarno i glasali. Ne moe biti reeno da glasanjem ovjek sebe obavezuje da e podravati ustav - sve dok djelo glasanja i izbora ne bude savreno dragovoljan akt onoga koji glasa. Djelo glasanja se ne moe nazivati dragovoljnim za veinu koja glasa. To je prije mjera potrebe nametnuta od strane drugih, nego li je to njihov vlastiti izbor. U vezi ovoga ja u ponoviti ono to sam ve prije rekao: Po istini, u sluaju pojedinaca njihovo stvarno glasanje se ne moe uzimati za dokaz njihovog pristanka, ak ni za neko odreeno vrijeme. Nasuprot, to je injeno protiv njegove volje, njega se ak nije nita ni pitalo, a ovjek se nae u tome silom vlade kojoj se on ne moe oduprijeti - vlade koja ga prisiljava da plaa novac, da je slui na razne naine i oduzima mnoga njegova prirodna prava pod prijetnjom tekih kazni ako joj se ne bude povinovao i sluio. On isto tako vidi da drugi ljudi nad njim prakticiraju ovu tiraniju koritenjem glasovanja. Nadalje on vidi, da ako on sam bude koristio glasovanje, da on ima neku ansu da sebi olaka njihovu tiraniju, podvrgavajui njih svojoj vlastitoj tiraniji. Ukratko, on se nalazi u takvoj situaciji bez svoje volje, da ako koristi glasovanje on moe postati gospodar; ako on to ne koristi, onda postaje rob. On nema vie
285

nikakve druge alternative osim te dvije. U samo-obrani on koristi ono prvo. Njegov sluaj je slian ovjeku koji je bio prisiljen da se bori i ratuje, gdje on mora ili ubiti druge, ili sam biti ubijen. Da bi spasio svoj ivot u borbi, ovjek pokuava da uzme ivote svojih suparnika (takozvanih neprijatelja). Ne smijemo zakljuiti da je rat ili borba neto to je on sam izabrao. Isto je i sa glasovanjem to je samo zamjena za metak (op.pr. igra rijei na engleskome je glasovanje ballot, a metak bullet) jer je to njegova jedina ansa za samozatitu. ovjek koristi glasovanje, ali da li je to u smislu da on to radi dobrovoljno, da on dobrovoljno izraava svoja prirodna prava kao rizik protiv drugih, da bi ih izgubio ili dobio samom snagom brojeva (veinom). Nasuprot, treba da se smatra da u situaciji u koju je on bio prisilno uvuen od drugih, i u kojoj on nema drugoga naina i izbora samo-zatite, on iz potrebe koristi jedino ono to mu je nametnuto. . . Da je ljudima koji ive pod najtiranskijom vladom u svijetu doputeno da glasaju, oni bi to i uinili, ako bi u tome vidjeli bilo kakvu ansu da olakaju svoje stanje. Ali tada ne bi smjeli zakljuiti da je to zakonski od vlade koja ih ugnjetava i iskoritava - i da su je ljudi dobrovoljno postavili ili dali svoj pristanak. Kako je oporezovanje za sve uinjeno obaveznim, bez obzira da li su svi glasali ili ne, veina onih koji glasaju to ine da bi sprijeili da njihov vlastiti novac bude upotrebljen protiv njih - ali bi se oni ustvari rado suzdrali od glasanja ako bi se samo na taj nain oslobodili nametnute obaveze plaanja poreza, ili ostalih vladinih uzurpacija i tiranije. Oduzeti ovjeku njegovu imovinu bez njegovog pristanka, i zatim mu nametnuti pristanak na to, jer on pokuava glasanjem sprijeiti da bude povrijeen je vrlo manjkav dokaz njegovog pristanka da podrava vladu. To ustvari uope nije nikakav dokaz. Ukratko ovjekovo dobrovoljno podravanje vlade je vrlo sumnjivo. U vezi ovog pitanja je potpuno mogue, uz pomo ustava, da neki postanu gospodari, a neki robovi. Takav mogui pristanak po zakonu i razumu uope nije nikakav pristanak. . . Za ovjeka se ne moe po zakonu ili razumu kazati da ini takve stvari kao to je to pristanak ili podravanje ustava SVE DOK ON TO NE INI OTVORENO, I NA TAKAV NAIN DA
SEBE INI OSOBNO ODGOVORNIM ZA DJELA SVOJIH POSREDNIKA ILI PREDSTAVNIKA, TAKO DUGO, DOK ONI DJELUJU UNUTAR OGRANIENJA MOI KOJE IM JE OVJEK DELEGIRAO ILI DAO.

Kako je plaanje poreza prisilno nametnuto, to dokazuje da nitko dobrovoljno ne podrava ustav. Po teoriji naeg ustava je istinito, da se svi porezi plaaju dobrovoljno, da je naa vlada osiguravajua kompanija sa kojom smo mi dobrovoljno sklopili ugovor, da svaki ovjek slobodno i bez prisile sklapa dobrovoljni ugovor sa drugima koji su suuesnici u ustavu - da e plaati odreenu svotu novca za odreenu vrstu zatite, na isti nain kao to to netko ini sa osiguravajuom kompanijom, i da je on slobodan da bira da li e biti zatien (osiguran)
286

ili ne, da plaa porez ili da ne plaa i ne bude zatien. Ali ova teorija nae vlade je u potpunosti razliita od stvarnih injenica. injenica je da vlada kao cestovni razbojnik kae ovjeku: Tvoj novac ili tvoj ivot, i mnogi ako ne svi porezi jesu plaeni pod prisilom te prijetnje. Djela onih lopova i ubojica koji sebe nazivaju Vlada, su potpuno suprotne onome to ini jedan cestovni razbojnik. Na prvom mjestu, oni sebe ne ine individualno poznatim za djela koja ine, kao to to ini cestovni pljaka, niti na sebe preuzimaju odgovornost za svoja djela. Nasuprot tome, oni tajno odreuju nekoga meu sobom da poini pljaku u njihovo ime, dok oni praktino ostaju prikriveni. Sva takozvana politika mo se temelji na novcu. Bilo koji broj nitkova koji ima dovoljno novca da utemelji sebe kao vladu moe sa dovoljno novca da unajmi vojnike, i sa vojskom da na silu otima novac od drugih ljudi, i da ih prisili na poslunost njihovoj volji. Ali ovi ljudi koji tvrde i izraavaju apsolutnu i neodgovornu domi -naciju nad nama, ne usuuju se biti dosljedni, i tvrditi bilo da su nai gospodari ili da nas posjeduju kao svoju vlastitu imovinu. Oni govore, da su oni samo nae sluge, posrednici, pravnici ili predstavnici. Ali ova tvrdnja u sebi ukljuuje absurdnost, suprotnost. Ne moe ovjek biti moj sluga, posrednik ili predstavnik, delegat i istovremeno ne biti pod mojom kontrolom, i meni ne biti odgovoran za svoja djela. To nema nikakve vanosti to sam ja njega ustoliio i dao mu mo u ruke. Ako sam ja uinio da on bude nekontrolisan od mene, i prema meni neodgovoran, onda on vie nije moj sluga, posrednik ili predstavnik. Ako sam mu ja dao apsolutnu neodgovornu mo nadamnom, onda sam ga ja uinio svojim gospodarom, i predao mu se za roba. (Da li itko razuman eli biti rob?) Ako bilo koji broj ljudi, mnogo ili nekoliko, tvrdi da ima pravo vladati ljudima ove zemlje, neka oni onda naprave i potpiu otvoreno ugovor jedni sa drugima da e to tako i uiniti. Neka na taj nain sebe uine individualno poznatim onima kojima e vladati, i tako javno na sebe preuzmu odgovornost za svoja djela. Koliko e onih koji sada podravaju Ustav ikada ovo uiniti? Koliko e ih se usuditi javno i otvoreno tvrditi da imaju pravo vladati drugima i njihovim ivotima? Ili preuzeti zakonsku odgovornost za svoja djela? Niti jedan! Oito je da po opim principima zakona i razuma, ne postoji takva stvar kao izabrana Vlada, ili koja se temelji na bilo kakvom pristanku, ugovoru ili sporazumu Ljudi Sjedinjenih Drava jednih sa drugima. Da postoji samo vidljiva vlada koja se sastoji samo od nekoliko pojedinaca, koji zajedniki djeluju i sebe nazivaju raznim imenima kao to su to, senatori, predstavnici, predsjednici, suci, marali, poreznici, generali, kapetani, itd. itd. . . Jasno je da se jedina vidljiva vlada koju imamo sastoji od ovih agenata, predstavnika tajne grupe lopova i ubojica, koji da se prikriju i zaslijepe druge sebi dali ime Ljudi Sjedinjenih Drava, i koji na pretpostavci da oni predstavljaju Ljude Sjedinjenih Drava smatraju i sebi daju za
287

pravo da tim ljudima vladaju, da ih kontroliraju, i da ih po svojoj volji razvlauju njihove imovine, i da se to odnosi na sve osobe koje se nalaze u Sjedinjenim Dravama. Po opim principima zakona i razuma, zakletve koje daju ti takozvani agenti, ljudi da e podravati Ustav nemaju nikakvu vrijednost ili obavezu, a zbog ega? Ako zbog nikakvog drugog razloga, onda je to zbog toga jer ONI NISU TU ZAKLETVU NIKOME NI DALI. Nema privatnosti (kako to kau pravnici), to jest nema uzajamnog priznavanja, pristanka, sporazuma izmeu onih koji se zaklinju i bilo kojih drugih osoba. Ako ja odem na neki Bostonski javni prostor i u prisustvu sto tisua ljudi, ena i djece sa kojima nemam nikakav ugovor u vezi odreenog predmeta, i zakunem se da u im nametnuti zakon Mojsija, Likrusa ili Alfreda, takva zakletva po opim principima zakona i razuma nikoga ne obavezuje, ne samo zbog toga to je ona po svojoj sutini kriminalna VE I ZATO JER TA ZAKLETVA NIJE DATA NIKOME, i zbog toga mene ne obavezuje prema nikome. Ona je samo izreena u vjetar. Nita nee promjeniti ako se izmeu tih sto tisua osoba, u ijem prisustvu sam dao zakletvu, bude nalazilo dvije, tri ili pet tisua odraslih mukaraca, koji su TAJNO, tajnim glasanjem, i na nain da odstrane da meni INDIVIDUALNO budu poznati (tim tajnim glasanjem), mene odredili kao svog agenta da vladam, kontroliram, i, ako bude potreba, ubijam tih stotinu tisua ljudi. injenica da su me oni tajno odredili, na takav nain sprijeili da ih ja individualno upoznam, ne doputa nikakvu privatnost izmeu njih i mene, i kao posljedica toga nije mogue da meu nama postoji ikakav ugovor ili moja obaveza prema njima, ili njih prema meni: jer je nemogue da ja mogu imati obavezu u bilo kakvom legalnom smislu prema ovjeku kojeg ja ne poznajem, niti ga na bilo koji nain mogu poznavati individualno. . . to je samo obaveza prema nepoznatoj bandi lopova i ubojica, iji sam ja instrument za pljaku i ubijanje drugih ljudi postao i to javno priznao tom zakletvom. Po opim principima zakona i razuma, dugovi koji su stvoreni u ime Sjedinjenih Drava ili Ljudi Sjedinjenih Drava, nemaju nikakvu vrijednost. Tako je apsurdno tvrditi da dugovi od dvadeset pet tisua dolara (nacionalni dug u prosincu 1869) obavezuju tridesetpet ili etrdeset miliona ljudi, kada za to nema ni malo legalne evidencije - kao to bi to bilo potrebno da bi se dokazao privatni dug - to bi se trebalo zahtijevati od svakoga, da su on ili ona ispravno ovlastili pravnika i napravili ugovor da e platiti i jedan cent, sigurno je da niti su svi ljudi Sjedinjenih Drava, niti bilo koji broj njih ikada odvojeno ili individualno napravili ugovor da e platiti i jedan cent tih dugova. Isto je tako sigurno, da nisu svi ljudi Sjedinjenih Drava, niti bilo koji broj njih, ikada, nekim javnim, pisanim ili drugim autentinim ili dobrovoljnim ugovorom, sebe ujedinili u neku kompaniju, korporaciju ili udruenje pod imenom Sjedinjene Drave, i ovlastili agente da
288

ugovaraju dugove u njihovo ime - a isto je tako sigurno, da ne postoji takva kompanija, korporacija ili udruenje kao to su to Sjedinjene Drave ili Ljudi Sjedinjenih Drava, koje je nastalo javnim, pisanim ili drugim autentinim dobrovoljnim ugovorom, i posjeduju zajedniku imovinu sa kojom e platiti te dugove. Kako je onda mogue, po opem principu zakona i razuma, da dugovi koji individualno nikoga ne obavezuju mogu obavezivati etrdeset miliona ljudi zajedniki. . . kada tih etrdeset miliona ljudi niti imaju, niti e ikada imati ikakvu zajedniku imovinu? Nikada nisu napravili zajedniki ili individualni ugovor? I niti imaju, niti su ikada imali bilo kakvu zajedniku egzistenciju? Tko je onda stvorio te dugove u ime Sjedinjenih Drava? Samo nekoliko ljudi koji sebe nazivaju lanovima kongresa i koji toboe predstavljaju Ljude Sjedinjenih Drava, ali koji u stvarnosti predstavljaju samo tajnu bandu lopova i ubojica. . . i koji namjeravaju od ljudi Sjedinjenih Drava u budunosti na silu oduzimati novac, pljakom i prijetnjom ubistvom (i stvarnim ubistvom ako se zato ukae potreba) da bi platili te dugove. . . Nadalje taj novac je posuen za kriminalne svrhe, pljake i ubistva, i zbog tog razloga su ti ugovori u sutini bezvrijedni - i bili bi takvi ak i da su stvarne strane, oni koji posuuju i oni koji e posuditi novac, licem u lice, napravili svoje ugovore javno u svoje pravo ime. Oni nemaju zajednike imovine sa kojom e platiti te dugove. Oni, uistinu tvrde da posjeduju velike dijelove zemlje, koja se prostire od Atlantskog do Pacifikog oceana, i izmeu Meksikog zaljeva i sjevernog pola. Oni isto tako mogu tvrditi da posjeduju i Atlantski i Pacifiki ocean, ili atmosferu i sunevo svijetlo; i da e im to sluiti da plate svoje dugove. Nemajui zajedniku imovinu sa kojom namjeravaju platiti ono to smatraju zajednikim dugom, ova tajna banda lopova i ubojica je stvarno u bankrotu. Oni nemaju nita ime bi platili dugove. U stvari, oni ne misle da plate svoje dugove drugaije nego od onoga to e dobiti od budue pljake i ubistava. . . Ako zbog niega drugoga, onda su zbog ovog razloga ti ugovori nitavni od samoga poetka. Ljudi koji posuuju novac takozvanim vladama, za svrhu koja e im kasnije omoguiti da pljakaju, porobljavaju i ubijaju, jesu najvei pokvarenjaci koje je svijet ikada vidio. Oni zasluuju da budu proganjani i ubijani (ako se njih ne moemo drukije osloboditi), kao bilo koji trgovac robljem, lopovi ili pirati koji su ikada ivjeli. Onoliko dugo dok ovjeanstvo bude nastavljalo da plaa takozvane nacionalne dugove, onoliko dugo koliko su oni budale i kukavice da plaaju da budu varani, pljakani, porobljavani i ubijani - toliko dugo e biti onih koji e posuivati za te svrhe, - i sa tim novcem e biti dovoljno orua, takozvanih vojnika koji e moi biti unajmljeni da ovjeanstvo dre u pokornosti. Ali kada oni odbiju da plaaju da bi bili varani, pljakani, porobljavani i ubijani - onda e oni prestati da imaju varalice, uzurpatore, lopove i ubojice, i ulagae koji posuuju krvavi novac za gospodare. Lysander Spooner. (Op.prev. Lysander Spooner je
289

odavno uoio ispraznost politikih sistema u kojima ljudi ne upra-vljaju svojom imovinom i svojim ivotima. Za razmiljanje injenice, tko je donio odluku za agresiju na Vijetnam koji se nalazi na drugoj strani svijeta i nije mogao biti prijetnja ljudima i demokratskoj Vladi USA, da li su to bili Svi ljudi Sjedinjenih Drava ili samo takozvani njihovi predstavnici. Koliko je ta okrutna agresija kotala porezne obaveznike koji se nisu nita ni pitali, a ako odbiju platiti porez sve im se oduzima, ili oni koji su odbijali ii u rat zavravali su zatvor?) - Djela onih lopova i ubojica koji sebe nazivaju Vlada, potpuno su suprotna onome to ini jedan cestovni razbojnik. Na prvom mjestu, oni sebe ne ine individualno poznatim za djela koja ine, kao to to ini cestovni pljaka, niti na sebe preuzimaju odgovornost za svoja djela. LYSANDER SPOONER 1808-1887 bio je pravnik iz Massachusetts-a poznat po svojem briljantnom protivljenju dravi i njenom diranju u prava i slobodu pojedinca. No Treason: the Constitution of no Authority je napisao i izdao 1870 sam Lysander Spooner u Bostonu, i A Letter to Thomas F. Bayard 1882. Skraeni prikaz - A Letter to Thomas F. Bayard Gospodine, ja sam itao vae pismo koje ste poslali Ocu Lyman Abbott-u (sveeniku), u kojemu vi izraavate vae miljenje da je za ovjeka mogue da bude zakonodavac (po Ustavu Sjedinjenih Drava) i bude poten ovjek. Vi smatrate da je pravo neogranienog vladanja to jest pravo donoe- nja vlastitih zakona, i prisilnog povinovanja njima - povjerenje koje je bilo delegirano, dato onima koji sada tu mo izraavaju. Vi to nazivate uvanje javne moi. Ali, gospodine, vi grijeite to smatrate, da je bilo koja takva mo ikada bila delegirana (data) ili ikada moe biti delegirana, od bilo koga, bilo kome. Bilo kakvo davanje moi je po prirodi nemogue, i to iz ovih razloga: 1.Ne moe ovjek prenijeti ili dati drugome, bilo kakvo pravo neograniene dominacije nad sobom, jer e to znaiti da on sebe daje drugome za roba. Ovo nitko ne moe uiniti. Bilo kakav ugovor takve vrste je absurdan, i nema nikakve vrijednosti. 2.ovjek ne moe delegirati, ili drugome dati ikakvo pravo neograniene dominacije nad treom osobom, jer e to prvoj osobi dati pravo, ne samo da treu osobu uini svojim robom, ve da je da drugim osobama za roba. Bilo kakav ugovor koji to omoguuje je kriminalan i zbog toga nema vrijednosti. Nazivati takav ugovor Ustavom uope ne umanjuje njegovu kriminalnost, niti mu daje ikakvu vrijednost. Kako se je moglo i oekivati, i kako je bilo u velikoj mjeri namjeravano, Ustav je od poetka bio koriten od ambicioznih, pohlepnih i ljudi bez principa da im omogui da uz pomo bajoneta (na silu) ispoljavaju neogranienu i bez odgovornosti dominaciju nad onima koji su bili velike neznalice, preslabi da se zatite od onih zavjerenika koji su se tako udruili da varaju, pljakaju i porobe druge ljude. Da li vi
290

gospodine stvarno mislite da takav Ustav kao ovaj moe opravdati one kao to ste to vi, da rade na tome da ga nametnu drugima? Zar to nije vidljivo da su lanovi Kongresa, kao zakonodavno tijelo, bilo da su oni toga svjesni ili ne, u stvarnosti samo zavjerenike varalice, uzurpatori, tirani i razbojnici? Zar to nije oito da su oni zapanjujue glupi, ako oni zamiljaju, da su oni bilo to drugo osim takvih zavjerenika i varalica? Ili da njihovi takozvani zakoni nameu i najmanju obavezu bilo kome? Ako vi niste nikada do sada na tu stvar gledali u ovom svjetlu, ja od vas traim da to uinite sada. I u nadi da vam pomognem da to uinite iskreno i za neku korisnu svrhu, ja uzimam slobodu da vam poaljem brouru naslovljenu: PRIRODAN ZAKON ILI NAUKA O PRAVDI, Rasprava o prirodnom zakonu, Prirodnoj pravdi, Prirodnim pravima, Prirodnoj slobodi i Prirodnom drutvu; pokazujui da bilo koje Zakonodavstvo jeste Absurd, Uzurpacija i Kriminal. Dio I. To je vlada iji ste vi dobrovoljni lan i podupirete je, a ipak i dalje tvrdite da ste poten ovjek. Ako ste vi poten i iskren ovjek, zar vae potenje ne slii na lakomislenog ovjeka neznalice, koji samo pluta onako kako ga nosi struja, umjesto da procjenjuje po svom vlastitom sudu? Lysander Spooner FBI, NSA, CIA nisu policijske agencije. Preciznije one su obavjetajne slube. Svaka vlada ima obavjetajne slube koje tajno djeluju. Svrha obavjetajne slube je da potiskuju anti-vladine aktivnosti jer je svrha vlade zadrati mo. Ovo znai da veina vlada vide stanovnitvo kao najopasniju prijetnju. Obavjetajne slube djeluju - da potiskuju neistomiljenike i kritiare. . . U povijesti ove agencije nisu nikada potovale ljudska prava u svome djelovanju. Ve postoje mnogobrojni izvjetaji o protu-ustavnim i ilegalnim akcijama protiv amerikih graana. Tajne slube nisu van kontrole ve nasuprot one kontroliraju. Ove agencije djeluju uz znanje vlade. To su vladine slube. FBI, NSA, CIA vjeruju da je njihova odgovornost zatititi vladu od ljudi. Ljudi nemaju takvu zatitu. USTAV? Da, ustav je napisan da zatiti ljude od vlade. Na nesreu rat protiv droge i terorizma je skoro u potpunosti unitio zatite osigurane ustavom . . . dakle ljudi gube! Nepoznat ? Ja sam bio ve podvrgnut torturi, praenju bez sudskog naloga i proganjanju od mojih sugraana Amerikanaca u mojoj vlastitoj kui i umu, u toku prole etiri godine (sada est). Ovo je na neki nain izotrilo moju budnost, i ja sam direktno uvidio kako ovo smrdljivo drutvo i kultura djeluje. . . USA je za sve praktine svrhe vojno-obavjetajnopolicijska drava. Ova stvarnost je sakrivena iza fasade predstavnike vlade i medijskih psiholokih operacija i lai. Zlo carstvo ima zlog blizanca. Graani mogu nasumce biti odabrani za uasne eksperimente i zloupotrebu. Oni koji ozbiljno prozivaju iskvareni sistem suoavaju se sa tajnim maltretiranjem i zlostavljanjem. Suradnici, apologeti i profi291

teri. Nai izabrani predstavnici uope nemaju stvarnu mo nad vojnoobavjetajnim kompleksom u Sjedinjenim Dravama. Oni su uglavnom kupljeni i plaeni od grupa koje se zanimaju samo za zaraivanje, sve vie novca na bilo koji mogui nain. . . Postoje rtve raznih vrsta eksperimenata kontrole uma i operacija, od djetinjstva potaknute traume i uvjetovanja, do zloupotrebe hipnoze, elektromagnetskog muenja, potajnog drogiranja, usaenih naprava, ulino kazalite. . . Ukratko, bilo koja vrsta tehnologije za kontrolu uma koju je vlada htjela da testira, ona je to testirala na graanima bez njihovog pristanka. Allen Barker, June 13, 2001 - iz eseja Motives for Mind Control (Motivi za kontrolu uma) Neke od knjiga: MIND CONTROL, WORLD CONTROL - Jim Keith EVERYTHING IS UNDER CONTROL Robert A. Wilson i Miriam J. Hill TRANCE-FORMATION OF AMERICA, kroz kontrolu uma, istinita ivotna pria o CIA robu. Dokumentirana autobiografija o rtvi USA vladine kontrole uma. Cathy OBrien je jedina preivjela rtva koja se je oporavila i progovorila o CIA - MK Ultra Projektu Monarh operaciji kontrole-uma. U knjizi autorica i njen spasitelj Mark Phillips (bivi CIA agent) navode imena visokih politiara i svjetskih voa ukljuenih u fiziko, mentalno i seksualno zlostavljanje Cathy i njene keri Kelly kao i mnogobrojnih drugih rtava. www.trance-formation.com Mikrovalni (mobilni-celularni) telefoni - da li nas oni ubijaju? Mikrovalne frekvencije sline onima iz celularnih telefona mogu dovesti do zdravstvenih problema u sljedeim poljima: krvi, stanicama, kardiovaskularnom sistemu, centralnom nervnom sistemu, probavnom sistemu, ljezdama, metabolizmu, reprodukciji, vizualnom sistemu, internoj zvunoj percepciji. . . . Mikrovalna oruja koja ljude pretvaraju u zbunjene, poslune zombije su bila upotrebljavana u Britaniji u gradovima. Sa napretkom novih ELF (ekstremly low frekvency) detektora koje su stvorili autorov istraivaki tim, masovna kontrola uma u Londonu moe biti dokazana. . . Masovna kontrola uma u Britaniji da bi uinila javnost poslunom i podlonom vlastima je pojaana uz pomo mree za mobilne telefone zajedno sa vojnim i policijskim mikrovalnim odailjaima. Greenham Common je prvi primjer da je Ministarstvo obrane bilo ukljueno u izlaganje ena demonstranata mikrovalnom ozraivanju. Instrumenti su pokazali da su ene mirovne protestantice bile izloene visokom nivou mikrovalne radijacije i da su neke kao posljedica toga umrle od raka. . . Moja istraivanja su pokazala da mikrovalna oruja jesu bila uperena protiv srednje klase onih koji stvaraju probleme i istraivaa koji stvaraju probleme za establiment (vladu). Autor ima pristup naunim istraivanjima koja pokazuju da ekstremno niske frekvencije odailjane putem radija na uhf i vhf kanalu imaju razorne efekte na ljude. . . Britanska vlada je otkupila sve dostupne mjerae frekvencija, kao to su to tip
292

Watson FC-128 i druge optotronske instrumente i proizvoai sada nude modificirane modele koji imaju digitalne filtere da se frekvencije mikrovalnih oruja ne mogu oitavati. Kao dio tajne vladine politike je da tretira i onemoguuje kritiare, to znai da takav napad nije pokriven zakonom i teko je dokaziv, te je savreni instrument za kontrolu civila. Tim Rifat - Evropski vodei ekspert za psi-ratovanje, psihiku pijunau i remote-viewing (gledanje na daljinu). BOG I DRAVA ( Skraeni prikaz ) Michael Bakunin Nita nije prirodnije od vjerovanja u Boga, kreatora, regulatora, suca, gospodara, onoga koji proklinje, spasioca i dobroinitelja svijeta; ovo jo prevladava meu ljudima, posebno seoskih sredina, gdje je to vie raireno nego li meu radnikom klasom u gradovima. Ljudi su na nesreu jo velike neznalice, i njihovo neznanje je odravano sistematskim naporima svih vlada, koje to neznanje smatraju, ne bez dobrog razloga, kao jedan od bitnih uvjeta njihove vlastite moi. Pritisnuti njihovim svakodnevnim radom, u nedostatku slobodnog vremena, itanja medija, ukratko svih naina i dobrog dijela stimulanata razvitka misli kod ljudi, ljudi openito prihvaaju religiozne tradicije u cjelosti bez kritike. Te tradicije ih okruuju od ranog djetinjstva u svim situacijama ivota i umjetno su podravane u njihovim umovima od mnogobrojnih slubenih zagaivaa svih vrsta, sveenika i obinih ljudi, i tako su pretvorene u vrstu misaone i moralne navike esto jae od njihovog prirodnog smisla za dobro. Postoji klasa ljudi koja i ako ne vjeruje, mora se pretvarati da vjeruje. Ova klasa se sastoji od svih ugnjetavaa, svih tiranina i svih onih koji iskoritavaju ovjeanstvo: sveenici, vladari, dravnici, vojnici, javni i privatni financijeri, slubenici svih vrsta, policajci, andari, oni koji rade u zatvorima, oni koji izvravaju kazne, monopolisti, kapitalisti, porezne pijavice, pravnici, ekonomisti, politiari svih vrsta, sve do najmanjeg prodavaa na tezgi; svi e oni u jedan glas ponoviti rijei Voltera: Da Bog nije postojao, onda bi ga trebalo izmisliti. Jer ti razumije Ljudi trebaju imati religiju, to je sigurnosni ventil. Kranstvo je precizno religija kao najbolji primjer, jer ona ispoljava i pokazuje u punoj mjeri, samu prirodu i sutinu svakog religioznog sistema, koja je OSIROMAENJE, POROBLJAVANJE I ANIHILACIJA OVJEANSTVA ZA DOBROBIT BOANSKOGA. Ali tko god kae Otkrie. Isto tako kae Mesije, Proroci, Sveenici, Zakonodavci jesu nadahnuti od samog Boga; i oni su odreeni kao predstavnici boanskog na zemlji, kao sveti instruktori ovjeanstva, izabrani od samog Boga da ga usmjeravaju ka spasenju, takvi neizbjeno ispo293 SVAKO POROBLJAVANJE OVJEKA JE ISTOVREMENO OGRANIAVANJE I MOJE VLASTITE SLOBODE

ljavaju apsolutnu mo. Svi ljudi moraju da im budu neizmjerno pokorni i pasivni; protiv boanskog razuma, nema ljudskog razuma, i protiv Boje pravde nema zemaljske pravde. Robovi Boga, ljudi isto tako moraju biti robovi Crkve i Drave, a Drava je posveena od Crkve. Potrebno je pokazati do koje mjere i na koji nain religije poniavaju i kvare ljude? One unitavaju njihov razum, osnovni instrument ljudske emancipacije, i dovode ih do maloumnosti, sutinskog stanja njihovog ropstva.Oni omalovaavaju ljudski rad, od toga prave izvor poslunosti. Oni ubijaju ideju ljudske pravde, uvijek je pomiui u korist nitkova, privilegovane objekte boanske slabosti. Oni ubijaju ljudski ponos i dostojanstvo, titei samo one krajnje poslune i ponizne. Oni gue u srcu nacija svaki osjeaj ljudskog bratstva, ispunjavajui ga umjesto toga sa boanskom okrutnou. Sve religije su okrutne, sve su utemeljene na krvi; jer se sve u principu dre ideje rtvovanja to jest, na neprekidnom rtvovanju ovjeanstva nezasitnoj boanskoj odmazdi. U toj krvavoj misteriji ovjek je uvijek rtva, a sveenik isto tako ovjek, ali ovjek koji je privilegovan boanskom samilou-jeste boanski egzekutor. to je to vlast? To je neizbjena mo prirodnih zakona koji se ispoljavaju u potrebnoj vezi i praenju fenomena u fizikim i socijalnim svijetovima. Uistinu, protiv ovih zakona revolt nije samo zabranjen: on je ak i nemogu. Mi ih moemo krivo shvaati ili ih uope ne poznavati, ali ne moemo ih ne sluati jer oni sainjavaju osnovu i temeljne uvjete nae egzistencije; oni nas obuhvaaju, proimlju, reguliraju sve nae pokrete, misli i djela, ak i onda kada mi vjerujemo da ih ne sluamo, mi samo pokazujemo njihovu sveprisutnost. Da, mi smo apsolutni robovi tih zakona. Ali u tome ropstvu nema poniavanja ili bolje, to uope nije ropstvo. Jer ropstvo pretpostavlja da se ima vanjskog gospodara, zakonodavca izvan sebe koji zapovijeda, meutim, ovi zakoni nisu izvan nas; oni su nam uroeni, oni sainjavaju nae bie, nae cijelo bie, fiziko, intelektualno i moralno, mi ivimo, mi djelujemo, mi mislimo, mi elimo samo kroz te zakone, bez njih mi smo nita, MI NISMO. Sloboda ovjeka se sastoji samo od ovoga: da se on pokorava prirodnim zakonima, jer ih je on sam takvim spoznao, a ne zato to su mu izvana bili nametnuti bilo kakvom izvanjskom voljom, boanskom ili ljudskom, kolektivnom ili individualnom. Tako je karakteristino za svaku privilegiju i svaki privilegovani poloaj da ubija um i srce ljudi. Privilegovani ovjek, bilo politiki ili ekonomski, jeste ovjek lien uma i srca. To je socijalni zakon koji ne priznaje izuzetke, i primjenjiv je na cijele nacije kao klase, korporacije i pojedince. To je zakon jednakosti, vrhunsko stanje slobode i ovjenoosti. . . Ali, dok odbacujemo apsolutnu, univerzalnu vlast ljudi od znanosti, mi se voljno klanjamo pred cijenjenom, iako relativno, privremeno i veoma ogranienoj vlasti predstavnika specijalnih znanosti, traei samo da nas posavjetuju redom, i zahvalni smo im za takve vrijedne informacije koje nam mogu dati, pod uvjetom
294

da oni od nas prihvaaju informacije o stvarima o kojima mi znamo vie od njih. Openito, mi elimo da vidimo ljude obdarenim sa velikim znanjem, velikim iskustvom, velikim umovima, i iznad svega sa velikim srcem, koji nad nama imaju prirodni i zakoniti utjecaj, koji mi slobodno prihvaamo, a nikada da nam neto bude nametnuto u ime bilo koje slubene vlasti, rajske ili zemaljske. Mi prihvaamo svaki prirodni autoritet, u stvari sve utjecaje ali ne prava, jer svaki autoritet, ili svaki utjecaj po pravu, slubeno nametnut kao takav, direktno postaje ugnjetavanje i la, to e neizbjeno nametnuti kao to ja vjerujem i kao to sam to pokazao ropstvo i apsurd. Drugim rijeima, mi odbijamo svo zakonodavstvo, svu vlast i sve privilegije, slubeni, dozvoljeni i legalni utjecaj, ak iako to proizlazi iz univerzalnog glasanja, uvjereni da se to moe pretvoriti samo u korist vladajue manjine protiv interesa ogromne veine koja im se mora pokoravati. U Svaka drava je bila instrument pomou kojega je nekolicina privilegovanih ispoljavala mo vladanja nad ogromnom veinom. Svaka crkva je bila lojalni saveznik drave u podjarmljivanju ovjeanstva. Potovanje za ovjeka je vrhunski zakon ovjeanstva, i stvarni predmet povijesti, njen jedini legitimni predmet jeste oplemenjivanje i emancipacija, stvarna sloboda, napredak i srea svakog pojedinca u drutvu. Jednog dana ja sam upitao Giuseppe Mazzini-ja, kakve bi se trebale poduzeti mjere za emancipaciju ljudi, jednom kada se uspostavi njegova unitarna republika. Ali ja treba da podsjetim da sveenici svih Crkava, daleko od toga da sebe rtvuju stadu koje im je dodjeljeno na njihovu brigu, jesu uvijek to stado rtvovali i iskoritavali, drei ih u stanju stada, djelomino da zadovolje svoje vlastite osobne strasti i djelomino da slue sveprisutnost Crkve? Kakva su stanja, takvi su i uzroci koji stvaraju iste posljedice. To e tako biti i sa profesorima moderne kole boanski nadahnute i odobrene od Drave. Neki e neizostavno postati, neki bez znanja, a drugi sa potpunim poznavanjem uzroka, uitelji popularne doktrine rtvovanja Dravnoj moi i profitu privilegovanih klasa. Moramo li mi onda iz drutva odstraniti svo pouavanje i ukinuti kole? Daleko od toga! Instrukcije moraju biti irene meu masama bez ogranienja, a sve crkve - hramove posveene slavi boga i ropstvu ljudi, pretvoriti u mnoge kole osloboenja. Ali prvo, da se razumijemo, ispravno govorei, u normalnom drutvu utemeljenom na jednakosti i potovanju za ljudsku slobodu kole e postojati samo za djecu, a ne za odrasle, i da bi one postale kole za osloboenje, a ne za porobljavanje, bit e potrebno, prije svega izbaciti fikciju o Bogu, vjenom i apsolutnom porobljivau. Cijelo obrazovanje i instrukcija djece se mora zasnivati na naunom razvijanju uma, a ne na vjeri, na razvijanju osobnog dostojanstva i neovisnosti, a ne na pobonosti i poslunosti, na oboavanju istine i pravde po bilo koju cijenu, i iznad svega na potovanju prema ovjeanstvu, to uvijek i
295 OVOM SMISLU SMO MI STVARNI ANARHISTI.

svagdje mora zamijeniti oboavanje boanskog. Princip autoriteta, u obrazovanju djece, je osnovni poetak, to je toka sa kojom se poinje, to je legitimno i potrebno, kada se primjenjuje kod djece u ranim godinama, ija se inteligencija jo nije dovoljno razvila. Ali kao to je to kod svakog razvitka, a isto tako i kod obrazovanja, to u sebi ukljuuje postepenu negaciju poetka, ovaj princip mora nestati onoliko brzo koliko napreduje obrazovanje i pouavanje, preputajui mjesto sve veoj slobodi. Racionalno obrazovanje u sutini nije nita drugo do napredno rtvovanje autoriteta u korist slobode, konana svrha obrazovanja je nuno stvaranje slobodnih ljudi ispunjenih potovanjem i ljubavlju za slobodu drugih. Dakle, prvi dan uenikovog ivota, ako kole uope primaju djecu koja jedva da mogu mucajui izgovoriti nekoliko rijei, trebao bi da bude od najveeg autoriteta i skoro potpuna odsutnost slobode; ali njegov posljednji dan treba biti dan najvee slobode, apsolutno odbacivanje svakog znaka ivotinjskog ili boanskog principa autoriteta. PRINCIP AUTORITETA, PRIMJENJEN NA
LJUDE KOJI SU PREVAZILI ILI PRESTIGLI VEINU DRUGIH, POSTAJE MONSTROUZNO, UASNO NEGIRANJE OVJENOSTI, IZVOR ROPSTVA I INTELEKTUALNE I MORALNE ISKVARENOSTI.

Na nesreu, oinske vlade veinu su ostavile da se valjaju u tako dubokom neznanju da e biti potrebno uspostaviti kole ne samo za djecu ljudi, ve i za same ljude. Iz tih kola apsolutno e biti odstranjena i najmanja primjena ili ispoljavanje principa autoriteta. To vie nee biti kole nego popularne akademije u kojima se nee znati tko je uitelj, a tko uenik, gdje e ljudi slobodno dolaziti da dobiju ako im trebaju besplatne instrukcije, i u kojima e oni bogati u svom vlastitom iskustvu pouavati mnoge stvari profesore jer e imati znanje koje njima nedostaje. Ovo e onda biti uzajamno pouavanje, djelo intelektualnog bratstva izmeu obrazovane mladosti i ljudi. Stvarna kola za ljude i za sve odrasle ljude je ivot. Jedini svemogui autoritet, istovremeno prirodan i racionalan, jedini kojega mi moemo potovati, bit e kolektivni i javni duh drutva utemeljenog na jednakosti i solidarnosti i uzajamnom ljudskom potovanju svih njegovih lanova. Da je to autoritet koji nije boanski, ve u potpunosti ljudski, pred kojim emo se voljno pokloniti, sigurni da nas nee porobiti ve e ljude osloboditi. To e biti tisuu puta monije, budi siguran u to, nego li sve tvoje boanske, teoloke, metafizike, politike i sudske vlasti uspostavljene od strane Crkve i Drave. Monije nego li tvoje kanjavanje kriminala, tvoji krvnici i oni koji uvaju zatvorenike. Mo javnog miljenja ili javnog duha je ve i sada vrlo ozbiljna stvar. Ljudi koji su spremni da poine kriminal rijetko se usuuju da to uine i javno se sa time suoe. Oni e pokuati da to prikriju, i nee to initi ako nemaju podrku neke manjine ili veine. Bez obzira koliko ovjek vjeruje da je moan, on nee imati snagu da se suoi sa neanonimnim prezirom drutva. Niko ne moe ivjeti bez osjeaja da je podravan pristankom i
296

uvjerenjem barem jednog dijela drutva. ovjek mora biti potican ogromnim i iskrenim uvjerenjem da bi imao hrabrosti da govori i djeluje protiv miljenja svih (veine), a nikada sebini, pokvareni i ovjek kukavica nee imati takvu hrabrost. Nita oitije ne dokazuje ovu injenicu prirodne i neizbjene solidarnosti koja povezuje sve ljude zajedno, a svatko od nas to moe svakodnevno provjeriti na sebi i na svim ljudima koje on poznaje. Ali, ako ova drutvena mo postoji, zato onda ona nije bila dovoljna da moralizira i humanizira ovjeka? Jednostavno, jer ta mo nije bila sama oplemenjena, humanizirana. Ona nije bila humanizirana jer se drutveni ivot, iji je dio ta mo, temelji na vjernom ispoljavanju, kao to to znamo, oboavanju boanskog, a ne na potovanju za ovjeanstvo, na autoritetu, a ne na slobodi, na privilegiji, a ne na jednakosti, na iskoritavanju, a ne na bratstvu ljudi, na nepravdi i prevari, a ne na pravdi i istini. Posljedica toga je njezino stvarno djelovanje koje je uvijek u suprotnosti sa humanitarnim teorijama koje to propovijedaju, neprekidno ispoljavaju razorne utjecaje; a to ne potiskuje poroke i kriminal, ve ih stvara. Njezina vlast je boanska, anti-ljudska vlast, njezin utjecaj je tetan i mraan. Da li eli da promjeni njezinu vlast i utjecaj da budu korisni i ljudski? Onda napravi socijalnu revoluciju. Uini sve potrebe stvarno solidarnim, i napravi da se materijalni i socijalni interesi svakoga poklapaju sa ljudskim dunostima svakoga. Do ovoga cilja postoji samo jedan nain: uniti sve institucije nejednakosti, uspostavi ekonomsku i socijalnu jednakost za sve, i na ovoj osnovi doi e do slobode, moralnosti, solidarnog ovjeanstva.(Giuseppe Mazzini) Znanost shvaa misao o stvarnosti, a ne i samu stvarnost, misao o ivotu, a ne ivot. To je njeno ogranienje, to je nesnosno ogranienje, jer je ona utemeljena na samoj prirodi misli to je jedini organ znanosti. Na ovoj prirodi se nesumljivo temelje prava i velika misija znanosti, ali isto tako i njena vitalna nemo i ak njeno tetno djelovanje kada god kroz svoje slubene predstavnike, arogantno trai pravo da vlada ivotom. Jo jednom, ivot stvara ivot, a ne znanost, spontano djelovanje samih ljudi moe donijeti slobodu. . . Mi moramo shvatiti da kolektivna sloboda i napredak postoji samo onoliko dugo koliko oni predstavljaju zbroj individualnih sloboda i napredaka. Sve do sada je cijela ljudska povijest bila samo neprekidno i krvavo rtvovanje miliona jadnih ljudskih bia u ast nekih nemilosrdnih apstrakcija: Boga, zemlje, dravne moi, nacionalnog ponosa, povijesnih prava, politike slobode, javne dobrobiti. MICHAEL BAKUNIN 1814-1876 Roen kao ruski plemi, odrekao se svoga nasljednog plemikog statusa kao protest protiv carskog ugnjetavanja i pobjegao u zapadnu Evropu. Uvijek je naglaavao da je politika mo zla, da ona kvari sve one koji je imaju, da vlast i vladavina bilo koje vrste sputava revolucionarni duh ljudi i oduzima im njihovu slobodu.
297

Drava ili Vlada je idealizirana od mnogih kao stvar koja je iznad njih, da se oboava i da je se boji. Oni to nazivaju Moja Zemlja, i ako izgovori te magine rijei, oni e pouriti da ubiju svoje prijatelje, koje inae ne bi povrijedili, da nisu zatrovani i zasljepljeni svojim idealom. John B. Robinson - EGOISM, 1915 Kakav je pakao rat nego ubijanje ljudi? Ja sam gledao ljude My Lai; tijela, i to me nije zabrinjavalo. Ja sam sa time zavrio, ja sam unitio Vietkong, zadatak za taj dan. Ja sam mislio, to ne moe biti pogreno inae bi osjeao grinju savjesti zbog toga. . . .Osobno, ja nisam ubio nijednog Vijetnamca tog dana; ja mislim osobno. Ja sam predstavljao Sjedinjene Amerike Drave. Moju zemlju. Pukovnik - William Calley na suenju. Dogodilo se u vrijeme USA agresije na Vijetnam. 18. 3. 1968 W. Calley i Charlie Company su proveli 4 sata u Vijetnamskom selu My Lai, i ubili preko 200 starih mukaraca, ena i djece. Iako je bilo mnogo sela poput My Lai za mnogobrojne zloine nitko nije osuen osim pukovnik Calley kojemu je bilo oproteno - nije odsluio viegodinju kaznu odleao samo tri dana u zatvoru, premjeten u kuni pritvor? - jer je bio veliki patriota, politiari i predsjednik koji su ga poslali ubijati nisu odgovarali za genocid i ekoloke zloine? Calley-a je oslobodio je savezni sudac Robert Eliot, koji je 1948 godine zatvorio Martin Luther Kinga nakon demonstracija. Biti patriota, znai mrziti sve nacije osim svoje; biti religiozan, mrziti sve sekte osim svoje vlastite; biti moralan, mrziti sve izmiljotine osim svojih vlastitih. Lionel Strachey 1864-1927 Ne ponosite se ljubavlju prema vaoj zemlji, radije se ponosite ljubavlju za cijeli ljudski rod. Bahaia religija Traite onu svijest u kojoj smo svi mi jedno. Maha avatar Babaji Poistovjeivanje sa neim je jedno od najlicemjernijih stanja poistovjetiti sebe sa nacijom, sa vjerom, i ipak ostati sam je trik da bi se prevarilo usamljenost. Ili se ti tako potpuno poistovjeti sa svojom vjerom da ti postane ta vjera, ali ovo je neurotsko stanje. . . U ovome nema harmonije, jedinstva ili ljubavi. J. Krishnamurti Sve dok se poistovjeuje s tijelom i umom, morat e patiti. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Da li je ljubav mogua bez identifikacije? - Ouspensky: Ja bih rekao da je ljubav nemogua u identifikaciji. Identifikacija (poistovjeivanje) ubija sva osjeanja, osim negativnih. U identifikaciji ostaje samo neprijatna strana. P. D. Ouspensky - Hoe li put neupuenog, put osobe s loim namjerama dovesti do istine? On mora napustiti sve puteve, zar ne? Moe li ovjek zaokupljen ubijanjem ljudi u ime drave nai istinu bez da odustane od svog zanimanja? Dakle svi putevi ne vode do istine.
298

- Sada rije bog se ne odnosi na nita, tako svaki ovjek moe stvoriti svoju vlastitu zamisao o tome to je to za to ne postoji nikakva usporedba. . . . Dakle, rije nas je odvela u iluziju, a ne uope bogu. Bog je iluzija koju mi oboavamo; a nevjernik stvara iluziju drugog boga kojeg on oboava - Dravu, ili neku utopiju, ili neku knjigu za koju on misli da sadri cijelu istinu. Tako te mi pitamo da li ti moe biti slobodan od rijei sa svojim iluzijama. . . - Da si ti stvarno vjerovao u Boga, da je to za tebe bilo stvarno iskustvo, onda bi na tvome licu bio osmjeh; i ti ne bi unitavao ljudska bia. Ovo je ono to smo mi prihvatili kao standard ivota - da slijedimo, pokoravamo se, da prihvaamo autoritet bilo sveenika, ili analitiara, ili teologa. . . Mi se oduevljavamo sa naim nacionalnim duhom, naim uniformama, naim kraljicama, naim generalima, sa naim teoretskim religioznim idejama. I ovo se nastavlja stoljeima i stoljeima. . . . . . . . . . . J. Krishnamurti Idealizirati znai precjenjivati, uzdizati na pijedestal, klanjati se, kovati u zvijezde. Ljubav koja stvara i upravlja svijetom, razlikuje se od idealizacije po tome to je ravnoduna, ma kako to paradoksalno zvualo. Bezuvjetno ljubav je osjeaj bez prava vlasti, oduevljenje bez tovanja. Drugim rijeima, ona ne stvara odnos zavisnosti izmeu onog tko voli i predmeta njegove ljubavi. Ta e jednostavna formula pomoi odrediti gdje zavrava osjeaj, a poinje idealizacija. Vadim Zeland - TRANSURFING 1 - PROSTRANSTVO Jednostavan korak hrabrog pojedinca je da ne sudjeluje u lai. Jedna istinita rije nadilazi svijet. Alexander Solzhenitsyn - U svojoj istinskoj prirodi, ti si znalac koncepata i zbog toga im prethodi. - - Bog je rije koju si ti uo, dok je dua direktno iskustvo neijeg postojanja. . . - - Va teret je sastavljen od lanih identifikacija - napustite ih sve. Nisargadatta Maharaj JA SAM TO Na Zapadu osoba moe biti smatrana velikim moralistom iako ne ivi prema svojim moralnim principima. Matthieu Ricard SREA -Vodi za razumijevanje najvanije ivotne vjetine, 2004 Ljudi koriste misao samo kao mo za svoju nepravdu i upotrebljavaju govor samo da prikriju svoje misli. Francois Voltaire 1694-1778 Mi ivimo pri kraju uspostavljenog naina ivota. Nije vrijeme za politiare. Vrijeme je za proroke i voe, za izumitelje i pionire, i za one koji su voljni da sade stabla za svoju djecu. Walter Lippman _________________________________________________________ - Anarhizam je filozofija koja podrava slobodno drutvo organizirano na dobrovoljnoj osnovi, na suradnji, individualnoj slobodi i uzajamnom pomaganju.
299

- Anarhistiko drutvo e biti decentralizirana mrea komuna i pojedinaca koji zajedniki rade da bi zadovoljili svoje zajednike potrebe za robama i uslugama, nikoga ne izrabljujui i ivei u harmoniji sa svijetom prirode. - Vlada je nepotrebno zlo. Sve vlade opstaju zahvaljujui krai i iznuivanju koje se naziva oporezivanje. Sve vlade na silu nameu svoje propise ljudima, i nareuju da ih se mora sluati pod prijetnjom kanjavanja. - Najvei zloini i nasilja u povijesti bila su poinjena, i nastavljaju biti injena od vlada. U drugu ruku svako napredovanje ljudske misli, svako poboljanje ljudskih uvjeta, je dolo kroz praksu dobrovoljne suradnje i individualne inicijative. - Svaka osoba ima pravo da donosi sve odluke u njezinom ili njegovom vlastitom ivotu. Sve moralistiko mjeanje u privatne stvari slobodnih osoba je nepravedno. - Anarhizam podrazumijeva suradnju, individualnu slobodu i odgovornost. On tei da ukine Dravu i dananje vlade.
______________________________________________________________

Jedna od najvanijih stvari koju treba initi je nastavljati se voljno probijati kroz politike linije i prepreke, i naglaavati da su to preteno izmiljotine i da postoji istinska stvarnost: ljudska dimenzija. Thomas Merton 1915-1968 sveenik, prouavao i Zen budizam Ali, mi se isto tako suprostavljamo lanoj demokraciji zapadnih drava gdje su politiari kupljeni od naftnih kompanija, izbjeglice se kriminaliziraju i gdje vladaju korporacije. Izjava - Anarchist Platform, 2001 To je pokuaj da se stvori Jedna Svjetska Vlada u kojoj bi porodice elite odreivale stvari kako njima odgovara. Njihovo uvjerenje je da je planet prenaseljen i da se neto treba uiniti: psiholoko i bioloko ratovanje. Oni smatraju kontrolu uma orujem, neto djelotvorno, neto uistinu razliito to e djelovati kao nevidljivo oruje. Brice Taylor STARSHINE: ONE WOMANS VALIANT ESCAPE FROM MIND CONTROL

Oni koji pokuavaju da kontroliraju, koji koriste silu da zatite svoju mo, idu u suprotnom pravcu od Tao-a. Oni oduzimaju od onih koji nemaju dovoljno i daju onima koji imaju previe. Lao Tzu - TAO TE CHING Ja ne vjerujem u apsolutnu jednakost. Ni meu zvijezdama, niti meu ljudima nema jednakosti. Uvijek je bilo i uvijek e biti individualaca koji svojom vlastitom nadarenou i kombinacijom vanjskih okolnosti iznad njihove kontrole, mogu i postignu vie nego drugi, uvijek e biti hijarerhija meu ljudima. Ali hijarerhija znai red, organizacija, disciplina, znanje i poslunost, a ne eksploatacija ovjeka od ovjeka. Zbog ovoga ja ne prihvaam komunizam. to god due ivim, ja shvaam istinsku ulogu pojedinca u evoluciji ovjeanstva i njegovoj jedin300

stvenosti. . . Demokracija je uistinu veliki zadatak, veliki problem i ti problemi su rjeavani od ljudi koji razmiljaju i posjeduju znanje, a ne samo od onih koji su samo izabrani. Demokracija je bezuvjetno nemilitaristika, jer je uzajamna u svojoj perspektivi i metodama. Ipak demokracija treba sebe nekako zatititi od apsolutizma, i iznutra i izvana. Tako ne moe dopustiti krenje ljudskih prava bez rtvovanja svojih vlastitih principa i interesa. Demokracija je uistinu dinamiki evolucijski motiv za ljudske meuodnose. Koristi diplomaciju: zatiti je silom ako je potrebno. Niti pasivistika, niti pacifistika predaja nije realistina. Oboje su sentimentalizam, a sentimentalizam je moralna slabost. Tomas Garrigue Masaryk 1850-1937 Prvi ekoslovaki predsjednik, profesor, mislilac, borac za slobodu. Usprkos naem velikom nasljedstvu ekonomske i politike misli i prakse, mi nismo imali u potpunosti integrirane i dosljedne teorije o slobodi. Mi sada imamo tu sistemsku teoriju. Sve druge teorije i sistemi oito su bili neuspjeni: socijalizam, liberalizam, konzervatizam. Sloboda nikada nije bila u potpunosti iskuana da se ispuni svjetski san o slobodi i napretku za cijelo ovjeanstvo. Murray Rothbard, 1978 Vodstvo je najbolje kada ljudi kau: Ovo smo uinili sami. Lao Tzu Reim iste slobode - drutva slobode - moe se opisati kao drutvo gdje se vlasnika prava ne distribuiraju, ukratko gdje se ovjekova imovina kao njegova osoba ili materijalne stvari mogu uzurpirati, kriti prava, mijeati se ili uznemiravati od bilo koga. Ovo znai da apsolutna sloboda, u socijalnom smislu moe biti uivana, ne samo od izoliranog Robinzon Kruza ve od svakog ovjeka u bilo kojem drutvu, bez obzira kako ono bilo napredno ili sloeno. Jer svaki ovjek uiva apsolutnu slobodu - istu slobodu - ako, kao Robinzon Kruzo, njegova prirodna posjedovana imovina (njegova osoba, tijelo i materijalna imovina) jesu slobodni od napada ili uznemiravanja od drugih ljudi. I naravno, bivajui u drutvu dobrovoljne razmjene, svaki ovjek uiva apsolutnu slobodu ne kao Robinzon Kruzo u izolaciji, ve u okolini civilizacije, harmonije, druenja i daleko vee produktivnosti kroz razmjenu imovine sa drugim ljudima. Apsolutna sloboda, onda, ne treba da bude izgubljena kao cijena koju mi moramo platiti za napredak civilizacije; ljudi su roeni slobodni i nikada ne trebaju biti u okovima. ovjek moe dosei slobodu i obilje, slobodu i civilizaciju. Ova istina e bit prikrivena ako budemo nastavljali da brkamo slobodu ili nezavisnost sa moi. Murray Rothbard - THE ETHICS OF LIBERTY Stvar kao to je opi moral ne postoji; ne postoji ak ni tako neto kao to je kranski moral. Na primjer, kranski moral kae da se ne smije ubijati, ali to nitko ne shvaa ozbiljno. . . A zato bi u jednom sluaju ovjek mogao da ubije, a u drugom ne? Sve to znamo o obinom moralu puno je nedosljednosti. P.D. Ouspensky - ETVRTI PUT
301

Bitna toka: ako pokuavamo uspostaviti etiku za ovjeka (u naem sluaju, podreeno etici kada govorimo o nasilju), da bi etika bila vrijedna onda ta teorija mora vaiti za sve ljude, bez obzira gdje oni ive u vremenu ili prostoru. R.M. Hare - THE LUANGAGE OF MORALS, 1952 (JEZIK MORALA) Tako vidi, uspostavljajui monopol na nasilje ti si stvorio drugu prijetnju od koje ljudi trebaju zatitu - samu vladu. . . Ja samo ukazujem na to da je vlada kao lijek gora nego bolest. John T. Kennedy - The Fundamental Fallacy of Government, 2001 Drava, je onda najgnusnija negacija, najcininija i potpuna negacija ovjeanstva. To razbija univerzalnu solidarnost svih ljudi na zemlji, i to ujedinjuje neke od njih samo da bi unitavali, osvajali i porobljavali sve ostale. . . Svaka drava je bila instrument pomou kojega je nekolicina privilegovanih ispoljavala mo vladanja nad ogromnom veinom. Svaka crkva je bila lojalni saveznik drave u podjarmljivanju ovjeanstva. Mikhail Bakunin - GOD AND STATE, 1882 Dakle, ja sam oboje i anarhist i osoba koja nee koristiti nasilje u ime grupe - anarho-pacifist. Ovdje u pokazati ljudima kako mogu druge preobratiti na anarho-pacifizam ili bilo koju drugu radikalnu ideologiju. Ali to ne znai da ja piem samo o anarho-pacifizmu ili o bilo kojoj drugoj ideologiji sa stavom da propagiram moja uvjerenja. . . . Zato to je anarhizam model ja u objasniti kako moemo druge uvjeriti da prihvate filozofiju, ali se mora potpuno razumijeti da se date metode i objanjenja mogu primijeniti na druga preobraenja koja se tiu poboljanja drutva. . . Pojedinac koji ivi sam ne samo da e biti usamljen, nego e biti i siromaan, tako ljudi moraju ivjeti u drutvu zbog psiholoke podrke i ekonomske efikasnosti. Kako e oni ivjeti odreuje prirodu njihovog drutva. Postoje mnogi naini kako ljudi mogu ivjeti zajedno, i stoga mogunost velikog broja drutava. Za sada, ljudi ive zajedno u obliku drutva poznatom kao drava. Dravno drutvo se temelji na moi. To znai, u dravi. Mnogobrojnim ljudima upravlja, vrlo mali broj drugih ljudi, i tako dalje beskonano dok konano samo nekoliko ljudi upravlja sa svima ostalima. Drava je hijarerhija. Samo nekoliko ljudi prisiljava sve ostale da se pokoravaju njihovoj volji. Unutar drave postoje i druge grupe koje imaju istu strukturu moi kao i drava. To je vojska, policija, bankari, religiozni redovi, i mnogi drugi. I ove grupe se temelje na vladarima koji upravljaju. Zato jer je drava drutvo koje se temelji na moi, ona je ekstremno nedjelotvorna na svaki nain, i u tome ljudi surauju daleko manje jedni sa drugima, ometaju jedni druge ili ustvari ak i povrijeuju jedni druge. Kao posljedica toga, drutva koja se temelje na dravi ne mogu izvui najvie od ljudskih talenata i sposobnosti, ne mogu proizvoditi i podjednako distribuirati bogatstvo, ne mogu opskr302

bljivati kue za veliki broj ljudi, ne mogu hraniti veinu ljudi, i ne mogu sprjeavati ljude da se meusobno povrijeuju i ubijaju u velikom broju. Ustvari, daleko od toga da spreavaju drutvena zla, drave ih ustvari stvaraju. I danas drave mogu zapoeti nuklearni rat koji e sve nas unititi. Naa drutvena zla nastaju zato jer oni kojima je upravljano od strane oboje i monih grupa i drava su prisiljavani da rade za svrhe svojih vladara i onih koje njihovi vladari predstavljaju. Zbog ovoga postoji velika nejednakost u bogatstvu, ekstremno siromatvo, i mnogo nasilja. Postoji nasilje jer oni kojima je upravljano to koriste da bi dobili pravdu i zato jer vlade koriste nasilje protiv onih kojima upravlja kao i u ratu. Vladarima je potreban rat da slue interese odreenih monih grupa i da kontroliraju one kojima upravljaju (narodom) koji e podravati vladu zbog straha od neprijatelja. Dravi je potreban rat da bi postojala. Sila koju koriste vladari nad onima kojima upravljaju da bi im se oni pokoravali ima tri komponente: kanjavanje, nagrada, i propaganda. Kanjavanje je lako razumijeti. Ljudima se prijeti sa neim i ponekada gube bogatstvo i slobodu; a ponekada su ak i ubijeni. Nejednakost u bogatstvu se odrava nasiljem uz pomo policije, siguronosnih slubi, i vojske. Nagrada je malo komliciranija. To se koristi kao mito da se ljudi potaknu da rade i da pate za grupe koje imaju mo i za dravu. To moe biti novac, materijalno bogatstvo, poasti, ili mo i privilegije. Propaganda, meutim, je najsloeniji i najprofinjeniji oblik moi i bez toga oboje i nagrada i kazna, iako su moni, jesu beskorisne. To je kontrola uma tako da uvjerenja, stavovi, osjeaji i predrasude bivaju potaknute u umovima onih kojima se upravlja to se tie pojedinaca, grupa i drava. Propaganda djeluje na ljude bez njihovog znanja. Ona ini da prihvaaju svoju ulogu kao one kojimase vlada. To je tako mono da koritenjem toga mnogi ljudi u svijetu mogu biti potaknuti da podravaju dravni sistem drutva iako im taj sistem uope ne slui; mnogi ljudi u svijetu mogu biti potaknuti da pate i izazivaju patnju; i mnogi ljudi u svijetu mogu biti potaknuti da se pripremaju za, ili podravaju one koji se pripremaju za nuklearni holokaust koji e unititi sve nas. Openito, ljudi kontroliraju uvjerenja drugih kada ele da kontroliraju njihova emocionalna stanja ili kada ele da se oni ponaaju na odreeni nain. Uvjerenja koja su potaknuta kod ljudi da bi se kontroliralo i usmjeravalo njihovo ponaanje jesu najvanija. To ponaanje moe ili ne mora biti u interesu onih koji su kontrolirani. Oito je, da ako se ljudi trebaju uvjeriti da se ponaaju na nain koji je za njih dobar, onda im je dovoljno rei to na otvoreni nain, ali ako ih se uvjerava u neto to je protiv njihovih vlastitith interesa i to je u korist drugih onda im se mora lagati da bi ih obmanuli. (Propaganada anarho-pacifista je blagotvorna jer oni ne ele iskoritavati druge ljude: oni ele da stvore drutvo koje e svima sluiti). . . . . Propagandni odjeli imaju dvije funkcije. . . . Mogunosti propagande i cenzure su
303

dobro prikazani ponaanjem patriota u vrijeme rata. Onda obini ljudi, miroljubivi, koji vole svoju porodicu, koji ive apsolutno ivotom bez krivnje, e sluati i pokoravati se zakonu regrutacije ili e volontirati da se bori. Jednom kada je u militaristikoj organizaciji on e koristiti svu svoju energiju u ubijanju svojih blinjih ljudskih bia. Na bojnom polju, on e pucati, paliti, ili ubijati ljude koji se ponaaju na isti nain kao i on sam i iz istoga razloga. On e urlikati kao luak, i hladnim elikom e probiti stomake blinjih ljudskih bia; on e zapaliti kolibe naseljenih sela; letiti e u avionu i bombardirati cijele gradove pune ljudi; Ukratko, on e postati masovni ubojica. Zatim kada rat zavri, vratit e se svojoj kui i jo jednom postati uzoran porodini ovjek. R. L. Stevenson je pisao o izmiljenoj drogi koja pretvara dobrog Dr. Jekyll u zlog gospodina Hyde, ali nema droge takve moi u cijelom svijetu kao to je to dravna propaganda i cenzura. . . Vrhunsko u kontroli uma je primjer samo-ubilakih misija koje su se zbile tokom rata. Pilot, e na primjer, zabiti svoj avion pun eksploziva u neprijateljski ratni brod, . . . Sada da ukratko objasnim to to znai anarho-pacifizam. Svi znamo da u svijetu vlada masovna glad i nasilje. Dravni sistem drutva, ustvari, je uinio ivot tako opasnim da ga moramo unititi prije nego on nas uniti. I kako svi nai problemi proizlaze iz toga to nekoliko ljudi moe iskoritavati nae ivote i rad bilo koga, mi moramo preurediti nae drutvo tako da to za njih bude nemogue vie initi. Ljudi moraju postati slobodni u smislu da nitko nema moi nad njima. Takvo drutvo e biti anarho-pacifistiko drutvo. (Oni nee biti slobodni u smislu da mogu initi to god ele, jer je sloboda jedne osobe na taj nain gubitak slobode druge osobe. Na primjer, ako je netko slobodan da pui u sobi, onda drugi ljudi u toj sobi nee moi disati svjei zrak). . . Ljudima su isprani mozgovi da vjeruju da anarhisti ele da unite drutvo ali ga u stvarnosti oni samo ele promijeniti. Nain ponaanja ljudi da djeluju kao vladina grupa e biti uniten. To je zbog toga da se vlade iznad svega boje anarhista, ak iako anarhisti nee unititi stvarne ljude koji sada sainjavaju vladu. Tako se ljudi dre u neznanju u vezi namjera anarhista i injenice da je mogue imati organizaciju, planiranje, i smjer bez hijarerhijskog drutva koje se temelji na moi. Oni se dre u neznanju da je mogue izgraditi slobodno drutvo. Nemogue je tono opisati slobodno drutvo jer e se u njemu ljudi organizirati onako kako ele. Ali je mogue rei, kako bi netko, osobno, elio biti organiziran. Ja mislim kada bi dravni sistem bio odbaen da bi neke neizbjene posljedice iz toga proizale. Na primjer, zato jer ne bi bilo vlade koja bi radila za interese malog dijela drutva, onda bi bogatstvo bilo zajedniki podjednako dijeljeno, i ljudi bi suraivali jer oni znaju da tako radei da bi dobili najbolje rezultate za sebe i druge. Ljudi bi ivjeli u brinom i ispunjavajuem drutvu kada ne bi bilo vlade koja ih prisiljava da budu sebini i nasilni. . . Mi moramo izgraditi novo drutvo i staro unititi istovre304

meno. I ovo moemo uraditi da se ponaamo, to god je mogue vie, kao da idealno drutvo ve postoji. Moramo isto uzeti u obzir odnos izmeu sredstava i ciljeva - to jest, uvijek se moramo ponaati onako kako elimo da to radimo. Dakle, da unitimo dravu mi nikada ne smijemo koristiti nasilje u ime organizirane grupe, bez obzira da li je to revolucionarna ili dravna organizacija. Ovo je nain u skladu sa Vernon Richards u svojim Lekcijama o panjolskoj revoluciji, sa filozofijom veine anarhista koji vjeruju da se slobodno drutvo ne moe stvoriti niti odravati nasiljem. Neki anarhisti vjeruju da se nasilje moe koristiti ako je samo za kratko vrijeme i da je uvijek usmjereno na idealni cilj. Ali ja ne vjerujem da nasilje ikada moe imati direktnu vezu sa idealnim ciljevima, jer ako to treba biti uspjeno to treba imati mo strukture drutva, i ako se to stvori onda se mi odaljavamo od ideala, a ne kreemo prema njima. Mi moramo odbiti da koristimo nasilje u ime drave, jer kada dovoljan broj ljudi to odbije, drava e biti unitena. To je tako jer drava treba policiju, snage sigurnosti, i vojsku zbog razloga koje sam ve objasnio. Ratovi i revolucije omoguuju nekim vladarima da zadre ili osvoje mo ali oni ne stvaraju ideal jednakosti, slobode i mira. Zato jer e drava biti unitena ako ljudi odbiju da koriste nasilje u njeno ime, vlade imaju dobar razlog da se boje onih koji odbijaju da se bore. U mnogim zemljama, vlade mue i ubijaju one koji odbijaju da se bore. Vlade uzimaju mlade mukarce da se bore u ratu ne samo zato jer su sposobni za to, nego isto tako jer je sa njima lake upravljati jer su oni imali malo vremena da spoznaju stvarnu prirodu drave. Prosjena dob amerikih vojnika u Vietnamu je bila 19 godina!. . . Uvjerenja usmjeravu akciju; ljudi se ponaaju u skaldu sa svojim uvjerenjima. Zato jer veina ljudi danas vjeruje u dravu i rat, mi imamo siromatvo, nepravdu, i nasilje. Ako elimo iskorijeniti ta drutvena zla - uistinu, ako elimo spasiti ovjeanstvo od potpunog samounitenja - moramo promijeniti uvjerenja ljudi, tako da oni odbace svoju vjeru u dravu i rat i odlue da ne pruaju svoju podrku ni za jedno od toga. Moramo ih uvjeriti da izgrade idealno drutvo - drutvo koje e sluiti njihovim potrebama. Mi moemo uvjeriti ljude da vjeruju drugaije i tako se drugaije ponaaju, davajui ljudima istinske injenice o njima samima i o njihovj sadanjoj drutvenoj organizaciji. Dakle, moramo im objasniti prirodu drave, prirodu idealnog drutva, i kako moemo zamijeniti jedno sa drugim. Kada ovo uinimo zapoet emo idealnu revoluciju. . . Napokon, ja moram podsjetiti itaoca da e ono to slijedi biti vrijedno za sve one koji ele druge uvjeriti da rade na bilo kojem aspektu za dobrobit ovjeanstva. (dio iz uvoda) - - Zato jer se misao kontrolira u nesvjesnom, to je onda nesvjesno koje se mora uzeti u obzir za vrijeme svih rasprava. S time se moe nositi na dva naina. Moemo odstraniti taj utjecaj ili se moemo pobrinuti da to koristimo za dobro svih. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE, 1989
305

Naa je vrsta oito nedostatna. Iz onoga to osoba uje i vidi veina se ponaa kao da nema dovoljno mozga da bi istinski bila odgovorna. Sluajte parlamentarne rasprave ljudi koje je Francuska (prva zemlja na svijetu) poastila svojim povjerenjem. Tamo je zastupnik opozicije. Ovdje je ministar. Svatko od njih uvjerljivo pokazuje drugome da apsolutno nita ne razumije o dravnim stvarima. A dokazuje da je B kreten, a B dokazuje da je A arlatan. Kome vjerovati? Ako ste bijeli, vjerovat ete A; ako ste crveni, vjerovat ete B. Ali, istina je istina! Istina je da su A i B dva arlatana i laljivca; vidjevi da su tvrdnje obojice dvojbene, svatko je bio sposoban pokazati da je poloaj drugog bezvrijedan. Divim se njihovim dokazima i divim se nainu na koji su oblatili jedan drugoga. - - Zlo nas zahvaa kroz nae zlo i mane i kroz strah kojim nas nadahnjuje. Eliphas Levi - VELIKA TAJNA Samo vlastitom borbom za osloboenje obini e ljudi shvatiti svoju pravu prirodu, zatomljenu i izopaenu institucionalnim strukturama stvorenim da osiguraju poslunost i podreenost. Samo na ovaj nain ljudi e razviti humanije etike standarde, "novi osjeaj za ispravno", "svijest o vlastitoj snazi i vanosti kao socijalnog faktora ivota u njihovom vremenu" i njihov kapacitet shvaanja tenji ka "najdubljoj prirodi". Takva direktna angairanost u radu za rekonstrukciju drutva je preduvjet za shvaanje "najdublje prirode" i nuan temelj za njihov procvat. Noam Chomsky, u predgovoru ANARCHO-SYNDICALISM od Rudolfa Rockera Svijest, slobodno miljenje, temeljno je ljudsko pravo. Ideja o naruavanju slobodne volje je neto to ak ni Bog ne ini. Pa ipak, ljudi misle da to mogu initi. Dr. Nick Begich Misli svojom glavom, a tu povlasticu omogui i drugima. Francois Voltaire 1694-1778 Kultovi koji koriste ideale kao svoju osnovu vrlo su dobro poznati kroz povijest. Hitlerova nacistika Njemaka te Staljinov komunistiki SSSR su klasini primjeri kontrole uma u vrlo irokom obujmu. U manjem obujmu bijeli i crni monici, teroristi te pobunjenike skupine esto upotrebljavaju oblike kontrole uma kako bi regrutirale i dominirale svojim lanovima. www.howcultswork.com Prema upuenima, jo od kraja 1950-tih subliminalni sadraji ispitivali su se i odaljali kroz sve oblike medija masovnog komuniciranja, u novije vrijeme ameriku vojsku optuuje se da koristi takve prakse u "ratu protiv terorizma" protiv vojnika i civila u cijelom svijetu, subliminalno dresiranje koristi se u oglaavanju, glazbi, filmovima, televizijskim emisijama, politikoj propagandi, vojnim psiholokim operacijama i u razvoju novih vrsta oruja koja djeluju na ljudsku psihu. mag. Boidar Kemi, rujan 2011 iz magazina Svjetlost
306

Stvara li stoga gledanje televizije unutarnji prostor? Postajete li zbog toga prisutniji? Naalost, nije tako. Iako um tijekom duih razdoblja ne stvara misli, povezuje se s misaonom aktivnou televizijskih emisija. Povezao se s televizijskom verzijom kolektivnog uma i vrti njegove misli. Va je um neaktivan samo zato to ne stvara vlastite misli. Meutim, neprestano upija misli i slike koje stiu kroz televizijski ekran. To vas uvodi u transu slino, pasivno stanje poviene prijemivosti koje je donekle slino hipnozi. Zbog toga je prikladna za manipulaciju "javnim mnijenjem", to politiari, posebne interesne grupe i oglaivai jako dobro znaju te plaaju milijune dolara kako bi vas uhvatili u stanju prijemive svijesti. Oni ele da njihove misli postanu vae, a u tome najee i uspijevaju. Dok gledate televiziju sputate se na razinu ispod misli umjesto da se uzdiete na onu viu. To je televiziji zajedniko s alkoholom i nekim drugim drogama. Iako vas televizija donekle oslobaa misli, ponovo plaate visoku cijenu: gubitak svijesti. Poput ostalih droga i televizija stvara snanu ovisnost. . . Zbog estog i dugotrajnog gledanja televizije ne samo to postajete nesvjesni, nego postajete i pasivniji i gubite energiju. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, 2005 Vaa je osobnost orue vae due, ali nije odvojena. Ona je dio vae due koji ima zadatak svladavanja pouka i davanja darova u podruju pet osjetila. Kad vaa dua odbaci to orue - kad umrete - ona ne skonava, kao to ne skonava ni odgovornost za ono to ste izabrali. Vai izbori na Zemlji stvaraju posljedice koje e se ostvariti za vaeg ivota ili nakon vae smrti. Gary Zukav - Linda Francis - IZBOR DUE - odgovoran izbor - Kompjutorske igre, televizija i zaraivanje novca odvraaju panju od bolnih osjeaja. To moe i bilo koja druga aktivnost ukljuujui konzumiranje hrane, kupovina, ispijanje pia, seksualne aktivnosti, penjanje po drutvenim, gospodarskim ili vojnim ljestvama. - Na posvojeni stric iz plemena Sioux jednom mi je rekao: Neae, najdulje putovanje koje e u ivotu imati nalazi se u prostoru izmeu tvoje glave i tvojega srca. Pritom je njeno dodirnuo svoje elo, a zatim i grudi. Linda Francis, moja duhovna partnerica, i ja jo smo uvijek na tom putovanju, a i vi isto tako. Svi su na tom putu. Putovanje u srce naa je budunost i na jedini nain stvaranja budunosti. To je pomak k cjelovitosti, integritetu i suosjeanju. To je iscjeljenje za kojim svatko od nas udi i koje svatko od nas mora ostvariti ako elimo napredovati k ostvarenju nas samih u potpunosti. Uenje kako iskusiti i proivjeti osjeaje jedan je od najteih zadataka kojih se moemo prihvatiti. . . . Upisavi se u Ameriku vojsku, vidio sam se kao vojnik koji ima sree pripadati zadivljujue velikoj sili svijeta. . . . Gary Zukav i Linda Francis - SRCE DUE - Kako osvijestiti svoje osjeaje, 2001 (Gary Zukav je bio vojnik u Vietnamu, proitajte njegove knjige)
307

Onaj tko pobjeuje silom, je pobijedio samo pola svoga neprijatelja. John Milton 1608-1674 - PARADISE LOST Mi patimo od lane polarizacije u politici, u kojoj se konzervativci i liberali svaaju za iste stvari, kada zemlja eli da napreduje. . . potiemo jednu/ili drugu politiku zasnovanu na ideolokim predrasudama radije nego obje/i politike zasnovane na idejama koje nas openito ujedinjuju. E. J. Dione - WHY AMERICANS HATE POLITICS, 1991 SARVODAYA pokret u Sri Lanci je veoma uspjean, dobrovoljan pokret koji ljude potie da izgrauju novo drutvo od samih temelja. Pokret je osnovao A. T. Ariyaratne 1958 godine, i sada je pokretom obuhvaeno deset posto stanovnitva Sri Lanke. Sarvodaya znai buenje svih u drutvu, buenje ljudi ka shvaanju da oni mogu izvravati svoje vlastite planove za razvitak da bi zadovoljili svoje vlastite potrebe, da oni ne moraju mentalno ili fiziki biti ovisni o vladinim davanjima. Sarvodaya pokret vjeruje da promjene u svijetu poinju sa promjenama u lokalnim komunama, i da promjene u lokalnim komunama zapoinju sa promjenama pojedinaca. etiri kamen temeljca u njihovom pokretu su: potovanje za sve oblike ivota, samilosno djelovanje, uitak bez prianjanja, staloenost. Sva tri miliona lanova pokreta dva puta dnevno meditiraju. Cilj Sarvodaya pokreta je prvo: da proizvode za potrebe ljudi da bi sebe mogli izdravati, drugo: da uvaju prirodna bogatstva, tree: da proizvode ko-operativnim metodama, i etvrto: da troe koliko je to uistinu potrebno (bez rasipnitva). Oni rade ono to je psiholog Abraham Maslow identificirao kao manje potrebe za hranom, sklonitem, odjeom - ali zato vie potrebe za duhovnim. Corrine McLaughlin i Gordon Davidson - SPIRITUAL POLITICS-Changing the World from the Inside Out, predgovor Dalaj Lame Posjetite i ostale internet stranice na kojima moete vidjeti zanimljive ideje u stvaranju novog drutva koje se temelji na ljubavi i mudrosti. www.betterworldlinks.org (100,000 linkova za bolji svijet) Aurobindo Gose 1872-1950 mistik, vizionar koji je uz pomo Mother (Richard Mira 1878-1973) u junoj Indiji osnovao Auroville, uspjenu internacionalnu duhovnu zajednicu. Aurobindo je rekao: U prijanjim stupnjevima evolucije prva briga i napor Prirode je bio usmjeren prema promjeni u fizikoj organizaciji, jer je samo tako moglo doi do promjene svjesnosti; ovo je bila potreba nametnuta zbog nedovoljnosti snage svjesnosti koja je ve bila u nastajanju da bi djelovala na tijelo. Ali kod ovjeka je mogue uiniti suprotno, to je ustvari neizbjeno; jer samo kroz svjesnost, kroz njenu preobrazbu, evolucija moe i mora biti potaknuta, a ne vie kroz nove tjelesne organizme kao prvenstvenim nainom razvitka. www.auroville.org
308

www.proutglobe.org - PROUT osnovao P. R. Sarkar - Ako prihvatimo razumne principe Kozmikog nasljea, onda se ne pojavljuje pitanje stranih i domih zemalja. Cijeli univerzum je naa oinska imovina, a mi smo lanovi Kozmikog drutva. Mi smo slobodni da se kreemo ili naselimo gdje god elimo. P. R. Sarkar - usmjeren na duhovni razvitak Ja nemam elju za domovinom i nemam stalno boravite. Ja ne osjeam patnju zbog toga to bi mislio, ovo je moja zemlja, a to nije ono mjesto. Ja ne osjeam uzajamnu patnju udnje za mojom zemljom. I ja ne doivljavam konanu patnju zbog toga to bi morao zatititi svoju zemlju. Milarepa - 1052-1135 www.thezeigeistmovement.com - Namjeravamo vratiti najosnovnije po -trebe i razviti svijest prema okoliu nae vrste primjenjujui najnovija shvaanja o tome tko smo mi zapravo, skupa s time kako znanost, priroda i tehnologija (umjesto religije, politike i novca) dre klju naeg osobnog razvoja, ne samo kao individualnog ljudskog bia, nego i civilizacije, i to strukturalno i duevno. Sredinji uvid ove svijesti je prepoznavanje Proizlaznih i Simbiotskih elemenata prirodnih zakona i kako usklaivanje s tim shvaanjima, kao podlogom za nae osobne i socijalne institucije, ivot na Zemlji moe procvasti u sustav koji e neprestano rasti u pozitivnom smjeru, gdje e negativne socijalne posljedice, kao socijalno raslojavanje, rat, predrasude, elitizam i kriminalna aktivnost konstantno se smanjivati i, idealistino govorei, eventu -alno nestati unutar spektra ljudskog ponaanja. Ova je mogunost, naravno, jako teka za shvatiti za veinu ljudi, zbog toga to smo odgojeni od drutva da mislimo da su kriminal, korupcija i neiskrenost jednostavno onako kako jest i da e uvijek postojati ljudi koji ele zloupotrebljavati, povrijediti i iskoritavati druge. Religija je najvei promotor ove propagande, jer mentalitet kao mi i oni ili dobro i zlo potie takve krive pretpostavke. Stvarnost je da ivimo u drutvu koje proizvodi nestaicu. Posljedica nestaice jest to da se ljudi moraju ponaati na samoodrive naine, ak ako to znai da moraju varati i krasti kako bi dobili ono to ele. Nae je istraivanje zakljuilo da je nestaica jedan od najosnovnijih uzroka devijantnog ljudskog ponaanja, a isto tako je uzrok sloenih oblika neuroze. Statistiki pogled na ovisnost o drogama, kriminalne i zatvorske statistike, pokazuju da su siromatvo i nezdravi socijalni uvjeti bili prisutni u ivotu onih koji iskazuju takvo ponaanje. Ljudska bia nisu dobra ili loa... ona su pokretne, zauvijek promjenjive kompozicije ivotnih iskustava koja na njih utjeu. Kvaliteta ljudskog bia (ako postoji takvo to) je izravno povezana s odgojem i sustavom uvjerenja koji je nauen. Ova jednostavna stvarnost je grubo previena i danas ljudi primitivno misle da su konkurencija, pohlepa i korupcija ugraeni elementi ljudskog ponaanja, a zbog toga moramo imati zatvore, policiju i odgovarajuu hijerarhiju diferencijalne kontrole
309

kako bi se drutvo moglo obraunati s ovim sklonostima. To je potpu -no nelogino i krivo. Smisao svega je taj da bi se stvari u osnovi promijenile na bolje, mora se usmjeriti na uzrok u korijenu. Na trenutni drutveni sustav kanjavanja je zastario, nehuman i neproduktivan. Kada je uhvaen serijski ubojica, veina ljudi skau gore dolje i vrite za smrt te osobe. To je naopako. Stvarno zdravo drutvo, koje razumije to smo mi i kako se stvara na sustav vrijednosti, uzelo bi tog pojedinca i trailo razloge iza njegovih nasilnih postupaka. Te bi informacije zatim dospijele u jednu ustanovu za istraivanje koja bi ustanovila kako sprijeiti nastanak takvih uvjeta kroz obrazovanje. Vrijeme je da se zaustavi krpanje. Vrijeme je da se pone s novim socialnim pristupom koji je usklaen s dananjim znanjem. Naalost, dananje drutvo se jo uvijek veinom temelji na zastarjelim, praznovjernim ureenjima i rjeenjima. Takoer je vano istaknuti da nema utopia ili krajeva. Svi dokazi pokazuju stalnu promjenu na svim razinama. Shodno tome, nai osobni postupci svakog dana naeg ivota su oni koji oblikuju i utvruju socijalni sustav kojeg imamo. Ipak, paradoksalno, takoer su nai okolini utjecaji oni koji stvaraju nae gledite i slijedno pogled na svijet. Zato, prava promjena e doi ne samo kroz prilagoavanje osobnih shvaanja i odluka, nego i kroz promjenu socijalnih struktura koje utjeu na ova shvaanja i odluke. Elitni sustavi moi su malo zahvaeni u dugom slijedu tradicionalnih protesta i politikih pokreta. Moramo nadii takve pobune sustava i upotrijebiti puno monije orue: Prestat emo podravati sustav, dok emo konstantno zazivati znanje, mir, jedinstvo i samilost. Ne moemo se boriti protiv sistema. Mentalitet mrnje, ljutnje i rata su pogrena sredstva za promjenu, jer oni samo potvruju isto orue koje korumpirani, utvreni sustavi moi koriste za odravanje kontrole. . . . . . Naravno, mnogi koji razmiljaju o ovim idejama esto e zapitati: Kako to moemo uiniti kada je iskrivljeni sustav vrijednosti ve u pogonu? Kako emo napraviti takav potez ili tranziciju? To je, naravno, najtee pitanje. Odgovor: Moramo poeti negdje. Puno je stvari koje moe uiniti jedna osoba ili zajednica koja moe poeti oblikovati ovu viziju. Najvaniji korak je obrazovanje. Nadamo se odrati regionalne sastanke u to je mogue vie gradova i drava. Mi ovdje u thezeigeistmovement.com emo raditi na tome da Vam dostavimo materijale na svakom moguem jeziku, dok radimo to god moemo da podrimo svaku podskupinu. Nikad neemo traiti novac. Ovdje smo da bi pomogli, jer razumijemo jednu glavnu istinu koja je davno, davno, izgubljena: to vie daje, to vie dobiva. Hvala na Vaoj pomoi. thezeigeistmovement.com Ako bi glasanje ita mijenjalo, onda bi ga oni uinili nezakonitim. Emma Goldman
310

Rusija raspala (a raspala se) na vie individualnih suverenih drava, da se isto tako USA kree u istom pravcu i vie moi e pripasti individualnim dravama, a manje centralnoj vladi. U ovome svijetu, malo je lijepo, i doista moramo pojednostaviti nain ivota. Decentralizacija e po svojoj samoj prirodi voditi ka ovjenijem obliku organizacije na mjeru koja je vie povezana sa potrebama ljudi, jer samo ljudi znaju to oni trebaju. Veina vlada pridaje vrlo malo panje za istinite potrebe ljudi - ali oni pridaju panju onome to vizualiziraju kao potrebe nacije, preteno za mo i presti. Potrebe ljudi se rijetko zadovoljavaju, ak i u najdemokratskijim zemljama, zato jer nema participacije. Dakle tenja e biti prema decentralizaciji i participaciji. . . Uloga vlada je da stvore uvjete u kojima ljudi mogu ivjeti u miru sa dovoljno hrane, odgovarajuim smjetajem, zdravstvenom brigom, obrazovanjem, i tako dalje. Uloga vlada nije da nameu ideologije ljudima. Ovo je sve do sada bio sluaj, bilo da je to bila ideologija komunizma, demokracije, kapitalizma ili faizma. To je prolost. Mi vidimo kraj politikih indoktrinacija i totalitarizma. Potreba ljudi za slobodom, samo-napredovanjem i samoodreenjem bi trebalo biti odreivano na lokalnom nivou sudjelovanjem u lokalnoj vladi. Jedini nain na koji ljudi mogu utjecati na dogaaje u svom ivotu na nacionalnom nivou jeste kroz utjecaj na lokalnu vladu. Ti mora imati nivo vlade na kojem ljudi mogu aktualno biti ukljueni. Veina ljudi u takozvanim demokratskim zemljama glasaju za lokalne i nacionalne predstavnike. Ali ako ljudi stvarno uestvuju na lokalnom nivou, onda njihove potrebe mogu biti zadovoljene lokalno. Nacionalna vlada ne bi smjela da se uplie na lokalnom nivou. . . . Skoro da lokalna vlada uope ne postoji, skoro da nema samo-odreenja, samo-ispoljavanja u odreivanju kako e netko ivjeti svoj ivot, to je istinska sloboda, u stvarnom smislu to ne postoji nigdje u svijetu. Benjamin Creme - magazin SHARE INTERNATIONAL, 1997 Politiari su ljudi koji imaju interese suprotne od interesa ljudi, i veina od njih jesu klasa najmanje jedan dugi korak odjeljeni od potenih ljudi; ja ovo govorim sa veom slobodom, jer sam i ja sam politiar, i nitko to ne moe smatrati kao neto osobno. Abraham Lincoln - predsjednik US Konano, neka sudac obea da e biti milostiv, mislei pritom da e biti milostiv prema sebi ili Dravi; milostivo je sve to je uinjeno radi zatite Drave. Heinrich Kramer inkvizitor za Salzburg i Tirol i Johann Sprenger - MALLEUS MALEFICARUM napisano oko 1486 godine Vlada je udruenje ljudi koji vre nasilje nad nama ostalima. Lav Tolstoj - THE KINGDOM OF GOD IS WITHIN YOU, 1894 Nepravedno je na silu nametati svoju vladu drugom, isto kao to je nepravedno na silu drugom nametati svoju religiju. Charles T. Sprading
311

PISMO IZ ZATVORA - 1981 Prva aktivnost na ovom religioznom utoitu bila je da ispunimo formulare. (Ja mislim da je to bilo religiozno utoite jer je stari ovjek u nekakvoj odjei organizirao moj dolazak. Nama isto tako nije bio dozvoljen seks, lake droge, alkohol niti mnoge osobne stvari). Jedan formular je bio o upotrebi droga. Ja sam osjeao da je to runo i neodgovarajue; ali kako je ispitiva inzistirao i bio uporan ja sam se sa njime naalio. On je poeo sa pitanjima o pijenju: Da li ima problema sa alkoholom? Ne, ja volim tu stvar. Nema problema. Da li si ikada puio marihuanu? Da odgovorim ne ili bez komentara to bi bilo za nevjerovati. Bio bih u kripcu da ne priznam to. Tako sam rekao: Da. Nakon tuceta oitih lai, bio je zadovoljan sa mojom iskrenou. Jesi li u proloj godini koristio. . .? Naveo je tako veliku i razliitu listu droga da sam se zacrvenio. Upitao sam se to sam propustio jer za neke od njih nikada nisam uo. Ne elei priznati ono u to nisam bio siguran, poluizraajno sam odgovorio: Ne. Nakon samo male pauze. . . mi smo nastavili. Da li ima problema sa drogom? Da, imam problem dobiti dobru stvar po razumnoj cijeni. Mislim da ovo nije bilo ono na to se mislilo u formularu. Ali izgleda da je on bio zadovoljan na naizgled dokaz da je policija sprjeila i smanjila opskrbu. Jesi li ikada bio ovisnik o bilo kojoj drogi? Da, bio sam ovisnik o kafeinu. Ali od kada sam doao ovdje, lagano obojena vrua voda koja se izmiljeno naziva kafa me oporavlja. On je volio tu rije oporavlja, a mi smo ta pitanja o drogi zavrili u pozitivnom tonu. To je licemjerje da politiari, policija, suci i zatvorski slubenici sru ogromne koliine kafeina, nikotina, alkohola i legalnih droga, a zatim gnjave graane zbog lakih droga kao to je to trava ili kokain. Stvarna tragedija je da su mnogi zatvorenici indoktrinirani tako da misle da se moraju uskladiti sa drutvom. Drutvo mora biti tolerantnije; sjetiti se lekcija prohibicije. Krivo voeni ispirai mozga su suci, zatvorski savjetnici, sveenstvo, uitelji, mediji, porodica i prijatelji. Drugi dio nae zatvorske indoktrinacije je skidanje do gola i pretraivanje, ukljuujui nepopularno pregledavanje mara da se osigura da sluajno ne krijumarimo neto zabranjeno - kao pivu ili oruje. Jedina svrha koju ja vidim za pregledavanje mara jeste dehumanizacija zatvorenika. . . i zatvorskih uvara. Ili zatvorski personal ima feti mara. Jednog dana e pravda doi na svoje, a radoznali uvar e otkriti tono ono to zasluuje: gas. Uvodna knjiica kae: Mi smo ovdje da vam pomognemo da vi pomognete sami sebi. Ako US vlada namjerava da mi pomogne na takav nain na koji su oni pomogli amerike starosjedioce indijance, industriju energije, Vijetnamce/Kamboance, prohibiciju, obrazovanje, opskrbu novcem i zdravstveno osiguranje, onda neka ne rauna na mene. Ova vlada i pravni sistem NEMAJU REPUTACIJU za pomaganje
312

ljudi: njima se ne moe vjerovati niti ih potovati. Imaj ovo na umu kada drugi put uje da se trai poveanje zatvorskog prostora. Nama nije potrebno vie zatvora, nama je potrebnije manje zakona! Jedini istinski kriminal je kraa i napad. IRS (porezni ured ) je najvei lopov u zemlji i tumor vladine birokracije koji nas svakodnevno napada. Tako nije udo da bjeimo u sve vrste lakih droga i uvijek smo jedni drugima za vratom i novanikom. Ovo ne opravdava kriminal graana, ali mi moemo smanjiti zatvorsku populaciju vie od polovine. Mi moramo odbaciti modernu prohibiciju moralnog kriminala i raspustiti kriminalne lude birokrate koji nam oduzimaju prirodnu, osobnu odgovornost za sebe same i druge. Ja ovdje protestiram protiv mehanizma odbijanja poreza koji krade sa naih platnih lista; to je vrijedno iskustvo i ja se ne kajem zbog toga. Ja sam ponosan to sam dio duge povijesti protesta protiv poreza i tiranije. Otpor je nain na koji su zakoni prohibicije, nevjenanog ivljenja i marihuane bili pobjeeni, i naravno nain na koji je Amerika sloboda originalno bila steena. Pitanje nije da li ja mogu sebe rehabilitirati, nego - moe li vlada sebe rehabilitirati?? P.S. Zatvorske novine su odbile ovo objaviti Imagine Freedom from Government and Churches - www.stormy.org Stvarno obrazovanje bi nas trebalo obrazovati u neto daleko finije, u nesebinost koja nas povezuje sa cijelim ovjeanstvom. Nancy Astor IRS (porezni ured u USA) tiranija se poveava, neki su se obraali sudu za zatitu. USA Vrhovni Sud je objavio svoj stav 1875 i nikada ga nije promijenio (sluaj Taylor protiv Secor, 92 US 575-610): Plaanje poreza se treba nametnuti strogim sredstvima protiv onih koji se protive i esto sa suprotnim raspoloenjem; da se ovo uini potrebni su drugi oblici procedure od onih koji pripadaju sudovima pravde. To je mudra politika. Poreznici su u potpunosti van moi suda. Same greke ili prekomjerne procjene, ili tegobe ili nepravda zakona, ili bilo koja prituba, nee zaustaviti sakupljanje poreza. Nema krenja Ustava. Treba nam biti jasno da mnogi mukarci i ene u policiji i pravosuu ele da rade dobro. Usprkos svim rizicima kojima su izloeni, i naporima koje ulau u to, oni su sprijeeni u tome od sistema koji ne radi kako treba, i neloginih teorija (nedjelotvornih politiara) administratora. Jasno je da ne treba davati jo vea sredstva jer to e biti rasipanje novca koji je ve za to odreen. Politiari tvrde da su djelotvorni u suzbijanju kriminala ali to nije istina, veina njihovih mjera je neimaginativna i nedjelotvorna. Nikada ne moe biti prihvatljivih rjeenja dok uzroci i dalje postoje. . . Potpuno novi sistem rjeit e uzroke kriminala, odstranjujui nepravednost koja raa potrebu da se uzvrati nesmotreno na nepravedno Drutvo. . . Postoje razliiti nivoi koji bi utjecali na kvalitetu odluka od strane Ljudi. Na primjer, ako logina i
313

ne-emocionalna predstavljanja nisu upotrebljavana, oni koji su upoznati sa psihologijom znaju da ve imamo ugraeni skup reakcija koje imaju prvenstvo nad misleom stranom naeg mozga. Zbog toga su rasprave dobra zabava, i dovode nas do neuspjeha u postizanju onoga za to se borimo. U raspravama je preteno glavni cilj pobijediti, razmatranje ili razborito razmiljanje se ne uzima u obzir (samo manipulacija, davanje sebi za pravo, nadmetanje ili dominacija). Ovo ograniava raspravu na prethodno prihvaene misaone uzorke ponaanja koji su dopustili originalnom problemu da se pojavi ili se nastavlja. Politiari su izabrani od svojih stranaka zbog okrutnosti sa kojom e slijediti stranake elje, nedostatka integriteta, sposobnosti da uvjerljivo lau o politikim posljedicama i namjerama, i da ubjeuju druge da podravaju stranku. Ako oni nemaju ta svojstva, onda ne bi radili ono to partija zahtijeva i ne bi dobili posao. Ako elje njihove stranke sadre mnogo onoga to ne ele Ljudi, moemo li onda biti iznenaeni da ne dobivamo ono to elimo? Bilo bi teko pronai gori nain odluivanja da se slue Ljudi od kombinacije okrutnih tragaa za moi koji utjeu na stranku i politiare koji im slue. To je rezultat najviih negativnnosti jer su politiari stvorili skoro sigurnu odbranu protiv intervencije-razbijanja od strane Ljudi. Budi siguran da su oni bez sumnje ve koristili mjere i pokuaje da sprijee pravu demokraciju, i to nastavljaju raditi. Oni e uiniti najbolje to mogu da zadre kontrolu i nastave sa stranakom politikom na tetu veine. ACTUAL DEMOCRACY formirano u Engleskoj kao neovisna, dobrovoljna i dobrotvorna kompanija, koja nije predmet nikakvih pravila Dobrotvornih Komisija ili slinih od politiara postavljenih tijela. NOVI SISTEM - OVO JE DEMOKRACIJA Ljudi predlau rjeavanje vanih stvari (Ovo moe ukljuiti bilo koje smjernice i promjene u novom sistemu) v Predloene vane odredbe pripremljene od neovisnog analitiara v Ljudi biraju koji se sljedei predmet treba razmatrati v Petoro analitiara koji se izmjenjuju (posebno izabranih, uvijek podlono stalnom pristanku Ljudi) sakupljaju injenice i rade uravnoteene analize v Sve mogue opcije doraene u detalje i analizirane v Drugi analitiari pripremaju jedan prijedlog ukljuujui najbolje elemente iz prethodnih pet izvjetaja v Pet analitiara predlau izmjene i daju komentare v
314

Neovisan strunjak osigurava da svaki emotivni ili uvjerljiv jezik bude zamjenjen neutralnim rijeima (vrlo djelotvorno za logine odluke) v Sljedei analitiar priprema zavreno prvo predstavljanje iz dosadanjeg v Bilo kakva preostala primjedba ili komentar od analitiara je bila navedena v Prvo predstavljanje Ljudima se daje u tiskanom i drugim oblicima, potom u tom tjednu i televizijsko predstavljanje v Ljudi daju komentare, prijedloge, ideje v Sljedei analitiari koriste sve dosadanje za drugo predstavljanje Bilo koje ideje koje nisu ukljuene (i razlozi) bit e objavljene v Drugo predstavljanje je napravljeno v Ljudi prave svoj izbor koristei Personalni identifikacijski broj ifru, i svoje telefonske tipke v Sve se predaje posebno odabranim civilnim slubenicima da zabiljee, distribuiraju, itd. v Neovisni revizori i bilo tko od Ljudi provjeravaju proces, obavjetavajui Ljude Ovo je poteno i razborito, sigurno je da politiari ovo nikada nee dopustiti? Ne, oni nee to dopustiti. Na sreu to nee biti do njih. To e biti do Ljudi da odlue na opim izborima. Cijela stvar je mogua pomou timova od 11 osoba u svakoj izbornoj jedinici. Jedan od njih doputa da njegovo ime bude stavljeno na izbornoj listi kao lokalni kandidat koji predstavlja Aktualnu Demokraciju na sljedeim opim izborima. Ostali pomau ispunjavanjem dokumenata za nominaciju. Onda na ljudima ostaje da biraju izmeu politiara i istinske demokracije. Ako se izabere istinska demokracija, onda e jedina dunost izabranog kandidata biti da uspostavi novi sistem i sebe izbaci iz ureda, preputajui novom sistemu da djeluje. ACTUAL DEMOCRACY U demokraciji jedna partija uvijek posveuje svoje glavne energije pokuavajui dokazati da je druga partija nepodobna da vlada - i obje obino uspijevaju i u pravu su. H.L. Mencken, 1956 Svi dravni udari bili su upereni protiv tirana, a nijedan nije bio uperen protiv tiranije. Montesquieu
315

Postoji mnogo ljudi od principa u obje partije u Americi, ali ne postoji partija od principa. Alexis de Tocqueville Mi ivimo u svijetu u kojem je politika zamjenila filozofiju. Martin L. Gross - A CALL FOR REVOLUTION, 1993 Liberalizam je povjerenje ljudi potaknuto razboritou. Konzervatizam je nepovjerenje ljudi potaknuto strahom. . . Ovdje je moj prvi princip za vanjsku politiku: dobra vlada kod kue. William E.Gladstone, 1866 Moderni konzervatizam je ukljuenost u ovjekove najstarije vjebe u moralnoj filozofiji; to je traganje za superiornim moralnim opravdanjem za sebinost. John Kenneth Galbraith Kada netko moe platiti preko dva miliona dolara za predsjednike i kongresne kampanje, onda je USA vlada virtualno za prodaju. John Gardner Politika je rat bez krvoprolia, dok je rat politika sa krvoproliem. Mao Zedong 1893-1976 Ne glasajte jer ih to samo ohrabruje. (?) Politika je umjetnost dobivanja glasova od siromanih i kampanja za financiranje od bogatih, obeavajui im da e ih tititi jedne od drugih. Oscar Ameringer Meni izgleda da su politike godinama, ili tako dugo bile zainteresirane za lijevicu i desnicu umjesto za ono to je ispravno i pogreno. Richard Armour Politiki jezik - i sa svom raznolikou ovo je istinito za sve politike partije od konzervativaca pa do anarhista - je oblikovan tako da lai zvue istinito, a ubijanje cijenjeno . . . George Orwell - "Politics and the English Language" Nae vlade . . . pouavaju sve ljude svojim primjerom. Ako vlada postane kritelj zakona, ona raa neposluh za zakone; ona poziva svakog ovjeka da postane zakon sam sebi; ona priziva anarhiju. Louis Dembitz Brandies sudac Bili bi korisniji drutvu, a politika bi u dogledno vrijeme, budemo li razvijali moderne drutvene odnose, ionako trebala prestati biti najprestiniji posao. Politika je najvanija i najunosnija samo u totalitarizmu. Ivan Supek - akademik, preporuuje strunjacima da se povuku iz politike to je suverenitet u nedostatku pravde, osim organizirana pljaka? Sveti Augustin Kada postoji jedan lopov onda je to kraa. Kada imamo tisuu lopova to je onda oporezivanje. Vanya Cohen
316

Amerika je zemlja poreza, koja je bila utemeljena da ukine porez. Laurence J. Peter Kralj je otvorio mnogobrojne Nove Urede i poslao mnotvo Slubenika da ugnjetavaju nae Ljude, i da JEDU NJIHOV IMETAK. Thomas Jefferson, 1776 Washington je mjesto gdje politiari ne znaju koji je put prema gore, a porezi ne znaju koji je put prema dolje. Robert Orben Mi elimo da se odmah ukinu oni porezi koji se tiu apsolutnih potreba za ivot kao soli . . . Frederic Bastiat Sakupljanje poreza vie nego li je to apsolutno potrebno jeste ozakonjena pljaka. Calvin Coolidge Uvijek postoji smrt i porezi; ali smrt se ne pogorava svake godine. (?) Ne vjeruj vladinoj propagandi kada uje o smanjivanju poreza - jer koliko god savezna vlada govorila o smanjivanju poreza, ona e to nadoknaditi kroz inflaciju i nove poreze - a isto tako moe oekivati da e se dravni i lokalni porezi opet isto tako poveavati. Nepoznat ? Povrat oporezovanog dijela poreza je najimaginativnija fikcija napisana danas. Herman Wouk Danas treba vie pameti i napora za ispunjavanje poreznog formulara nego to je potrebno da se zaradi dohodak. Alfred E. Neuman Ja ne znam da li mogu ivjeti od moga dohotka ili ne - vlada mi nee dopustiti da to pokuam. Bob Thaves - "Frank & Ernest" Ti ne plaa poreze - oni UZIMAJU poreze. Chris Rock Ako bi se ljudi ponaali kao vlade, ti bi pozvao policiju. Kelvin Throop Demokracija nije glasanje, to je brojanje. Tom Stoppard - JUMPERS Demokracija: Stanje dogaaja u kojima pristaje da bude potkradan, i bira najpodesnije ljude da to rade. Benjamin Lichtenberg Vladavina veine djeluje samo ako se isto tako u obzir uzimaju individualna prava. Zato jer ne moe imati pet vukova i jednu ovcu koji glasaju to e imati za veeru. Larry Flynt Vlada, koja je bila izabrana za ljude, pala je u ruke efova i njihovih nalogodavaca sa specijalnim interesima. Nevidljiva vladavina je bila uspostavljena iznad oblika demokracije. Woodrow Wilson - predsjednik USA ovjek nije dovoljno dobar da bi vladao drugim ovjekom bez njegovog pristanka. Abraham Lincoln - predsjednik USA
317

Demokracija ne moe uspijevati u okruju neogranienih ovlasti tajnih slubi, strunjaka za nacionalnu sigurnost, antiteroristikih odreda, policije i svenazone vojske. Zato nije zaudo to filozof Richard Rorty upozorava na opasnost suavanja prostora graanskih sloboda. . . Demokracija je suprotnost svakom obliku sigurnosne drave. arko Pai - iz lanka Huntingtonovo prorotvo, Jutarnji List, 2001 Unositi tajnost u neki in prvi je korak prema poroku. Jean Jacques Rousseau 1712-1778 Ne vjeruj vladinim izjavama. Oni podeavaju injenice da bi odgovarale politici. William J. Fulbright - (senator) bivi predsjednik U.S. Senate Foreign Relations Committee, na svoj 80-ti roendan Davati novac i mo vladi je isto kao davati viski i kljueve od auta maloljetnim djeacima. P.J. ORourke Izmeu vlade koja ini zlo i ljudi koji to prihvaaju postoji odreena sramotna solidarnost. Victor Hugo 1802-1885 pisac Zbog kongresnog sistema komiteta, naa vlada je blia gerontokraciji nego demokraciji. Charles Frankel Zato to ljudi nikada ne troe neiji tui novac tako paljivo kao to troe vlastiti, nedjelotvornost, rasipnitvo, zloupotreba, kraa i korupcija su neizbjeni. . . Mi moramo shvatiti da je dobrovoljna suradnja kroz trite i na druge naine daleko bolji nain da rijeimo svoje probleme nego da ih preputamo vladi. Frederic Bastiat Nema gore tiranije od prisiljavanja ovjeka da plaa za ono to ne eli, samo zato to ti misli da e to za njega biti dobro. Robert Heinlein Vlade e uvijek zloupotrebljavati maineriju zakona onoliko koliko to bude doputalo stanje javnog miljenja. Emile Capouya Naj-jai razlog za ljude da zadre pravo za noenjem i dranjem oruja jeste kao posljednja mogunost da se zatite protiv tiranije vlade. Thomas Jefferson 1743-1826 predsjednik USA Mnogo se moe pisati i bilo je napisano u vezi slobode protiv tiranije, ali u sutini, to je samo jedno pitanje: da li ti smatra da je moralno odnositi se prema ljudima kao rtvenim ivotinjama i vladati njima pomou fizike sile. Ayn Rand Postoje samo dvije metode ili naina, na koji ovjekove potrebe mogu biti zadovoljene. Jedan je proizvodnja i zamjena bogatstva; ovo su EKONOMSKI NAINI. Drugi je bez nadoknade prisvajanjem bogatstva koje su drugi proizveli; ovo su POLITIKI NAINI. Albert Jay Nock (Ti ne plaa poreze - oni UZIMAJU poreze. Chris Rock) Koncentrirana politika mo je najopasnija stvar na svijetu. R.Rummel
318

Kada isti ovjek, ili grupa ljudi, dre ma i novanik, onda slobodi dolazi kraj. George Mason Kakva je srea za vlade da ljudi kojima one upravljaju ne misle. Hitler Svrha i prakticiranje slobode lei u ograniavanju vladine moi. Douglass MacArthur 1880-1964 general USA armije U kapitalizmu ovjek iskoritava ovjeka: u socijalizmu je suprotno istina. Poljska izreka Ugnjetavanima je doputeno jednom u svakih nekoliko godina, da odluuju koji e ih poseban predstavnik klase koja ugnjetava predstavljati i ugnjetavati. Karl Marx 1818-1883 U drutvu upravljanom dravom vlada ti obeava sigurnost. Ali to je lano obeanje koje se temelji na ideji da je suprotnost od sigurnosti rizik. Nita ne moe biti dalje od istine. Suprotnost od sigurnosti je nesigurnost, i jedini nain da se prevazie nesigurnost jeste da se preuzmu rizici. Vlada koja obeava da e te drati za ruku dok prelazi ulicu odbija da ti dopusti da pree na drugu stranu. T. Forstmann Teko je osjeati individualnu odgovornost sa potovanjem prema nevidljivim procesima ogromne i udaljene vlade. John Gardner Graani ne mogu nauiti lekcije samo-vladanja (upravljanja) ako su njihovi lokalni napori, posveeni razmatranju prijedloga oblikovanih od udaljenog nacionalnog zakonodavstva. Sandra Day O'Connor Gospodinova Molitva sadri 66 rijei, Gettysburg govor ima 286 rijei, u Deklaraciji o Nezavisnosti 1322 rijei, ali u vladinim propisima o prodaji kupusa ukupno ima 26 911 rijei. (National Review) Loi zakoni su najgori oblik tiranije. Edmund Burke Onaj tko sve regulira zakonom, prije e potai poroke nego ih reformirati. Spinoza 17 stoljee Naa vlada se bavi trivijalnim ili prolaznim stvarima, esto na tetu vanijih stvari ili gubitka nae slobode, i ona je napravila da politike stvari budu vanije i da o tome ovisi gdje e televizijski novinari usmjeravati svoje kamere. . . Kao nacija izgubili smo osjeaj tragedije, prepoznavanje da se loe stvari dogaaju dobrim ljudima. Nacija koja oekuje od vlade da sprijei crkve da spaljuju, da kontrolie cijenu kruha ili goriva, da osigura zapoljavanje i da pronalazi nekakvu rtvu za svaku nesreu, rizikuje jo vei gubitak ivota i slobode. William A. Niskanen - For a Less Responsive Government, 1996 U politici nema sluajnih dogaaja. Kada se neto dogodi, moete se kladiti, da je tako bilo planirano. Franklin D. Roosvelt 1933-1945 predsjednik USA
319

Amerikom vlada 50 ljudi, a i to je vjerovatno prevelik broj. Joseph Kennedy otac John-a Keneddy, predsjednika USA Vlada se sastoji samo od profesionalnih politiara, parazitske i antidrutvene klase ljudi. Oni sebe nikada ne rtvuju za svoju zemlju. Oni stvaraju sve ratove, ali ih samo nekolicina ikada pogine u njima. H. L. Mencken - novinar, Minority Report Biti podvrgnut vladavini znai biti promatran, pregledavan, pijuniran, usmjeravan, podvrgavan zakonima, podvrgavan disciplini, zatvaran, indoktriniran, da ti se propovijeda, kontroliran, procjenjivan, cenzuriran, da ti bude nareivano; sve to od bia koja nemaju ni pravo, ni mudrost, ni vrlinu. . . Biti podvrgnut vladavini znai da je svaki tvoj pokret, djelovanje, ili transakcija bilo nadzirano, registrirano, upisan u popis stanovnitva, oporezovan, oznaen, procijenjen, odmjeren, patentiran, licenciran, autoriziran, preporuen, opomenut, sprijeen, reformiran, doveden u red, ispravljen. Vlada znai biti podvrgnut oporezovanju, uvjebavan, ucjenjivan, iskoritavan, prisvajan, iznuivan, primovan, mistificiran, pljakan; sve u ime javne koristi i opeg dobra. Potom na prvi znak otpora ili pritubi, biva se suzbijan, kanjavan, preziran, ikaniran, proganjan, prisiljavan, premlaivan, davljen, zatvaran, streljan, pokoen, osuivan, deportiran, rtvovan, prodan, izdan, i da sve to nadopunimo - izvrgnut ruglu, ismijavan, zlostavljan i osramoen. To je vlada i to je njena pravda i moralnost. Pierre Joseph Proudhon General Idea of the Revolution in the Nineteenth Century, 1851 Neposlunost, u oima bilo koga tko je itao povijest, jeste ovjekova originalna vrlina. Kroz neposlunost je bio uinjen napredak, kroz neposlunost i buntovnitvo. Oscar Wilde - THE SOUL OF MAN UNDER SOCIALISM, 1890 Nekolicina od nas moe s lakoom priznati da drutvo mora nekako doi pameti. Misao da je Drava izgubila pamet i da kanjava tako mnogo nevinih ljudi se ne moe tolerirati. I tako se taj dokaz mora iznutra potiskivati. Arthur Miller U ovom svijetu postoje dvije vrste bia: oni ija priroda vodi ka boanskom i oni koji imaju demonske tendencije. Ja sam ti upravo opisao boansku prirodu. Sada e vie uti o demonskoj prirodi. ovjek demonske prirode ne zna to treba da radi, i ega se treba kloniti. U njemu nema istoe, istine ni ispravnog ponaanja. Oni tvrde da univerzum nije zasnovan na zakonu etike i morala, ve da je bez boga i da je zaet u neistoi sa svojim stanovnicima bez ikakvog uzroka. Zato jer oni ovo vjeruju u mraku svoga plitkog uma, ta niska stvorenja ine strana djela, pokuavajui da unite svijet. Oni su neprijatelji ovjeanstva. Njihova strast se nee nikada stiati. Oni su drski i zavidni, opijeni ponosom. Oni slijepo slijede ono to je zlo. Kraj
320

za koji rade jeste neist. Oni su sigurni da je jedina svrha ivota zadovoljavanje osjetila. Oni su obuzeti bezbrojnim brigama iz kojih ih jedino moe osloboditi smrt. Tjeskoba ih okiva sa stotine okova, stvarajui u njima poudu i gnjev. Oni su stalno zauzeti sa injenjm nepotenih djela da bi zadovoljili svoje prohtjeve. Ja danas elim ovo i to u dobiti. Sve ovo bogatstvo je moje i uskoro u imati jo vie. Ja sam ubio svoje neprijatelje i ubit u sve ostale. Ja sam vladar nad ljudima. Ja uivam stvari ovoga svijeta. Ja sam uspjean, jak i sretan. Tko mi je ravan? Ja sam roen bogat i plemenit. Ja u prinositi rtve bogovima. Ja u davati milostinju. Ovo oni govore za sebe u svojoj zasljepljenosti i neznanju. Oni su rtve senzualnih prohtjeva i zadovoljstava uhvaeni u mreu iluzija. Oni postaju robovi pakla svojih zlih umova. Umiljeni, oholi, lanog ponosa i zatrovani svojim bogatstvom, oni prinose rtve Bogu samo za vanjsko pokazivanje i samo u njegovo ime, bez da slijede svete rituale. Ova zlobna stvorenja su puna egoizma, zavisti, poude, bijesa i svijesti koja misli samo na mo. Oni negiraju moje prisustvo u sebi i drugima. Takvi su neprijatelji svih ljudi i mene: surovi, nedostojni i podli. Ja ih vraam nazad, ponovo i ponovo u utrobu degradiranih roditelja, preputajui ih krugu roenja i smrti. Tako se oni stalno preporaaju u propadanju i iluzijama. Oni me nee dosegnuti, ve stalno tonu do najnieg mogueg stanja due. Pakao ima troje vrata: pouda, bijes i elja, ona vode ka ljudskoj propasti. BHAGAVAD GITA - Indijski duhovni zapis dio epa Mahabharata na kojem se temelji religija, filozofija i etika. Politika i sudbina ovjeanstva je oblikovana od ljudi bez ideala i bez plemenitosti. Albert Camus 1913-1960 UI U VRTLOG KAO JEDNO SVIJETLO PUTOVANJE U INTERDIMENZIONALNU SLOBODU Tokom mnogo milenija Astralni Gospodari su kroz svoju iluziju bili u mogunosti da oblikuju svjesnost Ega na njihove naine, i inei tako, bili su sposobni da ugrade u Zemaljsko Nesvjesno odreene frekvencije ponaanja na koje su se mogli osloniti da stvaraju i kontroliraju grupno ponaanje. To im doputa da stvaraju situacije u iluziji koje pokreu ljudsko ponaanje u smjeru koji jaa njihovu kontrolu nad njima. Na primjer, oni pokreu ovjeanstvo u rat, tako da ovjeanstvo udi za mirom, i onda u odgovarajuem trenutku stvaraju uvjete za mir. Meutim, oni e odravati strah od sljedeeg izbijanja rata da bi ljude drali to dalje od drugih bitnih potreba, kao to su to duhovne potrebe. Astralni Gospodari su uz pomo svojih Entiteta uspostavili pravila koja jaaju njihovu kontrolu nad postojeim obrascima u svjesnosti zemaljskih tijela. Oni isto tako koriste mo straha kao orue za prisilu. Pravila i orue straha su ugraena u ideje vlade i svjetskih organizacija, a podravana su od strane birokrata, policije i armije koje odravaju takav standard. Uz ovo, naknadna kontrola je odravana uz pomo
321

religioznih tijela koja su odgovorna za predstavljanje etikih i moralnih kodova na kojima su ta pravila utemeljena. Unutar svjetskih religioznih kultova, postoje mnogobrojni razliiti stavovi, tako u raznim zemljama imamo razliita pravila. Meutim, te razliitosti ne zabrinjavaju Astralne Gospodare, jer ipak sve zavrava pod njihovom kontrolom. Pravila koja se temelje na strahu, odravaju osnovu za zakon i red, ali to ne moe potisnuti rastuu svjesnost Zemlje, jer ona kao vulkan neprekidno eruptira i tu iluziju zakona reda razbija. Promjena vlade i izmjenjene ideologije, samo mijenjanju razlog za ubijanje jo vie tijela koja pripadaju zemlji, ne samo ljudskih tijela ve isto tako ivotinjskih i vegetacije. Vrijeme je da ti otkrije svoju vlastitu mo i naui kako da ne bude zastraen i bespomoan kada se suoi sa Astralnom zavjerom da tobom manipuliraju kroz neprekidne ratove i ekonomske depresije, to tebe ini ovisnim o njihovim Entitetima koji te obmanjuju da povjeruje da su oni tvoj jedini spas i nada. Prihvati veliinu tvoga Bia kako ono postoji van iluzije - ti to moe uiniti SADA! ak i ako ti trenutno ivi pod tiranijom tih Entiteta u svojoj zemlji. Vremenska Spirala (oma) prelazi preko same sebe na odreenoj toki u skladu sa univerzalnim zakonom (kretanja) energije. Trenutno se svjesnost u ILUZIJI kree kroz slom i destruktivnu fazu. Ovo je evidentno kroz masovna ubijanja koja su viena u rasponu manjem od sto godina. Masovna ubijanja su ea kako se kretanje kroz omu ubrzava i svjesnost pokree ka okretnoj toki spirale (kada se poinje kretati u suprotnom smjeru). U rasponu ivotnog iskustva jedne generacije, neprekidno se zbivaju masovna ubistva, od masovnih ubijanja u koncentracionim logorima, do Pol Potovih polja za ubijanje, Tiananmen Trga u Kini, masovnih grobnica u Bosni i masovnih ubijanja ena, djece i mukaraca u Africi. Ova ubijanja nisu sluajna, ve su hladno proraunata unitavanja tijela pokretana od strane Astralnih Entiteta. . . Ustvari, Zemlja je bila napadnuta i unitavana od Astralnih. . .To djeluje kao negativna pauza koja stvara visoki nivo nasilnosti kod onih koji su svjedoci tih dogaaja i te promatrae gura u daljnje sudjelovanje u ILUZIJI. U njihovom plau se osjea Osveta i oni svoju svjesnost jo vie odaljuju od svoga Svjetla. Ti mora biti svjestan kako ta Astralna djela djeluju na tvoju svijest. Da li tvoje osjeaje dovode do nagle odvratnosti, ljutnje, svih oblika emocionalnih muka? Ti ustvari mora vidjeti kako se osjea u vezi Astralnog napada na Zemlju i njena tijela, i svoje istinske osjeaje usmjeriti ka Zemlji, a ne na osobnu patnju. Oni koji su osobno bili svjedoci ubijanja znat e da su postojala odreena ivotna iskustva koja su ih privukla tim dogaajima u svjesnosti. Meutim, glavni udarac Astralnih je da uzbude i potaknu duboke emocije kod onih pojedinaca koji stvarno u tome sudjeluju i
322

koji imaju rodbinu ili prijatelje koji su u tome ukljueni. Jake emocionalne energije koje odailje ta grupa u svjesnosti su uzete od strane Astralnih da bi pojaali mo i grau svoje ILUZIJE, jer se oni neprekidno hrane ovim tipom energije. Oni pojaavaju dogaaje da bi doveli do eih promjena u energiji preivjelih. Oni su mitski vampiri koji neprekidno siu ivot i vitalnost Zemlje. Ti ne bi smio ni opravdavati, niti osuivati djela Astralnih. Meutim, iz potrebe je vano da se prekine njihov utjecaj na svjesnost ljudskih Egoa, a sve tvoje energije moraju biti usmjerene ka otvaranju tvoje svjesnosti da pokrene SVE energije prema Zemaljskim tijelima jer su ona odraz Zemaljske svjesnosti. Nakon to ti postane dosadno sa isto-obraznosti u tvome ivotu, ili postane frustriran sa nemogunou da otkrije onu svrhu koju uistinu trai, ti sebe gubi za neko vrijeme zanosei se sa fantazijom na filmskom platnu, ili igra kompjuterske igre i preputa se virtualnoj stvarnosti. Sve takve aktivnosti te uvlae u jo dublju iluziju Astralnih Gospodara. . . Za Zemlju je potrebno da se uzdigne, da se uzdigne sa proienim Egoima koji e predstavljati njen nosa za svjesnost na etvrtoj dimenziji - samo onda e tvoj Ego uistinu izmai kontroli Astralnih Gospodara. Meutim, tvoje Svjetlosno Tijelo nikada nije bilo, niti e ikada biti proeto Astralnim jer oni ne mogu dosei njegovu frekvenciju. Da nije bilo utjecaja astralnih frekvencija, onda ne bi bilo ni iluzije i Zemlja bi bila drukije mjesto u svjesnosti. Gledajui ivot bez iluzije, vidjeli bi zemaljsku svjesnost osloboenu od straha i kontrole, sebinosti i represivnih emocija. Ratovi i bolesti ne bi postojali u Zemaljskim tijelima koja bi bila ispunjena svijetlom. Ne bi bilo pohlepe i povezano sa time ne bi bilo hijarerhijskog sistema kontrole zato jer su svi jednaki u Brahmanu (op.prev. Brahman se koristi u smislu stvaralake energije, a ne u smislu Boga). Civilizacija bi napredovala izvan struktura kao to su to pilje, jer bi svjesnost u svojem istom obliku koristila bogatstva Zemlje samo za stvarne potrebe, a ne za ispunjavanje svojih elja. Sve bi se napredno kretalo prema etvrtoj dimenziji. Sve bi postojalo bez ikakve iluzije. ENTER THE VORTEX AS ONE LIGHT - A Journey to Interdimensional Freedom (djelovi iz knjige) - Sizzond Zadore, 1997 Zatvori-kanjavaju porezne obveznike isto kao i kriminalce, to su kole za irenje kriminala. To je ljudska priroda da se u zatvoru raspravlja o pogrekama i poboljanjima tehnika; to je jedan razlog zbog kojeg ima tako mnogo onih koji ponavljaju svoj kriminal. Da li uistinu elimo prostitutke, kockare i narkomane u naem drutvu? Bolje je da imamo prijatelje i susjede sa nama, nego da irimo ogorenje, bijes i prekomjernu populaciju u zatvorima. www.stormy.org Stupanj civilizacije u nekom drutvu moe biti procjenjen ulaskom u njegove zatvore. Fjodor Dostojevski
323

Trenutno vidimo rastuu eksploataciju zatvorenika, rad za privatne kompanije i dravu . . . prisilni rad nije nita drugo nego ropstvo. Zatvorenici - Mark Barnsley i John Bowden Proli petak (2001 god.) je bila prva akcija protiv prisilnog rada u zatvoru u Velikoj Britaniji, kada su pobornici krivo zatvorenog anarhiste Mark Barnsley napali i zatvorili Hepworth Building Products u Edlington-u, South Yorkshire. (Kompanija) Hepworth koristi zatvorenike u Wakefield zatvoru da obavljaju monotoni rad na pakiranju njihovih proizvoda. Zauzvrat zatvorenici zarauju osam funti tjedno, to je za 25-to satni radni tjedan 32 penija na sat. Zatvor Wakefield nema obrazovni program, a zatvorski rad je prisilan. Mark je odbio da radi i kao posljedica on se nalazi u ozloglaenom izolacijskom bloku. Ja sam do sada proveo preko sedam godina u zatvoru, u viim i najvie osiguranim zatvorima, tako da je moj ivot bio uniten, nadalje sam bio kanjen zbog protesta to sam nevin u zatvoru. Sve ovo zbog toga jer ja nisam bio spreman da dopustim sebi da budem ubijen od grupe neotesanih pripadnika srednje klase. Mark Barnsley Mi ivimo u drutvu u kojem manjina posjeduje bogatstvo, zemlju, rukovode velikim kompanijama i ive u luksuzu na leima radnih ljudi koji sve proizvode. Oni pokuavaju da kontroliu nae ivote i dre nas pod kontrolom na sve mogue naine - kroz kole, medije, DSS, droge, Disneyland. Ako se mi pokoravamo naredbama, naporno radimo, ne suprostavljamo se, mi moemo ivjeti prihvatljiv ivot do sljedee recesije. Mi moemo pomoi naim efovima da druge dre pod kontrolom, isto kao to to ini policija i suci, i dobiti nau nagradu: mo, bogatstvo, sigurnost. Ali za one od nas koji nisu voljni raditi da bi nai vladari uivali u luksuzu, ili one koji pokuaju uzeti nazad bogatstvo koje smo mi uistinu i stvorili, za njih postoji sistem pravde. trajkaj za pristojnu platu, kradi da bi preivio, suprostavi se kontroli i zloupotrebi u naim ivotima, ili prekri zakone efova na bilo koji nain i mi emo se suoiti sa policijom, sudovima, zatvorom. Zatvor je krajnja linija kontrole - glavno oruje. Zatvor znai izolaciju, okrutno kanjavanje, razdvojene porodice. Cijeli sistem jeste u tome da nas razdjeli i izolira ljude koji mogu biti primjer ostalima, pripadnicima nae klase. . . Izvana, strah od zatvora je podravan da nas zaustavi da se borimo protiv nepravde u naim ivotima i stvoreni su mitovi o zatvorenicima da nas odvoje od njih. Veina ljudi je u zatvorima jer su pokuali preivjeti. U velikoj Britaniji 94% zabiljeenog kriminala je protiv imovine. Jedna treina ih je u zatvorima zbog neplaanja kazni ili poreza. Mnogi nisu krivi za nita osim to su pripadnici radnike klase, Irci, crnci, lano okrivljeni od strane policije. Puni zatvori nam daju impresiju da policija razbija kriminal i podsjea nas tko sve kontrolira. Veina zatvorenika su radna klasa ljudi, kao i veina nas ostalih. Svi oni nisu poludjele zvjeri kao to novine ele da mi u to povje324

rujemo. Novine su pune pria o nasilnom kriminalu da bi dale neko opravdanje za postojanje zatvora i da nas odvoje od zatvorenika. Ali injenica da je samo mali postotak kriminala nasilan ili anti-socijalan. Isto tako je istina da takav kriminal nije sprijeen pomou zatvora. (op.prev. u svijetu ima mnogo nenasilnih mladih ljudi koji odbijaju da slue vojsku i zavravaju u zatvoru - da li je suprostavljanje ratu nasilni kriminal ili anti-socijalno ponaanje?) Sistem u kojem mi ivimo potie nadmetanje, odnose moi i sebini interes. Ovaj sistem je isto tako antisocijalan; sve dok i dalje ostaje nedodirljiv uvijek e biti nasilja. Nazivati lopova koji krade u trgovinama, osobu koja je u trajkakoj strai i silovatelja kriminalcima kao da meu njima nema razlike, koristiti ovjekove strahove od anti-socijalnog nasilja protiv velike veine iji su prekraji poinjeni protiv imovine i otpora. To treba biti do nas samih, u naim zajednicama da se suoavamo sa anti-socijalnim elementima na nae vlastite naine; mi ne trebamo njihov takozvani sistem pravde da nas kontrolie u ime borbe protiv kriminala. Rijetko viamo efove na sudu - bez obzira koliko su zakona prekrili ili izazvali smrti. Zakoni su tu da njih zatite. ak i ako zavre na sudu oni milionima (op.prev. novac) mogu dobiti umanjenu kaznu ili izai iz zatvora nakon nekoliko dana. MI DOBIJEMO 25 GODINA. . . Mnogi se zatvorenici opiru zatvorskom sistemu individualno ili zajedniki. . . Njihova borba nadahnjuje nau, a naa njihovu - to nije sluajnost da je pobuna u Strangeways (zatvoru) usljedila sljedei dan nakon Poll Tax protesta (komunalni porez) na Trafalgar trgu; natpis na krovu zatvora je glasio No Poll Tax Here (Ovdje nema komunalnog poreza). U bilo koje vrijeme, bilo tko iz radnike klase moe zavriti u zatvoru. Mi moramo podravati zatvorenike u njihovoj svakodnevnoj borbi za bolje uvjete isto kao to podravamo trajkove i sve oblike borbe koji se sada vode. Mi znamo da ne moe reformirati i odstraniti kapitalizam: potrebna je socijalna revolucija koja e ukinuti zatvore zajedno sa ostalim oblicima represije. Brighton ABC - Supporting Class Struggle Prisoners Objavljeno u Justice? - Brightons Direct Action Collective Sudovi su u svim zemljama na strani bogatih,vojske i privilegovanih. Sudovi pripadaju Dravi i eksploatatorima i uvijek e ih tititi. (?) Koja je najprofitabilnija industrija u Americi? Oruje, nafta i kompjuterska tehnologija sve daju visoke zarade, ali moda nema sektora u ekonomiji koji tako stvara novac kao to je to industrija privatnog upravljanja zatvorima. . . U Esmore drugom privatno upravljanom zatvoru, zarada je skoila sa 4,6 miliona dolara u 1990 na vie od 25 miliona dolara u 1995 godini. . . Tvornica u Teksasu je otpustila 150 radnika i svoje postrojenje prebacila u privatno-upravljani zatvor Lockhart, u Teksasu, gdje radnici/zatvorenici sastavljaju strujne ploe za kompanije ukljuujui IBM i Compaq. Dravni predstavnik iz Oregona je ak poticao Nike da prebaci proizvodnju iz Indonezije kui
325

u svoju dravu, govorei proizvoa cipela bi trebao: uzeti u obzir trokove transporta i radne snage. Mi moemo ponuditi konkurentniji zatvorski rad (ovdje). . . Jerome Miller, bivi slubenik ustanova za preodgajanje mladih u Pennsylvania i Massachusetts-u to naziva nastajanjem Gulag Drave. Ken Silverstein - iz lanka Americas Private Gulag koji se izaao u CounterPunch 1997 godine u Washington-u. Po propagandi Savezni Ured za Zatvore ima etiri svrhe: odvraanje, kanjavanje, onesposobljenje i rehabilitaciju. Zaboravi posljednju svrhu, to je okrutna ala. Kada zakorai u zatvor, ti e ui u svijet za koji nikada nisi znao da postoji. . . Ali postoje vanija pravila i propisi - zatvorenika. . . Ne pokoravajui se nepisanim pravilima i ritualima zatvorenika moe svoj prvi dan u zatvoru biti ubijen. Dr. Reinhold Aman - bivi federalni zatvorenik, No.03873-089 proveo petnaest mjeseci u zatvoru, iz knjige napisane 1996 godine, HILLARY CLINTONS PEN PAL - A Guide to Life and Lingo in Federal Prison Kada se politiari pojave ispred televizijskih kamera ili javnosti da govore otro protiv kriminala oni obino predlau samo jednu stvar: vie i due zatvorske kazne. Posljedica ove pojednostavljene platforme je da Amerika sada ima najveu i najskuplju zatvorsku populaciju, koja se je od 1970 godine upeterostruila na vie od 1,5 miliona ljudi iza reetaka, a to kota preko 30 milijardi dolara godinje. Da li nas je ovo uinilo sigurnijima? Po nedavnom istraivanju American Psychological Association, 94% sredstava za borbu protiv nasilnog-kriminala je potroeno, ne na prevenciju, ve na kanjavanje. Peter T. Elikann - poznati branilac pravnik, i policijski analitiar, THE TOUGH-ON-CRIME MYTH-Real Solutions to Cut Crime, 1996 Neto jedinstveno se dogodilo u zatvorima u Indiji, neto to djeluje na sistem kanjavanja irom svijeta. U jednom od najstroih zatvora u svijetu je snimljen film DOING TIME, DOING VIPASSANA i taj dokumentarni film vodi gledaoce u najvei zatvor u Indiji, i pokazuje im dramatine promjene nastale uvoenjem Vipassana meditacije. Film je dobio Golden Spire Award na internacionalnom filmskom festivalu u San Francisku 1998 godine. Dajui mu najviu nagradu iri je naveo da je bio: potaknut sa ovim uvidom i oiglednim djelovanjem Vipassane. Uenja ove metode meditacije kao preobraujuim sredstvom ima mnoge implikacije za ljude bilo gdje, ukljuujui kulturne, socijalne i politike institucije koje mogu prihvatiti to i podrati njene oslobaajue mogunosti. Isto je tako film dobio i nagradu od Nacionalnog Koncila za Kriminal i Delikvenciju (NCCD), njihov je tim naao da je film vrijedan priznanja i zasluuje posebnu panju: The National Council on Crime and Deliquency je poaen da prizna vau vjetinu da prenesete kompleksne probleme kriminala ljudima Amerike. Mi se nadamo da e ova nagrada posluiti kao stalni podsjetnik da va rad
326

moe dovesti do promjene. Zakljuak ove prie je da drevna tehnika meditacije zvana Vipassana, koja pokazuje kako ljudi mogu preuzeti kontrolu nad svojim ivotima i usmjeriti je prema svojoj dobrobiti. Ovo je pria o jakoj eni Kiran Bedi, bivoj inspektorici za zatvore u New Delhiju koja je teila da preobrazi ozloglaeni zatvor Tihar i pretvori ga u oazu mira. Ona je bila energina i kontroverzna ena u policiji koja je htjela temeljite promjene. Ali najvie od svega to je pria o zatvorenicima koji su proli kroz duboke promjene i shvatili da utamnienje nije kraj nego moda novi poetak prema poboljanju i pozitivnijem ivotu. Ovi ljudi su shvatili da reforma moe djelovati ako je to samo-reforma. Njihov uspjeh je bio tako dramatian da je vlada Indije odluila da Vipassanu primjeni u svim zatvorima. Druge zemlje su isto tako postale zainteresirane. Film su snimile dvije ene Ayelet Menahemi i Eilona Ariel, one su provele dva tjedna u zatvorima i snimale mjesta koja su rijetko dostupna bilo kojem filmskom timu. Vipasana teaj je desetodnevna intezivna praksa, za koje vrijeme uesnici odravaju potpunu tiinu, uz obavezu pridravanja moralnih i etikih pravila za vrijeme teaja na vegeterijanskoj dijeti. U Tihar zatvoru od 10 000 zatvorenika 1000 njih se dobrovoljno prijavilo i nakon 11 dana je dolo do dramatinih promjena. Ovo je ujedno bio teaj sa najveim brojem uesnika u dananjem vremenu. Nekoliko zatvorenika, Englez, Indijac, Afrikanac, Australijanac su ispriali svoja iskustva. Sistem nije izgradio zatvore s namjerom da pobolja neku osobu, zatvori su izgraeni u ropstvu i novcu koji imaju funkciju da zarobe neiji um. Zatvori su institucije za pravljenje novca. MOVEgrupa afroamerikanaca bez ekskluzivizma izvori njihova uenja potiu od osnivaa John-a Africa, nastali su u ranim sedamdesetim kao radikalna ekoloka, beskompromisna, samoeducirajua komunalna grupa veganaca/ki uglavnom su jeli sirovu biljnu organsku hranu. Njihovi lanovi su zatvarani u zatvore jer su pomagali beskunike i govorili protiv socijalnih zala. Za svoje ciljeve se bore nenasilnim metodama. Ne brkaj zlo sa aktivnostima gangstera ili kriminalca. Kriminalci i gangsteri su posljedica masovnih nesavrenosti; oni su rtve neznanja, krivog postupanja prema njima kad su bili djeca i stoljeima krivog shvaanja meuljudskih odnosa; Zakon Preporaanja e ih eventualno voditi na pravi put. Uistinu su zli oni ljudi koji tee da nametnu povratak na stare loe naine postupanja, koji tee da dre ljude u ropstvu jedne ili druge vrste, koji sputavaju izraavanje jedne ili svih od etiri Slobode, koji stiu materijalna bogatstva na raun iskoritavanih, ili oni koji zadravaju za sebe i svoj profit proizvode zemlje, i na taj nain stvaraju skupim ivotne potrebe za one koji nisu obdareni bogatstvom. Oni koji tako rade, razmiljaju i planiraju se mogu pronai u svakoj naciji, i obino su ugledni zbog njihovog bogatstva i utjecaja;
327

meutim oni grijee protiv svjetla, i ne kroz neznanje; njihovi ciljevi su materijalni, a ne duhovni. Njih je relativno malo usporeujui sa milionima ljudi, ali su veoma moni; vrlo su inteligentni ali beskrupulozni, i kroz njih djeluju Sile Zla, zaustavljajui napredak, irei siromatvo, potiui mrnju, klasne razlike, potpirujui rasne razlike za svoje vlastite ciljeve, odravajui mo neznanja. Njihov grijeh je velik i teko ga je promjeniti, jer mo i volja-za-moi (to se suprostavlja volji-za-dobrotom) je dominantni sve-kontrolirajui faktor u njihovim ivotima; ovi ljudi danas rade protiv jedinstva Ujedinjenih Nacija, kroz njihovu pohlepu, odlunost da posjeduju bogatstva zemlje (kao naftu, mineralna bogatstva i hranu), i tako ljude dre slabima sa neodgovarajuom ishranom. Ovi ljudi, koje moemo nai u svakoj naciji, dobro razumiju jedni druge i zajedniki rade na iskoritavanju zemaljskih bogatstava na tetu ovjeanstva. Alice Bailey - ESOTERIC HEALING, 1953 Bezae je kao oiljak na drvetu kojem vrijeme, umjesto da ga izbrie, samo pomae da se povea. Nepoznati samuraj Isto kao to mi pokuavamo odstraniti upotrebu sile iz naih nacionalnih odnosa, i kao to je to oito da proces drastinih kazni nije uspio sprijeiti kriminal, ili ljude odvratiti od nasilne sebinosti (jer to i jeste kriminal), i kao to drutveni stav (u suprotnosti prema anti-drutvenoj poziciji svih krilaca-zakona) se smatra poeljnim, i pouavanim u naim kolama, tako isto poinje i shvaanje u javnoj svijesti da je uspostavljanje ispravnih odnosa, i irenje samo-kontrole, i razvitak nesebinosti (a ovo je sigurno cilj, subjektivan i esto neshvaen, svih legalnih procesa) i ovo su potrebni pristupi mladima. Kriminal e biti odstranjen kada okolni uvjeti u kojima djeca ive budu poboljani, kada se obrati panja na fiziko u ranim godinama razvoja na ravnoteu lijezda, kao i zubima, oima i uima, ispravnom stavu i hranjenju, i kada bude bolje raspodijeljeno vrijeme; kada ezoterika psihologija i ezoterika astrologija daju svoj doprinos u znanju podizanju mladih ljudi. Stare metode moraju dati mjesto novim, a konzervativni stavovi moraju biti odbaeni u korist religioznog, psihikog i fizikog uvjebavanja i eksperimenta, nauno primjenjenog, i mistino motiviranog. Kada ja kaem religioznog, ja ne mislim na doktrinalno i teoloko uenje. Ja mislim na kultiviranje onih stavova i stanja koja e prizvati stvarnost u ovjeku, dovesti unutranjeg duhovnog ovjeka u prednji plan svjesnosti, i tako dovesti do priznavanja Imanentnog Boga. Alice Bailey - ESOTERIC ASTROLOGY, 1965 Stvarna promjena dolazi ne zbog toga jer mi glasamo, nego zato jer se mi borimo za to, viemo, radimo za to. Polaui nade i strahove na one koji dre mo, ili one koji e stei mo putem glasanja, jeste gubitak vremena koje bi moglo biti potroeno u stvaranju alternativa, i za nas same i za nae drutvo. Chumbawamba, 1987
328

JA OPTUUJEM . . . Mi sebi doputamo da uivamo u neodgovornom napretku i iskoritavamo eko-sistem i njegova prirodna bogatstva, i tako inei mi se kockamo sa ljudskom sudbinom protiv uvijek rastuih problema. Oito da mi kreemo prema danu odbrojavanja koji e ak dovesti do smrti naih socijalnih struktura i u tome e biti ukljuena neizreciva bijeda i smrt za milione ljudi. Tko je sve ovo uinio? Kako je dolo do takve stvari? Mi nismo ovdje da bi promatrali neki proces samospaljivanja, mi smo na tom kraju odreenih djela, prepoznatljivih ljudi koji su krivi zbog irenja svojih vlastitih specijalnih kratkoronih interesa bez obzira na posljedice prema bilo komu ili emu - ili koji djeluju sa neodgovornim razarajuim umom. Oni su lopovi, vandali, nelojalne ubice i socijalni unitivai na nivou za kojeg nema paralele u povijesti i traei da ih identificiram, ja sam svjestan da je do jednog stupnja krivica za posljedice globalnih kriza u kojima smo svi sada upleteni onolika koliko mi sudjelujemo u njihovim aktivnostima - isto tako lei na svakome od nas bez obzira koliko god mi izgledali iskljueni iz centara moi i donoenja odluka. JA OPTUUJEM INDUSTRIJSKE I KOMERCIJALNE KORPORACIJE - to neprekidno grabe svjetska ograniena bogatstva koja su jednim dijelom nasljedstvo svih buduih generacija i kao posljedica toga bit e osiromaeni zbog naeg rasipnitva - zbog toga to ine ja ih optuujem to ire unitavanje ili slabljenje nekih glavnih sistema za odravanje ivota na zemlji, i slabljenju ostaloga do granice koja sada dovodi u opasnost cijeli ivot. Ja ih optuujem to izljevaju industrijske otpatke u nae vode, to zagauju zrak, to unitavaju veliki dio pokriven drveem, istrebljuju bezbrojne vrste ivota i ugroavaju egzistenciju svih ostalih robotskim odbacivanjem morala. JA OPTUUJEM FARMERE I KEMIJSKE KOMPANIJE - koje ih opskrbljuju, zbog toga iako znaju da namjerno unitavaju vrijedno zemljite o kojem ovisi proizvodnja, i sva proizvodnja hrane, kao i degradiranje nivoa podzemnih voda gdje ona vie nije podobna za pijenje, sa kemikalijama za nikakvu drugu svrhu osim za brzu i laku zaradu. Ja optuujem farmere to uzurpiraju pravo na cjeloivotnu fiziku i emocionalnu torturu stoke, nameui potrebu da ih tretira sa tvarima koje neizbjeno truju lanac proizvodnje hrane, pored toga to dovode do poveanja pogoranja zdravlja i kod ivotinja i kod ljudske vrste. JA OPTUUJEM NUKLEARNU INDUSTRIJU - to slijepo, oholo i nemoralno cijelu ljudsku avanturu dovodi u pitanje, to gradi nuklearna postrojenja ija radio-aktivnost ugroava sve oblike ivota i to stvara teret odgovornosti za njihovu sigurnost za generacije buduih ljudskih potomaka za tisue godina. Ja ih optuujem zbog stupnja moralne slabosti i lai u propagiranju i traenju opravdanja za taj njihov rad koji
329

nema paralele u analima kriminala. JA OPTUUJEM DOKTORE - to medicinsku profesiju dovode u vezu sa kemijskim kompanijama, zbog nerazumnog koritenja lijekova i njihovih dugotrajnih posljedica koje e neminovno pogorati ljudsko zdravlje. Ja ih posebno optuujem zbog toga to neoprezno koriste antibiotike (literarno znaenje rijei je protiv ivota) i uz ovo pribjegavaju masovnim programima imunizacije za bolesti kao to su to velike boginje i kolera, to umjetno pojaavaju snagu i tako generacijama slabe ljudski imuni sistem, izlaui milione ljudi pustoenju SIDE i drugih bolesti. JA OPTUUJEM UREDNIKE MAGAZINA, NOVINA, TELEVIZIJE PROPAGANDNE INDUSTRIJE - to su preteno posrednici razaranja civilizacije svojom upornom i ubilakom propagandom potroakih vrijednosti, ukljuujui neprekidnu uzurpaciju moi procjenjivanja neovisnog graanina i tako nameui masama ljudi da stvaraju sve vee trine zahtjeve, to oni inae ne bi radili. JA OPTUUJEM MOTORNU INDUSTRIJU - posebno to potie pogubna socijalna zagaenja okoline kroz privatno posjedovanje motornih vozila, proces koji ne samo to prekomjerno rasiplje nae ograniene energetske zalihe i zagauje okolinu, ve i razbija povezanost lokalnih komuna. JA OPTUUJEM UITELJE POLITIKE - to odbacuju svoje glavne dunosti da ire mudrost i prenose kulturu na naine koji e podravati avanturu civilizacije, a umjesto toga pouavaju filozofske pretpostavke koje su direktno i uzrono povezane sa erupcijom globalnih kriza. Ja ih optuujem to tako pogubno zanemaruju faktor mjere, faktor vrlo bitan za klasinu grku filozofiju, i tako akademski potvruju oblike vlada koje su tako velike da su izvan mogunosti dohvata i kontrole bilo kojeg graanskog tijela. Ja ih optuujem to i dalje promiu socijalne teorije koje ne samo to ignoriraju politika ogranienja uroena u monstrouznim i centraliziranim oblicima vlade, ve zanemarivanjem i osporavanjem identiteta mnogobrojnih etnikih naroda jesu poticali civilne ratove u Bijafri, Kamiru Panabu, Maroku, Etiopiji, Somaliji, Zairu, Nagalandu, Asamu, Sri Lanci, Indoneziji, Kurdistanu i drugdje - ratovi koji su ve zahvatili smru, sakaenjem, umiranjem od gladi i patnjom milione rtava, sa izgledima da su jo i milioni drugih ugroeni. Ja ih optuujem to i dalje promiu jednostrane teorije o vladi koje podravaju akademski u velikoj mjeri centralizirane oblike vlasti koji se temelje na represiji, zastraivanju i vrlo esto zatvaranjem i ubijanjem etnikih naroda koji se bore da steknu i potvrde svoja neotuiva prava za samoupravom. Ova zloupotreba etnikog identiteta koja je sada globalnih proporcija, sa estokim nasiljem koje e po svoj prilici postati dominantni faktor politikog ivota u dvadeset i prvom stoljeu je blisko povezana sa zloupotrebom elemenata prirodne okoline to sada rutinski prakticiraju monstrouzne vlade i korporacije.
330

JA OPTUUJEM UITELJE EKONOMIJE - to promiu teorije koje se temelje na odbacivanju moralnosti i vanosti individualnog ljudskog ivota tamo gdje se to tie potvrda moralnih principa i vrijednosti koje su od vitalne vanosti da bi snage trita sluile za moralnu dobrobit drutva, - tako inei oni podravaju nastajanje ogromnih ekonomskih snaga koje ni na kakav nain nisu podlone moralnoj ocjeni i kontroli - i koje su sada ignoriranjem moralnih i socijalnih ogranienja usaene u ljudski poredak, ogoljavajui planet od njegovih ogranienih prirodnih bogatstava, unitavajui bezbrojne vrste bilja i ivotinja, sa svojim nemoralnim traenjem uniformiranog trita unitavaju mnogobrojne lokalne kulture i tako unitavaju samo temelje civilizacije. Ja optuujem evropske ekonomiste posebno to su krivi za pomaganje i podrku pokretu da Evropa postane ekonomski entitet i tako omoguavajui da evropske ekonomske snage jo vie izmaknu demokratsko politikoj kontroli. JA OPTUUJEM RELIGIOZNE I CRKVENE VOE - to nemaju hrabrosti da djeluju i moralne iskrenosti da se suoe sa ovim zlom, to rasiplju svoja obilna bogatstva i svoje najbolje energije na manje vane stvari, umjesto da potvruju bitne potrebe vrstih ljudskih veza u lokalnim komunama kao jedina znaajna osnova na kojoj je mogue da ljudi izraze osnovna moralna uenja svoje vjere, - to nisu uspjeli da shvate oitu istinu da moralna pravila ne mogu imati snagu ako su lokalni odnosi oslabljeni razarajuim snagama masovnog oblika drutva, da su obini ljudi nemoni da primjenjuju svoje moralne stavove u svojem djelovanju, - to nisu uspjeli da shvate da otkako su se masovni oblici dominacije ljudskim zbivanjima poveali u posljednja dva stoljea, svi moralni principi koji slue svoje interese su sve vie marginalizirani i skoro da su uinjeni nevanima, i da kao posljedica toga bilo koji oblik moralnog savjetovanja i pouavanja jesu jednostavno rijei baene u vjetar. JA OPTUUJEM VLADE SVIJETA - to slijepo nastavljaju sa unitavanjem lokalne drutvene moi i komunalnog ivota kroz kombinaciju oholosti, neznanja i pohlepe, centralizacijom svih moi u svoje vlastite ruke i bez prava ljudima oduzimaju normalne procese demokratskog izbora i donoenja odluka, zbog nikakvog drugog razloga osim da podravaju mehanizam masovne pohlepe drutva - i da zadovolje svoju vlastitu pohlepu za moi; tako inei i ignorirajui da su lokalne drutvene zajednice crvena krvna zrnca civilizacije bez kojih je ona svedena na vrstu terminalnog stanja politike i ekonomske leukemije koja nam bulji u lice. JA POZIVAM LJUDE U CIJELOM SVIJETU - da zaustave ovo monstrouzno napredovanje dogaaja prije nego li ljudska zbivanja budu obuhvaena krajnjim oblicima unitenja. Ako je mnogobrojno zlo koje sada unitava anse organiziranog drutvenog ivota bilo stvoreno od osoba koje se mogu identificirati, onda ostali moraju da potaknu i
331

stvore nove oblike koji e velike i nekontrolirane snage u naem drutvu dovesti pod zdravi kontrolirani drutveni smjer. Ovo ne moe biti uinjeno kroz mehanizme centralizirane masovne politike, jer su na prvom mjestu ti masivni oblici i strukture doveli naa drutva van kontrole. Bilo koja takva promjena mora da se odraava kroz sredstva koja prihvaa ciljeve kroz koje se to tei postii - samo zato primjenjena sredstva u mnogome odreuju ciljeve. Multicelularna, rasprena - mo, demokratski upravljani globalni poredak moe biti postignut ovlaenjem i najveim dijelom samo-ovlaenjem demokratski upravljanim lokalnim zajednicama koje odraavaju etnike identitete veih grupa. Kao stvar ekstremne hitnosti, koja se zasniva nita manje nego na biolokoj potrebi za opstankom, svi oblici vlade i ekonomske aktivnosti sada moraju biti uinjeni manjim tako da ovlaene lokalne zajednice koje se temelje na dobrosusjedskim odnosima, mogu djelotvorno osigurati svoju moralnu procjenu i tako se ostvariti u djelovanju drutvenog poretka - to je izgraeno u skladu sa tenjama brojnih etnikih grupa irom svijeta. JA POZIVAM LJUDE U CIJELOM SVIJETU - da reagiraju sa hitnou prema opasnostima koje zahvaaju cijelo ovjeanstvo, ja ih pozivam da odbace arogantne lane pretenzije masovnih centraliziranih oblika vlade, koje su sada zbog svoje ogromne veliine van kontrole, priinjavajui tetu - i da to preuzmu u svoje vlastite ruke, u svojim opinama, selima i drugim malim komunama, preuzmu odgovornost za obrazovanje svoje djece, pomau one kojima je to potreba, da se brinu o bolesnima, da organiziraju svoje vlastite lokalne mjere za spreavanje kriminala i odravanje civilnog reda, da postanu odgovorni za sve lokalne oblike ekonomske aktivnosti - posebno za bankarstvo i osiguranje, da osiguraju da je to u lokalnim rukama i pod lokalnom kontrolom, da osiguraju to god je to mogue vie da hrana i druge potrebe budu iz lokalnih izvora (a tamo gdje to nije mogue da osiguraju da je hrana osloboena od otrova koje farmeri sada redovno koriste u proizvodnji). Ja ih pozivam da kao stvar hitnosti odbace porezna potraivanja (poreze) koji im negiraju i oduzimaju mo da rukovode svojim vlastitim ivotima - i uspostave nove oblike koji e im omoguiti da stvore nain ivota podoban za njihove lokalne potrebe i u skladu sa njihovim moralnim stavovima. Iznad svega, ja ih pozivam da odbace opscene vrijednosti koje negiraju ivot - vrijednosti masovne pohlepe drutva sa naglaskom na potronji i troenju, umjesto toga da potaknu obuzdavanje, zatitu, zajedniko dijeljenje, ljubav prema susjedu i potovanje za prirodni poredak kao najvanije vrline i vrijednosti prema kojima e svaka lokalna zajednica stremiti da ivi. Na neuspjeh da sada djelujemo na ovom presudnom odluujuem raskru povijesti, moe samo dovesti do tunog zavretka svih prekrasnih dostignua ovjeanstva - to je odraz njegovih najplemenitijih htijenja, i kojemu je ono teilo dosei kroz stoljea - neuspjeh
332

moe dovesti do nove mrane ere totalitarne represije i socijalne degradacije, u kojima e generacije nae djece i njihove djece ivjeti, i aliti zbog nae kukavike indiferentnosti prema njihovoj sudbini. John Papworth - urednikova rije u The Fourth World Review, 1990 Kada se ljudi koji nenasilno protestiraju bune protiv dravne politike nasilja, njihove okrutne policije, odbijaju da slue vojsku, protive se krenju ljudskih prava i porezu pljaki, unitavanju okoline, proizvodnji i prodaji oruja, govore istinu i demonstriraju protiv rata i eksploatacije od strane drave i multinacionalnih korporacija, genetikog uzgoja hrane, nuklearnog oruja i radioaktivnog otpada, drava i vlada koje su protiv ivota na ovom planetu - zavravaju u zatvorima, znaj takva drava je demonska i oni koji u njoj ive su robovi drave. Koja drava nije takva? Tko je Dravi-Vladi dao mo? Nepoznat ? Politike, ekonomije i religija, sva sadanja plitka rjeenja za zbunjeno, obmanuto, globalno stanovnitvo. Politiari obeavaju posao. Ekonomisti analiziraju trite i igraju igre. U meuvremenu, ljudi su bez posla, beskunici, gladuju i umiru, ili ako imaju sree, jednostavno nesretni i apatini. Zato stvarati poslove? Zato nai ivoti moraju ovisiti o stvari koja se naziva ekonomija? ak i religije koje su utemeljene na nadahnuu, sada postaju dogmatske institucije koje funkcioniraju preko novca. Sveobuhvaajui ekonomski dinosaur je tako velik da bi bio promjenjen, ili bi bio da je na njega netko ili neto imalo znaajan utjecaj, i ak ne zamjeuje ljude kojima bi trebao sluiti. On jede sve na svom putu, a potom ostavlja izmet tako ruan fiziki i emocionalno, na ljude i na planet tako da i sam ivot poinje dolaziti u pitanje. to ako bi mi polako odbacili ovog dinosaura? Michael Reynolds - EARTHSHIP, Vol.III Evolution Beyond Economics, 1993
NACIONALIZAM - u svom najgorem aspektu, huka jednu naciju protiv

druge, njeguje osjeaj nacionalne nadmonosti i vodi graane nacije da sebe i svoje institucije smatraju superiornijim od druge nacije; a to njeguje ponos naroda, njegove povijesti, njegove imovine i kulturnog napretka, i raa oholost, hvalisavost i omalovaavanje drugih civilizacija i kultura, to je zlo i degenerirajue. To isto tako potie spremnost da se interesi drugih rtvuju za svoje vlastite i otkriva osnovni nedostatak da se prihvati da: Bog je stvorio sve ljude jednako vrijednim. Ova vrsta nacionalizma je univerzalna i sveprisutna, i nema nacije koja je osloboena od toga, a to otkriva zasljepljenost, okrutnost i nedostatak mjere zbog ega ovjeanstvo ve plaa stranu cijenu i to e ga dovesti do propasti ako nastavi tim putem. Nije potrebno kazati da postoji idealni nacionalizam koji je suprotan svemu ovome, on postoji samo kod nekoliko prosvjetljenih umova u svakoj naciji, ali to jo nije djelotvorni i konstruktivni aspekt bilo koje nacije i bilo gdje - to je samo jo san, nada i vjerujemo vrsta namjera. Ova vrsta
333

nacionalizma ispravno njeguje individualnu civilizaciju, ali kao nacionalni doprinos opem dobru vladanja izmeu nacija, a ne kao sredstvo samovelianja, on titi svoju konstituciju, svoju zemlju i ljude kroz potenje svog ivog izraavanja, ljepote svoga naina ivota, tako da svi u svijetu mogu imati koristi od toga. To je ivi, vitalni duhovni organizam, a ne sebina materijalna organizacija. Alice A. Bailey - PROBLEMS OF HUMANITY, 1947 U prijanjim razdobljima, u uzbudljivim, takozvanim velikim vremenima, u doba ratova i prevrata povremeno se od intelektualaca zahtijevalo da se politiziraju. Naroito je to bio sluaj u kasno feljtonistikom razdoblju. Tada se trailo i da se duh politizira i militarizira. Kao to su se uzimala crkvena zvona za lijevanje topovskih cijevi, a jo nezrela kolska mlade za popunjavanje desetkovanih eta, tako je i duh valjalo zaplijeniti i utroiti kao ratno sredstvo. Ako smo spremni rtvovati svoje blagostanje, svoju udobnost i svoj ivot za narod kad je u opasnosti, time se, meutim, ne podrazumijeva da bismo bili spremni rtvovati i sam duh, tradiciju i udoree svoje duhovnosti za potrebe trenutka, naroda ili generala. Kukavica je onaj koji bjei od djela, rtava i opasnosti to ih njegov narod mora podnijeti. Ali kukavica je, a nita manje i izdajica, i onaj koji izda naela duhovna ivota radi materijalnih interesa, onaj koji je na primjer spreman da vlastodrcu prepusti odluku o tome koliko je dva puta dva! rtvovati istinoljubivost, intelektualno potenje, vjernost naelima, metodama duha u korist bilo ega, makar i same domovine, znai izdaju. Ako u borbi interesa i parola istini zaprijeti opasnost da e biti obezvrijeena, iskrivljena da e se nad njom initi nasilje kao nad pojedincem, nad jezikom, umjetnostima, nad svim organskim i umjetniki visoko obrazovanim, onda nam je jedina dunost da se protivimo i da spasimo istinu, odnosno tenju za istinom, kao nae vrhovno vjerovanje. Uen ovjek, koji kao govornik, kao autor ili uitelj, svjesno govori pogreno, svjesno podupire lai i iskrivljenost, ne samo da radi protiv organskih temeljnih zakona, on uz to svome narodu - usprkos svakom trenutnom prividu - ne ini nikakvu korist, nego mu nanosi teku tetu, kvari mu zrak i zemlju, jelo i pie, truje miljenje i pravo, i pomae svemu zlom i neprijateljskom to narodu prijeti unitenjem. Kastalac, dakle, ne treba da postane politiar; u sluaju potrebe, dodue, treba da rtvuje svoju osobu, ali nikad vjernost duhu. Duh je blagotvoran i plemenit samo u pokornosti istini; im je izda, im odbaci strahopotovanje, im postane potkupljiv i kad ga je mogue po volji savijati, to je onda ono potencijalno avolsko, mnogo vee zlo od animalne, nagonske bestijalnosti koja je ipak zadrala neto od nedunosti prirode. Herman Hesse 1877-1962 - IGRA STAKLENIM PERLAMA, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1946
334

Nekoliko odlomaka iz knjiice od Derrick A. Pike CREATING PEACEFUL PEOPLE (Stvaranje miroljubivih ljudi) izdane 1989 godine. U sadraju se nalaze sljedei naslovi: Kako i zato ljudi stvaraju uvjerenja, Kako ljudi stiu i zadravaju svoja uvjerenja uope ne razmiljajui, Kako ljudi stiu i zadravaju svoja uvjerenja neispravnim razmiljanjem, Fundamentalna uvjerenja koja odravaju dravu, Fundamentalna uvjerenja koja odravaju dravu i nasilje, Osobna uvjerenja koja opravdavaju dravu i nasilje, Kako vlade usauju uvjerenja zloupotrebljavanjem jezika, Skrivene tehnike koje vlade koriste za usaivanje uvjerenja, Kako vlade koriste propagandu i poznate linosti, Propagandna sredstva koritena u dravi, Zato je dravna propaganda skoro u potpunosti djelotvorna, Ljudi koji su najsposobniji da ue ili pouavaju istinu o drutvu, Kako uiti ljude istinu o drutvu. - Ljudima svijeta vladaju vlade jer oni vjeruju ono to im je reeno. Propaganda vlada je tako mona da mnogi ljudi nemaju svoje vlastite neovisne misli o drutvu. Oni sva svoja moralna i drutvena uvjerenja, direktno ili indirektno preuzimaju od drave. Posljedica toga je da oni svoje ponaanje usklauju sa svojim uvjerenjima i tako se ponaaju onako kako to ele oni koji njima vladaju. Zato jer su njihovi umovi kontrolirani, njima se vlada. Svim ljudima u svijetu se vlada na isti nain jer sve zemlje imaju isti drutveni uzorak, a to je drava. Tako su nagrada, kazna i propagandne komponente moi svugdje u svijetu iste. . . . . Vladari se normalno ne zanimaju u to ljudi vjeruju sve dok njihova uvjerenja njima ne prijete. Oni kojima se vlada moraju da se ponaaju onako kako ele vladari. Ovo znai da mora postojati jedno uvjerenje koje nadilazi sva ostala i koja vladari moraju potaknuti. Oni kojima se vlada, moraju biti uvjereni da moraju initi onako kako im je bilo reeno: oni moraju slijediti upute, plaati poreze i pokoravati se Zakonu. . . Oni kojima se upravlja moraju vjerovati da se moraju pokoravati jer neposlunost e znaiti uskraivanje nagrade, otputanje ili neki drugi oblik kanjavanja. Tako je onima kojima se vlada reeno, direktno ili indirektno, da moraju sluati jer je to ispravno, da moraju obavljati dunost, i da oni ne mogu imati prava bez dunosti. Njima je kazano da njihovi vladari znaju to je za njih najbolje, i da je zato potrebna apsolutna poslunost. Ponekad im je reeno da je njihova zemlja u krizi i da je ne smiju iznevjeriti: ti mora sluiti, a sluenje zahtijeva rtvovanje. Koristei instikt stada, ljudima je reeno da svatko slua ili e sluati. Naredba za poslunost je praena sa prijetnjom kanjavanja za neposlunost. Uvijek se pokoravaj zakonu, Pokoravaj se zakonu ili e plaati kazne i biti zatvaran. Budi patriota. Radi naporno ili e doi do ekonomske krize. Nemoj trajkovati jer e to dovesti do nezaposlenosti. Kada su u ratu, Bori se hrabro ili e te neprijatelj poraziti. Bori se ili e biti kanjen i moda ubijen. Vladari u detalje
335

daju nain poslunosti koji trae u neprekidnom toku instrukcija, Koristi ovaj novac, pokoravaj se ovim planiranim pravcima, ispuni ovaj formular, otkrij detalje o svome ivotu, svojim prihodima, svome biznisu, svojoj porodici i svojim zaposlenicima. ini ovo i ne ini to. Kontrolirani uvijek moraju da dobrovoljno sve rade, Kupi Obveznice Rata, pomai policiju, ne trai poviicu plae. . . Iako veina onih kojima se vlada - slua svoje vlade, ipak zla drutvena stanja se i dalje nastavljaju. Postoje i dalje nedjelotvorno usmjerene afere, siromatvo i nasilje unutar zemlje i izmeu drugih zemalja. Ako bi oni kojima se vlada uistinu razumjeli prirodu drutva, shvatili bi da zla drutvena stanja postoje upravo zbog toga to su oni posluni i onda bi traili bolji nain ivota koji bi bio bez neprilika. Tako bi priroda cijelog prikrivenog politiko-socijalnog ustrojstva morala biti u potpunosti otkrivena i cijela kriva koncepcija zamjenjena. Ovo znai da bi se odrao status kvo da se u umove onih kojima se vlada mora usaditi cijeli niz lanih uvjerenja. Ako bi oni kojima se vlada trebali da vjeruju da su loa socijalna stanja i patnja neizbjeni - onda postoji jedna fundamentalna i neistinita pretpostavka u koju oni moraju vjerovati. Oni moraju vjerovati da su ljudska bia uroeno sebina, agresivna i zla. Oni moraju isto tako vjerovati da u svijetu postoje neki slabi ljudi, da u njihovoj zemlji postoje pojedinci i grupe koje su bez ikakvog razloga nekooperativne, izazivaju probleme i nasilne su: i da u svijetu postoje cijele zemlje koje su takve sebine i agresivne. Vjerujui u sve ovo vladari i oni kojima oni vladaju mogu opravdavati potrebu za vladom i korienje socijalne moi prisile (nagrada, kazna i propaganda), i oni imaju spremno opravdanje za neuspjeh jednog i drugog. Zbog toga, kada jednom povjeruje da se ljudi zlo ponaaju bez ikakvog razloga, ti onda ne mora traiti da li njih drutvo ini zlima, ve onda moe koristiti prijetnju nasiljem i stvarno nasilje nadajui se da e te to zatititi. Jednom kada prihvati potrebu za nasiljem, ti prihvata potrebu za centralnom vladom koja e nasiljem upravljati i neizbjeno je da kontrolie drutvene afere. Uistinu, kada jednom vlade dou u posjed upravljanja nasiljem, onda one imaju mo da svakoga prisiljavaju da radi po njihovoj volji. Fundamentalno je uvjerenje da se ljudima mora upravljati zakonom uz nasilje, inae e oni pobjesniti i dovesti do socijalnog kaosa. Ovo fundamentalno uvjerenje da je ovjeanstvo zlo je lako usaditi u umove mnogih ljudi jer vjerujui da su drugi zli, oni za sebe misle da su vrlo dobri. Sljedee uvjerenje po redu vanosti za one koji vladaju je uvjerenje da su sve grupe jedinstvene. Nai vladari ne priznavaju da postoji ikakva individualnost. Oni ele da oni kojima upravljaju vjeruju da svatko unutar drutvene grupe ima ista uvjerenja, da se ponaa na isti nain i ima isti moral. Ovo je mona la. Kada ljudi zamiljaju da svatko podrava dravu i vladu, onda su i oni spremni da tako uine. Kada se svi kriminalci smatraju jednakima, onda se prema svima moe odnositi i kanjavati ih na isti nain; kada se svi
336

revolucionari, nasilni ili nenasilni smatraju zlim ili krivim, onda se svi oni mogu ignorirati, potiskivati i kanjavati na isti nain. Kada ljudi vjeruju da svi sudjeluju u nasilju - posebno u ratu, onda misle da i oni isto tako mogu to initi sa istom savjeu. Prihvaajui jedinstvenost oni kojima se vlada mogu biti potaknuti da odobravaju bilo koje ponaanje koje se od njih trai da uine. I ako su neprijatelji isto tako jedna jedinstvena grupa, i ako je svatko u revolucionarnoj grupi ili stranoj zemlji zao, onda oni mogu poubijati svih njih - ak i ene i djecu. . . Vladari ne govore direktno da su svi ljudi uroeno zli. Oni tu ideju o originalnom grijehu preputaju religiji. . . Licemjerje vlada u koritenju nasilja ne poznaje granica. Oni to uvijek osuuju dok sami koriste nasilje u neogranienoj mjeri. . . Privilegovani uvijek pokuavaju da naglase zajedniki interes sa ostatkom drutva. Osnova propagande u korist drave sa njenim nasiljem i autoritarnom kontrolom je djelotvorna jer smo svi mi njoj cijelo vrijeme izloeni. Drukiji oblik drutva ne postoji jer su vlade do sada spreavale stvaranje toga. . . Isto tako, propaganda se stvara od utjecajnih grupa koje sudjeluju u dravnim aktivnostima. Na primjer, kada religiozne grupe odravaju ceremonije za vladare i kraljeve, kao i kada se sindikati pokoravaju zakonima koji im ograniavaju mo. . . Administrativni zakoni, aktivnost policije, ratni manevri i sve ostalo to vlade rade se prihvaa i vjeruje da je dobro. Na slian nain, oni koji se protive dravnim aktivnostima (zatitnici ivotinja, hipiji, ljudi putnici, pacifisti, revolucionari i ostali) su obiljeavani i kanjavani, a zbog toga to veliki dio ljudi ne dijeli njihovo miljenje, smatra se da su oni krivo usmjereni, neprihvatljivi i zli. Osjeajui pritisak instikta stada, ljudi prihvaaju dravu jer to svatko ini. . . Utjecajne grupe potiu propagandu u korist drave. Oni to rade jer ih drava podrava i oni ele da nastave tu podrku. Ovo je najoitije kod medija, novine piu propagandu ne samo za politike partije ve i dravu, a to se odnosi i na televiziju i radio. Religije su druga grupa koja u potpunosti podrava dravu. U mnogim zemljama svijeta religiozne voe nemaju stvarni utjecaj na djelovanje vlade (naravno da oni imaju mo nad svojim sljedbenicima), ono malo moi to imaju su kupili ulizujui se svojoj vladi. Tako sveenici opravdavaju nasilje vlada bivajui prisutni u zatvorima i na bojnim poljima, odravajui slube za dravu, kao to su krunjenja i mise za sjeanja na poginule itd. Sveenici isto tako ljudima govore da budu posluni i nasilni u ime drave. Ovo je poelo u Prvom svjetskom ratu kada je sa oltara enama bilo propovijedano da idu raditi u tvornice municije, a mukarcima da im je mjesto na frontu. Od tada su oni u vrhu religijske hijarerhije govorili ljudima da se ispravno naoruavati ak i nuklearnim orujem. Oni im govore da bilo koji rat koji njihova vlada vodi jeste pravedan. Od sljedbenika Isusa ne moemo oekivati ovakvu vrstu ponaanja. Od jedne mone grupe kao to je to armija, bilo bi nelogino neoekivati
337

neto takvo. . . Obrazovne grupe isto podravaju dravu. Ranih osamdesetih je dolo do nemira jer su neki uitelji izraavali mirne i nekonvencionalne socijalne ideje. Tada je reeno da kole nisu mjesta za politiku. Ali istina je da su kole od samog nastanka bile mjesta za drutvenu propagandu. Cijelo su vrijeme u kolama postojanje drave i njene potrebe uvijek bile garantirane. Kako se pouava, povijest se preteno bavi aktivnostima vladara i njihovim stvaranjem ratova. U kolama se djeca ue da potuju autoritet, da sudjeluju u takmiarskim igrama. esto moraju da pozdravljaju zastavu. . . ak i oni koji se bave umjetnou i zabavom ire propagandu u korist drave. To je bio Winston Churchill koji je rekao da propagandno djelovanje filma Mrs. Minever je vrijednije nego cijela flota ratnih brodova. Ja sam rekao da je dravna propaganda vrlo djelotvorna jer smo njome okrueni cijelo vrijeme. Ona je isto tako djelotvorna jer vlade imaju neogranienu koliinu novca na raspolaganju za propagandna sredstva. Njihova glasila, medijski oglasi, njihove ceremonije, njihova iskrivljivana povijest i sve ostalo moe biti tako neogranieno ireno jer uvijek imaju neogranienu koliinu novca na raspolaganju od oporezovanja ljudi. Moram dodati da je dravna propaganda i cenzura efikasna jer su mnogi ljudi nepismeni, lakovjerni i naivni. . . Glavna obrana nacistikih voa na Nuremberg suenju 1946 godine bila je da su samo izvravali naredbe. Kada su admirala Raeder-a pitali da li je potvrdio Hitlerovu naredbu za ubijanjem komandosa, on je odgovorio: Ja sam naredbu dobio od Firera i trebao sam je proslijediti. Ja nisam bio u poziciji da odem mom vrhovnom zapovjedniku i pitam ga zbog ega takva naredba. To bi bila pobuna i smrt za mene. U obrani Josefa Kramer-a zbog zlodjela kod Belsena, stoji da je dao zakletvu SS gdje se zakleo na bezuvjetnu poslunost Fireru ak i do smrti. Hermann Goring je rekao: Ja sam ovdje da kaem da sam odrao svoje obeanje prema Hitleru i u dobrim i loim vremenima. Zapovjednik Polaris podmornice Frewer je na pitanje da li bi ubio stotine tisua obinih ljudi kao to je i on sam i njihove porodice odgovorio: To me ne zabrinjava, jer odluka za paljbu ili ne nije moja. To je u potpunosti odluka Vlade. Sud nije prihvatio njihovu obranu, iako se smatra da svi koji se bore moraju sluati zapovjedi bez prigovora. . . Odreena ekonomska i drutvena struktura koja danas postoji, dovodi ljude do toga da lake odbace uvjerenja koja osuuju njihovo ponaanje i tako su sposobni da ignoriraju svoju savjest. Svatko je djelomino odgovoran za zlo i nitko u cjelosti nije odgovoran za zlo. Postoji zajednika odgovornost za svu patnju u drutvenom dravnom ureenju i u svakom njegovom aspektu. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE (Stvaranje miroljubivih ljudi (o anarhopacifizmu - borba bez nasilja) Vlast degradira - kako onoga tko je provodi, tako i one nad kojima se provodi. Oscar Wilde
338

Vrhovni Sud Indije u New Delhi-ju je 1994 godine donio odluku u vezi religiozne svae izmeu hindusa i muslimana zbog damije u Ayodhya gradu, citirajui nekoliko odlomaka iz uenja Bahai religije o toleranciji i jedinstvu kao primjeru drutvene harmonije. Napisao je to u izjavi Communal Harmony - Indias Greatest Challenge te prosljedio i dao na znanje i lanovima Bahai zajednice u Indiji. Trajna harmonija izmeu heterogenih zajednica moe doi samo kroz priznavanje jedinstva ovjeanstva, shvaajui da razlike koje nas razdvajaju po etnikim i religioznim smjerovima nemaju temelje. Isto kao to nema granica nacrtanih na zemlji izmeu raznih nacija, razlike socijalnih, ekonomskih, etnikih i religioznih identiteta nametnute od strane ljudi jesu umjetne, njima su se okoristili samo oni sa odreenim interesima. U drugu ruku, prirodno odreene razliite regije na planetu, ili zemlji, kao to su to planine i doline, od njih svatko ima jedinstvene koristi. Raznolikosti stvorene od Boga imaju beskonanu vrijednost, dok raznolikosti nametnute od strane ovjeka nemaju supstanciju. Online newsletter Bahaia community, 1995 Obnavljanje ivota je ustvari isto kao briga za kraljevstvom. Oplemenjeni gospodar, mudrac vladar, uvijek svoje srce usredotouje na one ispod njega (podreene) - tupoglavi gospodar, obian vladar uvijek svome srcu doputa da ide prema gore po svojoj volji. I kada ono leti prema gore kako ono eli, visoki plemii postaju drski i arogantni, a glavni slubenici oekuju posebno iskazivanje naklonosti i privilegije, i tada nitko od njih vie ne brine za bijedu masa. U zemlji seljaci postaju iscrpljeni, zemlja gladuje, ljudi umiru. Mudrost i vrlina sebe prikrivaju, a mase postaju ispunjene mrnjom i ogorenjem. Plemii postaju neovisni i buntovni, dolazi do sukoba sa neprijateljima. Ljudi bivaju dovedeni u krajnju neimatinu, ivotni-puls zemlje postaje usporen i na kraju potpuno zaustavljen. Ali kada vladar usredotouje svoje srce prema onima koji su dolje, onda visoki dostojanstvenici kontroliu svoje razmetanje (pohlepu i rasipnitvo), glavni slubenici izvravaju svoje dunosti, i rad ljudi nikada ne biva nenagraen. Poljoprivrednici imaju bogatu etvu, a njihove ene dovoljno odjee, u slubu vladara bivaju privueni mnogi mudri ljudi, namjetenici su uljudni i posluni, ljudi uspjeni i zemlja jaka. Nitko se iznutra ne sprema na izdaju i krenje zakona, i neprijatelji ne napadaju granice. Zemlja ne uje zvuk rata, i ljudi nemaju potrebu da ita znaju o oruju. Hakuin 1685-1768 zen uitelj, autobiografske prie Yasenkanna Velika revolucija karaktera kod samo jednog ovjeka e pomoi da se dosegne promjena u sudbini nacije, i nadalje e stvoriti uzrok za promjenu u sudbini cijelog ovjeanstva. Daisaku Ikeda - THE HUMAN REVOLUTION
339

Onaj tko ne eli ni ivot, ni slavu, ni poloaj, niti novac takvog je teko kontrolirati. Samo takvi nesavladivi ljudi mogu obavljati velike stvari drave kroz potekoe do izvrenja. Takamori Saigo 1827-1877 poznat kao Veliki Saigo, samuraj, prouavao Zen Budizam, sudjelovao u ruenju feudalne vlade i uspostavljanju ustavne vlade po Zapadnom uzoru. Bio je ministar za vanjske poslove, ivio u ekstremnoj strogosti ak i na vrhuncu svjetovnog uspjeha. Za njega je reeno da je posjedovao samo jedan kimono i dok je bio na pranju Ministar vanjskih poslova nije nikoga primao. Ukljuio se u pobunu 1876 koju je njegov klan organizirao protiv smatrane pogrene politike vlade u vanjskim poslovima. Pobuna nije uspjela i kao konaan protest Saigo se ubio na tradicionalni samurajski nain. ZA-TO SE MI ZALAEMO - DIREKTNA DEMOKRACIJA Danas mala manjina profesionalnih politiara, birokrata i bogatih pojedinaca imaju ogromnu mo, dok je velikoj veini svjetske populacije bilo namjenjeno da budu sporedni nemoni gledaoci. Politika je bila reducirana na medijsko-nadmetanje izmeu parlamentarnih partija. Obini graani se ne smatraju ljudima, ve su bili degradirani u uloge glasaa, poreznih-obveznika i potroaa. Ovo se mora promjeniti. Mi promiemo nove politike za popularno samo-ovlaivanje. Mo nad drutvom sa pravom pripada obinim graanima i njihovim vlastitim demokratskim institucijama. Takva direktna demokracija mora biti izgraena na popularnim okupljanjima u gradskim izbornim okruzima, gradovima i susjedstvima, gdje se SVI graani mogu okupljati, raspravljati i donositi kolektivne odluke. KONFEDERALIZAM Smatramo da je konfederalizam jedina alternativa ovome centraliziranom i opresivnom sistemu. U konfederaciji, politika e biti provoena i odluivana na pukom nivou dok e administracija i ko-ordinacija biti omoguena kroz vijea koja su bila lokalno izabrana, ovlaena i moi e isto tako biti opozvana. MORALNA EKONOMIJA - Kapitalizam koncentrira ogromno bogatstvo u rukama male manjine, biznismena, korporacijskih direktora i burzovnih meetara, dok sistematski stvara nesigurnost, siromatvo, klasne razlike i unitavanje okoline. Profit se stavlja na prvo mjesto, ljudska bia i okolina na drugo. Ovaj anti-drutveni ekonomski sistem treba biti zamjenjen sa demokratskom i moralnom ekonomijom. Ekonomska bogatstva moraju biti na lokalnom nivou i stavljena pod direktnu kontrolu lokalnog stanovnitva. SLOBODA ZA SVE - Mi smo protiv svih oblika ugnjetavanja; bilo politikih, ekonomskih, religioznih ili koji se temelje na spolu, dobi, boji koe, sposobnosti ili seksualnih usmjerenja. Borimo se za politiku koja moe ukljuivati SVE, i podravamo borbu za ouvanjem socijalnih prava i dostizanja novih sloboda. Radimo na tome da irimo svjetovni, kritiki stav utemeljan na razumu i slobodarskom pogledu na svijet.
340

INTERNACIONALIZAM - Nacionalizam je otrov, koji stvara izmiljenu graninu liniju izmeu ljudskih bia, to tjera ugnjetavane drutvene grupe jednu protiv druge. irit emo znanje da smo svi mi dio Jednog ovjeanstva. Mi smo protiv svakog oblika imigracijske-granine kontrole i borimo se protiv svakog oblika rasizma. Pridonjet emo razvoju Humanistike politike ukidanjem dananjih granica. Drutvena promjena se mora izboriti na pukom nivou. Ojaat emo samoupravu mjesnih zajednica i raditi na iniciranju lokalnih foruma i novih demokratskih institucija, okupljajui stvarnu demokratsku-snagu u okruzima, gradovima i susjedstvima. Sudjelovat emo u mjesnim izborima, neprekidno naglaavajui nae zahtjeve za vraanje politike i ekonomske moi na lokalni opinski nivo. Mi trebamo VAE uestvovanje-direktna demokracija se ne moe dogoditi bez tebe! Pomognite nam stvoriti novu politiku i novi pokret. www.demalt.org

Ljudi neprekidno govore o Vladi koja radi ovo ili ono, kao da bi govorili da to ini Bog. Ali vlada nije nita drugo nego grupa ljudi, i obino su veoma inferiorni ljudi. Oni mogu imati nekoliko dobrih ljudi koji za njih rade, ali oni sami su rijetko vrijedni potovanja. H. L. Mencken Mi vjeamo obine lopove i postavljamo velike u javne urede. Aesop Kada promatramo ljude koji imaju mo u akciji uvijek moramo imati na umu, bez obzira da li oni to znaju ili ne, da je njihova glavna svrha eliminacija ili neutralizacija neovisnog pojedinca-neovisnog glasaa, potroaa, radnika, vlasnika, mislioca - i da svako sredstvo koje oni primjenjuju ima cilj da ljude pretvori u animirane instrumente kojima se moe manipulirati, a to je Aristotelova definicija roba. Eric Hoffer Osnovna potreba stvaraoca je neovisnost. Razborit um ne moe djelovati pod bilo kakvim oblikom prisile. To ne moe biti obuzdano, rtvovano ili potinjeno bilo kakvoj svrsi. To zahtjeva totalnu neovisnost u djelovanju i motivu. Za stvaraoca su svi odnosi sa ljudima sporedni. . . ovjek je bio pouavan da je to vrlina slagati se sa drugima. Ali stvaralac je ovjek koji se ne slae. ovjek je bio pouavan da je to vrlina da se pliva sa strujom. Ali stvaralac je ovjek koji se kree protiv struje. ovjek je bio pouavan da je vrlina da se bude zajedno. Ali stvaralac je ovjek koji stoji sam. Ayn Rand Razum i Neznanje, suprotnost jedno drugome, utjee na ogromnu veinu ovjeanstva. Ako bi bilo koje od ovoga dvoje dovoljno prevladalo u zemlji, mainerija Vlade se lako sa time nosi. Razum se pokorava sebi; a Neznanje se pokorava bilo emu to mu nareuje. Thomas Paine Mi gledamo unaprijed na vrijeme, kada e mo ljubavi zamijeniti ljubav prema moi. Onda e na svijet spoznati blagoslov. William Gladstone 1808-1898 - dravnik
341

To nije mo koja kvari nego strah. Strah od gubljenja moi kvari one koji je posjeduju, i strah od pustoenja moi kvari one koji su joj podloni. Veina burmanaca su upoznati sa etiri a-gati, etiri vrste korupcije. . . Bit e teko rastjerati neznanje sve dok nema slobode da se posveti istini neometan strahom. Sa tako bliskom vezom izmeu straha i korupcije nije udo da u bilo kojem drutvu gdje strah prevladava - korupcija u svim oblicima postaje duboko ukorijenjena. . . Javno nezadovoljstvo sa ekonomskim potekoama je bio glavni razlog pokreta za demokracijom u Burmi, i to je 1988 potaklo studentske demonstracije. Istina je da su godinama nedosljedne politike, neprikladne slubene mjere, galopirajua inflacija i pad vrijednosti stvarnog dohotka zemlju preokrenule u ekonomski kaos. Ali to je bilo vie zbog potekoa opadanja jedva prihvatljivog standarda ivota, a to je potkopalo strpljenje tradicionalno po prirodi dobrih-mirnih ljudi, to je isto tako bilo poniavanje, nain ivota izoblien korupcijom i strahom. . . . Ipak, ak i pod najpogubnijim dravnim mehanizmom hrabrost se uzdie ponovo i ponovo, jer strah nije prirodno stanje civiliziranog ovjeka. . . Aung San Suu Kyi - FREEDOM FROM FEAR (A.S.S. Kyi je zatvorena od vojnog reima, dobila Nobelovu nagradu za mir) U vrijeme univerzalne obmane - govoriti istinu jeste revolucionarni akt. George Orwell Ja pozivam mislioce svijeta da odbace svoje sektatvo, svoj nacionalizam i svoje prianjanje, i u duhu bratstva djeluju u svojim odreenim nacijama, smatrajui ih integralnim dijelom velike federacije nacija - federacije koja postoji na unutranjoj strani, ali eka na aktivnost svjetskih mislilaca da dovedu do materijalizacije toga na vanjskoj strani. Pozivam ih da rade za svrhu religije za koju se oni, zbog okolnosti roenja ili po svom izboru, zanimaju - smatrajui svaku religiju kao dio velike svjetske religije. Oni moraju gledati na aktivnosti svojih grupa, drutava i organizacija koje trae njihovu pomo, i samo toliko dokle ti principi na kojima su one utemeljene i tehnike koje oni upotrebljavaju - slue opem dobru i razvitku nastanka Bratstva. Traim od vas da odbacite svoje antagonizme i svoje antipatije, vae mrnje i vae rasne razlike, i pokuate razmiljati u smislu jedne porodice, jednog ivota i jednog ovjeanstva. Od vas ne traim sentimentalan ili oboavajui odaziv prema ovom izazovu. Podsjetit u vas da je mrnja i separatizam ovjeanstvo dovelo u sadanju situaciju. Tome u pridodati injenicu da u dananjem svijetu postoji veliki broj osloboenih ljudi koji stvaraju promjene u stavovima ovjeanstva i javnog miljenja, samo ako se oni pokau doraslim da voljno djeluju po onome to oni znaju i u to vjeruju. . . Ne obaziri se na svoje vlastite dogaaje, sitne patnje, brige i sumnje u trenutku hitnosti zadatka koji treba biti uinjen i iri kult jedinstva, ljubavi i nenasilja. Ja od vas traim da prekinete sve veze sa svim grupama koje tee unitavanju i agresiji, bez obzira kako njihovi motivi bili iskreni. . . Budite na strani
342

onih koji tiho i odluno izgrauju novi poredak - poredak koji se temelji na ljubavi, koji gradi po impulsu bratstva, i koji posjeduju shvaanje o bratstvu koje se temelji na znanju da smo svi mi zajedno, bez obzira kojoj rasi pripadali - djeca Jednog Oca, i koji su shvatili da stari naini djelovanja moraju nestati, i novijim metodama treba biti pruena prilika. . . Daj sate i minute od svoga slobodnog vremena tako da druge oslobodi za sluenje Plana - daj od svoga novca da se rad onih koji su povezani sa Novom Grupom Svjetskih Pomagaa moe ubrzati i napredovati. . . Neka to stanje zavri, i daj do kraja granica, sa pravednou i razumijevanjem - tako da se doba ljubavi i svjetla to prije ostvari. Ja se ne brinem kome ili gdje ti daje. . . Radi i davaj, voli i razmiljaj, i pomai one grupe koje grade, koje uzdiu, a ne koje vraaju unazad. . . Ja vas iznad svega pozivam ka dubljem ivotu, i usrdno vas molim da zbog razloga vaih blinjih ljudi ojaate va kontakt sa vaom vlastitom duom, tako da moete obaviti va dio u omoguavanju otkria: tako da bi odsluili va dio u donoenju svjetla, i zato da budete u mogunosti da prihvatite prednost tog novog svjetla i novih informacija, da bi bili sposobni na bolji nain pokazati i objasniti put za zbunjene tragaoce u to vrijeme. Oni koji nisu spremni za nadolazee dogaaje bit e zasljepljeni dolazeim svjetlom, i zbunjeni sa otkrivajuim udom - oni e biti pometeni sa ivim dahom Boga, i to ste vi od koga mi traimo da ih pripremite za taj dogaaj. Alice Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY I, 1936 Graditelji novog svijeta. . . razjasnit e politiku situaciju i predstaviti one ideje, koje e eventualno dovesti do sjedinjenja onih principa koji proimlju demokraciju i isto tako uvjetuju metode hijarerhije. Alice Bailey - THE EXTERNALISATION OF HIERARCHY, 1957 Postoji samo jedan istinski nain i pokazatelji da je to put prema kojem se milioni ljudi okreu. JEDINSTVO I ISPRAVNI MEULJUDSKI
ODNOSI - INDIVIDUALNI, KOMUNALNI, NACIONALNI I INTERNACIONALNI - MOGU BITI OSTVARENI UJEDINJENOM AKCIJOM MUKARACA I ENA DOBRE VOLJE U SVAKOJ ZEMLJI.

Ovi mukarci i ene dobre volje moraju biti pronaeni da se tako otkrije njihova brojana mogunost - jer ona je tu. Oni moraju stvoriti svjetsku grupu, koja se zalae za ispravne meuljudske odnose i da obrazuju javnost u vezi prirode i moi dobre volje. Oni e tako stvoriti svjetsko javno miljenje koje e biti tako snano i tako iskreno za ljudsku dobrobit - da e voe, dravnici, politiari, biznismeni i sveenstvo biti prisiljeni da sluaju i toga se pridravaju. Opa javnost mora stalno i redovito biti pouavana internacionalizmu i svjetskom ujedinjenju koje se temelji na jednostavnoj dobroj volji i ko-operativnoj meuovisnosti. Ovo nije mistini i nepraktini program; to ne radi kroz proces razotkrivanja, unitavanja ili napadanja; to naglaava novu politiku, na
343

primjer, politiku koja se temelji na principima stvaranja ispravnih meuljudskih odnosa - izmeu iskoritavanih i onih koji iskoritavaju, ratnih hukaa i pacifista, masa i vladara, ova grupa ljudi dobre volje e se organizirati u milionima, nee se stavljati na niiju stranu, demonstrirajui duh nepristrasnosti, ne izazivajui politike ili religiozne uznemirenosti i nee poticati mrnju. Oni nee biti negativno tijelo ve pozitivna grupa koja e interpretirati znaenje ispravnih ljudskih odnosa, zalaui se za jedinstvo ovjeanstva i za praktino, a ne teoretsko bratstvo. irenje ovih ideja svim moguim sredstvima i irenje principa dobre volje e stvoriti monu organiziranu grupu. Javno miljenje e biti prinueno da prizna mo pokreta; eventualna brojana snaga mukaraca i ena dobre volje u svijetu e biti tako velika da e to utjecati na svjetske dogaaje. Njihov ujedinjeni glas e se uti u ime ispravnih meuljudskih odnosa. Ovaj pokret ve dobiva na znaaju. . . . da rade kao mukarci i ene dobre volje sa svim grupama koje imaju svjetski program koji tei da iscjeljuje svjetske razlike i nacionalne svae, i da prekinu rasne razlike. Kada se takve grupe pronau koje rade konstruktivno i osloboene su od prostakih napada i agresivnih oblika djelovanja, i potaknuti dobrom voljom prema svim ljudima, i osloboeni su od agresivnog nacionalizma i pristranosti, onda suradnja ljudi dobre volje moe biti ponuena i slobodno data. Alice A. Bailey - PROBLEMS OF HUMANITY, 1947 DUHOVNI SUVERENITET Duhovni je suverenitet osvijeteno stanje koje proizlazi iz mudrosti koju stjeete kada istinski shvatite svoju povezanost sa svemirom. To donosi osjeaj slobode, kroz osjeajno proienje. Do punog duhovnog suvereniteta dolazi kada nadvladamo potrebu ega za okrivljavanjern i manipulacijom, te kada doe do dubokog otkrivenja u kojem nutarnje bie u potpunosti shvati svoju ulogu kao iskljuivog stvaraoca svoje stvarnosti. U takvom se stanju pojmovi samo-odgovornosti i samosvojnosti ne mogu nijekati. Napokon se u potpunosti prihvaa odgovornost za vlastita djela i izbore. Za potrebe rasprave koja slijedi, donosimo odreenja nekih pojmova. Ona su ovdje samo kao sredstvo objanjavanja naela duhovnog suvereniteta. Privilegija: privilegija je formalno doputenje vlasti kako bi neka osoba mogla uivati poseban status ili initi djelo koje bi se inae od strane tih istih vlasti smatralo "ilegalnim". Nerijetko se, kod stjecanja privilegija, moramo odrei nekih prirodnih prava. Na primjer, cjelokupno ovjeanstvo uiva prirodno pravo meusobnog udruivanja u ljubavi. Meutim, u okvirima zakona to su ih ljudi uspostavili, potrebno je i formalno doputenje - privilegija - tako to se od "opunomoenih vlasti" dobija odgovarajui dokument. Pravo: pravo je iskaz prirodnog stanja postojanja, bilo priznatog ili nepriznatog, to ga implicitno posjeduju svi ljudi. Na primjer, pravo na zaljubljivanje je bjelodano, ali
344

ga vlasti nuno ne priznaju. Prava mogu predstavljati i produetak univerzalnih zakona. Prava se ukidaju kada se mijenjaju za privilegije, budui da ih u tom sluaju regulira tijelo s odgovarajuim ovlastirna. (Na primjer, kada sklopite ugovor s dravom putem izdavanja doputenja za vjenanje). Kada se prirodna prava zamijene za privilegije to ih je uspostavio ovjek, a daju ih vanjski izvori, ljudi gube svoj suverenitet, te su podloni vlastima koje dodjeluju privilegije. I tako vie nisu odgovorni za sebe. Graansko pravo: graansko je pravo od ovjeka utemeljena struktura koja organizira, nadzire, kanjava i nagrauje pojedince koji su se svojih prava odrekli u zamjenu za privilegije. Time se osigurava ovisnost ljudi o vlastima, umjesto da se potie samo-odgovornost. Obiajno pravo: duh se obiajnoga prava temelji na ideji samoodgovornosti i prirodnih prava. U okviru Ustava Sjedinjenih Drava, priznaje se kao prirodno stanje postojanja. Meutim, tijekom je prologa stoljea obiajno pravo sustavno zamjenjivano onim graanskim. Obiajno je pravo u svom najiem obliku pokuaj ouvanja prava, promicanja samo-odgovornosti i osobnoga rasta, te izraavanja univerzalnih zakona na Zemlji. Suverenitet: suverenitet je stanje postojanja to ga ljudi postiu kada u potpunosti na sebe preuzmu odgovornost za vlastite ivote i djela, kao i za nain na koji njihovi izbori utjeu na ljude oko njih. Razmotrite to se dogaa diljem svijeta. Svuda postoji proturjeje izmeu usvojenih filozofija i samih djela. Navedena proturjeja uvelike remete funkcioniranje vaega svijeta i alju zbunjujue poruke stanovnicima Zemlje. Ako pomno promotrite, vidjet ete kako, iako izraavate elju za duhovnim i osjeajnim suverenitetom, zapravo postiete upravo suprotno. To stvara sve vee nezadovoljstvo u srcima i umovima savjesnih pojedinaca. Razmotrimo sada koliko je duboko usaen osjeaj kulturnog nesuvereniteta, i kako je zapravo to stanje postojanja drevno. Brojni ljudi obrazovne, politike i vjerske ustanove smatraju temeljima tjelesne stvarnosti. Na primjer, brojni se pojedinci vrlo povoljno izraavaju o Ustavu Sjedinjenih Drava, i o tome kako on jami slobodu svim ljudima. Pa ipak, od 1776. su se godine zbili neki dogaaji koji su vrlo postupno ljude naveli na uvjerenje kako koraaju putem slobode, dok se zapravo dogaa upravo suprotno. Brojne sustave uvjerenja koji postoje na Zemlji nauili ste zapravo od svojih vanzemaljskih praotaca prije vie tisua godina. Vai su se praoci suoavali s istim pitanjima, te su na Zemlju gledali kao na mjesto na kojem bi ona jednom zauvijek mogla biti rijeena. ivimo u razdoblju u kojem se ljudi ili mogu dati dalje porobiti, ili napokon postii suverenitet. U sljedeih e pedeset godina ljudi morati donijeti neke odluke o planetarnoj suverenosti, te suraivati oko njena uspostavljanja. Brojni su skriveni kompromisi koji ljude danas dre u ropstvu. Novi je svijet pun ljubavi - ini vam se da se borite kako biste ovaj planet odrali "u
345

jednom komadu". ini vam se da vam borba nije strana niti u vaim svakodnevnim ivotima. Meutim, dogaa se zapravo neto posve drugo. Ljudi su nalik na prelijepe leptire ije glave jedva da vire iz ahura. Kako se planet kree ka etvrtoj gustoi, svaki se leptir moe osjetiti pomalo zbunjenim, jer se nalazi u novom tijelu. Odjednom e ugledati jedan posve novi svijet! Morat e nauiti pravila tog novog svijeta, jer pravila staroga vie nee vrijediti. Nemojte misliti da zbunjenost ukazuje na to da neto inite pogreno. Svaki puta kada osjetite tu zbunjenost, prisjetite se u svom srcu slike prelijepog leptira. Nova stvarnost to je simbolizira novo tisuljee, sada mora prodrijeti u svjesni ivot. Onda sadri radost, suze i zajednitvo. Meutim, nikada neete moi uivati istinsko zajednitvo, dok kao pojedinci ne postanete cjeloviti. Nemojte zaboraviti rairiti svoja krila. Kada to uinite, otkrit ete kako uistinu moete letjeti! Posveta Ova je knjiga posveena onima koje volimo, s kojima se smijemo i plaemo, i koji nam ele najbolje i onda kada se spotiemo u mraku, smeteni vlastitim obmanama. Zahvaljujui ozdravljanju na osjeajnom i duhovnom planu, nai odnosi s blinjima doseu nove visine. Ova je knjiga posveena naim blinjima koji su strpljivo ekali na na rast kako bismo zajedno dosegli nove visine. Na tim visinama gledamo kako se ono boansko odraava u oima naih blinjih. Ali, prije toga ga moramo ugledati u sebi samima. Osobno, ovu knjigu posveujem onome koga ljubim, mom suprugu Ronu, koji me uvjerio u mo ljubavi. Lyssa Royal TISULJEE - Duhovna promjena za nadolazee promjene Tri strasti su upravljale mojim ivotom: enja za ljubavlju, traganje za znanjem, i neizdrivo saaljenje za patnju (ovjeanstva). Ljubav donosi ekstazu i oslobaa od usamljenosti. U sjedinjenosti sa ljubavlju ja sam video mistiku minijaturu jasno predoene vizije rajeva svetaca i pjesnika koje su oni zamiljali. Sa jednakom strau ja sam traio znanje. Ja sam elio da spoznam srca (ljudi). Ja sam elio da znam zato zvijezde sjaje. Ljubav i znanje su vodile prema gore u rajeve, ali me je uvijek saaljenje vraalo nazad na zemlju, pla bola je odjekivao u mome srcu od djece koja gladuju, rtava koje su muene i starih ljudi koji su ostavljeni bespomoni. Ja eznem da olakam zlo, ali ne mogu, i ja takoer patim. Ovo je bio moj ivot; naao sam da je bio vrijedan ivljenja. Bertrand Russell Novo ovjeanstvo e izroniti iz slapova osloboene ljubavi koja e slobodno potei potaknuta duhovnim buenjem - zaslugom Savrenih Uitelja. Ljubav se ne moe roditi iz puke namjere i htijenja; vjebanjem volje, ovjek u najboljem sluaju postaje savjestan u obavljanju svojih dunosti. Borbom i ulaganjem napora on e uspjeti da svoje vanjske akcije uskladi sa svojim vienjem pravde. Ali, takve akcije su duhovno uzaludne; nedostaje im unutranje ljepote spontane ljubavi. Meher Baba
346

To je ideja "Ja-sam-tijelo" koja je tako katastrofalna. To te potpuno zasljepljuje za tvoju stvarnu prirodu. ak i za trenutak ne pomisli da si tijelo. Ne davaj sebi ime, niti oblik. U mraku i tiini je pronaena stvarnost. . . Ali nesebina akcija, osloboena svake brige za tijelo i njegove interese e te odvesti u samo srce Stvarnosti. str. 305 Ti mora biti ekstreman da dosegne vrhunsko. . . - To je tvoj um koji je odvojio svijet van tvoje koe od unutranjeg svijeta i postavio ih u opoziciju. Ovo je stvorilo strah i mrnju i sve bijede ivljenja. str. 310 Beskorisno je tragati za istinom, kada je um slijep za lano. Prvo mora biti oien u potpunosti od lanog prije nego li istina moe u njega prodrijeti. str. 314 to god je shvaeno umom mora biti lano, jer je um vezan za relativno i ogranieno. str. 315 Sva potraga za sreom je bijeda i vodi u jo vie bijede. str. 317 Ako trai stvarnost onda mora sebe osloboditi od svega obrazovanja (op. prev. uvjetovanja), svih kultura, svih obrazaca miljenja i osjeanja. ak i ideja da si mukarac ili ena, ili ak ljudsko bie, bi se trebala odbaciti. Ocean ivota sadri sve, ne samo ljude. Tako, prvo odbaci svako samo-poistovjeivanje, prestani misliti o sebi kao o takvom i takvom, tako i tako, ovo ili ono. Odbaci svaku samobrigu, ne brini o svojoj dobrobiti, materijalnom ili duhovnom, odbaci svaku elju, grubu ili finu, prestani misliti o dosezanju bilo koje vrste. Ti si potpun ovdje i sada, tebi nije potrebno apsolutno nita. To ne znai da mora biti glup i ludo odvaan i lakomislen ili indiferentan: samo osnovna tjeskoba za sebe mora nestati. Tebi je potrebna hrana, odjea i sklonite za tebe i tvoje, ali ovo nee stvoriti probleme sve dok pohlepa ne bude smatrana potrebom. ivi u skladu sa stvarima onakvima kakve one jesu, a ne onakvima kakvima se one zamiljaju. str. 316 Bilo da ti ostane zauvijek gladan i edan, udei, traei, grabei, gomilajui, uvijek gubei i patei, ili ide srano u potragu za stanjem bezvremenskog savrenstva kojemu nita ne moe biti dodano, od kojega nita ne moe biti oduzeto. U tome su sve elje i strahovi odsutni, ne zbog toga jer su odbaeni, nego zato jer su izgubili svoje znaenje. str. 331 Da bi bio, ti mora biti nitko. Misliti da si neto, ili netko, jeste smrt i pakao. str. 371 Ostavi to (znanje) sve iza sebe. Zaboravi to. Idi naprijed, neoptereen sa idejama i vjerovanjima. Odbaci sve govorne strukture, svu relativnu istinu, sve opipljive objekte. Apsolutno moe biti dosegnuto samo pomou apsolutnog predanja. Ne budi maloduan. str. 340
347

ista svjesnost je stanje istog svjedoenja, bez i najmanjeg poku -aja uiniti bilo to u vezi dogaaja kojem se svjedoi. Tvoje misli i osjeaji, rijei i akcije mogu isto biti dio dogaaja, ti promatraj sve bez zainteresiranosti u punom svjetlu jasnoe i razumijevanja. . . . jednom kad si u tome, ti e uvidjeti da voli ono to vidi, kakva god bila priroda toga. Ova ljubav bez izbora jeste test svjesnosti. Ako to nije tu, ti se samo interesira - iz nekih osobnih razloga. . . - Naui da promatra svoju svjesnost kao vrstu groznice, osobne i privatne, u kojoj si zatvoren kao pile u svojoj ljusci, iz samog ovakvog stava doi e kriza koja e slomiti ljusku. str. 382 Otponi sa priznanjem da ne zna i otponi odatle. . . . Samo priznanje: "Ja sam neznalica" jeste poetak znanja. str. 384 - Ti si kao ovjek u kinu, koji se smije i plae gledajui slike, iako u potpunosti dobro zna da je on cijelo vrijeme u svom sjedalu, a da su slike samo igra svjetla. Dovoljno je okrenuti panju sa ekrana na sebe da se prekine ta zaaranost. . . bez ekanja na smrt tijela - dovoljno je okrenuti smjer panje na Sebstvo i tu je drati. Sve se dogaa kao da postoji misteriozna mo koja stvara i sve pokree. Uvidi da ti nisi pokreta, ve samo promatra, i bit e u miru. str. 389 - Isto kao to se svaki val sputa u ocean, tako se i svaki trenutak vraa u svoj izvor. Ostvarenje je sadrano u otkrivanju izvora i prebivanju u njemu. str. 411 - Spoznati da si zatvorenik svoga uma, da ivi u izmiljenom svijetu svojih vlastitih tvorevina jeste poetak mudrosti. str. 426 - To je samo onda kada si zasien sa promjenjivim i ezne za nepromjenjivim, da si spreman za zaokret i korak u ono to se moe opisati, kada je vieno sa nivoa uma, kao praznina i mrak. - Jer um udi za sadrajem i promjenjivou, dok je stvarnost, za um bez sadraja i nepromjenjiv. str. 436 Opazi odreenu prirodu iste svjesnosti, njen prirodan samo-identitet, bez i najmanjeg traga samo-svjesnosti, i idi u korijen toga i ti e uskoro ostvariti svjesnost koja je istinska priroda i niega nee biti svjestan, to moe nazvati svojim vlastitim. str. 437 - Ali ako se dri ideje da ti nisi tijelo niti um, ak ni njihov oevidac, ve da si iznad svega toga, tvoj um e se razvijati u jasnoi, tvoje elje - u istotu, tvoje akcije - u dobrotvornost i ta unutranja sr e te odvesti u drugi svijet, svijet istine i neustraive ljubavi. Odupri se svojim starim navikama osjeanja i miljenja; nastavi sebi govoriti: "Ne, ne tako, to ne moe biti tako; ja nisam kao ovo, ja to ne trebam, ja to ne elim", i dan e sigurno doi kada e cijela struktura pogreaka i oaja propasti i tlo e biti slobodno za novi ivot. str. 443 Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
348

R A T - N E N A S I LJ E I M I R
RAT JE NAJVEI KRIMINAL KOJI OVJEK INI PROTIV OVJEKA. Zaratustra

Ne koristi silu da pobijedi univerzum; to samo stvara otpor. Rat je zlo. Lao Tse Nije mogue uiniti osobu ili drutvo nenasilnim pomou prisile. Mahatma Gandhi Ne moete krv isprati krvlju! Bankei - zen uitelj Oni koji izabiru manje zlo brzo zaboravljaju da su izabrali zlo. Hannah Arendt Nasilje je moda svojstveno ovjekovoj prirodi, ali joj je svojstvena i njegova suprotnost: ljubav. Sljedei stadij razvoja ovjeanstva, korak za koji se pripremamo, bit e voen silom te ljubavi. Deepak Chopra - MIR JE PUT Postoji neko zlo meu ljudima koje ih spreava da se udruuju i nagoni ih da izmeu sebe otvaraju ponor. Jedino ljubav moe da ih natjera da taj jaz premoste. Hermann Hesse Isus je bio najaktivniji rezister (onaj koji prua otpor) moda poznat povijesti. To je nenasilje bilo za primjer. Mahatma Gandhi Lako je ovjeku, sve dok je ostavljen na miru da uiva u svojoj imovini, da sebe uvjeri kako vjeruje u, i pridrava se principa Mira, Bratstva, i Univerzalne Ljubavi; ali ako, njegovi uici budu ugroeni, ili on zamilja da su ugroeni, on onda poinje glasno zahtijevati rat, i tako pokazuje da vjeruje i da je za to, a ne za Mir, Bratstvo, i Ljubav, nego za zbrku, sebinost, i mrnju. Onaj tko ne naputa svoje principe kada je ugroen sa gubitkom svake zemaljske stvari, ak i gubitkom asti i ivota, takav je ovjek od moi, je ovjek ija svaka rije i rije traje; je ovjek kojega svijet kasnije potuje, slavi, i oboava. Radije nego da odbaci taj princip Boanske Ljubavi na koji se oslanjao i u koji je vjerovao, Isus je izdrao krajnju agoniju i rtvu; a danas se svijet klanja pred njegovim probuenim stopalima u zanosu oboavanja. James Allen - PUT MIRA (THE WAY OF PEACE) - Vi elite mir, ljubav, sreu (radost) a radite naporno da stvorite bol, mrnju i rat. Vi elite dug ivot a jedete previe, elite prijateljstvo a iskoritavate. - Djelovati iz elje i straha jeste okov, djelovati iz ljubavi jeste sloboda. - Okolnosti i uvjeti vladaju neznalicom. Znalac stvarnosti nije pod prisilom. Jedini zakon kojem se on pokorava jeste ljubav. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
349

Osnova svih ratova je fundamentalan osjeaj odvojenosti. Ovaj fundamentalan individualizam ili zadovoljno priznavanje izolacije, vodi do svih sekundarnih uzroka rata: pohlepe, stvaranja ekonomskih katastrofa, mrnje, stvaranja nacionalnih i internacionalnih sukoba; okrutnosti, stvaranja bola i smrti. Alice Bailey - ESOTERIC HEALING Rat je poguba ljudske naravi. Marin Dri Ne koristi silu da pobijedi univerzum; to samo stvara otpor. Rat je zlo. ak i u pobjedi nema ljepote. Ako Tao vlada u zemlji, Vojniki konji pomau kod oranja. Kad Tao nestane u zemlji, konjica gazi polja. Nema veeg prokletstva od udnje za moi. Nema veeg zla od udnje za posjedovanjem. Srediti svijet silom, iskustvo pokazuje da ne uspijeva. Svijet je voen prirodnim zakonima kojima ne moe upravljati sila. Prisilno sreivanje vodi u nered. Prisilno zadravanje vodi u gubitak. Jer svaka akcija uzrokuje reakciju. Stoga mudrac: izbjegava neumjerenost. Izbjegava neuravnoteenost. Izbjegava krajnosti. Lao Tzu Sila je uvijek privlaila ljude niskog morala i vjerujem da bez izuzetka genijalne tiranine nasljeuju nitkovi. Albert Einstein - To je ono to vi inite: svi vi oboavate ideal mira, a u meuvremenu se pridruujete nasilju. (Smjeh). Gospodo, vi se smijete; vi se lako zabavite, zar ne? To je jo jedna zabava, i kada napustite ovo predavanje, ponavljati ete upravo to kao to ste radili i prije. . . . - Vi neete imati mir jer ga ne elite - vi se za to ne zanimate, vi ne vidite vanost da imate mir sada, a ne sutra. Samo kada ne budete imali razloga da budete mirni vi ete imati mir. - Mir nije interval izmeu kraja i poetka sukoba, bola i patnje. Nijedna vlada ne moe dovesti do mira; njen mir je korupcija i propast; vladanje po pravilima stvara degeneraciju jer se ono ne zanima za sve ljude na zemlji. Tiranija nikada ne moe odravati mir jer unitava slobodu: mir i sloboda idu zajedno. Ubiti nekoga drugoga za mir jeste idiotizam ideologija. Ti ne moe kupiti mir; to nije izum intelekta; to se ne moe kupiti pomou molitve, kroz cjenkanje. To nije ni u jednoj svetoj zgradi, ni u jednoj knjizi, niti u jednoj osobi. Nitko te ne moe voditi tome, ni guru, ni sveenik, ni simbol. U meditaciji to jeste. Meditacija je sama po sebi pokret mira. J. Krishnamurti - - - www.wilpf.org - - - www.peacenews.info - - - - www.johnpilger.com - - 350

Ideologije nas razdvajaju, a zebnja i snovi dre zajedno. Eugene Ionesco

Prirodno, sebinost je uvijek unitavajua. elja i strah, oboje su egocentrina stanja. Izmeu elje i straha raa se ljutnja, sa ljutnjom mrnja, sa mrnjom strast za unitavanjem. Rat je mrnja u akciji, organiziran i opremljen sa svim instrumentima smrti. Nisargadatta Maharaj Ljudi kau Ja elim mir. Ako odstrani ja (ego), i svoje htijenje (elju), ti ostaje sa mirom. Satya Sai Baba
Bez vatre ljubavi, opasni rascjepi u drutvenoj solidarnosti ovjeanstva ne mogu biti iscjeljeni. Opasnost, ak i kada je ekstremna kao to je to naa sada, nikada nije dovoljan poticaj, sam po sebi da potakne ljude da rade ono to je potrebno za njihovo spasenje. To je slab poticaj jer je negativan. Hladnokrvno proraunavanje hitnosti nas nee nadahnuti sa duhovnom moi da sebe spasimo. Ova mo moe doi samo iz nezainteresirane (op. pr. neprianjanja) svrhe pozitivnog cilja koji e nadii negativni koji pokuava sprijeiti samounitenje; i ovaj pozitivni nain ne moe biti dat ljudima niim drugim osim pomou ljubavi. Arnold Toynbee Nema mira na zemlji za one koji su uistinu samilosni, jer to su samilosni oni koji trpe teret svjetskog bola. John Bryant - FETERRED KINGDOMS Promjena u drutvu je od sekundarnog znaaja; ona e se dogoditi prirodno, neizbjeno, kada ti kao ljudsko bie izvede tu promjenu u sebi. J. Krishnamurti - - - - - www.internationalanswer.org - - U centru nenasilja stoji princip ljubavi. . . U toku ivota, svatko treba imati dovoljno smisla i dovoljno moralnosti da raskine okov mrnje. Martin Luther King, mlai Prije dosta vremena sam doao do zakljuka da se iz labirinta proturjenosti u kojima ivimo moe izai samo nekim sasvim novim putem, razliitim od svega dosad poznatog i uobiajenog. Ali, gdje taj novi ili zaboravljeni put poinje, nisam znao. . . .- . . . Rat, veliki evropski rat u iju mogunost dugo nisam htio da vjerujem i za ije postojanje dugo nisam htio da znam, postao je injenica. Bili smo u ratu, i uvidio sam da ga moramo shvatiti kao veliki memento mori koji ukazuje da je neophodno pouriti i da se ne moe vjerovati u "ivot" koji nikuda ne vodi. . . . . - . . . Shvatio sam da su lini, individualni napori nedovoljni i da je neophodno da se doe u kontakt sa stvarnom i ivom milju koja negdje sigurno postoji, ali sa kojom smo izgubili kontakt. P. D. Ouspensky - ETVRTI PUT
351

Duboko u ljudskoj podsvijesti postoji nezajaljiva potreba za logino smiljenim svijetom. Ali pravi svijet je uvijek s one strane logike. Svijet poiva na etiri oslonca: na uenju mudrog, na pravinosti velikog, na molitvama neporonoga i na vrlini hrabroga. (Dina) Frank Herbert Nikada nemojte sumnjati u injenicu da mala skupina promiljenih i zabrinutih graana moe promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali. Margaret Mead - - - www.newprofile.org Dokle god ljudi budu ubijali ivotinje i oni e se meusobno ubijati. Onaj tko sije umorstva i bol ne moe oekivati da ponje zadovoljstvo i sreu. Navika ubijanja i jedenja mesa je nesaglasiva sa nadom za dostizanje integralnog mira i sree. Pitagora Postojee armije u vrijeme mira su nedosljedne sa principima republikanske vlade, opasne za slobode slobodnih ljudi i openito se pretvaraju u razarake maine za uspostavljanje diktature. Continental Congres, 1784 Povijest velikih svjetskih religija jeste izvjetaj o borbama i ratovima, kao to je to povijest i dananjih lanih religija - socijalizma, dravnosti i nacionalizma. Ludwig von Mises - HUMAN ACTION, 1966 Prva rtva rata je istina. Rat je ego potez monopolistike vlasti. Rat e biti ukinut kada budu ukinute vlada i religija. Howard Katz - THE WARMONGERS; A NON FICTION BOOK, 1979 U miru djeca pokopavaju svoje roditelje; rat kri poredak prirode i uzrokuje da roditelji pokopavaju svoju djecu. Herodotus 485-425 Svi ratovi pojeftinjuju ivot, svi ratovi dovode do okrutnosti i odstranjuju tabu sa nasilja. Peter Pulitzer Kada plaamo porez za nau vojsku i mornaricu, pogledajmo koliko plaamo za ubijanje, koliko za sakaenje, koliko za stvaranje udovica i siroadi, koliko za stvaranje gladi. . . pomou ovoga naina mi emo spoznati za to smo platili na novac. (1739 godina) Anna Laetitia - Barbauld - SINS OF GOVERNMENT, SINS OF NATION MO je kolektivna volja ljudi predana njihovim vladarima. MO nad drugima u stvarnome znaenju jeste samo najvea ovisnost o njima. . U cijeloj povijesti rat je bio pokretan od vlada, samo od vlada. . . Vladama su potrebne armije da ih zatite od njihovih porobljenih i ugnjetavanih podanika. Lav Tolstoj - WAR AND PEACE, 1868 (Rat i mir) Kakav poticaj ima farmer, dok slijedi svoj plug, da odbaci svoju miroljubivu svrhu i da ide u rat protiv farmera u drugoj zemlji? Ili kakav poticaj ima proizvoa? Zar pobjeda i poraz nemaju istu cijenu, kao i poreze koji su neizbjena posljedica? RAT je kockarski stol (MOI), a graani su prevareni u toj igri. Thomas Paine, 1792 - - - www.ppu.org.uk - - - www.connection-ev.de - - 352

U proljee 1965 trao sam kroz dungle sa smrtonosnim orujem u rukama, viui Ubiti, UBITI, UBITI! I bio bih to uinio. Ali bio sam sretan. Trao sam kroz dungle Louisiane u kojima smo trenirali, ispranih mozgova od U.S. Armije - Osnovne Vjebe. Nikada nisam iao u rat i nikada nikoga nisam ubio. Ali mogao sam to uiniti. Da je U.S. Armija od mene zatraila da TEBE ubijem, bio bih to uinio. Obrazovanje: Osobno iskustvo Zato mi ubijamo ljude koji ubijaju ljude da bi pokazali da je ubijanje ljudi pogreno? Holly Near Ja unitavam moje neprijatelje kada ih uinim svojim prijateljima. Abraham Lincoln - predsjednik USA, ubijen u atentatu Voli svoje neprijatelje jer ti oni ukazuju na tvoje greke. Benjamin Franklin 1706-1790 dravnik, znanstvenik USA Ono to je moralno i etiki neispravno, ne moe zakonski i politiki biti ispravno: jer djelima zakona niko se nee opravdati. ovjek koji se moe suprostaviti poniavanju, osramoivanju, koji moe stajati protiv popularne struje, ak i protiv svojih prijatelja i svoje zemlje - kada zna da je u pravu, koji moe prkositi onima na vlasti, onaj tko moe preuzeti zatvor i kaznu, i ostati vrst - to je hrabar ovjek. Alexander Berkman - WHAT IS COMMUNIST ANARCHISM?, 1929 U svijetu se danas javlja novi oblik faizma koji za sada nazivaju jakom vladom. Ponekad razmiljam o osamnaestogodinjacima koji se odluuju za vojnu ili sudaku karijeru, to jest ele zapovijedati ili suditi drugima. Mladi koji eli postati pukovnikom ili generalom za mene je ve sada nasilnik, to jest ovjek koji je sa osamnaest godina odluio ubijati - postati ubojica. Zapanjujue je to to gotovo u svim zemljama svijeta mladie pozivaju u vojsku i tamo ih indoktriniraju, tako da oni poinju razmiljati o tome kako se ubojstvom mogu proslaviti s pukom u ruci, a da i ne poznaju neprijatelja mogu povui okida i ubiti nekoga. Kad se ti momci vrate iz vojske i kad desetak godina poslije netko iz susjedstva siluje njihovu enu ili ker, i kad ga oni sa onom istom pukom koju su nosili u vojsci ubiju, onda bivaju uhapeni i to je apsurd. Tko su ljudi koji druge ue ubijanju kad je rije o navodnom vojnom neprijatelju, a tko su oni koji ih hapse kad je posrijedi privatni obraun? To su i u jednom i u drugom sluaju isti ljudi: politiari, militaristi ili suci, reimski ljudi, rukovodioci glavnih drutveno politikih institucija zemlje. Da apsurd bude vei, reim ohrabruje ili doputa ubijanje nepoznatih ljudi, ali zato brani ubojstvo privatnog karaktera. Politiki kriminal je posrijedi masovni kriminal. Neko su naruioci bili kraljevi, danas su to oni koji imaju ekonomsku mo. Nepoznat ? Nacionalna sigurnost je uzrok nacionalne nesigurnosti. Hagbard Celine
353

Moramo izgraditi svijet u kojem na drugom kraju rakete nema nepoznatih i neprijateljski raspoloenih tuinaca, a to e zahtijevati ogroman i naporan rad. Jedina snaga koja moe prei te barijere je snaga ljubavi, snaga istine, due. Ne mora se dobiti Nobelova nagrada da bi se radilo za mir. Jednostavna pretpostavka bezuslovne ljubavi i nenasilja, koju su Gandhi i Martin Luther King prizvali u ivot, moe biti primjenjena od svih nas. Nauite Vau djecu samo to. Ako uinite ovu jednostavnu stvar, zajedniki moemo izlijeiti ovaj svijet. Betty Williams Order of Interbing - je nastao u Vietnamu za vrijeme rata, koji je bio sukob izmeu dvije svjetske ideologije. U ime ideologija i doktrina, ljudi ubijaju i bivaju ubijeni. Ako ti ima puku, ti moe ubiti jednog, dva, tri, pet ljudi; ali ako ti ima ideologiju i uz nju prianja; mislei da je to apsolutna istina, ti moe ubiti milione. Ovo pravilo ukljuuje pravilo ne ubijanja u najdubljem smislu. ovjeanstvo pati vrlo mnogo od vezivanja za stavove. Ako ti ne bude slijedio ovo uenje. Ja u ti otkinuti glavu. U ime istine mi ubijamo jedni druge. Svijet je sada zaglavio u ovakvu situaciju. Mir moe biti dosegnut samo kada mi ne prianjamo za stav, kada smo osloboeni od fanatizma. Thich Nhat Hanh - zen uitelj iz Vietnama - Thich Nhat Hanh-ove ideje za mir, ako budu primjenjene, bi mogle izgraditi spomenik ekumenizmu, svjetskom bratstvu, ovjeanstvu. - Ne znam ni za koga tko je dostojniji Nobelove nagrade za mir od ovog blagog redovnika iz Vietnama. Martin Luther King, Jr. Dokle god ratove budemo smatrali samo nemoralnima, poronima i zlima - uvijek e nekome biti privlani. Kad konano jednom shvatimo koliko su ratovi vulgarni i primitivni - prestat e biti zanimljivi svakome. Oscar Wilde - - - - - www.trfn.clpgh.org/peacelinks Prole se godine (1989) odbijalo 14,52 funte tjedno po poreznom obavezniku za Ministarstvo Obrane - i totalna suma vojnog budeta je dosegla blizu 19 milijardi funti. Ovo je vojna obaveza u financijskom smislu. Moderna tehnologija proizvodi strahovito profinjena i uasna oruja koja se financiraju kroz porez. Zakonsko pravo za svjesno odbijanje sluenja vojske u Britaniji je odavno priznato. Smatramo da one ljude kojima savjest nikada ne bi dopustila da ubiju drugo ljudsko bie, ne bi trebalo prisiljavati da plaaju za ratne pripreme. To je nepodnoljiva ljudska dilema. Zbog toga traimo od Parlamenta da se savjesnim protivnicima poreza za naoruanje uvai molba da se njihov iznos, koji se kao dio direktnih i indirektnih poreza odbija za vojsku, umjesto toga svake godine odbija za ne-vojni Fond za izgradnju mira. PEACE TAX CAMPAIGN - London - tekst sa pozadine letka - - - www.nuclearfiles.org - - - www.nwtrcc.org - - 354

Peace tax campaign (Kampanja poreza za mir) Svaki top koji je proizveden, svaki porinuti ratni brod, svaka ispaljena raketa u krajnjem smislu oznaava krau od onih koji su gladni i nisu ishranjeni - od onih kojima je hladno i nemaju odjee. Ovaj svijet na oruje ne troi samo novac, ve troi i znoj svojih radnika, genije svojih naunika, nadu svoje djece. (1953) i (1959) Ja vjerujem da e ljudi u dugom hodu vie uiniti na irenju mira nego vlade. Uistinu, ja mislim da ljudi tako arko ele mir, da je dananjim vladama bolje da im se uklone sa puta i dopuste im da ga imaju. Dwight D. Eisenhower 1890-1969 general, predsjednik USA
355

Golemi porast posjedovanja oruja u naem suvremenom drutvu divov -ski je korak u suprotnom smjeru od najvie ljudske prirode. Dr. Wayne W. Dyer - PROMIJENITE MISLI - PROMIJENITE IVOT, 2007 Ustavi nita ne znae internacionalnim bankarima. . . To je u vrijeme rata ili drugih kriza da bankari mogu uspostaviti svoje projekte, i dobiti onu vrstu pomoi koju ele da bi iskoritavali ljude i od njih uzeli najvei dio njihovih proizvoda. . . veina ratova je nastala jednostavno zato jer su oni veoma vani naini zarade za financijere. (1999) Ja sam procjenio da su bankari zaradili oko 75 miliona dolara od Amerike Revolucije. Oni su zaradili oko 125 miliona dolara od Rata 1812 godine. Uzeli su oko 3 milijarde za vrijeme Civilnog Rata. Sakupili su oko 30 milijardi dolara od Prvog Svjetskog Rata. Koliina zarade koju su napravili od Drugog Svjetskog Rata jednostavno prevazilazi mo shvaanja i zbunjuje imaginaciju. To su trilioni dolara. Dr. Martin A. Larson - poznati povjesniar i ekonomist To ne zahtijeva naroitu hrabrost stajati na podiju Senata i poticati nae mladie u Vijetnamu da se ee bore, ako se ovaj rat pretvori u veliki sukob i stotine tisua mladih Amerikanaca bude ubijeno, to nee biti Senatori koji e poginuti. To e biti ameriki vojnici koji su premladi da se kvalificiraju za senat. . . Vlada centar. . . nas je uvela u najgluplji i najokrutniji rat u cijeloj povijesti. Taj rat je moralna i politika katastrofa, straan tumor koji nagriza duu nae nacije. . . Meni je dosadilo sluati starce koji sanjaju o ratovima za mlade ljude koji u njima ginu. George McGovern Amerika je uvijek bila militaristika, imperijalistika svjetska sila koja je pohlepno teila za ekonomskom kontrolom nad slabijim nacijama. Indijanski ratovi iz prolosti se trebaju s pravom smatrati kao prvi strani ratovi amerike povijesti. Kako je U.S. marirala preko kontinenta, ona je stvarala vladavinu pomou ratova osvajanjem, isto kao to su Engleska i Francuska inile u Indiji i Africi. Rat sa Meksikom je sigurno bio imperijalistiki, nita vie ni manje nego su to ratovi sa Sijuksima, Apaima, oonima i Jakima. U svakom sluaju, cilj je bio isti - zemlja. Kada su granice konano slubeno proglaene zatvorenima 1890, bilo je to samo nakon kratkog vremena prije nego li su ameri-ki imperijalistiki impulsi ovu zemlju poveli u panjolsko Ameriki Rat i tako je poelo zadobijanje Ameriko Pacifike Imperije. Isto tako u Centralnoj i Junoj Americi. Nije bilo vremena jo od osnivanja republike kada su motivi ove zemlje bili bezazleni. Je li to onda udo da su druge nacije veoma skeptine u vezi njihovih stvarnih motiva u dananjem svijetu? Drutvo koje ima stvarne i trajne vrijednosti ne treba da se oslanja na silu za svoje irenje. Toak Karme sporo melje, ali melje fino. I on ini potpuni krug. Vine Deloria, 1969 Najvee je domoljublje kazati svojoj zemlji da se ponaa neasno, glupo, runo. Julian Bornes
356

Dok je FBI izmeu ostalih imenovao Reclaim The Streets, Carnival Against Capital i Animal Liberation Front teroristikom prijetnjom, US obavjetajne agencije ukljuujui i po zlu poznatu CIA se pripremaju povratku svojim taktikama Hladnog rata, bombama, prislukivanju i korupciji. Dakle pojasnimo ovo: ljudi koji blokiraju promet pleui na ulicama ili koji spaavaju ivotinje su teroristi dok su US tajne slube. . samo neka od njihovih nedavnih (ne)djela:*1951:CIA pomae svrgavanju demokratske vlade u Gvatemali, a potom podupire novi reim koji je ubio vie od 100000 Gvatemalaca u sljedeih 40 godina. *1965: CIA izaziva vojni udar u Indoneziji koji na vlast dovodi generala Suharta. Nakon toga oko pola miliona ljudi biva ubijeno od odreda smrti po listama ljudi opskrbljenim od US State Department. *1973: US sponzorira vojni udar u ileu protiv demokratske vlade Salvador Allende-a i pomae u ubijanju 30 000 ljudi, ukljuujui i US graane. *1984: Svjetski Sud proglaava US vladu ratnim zloincem zbog postavljanja mina u lukama Nikaragve 1980 godine, rat koji je zavrio sa smru 30 000 nevinih ljudi. *1989: US napada Panamu pri emu je poginulo 4000 ljudi i hapse predsjednika Manuel Noriegu, koji je jedno vrijeme bio CIA agent, a kasnije se pretvorio u njihovog neprijatelja. *1998: US bombardira farmaceutsko postrojenje u Sudanu. . . www.schnews.com Glavna prepreka za istraivanje Islamskog terorizma su bili US naftni korporacijski interesi, i uloga koju je odigrala Saudijska Arabija. John O'Neill - Bivi FBI Deputy Director, iz protesta napustio FBI Suprotno uvrijeenom miljenju koje vjeruje da je suludo pruati otpor ovom najmonijem carstvu. . . Ono to nam povijest pokazuje je da su dananja carstva sutranji pepeo, da nita ne traje vjeno i da ne pruanje otpora znai pristanak na ugnjetavanje samog/e sebe. Najvei oblik zdravog razuma kojeg netko moe izraziti je pruiti otpor sili koja pokuava obuzdati, pritiskati i slomiti ljudski duh. Mumia Abu Jamal predsjednik Asocijacije crnih novinara u Philadelphiji-USA, pisao o rasnim i socijalnim problemima, lano optuen za ubistvo policajca koji mu je pucao u stomak. Osuen na smrt ali meunarodnim akcijama mnogobrojnih grupa izbjegao izvrenje smrtne kazne. Dio sa suenja Mumiji. Tuitelj: Da li ste ponovno oivljavali slogan: Sva mo ljudima? Da. Tuitelj: Da li smatrate da su vae akcije, kao i vaa filozofija sukladne citatu: Politika mo izrasta iz cijevi pitolja? Mumija: Vjerujem da je Amerika dokazala da je taj citat istinit. Terorizam nije racionalna nego emotivna reakcija frustriranih i ljutih ljudi. Ipak uobiajena reakcija prema terorizmu je esto jo manje racionalna, nita manje od reakcije frustriranih i ljutih ljudi. S. Zunes -The Baltimore Sun, U.S. se ne bi trebale boriti protiv nasilja sa nasiljem u povodu teroristikog napada na New York i Washington Svaki agresivni rat je Dravni terorizam pokretan od kriminalaca iz Vlade i onih koji ih na to potiu i financiraju. Ivica, 1980
357

Jezik esto prikriva istinu. Vie nego to je to obino shvaeno, nae oi su zasljepljene prema injenicama. . . trikovima jezika. Kada netko koristi jednoslonu rije Francuska, onda misli o Francuskoj kao jedinici, entitetu. Da bi odstranili nespretno ponavljanje mi koristimo osobnu imenicu kada spominjemo zemlju - kada na primjer kaemo: Francuska je poslala svoje trupe da osvoji Tunis - mi ne samo da pridajemo cjelovitost nego i personalnost zemlji. Same rijei prikrivaju injenice i internacionalne odnose ine glamuroznom, privlanom dramom u kojoj personalizirane nacije jesu sudionici (vrioci radnje), a lako zaboravljamo da su mukaraci i ene od mesa-i-krvi stvarni sudionici. Kako bi to bilo drukije kada ne bi imali takvu rije kao Francuska, i umjesto toga kaemo - tridesetosam miliona ljudi, ena i djece, vrlo razliitih interesa i uvjerenja, naseljavaju 218000 kvadratnih milja teritorije! Onda bi mi preciznije opisali ekspediciju u Tunis na ovakav nain:Nekolicina ovih od tridesetosam miliona osoba su poslali trideset tisua drugih da osvoje Tunis. Na ovaj nain predstavljena injenica zahtijeva pitanje, radije seriju pitanja. Tko su nekolicina? Zato su oni poslali trideset tisua u Tunis? I zato su oni posluali? Parker Thomas Moon - predava povijesti sa Columbia University IMPERIALISM AND WORLD POLITICS, 1928 Drutvo diktira da treba imati veliku obvezu prema drugom ak i po cijenu vlastitog ivota. Mnogi ratnici umiru za svoje gospodare, moda mnogo vie nego li netko to moe zamisliti. ovjek e umrijeti da zatiti svoju ast; ena e umrijeti za mukarcem. Ribe ele da ive; one zamuuje plitkost svoga jezera i kopaju rupu u koju se skrivaju, ipak prevarene mamcem one grizu udicu. Ptice na stablu se boje da su prenisko i penju se na vie grane ipak zaarane mamcem, one su uhvaene u zamku. Ljudska bia su isto tako podlona. Oni daju svoje ivote za plitke, svjetovne stvari ali rijetko za plemenitu svrhu Nichiren Daishonin Po opim principima zakona i razuma, zakletve vojnika da e sluiti odreeni broj godina, da e izvravati nareenja pretpostavljenih asnika, da e istinski biti vjerni vladi i tako dalje, nemaju nikakvu obavezu. Neovisno o kriminalnosti takve zakletve, da e odreeni broj godina ubijati sve one za koje mu to bude nareeno, bez da to procjenjuje po svojoj vlastitoj savjesti, pravednosti ili potrebi toga ubijanja. . . Pitanje rata, i posljedica toga pitanje moi, nije nita drugo do pitanje novca: tu stoje oni koji su spremni da osiguravaju novac za te stvari - jesu stvarni vladari. To je tako u Evropi, i to je isto tako i u ovoj zemlji, imenovani vladari, kraljevi i parlamenti nisu nikakvi stvarni vladari svojih odgovarajuih zemalja. Oni nisu nita drugo osim instrumenti u slubi bogatih da pljakaju, porobljavaju i (ako se za to ukae potreba) ubijaju one koji imaju manje bogatstva ili ga uope nemaju. Lysander Spooner
358

Postoje tri vrste tirana: oni koji sa ponosom prihvaaju poziciju putem izbora od ljudi, drugi prisilom uz pomo oruja, ostali putem nasljea. Iako naini dolaska do moi jesu razliiti, ipak je metoda vladanja praktiki ista. Tirani trebaju samo biti lieni javnih neprekidnih izvora prihoda. ODLUI DA VIE NE SLUI !! I ti si odjednom SLOBODAN. Ja od tebe ne traim da stavi svoje ruke na tiranina da bi ga sruio, ve jednostavno da ga vie ne podrava. Onda e na njega gledati kao na velikog Diva ije je postolje bilo izvueno, koji pada od svoje vlastite teine i raspada se na djelie. Etiene de la Boetie je napravio plan za nenasilni otpor 1553 godine Pobuna, Fragging - Dezerterstvo u U. S. Vojsci Harass the Brass! Uznemiravajte visoke asnike! Mutiny, Fragging and Desertions in the U.S. Military - Kevin Keating Od 1970, armija je imala 65,643 dezertera, ugrubo oko etiri pjeadijske divizije. Prikrivana povijest Vijetnamskog rata pokazuje da vojni zapovjednici imaju dobar razlog da se boje i da ne vjeruju svojim vojnicima. Nai vladari ele da zaboravimo to se dogodilo za vrijeme Vijetnamskog rata, i oni ele da zaboravimo to je dovelo do poraza njihovih ratnih napora - i vanost otpora prema ratu od regrutiranih obaveznika mukaraca i ena. U lanku objavljenom u Armed Forces Journal (lipanj 7, 1971), Marine Colonel Robert D. Heinl Jr., veteran zapovjednik sa preko 27 godina iskustva u Marincima i autor knjige Soldiers Of The Sea, definitivna povijest Marine Corps, je napisao: "Naa armija koja je u Vijetnamu je u stanju nadolazeeg kolapsa, sa pojedinim jedinicama koje odbijaju ili su odbile da se bore, ubijaju svoje asnike. . ." Heinl je citirao New York Times lanak u kojem je naveo regrutiranog ovjeka koji je rekao: "Amerike vojarne su virtualno razoruane. (Lifers) Oni koji su doivotno u vojsci (op. prev. profesionalni vojnici-u vrijeme Vijetnamskog rata je bila obavezna vojna obaveza, i najvie je bilo vojnika ronika) su nam oduzeli oruje. . . u bataljonu je bilo i nekoliko frag incidenata." "Frag incidents" or "fragging" je bio slang vojnika u Vietnamu za ubijanje strogih, nepopularnih i agresivnih asnika. Rije je potekla od regrutiranih ljudi koji su koristili rasprskavajue granate da bi ubijali asnike. Nakon napada u kojem je bilo mnogo gubitaka na Hamburger Hill polovinom-1969, the GI podzemne novine u Vijetnamu, GI Says, su javno objavile ponudu od $10,000 ucjenu za glavu potpukovnika Weldon Hunnicutt, asnika koji je naredio i vodio taj napad. "Pentagon je objavio da se fraging u 1970 god. (209 ubojstava) vie nego udvostruio od prijanje godine (96 ubojstava)." Amerike Divizije, su bile zahvaene padom morala, fragging incidenti 1971 godine su se po procjenama dogaali jedan tjedno. Ratne maine su bile
359

sabotirane i unitavane. Tokom 1972 godine je bilo oko 300 anti-ratnih i anti-militirastikih novina, sa imenima kao: Harass the Brass, All Hands Abandon Ship and Star Spangled Bummer koje su pokretali regrutirani ljudi. "In Vietnam," pisao je Ft. Lewis-McCord Free Press, "The Lifers, the Brass,(visoki asnici) su istinski neprijatelji. . ." Pobune i anti-ratne demonstracije su se dogaale u bazama u Aziji, Evropi i United States. Ranih 1970-etih vlada je poela da se povlai sa ratovanja na zemlji i prebacila se na "ratovanje iz zraka" djelomino zbog toga to su mnoge trupe koje su se trebale boriti su onemoguavale svjetsku najmoniju vojnu snagu svojim sabotaama i otporom. Prebacivanjem na strategiju "ratovanja iz zraka", Mornarica je postala vaan izvor otpora ratu. Usprkos rasizmu koji je prevladavao u Mornarici, pomorci crnci i bijelci su ponekada zajedno pobunjivali. Najvanija od tih pobuna se dogodila na ratnom brodu USS Constellation juno od California u studenom 1972. Kao odgovor na prijetnju za manje-nego-asnog otputanja iz vojske nekoliko pomoraca crnaca, grupa od preko 100 pomoraca crnaca i bijelaca je jedan i po dan demonstriralo. Bojei se da e izgubiti kontrolu nad brodom na moru to se moglo pretvoriti u potpunu pobunu, zapovjednik broda je brod vratio nazad u luku San Diego. Sto trideset trojici pomoraca je bilo doputeno da izau vani na kopno. Oni su nakon nekoliko dana odbili naredbe da se ponovo vrate na brod, i ponovo su trajkovali na rivi 9 studenoga. Usprkos ozbiljnosti pobune, ni jedan pomorac koji je trajkovao nije bio uhapen. Sabotaa je bila vrlo korisna taktika. Na dan 26 svibnja 1970, ratni brod USS Anderson se pripremao da zaplovi za Vijetnam iz San Diego luke. Ali netko je u glavni stroj ubacio lance i metalne dijelove. Dolo je do velikog kvara, teta je bila stotine tisua dolara i kanjenja nekoliko tjedana. Nekoliko je pomoraca bilo okrivljeno, ali zbog nedostatka dokaza sluaj je bio odbaen. Sa poveanjem ukljuenosti mornarice u ratu nivo sabotaa se poveavao. U srpnju 1972, u periodu od tri tjedna, dva nosaa aviona su bila izbaena iz borbene spremnosti. Na dan 10 srpnja velika vatra je opustoila admiralske prostore i radarski centar na brodu USS Forestall, priinivi tetu od preko $7 million dolara. Ovo je produilo ukljuivanje broda za borbeno djelovanje za vie od dva mjeseca. Kasno u srpnju, brod USS Ranger je pristao u luku Alameda, California. Nekoliko dana prije odreenog vremena za odlazak u Vijetnam netko je ubacio metalne dijelove u motor i napravio tetu od skoro 1 milion dolara i kanjenje od tri i po mjeseca zbog ozbiljnih popravaka. Pomorac koji je bio okrivljen je bio osloboen. U drugim sluajevima, mornari su jednostavno bacali na otvorenom moru potrebne alate i dijelove u more. The House Armed Services Committee je zakljuio krizu pobuna u Mornarici: "US Navy (Mornarica) je suoena sa pritiscima. . . koji, ako ne budu kontrolirani, e sigurno unititi zavidnu tradiciju discipline. Nedavni
360

sluajevi sabotaa, demonstracija, namjernog neposlunosti zapovjedima, i neposluh prema vlasti. . . jesu jasni simptomi opasnog pogoranja discipline." Otpor ratu od strane ljudi u uniformi je bio proizvod okolnosti pogodnih za revolt. Civilni anti-ratni pokret u US je nastao na vrhovima pokreta za civilna prava, u vrijeme kada je taktika pacifizam-po-bilo-koju-cijenu voa za civilna prava dosegao djelotvornu granicu, i bio ispitivan od generacije mladih aktivista. Radnika klasa crnaca i Latino-Amerikanaca je van svake mjere po brojnosti bila zastupljena u Amerikom drutvu, i velike demonstracije su bile u gradovima Watts, detroit i Newark to je imalo eksplozivno djelovanje na te ljude. Nakon atentata na Martin Luther Kinga, mlaeg velike demonstracije su izbile u 181. US gradu. Vladari US su se suoili sa najgorom nacionalnom krizom od Civilnog Rata. Povijest pokazuje da su regrutni vojni obaveznici ili obaveznici koji su novaeni drijebom bili skloniji pobunama nego oni koji su se dobrovoljno prijavili za vojsku. Ovo je moda jedan od razloga da su dobrovoljci u armijama postali norma za svjetske vanije industrijske demokracije. Ispitivanjem onoga to se dogodilo US militaristima za vrijeme Vijetnamskog rata moe nam pomoi da razumijemo centralnu ulogu "militaristikog pitanja" koja e se dogaati u buduim revolucionarnim borbama. To nije pitanje kako kaotino i buntovna civilno stanovnitvo moe pobijediti dobro organizirane, i disciplinirane armije kapitalistikih drava u borbi, ve kako ovaj masovni pokret moe djelotvorno oslabiti borbenu sposobnost militarista, i dovesti do kolapsa i rasprivanja dravnih vojnih snaga. Kako diktatorstvo globalnog kapitala uzrokuje pogoravanje ivotnih uvjeta za veliku veinu ovjeanstva, trupe radnike klase e se koristiti za potiskivanje buntovnita drugog dijela radnike klase. Koritenje US vojnih snaga za vrijeme nemira u Los Angeles u proljee 1992 je izgleda primjer za koji e se koristiti uloga vojske za odravanje ovog eksploatatorskog drutvenog poretka. Ali snage koje su vodile do masovne pobune u jednom dijelu zemaljske kugle e isto tako dati poticaj pobunama u drugim dijelovima svijeta; mo naih vladara i njihova ekonomija moe biti unitena iznutra od radnike klase ena i mukaraca o kojima oni ovise. - - Informacije za ovaj lanak su iz knjige Soldiers in Revolt, od David Cortright, izdane od Institute for Policy Studies, letak Mutinies od David Lamb, koji se moe dobiti od AK Press Distribution u San Francisco, i raznim izdanjima Detroit, Michigan anarhistikih novina The Fifth Estate. Claude AnShin Thomas je sluio vojsku u Vijetnamu kao voa posade helikoptera. Pet puta je bio sruen i jednom ranjen, dobio je medalju Purple Heart. Od toga vremena je radio na iscjeljivanju rana iz toga rata: emocionalno, mentalno i duhovno i koristio svoja iskustva da pomae drugima. Za vrijeme tog procesa Claude AnShin je postao lan
361

Vijetnamskog samostana i retreat centra, Plum Village, kojeg je osnovao cijenjeni Thich Nhat Hanh. Claude je zareen za Zen redovnika u Zen Redu Mirotvoraca - www.zpc-usa.org - prvi u potpunosti zapadnjaki Buddhistiki red 1994 godine od uitelja Bernie Glassman. Kako doi do mira nakon unitavajuih posljedica rata i kako da pronae mirne naine za rjeavanje sukoba Claude AnShin dijeli svoja razmiljanja sa drugima kroz magazine i kroz nekoliko knjiga koje su izdane u Italiji, Njemakoj, Americi. On dri predavanja internacionalno u religioznim i svjetovnim zajednicama o kulturi nasilja i kako to zacijeliti, prisustvuje Meditacijskim povlaenjima, koja uesnicima osigurava odreenu pomo koja ih vodi do procesa lijeenja duhovnog, emocionalnog i psiholokog. Takoer je bio pozivan na povlaenja meditacije za veterane koju je vodio Thich Nhat Hanh. Trenutno Claude AnShin provodi vrijeme u US i Evropi radei sa kulturama nasilja, i drugima, da bi zaustavio nasilje i uspostavio drutveno korisne projekte. Claude AnShin Thomas je pjeaio 1994-95 na meureligioznom hodoau od Auschwitz do Vietnama. Od oujka do kolovoza 1998 je bio na duhovnom hodoau irom USA, hodajui u redovnikoj odjei bez novca, nosei svu svoju imovinu na leima i prakticirao Takahatsu (proenje milostinje). Od kolovoza do listopad 1999 je pjeaio kroz mnoge koncentracijske logore, ratne zatvorenike logore, zatvore i druga mjesta patnje iz drugog svjetskog rata u Njemakoj. Godine 2000 je bio na hodoau kroz Srbiju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu. Pria o njegovim ratnim iskustvima i njegovom buenju ka Zadubljenosti-Samopanji je objavljena u magazinima "Shambhala Sun" (Finding Peace after a Lifetime of War - Pronalaenje Mira nakon cjeloivotnog rata) i njemakom "Spuren" (Die Wunden des Krieges heilen). lanak o internacionalnom povlaenju Healing the Wounds of War in spring 1997, objavljen u njemakom magazine "Spuren" (Zen der offenen Tren) i na engleskom (Open Door Zen). U proljee 1997 je vodio Street Retreat u Berlinu. Tko druge liava ivota, tko samome sebi oduzima ivot, mrnjom ispunjen i njome nadvladan, nije svjestan to ini. Buddha ANGUTTARA-NIKAYA VII. 60 Kada sam bio vojnik, i kada sam bio mlad, vidio sam rat i nauio sam da nitko nikada ne dobija rat, jer rat ne donosi mir. Danas kada alarm zvoni za uzbunu i snage se pripremaju za ubijanje, morali bi se sjetiti da kada armije ratuju da ljudi umiru: prijatelji neprijatelj, vojnik i civil. . . Ubijanje unitava um i duh svakoga, ne samo "neprijatelja". Sve to ja znam o ratu i ono to znam o miru, uvjerilo me je da je jedini siguran put ka pobjedi put mira. Steven Banko III - ratovao u Vijetnamu dobio 11 ordena. Nakon rata dugo bio aktivan u veteranskim mirovnim organizacijama. www.veteransforpeace.org - - www.paxchristiusa.org - - - www.vietnamese-american.org - - - www.peacemakersguide.org - 362

- Znaj da ni sama demokracija, kao oblik ureenja, nije nego pomno iskrojeno djelo prevare. Pod krinkom navodne jednakosti, tobonjeg prava na slobodu miljenja i izraavanja, i neporecivosti tvoje uloge u kreiranju vlasti, stoji olienje apsolutne nejednakosti.Tu je grevita borba jednih da sauvaju vlast pred nadolazeim drugima, s kojima su, u mnogim sluajevima, u preutnom dogovoru. Danas je oito kako su zemlje u kojima vlada tobonja demokracija ujedno najpokvarenije! Legalni kriminal poprima tolike razmjere da same drave, unutar sebe, postaju ratnim popritima usred stanja tobonjeg mira i blagostanja. Demokracija se krijepi snanom trinom privredom za koju treba proliti vie znoja nego to uistinu vrijedi. Sami napori ljudi prisiljenih raditi od zore do mraka da bi svoju zemlju odrali u prestiu pred konkurencijom, bjelodano svjedoe itav niz fizikih i psihikih patnji kojima su izloeni. Istovremeno, samim iscrpljujuim radom, pojedinci se sve vie otuuju od sebe doslovce postajui lutkama na koncu kojima netko drugi upravlja. U elji da to manje radi, a da time privreuje vie, pojedinci nastoje postati nalik onima koji ih izrabljuju. Tako se itav smisao otpora prema neemu tako besmislenom ogleda u poistovjeivanju s onima koji su sami uzrok neizrecivih nepravda. Kao to je reeno, rika iz savane ove prirode potjee od obijesti ovjeka-ivotinje. On tuguje i bjesni zato jer sam nije na poloaju onih koji ga tlae. Sva ta rika moe biti i te kako patetina, ali ne vjeruj njihovim govorima jer mrtvi sami sebe lau. Ovdje nita nee postii i zato posluaj ovjeka koji te eli izvesti na Put. Ako si izabran da bude sija, odradi svoj posao kako bi etelac nakon nekog vremena obavio svoj. Naposljetku, sija i etelac e se zajedno veseliti novom nebu i novoj zemlji koja e ti se ukazati. . . . - Zna li da identificiranjem s onima, koje duboko optuuje, a sam se trudi postati njima nalik, ne budi u sebi nita drugo osim licemjerja. Ljudi koji ne mogu ili ne znaju prihvatiti istinu o sebi, skau uvis kao podbodeni kada im se predoi njihova prava ud. Zato se ne okrei drugima prije no to rijei vlastite tekoe. Ve ti je reeno: okrene li se okolini bez da si dovrio posao sa sobom, izlae se napasti da u oku drugih vidi trun zanemarujui balvan u vlastitom. Nije ti doputeno da bude sudac drugima jer si malen. Ti si samo svoj apostol ija uloga nije tragati za globalnim moralnim rjeenjima, ve iznai pravila koja vae za tvoju duu. Ti si njezin predstavnik u ovome svijetu. Na tebi je da rtvuje sebe kako bi ona pronala izlaz. esto ljudi koji se otpute tako daleko djeluju u prilino vrstom uvjerenju kako ele zaista iskreno dobro ovome svijetu. ak i da to jest istina, ovakvi istinski revolucionari na kraju postanu razoarani shvativi da uistinu ne postoje rjeenja za rjeavanje globalne svjetske krize. Iznad svijeta ije su zakonitosti takve da nas rado ostavljaju zbunjenima kada to konano shvatimo postoji svijet u Svjetlu, koji ne poznaje ovakve zakonitosti. Tamo nema podjela, nema vremena niti prostora. Taj je svijet neo363

granien i vjean zahvaljujui sredinjoj toki koja je Izvor sve ljubavi. Bog! Onaj koji sve stvoreno hrani svojom plemenitom snagom. Ta je snaga Ljubav! Ne ljubav kakvu poznaje, prolazna i podlona promjenama, ve vjeita, jedinstvena i apsolutna. Ona je sama Svjetlost, vjeiti Elohim nad svim stvorenim u makro-kozmosu. Odavde je sve proizalo. Kada osjeti vibracije u srcu i postane svjestan topline koja te obuzima sa eljom da se vrati prvobitnom izvoru, tada znaj da to to kroz tebe struji potjee upravo iz tog svijeta. Zraei sadraji koji od tamo dolaze nastoje suraivati s palim biima, ali zbog sebine prirode ovjeka koji je svoj pad shvatio previe revno i prionuo iskljuivo sebi i svojim vlastitim prohtjevima, njih su dostojni samo pojedini. Boanska snaga Svjetla bira one ija je elja da sluaju glas Dobra u sebi nadmaila onu, da sluaju glas gospodarice udnje. "Izabrani" su dakle oni koji su sami sebe, svojim vlastitim naporima, htijenjem i voljom prilagodili povoljnim mikrokozmikim zapisima iz njegovih materijalnih oitavanja. Oni su nadmaili vlastitu udnju i ive u jedinstvu sa svime. Uviaju globalne tekoe svijeta i nastoje ih rijeiti bez upliva vlastitih interesa. Drugim rijeima, oni su zaboravili sebe, to znai da su svojom voljom napali vlastitu jastvenu strukturu i na taj se nain otvorili boanskom htijenju. To su posveenici koji e umrijeti na kriu sretni to sobom projeciraju boanske glasove svijetu. Ne zanima ih njihova vlastita bol nego samo elja da to veem broju paenika ovoga svijeta otkriju gdje se to krije Istina: u samom ljudskom srcu. Zato kada si propustio Svjetlost u svoje bie uinio si upravo ono to se od tebe i zahtijeva: podloio si se Bogu. Odsad biti e razapinjan na bijelome kriu odakle e tei krv tvoje zemaljske neistoe. Ona e u tvome tijelu biti zamijenjena novom krvlju, Kristovom krvlju koja e oistiti sve tvoje grijehe, kao i sve one preostale iz prethodnih mikro-kozmikih oitavanja. To je tajna Kristova otkupljenja. Pusti li da ta krv potee tvojim ilama, svi e ti grijesi biti oproteni. Ali da bi se to omoguilo, potreban je dugi proces usvajanja iskustava ovoga svijeta i prilagoavanje novome Znanju. Prihvati sve te kritike jer vjerovatno je rije o stvarima koje smetaju tvom biu da bi bilo nevinaki isto. Otkad si prihvatio sluiti Svjetlu nitko ti vie nita ne moe, i zato tue zamjedbe, ma koliko otre one bile, shvati kao priliku da naui o sebi. Nitko od nas ne pripada samom sebi, jer se uvijek zrcali u drugima. Zato shvati da drugi ee zamjeuju tvoje osobine nego ti sam. Nastoj ivjeti s tuim usudima o sebi, ali nikada ne zaboravi tko si i to eli biti. Rene Gnosis - KULE OD KARATA Zato savjetujem pacijente: Proite kroz sve dogaaje u prolosti, ponavljajui kako nitko nije kriv, sve je to boja volja. U prolosti su samo ljubav i Bog. to manje agresije i otpora nosimo u sebi kada je naa prolost u pitanju, svijetlija i sretnija e nam biti budunost. U prolim dogaajima treba vidjeti samo Boga i ljubav. U budunosti nas ekaju Bog i ljubav. Kada to osjetimo, onda poinje prava promjena u nama. . . . . . . S. N. Lazarev
364

Ljudi su neuki i slijepi. Ne vide jedni druge i to je razlog svim neprijateljstvima i zlodjelima na zemlji. Nema nita ljepe od bia koja otvaraju svoje slijepe oi i sjajnim pogledom razumijevanja i znanja poinju sijati. Elisabeth Haich Mi smo plod milijuna godina pritiska to ga je na nas izvrilo miljenje drugih ljudi, kao i propaganda. Ako se ovjek svega toga ne oslobodi, nikada nee moi doprijeti do izvora svih stvari. . . . Ljudi koji su misaoni, svjesni onoga to se dogaa oko njih i u njima samima, svjesni su i toga da politika, znanost i religija ne mogu dati odgovor ni na jedan od temeljnih ljudskih problema. J. Krishnamurti Odjenite slijepce u odijelo vlasti, i oni e iskopati oi svima koji vide, ak i oi onima koji su se estoko namuili da ovi progledaju. Dopustite nekom robu da je po njegovom samo jedan dan, i on e preokrenuti svijet u svijet ropstva. Prvi koje bi tukao i okovao bili bi oni koji su se neprestano trudili da ga oslobode. Svekolika svjetska vlast, kojeg god porijekla ona bila, lana je. Zato ona zvecka mamu -zama, i vitla maem, i jae u bunoj raskoi i sjajeem izgledu, da se nitko ne bi usudio pogledati u njeno lano srce. Njeno klimavo prijestolje ona die na puke i koplja. Njenu tatinom ugrabljenu duu, ona kiti straeim amajlijama i magijskim znakama, da oi radoznalih ne bi vidjele njeno jadno siromatvo. Takva vlast je i sljepilo i prokletstvo za ovjeka koji udi njome se baviti. Ona bi se odrala po svaku cijenu, ak i po stranu cijenu unitenja samog tog ovjeka i onih koji prihvate njegovu vlast, i onih koji joj se suprostave isto tako. Zbog svoje pohlepe za vlau, ljudi su u neprestanoj pometnji. Oni na vlasti, uvijek se bore da je sauvaju. Oni bez vlasti, uvijek se bore da je ugrabe iz ruku onih koji je imaju. Dok je ovjek, taj Bog u pelenama, izgaen pod nogom i kopitom i ostavljen na tom bojnom polju, neprimijeen, sam i nevoljen. Toliko je bjesomuna ta bitka, i toliko su ludi za krvlju ti borci, da se nitko, ah, ne eli zaustaviti i ukloniti naslikanu masku s lica te lane nevjeste i razgoliti svima njenu udovinu runou. Vjerujte, O, monasi, da ni jedna vlast nije vrijedna ni treptaja trepavice, osim vlasti Svetog Razumijevanja, koja je neprocjenjiva. Nje radi, nijedna rtva nije velika. Steknete li je jednom, drat ete je do svretka vremena. I ona e ovlastiti vae rijei s vie moi, nego to bi sve armije svijeta ikada mogle imati vlasti, i ona e blagosloviti vaa djela s vie dobroinstva, nego to bi sve svjetske vlasti udruene, mogle ikada i sanjati da donesu svijetu. Jer Razumijevanje je njen vlastiti tit, njeno snano oruje je Ljubav. Ona niti proganja, niti ugnjetava, nego poput rose ona pada na bezvodna srca ljudi, i one koji je odbace, ona nita manje ne blagosilja nego one koji se njome poje. Ona ne pribjegava vanjskoj snazi, jer je presigurna u svoju unutranju snagu. Ona se kloni upotrebe straha kao oruja za nametanje sebe bilo kojem ovjeku, jer je prehrabra. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA
365

Vladati znai dati neznalici i slabim ljudima neto od vladareve vlastite moi volje. Univerzalna ljubav, sjedinjuje sve aktivne sile unutar ljudi, i trebala bi voditi ljude prema opem dobru, bez upletanja na njihovo pravo samo-odluivanja. Bilo koji vladar koji je bez ljubavi, i koji iz sebinih motiva, namee svoju volju drugima i koji kri njihova prava na samo-odluivanje pretvara boansku aktivnost vladanja u sotonsku tiraniju. Poniznost je ono to moramo osjeati prema boanskom, prema viem sebstvu koje nas proimlje. Ti mora shvatiti da sve to je dobro, lijepo, i istinska svojstva pripadaju njemu, da je tvoja osobnost instrument za ispoljavanje boanstvenosti, ali sama po sebi i bez boanstvenosti to predstavlja samo ljusku. Ti bi unutar sebe trebao prepoznati istu boanstvenost, isto vjeno bie koje sebe manifestira kroz cijeli univerzum, i ti sebe treba ponizno predati toj boanstvenosti. Ali ti sebe nikada ne smije potiniti zemaljskim ili podzemaljskim silama ili se klanjati pred zemaljskim oblicima, jer e to znaiti da ljudsku poniznost preokree u slabost, kukaviluk, sotonsku samoponiznost, i inei tako ti e kriti boanstvenost koja te proima sa svojim vlastitim vjenim biem. Ako ti eli biti dobar sluga unutar boanskog plana za spasenje svijeta, onda ti nikada ne smije zaboraviti da ti ne ivi i djeluje po svojoj vlastitoj snazi. Sva mo dolazi od Boga i sve moi koje ti ispoljava tebi dolaze od vieg sebstva - od Boga. Neprekidno se sjeaj da je tvoja osobnost kao takva imaginarno bie. Tvoje istinsko bie jedina vjena stvarnost unutar tebe - jeste Bog! Zbog toga samopouzdanje znai pouzdanje u Boga koji boravi u tvom srcu, ali ne u fantomskom biu tvoje osobnosti kao takve. Boansko samopouzdanje je nuno za svaku kreativnu aktivnost, i predstavlja unutarnje jedinstvo s Bogom. Ali kada osoba zamilja da su njene kvalitete i moi njene vlastite, a ne Boje, onda preokree boansko samopouzdanje u sotonski lani ponos i drskost . . . (. . .). Kao koristan suradnik u boanskom planu ti mora nauiti da prihvaa sve ono to ti sudbina donese. Tvoja vrijednost nije odreena vanjskim okolnostima nego stupnjem u kojem ti manifestira Boga. Svjetovna ponienja ili povrede ne mogu unititi, ili ak umanjiti, tvoje unutarnje vrijednosti. Na isti nain, hvaljenje ili velianje ih ne moe uiniti veim. Zbog ovoga razloga, ti nikada ne smije biti pogoen nainom na koji se ljudi neznalice odnose prema tebi. Ti ostaje ono to ti jesi bez obzira da li te ljudi napadaju ili te hvale. Naui da bude zadovoljan u bilo kojim i svim uvjetima, i prihvaa okolnosti koje ti donese sudbina sa potpunom smirenou. Ako tvoj rad za veliki boanski plan od tebe trai da ivi u potpunom siromatvu ili da si na visokom poloaju i upravlja velikim bogatstvom, ti mora bilo koje od toga smatrati samo nainima koji vode do velikog cilja. Ni jedno od toga dvoje ne smije promijeniti tvoj unutarnji stav. Uei prihvatati sve na ovaj nain jeste boansko. U drugu ruku ti mora uvijek biti
366

sposoban da odlui kada ti, kao predstavnik boanskog vodstva, mora sebe zatititi od poniavanja ili lanih optubi. Na isti nain, postoje trenuci kada ti mora biti sposoban odluiti, da je ispravna stvar da se smjerno povue od hvaljenja od strane mnotva i masa. Prihvaanje svega se nikada ne bi smjelo degenerirati u ravnodunu indiferentnost ili kukaviki nedostatak karaktera. Uvijek izaberi najbolje i nemoj biti zadovoljan sa onim to je manje vrijedno. Ti mora biti sposoban procjeniti i razlikovati ono to je lijepo od onoga to je runo, dobro od loega, istinito od lanoga, boansko od sotonskoga. Bez potpuno razvijene moi da se procjenjuje i razlikuje, ne moe se biti koristan suradnik u velikom planu. Ako ti eli biti koristan, ti isto mora biti sposoban da se bori sa svom svojom energijom. Sa maem istine mora biti sposoban da se bori protiv sjena greaka da bi mogao pomoi u pobjedi boanskog na zemlji. Ali tvoja plemenita i hrabra voljnost da se bori nikada ne bi smjela da se iskvari i pretvori u glupu svadljivost. I, iako se ti mora esto hrabro boriti, ti ne smije zaboraviti da se mora boriti sa duhovnim orujem - da bi donio mir na zemlji. Ti se mora boriti da povrati jedinstvo onome to je bilo razjedinjeno, da vrati mir onima koji se bore. Ali tvojoj ljubavi prema miru nikada ne smije biti doputeno da se pretvori u kukaviku ili lagodnu vrstu da se ne eli boriti. Elisabeth Haich - INITATION (Inicijacija) Promjenu ne izaziva prisila, bila to nagrada ili kazna. I sam razum vidi koliko je to apsurdno: vidi nunost promjene, i to ne zato to su nam Bog ili sveenik ili netko drugi rekli da se promijenimo. ovjek oko sebe vidi kaos, a taj su kaos stvorila ljudska bia; i ja sam poput tih ljudskih bia; moram djelovati, u tome je moja odgovornost, a u tome je i svjetska odgovornost. J. Krishnamurti Politiar koji, kako on vjeruje, radi za blagostanje svoje drave ili naroda, nikad se ne zamisli nad pitanjem da li je postojanje te odreene drave ili naroda neophodno za dobrobit univerzuma kao cjeline, i da li e ona, nakon izvjesnog vremena, nestati, da bi prepustila mjesto drugim entitetima sline vrste. Njemu ne polazi za rukom da shvati, da ak ni cijela naa planeta nije vjena, da e sve to je na njoj, to su kroz vjekove stvarale bezbrojne generacije "misaonih bia" (kako volimo da nazivamo nau subrau u evoluciji), da se pretvori u prah, ne ostavljajui ni najmanjeg traga za sobom, isto kao to sada vie nema nikakvog ivota na toj "mrtvoj" kugli, na Mjesecu. Mouni Sadhu - IN DAYS OF GREAT PEACE - The Highest Yoga as Lived, 1957 Vanitas Vanitatum et Omnia Vanitas. Tatina nad tatinama i sve je tatina. Tomas a Kempis - IMITACIJA KRISTA Kada e ovjeanstvo postati zrelo i oduprijeti se tiraniji politiara, koji nerazumno potpisuju deklaraciju o ratu? Elisabeth Haich
367

EKSPLOATACIJA JE SAMA SUTINA NASILJA Ako ljudi nisu spremni da ispoljavaju nenasilje hrabrih, onda oni moraju biti spremni da koriste silu u samo-obrani. Tu ne smije biti prikrivanja. . . i to ne smije nikada biti tajna. Nije mogue uiniti osobu ili drutvo nenasilnim pomou prisile. Ja sam vrsto uvjeren da sloboda steena krvoproliem ili prevarom nije sloboda. Za onoga tko je protiv rata pitanje ostaje otvoreno, da sam procjenjuje tko je agresor i da uspjeh eli onome na ijoj je strani pravda. Takvim prosuivanjem on e prije dovesti do mira meu njima - nego li da bude samo posmatra. Zapad nepokolebljivo vjeruje u materijalnu snagu i materijalno bogatstvo; prema tome uzalud e vapiti za mirom i razoruanjem, njegova e ga svirepost uvijek nadvikivati. injenicu da je moralna snaga jaa od brutalne sile dokazae narod, koji je bez oruja. Ako uzmognemo da prkosimo jakima, bogatima, naoruanima, otkrivajui svijetu snagu besmrtnog duha, itava zgrada dinovskog tijela stroptat e se u provaliju, a tada e ovjek nai pravu istinsku samostalnost. Ja ne volim nasilje jer dobro koje ono moe stvoriti jeste kratkotrajno, teta koju ono stvara traje zauvijek. Drava je bezduna maina, ona se nikada ne moe odvojiti od nasilja kojemu duguje samu svoju egzistenciju. Ne postoji nita vie demoralizirajue od lanog nenasilja slabih i nemo -nih. - Isus je bio najaktivniji rezister (onaj koji prua otpor) moda poznat povijesti. To je nenasilje bilo za primjer. Mahatma Gandhi U nenasilju mase imaju oruje koje omoguava djetetu, eni ili ak oronulom starom ovjeku da prua otpor i naj-jaoj vladi sa uspjehom. Ako je tvoj duh jak, sami nedostatak fizike snage prestaje biti nedostatak. Mahatma Gandhi Mnogi ugnjetavai su isto tako ugnjetavani. Nenasilno suoavanje je jedino suoavanje koje nam doputa da realistino odgovorimo na takvu sloenost. Jane Meyerding - RECLAIMING NONVIOLENCE Mnoge od ovih pretpostavki mogu izgledati nepatriotske ili ak izdajnike za one koji patriotizam poistovjeuju sa oboavanjem amerike vojske. . . ako je patriotizam stvarna briga za slobodu, dobrobit i opstanak ljudi, onda nema vee patriotske dunosti, trenutno vanije od ukidanja rata kao nacionalnog prava i institucije. Cord Meyer - PEACE OR ANARCHY Da spasi svoj svijet ti si traio od ovog ovjeka da umre; Bi li ovaj ovjek, da te sada moe vidjeti, pitao zato? W. H. Auden. Iz - Epitaph for the Unknown Soldier, 1955 Epitaf za nepoznatoga vojnika, 1955
368

Kada se ljudi odupiru da slue vojsku onda im govore da moraju obavljati civilno sluenje, to jest oni su uvijek oni koji nareuju, ako ih se ne poslua onda sljedi kazna i zatvor. Takvi ne poznaju ivot nisu sposobni vladati ni svojom duom i tijelom, a uzurpiraju pravo na tijela i due drugih. Civilno sluenje vojske je ve obavezno jer svatko kroz obavezan porez koji se odvaja za vojsku ve slui rat i vojsku. Oni naivni se zanose da ive u demokraciji, slobodi, nikada ne uviajui da slue tuim politikim pokvarenim ciljevima. Nepoznat ? Politika u vezi Bosne je politika (Globalne) Elite od samog poetka do kraja. Mi imamo jednopartijske drave u jednopartijskom svijetu pod jednopartijskom armijom. Koliko jo mnogo ljudi mora da pati prije nego politiari lutke prestanu biti obmanjivani? Koliko jo tragedija treba da se dogodi prije nego li ljudska vrsta kae DOSTA! i preuzme kontrolu za svoju sudbinu? Ako se to treba dogoditi, onda moramo prestati da traimo od politiara odgovore i sebe ponemo organizirati u naim vlastitim zajednicama, da izgradimo lokalnu ekonomiju i organizacije koje mogu djelovati van ove manipulacije. Po meni dobra namjera bi bila da masovno bojkotiramo sve dravne, nacionalne, i Evropske izbore. Glasati pod sadanjim okolnostima jeste povjerovati u sistem koji je ruganje slobodi i demokratskom izboru, sistem koji je stvoren da nas kontrolira, a ne da nam da slobodu. Odbijajui da glasamo i da u tome imamo bilo kakvog udjela, moemo pokazati kako se osjeamo-kazati manipulatorima: Mi znamo to vi inite i vaoj igri je kraj. Mi vie neemo dopustiti da budemo izmanipulirani da bi podravali i odravali jednopartijsku dravu i jednopartijski svijet. David Icke . . . - AND THE TRUTH SHALL SET YOU FREE VOJNI SUD U SPLITU - I - K 57/81, 31 avgust 1981. godine - U IME NARODA - Vojni sud u Splitu u veu sastavljenom od sudije potpukovnika Ljubisav Kolari kao predsednika vea, sudije porotnika kapetana I klase Nikole Sue i graanskog lica na slubi u JNA, Miroja Popovia, kao lanova vea, uz sudelovanje zapisniara Natae Bartievi, - odluujui o optunici Vojnog tuioca pri VP 7345 i VTK broj 71/81 od 15. juna 1981 godine protiv optuenog IVICE OLAKA vojnog obveznika regruta iz Dubrovnika. . . zbog krivinog dela iz l. 214. St. 3. KZ SFRJ, nakon glavnog javnog pretresa odranog 31.08.1981. godine u prisustvu zastupnika optube majora mr. Tadije Duspare, optuenog i njegovog branioca porunika Davora Tabaka doneo je u prisustvu navedenih lica istog dana javno objavio PRESUDU optueni. . . sin. . ., roen. . . u ibeniku, stalno nastanjen u Dubrovniku. . . . Hrvat, dravljanin SFRJ. . . . . . . . . . vodi se u vojnoj evidenciji o. Dubrovnik neosuivan, ne vodi se protiv njega postupak za drugo krivino delo, brani se sa slobode, k r i v j e to je kao vojni obaveznik-regrut, u nameri da izbegne sluenje vojnog roka, tano neutvrdjenog dana izmedju 14.09.1979, kada je osobno primio poziv za
369

sluenje vojnog roka i novac za putne trokove, i 28.09.1979. godine, kada se trebao javiti u Vojnu potu 1159 Pula na odsluenje vojnog roka, bez odobrenja Sekretarijata za narodnu o. Dubrovnik, napustio zemlju i otiao u inostranstvo, odakle se vratio 1.04.1981. godine, ime je poinio krivino delo neodazivanja pozivu i izbegavanja vojne slube iz lana 214. Stav 3. Krivinog zakona SOCIJALISTIKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE (napisano po originalu na slube -nom jeziku u to vrijeme, uvjetna kazna 6. mjeseci na 2 godine) Vojna obaveza-ropstvo, prisilno plaanje poreza za vojsku i civilno sluenje vojske je kriminal protiv ljudske slobode i ivota. Ivica Strah pobjeuje vie ljudi nego bilo koja druga stvar u svijetu. R.W. Emerson

V O J N I E

O, TI MLADI PONOSNI VOJNIE, TO POLOI ZAKLETVU DA ZA DOMOVINU SVOJ IVOT NESEBINO E DAT. DA LI ZNA ? DA TO JE STRANA SMRTI ELJNA LA TI UBIJA SVAKI PRVI ISTINE DJETETOV PLA, TOM ZAKLETVOM TI SIJE ITAVIM SVIJETOM NASILJE, SMRT I STRAH, A OD SMRTI TE JE STRAH. NE DOPUTA DA RODI SE NOVA LJUDSKA VRSTA KOJA NEE POZNAVATI NASILJE, SMRT I STRAH. BUDI SIGURAN I TOM NASILJU E DOI KRAJ. O, MLADI OVJEE U BILO KOJEM DIJELU SVIJETA, DA LI ELI, DA SVE TO RASTE I GMIE, LETI I PLIVA, TO HODA I DIE - DA PRESTANE DA RASTE I GMIE, LETI I PLIVA, HODA I DIE, DA IZDAHNE SVOJ POSLJEDNJI SMRTNI DAH I DA SVEMU DOE KRAJ ? SVAKI MLADI OVJEE BUDI JAK POBIJEDI TAJ PROKLETI STRAH I POLOI ZAKLETVU DA SVOJ IVOT NESEBINO ZA ISTINU E DAT. Ivica, 1979 Juer smo se pokoravali kraljevima i klanjali pred carevima. Ali danas se klanjamo samo istini, slijedimo samo ljepotu i pokoravamo se samo ljubavi. Kahlil Gibran CHILDREN OF GODS, SCIONS OF APES Gdje je pravda politike moi ako ona osuuje ubicu na smrt i zatvara pljakaa, a zatim i sama marira na susjedne zemlje, ubijajui na tisue, unitavajui i sama brda? Kahlil Gibran-THE VOICE OF THE POET
370

Sljedei izvjetaj prigovora savjesti je bio podneen od Joseph Samuel Hilton, bibliotekara iz Leigh u Lancashire, sudu na dan 21 Oujak 1940 godine. On govori isto i protiv plaanju poreza za vojsku. Ja odbacujem zahtjev Britanske Vlade da moram sluiti vojsku. . . Ja ne mogu odobravati rat kao instrument politike, jer je to vrhunsko pogoravanje nadmetanja meu ljudima koje ja kao socijalist moram teiti da izbjegavam, i zato jer to kri najvie od ovjekovih prava: pravo da ivi. Ni jedna nacija ne moe sebi dati zakonsko pravo sudske nadlenosti nad ivotom i smru. Zato jer ovjekovo pravo da ivi proizlazi iz samog nasljea to je roen u ovom svijetu, njegov ivot mu nije bio dat, niti mu po zakonu moe biti oduzet od bilo koje vlasti. Ja ne mogu ni jednom ovjeku negirati to pravo, bez obzira koja je njegova nacionalnost ili vjera ili boja koe. Obaveze koje ja dugujem odreenoj zajednici u kojoj ivim (i potvrujem da ih imam), ne mogu prevladati obaveze koje imam prema ovjeanstvu. Rat ini neto vie nego to kri ljudska prava. On ugroava njegovu cijelu budunost. Kazati da je ovaj posao samounitavanja uinjen u ime obrane zemlje, ili slobode, ili demokracije je van svakog pitanja. Takvi stavovi mogu biti iskreno zastupani - ja vjerujem da je to u veini sluajeva istinito ali oni su u potpunosti van svakog smisla. Suvremeni rat ne moe biti ogranien takvim izrazima, jer su tu obuhvaene daleko vie stvari. Suvremeni rat znai pokoravanje ovjeka oruima koja je on nauio proizvoditi, ali ne i kontrolirati; to znai poraz ovjeka kao razumne ivotinje. Ako to pokoravanje, taj poraz, postane apsolutan, onda sama svrha ljudskog postojanja nestaje. Uistinu, on moe tako propasti, (nestati) i tome se pribliiti, ako on ne bude znao initi nita bolje osim koncentrirati svoje vrijeme, mozgove i energiju na neproduktivne, destruktivne maine; ako on nastavi da svoje tijelo i krv suprostavlja protiv eljeza i elika. Ja ne mogu smatrati da postoji mogunost za umjereni, sreeni svijet nakon ovog sukoba, nita vie nego li mogu vidjeti ovjeka koji jedan dan umire od tumora, a sljedei dan hoda u punom zdravlju. Vjerujem da ekonomska katastrofa mora slijediti rat, sa potpunom neorganiziranou industrije i trgovine u miru, kao to no slijedi dan. Ja imam daleko vii pojam slobode od one generacije koju e to zapasti, a koja ivi u toj katastrofi; njihovi ivoti su okovani katastrofalnim ratnim dugovima i uvjetovani poremeajima koji se zbivaju oko njih. I sigurno je da nema slobode za generaciju koja je natjerana silom da se bori i gine u ratu o ijem porijeklu i svrsi oni skoro nita ne znaju. Ja ne mogu prihvatiti demokraciju kao sistem koji tvrdi da ima pravo da (silom) regrutira mukarce i ene; sistem u kojem je vlada sebi dala mo da vlada bez da se savjetuje sa predstavnicima ljudi. Ako mi damo bilo kojoj vladi ta prava ak i u sluaju kojeg veina smatra ispravnim; ako jednom dopustimo, iz bilo kojeg razloga, da ljudska
371

JA SE PROTIVIM

bia mogu biti tretirana kao nekakav komad namjetaja; onda mi dajemo mo diktatorima, Hitlerima ovog svijeta, onda se krivo zaklinjemo na nae demokratsko ime. Ipak, to je da se stvori pravedan svijet, da se zatiti ta sloboda, ta demokracija, da se mene poziva da se pridruim u ubijanju mojih blinjih ljudi (ljudske vrste). Ja znam da su se u Njemakoj krila i da se kre ljudska prava okrutnije i potpunije nego li u mojoj vlastitoj zemlji - isto kao to su bila krena u Poljskoj prije nego li su u nju uli Nijemci, kao to su bila i kre se kod naih saveznika i prijatelja u Turskoj. Kao socijalist ja elim da bezrezervno budem na strani onih koji su iskoritavani, gdje god oni bili. Ali znam da njima ne mogu pomoi da se oslobode iz svoga ropstva pokoravajui se opem krenju prava ovdje ili bilo gdje. inei tako osjeam ne samo da bih izdao samoga sebe i ljude svoje zemlje, ve isto tako i tisue Nijemaca koji trunu i umiru u koncentracionim logorima jer su i oni isto tako vjerovali da su njihova prava toliko dragocjena da bi bila data dravi - da ih koristi za svoje vlastite ciljeve. Ja ne mogu pristajati na bezobzirno krenje prava koje namee rat, ja se moram suprostavljati ratu u cjelini i u svakom obliku. Ne mogu sebi dopustiti da budem regrutiran u bilo koji oblik nacionalne slube. Moja namjera nije da budem po strani zajednice, ali to nije moj izbor. To je meni bilo nametnuto. elim pomoi drutvo da se izgrauje, da napreduje; ako drutvo sebe uvlai u posao unitavanja, spreavanja napretka onda moram stajati po strani. Vjerujem da je najvei doprinos koji mogu dati drutvu jeste da se drim istine onakvom kakvom je ja vidim. Napokon, moja savjest mora biti svoj vlastiti sudac (ona koja prosuuje). Ja sam ove stavove imao zadnjih desetak godina. Oni nisu doli tek tako. Iako se protivim sistemu regrutacije, po svojoj slobodnoj volji izabrao sam da se regrutiram, jer sam elio da se pojavim pred ovim Sudom. Ovdje se pojavljujem da bih mogao zauzeti svoje mjesto sa svima onima koji se protive ratu, a ne da bih traio oslobaanje. Ne mogu dati pravo Dravi da mi garantira oslobaanje od sluenja vojske, jer joj ne dajem pravo da od mene trai da to obavljam. J.Samuel Hilton Conscience, 1998 (Newsletter of Conscience the Peace Tax Campaign) Ubivi po naredbi svoga zapovjednika, ti si ubica isto kao to je to lopov koji ubije bogatog ovjeka da bi ga opljakao. On je zaveden novcem, a ti eljom da ne bude kanjen ili da primi nagradu. Tolstoj Nakon pedeset godina Njemaka vlada je na traenje preivjelih i porodica ubijenih 20 000 vojnih dezertera, iz Drugog svjetskog rata, isplatila odtete po 8500 maraka svakome. (Iz magazina Peace News) ovjek koji se moe suprostaviti poniavanju, osramoivanju, koji moe stajati protiv popularne struje, ak i protiv svojih prijatelja i svoje zemlje - kada zna da je u pravu, koji moe prkositi onima na vlasti, onaj tko moe preuzeti zatvor i kaznu, i ostati vrst - to je hrabar ovjek. Alexander Berkman - WHAT IS COMMUNIST ANARCHISM?, 1929
372

Odbijam da poloim jamevinu, vjerujui da nemam moralno opravdanje za poticanje toga jer se i dalje iz principa suprostavljam instituciji jamevine. . . glavni motiv koji me tjera da se odbijem pridravati Akta Regrutacije je moje beskompromisno suprostavljanje principu obavezne regrutacije, uzimanja ivota od strane Drave za bilo kakvu svrhu. Roger Baldwin - izjava na sudu prije osude na tri godine zatvora, 1918 Drutvo eli robove, ne ljude koji su apsolutno posveeni slobodi. Osho - ONE SEED MAKES THE WHOLE EARTH GREEN Dan Zatvorenika za Mir, 1. Prosinac je uspostavljen 1956 godine od War Resister's International (WRI) organizacije "u ast svih onih poznatih i nepoznatih koji su u zatvoru zbog odbijanja sudjelovanja u oruanim snagama svojih zemalja". 1. Prosinac je nastavak prakse koja je poela 1950 godine poticanjem potpisivanja razglednica koje su se slale civilnim ili vojnim zatvorenicima u vrijeme Boia. WRI je uskoro poeo uvrtavati i druge zatvorenike zbog nenasilnih akcija protiv nuklearnog oruja i priprema za rat na svoju listu asti koju izdaje svake godine. Iz deklaracije WRI Rat je zloin protiv ovjenosti, i stoga ja sam odluan/na da ne podravam bilo kakav oblik rata i da se borim za prestanak svih uzroka rata. www.wri-ig.org Postoje dvije vrste ljudi koji e ti rei da ne moe dovesti do promjene u ovom svijetu: Oni koji se boje to pokuati uiniti, i oni koji se boje da e uspjeti. Ray Goforth Zakon ne moe prisvajati ljudsko potovanje. To nema prosvijetiteljsku misiju; njegova jedina svrha je da zatiti eksploataciju. Peter Kropotkin - WORDS OF A REBEL (RIJEI BUNTOVNIKA) Jedan dva tri etiri, svaku no mi molimo za rat. Pet est sedam osam. Siluj. Ubij. Unakazi. Anoniman - citirano u novinama San Francisco Cronicle (US Marine Corp pjevanje, Camp Pendelton), 6 Sijenja 1989 Obrazovanje vojske, od pjeaka do najvieg asnika, neizbjeno ih preobraava u neprijatelje civilnog drutva i ljudi. Sama uniforma, sa besmislenim ukrasima koji razlikuju trupe i inove, sve same djeje gluposti koje zaokupljaju vei dio vojnog ivota - vojnike bi uinilo da slie na klaunove da oni nisu uvijek prijetnja - sve ovo odjeljuje vojsku od drutva. Odora koju oni nose i tisue djetinjastih ceremonija u kojima oni rasiplju svoje ivote, bez ikakve druge svrhe osim da se uvjebavaju da ubijaju i unitavaju, bi bilo poniavajue za ljude koji nisu izgubili posljednji trun ljudskog dostojanstva. Ovi ljudi bi umrli od stida da nisu, kroz sistematsku perverziju ideja, te simbole pretvorili u veliki izvor tatine. Pasivna poslunost je njihova najvea vrlina. Podvrgnuti tiranskoj disciplini, oni osjeaju uas prema svakome tko djeluje slobodno. Oni ele brutalnom disciplinom nametnuti glupi pore dak kojega su oni sami rtve. Ne moe netko voliti vojsku bez da mrzi ljude. Mikhail Bakunin 1814-1876 - - - www.amnesty.org
373

Ako bi moji vojnici poeli misliti, ni jedan od njih ne bi ostao u vojsci. Frederick Veliki - Kralj Prusije Kako vojno dresirani i uvjebavani ljudi mogu braniti slobodu, mir i sreu? Ovo general-major ORayan kae za djelotvorno treniranu generaciju: Vojnik mora tako biti uvjeban da postane automat; on mora tako biti istreniran da e to unititi njegovu inicijativu; on mora tako biti uvjeban da bude pretvoren u mainu. Vojnik mora biti prisiljen u vojnu zamku; on mora biti udeen; on mora biti upravljan od svojih nadreenih sa pitoljem u ruci. Ovo nije reeno od Pruskog Junkera; niti od Njemakog barbara. . . nego od Amerikog generalmajora. I on je u pravu. Ti ne moe povesti rat sa jednakima; ti ne moe imati militarizam sa slobodno roenim ljudima, ti mora imati robove, automate, maine, posluna disciplinirana stvorenja, koja e se kretati, djelovati, pucati, i ubijati po zapovjedi svojih nadreenih. Ovo je spremnost, i nita vie. Emma Goldman - PREPAREDNESS: THE ROAD TO UNIVERSAL SLAUGHTER Mladi Ljudi: Najnii cilj u vaem ivotu je da postanete vojnici. Dobar vojnik nikada ne pokuava razlikovati krivo od dobrog. On nikada ne razmilja; nikada ne umuje; on samo slua. Ako mu je nareeno da puca na blinje graane, na svoje prijatelje, na svoje susjede, na svoju rodbinu, on slua bez okljevanja. Ako mu je nareeno da puca na ulicu punu ljudi kada siromani buno zahtijevaju kruha, on slua i vidi sijedu staru kosu umrljanu crvenim i snagu ivota koja nestaje u hropcu iz prsiju ena, ne osjeajui ni grinju savjesti ni simpatiju. Ako mu je nareeno da bude u streljakom stroju da pogubi heroja ili dobroinitelja, on puca bez okljevanja, iako on zna da e metak probiti najplemenitije srce koje je ikada kucalo u ljudskoj ivotinji. Dobar vojnik je slijep, bez srca, bez due, ubilaka maina. On nije ovjek. On nije ivotinja, jer ivotinje ubijaju samo u samo-obrani. Sve to je u njemu ljudsko, sve to je u njemu boansko, sve to ga ini ovjekom je bilo zakletvom odbaeno kada je preuzeo regrutnu obvezu. Njegov um, savjest, ak, i njegova sama dua je u skrbi njegovog asnika. Ne moe ovjek pasti nie od vojnika - to je ponor ispod kojega mi ne moemo nie pasti. Jack London 1876-1916 pisac, citirano u The Match Drutvo priprema kriminal; kriminalac to poini. Henry T. Buckle - povjesniar Veliki ljudi su oni koji vide da je duhovno jae nego bilo koja materijalna snaga, da misli vladaju svijetom. Ralph W. Emerson O smrti vojnika se ne moe govoriti bez razlikovanja fizikog bola od moralnih patnji. Naroito je to uasno u ratu, poto je on fatalan i s predumiljanjem. Smrt vojnika je organizovana, metodika i hotimina. Vojna komanda aritmetiki procenjuje da joj je potrebno tisuu mrtvih, pet tisua ranjenih i jedan posto siroadi i udovica da bi se osvojila
374

odreena obrambena linija, pobjedio odreeni neprijatelj. Ona se kocka ljudskim ivotima, kojim jedino moe raspolagati pojedinac. . . Osueni patriota ne zna trenutak i vrstu smrti. Svaka sekunda paljbi mu obeava neviena sakaenja. Andre Terive je u Noir et Or (Nouvelle Revue Critique) zapisao da ako bi mu ponudili da bira, on bi izabrao da umre, zato to nije strano biti mrtav ve umirati. . . Jednom mi je Pjer Dominik rekao: Vojnik ivi u strahu, strahovitoj napetosti; ako je ranjen, on misli da e umrijeti. Usprkos ratnoj literaturi, vojnik u ratu se boji, i poto je stalno izloen strahu, on ne procjenjuje uobiajene prednosti iznenadne smrti. Ponovljeni strah povlai izvjesnu naviknutost na njega. Po opem miljenju, vojnik koji sjee neprijatelja na komade, manje moralno pati od vojnika koji nepomino posmatra bombardovanje. U prvom sluaju, kolektivna neosjetljivost nastaje usljed brojnih napada i brzine akcije; u drugom, nita nee odvui ni osjeajnost ni panju; dua ostaje uurerena na dnu kukavnog tijela, iekujui zadnji udarac prenapregnutim nervima. Mnoge smrti vojnika su oito brze i bezbolne; mnoge smrti vojnika su oito tragine i strane. . . A. Serstivens (doktor) nam je ispriao sljedee: Blez Sendrar je u ratu pogoen u desnu ruku. On trpi uasne bolove i uje ljudski glas kako urlie; odjednom shvati da je to on sam, da zapravo on zapomae. U taj as, animalno ukroti bezbolno. Sendrar je ljevom rukom traio no koji se nalazio u desnom depu i odsjee komadi mesa koji je pritiskao osakaenu ruku. Zatim bi spaen, ali se nekoliko puta vraao da vidi rukav i komad vlastitog mesa koje je tu ostavio. Ovo intelektualno zapaanje zadrava se na raspravi o razumu i instinktu. On se otima mentalnoj kontroli divljim zapomaganjem. Zatim intervenira razum kako bi dovrio sakaenje, ali zamiljajui da je osakaeni dio egzekutor ovog miljenja, on moe samo da pobjegne nakon posljednjeg pogleda na sasjeene miie i kosti. Da li se pati, i koliko? Malo je vjerovatno. Poetak veeg sakaenja se uope ne osjea. Blez Sendrar je osjeao jako psihiko uzbuenje. Sredivi poslije svoje utiske on je, kao i toliki drugi, pomjeao moralni bol sa fizikim bolom i injenicu da ih je esto teko razlikovati. Georges Barbarin - LE LIVRE DE LA MORT DOUCE Seksualni efekt uniforme, erotsko-provokativni efekt ritmiki izvoenih paradnih koraka, egzibicionistika priroda vojnih postupaka, je praktino bila vie shvaena od prodavaica ili prosjene sekretarice nego od najuenijih politiara. U drugu ruku to je politika reakcija koja svijesno iskoritava te seksualne interese. Ona ne samo da oblikuje raskone uniforme ljudi, to stavlja regrute u ruke privlanih ena. . . Putuj u strane zemlje - pridrui se Kraljevskoj Mornarici! a strane zemlje su portretirane egzotinim enama. Zbog ega su takvi plakati djelotvorni? Zato jer je naa mladost bila seksualno izgladnjela zahvaljujui seksualnom potiskivanju. Wilhelm Reich 1897-1957 THE MASS PSYCHOLOGY OF FASCISM, 1933
375

Ja sam proveo trideseti tri godine i etiri mjeseca u aktivnoj slubi najbolje vojne sile zemlje - u marincima. Ja sam sluio u svim inovima od drugog porunika do major-generala. Za vrijeme tog vremena sam proveo najvie moga vremena kao ovjek od miia visoke klase za Veliki Biznis, za Wall Street (op. prev. burzu) i bankare. Ukratko, ja sam bio iznuiva, gangster za kapitalizam. Ja sam pretpostavljao da sam bio samo dio reketa (ucjene). Sada sam u to siguran. Kao i svi lanovi vojne profesije nikada nisam imao vlastitu originalnu misao sve dok nisam napustio slubu. Moj razum je ostao u zaustavljenom kretanju dok sam izvravao naredbe viih od mene. Ovo je tipino za svakoga u vojnoj slubi. Tako sam ja pomogao Meksiko, posebno Tampico, uiniti sigurnim za Amerike naftne interese 1914 godine. Pomogao sam uiniti Haiti i Kubu pristojnim mjestom za deke National City Bank da sakupljaju prihode. Ja sam pomogao u silovanju pola tuceta Centralno-amerikih republika za korist Wall Street-a. Izvjetaj za iznuivanje i ucjenu je dug. Pomogao sam proistiti Nikaragvu za internacionalnu banku Brown Brothers and Co. od 1909 do 1912. Donio sam svijetlo za Dominikansku Republiku za interese eera 1916 godine. Pomogao sam Honduras uiniti ispravnim za Amerike vone kompanije 1903 godine. U Kini sam 1927 godine pomogao da Standard Oil kompanija bude neuznemiravana u svojim poslovima. Za vrijeme tih godina, ja sam imao ono to bi deki rekli muenje. Ja sam bi nagraivan poastima, medaljama i napredovanjem. Gledajui unazad na to, ja osjeam da sam mogao Al Capon-eu dati nekoliko savjeta. Najbolje to je on mogao initi je bilo da operira i ucjenjiva u tri gradska predgraa. Marinci su operirali na tri kontinenta. Smedley Butler - general U.S. Marine Corps, - COMMON SENSE Da li mi dugujemo nau slobodu ljudima koji se bore? Biti regrutiran jeste biti porobljen. Kako moemo dugovati nau slobodu robovima? Oni su se moda hrabro borili i poginuli, ali oni nam nisu dali slobodu. Mi bi im bili dunici da su se odbili boriti protiv stranaca i umjesto toga se oslobodili od Amerikih politiara koji nas nastavljaju porobljavati. Allen Thornton - LAWS OF THE JUNGLE Upisavi se u Ameriku vojsku, vidio sam se kao vojnik koji ima sree pripadati zadivljujue velikoj sili svijeta. Taj imid, ta slika zahtijevala je da se u skladu s time i ponaam. Iako sam mogao izbjei vojsku, upisao sam se u pjeadiju. Moj pokreta za to nije bila ljubav prema zemlji u kojoj ivim, iako mi se i taj imid sviao, nego duboka potreba dokazivanja da sam vrijedan divljenja. U to vrijeme nisam mogao rei da sam htio biti voljen. Sve to sam radio izgledalo mi je kao slika na velikom projekcijskom platnu na kojem sam s ushienjem i divljenjem gledao sebe kako igram ulogu junaka. Pretpostavljao sam da su svi u kazalitu imali istu sliku o meni. Tek sam puno kasnije shvatio da sam ja jedini koji je gledao taj film. U tom sam filmu skakao iz zrakoplova, bio dobrovoljac na visoko povjerljivom zadatku, nosio sam posebno
376

oruje i dobivao posebne pogodnosti za sva uinjena djela. Napredovao sam do najviih vojnih poloaja i dobio brojna odlija. Po tome sam, barem po mojem miljenju, postao pripadnik elite samog vrha. Nisam gledao izvan vlastitog miljenja o sebi. Nisam za to imao hrabrosti. Osjeao sam da moj uzbudljiv nain ivota u drugim mukarcima stvara zavist, a u enama divljenje i da me svi cijene. Svjetsko protivljenje ratu u Vijetnamu nije umanjilo moju procjenu o vlastitoj vrijednosti. Zanemarivao sam ono to bih uo i okruio sam se onima koji su inili isto to i ja. Na iskrivljen sam nain traio put k ljubavi. Postavio sam prepreke kako bih sprijeio odbijanje. Te prepreke su bile to to sam unaprijed dokazivao samome sebi i drugima, barem sam tako mislio, da sam vrijedan prihvaanja bez obzira na reakciju drugih. Nisam imao sposobnost osjetiti vlastitu ranjivost, a ona me u stvari vodila do svega ukljuujui upis u vojsku. Imao sam oajniku potrebu za dokazivanjem da nisam ranjiv. Pokuao sam postati neljudski savren. U tom sam postupku izbacio svaku mogunost za pravim ljudskim odnosom s drugom osobom. Moji su odnosi s drugim ljudima bili ogranieni na one odnose s ljudima koji su isto tako igrali glavne uloge u svojim ivotima, uvijek glumei hrabrog, oboavanog i potovanja vrijednog heroja. Gledajui sada, nakon puno desetaka godina na to, vjerujem da su sve moje kolege bili uplaeni. Biti uplaen dio je ljudskog iskustva. Strah lei ispod svakog nagona za duhovnim rastom, za pronalaenjem korijenja straha i njegovim odstranjivanjem. Previe sam se bojao biti uplaen da bih priznao vlastiti strah. Umjesto toga, sebi i drugima pokazivao sam svoju hrabrost putem tjelesnih junatava izdrljivosti i postajui sve uinkovitiji vojnik. Mislio sam da nita nije zahtijevalo toliko hrabrosti kao to da u vas pucaju iz oruja i da vi uzvraate istom mjerom. Cijelo to vrijeme nisam imao hrabrosti suoiti se s vlastitim uasavajuim strahom od pokuaja i neuspjeha, nepripadanja i odbacivanja. Posljedica toga bila je da su svi moji odnosi s ljudima bili plitki i obostrano koristoljubivi. . . (ostalo proitajte u knjizi) Gary Zukav i Linda Francis - SRCE DUE - kako osvijestiti svoje osjeaje Rat je kazna koja zahvaa drutva koja su ivjela po idejama koja se tako nasilno sukobljavaju sa zakonima koji upravljaju univerzumom. . . nikada ne smatraj da su ratovi iracionalne katastrofe: oni se dogaaju kada krivi naini miljenja i ivljenja dovedu do neizdrive situacije. Dorothy L. Sajers Regruti! . . . Vi ste se zakleli meni na poslunost; ovo, djeco moje garde, znai da ste vi sada moji vojnici, da ste predali svoje due i tijela meni. Za vas sada postoji samo jedan neprijatelj, to jest, onaj tko je moj neprijatelj. Sa sadanjom socijalistikom propagandom se moe dogoditi da u vam ja zapovijediti da pucate na svoje vlastite srodnike, vau brau, ak i roditelje - Boe zabrani - i onda ete vi biti primorani da bez prigovora izvrite moje zapovijedi. Kaiser Wilhelm II (Njemaki car), iz THE KINGDOM OF GOD IS WITHIN YOU od Lav Tolstoj-a
377

UBISTVO JE UBISTVO OTVORENO PISMO SVIM VOJNICIMA Ljudi! Drugovi! Brao! Vi ste u vojsci. Isto kao i MI. Vi u Vojsci Unitavanja. MI u Industrijskoj, vojsci Izgraivanja. VI STE SINOVI LJUDI RADNIKA. . . Kada se MI borimo da poboljamo NAU sudbinu, to je isto sudbina VAIH OEVA, MAJKI, BRAE, i SESTARA, VI ste onda pozvani od vaih asnika da NAS UBIJATE. NE INITE TO. . . Zar Vi ne znate da kada budete van uniforme, i ponovo postanete "Civili", da ete VI, kao i Mi, moda se Boriti, i Vi, kao i Mi, biti izloeni UBIJANJU od drugih vojnika. MOMCI, NE inite TO! "NE UBIJAJ", govori KNJIGA. NE ZABORAVI TO! Ona ne govori, "osim ako ti ima uniformu". Ne! UBISTVO JE UBISTVO, bilo da je poinjeno u aru ljutnje prema onome tko je pogrijeio prema voljenom, ili od vojnika sa pukom. MOMCI, NE inite TO! DJELUJ OVJEE! DJELUJ BRATE! DJELUJ LJUDSKO BIE! Imovina moe biti nadomjetena! Ljudski ivot, nikada. Kada se MI odupiremo, Oni nareuju VAMA da NAS UBIJATE. Kada se vi odupirete. Vi svrite na sudu i u elije. VAA borba je NAA borba. Umjesto da se borimo jedni PROTIV drugih, Mi bi se trebali ZAJEDNIKI boriti. . . Nemojte poniavati SVOJE RODITELJE, SVOJU KLASU, bivajui voljna sredstva GOSPODARSKE KLASE. Vi, kao i Mi, smo od ROBOVSKE KLASE. Kada se MI uzdignemo, VI se uzdiete, kada MI padamo, ak i od vaih metaka. Vi isto padate. . . Ova nekolicina, posjedujui Zemlju, posjeduju NA rad. Posjedujui NA rad, oni posjeduju i same NAE IVOTE. Drugovi, jesmo li vas MI uzaludno pozvali? Promiljajte stvari i odbite da UBIJATE SVOJE SESTRE i BRAU. Napisao radnik Tom Mann 1912 godine (skraeno, samo mali dio) Zbog raspaavanja tog letka uhapen i zatvoren na 6 mjeseci sa drugim sindikalistima. Ovo pokazuje da anti-militarizam sindikalista see jo od prije Prvog svjetskog rata Kada govori o nenasilju, ti govori o komunikaciji sa neijim srcem i duom. Ti osuuje njihovu akciju, ali na neki nesentimentalni nain se osjea povezan sa njima kao ljudskim biima. Brian Willson - zapovjednik zranih snaga u US vojsci nakon rata u Vijetnamu se pretvorio u borca za mir. Izgubio obe noge za vrijeme nenasilne mirovne demonstracije, pregazio ga vojni vlak koji je prevozio municiju iz Concord Naval Weapons Station za operacije US armije u Junoj Americi. Nakon mjesec dana se vratio iz bolnice na prugu i nastavio ometati prolaz vlakova. www.brianwillson.com www.refusingtokill.net - - www.spiritual-endeavors.org www.prigovor tripod.com - - www.objector.org (USA)
378

Ratove stvaraju, izazivaju i zapoinju iskljuivo ekonomske suprotnosti, a vode ih svinje koje nastoje da izvuku korist iz njih. Smatram da sve one ljude koji tee da pomou rata dou do profita i koji pomau da se izazove, treba ve prvog dana rata da pobiju ovlateni predstavnici lojalnih graana zemlje koja e ratovati. Ernest Hemingway Postoje dvije vrste ratova na zemlji: jedan zahvaljujui tvrdoglavosti jer svaka sila je loeg i nezakonitog porijekla. Drugi je rat naih dijelova tijela - bolest. Prvi ima ponos i svoju blistavu rasko kao osnovu, drugi se dogaa u tijelu i neminovnost je kod koje vie nema mjesta ponosu. Paracelzus 1493-1541 VLAST - Kroz provokaciju mi prisiljavamo vlast da otkrije svoju masku. Uniforme, izme, kacige, sablje, pendreci, vatrogasni mrkovi, policijski psi, suzavac i sva druga sredstva zabrana koje su nam suprostavili moraju biti proizvedena. Vlasti moraju biti prisiljene na bijes, ugroavajui nas sa lijeva i desna, nareujui, zabranjujui, osuujui, zatvarajui. Oni e postajati sve vie i vie nepopularni i popularni duh e sazreti za revoluciju. Revolucionarni osjeaj e ponovo biti u zraku: krize. Krize provocirane od vlasti. Takva je ogromna provokacija koju mi pozivamo za Internacionalni Provotariat. Anoniman - iz PROVOS MANIFESTO Ratovi su uasna stvar, a poveana mo unitavanja boraca popraena je sve veim brojem civilnih rtava. . . . - elimo li postati razvijajui organizam pod nazivom ovjeanstvo, nuno je ne samo da provjerimo i preispitamo naa opeprihvaena vjerovanja o novcu i gospo -darstvu, ve i da promjenimo naa nesvjesna i neistraena vjerovanja o politici. . . . . Politika se najee definira kao zadobivanje i odravanje nadzora nad upravljanjem i borba izmeu posebnih interesnih skupina za mo i vodstvo. . . obiljeena lukavim i esto nepotenim postupcima. U svijetu koji vjeruje u suprostavljene dvojnosti, suparnike interese i potrebu da se svaka stanica bori za sama za sebe, razumljivo je da, po svom znaenju, politika sve vie poinje obuhvaati nadmetanje, kontrolu i neasna sredstva usmjerena ka sebinim ciljevima. Posljedice takve koristoljubive politike vie su nego pogubne. . . - Vano je primjetiti da simptom, u graanskom drutvu ili u staninoj civilizaciji, nije uzrok, nego posljedica. Suvremena medicina i suvremena politika proputaju uvaiti takve razlike, to je znak njihova uroenog kratkoumlja jer se fokusiraju na uklanjanje, zatakavanje ili prikrivanje posljedica, a istodobno zanemaruju uzroke. Reagiranje na posljedice bez razumijevanja uzroka prvi je korak prema neizbjenoj eskalaciji stalnih njutonovsko-darvinistikih odgovora tipa akcije i reakcije. . . - Sva tri imbenika - raznolikost, nezavisnost i decentralizacija - nalazimo u konceptu zajednike svijesti. . . decentralizacija pokazuje da je kolektivno rjeavanje problema zapravo blagotvorniji proces za zdravlje i blagostanje pojedinca, ali i itave zajednice. Bruce Lipton - SPONTANA EVOLUCIJA - naa pozitivna budunost i kako tamo dospjeti
379

1765-1775 Ameriki kolonizatori su pokrenuli tri glavne nenasilna kampanje protiv Britanske vlasti (protiv Stamp Acts of 1765, the Townsend Acts of 1767, and the Coercive Acts of 1774) to jeustvari dovelo do neovisnosti za devet kolonija 1775. 1850-1876 Maarski nacionalisti, predvoeni od Francis Deak, su se ukljuili u nenasilni otpor protiv Austrijske uprave, te su povratili samoupravljanje za Maarsku kao dio Austro-maarske federacije. 1905-1906 U Rusiji, seljaci, radnici, studenti i inteligencija su se ukljuili u opi trajk i druge oblike nenasilnih akcija, prisilivi Cara da prihvati stvaranje izabranog zakonodavstva. 1917 veljae 1917 Ruska revolucija, usprkos ogranienog nasilja, je bilo preteno nenasilna i dovela je do kolapsa carskog sistema. 1913-1919 Demonstracije ena feministkinja u USA je dovelo do prolaska i ratifikacije Ustavnog amandmana koji je garantirao enama pravo glasanja. 1920 Pokuaj dravnog udara, koji je vodio Wolfgang Kapp protiv Weimar Republic of Germany nije uspio jer je narod to sprijeio opim trajkom, odbijajui da pristane na suradnju sa novom vladom. 1923 Usprkos jekoj represiji, Njemci su se oduprli Francuskoj i Belgijskoj okupaciji Rurh, uinivi okupaciju tako skupom politiki i ekonomski tako da su se Francuske i Belgijske snage napokon povukle. 1920-1947 Indijski pokret za nezavisnou kojeg je vodio Gandhi je jedan od najboljih poznatih primjera nenasilne borbe. U srcu berlina, tisue Njemakih ena je pobijedilo da bi se njihovi idovski muevi kroz nenasilne proteste ispred Gestapo sjedita. Velikim dijelom, ovi protesti imaju udjela za injenicu da je 98% Njemakih idova koji su bili u mjeanim brakovima preivilo holokaust. U Danskoj, Kralj je na sebe stavio idovsku zvijezdu i izjavio - Svi smo mi idovi. Zbog nesuradnje Danskog drutva, neto oko 500 Danskih idova je uhvaeno i poslato u Njemaku, gdje su imali dobar tretman i sigurnost. U Norvekoj, cijela populacija se suprostavljala svim pokuajima da se Nacizam uklopi u njihovo drutvo. U Francuskoj, nesuradnja je spasila preko 80% idova, u Italiji preko 90% - Belgiji, ni jedan Belgijski idov nije bio deportiran, a isto je bilo i u Bugarskoj. 1944 Dva centralno amerika diktatora Maximiliano Hernandez Martinez (El Salvador) i Jorge Ubico (Guatemala), su skinuti sa vlasti kao rezultat nenasilne civilne pobune. 1955-1968 Koristei razliite nenasilne metode, ukljuujui bojkote
380

Nenasilje - kroz Povijest

autobusa, ekonomske bojkote, masivne demonstracije, mareve, sit-ins, mareve slobode, US civilni pokret se izborio za Civil Rights Act of 1964 and the Voting Rights Act of 1965. 1986 Filipinski pokret mo ljudi je sruio Markosov okrutni diktatorski sistem Mi smo izazov kulturi nasilja kada sami djelujemo sa sigurnou da nasilje vie nije prihvatljivo, da je to iskuano i staromodno bez obzira koliko se mnogo (ljudi) toga pridrava u glupom uvjerenju da to jo djeluje i da je jo vrijedno. Gerard Vanderhaar Uobraenost, oholost i egoizam je sutina patriotizma. Emma Goldman U ovim mranim i zlim vremenima - poroni ljudi su omiljeni; oni estiti su prezreni. Milarepa 1052-1135 U Birmingham, Alabama, USA, 1959. godine - stotine sljedbenika Martin Luther King je bilo suoeno sa zatvorskom kaznom, psima napadaima, i mlazovima vode pod visokim pritiskom u kampanji da zadobiju prava glasa i prava pristupa javnim prostorima za graane crnce u tom gradu. Jednog dana, protestni mar prema City Hall od crnaca iz Birmingham je bio zaustavljen od policije pod zapovjednitvom erifa Bull Conor, koji je dao naredbu svojim ljudima da rastjera uesnike mara. Uesnici su umjesto toga klekli i poeli moliti. Conor je naredio svojim ljudima da upotrebe vatrogasne mrkove. Neobjanjivo, njegovi ljudi su to odbili, ak i kada je naredba ljutito ponovljena. Demonstratori su se podigli i krenuli kroz policijske redove u City Hall da prekre segregacionistiki otpor za civilna prava. Tehnoloki napredak u modernom naoruanju, komunikacijama, policij -skim metodama, transportu, kompjuterima i slino doprinosi daljnjoj konsolidaciji kontrole djelotvornog politikog nasilja i do smanjenja onoga to se moe nazvati slobode ili demokracije. Za one od nas koji jo vjerujemo da ljudsko dostojanstvo, kreativnost, pravda i sloboda jesu vani, nenasilna tehnika borbe moe osigurati nau posljednju nadu za djelotvorno ponovno vraanje sadanjeg smjera prema dehuma -nizaciji, razdijeljenosti, manipulaciji, i vladanja politikih struktura nasilja i tiranije. Profesor Gene Sharp jasno navodi i opisuje sluajeve nenasilja. Rascijepljeni Zapadni savez u vezi Iraka i velike antiratne demonstracije irom svijeta ovoga vikenda su podsjetnik da jo postoje dvije super moi na planeti: United States i svjetsko javno miljenje. New York Times, veljaa 2003. godine Ako ti ode na demonstracije a nakon toga kui, to je neto, ali ljudi od moi mogu sa time ivjeti. Ono sa ime oni ne mogu ivjeti je stalni pritisak koji se poveava, organizacije koje to odravaju, ljude koji nastavljaju uiti lekcije od zadnjeg puta i to bolje rade slijedei put. Noam Chomsky
381

Oni koji cijene slobodu i ipak potcjenjuju pobunu jesu ljudi koji ele etvu bez da okopavaju tlo; oni ele kiu bez oluje i groma; oni ele ocean bez stranog zvuka njegovih voda. Ova borba moe biti moralna; moe biti fizika; ili moe biti moralna i fizika. Mo nee nita ustupiti bez zahtjeva; to nikada nije uinila i nikada nee uiniti. Pronai emu e se ljudi pokoravati i vidjet e tono toliko nepravde i onoga loeg koje e im biti nametnuto. I to e se nastavljati sve dok mu se ne bude oduprlo. . . . Ogranienja tirana su ograniena izdrljivou onih koje oni ugnjetavaju. Frederick Douglas, izjava kolovoz 4. 1857.
Stupanj tiranije ili slobode u bilo kojoj vladi u velikom stupnju je odraz relativne odlunosti njihovih podanika da budu slobodni, i njihova voljnost i sposobnost da se odupru naporima da ih porobe. Gene Sharp - The Nature and Control of Political, 1973 Manjina, sadanja vladajua klasa, posjeduje kole, novine, obino i Crkvu, pod svojim palcem. To joj omoguuje da organizira i usmjerava emocije masa, i od njih ini svoja sredstva. Albert Einstein, pismo Sigmund Freud, 30 srpanj 1932 - Mir ovjeka koji se zakleo da e koristiti metak meni ne izgleda mir, nego isprazna nemo. Nepoznat?

- Strah pobjeuje vie ljudi nego bilo koja druga stvar u svijetu. Ralf W. Emerson 1803-1882
Molim gospodine samo sluajte, da li ljubav ima odgovornost i da li e to koristiti tu rije.? Kada vi kaete ja sam odgovoran Bogu, to god to moglo znaiti, taj Bog je projekcija vae imaginacije, to je projekcija sebe, poistovjeeno, proeto nekim oblicima potovanja, onoga to ti smatra svetim. Ali to je jo i dalje tvoja projekcija. I ti si odgovoran tome Bogu, to jest, samome sebi, onome to si projecirao. I u tom potovanju, i odgovornosti, da li postoji kakva naklonost? Kada je vojnik poslat u inozemstvo da ubija zbog njegove odgovornosti prema njegovoj zemlji, da li tu ima ljubavi? Dakle naredba moe doi samo kada postoji ljubav, kada postoji stvarna sklonost, kada postoji samilost. J. Krishnamurti - Talks in Europe 1967 1st Public Talk Nikada nemoj zaboraviti, sve to je Hitler radio u Njemakoj da je bilo legalno. Martin Luther King, Jr. y Nacionalizam/Patriotizam - Uskoro se pribliava vrijeme kada e biti velika uvreda nazvati ovjeka patriotom. Patriotizam znai podravati pljaku u interesu privilegovanih klasa nekog odreenog Dravnog sistema u kojem smo se mi rodili. Lav Tolstoj 1828-1910 Rat, organizirani rat nije ljudski instikt. To je planirani i kooperativni oblik pljake. Jacob Bronowski
382

Svijet godinje kroz Ujedinjene Nacije potroi 800 MILIONA dolara za mir, a 1 TRILION dolara na nacionalne vojne budete - to je PREKO TISUU PUTA VIE!!! Zar je onda iznenaujue to smo danas 1000 puta djelotvorniji u stvaranju rata nego mira? Benjamin B. Ferenc i Ken Keyes, Jr. PLANETHOOD - The Key to Your Survival and Prosperity Rat nije kao potres ili tornado - to je djelo mukaraca i ena. Ratovi e prestati kada mukarci odbiju da se bore - a ene odbiju da ih podravaju. Jessie Wallace Hughan Pod vladom koja zatvara u zatvor bilo koga nepravedno, istinsko mjesto za pravednog ovjeka je isto zatvor. . . jedina kua u robovskoj Dravi u kojoj slobodan ovjek moe boraviti asno. Henry David Thoreau ON THE DUTY OF CIVIL DISOBEDIENCE, 1849 Nenasilni revolucionari ne misle da je nacionalna drava temelje svjetskog poretka, oni misle da je ona aktivni propagandist katastrofa, i boje se da e njihovi razni suparniki agenti jedan dan poeti bacati atomske bombe jedni na druge i tako unititi jedinu civilizaciju koju imamo. Geoffrey Ostergaard - RESISTING THE NATION STATE Pokuavati sprijeiti rat upotrebom politike je isto kao pokuavati ugasiti vatru pomou bacaa plamena. Emery Reves - ANATHOMY OF PEACE, 1945 Nema nita to je rat ikada postigao, a to mi ne bismo bolje postigli bez njega. Havelock Ellis Velika Britanija je drugi najvei izvoznik oruja u svijetu poslije USA. John Pilger u Hidden Agendas govori: U ni jednom drugom izvoznom sektoru Britanija nije tako uspjena kao u poslovanju sa orujem, koje se tetoi kao ni jedna druga industrija. Dok jedno od etvoro djece u Britaniji odrasta u siromatvu, izvoz oruja je subvencioniran u iznosu od 420 miliona funti, a (ista) industrija u cjelini 4,25 milijardi funti. Britanske kompanije koje proizvode oruje zapoljavaju tako mnogo R&D ( Istraivanje i razvoj) znanstvenika da stvaraju svoja grozna oruja. . . Nadalje industrija oruja i globalna ratna maina nastavlja da ubija ljude i unitava ivote irom svijeta. Svaki dan je orujem ubijeno ili uinjeno invalidima 2000 djece - bez da raunamo one koji su ostali bez roditelja ili kua. Prema UN Human Development Report, procjenjuje se da su u 1999 godini svjetske vlade potroile 450 milijardi funti za pokretanje svojih ratnih maina. Ovo je 14 puta vie nego to je potrebno da se iskorjeni apsolutno siromatvo u svijetu. Robin Cook je 1978 godine kao lan Parlamenta rekao: Gdje god se prodaje oruje tu postoji zavjera da se prikrije stvarnost rata. . . To je oevidno da je svaki rat u posljednja dva desetljea bio voen u siromanim zemljama sa orujem opskrbljivanim od strane bogatih zemalja. I ono malo integriteta kojeg je on imao uskoro je nestalo kada
383

je Neo-laburistika stranka dola na vlast 1997 - Cook i njegovi partijski prijatelji su lagali o etikoj vanjskoj politici, a onda su potpisivali papire za izvoz oruja svake vrste zabranjenog Evropskim zakonima. UK kompanije koje proizvode oruje se bogate opskrbom drava koje su u ratu, potiui sukobe i ubijanje. www.schnews.com Svako ljudsko bie ima odgovornost da djeluje po svojoj savjesti da zatiti i sebe i druge. Ovo treba da ima prednost nad bilo kojim zahtjevima vlada koje ga prisiljavaju da uniti ivot. International Confederation for Disarmament and Peace, 1963 Moan nain za napad na sistem koji prijeti da te ubije nije da sa njime surauje, ve naprotiv da posveti to vrijeme suraujui sa drugima i osiguravajui onu vrstu ivota koji mi kao ene elimo. Iz Deklaracije ena iz 11 Evropskih zemalja, sastale se da objave Internacionalni Dan ena za Razoruanje, (od 1981 se slavi 24 svibanj Internacionalni Dan ena za Razoruanje) www.caab.org.uk (kontrola US baza) U zoru 6. 10. 2002 tri asne sestre dominikanke, Carol Gilbert (55), Ardeth Platte (66) i Jackie Hudson (68) su provalile u "November 8" vojnu bazu amerikog interkontinentalnog nuklearnog raketnog sustava Minuteman. . . Optunica ih tereti za povredu i ometanje nacionalne obrane, unitavanje dravne imovine... Prije 2 godine otetile vojni avion u bazi Peterson. Sestra Ardeth: "Ovo nuklearno oruje pitolj je uperen u glave Bojih ljudi u cijelom svijetu. Ne moete ekati dok ono bude upotrebljeno. Morate zaustaviti zloin prije nego to bude poinjen". Rat se ne smije smatrati kao umiranjem za ono u to vjeruje, ve kao ubijanjem za ono u to vjeruje. Stuart Morris - CONSCRIPTING CHRISTIANITY, 1937 Ono to je moralno pogreno nikada ne moe politiki biti ispravno. Donald Soper - Christ and Peace Armistice commemoration, 1936 (Ako) bi pristanak graana bio potreban za donoenje odluke o objavljivanju rata. . . nita nije prirodnije nego da e oni biti veoma oprezni u poticanju takve bijedne igre, osuujui sebe na ratne nesree. Immanuel Kant 1724-1804 - PEREPETUAL PEACE Isto kao to bi bilo glupo zasaditi korov i pokuati ponjeti povre, isto bi tako bilo glupo poticati lai, obaveznu regrutaciju i ratna ubijanja, i nadati se stvaranju demokracije, slobode i bratstva. Dave Dellinger - prilikom ulaska u zatvor, 1943. Odbio sluiti vojsku zatvoren. Mi smo patriotski ispranih mozgova od vladinih kola potaknuti da se okupljamo "oko zastave u vremenima kriza", i ovaj autokratski trening zatim proima medije i institucije. Tako prirodno centralizirana mo potie - ak provocira - stvaranje rtava i vanjskih opasnosti da bi nastavljali svrhu dominacije nad privatnim interesima, posebno onda kada politika kontrola gubi tlo pod nogama. Ernest Hemingway, 1935
384

Nekoliko ljudi koji se bore jedni protiv drugih ne stvaraju rat. Najvie to radi sto, pet stotina,deset tisua ljudi koji se bore jedni protiv drugih jeste razuzdanost. Samo Vlada moe povesti rat. Uzrok rata je iluzija da je Vlada Vlast, koja kontrolira pojedince. . . Rat e prestati kada veina ljudi na ovoj zemlji spozna da je svaki ovjek slobodan. Svaka osoba mora za sebe uvidjeti da svatko mora sebe kontrolirati i biti odgovoran. Rose W. Lane-THE DISCOVERY OF FREEDOM Odbi da prihvati vou? Samo ovo dovodi do jednakosti u drutvenim i ekonomskim odnosima. Kada je preputen svojoj vlastitoj odgovornosti, ovjek e neizbjeno postavljati pitanja. I u ispitivanju nema vieg, nema nieg. Bilo koji sistem koji se temelji na prihvaanju razliitih sposobnosti da se uspostavi status mora neizbjeno voditi do hijerarhijskog drutva, i tako stvarati klasni rat. . . to je to to ovjeku daje dostojanstvo? Samospoznaja - znanje o onome to ti jesi? Sljedbenik je najvee prokletstvo. J. Krishnamurti Ja ne znam za drugu stvar koja toliko pridonosi bijedi kao nekultiviran, neuvjeban um. Ja ne znam za drugu stvar koja toliko pridonosi dobrobiti kao kultivirani i dobro uvjeban um. Buddha Stvaranje mira zahtjeva duboko sluanje, ispranjivanje, samo-spoznaju i istinitost. Da bi stvaranje mira bilo uspjeno, mi moramo kultivirati unutranji mir kad smo u odnosima sa drugima, utjelovljujui mir koji elimo vidjeti. Koritenjem odreene meditativne prakse, zahvaamo u sintezu unutranjeg i vanjskog mira, gdje moemo poticati personalni i drutveni preobraaj potreban u naem dananjem svijetu. Nepoznat ? Individualna prava jesu naini za podvrgavanje drutva moralnom zakonu. . . Cilj ne opravdava sredstva. Niija prava ne mogu biti osigurana krenjem prava drugih. Ayn Rand Svijet, kao cjelina, je u ratu sa ivotinjskim svijetom, svjedoci smo jedenja mesa, lova i tako dalje. Posljedica rata meu vrstama je rat meu ljudima; shvatimo da rat nikada ne prestaje ratom - da Liga Nacija nikada ne moe zaustaviti rat, nikakvi sporazumi, dogovori, jo manje sila bilo koje vrste. Jedini nain da se zaustavi rat jeste da odluimo da NIGDJE nee biti rata, jer rat bilo gdje znai, prije ili kasnije rat svagdje. George S. Arundale 1878-1945 PEACE AND WAR Velika greka neutralno usmjerenih i pacifista, jeste njihovo odbijanje da se konstruktivno poistovjete sa ljudskim bolom. ak kada oni i emocionalno estoko reagiraju na primjer, na patnju malog djeteta. . . i bespomonog izbjeglice, oni se istinski ne trude da bilo to uine u vezi te situacije, poto to u sebi ukljuuje injenje neke rtve. Ovo zvui grubo, ali je potrebno kazati ovu injenicu - SIMPATIJA KOJA NE
STVARA POZITIVNU AKCIJU NEKE VRSTE, POSTAJE ZAGNOJENA RANA. Alice Bailey - THE EXTERNALIZATION OF THE HIERARCHY 385

Najzanimljivija karakteristika Aleksandrove neuspjene invazije bio je njegov veliki interes za hinduistiku filozofiju, za jogije i svete ljude koje je s vremena na vrijeme susretao i ije je drutvo eljno traio. Nakon to je veliki grki osvaja stigao u Tailu u sjevernoj Indiji, poslao je glasnika Onesikrita, uenika Diogenove helenistike kole, da mu dovede indijskog uitelja Dandamisa, velikog sanjasina Taxile. Zdravo, uitelju brahmana, povikao je Onesikrit kad je pronaao Dandamisa u njegovom umskom skrovitu. Sin monog boga Zeusa, Aleksandar, koji je vrhovni gospodar svih ljudi, moli te da doe kod njega. Ako pristane, nagradit e te bogatim poklonima, ali ako odbije, odrubit e ti glavu!. Jogi je mirno primio taj nasilniki poziv, nije ak ni podigao glavu sa uzglavlja od lia. Ako je Aleksandar Zeusov sin, onda sam to i ja, odgovorio je. Ne elim nita to je Aleksandrovo, jer sam zadovoljan sa onim to imam, dok vidim da on sa svojim ljudima putuje preko mora i kopna bez ikakve koristi, a njegovim putovanjima nema kraja. Idi i kai Aleksandru da Bog, koji je vrhunski kralj, ne moe biti uzrok nepravde, nego je tvorac svjetla, mira, ivota, vode, ovjekovog tijela i due. On prima svakog ovjeka kada ga smrt oslobodi zlih bolesti. Potujem samo Boga koji se gnua ubijanja i rata. Aleksandar nije Bog, jer i on sam mora umrijeti, nastavio je mudrac sa spokojnim prezirom. Kako neko kao on moe da bude gospodar cijelog svijeta, kada ne vlada ni samim sobom, a nije jo iv zakoraio u Had niti poznaje putanju sunca kroz sredinje predjele zemlje, dok narodi na njenim granicama nisu uli ak ni njegovo ime! Nakon takvog prekora, sigurno najotrijeg koji je ikad dopro do uha gospodara svijeta, mudrac je ironino dodao: Ako mu sadanji posjedi nisu dovoljno prostrani, neka pree rijeku Gangu. Tamo e nai podruje koje moe da hrani sve njegove ljude. Znaj, meutim, da je ono to mi Aleksandar nudi i pokloni koje obeava, potpuno beskorisni. Ono to cijenim i smatram zaista korisnim i vrijednim je ovo lie koje je moj dom, ove rascvjetale biljke kojima se svakodnevno hranim, i ova voda koju pijem, dok svi ostali posjedi koji se tako paljivo uvaju uvijek unitavaju onog tko ih sakuplja i izazivaju samo tugu i nezadovoljstvo koji mue svakog obinog smrtnika. to se mene tie, leim na umskom liu, a poto nemam nita to bi trebalo da uvam, mirno spavam. Kada bi neto tako imao, ne bih to mogao. Zemlja me snabdjeva svime kao to majka daje djetetu mlijeko. Idem kuda hou i bez briga sam. Ako mi Aleksandar i odrubi glavu, ne moe da mi uniti duu. Moja glava e ostati nijema, ostavivi tijelo, kao rasparanu odjeu na zemlji, odakle sam ga i uzeo. Postanem li duh, uzai u do svoga Boga koji nam je svima dao tijelo i ostavio nas na zemlji da pokaemo da li elimo ovdje da sluamo njegove zapovjedi, i koji e od svih nas kada odemo odavde u njegovu prisutnost, traiti da mu podnesemo izvjetaj o svom ivotu, jer je on sudija svake nae tate nepravde, a jauci potlaenih postaju kazna
386

tlaitelja. Neka Aleksandar svojim prijetnjama plai one koji tee za bogatstvom i koji se boje smrti, jer je to oruje protiv nas nemono. Brahmani ne vole zlato i ne boje se smrti. Idi i porui Aleksandru: Dandamisu ne treba nita tvoje, pa stoga nee doi, a ako ti eli neto od Dandamisa, onda ti doi k njemu. Aleksandar je paljivo sasluao Onesikrita koji je prenio poruku i vie nego ikada prije poelio da vidi Dandamisa koji je iako star i nag, bio jedini protivnik u kojem je on, osvaja mnogih zemalja, naao vie nego sebi ravnog. Aleksandar je u Taksilu pozvao jedan broj brahmanskih asketa poznatih po svojoj vjetini da na filozofska pitanja odgovaraju otroumnom mudrou. Plutarh je izvjestio o tim dvobojima rijeima. Sva pitanja je postavljao Aleksandar - Kojih ima vie, ivih ili mrtvih? - ivih, jer mrtvih nema. Gdje se raaju vee ivotinje, na moru ili na zemlji? Na zemlji, jer je more samo dio zemlje.- Koja je ivotinja najpametnija? Ona koju ovjek jo ne poznaje. (ovjek se boji nepoznatog). to je bilo prije, dan ili no? Dan je doao jedan dan ranije. Taj odgovor je iznenadio Aleksandra, pa je brahman dodao: Nemogue pitanje, nemo -gu odgovor. Kako ovjek moe postati voljen? ovjek e biti voljen ako, iako moan, ne ulijeva ljudima strah. Kako ovjek moe da postane Bog?-Tako da uini ono to ovjek ne moe. - to je jae, ivot ili smrt? - ivot, jer podnosi tolika zla. Aleksandru je uspjelo da iz Indije kao svog uitelja povede pravog jogija Kalyanu, koga su Grci zvali Kalanos. Mudrac je pratio Aleksandra u Perziju. Predvienog dana u Suzi u Perziji, Kalanos je napustio svoje ostarjelo tijelo i uao je pred cijelom makedonskom vojskom u pogrebnu lomau. Povjesniari su zabiljeili uenje vojnika koji su vidjeli da se jogi ne boji ni boli ni smrti. Nije se ni pomjerio dok ga je prodirao plamen. Prije nego to je uao u plamen, Kalanos je zagrlio sve svoje prijatelje, ali nije poelio zbogom Aleksandru, kome je samo rekao: Uskoro emo se vidjeti u Babilonu. Aleksandar je napustio Perziju i umro u Babilonu godinu dana kasnije. Svojim rijeima guru je htio da mu kae da e s njim biti u ivotu i smrti. - - Paramhansa Yogananda AUTOBIOGRAPHY OF A YOGI, 1946 (Autobiografija jednog jogija) Je li ikada zlo bilo pobjeeno zlom? Aoka, veliki budistiki vladar u Indiji (3. vijek prije nae ere) - miljenik bogova, kako su ga zvali. Prije svega, on je sljedio primjer svoga oca (Bindusare) i djeda (andragupte) i elio je da upotpuni osvajanje indijskog potkontinenta. Krenuo je i osvojio Kalingu i pripojio je. Mnogo stotina ljudi bilo je ubijeno, ranjeno, mueno i utamnieno tokom tog rata. Ali, kasnije, kada je postao budista, potpuno se izmjenio i preobrazio pod uticajem Buddhinog uenja. U jednom od svojih uvenih edikata, uklesanih u kamenu (broj 13), iji se original moe proitati ak i danas, govorei o osvajanju Kalinge, Imperator je javno izrazio svoje kajanje i rekao kako je za njega izuzetno bolna pomisao na jedno takvo krvoprolie. Javno se obavezao da vie nikada nee izvui svoj ma radi nekakvog
387

osvajanja, ve da svim ivim biima eli nenasilje, samokontrolu, praktiiciranje vedrine i blagosti. Ovo se, naravno, smatra glavnom pobjedom miljenika bogova (tj. Aoke), dakle pobjedom uz pomo ljubavi (dhamma-vijaya). Ne samo da je osobno odbacio rat, ve je izrazio elju da moji sinovi i unuci ne pomisle na nova osvajanja kao neto vrijedno truda... neka pomiljaju jedino na osvajanje uz pomo ljubavi. To je dobro za ovaj svijet, kao i za onaj koji dolazi poslije. To je jedini primjer u povijesti ovjeanstva da osvaja na vrhuncu svoje moi, iako je jo uvijek posjedovao snagu da nastavi teritorijalna osvajanja, ipak odbacuje rat i nasilje i okree se miru i nenasilju. Eto lekcije za dananji svijet. Vladar jednog carstva javno je okrenuo lea ratu i nasilju i prigrlio poruku mira i nenasilja. Ne postoji povijesni dokaz da je bilo koji susjedni kralj zloupotrebio Aokinu pobonost da ga napadne ili da je bilo kakvog revolta ili pobune u carstvu tokom njegovog ivota. Naprotiv, vladao je mir itavom zemljom i ak su drave izvan njegovog carstva izgleda prihvatile njegovu blagorodnu vladavinu. Glupo je govoriti o usposta -vljanju mira putem ravnotee snaga ili nuklearnih sredstava za zastraivanje. Mo oruja moe samo proizvesti strah, a ne mir. Nemogue je da postoji pravi i trajan mir zasnovan na strahu. Strah raa jedino mrnju, zlovolju i neprijateljstvo, koji mogu privremeno biti potisnuti, ali spremni da izbiju i pretvore se u nasilje u svakom trenutku. Istinski i iskreni mir moe zavladati jedino u atmosferi koju karakterizira metta (ljubav), prijateljstvo, osloboenost straha, sumnjienja i opasnosti. Budizam tei stvaranju drutva u kojem je ruilaka borba za mo odbaena; u kojem mir i spokojnost nadvladavaju pobjedu i poraz; u kojem je proganjanje nevinih odluno iskorjenjeno; u kojem se onaj koji sam sebe pobjeuje vie cijeni od onih koji pobjeuju milione vojnim i ekonomskim ratovanjem; u kojem je blagost pobjedila mrnju, a dobro zlo; u kojem neprijateljstvo, ljubomora, zlovolja i pohlepa ne truju umove ljudi; u kojem je samilost pokretaka snaga svakog djela; u kojem se prema svima, ukljuujui sva iva bia, postupa iskreno, promiljeno i s ljubavlju; u kojem je ivot ispunjen mirom i harmonijom, u svijetu materijalne sigurnosti, usmjeren ka najviem i najplemenitijem cilju, ostvarivanju krajnje Istine, nirvane. Walpola Rahula - TO JE BUDDHA POUAVAO Mi ljudi nismo gospodari kreacije; mi samo sudjelujemo u ko-kreativnom procesu koji je mnogo vei od nas i vjerojatno potpuno sposoban za djelovanje i bez nas (kao to se dogaalo skoro petnaest milijardi godina prije pojave nae vrste). Ako hoemo utjecati na globalni i planetarni ivot, trebamo to initi ko-operativnom interakcijom umjesto konkurentske borbe. Na meuodnos sa ivotom - kako na mikro tako i na makro-razini - proces je uenja zajednitva meuzavisnosti, a ne eksploatacije, borbe i ratovanja, smrtonosnog procesa koji e nas zasigurno na kraju unititi. Diarmuid O'Murchu - KVANTNA TEOLOGIJA
388

Mir je nemogu bez da Velike Sile odbace svoje imperijalistike tenje. Ovo izgleda nemogue bez prestajanja vjerovanja u nadmetanje koje unitava duu i elje za umnoavanjem elja, dakle poveanja materijalne imovine. . . Zlatno pravilo je da odluno odbijemo da posjedujemo ono to milioni drugih ne mogu posjedovati. Ako ja imam vie nego to mi je potrebno dok moj brat nema nita ja sam lopov. . . Dovoljno je dovoljno, a vie je previe. . . Dolazi vrijeme kada e oni koji u luakoj trci dananjice, umnoavanja svojih elja i prohtijeva, kazati - to smo mi uinili. . . Nenasilje je aktivnija i stvarnija borba protiv zlobe nego odmazda ija je sama priroda da poveava zlobu. . . Nenasilje je dinamiko stanje znai svijesno patiti. To ne znai ponizna pokornost volji onoga tko ini zlo, ve znai upotrebljavanje cijele due protiv volje tiranina. Mahatma Gandhi Mir se ne moe odravati silom. On se moe dosei jedino razumjevanjem. . . Nikada ne ini nita protiv savjesti, ak i ako to zahtijeva drava. . . Ti ne moe sprijeiti i pripremati se za rat istovremeno. . . . Pioniri svijeta bez rata su (mladi) oni koji odbijaju sluiti vojsku. Albert Einstein 1879-1955 Zbog ega mi ne ivimo u stanju mira? - Zato jer nedostaje iskustvo mudrosti. ivot bez mudrosti nastale iz vlastitog iskustva, jeste ivot iluzije, to je stanje uznemirenosti, bijede. Naa prva odgovornost jeste da ivimo zdravo, skladnim ivotom, koji je dobar za nas same i za sve druge. Da bi tako djelovali, mi moramo nauiti koristiti nau sposobnost samo-posmatranja, istinito-posmatranje. S.N. Goenka - Uitelj Vipassana meditacije Kad bi samo ljudi posluali glas razuma, shvatili bi da su kuhari - ba kao i vojnici - suvini. Seneka-Poslanica Lucilijusu, 62. p. n. ere Stvarne razlike irom svijeta danas nisu izmeu idova i Arapa; Protestanata i Katolika; Muslimana, Hrvata i Srba. Stvarne razlike su izmeu onih koji prihvaaju mir i onih koji bi ga unitili, izmeu onih koji gledaju u budunost i onih koji prianjaju za prolost; izmeu onih koji ire svoje ruke i onih koji su odluili da stiu svoje ake. William J. Clinton - predsjednik USA, 1997 Rat e postojati sve do onog dalekog dana kada e savjesni ovjek koji odbija da slui vojsku uivati isti ugled i presti koji vojnik ima danas. John F. Kennedy Nikada ne misli da rat, bez obzira kako potreban, ili kako pravedan, nije kriminal. . . U modernom ratu. . . ti e umrijeti kao pas za nita. Ernest Hemingway Zabranjeno je ubijati; dakle sve ubice su kanjavane osim ako one ne ubijaju u velikom broju i uz zvuk trube. Francois Voltaire
389

Ako je prirodno ubijati, kako to onda da se ljudi uvjebavaju da naue kako to uiniti? Joan Baez - - - www.homeplanet.org Kada bogati vode rat, to su onda siromani koji umiru. Jean-Paul Sartre Rat nastaje iz elje pojedinca da stekne korist na tetu drugog ovjeka. Napoleon Hill Uzroci dogaaja su zanimljiviji od samih dogaaja. Cicero Ubiti ovjeka nije obrana doktrine nego ubijanje ovjeka. Michael Servetus ovjek nema pravo da ubije svoga brata. Nije opravdanje da to ini u uniformi: on samo pridaje neasnosti robovanja kriminalu ubistva. Percy Bysshe Shelley - "A Declaration of Rights" Stari ljudi objavljuju ratove, ali mladi se moraju boriti i ginuti. Herbert Hoover Rat ne odluuje tko je u pravu-samo tko je preostao. Bertrand Russell Nasilje nastaje iz straha, slabosti, neznanja ili rastreenosti. Da bi se to sprijeilo potrebna je sloboda od straha. Nasilje e se smanjiti kada ljudi naue da svoju vjeru utemelje na stvarnosti i istraivanju radije nego na neznanju i pretpostavkama. BKS Iyengar - LIGHT ON YOGA ovjek koji prvi udara priznaje da su njegove ideje iscrpljene. Kineska izreka Direktna primjena sile je takvo bijedno rijeenje za bilo koji problem, to openito primjenjuju samo mala djeca i velike nacije. D. Friedman Dok trai osvetu, iskopaj dva groba - jedan za sebe. Doug Horton Reakcija odmazdom je civilizacijski atavizam, a njezino pseudo-opravdanje pretvara sam predmet sukoba (obrana demokracije) u isti onakav starozavjetni feti za koji optuuju svoga protivnika. Jutarnji List, Rujan 2001- iz lanaka o teroristikom napadu na WTC Borislav Mikuli - filozof i publicist, predava spoznajne teorije Mi ne vjerujemo da se pozivima na rat i nova razaranja pridruujemo tzv. civiliziranom svijetu, niti da jaamo bilo iju, pa ni vlastitu demokraciju. Sva dosadanja iskustva pokazuju da se neinstitucionalni terorizam ne moe iskorijeniti institucionaliziranim terorom. Smatramo da je jedini uspjean nain borbe protiv terorizma otklanjanje uzroka koji ga izazivaju, a to je u prvom redu smanjivanje jaza izmedu bogatih i siromanih te stvaranje meunarodne zajednice na pravednim osnovama. Beznae pothranjuje svaki fundamentalizam. Konkretan i neposredan odgovor u ovoj kritinoj situaciji ne mogu i ne smiju biti osvetnike vojne akcije jer e one dovesti do daljnje radikalizacije i jaanja "fanatizama". B.a.b.e. - enska grupa za promicanje prava ena, (Zagreb) skraeno iz peticije protiv bombardiranja Afganistana
390

Zaboravi o govoru rata protiv terorizma, Amerika eli da bude svjetski sudac, porotnik i izvrilac kazni. Kao to je komedija i aktivist Mark Thomas pokazao: U bolesnom prikazivanju hipokrizije Amerika djeluje za svoje uskogrudne interese sa tipino dvostrukim standardima. Podravati terorizam je loe osim kada to mi radimo, vladavina zakona je dobra osim kada to moe biti upotrijebljeno protiv nas, ratni kriminal mora biti kanjen osim ako ga mi poinimo. . . . www.iccnow.org Rat protiv terorizma nee zaustaviti terorizam jer se ne obraa korjenima terorizma. To u stvari stvara lananu reakciju nasilja i iri virus mrnje. Isto kao to se tetoine razmnoavaju i postaju otporne na pesticide, isto tako e i ratna nastojanja poveati broj i otpornost terorista. . . Ekologija terora nam pokazuje put ka miru. Mir lei u jaanju demokracije i njegovanju razliitosti. . . Terorizam je stvoren smru demokracije i moe mu se suprostaviti samo davanjem moi nazad ljudima. Zbog ovoga je antiglobalizacijski pokret antiteroristiki pokret. To miru i demokraciji prua ansu. Ako je to ugueno okrutnom vojnom silom i globalnim tritima, na svijet e se raspasti u zaaranom krugu nasilja i kaosa. I nitko na to nee biti imun. Vandana Shiva - djelovi iz Globalization and Talibanization", 2001 Onoliko dugo dok vlade pruaju primjer ubijanja svojih neprijatelja, graani e osobno ponekad ubijati svoje. Elbert Hubbard Onaj tko pobjeuje silom, je pobijedio samo pola svoga neprijatelja. John Milton 1608-1674 - PARADISE LOST Tako je jasno da nain iscjeljivanja drutva od njegovog nasilja. . . i nedostatka ljubavi jeste da zamjenimo piramidu dominacije sa krugom jedinstva i potovanja. Manitonquat Rat sadri klicu dvostrukog samoubistva. . . vojni savezi, ravnotee sila, lige nacija sve je ovo doivjelo neuspjeh. . . Mi imamo nau posljednju ansu. Ako mi ne izmislimo neto vie i pravedniji sistem. Armagedon (sveunitavajui rat), e biti na naim vratima. Douglas MacArthur - General U.S. Armije U ratu mi zaboravljamo tko smo. Mary McCarthy Oruje je sredstvo nasilja; svi poteni ljudi osjeaju odvratnost prema njemu. Oruje je sredstvo straha; poteni ovjek e se kloniti toga osim u najgoroj potrebi i ako, je prisiljen koristiti e to samo sa krajnjom suzdrljivosti. Mir je najvia vrijednost. Lao-tzu - TAO TE CHING Vojsku su stvorili eksploatatori i ona je oduvijek za njih ratovala. ? Svrha vojne obuke nije samo da ljude pripremi za borbu, nego da ih uini takvima da oni za borbom ude. Louis Simpson U ratu nema nepovrijeenih vojnika. Jose Narosky
391

Prouavanja od strane vojnih medicinskih timova psihijatara sluajeva borbenog zamora. . . su pronali da je to strah od ubijanja, radije nego li strah da se bude ubijen bio najei uzrok neuspjeha bitke, a strah od neuspjeha dolazi tek na drugo mjesto. S.L.A. Marshall Ako dopustimo ljudima da vide takve stvari, nikada vie ne bi bilo rata. Slubenik Pentagona objanjava zato je U.S.A. vojska cenzurirala filmske isjeke iz Zaljevskog Rata. Kako moemo imati vojsku koja e nas uiniti sigurnim bez da druge zemlje uini nesigurnim? Kako moemo stvoriti zajedniku sigurnost za sve nacije? John Mark Na svijet je svijet nuklearnih silnika i etiki nerazvijene djece. Mi znamo vie o ratu, vie o ubijanju nego o ivotu. Omar Bradley Poinjem postavljati pitanje prava sebe ili bilo koje druge ene da stvara ljudska bia koja mogu biti izloena patnji ak i jo uasnijoj od one koja je bila viena prije dva desetljea. Vera Brittain 1893-1970 WHY I STAND FOR PEACE, 1937 kole pouavaju patriotizam, novine potiu uzbuenje; politiari su tu da bi bili - izabrani. Nijedno od ovoga troje ne moe uiniti nita za spaavanje ljudske vrste od uzajamnog samoubistva. Bertrand Russell ovjek je jedina ivotinja koja stvara okrutnost nad okrutnostima-Rat. On je jedini koji skuplja svoju brau i kree hladnokrvno i smirenog pulsa da istrijebi svoju vrstu. On je jedina ivotinja koja e za prljavu platu marirati. . . I pomoi u klanju stranaca svoje vlastite vrste koji ga nisu povrijedili niti su sa njime u svai. . . U predasima on pere krv sa svojih ruku i radi za univerzalno bratstvo ovjeka - sa svojim ustima. Mark Twain 1835-1910 pisac Nenasilje znai odstranjivanje ne samo fizikog nasilja nego i unutranjeg nasilja duha. Ti ne samo da odbija ubiti ovjeka, nego ti odbija i da ga mrzi. Martin Luther King 1929-1968 U povijesti je bilo perioda u kojima su se dogodile uasne epizode nasilja ali za koje rije nasilje nikada nije bila koritena. . . Nasilje je zaodjenuto u opravdavajue mitove koji su tome dale moralni legitimitet, i ovi mitovi su najveim dijelom ljude spreavali da prepoznaju nasilje za ono to je ono bilo. Ljudi koji su spaljivali vjetice na lomaama nikada ni za jedan trenutak nisu o svojim djelima razmiljali kao o nasilju; oni su to radije smatrali kao djelo koje je boanski opunomoeno kao ispravno. Isto se moe kazati za veinu nasilja koje smo mi ljudi ikada poinili. Gil Bailie Tko god se bori protiv monstruma on mora paziti da u tom procesu ne postane monstrum. Friedrich Nietzsche
392

Ne smijemo ubiti nae protivnike, nego njihovu elju za ubijanjem. Mahatma Gandhi Ne postoji ni jedan bioloki, psiholoki, pastoralni, teoloki ili duhovni razlog zbog kojeg papa ne bi mogla biti uta, smea, crna ili bijela ena. Tissa Balasuriya - MARY AND HUMAN LIBERATION, 1990 katoliki sveenik Vatikan ga osudio zbog stava o enama "Uvjeren sam da radikalna stajalita feminizma vie ne predstavljaju kranstvo kakvo poznajemo; to je posve druga religija" isto dalje za takav feminizam kae: "istie osloboenje koje predstavlja spasenje koje se razlikuje, a moda i suprostavlja kranskoj koncepciji". Kardinal Joseph Ratzinger (postao papa Benedikt VI) i Vittorio Messori u knjizi - THE RATZINGER REPORT, 1986 Da na naoj planeti nije unitena ravnotea izmeu mukih i enskih energija, rast ega bio bi vrlo ogranien. Ne bismo objavili rat Prirodi, i ne bismo se tako potpuno otuili od vlastita Postojanja. . . Nitko ne zna toan broj, jer nisu voene biljeke, ali se ini sigurnim da je tijekom tristo godina sveta inkvizicija, institucija koju je utemeljila Rimokatolika crkva za potiskivanje krivovjerja muila i usmrtila izmeu tri i pet milijuna ena. Ta pojava moe stajati rame uz rame sa holokaustom kao jedno od najmranijih poglavlja u ljudskoj povijesti. . . Sveto ensko naelo proglaeno je demonskim . . . I druge su kulture i religije, kao judaizam, islam pa ak i buddhizam, potiskivale ensku dimenziju, iako na neto manje nasilan nain. . . . to je nenadno mukarce navelo da osjete kako ih ena ugroava? Njihov ego koji se razvijao. Znao je da bi potpunu vlast na naem planetu mogao preuzeti samo kroz muki oblik, a da bi u tome uspio, morao je oduzeti mo enama. S vremenom je ego preuzeo i veinu ena, iako se u njima nikada nije uspio ukopati tako duboko kao u mukarcima. Danas imamo problem u kojem je potiskivanje enskog naela postalo internalizirano, ak i kod mnogih ena. Sveto ensko naelo budui da je potisnuto, mnoge ene osjeaju kao emocionalnu bol. . . No, stvari se danas brzo mijenjaju. Mnogi ljudi postaju svjesniji i ego gubi svoju vlast nad ljudskom rasom. Eckhart Tolle -NOVA ZEMLJA, 2005 MALLEUS MALEFICARUM - EKI VJETICA - Ovu knjigu od 500 stranica su napisala dva dominikanska sveenika imenovana inkvizitorima oko 1486 godine. Heinrich Kramer inkvizitor za Salzburg i Tirol i Johann Sprenger, prior dominikanskog samostana u Kolnu, koji je 1480. postao dekan Teolokog fakulteta Sveuilita u Kolnu. 1481. godine je imenovan inkvizitorom Kolna, Mainza i Trevisa. 1488. godine je postao poglavar cijele njemake provincije dominikanskog reda. Malleus zapoinje izjavom: - Vjerovanje u postojanje bia poput vjetica toliko je ukorijenjeno u katolikoj vjeri da je suprotno miljenje oit znak hereze.
393

- Vjetice su esto viane kako lee u poljima ili umama, gole do pupka, te je iz poloaja njihovih udova i dijelova tijela koji se odnose na spol i orgazam, kao i iz pomicanja njihovih nogu i bedara, bilo oito da ope s inkubima koji su nedunim promatraima bili nevidljivi. - Dogodilo se i sljedee. Muevi su zaista vidjeli inkube kako ope s njihovim enama, iako nisu mislili da su to vragovi, nego mukarci. A kada su ih pokuali istjerati orujem, vragovi su iznenada nestali, postavi nevidljivima. - - vjetice koje. . . skupljaju muke organe, ak dvadeset ili trideset, i stavljaju ih u ptiija gnijezda ili zatvaraju u kutije gdje se oni pokreu poput ivih i jedu zob i kukuruz.- Konano, neka sudac obea da e biti milostiv, mislei pritom da e biti milostiv prema sebi ili Dravi; milostivo je sve to je uinjeno radi zatite Drave. - MALLEUS MALEFICARUM - Pri izvrenju tjelesne kazne, inkvizitorovo lice mora odavati samilost, dok on sam mora ostati nepokoleban. Tako se nee doimati oholim, te e izbjei opem gnjevu i optubama za okrutnost. Bernard Gui sveenik dominikanac - inkvizitor - umro 1331 napisao djelo INKVIZITORSKA PRAKSA, 1324 koji je namjenio svojim kolegama Na general, Emiliano Zapata nas je pouavao da se ne borimo za mo, jer mo truje krv i pomrauje um. Subcommandante Marcos Borba Zapatista u Meksiku je grafiki pokazala da svatko nije zadovoljan sa neo-liberalnom privatizacijom svega verzija svijeta koji nam je bio nametnut i svi imamo pravo rei NE! Ulazak u glavni grad je bila zadnja dionica rute koja je viena od strane Zapatista od 1 Sijeanja 1994, isti dan kada je na snagu stupio Sjeverno Ameriki Sporazum o Slobodnoj Trgovini (NAFTA), Zapatisti su se pojavili iz Lacandon dungle i okupirali etiri grada u dravi Chiapas. Vladin odgovor je bio brz i brutalan, Zapatisti su namamili vojsku u dunglu, a potom presjekli njihove rute opskrbe. Kada se vojska povukla, oni su zauzeli zemlju veleposjednika koji su ih virtualno drali kao robove godinama. Zapatisti su internacionalizirali svoju borbu i doveli strane promatrae, a istovremeno su se dogovarali sa lokalnim stanovnitvom u vezi strategije i akcija te praktino uvijek djelovali u skladu sa odlukama svojih lokalnih zajednica koje su ih onda i podravale. Meksike trupe su se povukle iz Chiapas drave i pristale da garantiraju politika i kulturna prava za 10 miliona starosjedilaca-indijanaca Meksika. (www.schnews.com) Bolje je umrijeti na nogama nego ivjeti cijeli ivot na koljenima. Emiliano Zapata - Meksiki revolucionar Bezvrijedni su oni koji povrjeuju druge iz osvete. . . Mrziti druge, ak i neprijatelje koji su te neizazvani povrijedili, donosi neprekidnu patnju. Tiruvalluvar - pjesnik, tkalac, i svetac (Tamil Nadu - Indija) Terorizam je oruje slabih kojim se najee koriste jaki. N. Chomsky
394

Mo sebino koritena, iscrpljuje onoga tko je koristi, i priziva ispoljavanje moi koja mu je suprotna, tako je on uniten, zato jer je on unitavao. Alice Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY II, 1942 Nacionalni Akt o Sigurnosti nije ono to ja vjerujem ili bilo tko. . . to je bilo samo za prikrivanje kriminala. To nije bilo za skrivanje tajni. Mark Phillips - bivi CIA operativac Mora biti prepoznato da se uzrok svjetskog nemira, ratova u svijetu koji su upropatavali ovjeanstvo i doveli do rasprostranjene bijede na planetu, moe uvelike pripisati sebinoj grupi sa materijalistikom svrhom, koji su stoljeima iskoritavali mase i koristili rad ovjeanstva za svoje sebine ciljeve. . . Ova grupa kapitalista je dovela u nepriliku i iskoritavala svjetska bogatstva i glavne proizvode potrebne za civilizirano ivljenje; bili su sposobni ovo initi jer su posjedovali i kontrolirali svjetsko bogatstvo kroz njihove meusobno povezane upravljae, i to su zadrali u svojim rukama. Uinili su moguim postojanje velikih razlika izmeu veoma bogatih i veoma siromanih; vole novac i mo koju im novac daje; stajali su iza vlada i politiara; kontrolirali su izbore, omoguili su uskogrudne nacionalistike ciljeve sebinih politika; financirali su svjetske biznise i kontrolirali naftu, ugljen, elektrinu energiju i transport; kontroliu javno ili tajno svjetske bankovne raune. Odgovornost za rasprostranjenu bijedu koju nalazimo u svakoj zemlji u svijetu, preteno lei na pragu odreenih glavnih meusobno povezanih grupa biznismena, bankara, izvrnih internacionalnih kartela, monopola, trustova i organizacija, i direktora velikih korporacija koji rade za korporacijski ili osobni dobitak. (str.70) Sile smrti su vani, ne smrt fizikog oblika koji e imati drugu ansu kroz preporaanje, ve smrt slobode, istine i duhovnih vrijednosti. (str.232) Dalje, uitelj D.K. pie da postoje duhovne vrijednosti za koje je vrijedno umirati ako se za to ukae potreba, i da se rat protiv zla moe voditi bez mrnje i sa ispravnom svrhom. (str.399) Ti mora odravati svoj um osloboenim od mrnje, odbijajui da mrzi grenika, ak i kada mu namee kaznu za njegov grijeh. (str.246) On je rekao, Rat je mogao biti odstranjen, ali sada kada je zlo pobjeglo sa lanca ono mora biti zaustavljeno. Misli o miru su beskorisne u suoenju sa zlom i sile zla ne razumiju blage mjere. (str. 476) Uitelj D.K. je gledao prema vremenu kada e tri osnovne vrijednosti biti u djelovanju u internacionalnim aferama: individualna sloboda, isti politiki reimi i ispravno internacionalno djelovanje, koje e dovesti do konanog zaustavljanja rata. (str.578) D.K. upozorava: Tamo gdje nema vizije ljudi bivaju uniteni. Politiko istraivanje se ne bi smjelo ispustiti iz duhovnog obuavanja. Kada unutranji ezoteriki i predispozicijski uzroci rata budu otkriveni kroz ezoteriko istraivanje, onda e ratu. . . doi kraj. Alice A. Bailey 1880-1949 i D.K. - EXTERNALIZATION OF THE HIERARCHY, 1957, i EDUCATION IN NEW AGE
395

Izgubljen je onaj koji slua razum, jer razum sputava sve one iji duh nije dovoljno snaan da mu se odupre. George Bernard Shaw 1856-1950 - MAXIMS FOR REVOLUTIONISTS San o svijetu ujedinjenom protiv stranog rasipnitva rata. . . svagdje je duboko utisnut u srca ljudi. Woodrow Wilson - predsjednik USA Netko treba da podigne zastavu apsolutnog suprostavljanja ratu, da dri parolu novih vrijednosti za slijedee stoljee, da sanja nemogue, to je ustvari isto tako potreban san o svijetu razoruanja. David McReynolds
6 kolovoz 1945 baena atomska bomba na Hiroimu - 9 kolovoz na Nagasaki

Povelja Ujedinjenih Nacija koje su osnovane 1945 godine budue generacije od pustoenja rata koji je dva puta u toku naeg ivota donio neizrecivu patnju ovjeanstvu, i da potvrdimo vjeru u temeljna prava, u dignitet i vrijednost ljudske osobe, u jednaka prava mukaraca i ena, nacija velikih i malih, i da uspostavimo stanja u kojima e pravda i potovanje za obaveze koje proizlaze iz sporazuma i drugih internacionalnih zakona biti odravani, da irimo drutveni napredak i bolje standarde ivota u veoj slobodi. Da prakticiramo toleranciju i ivimo zajedno u miru jedni sa drugima kao dobri susjedi, da ujedinimo nae snage da bi odravali internacionalni mir i sigurnost, da osiguramo prihvaanjem principa i uspostavom metoda, da vojna sila nee biti koritena osim u zajednikom interesu i da potaknemo internacionalnu maineriju za irenje ekonomskog i drutvenog napretka svih ljudi. . . . Nakon ove povelje je svijet poeo nezamislivu utrku u naoruavanju, u kojoj prednjae pet svjetskih sila ujedno lanica Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Nacija - USA, Rusija,Velika Britanija, Francuska i Kina. Ove sile kontroliu 90% svjetske trgovine orujem, a jedine imaju pravo veta u odluivanju u UN koje imaju oko 200 lanova. Svjedoci smo ove nedemokratske institucije koja propagira jednaka prava nacija velikih i malih, a iskoritavaju i iskoritavali su te male nacije, a protiv nekih su vodili i agresorske ratove. Sud UN u Hagu zloine velikih sila smatra nedodirljivom svetinjom, a zloine malih nacija gnusnim zloinima - za ovo ne treba nikakav dokaz jer vidimo da jo ni jedna lanica Vijea Sigurnosti UN nije suena za njihove zloine poinjene protiv ljudi, ovjeanstva i zajednikog planeta Zemlje. Malim nacijama se sudi u Hagu za njihove zloine. SELEKTIVNA PRAVDA JE NEPRAVDA - KRIMINAL. Svijet ne pripada velikima i nasilnima. Ako UN stvarno eli da postane djelotvorna organizacija za mir i sigurnost u svijetu, onda se treba pokuati izbrisati zlonamjerne razlike izmeu Velikih Nacija i Malih Nacija. Aung Sun Kyi - iz govora 1946
396 MI LJUDI UJEDINJENIH NACIJA SMO VRSTO ODLUILI da spasimo

Rat u Jugoslaviji je bio nazivan civilnim ratom ali ovo je u stvari klaonica ovjeanstva bez ikakvih pravila rata. Po Maitreji, mo ne donosi sreu. Politiari i voe koje nisu uspjele da shvate to je svjesnost u ivotu ne mogu voditi mase. ovjekova druga priroda (na primjer njegova neuvjetovana priroda) se moe razviti kroz iskrenost uma, iskrenost duha i neprijanjanja. Ali ako okolina (okolnosti u kojima se nau ljudi) zakae, druga priroda je kao slijepi ovjek koji hoda ulicama. Bosna je bila tragina ostavtina za politike voe Zapada i Istoka, kao i za Vijee Sigurnosti Ujedinjenih Nacija. Oni nisu zatitili nemone, preputajui nekolicini savjesnih da se upuste u ratom razorenu arenu da hrane, smjetaju i njeguju ljude. Nezatieni ljudi, po procjeni svih ovih voa su manje vrijedni nego naftni izvori u Kuvajtu. Dananje politike su ista hipokrizija. . . Po Maitreji, ono to On naziva maine rata trebaju biti ugaene. Hladni rat je zavrio. Nitko vie ne vjeruje da e USA i Rusija unititi jedna drugu u nuklearnom holokaustu. Ali energije koje su poslale avione u nebo, i tenkove i trupe na bojna polja ne nestaju tek tako. To je destruktivna sila koja On kae, se iri oko svijeta traei novi dom. On kae da je ona nala novu maternicu. Ta nova maternica je komercijalizacija koja se temelji na trinim snagama, za koje On kae, da su sile zla jer one imaju ugraenu nejednakost u samoj svojoj strukturi. One pomau nekolicini da dosegnu bolji standard, ali na tetu miliona onih koji pate. Komercijalizacija vrsto zahvaa svaku naciju u svijetu kroz trine snage koje kao koncept poinju vladati ak i u prijanjem komunistikom bloku. Mi se nalazimo u takvoj situaciji gdje je porast napetosti tako velik da u sebi ima sjeme treeg svjetskog rata, a rat e unititi cijeli ivot. . . Maitreja kae da bilo koja vlada koja slijedi slijepo snage trita vodi naciju u unitenje. On kae da je ova civilizacija literarno reeno na kraju svojih snaga. Ona dolazi do zaustavljanja. Ono to mi danas vidimo nije recesija ili usporavanje proizvodnje. Mi smo svjedoci smrtnih muka sadanje civilizacije jer se temelji na krivim pretpostavkama. Snage trita pretpostavljaju da svatko zapoinje sa iste toke. Ali svatko ne poinje sa iste toke. Nema dvije nacije koje poinju sa iste toke. Ne postoje dvije osobe koje poinju sa iste toke. . . Za koliko dugo ljudi zamiljaju da e se ljudi Treeg Svijeta moi nositi sa ovakvim stanjem? Odgovor je dijeljenje, dijeljenje bogatstava. . . Snage trita su antiteza slobodi i spasenju. Benjamin Creme - asopis SHARE INTERNATIONAL Vijee Sigurnosti (UN) koje moe biti onemogueno u djelovanju glasom jedne nacije, oito da ne moe garantirati sigurnost. Generalna Skuptina (UN) koja moe donositi rezolucije sa glasovima nacija koje predstavljaju manje od 10 posto svjetskog stanovnitva, i oko 3 posto ukupnog svjetskog proizvoda, nee imati i ne moe dobiti potovanje koje mora imati da se njene odluke ozbiljno potuju. Dr. John Logue Common Heritage Institute - A More Effective United Nations, 1985
397

Ja sam zgroen i rastuen da su Ujedinjene Nacije i Evropa stajale sa strane i promatrale meusobno ubijanje u Hrvatskoj, a kasnije ponovo u Bosni. Okrutnosti su mogle biti sprijeene pozitivnijim stavom od UN. UN i Evropljani su trebali biti tamo u samom poetku, prisiljavajui Srbe da ne prelaze liniju i da dovedu do mirnog rjeenja za stvarne probleme - nezavisnost, manjine, itd. O ovim problemima je trebalo biti razgovarano u kontekstu UN. To i jeste njihova uloga. UN to treba shvatiti i to uiniti stvarnim. One su vrlo mnogo propustile. Benjamin Creme - MAITREYAS MISSION VOL, III Skuptina Nacija, neodluna i podijeljena, bi trebala glasno izraziti brigu svih ljudi za rtve ubijanja i ovlastiti provoenje ekonomskih i vojnih mjera koje e tome donijeti kraj. Nita se nee postii daljnjim odgaanjima. Same sankcije nee biti dovoljne da rijee tu stvar i zaustave vrhunac klanja; vojne snage odgovarajue tom zadatku, bi trebale biti na raspolaganju i spremne za upotrebu. Samo e tada moigladne voe pozvati na zaustavljanje klanja. Samo e tada njihovi istomiljenici irom svijeta, koji iskoritavaju tenje svojih ljudi, zastati i promisliti. . . Ljudi kao to su to Miloevi u Jugoslaviji i Karai. . . su avanturisti koji vide priliku u slabosti UN i raznim neuravnoteenostima u svijetu da bi stvorili situaciju u kojoj mogu dobiti teritorij i mo - ljudi gladni moi. . . Oni su autoritarni faistikog tipa diktatori, koji se u stvarnosti ne brinu za nacionalne tenje ljudi. . . Rat danas mora biti uinjen ilegalnim i pokretai odgovorni po Zakonu. Nacije moraju biti spremne da uspostave zakon i prihvate cijenu akcije. Sve dok istinski i trajni mir ne bude osiguran takvo odravanje reda u svijetu preostaje jedina pomo. . . Sada su tako opasne snage, koje su na raspolaganju grupama i pojedincima koji krivo rade, da ih samo zajednika akcija od strane nacija moe drati pod kontrolom. . . lanak zavrava, stare opsjene iako jake, postepeno gube svoj utjecaj, i zdraviji osjeaj svrhe proimlje novi pristup hitnim problemima dananjeg vremena. Da e ovi problemi biti rijeeni u to ne treba sumnjati. Skraeno iz magazine SHARE INTERNATIONAL - Vol.12, br. 5/6/1993 Ako ti eli da prevlada pravda, onda mora osuditi agresore i osjeati samilost za rtve, danas oni osuuju rtve i nagrauju ubice. Nepoznat? Kada se pojavi problem izmeu dvije male nacije taj problem nestane. Kada se pojavi problem izmeu velike zemlje i male zemlje, onda mala zemlja nestaje. Kada se pojavi problem izmeu dvije velike zemlje, onda nestanu Ujedinjene Nacije. Victor Belaunde - Peruanski ambasador u UN Za sada mnogi ljudi na rijeima govore o miru, dok se trgovina orujem nesmanjeno nastavlja, onoliko dugo dok postoje ljudi koji prodaju oruje mir e biti nedostian. Nepoznat ?
398

Ako nisi paljiv, novine e te potaknuti da mrzi ljude koji su ugnjetavani, a voli ljude koji ugnjetavaju. Malcolm X Dobro poznati stari metod za lukavo nametanje ideja problem-reakcijarijeenje, koje koriste vlade i monici. Kada ljudi neto ne ele onda oni koji vladaju stvore krizu ili problem. Zatim ljudi reagiraju i trae da se neto uini - onda oni koji imaju mo ponude rjeenje koje je upravo ono to ljudi u poetku nisu eljeli. Nepoznat ? Mir nikada nee doi sve dok velike sile hrabro ne odlue da se razoruaju. . . Mahatma Gandhi Kostarika je jedina zemlja koja je odavno ukinula postojanje armije. Ima oko 4 miliona stanovnika, i osnovan je Univerzitet za Mir. Posluaj me, prijatelju i prijateljice moja: - Suprotno od onoga to bi ljudi mogli rei, mi nismo ovdje da donesemo mir ovom planetu. Takva je pomisao puka zabluda i odvlaenje panje. Ovaj je planet neutralan i stoga je savrena pozornica za svaku duu koja je voljna razvijati se kroz nauk o odgovornosti. Mi smo ovdje zato to su nam smjestili. Ovdje smo zato to smo tako eljeli. Ova zemaljska kola najvelianstvenija je od svih dvorana sa zrcalima. Obratite panju na to da su zemlja i srce ista rije, (Earth-Hearth) samo su im slova drukije rasporeena. Mi smo ovdje i sada kako bismo otkrili da ovdje i sada mir moemo pronai samo kad to iskustvo pruimo vlastitom srcu. Kad sami sebi donesemo mir, zrcalo ovog svijeta uzvraa nam smijehom. Tada nas mir proima odasvud. Michael Brown - PROCES PRISUTNOSTI, 2005 Kada hoda u miru, kada se kree u miru, postoji u miru, um je onda smiren, dua je u miru, i srce je spokojno; i ti se kree u skladu sa ritmom sfera, sudjeluje u osjeaju jedinstva svega i ostvaruje povezanost izmeu sebe i boanskog. Pitagora Sve one akcije koje pomau duhovne, mentalne i fizike aspekte ljudskih bia openito svrstavaju se u kategoriju vrlih djela, a one akcije koje su protiv ovjeanstva u svojim duhovnog, mentalnog i fizikog razvitka moraju se svrstati pod poroke. The Cosmic Brotherhood, Idea and Ideology, P. R. Sarkar, 1959 Bolje je patiti od istine nego biti nagraen za la. Leonardo da Vinci Oni koji trae nadmetanje ine smrtnu greku. Razbiti, povrijediti ili unititi je najgori grijeh koji ljudsko bie moe poiniti. Put ratnika je put mira. Aikido je funkcija ljubavi. To nije za ubijanje ili borbu ve da se podravaju sve stvari i dovedu do zrelosti. Ljubav titi i hrani ivot. Morihei Ueshiba 1883-1969 tvorac Aikido (put harmonije) borilake vjetine. Aikido znai put harmoniziranja tijela i uma, sebe i drugih, materije i duha, sebe i univerzuma. To je netakmiarska vjetina
399

Danas, mi kao Amerikanci s pravom jesmo osuivani pred samima sobom i narodima svijeta za nastavljanje licemjernog drutvenog i politikog sistema - kada se u naoj vlastitoj zemlji za garantiranu slobodu, jednakost i pravdu treba boriti i literarno ih iscjediti od postojeih vladinih struktura od strane ugnjetavanih grupa manjina. Sve ovo jo traje nakon dvije stotine godina u naciji koja je na svome novcu iskovala U Boga mi vjerujemo. Desetljea drutvenih nepravdi nee biti zaboravljeno i odstranjeno preko noi, niti Karmike posljedice naih vojnih ustanova i njihovih upletenosti irom svijeta. ene e nastaviti da trae slobodu, a licemjeri e biti licemjeri u svakoj veliini, spolu, boji, religijama i etnikoj pripadnosti. Istina je da smo duboko u sebi onakvi kakvi jesmo - sa svim naim prolim predrasudama, mrnjama, osjeajima superiornosti-inferiornosti, loim navikama, grekama, loim temperamentima, itd.- jer smo kao pojedinci i grupe sebe uinili takvima mentalno i emocionalno. Kao takvi mi se opiremo bilo kakvoj promjeni osim nae povrne prirode slino nastavlja da privlai slino. Edgar Cayce - STORY OF ATTITUDES AND EMOTIONS, Da bi mir prevladao u umovima ljudskih bia, u porodicama i zajednicama, trebao bi biti odravan odreeni optimum duhovne svjesnosti. Mi emo nastaviti sa naim meditativnim programima, sve dok ne stvorimo kritinu masu duhovne svjesnosti, a potom stvorimo uvjete da odravamo taj nivo. Dr. A.T. Ariyaratne - utemeljitelj pokreta Sarvodaya (Pokret) Hrana ne bombe oito ne pokuava dijeliti hranu, oni samo iskazuju svoj anarhistiki stav, a mi to neemo dozvoliti. Inspektor policije zaduen za aktivnosti Food not bombs (FNB) (Hrana ne bombe). Pokret je nastao 1980 godine u Americi kao protest protiv enormnog troenja novca na vojne potrebe, dok svaki dan sve vie ljudi gladuje (1998 godine u svijetu je prodano oruja u iznosu od 56 milijardi dolara, a USA su same prodale oruja za neto vie od 26 milijardi dolara). Osnovni principi FNB su predanost nenasilju, slobodan i neogranien pristup vegeterijanskoj hrani te sklonost nehijerarhijskom lokalnom organiziranju. lanovi se i zatvaraju te im se otimaju vozila za prevoz hrane, hrana i literatura. Trenutno u svijetu postoji 130 autonomnih grupa koje djeluju na besplatnom djeljenju hrane. Ne prihvaaju da ih organizira drava koja im eli ustupiti prostorije za njihove aktivnosti, a koja troi enormne svote novca poreznih obveznika na oruje i vojne vjebe. Nakon teroristikog napada na New York i Washington 2001 godine Kongres je odobrio za vojni budet 316 milijardi dolara za borbu protiv terorizma. Za CIA obavjetajnu slubu se do tada odvajalo 30 milijardi dolara godinje. Oruana je borba apsolutno nedemokratska, neegalitarna, jer svi ne mogu nabaviti oruje. Ako bi situacija ila u tom smjeru, dolo bi do marginalizacije borbe samo na one koji imaju oruje. - lan pokreta Movimento sem Terra, 1998 iz magazina Earth First. Pokret bez400

zemljaa u Brazilu nastao 1984 godine koji zauzimaju neiskoritenu i neupotrebljavanu zemlju te se naseljavaju i samo-organiziraju ivot. Do danas su uspjeli smjestiti vie od 200000 obitelji. Drava (i veleposjednici) prema njima pokazuje uz pomo policije nevjerovatnu mrnju koja se ispoljava kroz brutalno nasilje iako lanovi Movimento sem Terra ne koriste nasilje. Nad lanovima pokreta je izvreno 1636 ubojstava uz samo dvije zatvorske kazne. Postojea armija, na primjer, je nespojiva sa slobodom; jer potinjenost i strogost jesu sami oslonac vojne discipline; a despotizam je potreban da prui snagu pothvatu kojim netko upravlja; duh nadahnut romantinim pobudama asti, vrsti moralnosti utemeljenom na modi vremena, moe osjetiti samo nekolicina asnika, dok glavnina mora biti prisiljavana zapovjedima, kao valovi mora; jer jaki vjetar vlasti gura masu potinjenih naprijed, oni jedva da znaju ili se pitaju zato, sa nepromiljenom srdbom. Mary Wollstonecraft 1759-1797 Istinski zloinci su oni koji obmanjuju javno mnijenje i koriste se neznanjem naroda kako bi proturili uznemirujue glasine i zvonili na uzbunu, podstiui prvo svoju zemlju, a potom i druge zemlje na neprijateljstvo. Pravi zloinci su oni koji, iz interesa ili sklonosti, stalno proglaavaju rat neizbjenim i, inei ga takvim, tvrde da su nemoni da ga sprijee. Izvjetaj Meunarodne komisije za istraivanje uzroka i ponaanja u balkanskim ratovima 1912-1913 godine. Tiranin. . . uvijek pokree neki rat, da bi ljudi zahtjevali vou. Plato 9. Verbalna iluzija nastaje kada rijei ne odgovaraju stvarnosti. - Uobiajeni oblik verbalne iluzije jeste brzopleto stvaranje zakljuaka. ujemo da netko govori i stvara na brzinu netonu sliku onoga to misli. U politikim govorima se esto nalazi DUPLA verbalna iluzija: govornik vjeruje da njegove rijei odgovaraju stvarnosti, publika pridaje tome drugo znaenje - a oboje grijee. Izrazi kao duh demokracije, ameriki nain ivota, i tako dalje, raaju bogatu etvu verbalnih iluzija svake godine, u novinama i na radiju. Swami Prabhavananda - PATANJALI YOGA SUTRAS Svoje vlastito Ja dobro je skriveno od samog sebe: od svih rudnika blaga, ovaj svoj najkasnije se kopa. Friedrich Nietzsche Krajnja slabost nasilja je da se ono sputa u spirali, stvarajui onu stvar koju eli unititi. Umjesto da uniti zlo, ono ga umnoava. . . Kroz nasilje ti moe ubiti onoga koji mrzi, ali ti ne ubija mrnju. Ustvari, nasilje samo poveava mrnju. . . Uzvraajui nasiljem na nasilje samo umnoava nasilje, dodavajui gui mrak noi koja je ve liena zvijezda. Mrak ne moe protjerati mrnju; samo ljubav to moe uiniti. Martin Luther King, Jr. Rat je konvulzivna i nasilna bolest politikog tijela. Denis Diderot
401

Rat je uspostavljen odnosom izmeu stvari, a ne izmeu osoba. . . Rat je onda odnos, ne izmeu ovjeka i ovjeka ve izmeu Drave i Drave. . . J. Rousseau - THE SOCIAL CONTRACT Poznati psiholog Dr. Edward L. Thorndike je usporedio rjeavanje svaa izmeu nacija sa nainima rjeavanja svaa izmeu ivotinja sa naizgled humanijim metodama majmuna urlikavaca. Cijelo vrijeme svaka nacija majmuna prebiva na svojoj teritoriji i brine se za svoje vlastite stvari. Ali kada grupa majmuna prekorai na teritoriju druge grupe, oni se odmah suoavaju sa jakim zbornim urlikanjem. Napadai odgovaraju nazad urlikanjem. Nadmetanje se nastavlja sve dok se blagotvorno u mozgu majmuna urlikavaca ne pojavi tko ima pravo, i strana koja je nadjaana urlikanjem se povlai. Ni kap krvi nije prolivena; ni jedan atom hrane ili sklonita nije uniten. Krvlju nije umrljan nacionalni ponos, jer svaki graanin urlie to god glasnije moe sve dok mu unutarnja priroda ne kae Dosta je bilo urlikanja. . . Rezultati su sigurno daleko bolji nego kod ovjeka gdje veliki odnose pobjedu nad malima, ratoborni nad miroljubivima, i sila nad razumom. Dr. Edward L. Thorndike Da li je u prolosti postojala sklonost od strane vojne znanosti da zloupotrebljava umove civila? Ja vjerujem da vojna upotreba onoga to je poznato u znanostima o umu (ukljuujui i psiholoko ratovanje) je bila prisutna od najranije zabiljeene povijesti. Ratovi se nisu dobivali na bojnom polju. Oni su se dobivali u umovima ljudi. Mark Phillips - bivi CIA operativac Kontrola uma je nedostajui komad zgonetke koji donosi globalnu politiku sliku u fokus i objanjava tako mnogo onoga to mi vidimo u dananjem drutvu. U svijetu u kojem su se mnogi ljudi odrekli ljubavi prema ivotu, vano je obnoviti one ljudske vrijednosti koje su nam tako drage i to SADA dok mi jo moemo razmiljati da tako uinimo. . . Ja znam iz svog iskustva da u kontroli uma nema mira, jer bez slobode misli, nema slobodne volje, bez slobodne volje nema ispoljavanja due. Cathy OBrien - TRANCE-FORMATION OF AMERICA Savreno je mogue za ovjeka da bude van zatvora, i da ne bude pod fizikom prisilom, a da ipak bude psiholoki zarobljen, prisiljen da misli, osjea i djeluje kao predstavnik nacionalne drave, ili nekog privatnog interesa unutar nacije - onih koji ele da on tako misli, osjea i djeluje. Aldous Huxley - BRAVE NEW WORLD REVISITED, 1958 Nae informacije dolaze iz izvora iz vedske od istraivaa koji je sljedio vedski sistem kontrole ljudi na primjer, zamjena individualnih vrijednosti, standarda i uvjerenja od dravnih vlasti. Na vedski izvor kae: Mi smo bili voeni iz industrijskog drutva u ropstvo u
402

Informatiko drutvo i postoji zastraujui napredak to se tie koritenja podataka praenja, poznatog kao biomedicinska telemetrija, kontrola uma, optiko elektronskog nadzora i interakcije uma i kompjutera. . . Svojstva ove tehnologije omoguavaju nadziranje mentalnih funkcija, misli, djela i povezanih cerebralnih neuropsiholokih promjena kao i manipulacije ponaanja, vrijednosti i personalnosti sa neogranienih zemljopisnih daljina. . . i tako odstraniti mo pojedinca da donosi vlastite odluke. . . Kibernetika je znanost o kontroli. To se sastoji od prenosa elektromagnetskih valova za radio-komunikaciju sa mozgom. Te tehnologije ukljuuju povezivanje kompjutera i mozga, nadziranje podataka, kontrolu uma, biomedicinsku telemetriju, povezivanje ovjeka i maine, sve je to izmiljeno da prenese osnovnu ideologiju o Informatikom Drutvu. . . Telemetrija zahtjeva prenos podataka koje nije normalno mogue prenositi recimo svojim mislima. To je dvosmjerni nain komuniciranja sistem koji omoguuje kontrolu pojedinaca na daljinu. (Slubena US terminologija je RNM ili remote neural monitoring.) Ovo je globalni sistem. (zato u orbiti ima tako mnogo vojnih satelita?) Sistem za nadziranje djeluje pomou odailjaa u glavi ili elektroda u mozgu, ali isto tako i mikro-ipova, supstanci koje se mogu unjeti u tijelo inekcijom, ili mikro-odailjaa unesenih u bilo koji dio tijela. Ova implantacija (unoenje) se zbiva kod pacijenata koji toga nisu svijesni za vrijeme bolnikih operacija, i kod psihijatrijskih bolesnika. U vedskoj se ti odailjai implantiraju kod SVIH starih osoba kada su uzeti na dugotrajnu njegu, kao i kod svih osoba pod policijskom kontrolom ili u zatvoru. Implanti su isto tako u obliku materijala za zube i lanih zubi, a mogu biti pomijeani i sa farmakolokim proizvodima. (znanost o nanotehnologiji omoguava da takve stvari teko mogu biti zamijeene pod rendgenom). Ovi implanti su do sada implantirani kod osba pod dravnom kontrolom (na primjer, mentalnih pacijenata, zatvorenika, bolesnih starih ljudi). Taj program je bio financiran, razvijan i uspostavljen u POTPUNOJ TAJNOSTI. Iskustvo nam uvijek govori da kada vlade neto kriju, da to sigurno nije za nau dobrobit. Istraivanja iz vedske, www. . . . Ljudi jedne zemlje ne mogu nita dobiti agresivnim ratom. Njihovi umovi su drogirani laima i poticani pozivima za patriotizmom, tako da oni voljno surauju sa beskrupoloznim voama koji planiraju ratove za svoje vlastite privatne ciljeve. Sve dok ljudi jedne zemlje ne naue da usporeuju izjave svojih politikih voa sa svrhom tih izjava koje predstavljaju, i dou do svojih vlastitih zakljuaka i po njima djeluju - toliko e dugo ljudi osamdeset i neto vie zemalja ovoga svijeta biti namamljeni u ratove - u kojima oni ne mogu nita dobiti, a skoro sve mogu izgubiti. . . Dr. G. M. Gilbert koji je sluio kao Zatvorski psiholog u Nuremberg suenjima nacistikim ratnim zloincima, izvjetava o ono403

me to mu je Hermann Goering rekao u svojoj eliji kao odgovor na njegovo pitanje u vezi stavova ljudi prema ratu. Zbog ega, naravno da ljudi ne vole rat, Goering je slegnuo ramenima. Zbog ega. . . (bi netko) elio riskirati svoj ivot u ratu kada je najbolje to moe iz toga izvui da se vrati nazad. . . u jednom komadu. Prirodno, obini ljudi ne ele rat; ni u Rusiji, ni u Engleskoj, niti u Njemakoj. To je samo po sebi razumljivo. Ali nakon svega to su voe zemlje oni koji odreuju politiku i uvijek je jednostavno uvui ljude u to - bilo da je to demokracija ili faistika diktatura ili parlament ili komunistika diktatura. . . Glasanjem ili ne glasanjem ljudi uvijek mogu biti pridobiveni od voa. To je lako. Sve to im treba rei jeste da su oni napadnuti i optuiti pacifiste za nedostatak patriotizma i izloiti zemlju opasnosti. Ovo djeluje na isti nain u bilo kojoj zemlji. G.M.G - NUREMBERG DIARY Buddhizam se preteno bavi sa pobjedom i porazom, dok se vlade temelje na principu nagrade i kazne. Nichiren Daishonin ovjek ponekada naleti na istinu, ali veina od njih to zanemari i nastave kao da se nita nije dogodilo. Winston Churchill Problem obrane je u tome koliko daleko moe ii bez da uniti u unutranjosti ono to pokuava da zatiti izvana. Dwight D. Eisenhower - predsjednik USA Mi za sada nemamo i nikada u povijesti svijeta nismo imali dobru vladu. Lincoln Steffens - LINCOLN STEFFENS SPEAKING, 1936 Svaki agresorski rat je Dravni terorizam pokretan od kriminalaca iz Vlade i onih koji ih na to potiu i financiraju. Ivica Stoga je krajnji uzrok rata spoj tri imbenika: straha i nelagode koji uzrokuju stvaranje sve snanijeg oruja, vlada i diktatora koji nadziru oruje i tumae zakon kako njima odgovara, te egoistinih ljudi koji misle samo na svoju korist i zbog neznanja vjeruju da je nasilje, kao pravo veine, najvea vrijednost. George Oshawa 1893-1966 THE ART OF PEACE Kada sam razoaran, ja se podsjeam da je kroz cijelu povijest istina i ljubav uvijek pobijeivala. Bilo je tirana i ubojica, za neko vrijeme oni su izgledali nepobjedivi, ali na kraju oni uvijek padaju. Razmiljaj o tome. . . uvijek. Mahatma Gandhi to god se u srcu vie brinemo za dobrobit drugih, vie koristi stiemo za sebe. Ovo je injenica koju moemo vidjeti. to god smo sebiniji i usmjereniji prema sebi, to je sebiniji nain naeg ivota, osjeamo se usamljenijim i bijednijim. Ovo je isto tako injenica koju moemo vidjeti. Dalai Lama Mrnja raa mrnju, nasilje potie nasilje, licemjerje je odgovoreno licemjerjem, rat stvara rat, a ljubav stvara ljubav. Dr. Pitrim A. Sorokin
404

Vie ne govori o tome kako bi trebao biti dobar ovjek, nego takav budi. Marko Aurelije U ratovima takoer zauzimamo strane, obino za onu koja je ugroena. Mirovni pokreti se raaju iz tog osjeaja. Naljutimo se viemo, ali rijetko se uzdignemo iznad svega kako bismo sukob promotrili kao to majka to ini kad odluuje o svai svoje dvoje djece. Ona tei samo njihovoj pomirbi. Thich Nhat Hanh - MIR JE SVAKI KORAK, 1991 Nikada neu sudjelovati na proturatnom skupu. Ako organizirate skup mira, tada me pozovite. Majka Tereza Pitanje: to je potrebno? Maharaj: Razvijati se, je potrebno. Nadrastanje, prevazilaenje je potrebno. Ostaviti iza sebe dobro, u korist boljeg je potrebno. P: Do kog kraja? M: Kraj je poetak. Vi zavravate gdje ste poeli - u Apsolutu. P: Zato onda sve ove nevolje? Da se vratim gdje sam poeo? M: ije nevolje? Koje nevolje? Da li vi saaljevate sjeme, koje raste i umnoava se dok ono ne postane ogromna, mona uma? Da li vi ubijate dijete da ga spasite od nevolja ivota? to je loe u ivotu, vie ivota? - Otklonite prepreke razvitku i svi vai personalni, drutveni, ekonomski i politiki problemi e se jednostavno rastopiti, ieznuti. Univerzum je savren kao cjelina, a njegovi dijelovi, koji tee ka savrenstvu su nain uitka. Voljno, rtvujte nesavreno, savrenom i vie nee biti govora o dobru i zlu. P: Ipak, mi smo uplaeni od boljeg i priklanjamo se gorem. M: To je naa glupost, koja granii sa ludou. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO - U svakom smislu pomai svijetu. Nee pomoi mnogo, ali kroz napor pokuavanja e rasti. Nema nieg pogrenog u naporu da se pomogne svijetu. - - Kad doe vrijeme da je svijetu potrebna pomo, neki ljudi dobiju volju, mudrost i mo da uzrokuju velike promjene. Nisargadatta Maharaj - NEKTAR BESMRTNOSTI Ne postoje slijepe sile. Svjesnost je mo. Budi svjestan onoga to treba uiniti i to e biti uinjeno. Samo budi pozoran i - miran. Kad jednom stigne na svoje odredite i spozna svoju pravu prirodu. Tvoje postojanje postat e blagoslov za sve. Moda to neete znati ni ti ni svijet, ali ipak e iz tebe zraiti pomo. Ima na svijetu ljudi koji ine vie dobra od svih dravnika i filantropa zajedno. Oni ire svjetlost i mir bez posebne namjere i znanja. Kad im drugi govore o udima koje su uinili i sami su veoma iznenaeni. Unato tome, budui da smatraju kako nita nije njihovo, nisu ponosni a ne trae ni priznanje. Oni jednostavno nisu u stanju eljeti bilo to za sebe, ak ni radost koja proizlazi iz pomaganja drugima, spoznaja da je Bog dobar ispunjava ih mirom. Nisargadatta Maharaj
405

Pitanje: to treba da uinimo da bismo popravili stanje u svijetu? Bagavan (Ramana): Ako si ti osloboen bola, nee nigdje ni prouzrokovati bol. Sva tekoa je u tome to vidi svijet kao da je odvojen od tvog Sebstva i zato ga doivljava u sukobu i patnji. Ali, oba, i svijet i patnja, su u tvome postojanju. Kako ide ka Sebi, bol nestaje. - - P: Ako je Bog savren, zato je stvorio nesavren svijet? Jedno djelo sadri prirodu svoga tvorca, ali u ovom sluaju to nije tako. Bhagavan: Ti sebe smatra odvojenim od Boga ako moe da postavi ovo pitanje. Sve dok sebe posmatra kao tijelo, doivljava svijet kao da je odvojen od tvoga postojanja, u sukobu i nesavrenstvu. Bog je savren i potpun, i njegovo djelo je takoer savreno i potpuno, ali ti vidi to sve kao nesavreno i nepotpuno samo zbog svoje identifikacije sa tijelom i svojim Ja. P: Zato se Sebstvo pojavljuje kao ovaj svijet? Bg: Da bi morao da trai. Tvoje oi ne mogu da vide same sebe, ali kada ispred stavi ogledalo, tada se vide. Stvoreni svijet je ogledalo. Vidi najprije sebe samog, pa e tada cijeli svijet vidjeti kao Sebstvo. P: To znai da treba uvijek da se okreem ka Sebstvu? - Bg: Da. P: Da li tada da uope ne gledam na svijet? - - - Bg: Ne kaem ti da treba da zatvara oi pred svijetom, nego da mora najprije vidjeti Sebstvo, pa e tada itav svijet biti identian sa tvojim Sebstvom. Tada e cijeli svijet biti manifestacija Brahmana. THE TEACHINGS OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne Prvo odravaj mir unutar sebe, onda moe isto tako donijeti mir drugima. Thomas A. Kempis 1380-1471 - Ono to stvara sukobe izmeu religija, nacija i rasa jest nerazumijevanje. - - Moramo biti kao jedna dua u razliitim tijelima, zato jer to vie volimo jedni druge, blie smo Bogu.- Rijei koje nisu oivljene ljubavlju, nemaju smisla. - Nije zlo voljeti samog sebe, ve ne voljeti druge i Boga. Bahaia religija Na ovom svijetu mogue je pronai etiri vrste ljudi. Koje etiri? Onaj koji se brine ni za svoje, ni za dobro drugih; onaj koji se brine za dobro drugih, ali ne i za svoje dobro; onaj koji se brine za svoje, ali ne i za dobro drugih; i onaj koji se brine i za svoje i za dobro drugih. Od njih etvorice, najvei je onaj koji se brine i za svoje i za dobro drugih. Buddha Ljubav e ti dati hrabrost. Kada sretne nekoga tko je dostojan potovanja, vrijedan ljubavi, profinjen, tvoja ljubav i divljenje e te potaknuti da djeluje plemenito. . . . Kada sretne ovjeka od vrijednosti, ti e ga voljeti i vjerovati mu i slijediti njegove savjete. Ovo je uloga samo-ostvarenih ljudi - da daju primjer savrenstva za druge da bi mogli cijeniti i voljeti. Ljepota ivota i karaktera je ogroman doprinos za ope dobro. Nisargadatta Maharaj
406

Oni koji djeluju po svojim najviim motivima postaju mo za dobro. Nije vano da drugi budu primjetno time zahvaeni. Rezultati nikada ne bi smjeli biti traeni ili eljeni. Znaj da sve to ispravno radi-svaku dobru stvar koju kae-svaku pozitivnu misao koju misli-da to djeluje. Ovo je put ka miru: Prevazii zlo dobrim, lano istinom, i mrnju ljubavlju. PEACE PILGRIM - www.peacepilgrim.com Nekim ljudima mir znai samo slobodu da izrabljivaju drugi svijet bez straha od odmazde i uplitanja. Drugima mir znai slobodu neprekidnog pljakanja. Treima oznaava priliku da prodiru zemaljska dobra, a da ne moraju prisilno prekinuti svoj uitak i hraniti one koje njihova lakomost tjera da gladuju. I praktiki za svakoga mir jednostavno znai odsutnost nekog fizikog nasilja koje bi moglo baciti sjenu na njihove ivote predane udovoljavanju njihovih tjelesnih tenji za udobnou i uivanjem. . .Hladan rat je jednostavno normalna posljedica naeg pokvarenog pojma o miru to se temelji na naelu svaki ovjek za sebe u etikom, ekonomskom i politikom ivotu. Nema smisla da se nadamo vrstom miru koji se temelji na fikcijama i varkama! Zato umjesto da ljubite ono to mislite da je mir, ljubite druge ljude i ljubite Boga iznad svega. Thomas Merton-NEW SEEDS OF CONTEMPLATION Kada ti sebe naziva Indijcem ili Muslimanom ili Kraninom ili Evropljaninom, ili bilo ime drugim, ti si onda nasilan. Da li vidi zato je to nasilno? Zato jer ti sebe odvaja od ostatka ovjeanstva. Kada ti sebe odvaja kroz vjeru, nacionalnost, tradiciju, to raa nasilje. Tako ovjek koji trai da razumije nasilje ne pripada ni jednoj zemlji, ni jednoj religiji, ni jednoj politikoj stranci ili partijskom sistemu; on se zanima za totalno razumijevanje ovjeanstva. J. Krishnamurti - Sloboda od poznatoga, strana 51-52 Mi smo ovdje da se probudimo iz nae iluzije o odvojenosti. Thich Nhat Hanh Da li e biti rata ili ne, mi i dalje nastavljamo biti, ljudi zajednikog ovjeanstva, ovjeanstva koje je naa Dua, na ivot, nae Svjetlo, i objekt nae Ljubavi. . . Kako vrtlar voli ruu? Zar ljepota rue nije ukorijenjena u ljepoti ljudske Due tako da njena supstanca jeste samo odraz u rui? Zar nije isto tako sa svom ljubavlju koja je ukorijenjena, koja odraava sutinu naeg vlastitog ovjeanstva. Rolf Witzsche Mi koji radimo za mir ne smijemo posustati. Mi moramo nastaviti moliti za mir i djelovati za mir na bilo koji nain to moemo, moramo nastaviti govoriti za mir i ivjeti nainom mira; nadahnjivati druge, moramo nastaviti misliti o miru i znati da je mir mogu. Peace Pilgrim: Her Life and Works in Her Own Words (1908-1981) - - ena koja se nazivala Peace Pilgrim (Hodoasnica Mira) hodala od 1953 do 1981 za mir. Posjetite - - www.peacepilgrim.com
407

GENIJE ZLA
Stigavi na zemlju, bio je slab. Pio je krvi i postao jak. Potom rodi mu se misao da postane Zemaljski bog i car. Posije nasilje, smrt i strah, zavrio je Prvi svjetski rat. U zanosu sam sebi nazdravljae ivjela razjedinjena ljudska vrsta, ivio ja - Zemaljski bog i car. Stvori dravu i zakon kojim u srca ljudi nasiljem utjera strah. Zakonom ljude natjera da ga slue da stekne jo veu mo, i da postane Zemaljski bog i car. Stvori monu armiju i odlui, da ljudskoj vrsti posljednji smrtni udarac da. Pio je krvi-vina i nazdravljao novosteenu vlast. ivio strah, ivjelo neznanje, ivjela razjedinjena ljudska vrsta i ja sam. Zaista, uskoro bit u Zemaljski bog i car. Nasiljem i strahom ljude natjera u jo nevieni bratoubilaki suludi rat. Krv je tekla zemljom-ono to njemu snagu da. Klicao je sebi, ivjela razjedinjena ljudska vrsta, bit e krvi-vina, onog to meni snagu da. Ljudska vrsta neznae da to njima donosi kraj. Pribliavae se Drugom svjetskom ratu kraj. Naizgled i tiraninu je doao kraj. Ali ljudskoj vrsti u nasljee on ostavi poudu i pohlepu-elju za vlast, i od smrti strah-zavrio je Drugi svjetski rat. Ljudska vrsta klicae pobjedi i steenoj slobodi. ivjela sloboda, mrtav je sam gospodar zla. Ali oni ne vidjehu gdje prebiva Zemaljski bog i car. On i dalje nazdravljae pobjedi jer uistinu, on je jo Zemaljski bog i car. ivjela razjedinjena ljudska vrsta ivio ja, sam gospodar i tvorac zla. Slijepa ljudska vrsta u borbi za vlast
408

i dalje sije nasilje, smrt i strah, mono oruje i srce samog zla. I dalje zemljom tee krv-vino, ono to Zemaljskom bogu snagu da. ivjela razjedinjena ljudska vrsta i njihova pouda i borba za vlast, ivio rat, ivio ja Zemaljski bog i car. Na zemlji ostae ljudi ispunjeni milju o moi, koja nad drugim ljudima dat e im vlast. Drave stvorie-mone armije i policiju, koja uvae zakon-koji ljudima nasiljem u srca utjeruje strah-to djelo samog gospodara i tvorca zla. O slobodi takvi ljudi govore, a drugim ljudima nasiljem oduzimlju slobodu, i zakonom u srca utjeruju strah, koji ljudskoj vrsti donosi smrt i kraj. Pouda i elja za vlast-sebinost, njihova srca pretvori u oruje zla. Rodie se djeca gospodara i tvorca zla. Zavrio je Drugi svjetski rat. Ali i dalje uje se pijano klicanje, ja sam Zemaljski bog i car. ivjela razjedinjena ljudska vrsta, ivjelo njihovo neznanje, pouda i strani pogubni smrtni strah. U pijanom zanosu vikae samoustolieni car. Nepravdu i nasilje sijat u ja, pod parolom slobode, zakona i pravde skrivat e se licemjerje i moje sluge zla, koje uvat e moja roena djeca zla. I nikada nee dopustiti da rodi se slobodna ljudska vrsta, koja nee poznavati-nasilje, smrt i strah. Nikada nee spoznati mir, svoju slobodu taj jedini njihov spas. Ali i sam Zemaljski bog i car, ne poznaje Zakon koji svima ivot da? Neka i dalje u pijanom zanosu sebino klie, ivio ja, ivio ja. . . on mnogo zna, ali ne zna da i njemu e doi kraj. Ivica, 1980
409

EKONOMIJA-RAD-BIZNIS
Kontrola proizvodnje bogatstva jeste sama kontrola ljudskog ivota. Hilare Belloc ovjek koji proizvodi dok drugi raspodjeljuje i upravlja njegovim proizvodom jeste rob. Ayn Rand, 1957 . . . povijest ekonomije je dugi popis vladinih politika koje su doivjele neuspjeh jer su bile tako voene sa drskim nepotivanjem za zakone ekonomije. Ludwig von Mises - ekonomist Prvi korak za decentralizirano planiranje jeste da se napravi ekonomski plan u skladu sa potrebama najnieg nivoa. Prabhat Rainjan Sarkar 1922-1990 Poznati francuski politiki filozof je okarakterizirao zapadnog ovjeka rijeima koje se mogu uzeti za pravi opis modernog ekonomiste: on je sklon da nita ne rauna za troak osim ljudskog napora, izgleda da on ne brine za to koliko se mnogo mineralne materije rasiplje, daleko gore od toga, koliko mnogo ive materije on unitava. Izgleda da on uope ne uvia da je ljudski ivot ovisni dio ekosistema, mnogih razliitih oblika ivota. Kako se svijetom upravlja iz gradova u kojima su ljudi odjeljeni od bilo kojeg oblika ivota osim ljudskog, tu onda osjeaj pripadnosti ekosistemu nije osvjeen. Posljedica toga je grubo i nepromiljeno iskoriavanje stvari o kojima mi u potpunosti ovisimo, kao to su to voda i drvee. Dr. E. F. Schumacher 1930-1977 praktiar, a ne teoretiar, ekonomist SMALL IS BEAUTIFUL - A Study of Economics as if People Mattered Tek kad zadnje drvo umre, kad se otruje zadnja rijeka i kad se uhvati zadnja riba, mi emo shvatiti da se novac ne moe jesti. Indijanska poslovica Onaj tko zanemaruje ili ne cijeni egzistenciju zemlje, zraka, vatre, vode i bilja taj ne cijeni svoju vlastitu egzistenciju koja je obuhvaena njima. Mahavira Jednom sam bio u Viktoriji i vidio sam veoma veliku kuu. Rekli su mi da je to banka i da bijeli ljudi tu stavljaju svoj novac na uvanje i da vremenom dobijaju korist. Mi Indijanci nemamo takve banke; ali kada imamo mnogo novca ili pokrivaa, mi ih dajemo drugim Indijancima i vremenom to im donosi korist i naa srca se osjeaju dobro. Na nain davanja je naa banka. Poglavica Maquinna, Nootka Ljudi se tisuu puta vie trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da nau sreu stvara ono to jesmo, a ne ono to imamo. Arthur Schopenhauer Local Exchange Trade System (LETS) posjetite www.lets-linkup.com
410

Dostupnost minimalnih potreba (ukljuujui hranu, odjeu, stanovanje, zdravstvenu skrb i obrazovanje) jeste obavezna potreba za razvitak ljudske osobnosti i dostizanje cilja svjetske zajednice. Sposobnost za kupovinu nunih stvari mora biti omogueno svim pojedincima, tako da oni mogu biti sposobni zadovoljiti svoje minimalne potrebe i viak vremena koristiti za nadsvjetovne, metafizike i duhovne sfere. Ovaj beskrajni napor za ispravno ekonomsko usklaivanje se mora nastavljati neprekidno sa stavom za pomaganje u duhovnom, mentalnom i fizikoj evoluciji i isto tako potaknuti ovjeanstvo da razvije Kozmiki osjeaj za Kozmike ideale i svijet bratstva. Univerzalizam e se pokrenuti kao spontani osjeaj i prirodno ostvarenje. The Cosmic Brotherhood, Idea and Ideology, P. R. Sarkar, 2011 Bankari su opasniji od postojeih armija. Thomas Jefferson - Svaki put kada je porez titio siromahe, buknula je revolucija na veliku tetu vlade, koja se traei novac od siromaha izlae pogibiji, da ga ne dobije ni od bogataa. - Svaki zajam dokazuje slabost vlade i nesposobnost suverena da shvate svoja prava. Oni ne znaju udovoljiti financijskim potrebama ako ne pruaju ruku da prose milostinju od naih bankara. Inozemni zajmovi su pijavice koje nee pustiti dravni organizam dok ih se drava sama ne otrese. Meutim drave ih ne odbacuju, naprotiv one ih uvijek privlae umnaajui doprinos to ga plaaju naim bankarima. Stoga e neminovno poginuti od gubljenja krvi, koju piju sami sebi. Jurij G. Butmi - NEPRIJATELJI LJUDSKOG RODA, 1907 (PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA) . . . laganje se smatra najgorim grijehom. Nakon laganja dolazi posuivanje novca. Zato, jer kada je osoba dunik, ona je ponekada prisiljena da lae. Herodotus Kada god biznis i vlada rade zajedno to se pretvara u mono saveznitvo. Pravnici, lobisti i oni sa specijalnim interesima koriste silu zakona da steknu nepotene prednosti na tritu, i na taj nain stvaraju privilegovanu klasu. . . Kada smanjimo mo vlade, mi emo smanjiti mo i utjecaj onih sa specijalnim interesima. Umjesto sputavanja i krae od proizvoaa, trebalo bi postojati kapitalistiko djelovanje izmeu ljudi koji na to pristaju. Birokratsko mijeanje u ekonomiju stvara siromatvo, nepravdu i privredne krize. . . Od kraja Revolucionarnog Rata do poetka Prvog Svjetskog Rata (sa izuzetkom Graanskog Rata) Amerika je bila primjer napretka i slobode. Privilegije, ogranienja i porezi su bili minimalni. Inventivna, kreativna produktivna ljudska energija je dramatino poveala materijalni napredak. Standard ivljenja se je poboljao, proeo sve segmente ekonomije i stanovnitva iako se je broj Amerikanaca umnoavao. Njemaka je ovo ekonomsko udo ponovila
411

1948 godine. Mi smo umorni od rtvovanja za pogreke i pohlepu politiara i njihovih privilegovanih prijatelja sa specijalnim interesima, dok se za to okrivljuju graani, strane zemlje i druge rtve. Centralizirana politika mo koncentrira ekonomsku mo. - RADNA MJESTA: Vlada ne stvara zaposlenje, ona to unitava kroz rasipniko koritenje kapitala, i birokratskim nadzorom i regulacijom. Ako mi oduzmemo od vlade novac da li e to ukinuti radna mjesta? Da, ali u Washington-u i drugim biroktratskim centrima. Ali bogatstvo, radna mjesta i razvitak e biti raspreni po cijeloj zemlji, ponovo stvarajui produktivna radna mjesta pod kontrolom ljudi i njihovih vlastitih sudbina. Bogatstvo e biti stvarano, troeno i investirano gdje za to bude potreba i gdje trite to zahtijeva, stvarajui radna mjesta. Mi trebamo potpuno odvajanje ekonomije od drave; najbolji plan je bez plana - to je sloboda. Kada vlada diktira cijene iznad potene trine vrijednosti (podrka cijena, minimalne plate, itd.) eventualno e dolaziti do VIKA. Kada se cijene na silu sputaju ispod vrijednosti trita (kontrola iznajmljivanja, smanjivanje cijena, itd.) onda e dolaziti do NESTAICA. Na slobodnom tritu, dolari su glasovi; vladina manipulacija puni glasake kutije, i to je prevara za sistem.Monopol: U doista slobodnom tritu, e uvijek biti izbor na raspolaganju, kao i strana konkurencija dok i ona ne bude ograniena. Strah od kartela, trustova i smanjene konkurencije proizlazi iz duge povijesti vladinih (kraljevih) zaga-rantiranih subvencija, davanja povlastica, raznih tarifa, regulacija, ugovora, licenci i kreditnih manipulacija. Ovaj proces je ubrzan za vrijeme rata, ali se ne prekida u miru. Ratne pripreme proimaju cijelu emu pod maskom nepovredivosti patriotizma; to e isto tako uvrstiti vladin biznis-organizirani kriminal. Militaristike tenje i avanture da se zatite vitalni Ameriki (itaj privilegovani korporacijski) interesi su poticani od povezanog upravljakog aparata i ponuda privatnih poslova vladinim zaposle-nicima bankarsko-ratne-biznis maine. Ili kao to je Ike rekao: uvaj se militaristiko-industrijskog kompleksa. . . Farmeri i raneri imaju dugu, ponosnu povijest samo-dovoljnosti; oni su originalni libertariani. Amerika poljoprivreda bi do sada trebala znati da je vladino mijeanje uinilo vie tete nego dobrog: kamatne stope, inflacija, birokratska ludnica, regulacija transporta, porezi (posebno porezi na nasljedstvo) - uz mala davanja i specijalne privilegije date da bi se ciniki kupovalo glasove. Ne bi trebalo biti embarga, napuhavanja cijena, tarifa, ograniavanja sijanja, davanja i subvencija. Treba postojati stroga obaveza zatite prava privatne imovine ukljuujui vodu, zagaivanje, pesticide i od drugih rizika. Poljoprivredna istraivanja, savjeti, trite i vremenska prognoza bi trebali biti privatni biznisi. www.stormy.org Ni jednom ovjeku po prirodi nije odreena vea povrina zemlje od drugog. Zemlja je stvorena za podjednako koritenje od svih. New Jersey - farmeri
412

Privatno posjedovanje planeta od elite mora biti prekinuto ako elimo da preivimo patnje koje su time nametnute za ivi meuovisni svijet, posebno kao posljedica drutva strukturiranog oko bezgraninog rasta. Slobodna priroda, po meni, moe poeti postajati samo kada ivimo u drutvu sa potpunom participacijom literarno osloboenog od privilegija i dominacije. Samo emo onda biti sposobni odbaciti ideje o dominaciji nad prirodom i ispuniti nau svrhu da djelujemo kao moralna, racionalna i kreativna snaga u prirodnoj, kao i drutvenoj evoluciji. Murray Bookchin Liberalizacija trgovine, pod ovom irokom definicijom znai da demokratske vlade imaju stroga ogranienja na njihove mogunosti da reguliraju poslovne aktivnosti unutar svojih vlastitih granica, dok trgovina robom ili kapitalom dobiva zatitu. . . Po pravilima WTO. . . Ovaj ekspanzivni oblik trgovine demokracije dovodi u rizik zajedno sa pravima radnika, zatitom okoline i zdravljem drutvenih zajednica. Arnie Alpert lan-AFSC to god su ljudi produktivniji, vlade mogu vie oporezovati i zaplijeniti. Dakle to god su ljudi produktivniji to je skuplje za vlade da ih ubija. Evidencija pokazuje da vlade reagiraju na ovu ekonomsku stimulaciju. Gerald W. Scully Mi vie nismo spremni da svoje sudbine preputamo u ruke ljudi tvrdokornih srca koji imaju novac. Anne Petittifor sa sumita Jubilee 2000 Human Chain elja da se akumulira novac je ustvari mentalna bolest. Prabhat Sarkar Cijeli sistem se temelji na velikim subvencijama za transnacionalne korporacije ukljuujui velike subvencije za fosilna goriva i transport. Ovo vodi do situacije, da nema veze gdje se vi nalazili u svijetu, postaje jeftinije kupovati hranu proizvedenu 10000 milja iz daleka nego kupovati lokalnu hranu. Sadanji ekonomski sistem unitava naa radna mjesta, nae zdravlje i okolinu, i na Sjeveru i na Jugu. Helena Norberg Hodge suosnivaica - Forum on Globalization Kolonijalizam je mrtav ali se nameu novi gospodari. Svjetska Banka, WEF, G8, IMF i WTO. Oni su podravani ne samo od naih ulagivakih vlada nego i od mnogobrojnih lanih kratica: NGO (Nevladine organizacije), UNO (United Nations Organizacija), USAID, i WCAR; na koje smo mi svi sumnjiavi, iako se one toboe brinu za nas. Durban Social Forum - izjava Ekoloki aktivist Homero Aridjis je o ugovoru NAFTA (slobodna trgovina) napisao da je to trea kolonizacija Meksika: Prva je bila orujem, druga vjerom, a trea ekonomijom.
413

Pravo na zemlju, bilo da se posjeduje individualno ili kolektivno zasniva se na pretpostavci da se je ona stekla poteno i bez sile, i da je koritena na takav nain da ne oteuje osobu ili imovinu drugih. U slobodarskom pogledu, samo ljudi - bilo individualno ili komunalno kroz neki oblik dobrovoljnog dogovora - mogu zakonski imati pravo na posjed. Kako se vlada temelji na raznim stupnjevima demokratske sile, prisile veine nad manjinom; diktatorski, sila vladajue klike ili stranke nad velikom veinom - ona ne moe posjedovati zemlju po teoriji prirodnog zakona. Dok vlada tvrdi da posjeduje zemlju u javnom interesu, u stvarnosti ona samo dri zemlju da slui interesima vladajue klase ili odreenih privilegovanih grupa. I kako se pravo polae na zemlju i zadrava kroz upotrebu sile jedne grupe nad drugom ak i ako to moe biti od veine nad malom manjinom, vladina zemlja, kao to to znamo, nema zakonsku osnovu u slobodarskom sistemu. Vladina zemlja, posebno federalna zemlja, moe postojati samo onoliko dugo koliko ljudi na vlasti i oni koji ih podravaju to priznaju kao valjanu instituciju. Kada god neka grupa u drutvu postavlja pitanje zakonitosti javne imovine, ideja vladine zemlje koju ona posjeduje u zajednikom interesu svih je prokazana kao mit. . . U stvari, rasprava privatno protiv zajednike imovine je pogrena; stvarno pitanje je pitanje morala koje ukljuuje nain sticanja zemlje, koritenje zemlje i nain na koji se zemlja posjeduje. . . Vitalni kriterij posjedovanja zemlje i njenog koritenja sa etikog stava jeste da zemlja, posjedovana od bilo koga ne smije biti koritena na takav nain da mijenja osobu ili imovinu drugih protiv njihovih elja. Ovdje dolazimo do problema zagaivanja koje bi u slobodnom drutvu bilo zabranjeno, isto kao fizika agresija protiv osobe ili imovine drugih. Onako kako pitanje imovine postoji u USA, postaje jasno da ne postoji niti privatna imovina niti zajednika imovina u svom istom smislu toga izraza. Mi imamo sistem u kojem dravna vlast - teoretski predstavlja veinu - ustvari posjeduje svu zemlju u dravi i iznamljuje dio toga raznim pojedincima, korporacijama i drugim organizacijama. Svatko tko ivi u iluziji da je vlasnik zemlje na kojoj ivi, neka pokua ne plaati svoju najamninu vladi - najamninu u obliku poreza na imovinu - i uskoro e pronai tko ima konanu vlast nad imovinom u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Jerome Tuccille - IT USUALLY BEGINS WITH AYN RAND Zemlja ne pripada ljudima, ona pripada marionetama diktatorstva zajedno sa Sjedinjenim Dravama. . . Univerzalan poziv na ulicama Argentine, da se zemlja vrati ljudima, nee nikada biti ostvaren sve dok je svaki politiar, policajac i vojni asnik iskvaren do sri i ima nepromjenjivu sklonost ka faizmu. (Napisano nekoliko godina prije krize 2002 godine) Alexis Daunaravicius - ija je porodica u oaju pobjegla iz Argentine
414

Ako pristupimo radniku jasnom vizijom stabilnog drutva kao bioloke nunosti njegova opstanka i opstanka njegovog potomstva, tada kritika postojeeg drutva nee pasti na njegov rad, ve na nerad drutvenih parazita; ne na njegovu tedljivost ve na rasipnitvo neradnika; ne na njegovu brigu oko sutranjice, ve na totalnu neodgovornost gospodara proizvodnje za sutranjicu i potomstvo; ne na tenju da se sauva neki smisleni red u drutvu, ve na stalni nered i kaos u drutvu i u priordi koji stvaraju tvorci profita! Umjesto da radikalna kritika predstavlja samo negaciju postojeeg drutva, sadanjeg rada, discipline, reda, akumulacije, stalnog napretka itd. ona e predstavljati i poziciju jednog novog, drugaijeg drutva. Umjesto da se radnicima dolazi s jednom prividno radikalnom, ali u sutini besperspektivnom ili moralizatorskom anarhoidnom pobunom, njima e se prii sa stvarnom revolucionarnom preobrazbom drutva u ime jasno racionalno izraene povijesne nunosti, prihvatljive za sve ljude. Upravo jedna veoma suvisla i razumno razraena strategija revolucionarnog preobraaja ima jedino anse da uspije kod radnike klase, a sva naklapanja o moralnim pobunama i depeterskim aktima nasilja nuno e zavriti u povijesnom kou za otpatke. Prema tome, raspravljajui o problemima ljudske reprodukcije u vezi s populacionom politikom ili o problemima prehrane i rasta ovjeanstva, kao i o zagaivanju okoline, nalazimo se nuno na pozicijama cjeline ovjeanstva, koje ne samo teorijski, u naim zamislima i idealima, nego u neposrednoj ivotnoj praksi - u proizvodnji, razmjeni dobara, ivotnoj meuzavisnosti uslijed moderne industrijalizacije itd. znai jednu povezanu i meuzavisnu cjelinu. Kad govorimo o rjeavanju problema koje pred nas postavlja ekologija, ne moemo njihova rjeenja traiti u granicama jedne nacije ili nekoliko nacija, jednog bloka nasuprot drugom bloku drava, nego moramo uzimati u obzir sve drave, sve kontinente, podjednako industrijski razvijene kao i nearzvi jene zemlje, podjednako mone supersile kao i zapostavljeni trei svijet; jer sam pristup rjeavanju ovih problema postavlja nas htjeli to ili ne, u jednu radikalnu perspektivu miljenja uzimajui u razmatranje pitanja koja se podjednako odnose na sve drave i sve narode, mislimo istovremeno o ovjeku kao takvome, o ovjeku kao lanu jedne jedinstvene ljudske zajednice. Ve samim postavljanjem i upozoravanjem na probleme i njihova mogua rjeenja, naputamo tradicionalno gledite nacionalnog egoizma ili socijalnog darvinizma koje pretpostavlja da se ovjek kao lan jedne drutvene tvorevine ponaa kao racionalno bie, a kao lan irih odnosa meu dravama i narodima, kao ivotinja koja vodi borbu za opstanak pomou nagonskih i agresivnih poriva po logici nadivljavanja najsposobnijih ili najmonijih. Ako elimo biti doista jednaki i ravnopravni, potrebno je da stanemo na put proizvodnoj stihiji i duhu gomilanja profita, neophodno je da uskladimo potronju s istinskim ljudskim potrebama, da ostvarimo prije svega kvalitetno vrijedan ivot, tada nam nee biti teko da svi budemo bogati. Rudi Supek
415

Profiti korporacija su privatizirani, svaki zamaskirani ovjek ih moe ponijeti doma, ali tete od korporacija su socijalizirane. Korporacija je nekontrolirani rak koji raste svaki dan. to due ekamo da je zaustavimo, manje su nam anse preivjeti. kojot Mex, Anarchist Farm to se tie politikih vrijednosti, ja i dalje ostajem tradicionalno konzervativan u smislu dubokog nepovjerenja prema velikim institucijama i njihovom koncentracijom neodgovorne moi. Nastavljam da vjerujem u vanost trita i privatnog vlasnitva. Nemam vie ljubavi za veliki biznis nego to imam za veliku vladu. Niti vjerujem da bi posjedovanje bogatstva trebalo omoguavati neke specijalne politike privilegije. Vjerujem da velike vlade mogu biti neodgovorne i destruktivne za drutvene vrijednosti isto kao i veliki biznis. U stvari, ne vjerujem bilo kojoj organizaciji koja akumulira i koncentrira veliku mo koja se ne moe nadgledati. Problem nije biznis ili trite samo po sebi, nego tako iskvaren globalni ekonomski sistem koji izmie van ljudske kontrole. Dinamika tog sistema je postala tako mona i perverzna da sve vie i tee za direktore postaje upravljanje u korist javnog interesa, bez obzira kakve moralne vrijednosti oni posjedovali. U naim je rukama da povratimo moi koje smo prepustili institucijama novca i obnovimo drutva koja potiu kulturnu i bioloku raznolikost tako stvarajui mnoge nove prilike za socijalna, intelektualna i spiritualna dostignua koja nadilaze nau sadanju imaginaciju. irom svijeta milioni ljudi ve djeluju tako da ponovo povrate ovu mo i obnove svoje zajednice i izlijee zemlju. David C. Korten - WHEN CORPORATIONS RULE THE WORLD TOTALIZAM MONOPOLA - 500 najveih Multinacionalnih Kompanija (MNK) kontrolira 42% svjetskog bogatstva s tendencijom rasta - Od 100 najveih ekonomija 51% ine MNK, a 49% drave - Ako izuzmemo devet najbogatijih drava po bruto nacionalnom dohotku (USA, Japan, Njemaka, Francuska, Italija, Velika Britanija, Brazil, Kanada i Kina), 200 najbogatijih korporacija je ekonomski monije od ostatka svijeta (182 drave) - MNK dre 90% tehnologije i patenata. MNK su ukljuene u 70% svjetske trgovine. Vie od treine te trgovine se odvija unutar jedne iste MNK - Samo 27 drava u cijelom svijetu ostvaruje veu dobit od Shell-a i Exxon-a zajedno. Shell posjeduje 400 milijuna rala zemlje Najvanije svjetske industrije (auti, avioni, elektronika, elik, nafta, kompjuteri, mediji) posjeduje u 40% sluajeva pet ili manje MNKa Ako u srcu ne vlada obilje, bogatstvo je bijedan prosjak. R. Emerson
416

Da spasimo nau ekonomiju od propasti i eventualnog holokausta nezaustavljive inflacije, mi ljudi moramo preuzeti funkciju opskrbenovcem od vlade. Novac je tako vaan da bi bio preputen u ruke bankara i Establimenta ekonomista i financijera. Da bi se ispunio ovaj cilj, novac se mora vratiti trinoj ekonomiji, sa svim novanim funkcijama izvravanim unutar strukture prava privatne imovine i trita slobodne ekonomije. . . Inflacija, irenje kredita, veliki vladini dugovi, i visoki porezi nisu kao to to tvrde priznati povijesniari, neizbjeni atributi kapitalizma ili modernizacije. Ve suprotno, to su doista anti-kapitalistike i parazitske izrasline nakalemljene na sistem od intervencionistike Drave, koja nagrauje svoje bankare i upuene klijente sa specijalnim skrivenim privilegijama na troak svih drugih. Murray N. Rothbard - The Solution Manija za masovnom proizvodnjom je odgovorna za svjetske krize. . . Civilizacija se ne sastoji od umnoavanja elja nego u voljnom ograniavanju istih. . . Tko moe pobijati tvrdnju da je muno siromatvo masa zbog toga to ne posjeduju zemlju. Svatko bi trebao imati dovoljno posla. Ovo univerzalno moe biti ostvareno ako su sredstva proizvodnje pod kontrolom masa. Mahatma Gandhi Veina luksuza, i veina takozvanih udobnosti ivota su ne samo nespojive, nego i pozitivne prepreke za uzdizanje (ovjeanstva). Henry David Thoreau Civilizacija je neogranieno umnoavanje nepotrebnih potreptina. Mark Twain U 1988 godini prihod po stanovniku u Tanzaniji je bio 280 dolara. Potom u 1998 je bio 140 dolara. Tako sam ja pitao ljude iz Svjetske Banke to je pogreno. U zadnjih deset godina Tanzanija je potpisivala sve i inila sve to su IMF i Svjetska Banka eljele. Upisi u kole su se smanjili za 63%, a stanje u zdravstvu i drugim socijalnim uslugama se pogorali. Julius Nyerere - bivi predsjednik Tanzanije . . . u ovo vrijeme krize, afirmiramo potrebu za snanim izvrnim vodstvom u svim demokracijama, iznova evocirajui demokratski ideal da slobodni pojedinci biraju za svoju zatitu jakog, predanog, pouzdanog i opunomoenog glavnog izvrnog predstanika. . . Trebamo se obavezati da uloimo svesrdni napor za ukljuivanje svih u politiki proces, da ponovo pokrenemo demokraciju, i da isto tako poveemo pojedine graane sa sredinjim predstavnikom, da se njihove elje uju puno veom uestalou negoli u povremenim izborima. Toliko su rijetko pojedinci motivirani da komuniciraju s politiarima da kad kongresmen dobije pismo, on ih onda smatra da ono predstavlja misli 17.000 ljudi zamislite koliko bi paljiviji izabranik bio da se pitanja formuliraju na glasakom referendumu preko ekrana uz veernje vijesti, dok na pritisak dugmeta pojedini graanin moe oznaiti svoje miljenje na kompjutoru izabranika! Tehnologiju imamo. Trebamo se obavezati da ju
417

upotrebimo za javnu dobrobit, a ne da ju ostavimo na iskoritavanje reklamnim anketama i korporacijskom istraivanju trita. Veina obrazovanih i neobrazovanih ljudi postali su razoarani politiarima i podozrivi prema svim ljudima koji imaju bogatstvo ili utjecaj. Nevjerojatno sebino i samo-destruktivno ponaanje najbogatijih u prolim desetljei -ma zapalilo je ove osjeaje do opasnog stupnja. Naa platforma mora sadrati obeanje da emo iznova povezati bogate i mone s nacijom. Svjetski veliki pomak bogatstva i moi u najvii sloj pojedinaca neizmjerno je destruktivan za delikatno tkanje veine industrijskih drutava. Robert Thurman - Ono to e se pojaviti kada Snage Svjetla promu svijet mraka, e demonstrirati prirodu besmrtnog ovjekovog duha. . . Meutim, mi znamo da postoje gora zla nego to su to smrt i bol. Mi znamo da je ovo vrijeme najveih ansi ovjeanstva, i ako ljudi mogu pobjedonosno proi kroz ovo, i (pomou snage svojih vlastitih dua) nadvladati ovo sadanje zlo, onda e evolucija ovjeanstva biti ubrzana iznad svih oekivanja u koja se je moglo vjerovati. To e sainjavati osloboenje, samo-postignuto i samo-postignuto, kao to to znai i u ivotu pojedinanog uenika. Ta ansa i prilika ne smije biti uzeta od ovjeka: dosegnute duhovne i vjene vrijednosti su daleko vrijednije nego njegova privremena agonija. - Zamisli ispred sebe TOAK VATRE SA SEDAM BICA (Preki) Zamisli to odmah ispred svojih oiju. Potom aktom kreativne imaginacije, vidi sebe kao da si ti os (sredite). Iz te centralne pozicije, odailji sedam tokova ive ljubavi, zraei na svijet. Kada ti ovo radi, ti slui i istovremeno si, u potpunosti zatien. Ova vjeba moe trenutno postati djelotvorna. Ona stvara zatitnu snagu, i u isto vrijeme tebe ini IVIM CENTROM SVJETLA I LJUBAVI. - to pojedinac moe uiniti da bi pomogao svrhu ovjeanstva i zaustavio plimni val zla? Ako se on ve bori na strain Snafa Svjetla. . . onda on zna svoju sudbinu i sluenje. Ali to sa onima koji se pitaju to oni mogu uiniti, i spremni su da jasno vide i odigraju njihov dio kada budu imali pravu Viziju? Njima u kazati sljedee stvari: Odstranite predrasude, nacionalni ponos i religiozne antipatije iz vae svijesti. . . Nesretna prolost svih nacija se danas koristi kao opravdanje. . . Nama je svima danas potrebno priznavanje naih slabosti - i duh tolerancije i opratanja. . . . Nemojte se bojati bilo kakvih posljedica ispravne i pozitivne akcije. . . Veliki Voa Kranske ere nas je upozorio ad se ne bojimo onoga koji ubija tijelo, ve da se bojimo onih koji ele da ubiju duu. . . Nakon to si osjetio viziju, spoznao prepreke i rijeio unutranje prepreke i strah onda e ti biti jasno. . . to mora initi. . . Ti e isto nauiti da svoj um odrava osloboenim od mrnje, odbijajui da mrzi grijenika koji se zanosi iluzijama, ak i onda kada mu namee kaznu za njegov grijeh. Mrnja i odvajanje moraju nestati. . . Alice Bailey - SLUENJE OVJEANSTVA
418

U prola dva desetljea, ja sam vidjela sukobe zbog razvitka i sukobe zbog prirodnih izvora koji su se pretvarali u komunalne sukobe, ekstremizam i terorizam. . . lekcije koje sam ja izvukla iz rastuih i raznih ispoljavanja fundamentalizma i terorizma su sljedee: 1.Nedemokratski ekonomski sistemi koji centraliziraju kontrolu nad donoenjem odluka i izvorima bogatstva, ljude izbacuje iz produktivnog zapoljavanja i oduzima im sredstva za ivljenje stvara kulturu nesigurnosti. . . Centralizirani nedemokratski ekonomski sistemi isto tako razaraju demokratsko temelje politike. U demokraciji je ekonomsko polje djelovanja - politiko polje djelovanja. Kada je ovo prvo oteto od Svjetske Banke, IMF, WTO, demokracija je pretvorena u praznu ljusku i preostaje mjesta samo za fundamentalizam i ekstremizam, jer onda u rukama politiara preostaje samo rasa, religija, etnika pripadnost na kojima mogu skupljati svoje glasove - i tada ekstremisti mogu djelotvornije popunjavati prazninu nastalu propadanjem demokracije. Globalizacija pridonosi Talibanizaciji svijeta. Ekonomska globalizacija potie ekonomsku nesigurnost, potkopava kulturnu raznolikost, identitet, i napada politike slobode graana. To osigurava plodno tlo za razvoj fundamentalizma i terorizma. Globalizacija potie fundamentalizam na mnogobrojnim nivoima: 1. Fundamentalizam je kulturna reakcija na globalizaciju jer izolirani i ljuti mladi ljudi koloniziranih drutava i kultura reagiraju na propadanje identiteta i sigurnosti. 2. Ljudi lieni imovine i ekonomske sigurnosti globalizacijom - tee ka politiziranim religioznim identitetima i uskogrudnom nacionalizmu za sigurnou. 3. Politiari lieni donoenja ekonomskih odluka kao nacionalnog ekonomskog suvereniteta, to je potkopano globalizacijom organiziraju svoje prikupljanje glasova po liniji religioznih i kulturnih raznolikosti na temelju straha i mrnje. 4. Imperijalistike sile, koriste strategiju podijeli pa vladaj, i isto tako iskoritavaju religiozne sukobe da oslabe opoziciju prema globalizaciji. Opstanak ljudi i demokracije treba istovremeni odgovor prema ovom dvojnom faizmu globalizacije - ekonomskom faizmu koji unitava ivote ljudi, ekonomske slobode i ekonomsku sigurnost - i faizmu fundamentalizma koji potie ekonomsku nesigurnost i strahove. Vandana Shiva - iz lanka Globalization and Talibanization, 2001 . . . sve dok bogatstvo ovjeka ini potovanijim nego vrlina, bogatstvo e biti traeno prije vrline. . . Mary Wollstonecraft Siromatvo e uvijek postojati! Da, onoliko dugo koliko postoji imovina. . . Zakoni: Mi znamo to su oni i koliko vrijede! Oni su paukovemree za bogate i mone, elini okovi za siromane i slabe, ribarske mree u rukama vlade.Pierre J. Proudhnon-WHAT IS PROPERTY, 1840
419

Krasti po zakonu je najpodmukliji oblik krae

Sjedinjene Drave, Kanada, Japan i Evropska Unija nesrazmjerno su profitirale od pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine ne vodei rauna o uinku njihovih odluka na druge zemlje. . . U brojnim zemljama u razvoju liberalizacija trgovine donijela je katastrofalne posljedice po njihova gospodarstva prepustivi ih na nemilost meunarodnih trita. Joseph Stiglitz - iz intervjua dnevnika Die Presse, Studeni 2001. Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2001 dijeli sa jo dva amerikanca. Ekonomist bez dlake na jeziku, 1999 podnio ostavku na dunost efa ekonomista pri Svjetskoj banci. Drava-Vlada je sanirala pronevjereni (pokradeni) novac banke sa dravnim novcem, a potom je prodala, ili je sanirala propalo poduzee pa ga prodalo stranom kupcu. Ili je privatiziralo hotel pa ga prodalo. Ljudi kao papagaji ponavljaju isto ne uviajui da je banka sanirana njihovim novcem od poreza, da je propalo poduzee sanirano od njihovog novca-poreza pa prodano stranom kupcu. Ljudi kao da su idioti ne uviaju da je Drava-Vlada prodala njihovu vlastitu imovinu. emu sve kole, sveuilita, crkve kada ljudi nisu nauili ni najoitije stvari u ivotu. Kada ih profesori u kolama obmanjuju zajedno sa politiarima i religioznim voama i svojim iskrivljenim pouavanjem ine idiotima - kojima se moe krasti po zakonu, a oni koji to rade su njihovi uitelji, predsjednici, zastupnici, sveenici ukratko reeno oni koji ive na grbai i od rada iskoritavanih radnika i seljaka koji su sve to i stvorili svojim radom. Privatizacija. . .Dizanje novca kroz propise o energetskom certifikatu kue, i slini glupi lopovski propisi. . . Ti ne plaa poreze - oni UZIMAJU poreze. Chris Rock Vlada - ekskluzivne kompanije trgovaca - je, moda, najgora od svih vlada za bilo koju zemlju. Adam Smith - Politiki ekonomist Imovina postoji po sili zakona. To nije injenica, nego zakonska fikcija. Max Stirner Sutina ropstva se sastoji u oduzimanju proizvoda rada drugih pomou prisile. Nije vano da li se ta prisila temelji na vlasnitvu nad ovjekom robom ili na vlasnitvu novca kojega on mora zaraditi da bi ivio. . . Zakoni su pravila uspostavljena od ljudi koji dre kontrolu nad organiziranim nasiljem za one koji ih se ne pridravaju, da one koji ih se ne pridravaju podvrgnu osobnom povrjeivanju, gubitku slobode, ak i smrtnoj kazni. U ovoj definiciji je sadran odgovor na pitanje to ljudima daje mo da uspostavljaju zakone. Ono to im daje mo da uspostavljaju zakone je ista stvar koja im osigurava pokoravanje (zakonima) organizirano nasilje. Lav Tolstoj - THE SLAVERY OF OUR TIMES (ROPSTVU U NAEM DOBU) Korijenski uzrok svih zala je pohlepa za novcem. Sveti Pavao Ti ne moe kupiti bilo to, - to Bog posjeduje. Dertoolian
420

Ako ti novac smatra za svoga Boga, to e postati avo koji e te kontrolirati. Henry Fielding Pravno su oni oboje jednaki (radnik i kapitalist); ali ekonomski radnik je rob kapitaliste. . . tako radnik prodaje svoju osobu i svoju slobodu za neko vrijeme. Radnik je u poziciji roba jer ova strana prijetnja od gladovanja koja svakodnevno visi nad njegovom glavom i porodicom, prisiliti e ga da prihvati bilo koji nametnuti uvjet od proraunatih eljnih zarade, kapitaliste, industrijalca, poslodavca. . . Radnik uvijek ima pravo da napusti svoga poslodavca, ali da li ima sredstva da to uini? Nema, on to radi da bi se prodao drugom poslodavcu. On je na to natjeran istom glau koja ga je prisilila da se proda prvom poslodavcu. Tako je sloboda radnika. . . samo teoretska sloboda, nemajui nikakva sredstva za njeno ostvarenje, posljedica toga je da je to samo fiktivna sloboda, totalna neistina. Istina je da cijeli ivot radnika jeste samo neprekidno i obeshrabrujue nastavljanje uvjeta ropstva - dobrovoljno sa pravnog gledita ali prinudnog u ekonomskom smislu prekinuto trenutnim kratkim razdobljima slobode praeno gladovanjem; drugim rijeima, to je stvarno ropstvo. Mikhail Bakunin Kada trgovaki kapital zauzme poziciju neupitne prevlasti, tada se svugdje uspostavlja sistem pljake. Karl H. Marx - KAPITAL Ovaj precizan i jasan izvjetaj o tome kako vlada prebacuje javne fondove (socijalnih sredstava) bogatima i privilegovanima nije mogao doi u bolje vrijeme. To treba da slui kao korisno sredstvo za one koji su tako zaprepateni osvetnikim napadom na bespomone i siromane - i koji se nadaju da e zemlju usmjeriti ka civiliziranijem pravcu. Rijei Noam-a Chomsky za knjigu TAKE THE RICH OFF WELFARE autora Mark Zepezauer i Arthur Naiman u kojoj je prikazano kako je (najmanje) 448 milijardi US dolara od poreznih obveznika besplatno dato korporacijama i bogatim pojedincima svake godine od USAVlade Tako je cijeli biznis zakonodavstva, koji je sada narastao do tako velikih proporcija, imao svoje porijeklo u zavjerama, koje su uvijek postojale kod nekolicine, za svrhu da mnoge dre u pokornosti i od njih iznuuju njihov rad, i sav profit od njihovog rada. I stvarna svrha i duh koji se nalazi u temeljima svakog zakonodavstva - usprkos svim pretenzijama i pokuajima kojima sebe prikrivaju - jeste ista danas kao to je uvijek i bila. Cijela svrha zakonodavstva je jednostavno drati jednu klasu ljudi u potinjenosti i ropstvu prema drugoj klasi. Lysander Spooner - NATURAL LAW inio sam zlo radi bogatstva. Sada se odriem svih svjetovnih dobara koje imam. Gee iz MILAREPIN IVOT Mi se odriemo nae slobode da bi platili cijenu da dobijemo novac. Robert Louis Stevenson
421

Gledajui u ljudsku psihologiju otkrivamo da je istina da su ogromne razlike meu ljudima stvorile runo drutvo. Upravo prije nekoliko dana sam bio obavjeten da u Indiji postoji samo petnaest stvarno bogatih ljudi - u zemlji od devet stotina miliona ljudi! Tako je bogatstvo devet stotina miliona ljudi bilo eksploatirano, njihov rad, njihov cijeli ivot je bio isisan od strane samo petnaest porodica. Ova nejednakost je neljudska, jer je proizvoa gladan, a paraziti nastavljaju sa gomilanjem novca koji je za njih beskoristan. On je koristan za one koji umiru od gladi, a to su proizvoai. Ovih petnaest porodica ne radi, ne proizvodi, oni jednostavno koriste pamet da bi drugima isisali krv. Oni su kao hobotnica proirili svoje krakove oko miliona ljudi i siu njihovu krv. Ti e se iznenaditi kada uje da se u Bombaju sljeva pola koliine novca iz cijele zemlje. Strano. . . cijela zemlja radi, ljudi rade na poljima, u vrtovima, tvornicama ali postoji neka strategija tako da novac ide prema Bombaju. Ovo se ne moe tolerirati jer je neovjeno i jer to unitava ljudsku ljubav, ljudsku samilost, ljudsku ljubaznost. To stvara sve oblike kriminala, siromatvo je majka sveg kriminala. To je veoma udan svijet. Prvo ljude ini siromanima i tjera ih da postanu kriminalci, a onda koristi sudove, policiju i suce da ih kazni. Prvo su oni iskoritavani, a potom su kanjeni zbog toga to su postali kriminalci. Stvarni kriminalci su onih petnaest porodica koje iskoritavaju cijelo bogatstvo zemlje. Ali oni nikada nee biti kanjeni, oni mogu kupiti sve suce. Oni u svojim rukama ve dre sve politiare, jer gdje e politiar pronai milione rupija za svoje izbore? Ne kod siromanih ljudi. Ljudi koji e im dati milione rupija to nee dati kao milostinju. Ako oni daju milion rupija, oni e od politiara uzeti najmanje pedeset miliona, nita manje. Kada politiar stekne mo, onda e ovjek koji mu je dao novac imati sva ovlatenja. Ovi politiari su robovi kapitalistikih partija i jedne ili druge kapitalistike porodice. Oni siromanima obeavaju bolju budunost, a dobro znaju da bolje budunosti nee biti, jer oni prvo moraju isplatiti novac koji im je dat. Oni sami su robovi, ova situacija je runa. Struktura bi se sigurno morala promijeniti. . . Drava ne smije biti jedini vlasnik svega, to je najgora stvar koja se moe dogoditi bilo kojoj zemlji, jer je drava ve mona. Drava posjeduje cijelu armiju, sve sudove, policiju, svi suci su u njenim rukama, i oni ele jo sva financijska sredstva u svojim rukama?. . . Ja sam protiv klasa bogatih i siromanih ljudi, ali sam apsolutno za privatnu imovinu, razlike ne bi smjele biti prevelike, ali razlike trebaju biti doputene. Osho 1931-1990 - THE REBEL THE VERY SALT OF THE EARTH Da kupimo bilo to, - to je blizu nae due, za to nam nije potreban novac. Henry David Thoreau Vrijeme je vrlo interesantna supstanca-to je daleko lake potroiti nego kupiti, tako ja ne pokuavam da potroim svoje vrijeme pokuavajui zaraditi dovoljno novca da to kupim. Robert Varne
422

U cijelom svijetu ljudi se gue u ekonomskom kaosu i ivi bivaju spaljeni politikom korupcijom. . . Postoje stvari za koje mi moramo preuzeti kontrolu. Postoji nekoliko odreenih potreba za ivot koje moramo iupati iz vatre i poplave politikog i ekonomskog kaosa. SKLONITE, ENERGIJA, HRANA, VODA I ZRAK. Ne smije politiki ili ekonomski sistem stajati izmeu ljudskih i njegovih/njenih prava za gornje navedene potrebe. Mi moramo ove potrebe sami za sebe ostvariti i moramo naim srodnicima pokazati i pomoi u istome. Mi govorimo o globalnom partnerstvu za opstanak. Michael Reynolds - EARTHSHIP - Evolution Beyond Economics Mi smo odluili da vie ne budemo varani, niti da budemo pod ropskim strahom od vas, vidjevi da je zemlja stvorena za nas kao i vas. . . Ako mi jo laemo, i vama dopustimo da kradete naa uroena prava mi emo nestati. Gerard Winstanley, 1649, Digger - iz Engleske povijesti - lan kratko trajue radikalne puritanske grupe iz 17-og stoljea, koji su vjerovali u zajedniko vlasnitvo nad zemljom i poeli obraivati javnu zemlju. Prisjetimo se da i danas postoji veoma jaki Pokret Movimento sem Terra (bez-zemljaa) u Brazilu nastao 1984 godine. Komuna. . . je grupa ljudi. . . (koji ive) zajedno da bi radila neto drugo, da radi za neku svrhu, ili ostvari vjeru ili djelovanje lijeenja. Komunalno (je) za takve grupe znaajno sredstvo, moda ak i potrebno stanje, da uspiju u svojoj svrsi. Abrahams P. i McCulloh A. (1976) COMMUNES, SOCIOLOGY AND SOCIETY Mi ivimo u svijetu koji oajno udi za praktinim nainom ivota koji se temelji na vioj brizi i ljudskom sistemu nego to ga mi sada imamo, koji izgleda uvijek vodi u trgovki-rat, klasni i neizbjeno u vojni rat. . . The Friend (kvekerski asopis) iz lanka koji se pojavio 1985 godine pod naslovom Quaker Kibbutz, Anyone? lanak poziva na osnivanje intencionalne komune koja se temelji na svakodnevnim sastancima za molitvu i materijalnom meuovisnosti. Komuna bi za autora mogla biti: . . . primjer za one koji trae, da bi mogli vidjeti da postoje i druge mogunosti pored nasilja, eksploatacije i oaja u gradovima. Drugi fundamentalni pristup je uvjerenje:. . . mi se jednostavno ne sastajemo dovoljno u molitvi da duhovno napredujemo kao raspreni pojedinci u naem fragmentiranom modernom drutvu. RAD - rije koja je izgubila staro znaenje iz povijesti mojih enskih predaka. Sada je sinonim za zaposlenje, ropstvo, ubijanje od rada, nije igra, odvratno, nesretno, prisilno, neizabrano, protiv slobode, SMRT. Zahvalimo kapitalizmu. Ti radi ili se zabavlja. Ne, jedno i drugo. Sarah Laurieston, 1980 Pogledajte - www.ic.org/directory/communes -www.gen.ecovillage.org
423

KOMUNE - SAMODOVOLJNOST

Srea pripada onima koji su samodovoljni. Aristotel - Izgleda da je poslije Velikog potopa ljudima predstavljen novac kao alat porobljavanja koji je zamijenio prijanje fiziko porobljavanje zbog iskapanja zlata. Kraljevske krvne loze i sveenici koje su imenovali "bogovi" da preuzmu nadzor nad ovjeanstvom predstavili su nam novac. Sumerski tekstovi o tome jasno govore. Pronaen je tako i poznati popis kraljeva. Postoji vie tih popisa. Primjerice, tono znam da postoji popis kraljeva u muzeju Santa Barbare u Kaliforniji. Rije je o drevnom sumerskom popisu koji nije preveden. Kustos tog muzeja razgovarao je 2010. sa mnom u San Franciscu. Rekao mi je da je Zecharia Sitchin poeo raditi na prijevodu tog popisa, no onda je preminuo. Prevedeno je svega nekoliko prvih redaka. - Prvi sam put poeo razmiljati o konceptu kontribucionizma 2005. godine dok sam dovravao pisanje svoje prve knjige "Slave Spieces of God" (Vrsta bojih robova). Dok sam pisao tu knjigu, oigledno je da sam naiao na informacije koje su govorile da novac nije oduvijek bio dio ljudske evolucije i povijesti. Tada sam shvatio da nam je uveden kao alat porobljavanja. Poeo sam razmiljati to bi se dogodilo kada bi prestali rabiti novac poeo sam analizirati i razmiljati o ivotu bez novca. U poetku je bilo veoma teko. Morao sam se boriti sam sa sobom da shvatim kako bismo ivjeli bez novca, to bismo radili i kako bi drutvo funkcioniralo. No to sam vie o tome razmiljao odgovori su lake dolazili na neka veoma teka i naizgled nepremostiva pitanja. Polako, ali sigurno, tijekom razdoblja od 3-4 godine poeo sam otkrivati, gledati i zamiljati svijet bez novca. Poeo sam shvaati da novac niemu ne doprinosi. On je prepreka ljudskom progresu i mehanizam nadzora. Naime, ljudi su tvorci svega - svoga rada. Oni uzgajaju hranu, sade sjeme, rjeavanju matematike jednadbe, grade rakete, imaju kapacitet beskonane ljubavi, eu parkom, plivaju rijekom, upravljaju letom papirnatog zmaja. Ljudi rade sve, dok novac niemu ne doprinosi. Isprijeio se na putu onoga to bi ljudi voljeli raditi. Sprjeava ljude da izraavaju svoje prirodne talente s kojima su roeni te koje bi trebali prakticirati tijekom ivota kao doprinos ostalim lanovima zajednice. Tako sam poeo stvarati filozofiju koju sam nazvao kontribucionizam. Stvorio sam mantru od pet toaka. Ako uklonimo novac iz drutva tada takoer trebamo ukloniti bilo koju vrstu vrijednosti, trgovine i razmjene, budui da su svi ti koncepti povezani s naom percepcijom o ivotu na temelju novca. Dakle, ako ga uklonimo doi e do potpune promjene paradigme o meuodnosu ljudi. Mantra od pet toaka koju sam razvio dok sam gradio filozofiju kontribucionizma glasi ovako: 1. Drutvo bez novca. 2. Drutvo bez razmjene. - 3. Drutvo bez trgovine. 4. Drutvo u kojem se niemu ne pridaje vea ili manja vrijednost jer e onda sve postati jo vrjednije. Tada se svi nai doprinosi cijene i prihvaaju kao jednako vrijedni. Primjerice, ako kaete da je doprinos
424

lijenika vrijedniji od vodoinstalatera tada ste odmah izgubili smisao prave jednakosti i slobode cijelog ovjeanstva. 5. Svi u drutvu doprinose svojim prirodnim talentima ili steenim vjetinama za veu dobrobit cijele zajednice. Primijenite li ta fundamentalna naela poinjete shvaati kako je jednostavno stvarati drutvo koje cvjeta i stvara izobilje na svim razinama ljudskih poduhvata. Tako se uklanja strah i naelo oskudice kada nemamo dovoljno hrane, tehnologije, prometne infrastrukture, cesta i mostova. Tada shvatite da su nam sve izokrenuli naglavake. Druga vana stvar jest da ljudi shvate da ne mogu postavljati pitanja o svijetu bez novca iz perspektive dananjeg kapitalistikog svijeta. Trebalo mi je deset godina da napiem knjigu jer sam elio biti siguran da sam u potpunoj harmoniji s filozofijom. Tek sam tada shvatio koncept svijeta bez novca. Doao sam do toga razgovarajui tijekom deset godina s tisuama, tisuama i tisuama ljudi. Uvidio sam 13 najee postavljanih pitanja i problema. Tih 13 pitanja temelj su svih tekoa modernog drutva. U dananjem svijetu imamo beskonaan broj problema koji izgledaju nesavladivi jer se nae vlade i voe s njima ne suoavaju i ne rjeavaju ih. Oni ih, tovie, svakoga dana stvaraju sve vie. U ubuntu drutvu kontribucioznizma bez novca moemo istaknuti 13 najee postavljanih pitanja, kako da ih rijeimo i to da poduzmemo. to emo napraviti s negativnim dijelom ljudske prirode, lijenou, vrijednostima, tko e istiti fekalije? Ako pogledate knjigu moete pronai moje odgovore na tih 13 najee postavljanih pitanja, a onda o tome piem ire i dalje. To je najbolja vijest koju mogu sa svima podijeliti. Dakle, jednom kada se rijeimo novca moramo se suoiti sa svega 13 glavnih pitanja i onda smo stvorili utopijsko drutvo. - Pogledajte kako ivimo. Raamo se, provodimo nekoliko godina uz nae majke i oeve i onda nas alju u kolu gdje 12 najvanijih godina bivamo indoktrinirani. Tamo nam peru mozak. Hrane nas informacijama. Dobivamo lai i obmane. Ue nas kako da se bojimo autoriteta i kako trebamo reagirati. Od nas oduzimaju bilo kakve osjeaje suvereniteta i injenice da smo iva bia s neotuivim pravima. Pripremaju nas da zavrimo kolu s "potvrdom" na temelju koje emo potom traiti karijeru i posao, a onda emo tako zaraivati novac. Bez "potvrde" ne moete dobiti posao ili ako ga dobijete onda je on teak i slabo plaen. kolovanje nas ustvari priprema da budemo robovi i radna snaga krvnim lozama bankara koji upravljaju svijetom. Oni tiskaju novac i nadziru njegovu distribuciju. Novac je toliko moan jer je prodro u svaku pukotinu nae stvarnosti. Najlaki nain da sve to otpustimo jest da ga prestanemo rabiti; tako bismo zaustavili nadzor nad ostatkom ovjeanstva. . . dio iz intervjua sa MichaelaTellinger u magazinu Svjetlost br. 134, 2014 - Knjiga MichaelaTellingera - "Ubuntu Contribucionizam - A Blueprint for Human Prosperity" - izlazi i u hrvatskom izdanju Telediska. Vie na www.michaeltellinger.com
425

Uvjerenje da mala grupa odlunih, istomiljenika idealista moe potaknuti stvaranje malog zatvorenog drutva, iji lanovi, dijelei sve zajedniki, bi mogli biti iva demonstracija da je dobar ivot (kako god se odredio) nadohvat predanoj grupi ljudskih bia, to se uvijek pojavljivalo u skoro svakom periodu socijalnog kaosa i promjena. Margaret Mead, 1970 Izreka upozorava da: Ti ne bi smio gristi ruku koja te hrani, ali moda bi to trebao uiniti ako te spreava da hrani samog sebe. Thomas Szasz Novac je sam po sebi omoguio razvijenim pojedincima naine da iskoritavaju i manipuliraju financijskim sistemom, ljudima, prirodnim bogatstvima i zemljom za isto sebine ciljeve, sa sadanjim katastrofalnim posljedicama, gdje glad stoji u agonizirajuem osuivanju onih koji su previe ishranjeni. Ova situacija je nastala zbog gajenja krivih misli o novcu. Uz to pogrene obrazovne metode koje naglaavaju sebinost i nadmetanje, te lakoa kojom slabi i bespomoni mogu biti iskoritavani su pridonijeli ovom problemu. Meutim, individualna, nacionalna i grupna sebinost, zasnovana na strahu od nedostatka i oskudice sada je dola do vrhunca. Sve je jasnije da ova stanja mogu biti ponovno uravnoteena samo mijenjanjem ljudskih stavova i oslobaanjem ovjeanstva od ekonomskih okova. U budunosti novac mora sluiti grupne i svjetske potrebe. Jedan nain da se promjene stavovi o novcu jeste da shvatimo ono to nazivamo naim karmikim bankovnim raunom. Mi znamo, da ako idemo u svijet sa ispravnim motivom da zaradimo hrpu novaca, da je mogue da postanemo veoma bogati i napunimo na svjetovni bankovni raun. Ono to je manje vidljivo, ali ipak istinito, jeste da je mogue ivjeti sretno ako idemo u svijet sa razliitim motivom: da ponudimo neto za vrlo malu cijenu ili besplatno onima koji nemaju, ili moda da radimo za organizaciju ija je svrha i naa ideja da dobrovoljno, ili za malu platu ponudimo na rad. Kada uinimo ovo, onda punimo na karmiki bankovni raun. . . U USA posljedica Federal Reserve Act od 1913 godine, za sav tiskani novac koji je u opticaju od savezne vlade mora biti posuen od Federal Reserve - agencije sa namjerno nazvanim krivim imenom, jer je to uistinu privatni konzorcij banaka sa svojim predsjednikom kojega je postavio predsjednik. Takav sistem slino djeluje u skoro svim zemljama, (op. prev. dravna narodna banka kod nas) a ovo znai da internacionalni bankarski kartel i svjetska financijska elita primaju interes (kamatu) na svaki dolar, jen ili njemaku marku koja je u opticaju u globalnoj ekonomiji. (op. prev. zbog ovoga oni potiu Globalizaciju, otvaranje trita na koja mogu doi sa svojim kapitalom). Corinne McLaughlin i Gordon Davidson - SPIRITUAL POLITICS
426

Andrew Jackson, kao predsjednik USA je rekao internacionalnom bankarskom monopolu: Vi ste zmijska i razbojnika spilja lopova! Ja vas namjeravam unititi i raspriti i po vjenom Bogu, ja u vas unititi. Prije svega, ja u rei da Federalne Reserve zajedno sa Internal Revenue Service (IRS porezni ured u USA) sainjavaju dva instrumenta za podvrgavanje amerikanaca u ekonomsku podlonost, skoro do oblika ropstva. To je posebno posveeno ugnjetavanju i unitenju srednje klase, to je okosnica nae nacije, veliki proizvoaki element, i jedini izvor koji moe ovu zemlju odravati kao Ustavnu Republiku. Uz pomo IRS, Federal Reserve je uspostavila veliki sistem iznuivanja, mita i tiranije. Ovo je bilo uinjeno tokom godina na profinjeni nain tako da veina amerikanaca ak nisu ni svjesni to im je bilo uinjeno. . . Ovo za mnoge od vas moe biti iznenaenje ali Federal Reserve Sistem nije vladin monetarni sistem. To se predstavlja kao federalna organizacija, ali je u stvarnosti u privatnom vlasnitvu. FED sistem pripada i kontroliran je od amerikih financijera koji povezano djeluju sa internacionalnim financijerima koji kontroliu Zapadni svijet. To se rukovodi za profitom za banke lanove na takav nain da od velike veine amerikanaca proizvoaa oduzimlje glavni dio njihovog cijelog proizvoda. To je destruktivno i neustavno. Kongres nema ovlaenja da preda privatnoj organizaciji monetarni i financijski sistem USA, kao to nema pravo predati privatnom entitetu mo da odreuje i sakuplja poreze ili da objavljuje i vodi ratove. Jedna od velikih moi kojim je bio ovlaen Kongres - kontrola naeg monetarnog sistema - je ustvari bila predata u ruke privatne organizacije. Drugim rijeima, naa Amerika vlada je bila skrenuta sa osnove na kojoj je bila utemeljena od naih Otaca Utemeljitelja, od kojih je najvei bio Thomas Jefferson. Dr. Martin A. Larson - je godinama prouavao Federal Reserve Sistem i to je prokazao kao jednim od najveih zala u naoj zemlji. On je vjerovao da je FED jedan od najveih faktora koji doprinose ratovima i ekonomskim depresijama nae nacije. Ovo su djelovi iz lanka iz magazina Spotlight, kojega izdaje Liberty Lobby iz Washingtona izdanje 1999 godine. Ja sam siguran da kada bi Gospod (Isus) doao danas, da bi prva zgrada u koju bi On uao bila Federal Reserve u Washington-u. Joe Phelps Drutvo je stvoreno naim eljama, a vlada naom zlobom. T. Paine Ako si ti zadovoljan sa starim svijetom, pokuaj ga sauvati, on je veoma bolestan i ne moe se dugo odravati. Ako ne moe izdrati da ivi u vjenom neskladu izmeu svojih uvjerenja i svog ivota, razmiljajui na jedan nain, a djelovati na drugi, onda se oslobodi srednjovjekovnog licemjerja, i suoi se sa svojim strahovima. Ja znam vrlo dobro da to nije lako. Lav Tolstoj
427

BUDDHA
Kroz bezbroj sam ivota noen tokom zbivanja, uzalud traio graditelja tog zdanja, muna je trajnost preporaanja. Graditelju, sada si uoen! Vie me nee kuiti! Slomljeni su svi potpornji, istrgnuta greda svoda. Duh se isahurio iz sumnje, konano je unitena e ivota. Ne usvajajte ono to ujete da se govori, ne usvajajte tradiciju, nemojte prebrzo zakljuivati da tako mora biti, ne usvajajte izjave to su napisane u knjigama, niti na temelju pretpostavke da je to prihvatljivo, a niti zato to je to rekao va uitelj. Ja se ne brinem da znam za vae razliite teorije o Bogu. Kakva je korist raspravljanja o svim tim finim doktrinama o dui? ini dobro i budi dobar. I to e te odvesti do slobode i bilo koje istine koja se tu nalazi. Niti vatra, niti vjetar, ni roenje, niti smrt ne moe izbrisati naa dobra djela.

A ja, uenici, nauavam samo jedno, danas kao i ranije: patnju i iskorjenjivanje patnje. Postoji neto, o, uenici, to nije roeno, nije stvoreno, nije sainjeno, nije sastavljeno. Kad ne bi, o, uenici, bilo ovog neeg to nije roeno. . . ne bi bilo ishoda za ono to je roeno.
I kao to lijepi jasmin slatkog mirisa izraste na gomili otpada baenog uz rub ceste, isto tako uenik Savrene Budnosti zbog svoje mudrosti blista meu zaspalim biima. Gautama Buda 563 - 483 prije Krista Ja bih volio da vidim moralne ljude kao to je to Gautama Buda, koji nije vjerovao u Personalnog Boga ili personalnu duu, nikada nije za njih pitao, ali je bio savreni agnostik; a ipak je bio spreman dati svoj ivot za bilo iji i pouavao je samo za dobrobit svih. Buda se nikada nije klanjao niemu, niti Vedama, ni kasti, ni sveeniku, niti tradiciji. On je neustraivo umovao onoliko koliko ga je um mogao odvesti. Takva neustraiva potraga za istinom i takva ljubav za svako ivo bie u svijetu nikad nije bila viena. Swami Vivekananda Buddhizam ima karakteristike onoga to bi se moglo oekivati u kozmikoj religiji za budunost: prevazilazi personalnog Boga, odbacuje dogme i teologiju; obuhvaa prirodno i duhovno, temelji se na religioznom osjeaju koji proizlazi iz iskustva o svim stvarima, priro-dnim i duhovnim, kao znaajnog jedinstva. Albert Einstein Lutalicu, samotarku, bestjelesnu, prikrivenu, tko ne puta misao iz vida, oslobaa se spona umiranja. DHAMMAPADA, 37 udo nad udima! Po sebi, sva iva bia su Buddhe, mudrou i vrlinom, ali ljudi to ne opaaju jer im je svijest iskrivljena pogrenim miljenjem. Avatamsaka sutra
428

Jednom je neko upitao Buddhu: Da li svi uitelji i sveenici poduavaju istu ideju, sprovode istu praksu, slave istu stvar i streme istom cilju? Buddha je odgovorio: Ne, oni to ne ine. A zato? upita znatieljnik. Zato, odgovori Buddha, to je ovaj svijet sainjen od mnogo razliitih stvari. Poto je to tako, neka se bia fokusiraju na jedno, a druga na drugo meu tim stvarima. Na to se fokusiraju, za to postaju vezana i onda objavljuju: Samo je ovo istina. Sve drugo je lano. I tako ne poduavaju istu ideju, ne sprovode istu praksu, ne slave istu stvar i ne streme istom cilju D.II,282 Kada sam postao mudar, odluio sam tititi slabe i svim ivim biima pruiti samilost svoga srca. . . Reci mu, ja ne traim nadoknadu - ak ni da budem ponovo roen u raju, ve ja elim dobrobit za sve ljude, da vratim nazad one koji su otili krivim putem, da prosvijetlim one koji ive u mraku grijeha, da odstranim iz svijeta sav bol i svu patnju. Buda Tathagata (znai savreni, naziv za Buddhu) osloboen je svih teorija, jer je shvatio ta je to tijelo, kako se ono raa i kako ono nestaje. On je shvatio ta su to osjeanja, kako ona nastaju i kako ona nestaju. On je shvatio ta je to percepcija, kako ona nastaje i kako ona nestaje. On je shvatio ta je to mentalna aktivnost, kako ona nastaje i kako ona nestaje. On je shvatio ta je to svijest, kako ona nastaje i kako ona nestaje. Dakle, ja vam kaem Tathagata je postigao potpuno osloboenje ukidanjem, odvraenou, razlikovanjem, odbacivanjem i osloboenjem od svih miljenja i pretpostavki i svih naklonosti prema tatoj slavi koja se naziva Ja ili Moje. MADHJIMA NIKAYA, 72 Koja razlika postoji, brate, izmeu umrlog i redovnika koji je dostigao stanje nirvane; onaj koji je umro kod njega su se raspali tjelesni, govorni i duhovni elementi, dah ivota je nestao, toplota je nestala, svijest je iezla, ali kod redovnika koji je dostigao nirvanu, iji su dodue tjelesni elementi umrtvljeni, kod njega ivotna snaga nije umrtvljena, toplota nije nestala, svijest je umirena. Madhjima Nik., 43 Tri su naina prljanja tjelesnim postupcima, etiri su naina prljanja verbalnim postupcima i tri su naina prljanja mentalnim postupcima. Kako neko sebe prlja tjelesnim postupcima? Ima sluajeva da ovjek nekoga ubije, lovac je, krvavih ruku, posveen ubijanju i klanju, ne pokazujui ikakvu milost prema ivim biima. Uzima ono to mu nije dato. Uzima poput lopova, stvari u selu ili u polju, koje pripadaju drugima i nisu mu bile date. Stupa u nedolinu tjelesnu vezu. Ima seksualni odnos sa onima koje tite njihove majke, oevi, braa, sestre, rodbina ili njihova Dhamma, onima koji su ve u braku ili su samo zarueni. Tako neko sebe prlja sa tri vrste tjelesnih postupaka. Buddha
429

Tako ree Blaeni, ree arahant, i tako sam ula: ovjek bez revnosti, koji ne brine (za posljedice loih djela), nije sposoban za samoprobuenje, nije sposoban za oslobaanje, nije sposoban da dostigne neprevazienu slobodu od okova. Revnostan ovjek, onaj koji brine, sposoban je za samoprobuenje, sposoban je za oslobaanje, sposoban je da dostigne neprevazienu slobodu od okova. Itivuttaka, 28-49 Sabbapapassa akaranam, kusalassa upasampada, sacittapariyodapanam, etam Buddhana sasanam. Nepoduzimanje ieg zloga, zadobijanje vrijednog, to izbistrenje svijesti, ba to je uenje Buda. Dhammapada, 183 U sljedeem govoru Buda razjanjava psiholoko gaenje u neposrednoj vezi s problemom osloboenja. Salla Suttam (Uenje o strijeli) Neuk, prosjean ovjek pod utjecajem neugodnog doivljaja tuguje i jadikuje, tue se u prsa i postaje zbunjen. Tako doivljava dva bolna osjeaja, tjelesni i duevni. . . Pod utjecajem tog neugodnog doivljava, osjea odvratnost (patigho). Zbog tog osjeaja odvratnosti prema neugodnom doivljaju, postaje podloan sklonostima otpora iz odvratnosti. Pod utjecajem neugodnog doivljaja ezne za ulnim uitkom. A zato? Zato jer neuk, prosjean ovjek ne zna za drugo sklonite pred neugodnim doivljajem, osim u ulnom uitku. . . Radujui se u ulnom uitku, postaje podloan sklonosti prema strastima. Zbog toga postaje nesposoban da shvati ozbiljno nastanak i prestanak, korist i tetu, a i nain kako da umakne takvim osjeajima. Tako postaje podloan sklonosti prema ni-neugodnom-ni-ugodnom osjeaju zbunjenosti. Ako doivi ugodan osjeaj, doivljava ga u toj sputanosti, a isto tako i neugodan ili ni-neugodan-ni-ugodan osjeaj. Ali uen sljedbenik, plemenitih uzora pod utjecajem neugodnog doivljaja ne tuguje ni ne jadikuje. . . On doivljava samo jedan osjeaj koji je tjelesan, a ne duevan. Zato pod utjecajem neugodnog doivljaja ne osjea odvratnost, niti postaje podloan osjeaju odvratnosti. . . Pa ne ezne za ulnim uitkom. . . a zato? Zato jer uen sljedbenik plemenitih uzora zna za drugo sklonite pred neugodnim doivljajem koji nije u ulnom uitku i strasti. Radi na svom vlastitom spasenju. Ne ovisi o drugima. Buddha Osmerostruki plemeniti put koji vodi izbavljenju od patnje 1. Pravo razumijevanje (slobodan od praznovjerja i iluzija) 2. Ispravno miljenje (plemenito i vrijedno inteligencije) 4. Ispravan govor (ljubazno, otvoreno, istinito) 5. Ispravan nain ivota (ne povrijediti ni jedno ivo bie) 6. Ispravan napor (u samokontroli i samovjebanju) 7. Ispravna panja (aktivan, budan um) 8. Ispravna koncentracija (u dubokoj meditaciji o relativnosti ivota) Ovo je moja neprekidna misao kako ja mogu potaknuti sva iva bia da dosegnu pristup najviem putu i brzo dosegnu Buddhastvo. Buddha
430

I S U S K R I ST
Gnostike prie poinju tamo gdje prethodne zavravaju, to jest, priama o duhovnom Isusu. Tu se nalaze: Tomino Evanelje, Tajna knjiga Ivanova, Filipovo Evanelje, Evanelje Istine, Evanelje Egipanima, Petrova Apokalipsa i druge. Ovdje slijede odlomci iz Tominog Evanelja. Isus - Veliki duhovni Uitelj, Palestina Tekst zapoinje sa ovim rijeima: Ovo su tajne rijei koje je ivi Isus izgovorio, a njegov blizanac Juda Toma zapisao: Kako je reeno da si moj blizanac i istinski sudrug, ispitaj sebe kako bi razumio tko si. . . Ja sam znanje Istine. Tako, dok me prati, iako ne razumije, ve dostie znanje i postaje onaj koji zna sebe. Jer, tko nije spoznao sebe, nije spoznao nita, a tko je spoznao sebe, ujedno je stekao znanje o dubini svih stvari. Kada uenik postigne prosvjetljenje, Isus mu vie ne slui kao duhovni uitelj, ve oni postaju jednaki. Isus kae Tomi kada ga ovaj prepozna. Isus ree: Ja nisam tvoj uitelj. Poto si pio, opio si se vodom iz umskog izvora koju sam izmjerio. . . Tko pije iz mojih usta, postae ono to sam ja: Ja u postati on, i ono to je skriveno biti e mu otkriveno. Za one koji Kraljevstvo Nebesko shvaaju doslovno, kao neko fiziko podruje Isus je u Tominom Evanelju iz Gnostikih Evanelja rekao: Ako vam oni koji vas vode kau: pogledajte kraljevstvo je na nebu, ptice e tamo stii prije vas. Ako vam kau: Ono je u moru, ribe e tamo stii prije vas. Isus ljude usmjerava prema samospoznaji i samo-ostvarenju rijeima: . . .Bolje reeno, Kraljevstvo je u vama i izvan vas. Kada spoznate sebe, spoznat ete da ste sinovi ivog oca. Ali ako ne spoznate sebe, ivjet ete u siromatvu, i vi ste siromatvo. Uenici pitaju: Kada e doi novi svijet? Isus odgovara: Ono to eljno oekujete ve je dolo, ali ga vi ne prepoznajete. Dakle Isus govori o stanju promjenjene svijesti. Isus ree: Ako iznese ono to je u tebi, ono to iznese spasie te. Ako ne iznese ono to je u tebi, ono to ne iznese unitit e te. Postoji svjetlost u ovjeku svjetlosti, i ona osvjetljava cijeli svijet. Ako on ne svijetli, on je tama. Isus ree: Sretan je onaj koji je ve bio prije nego jest. Ako postanete moji uenici i posluate moje uenje, ovo kamenje e vam sluiti. Jer vi posjedujete pet stabala u raju koja se ne mijenjaju ni ljeti ni zimi i njihovo lie ne pada. Onaj koji ih poznaje nee okusiti smrti.
431 GNOSTIKA EVANELJA Pronaena u Egiptu 1945 u Nag Hamadi

Njegovi uenici rekoe: Kojeg dana e nam se pokazati i kojeg dana emo te vidjeti? Isus ree: Kada odbacite svoju sramotu i uzmete svoju odjeu, stavite je pod noge kao mala djeca i zgazite je; tada ete vidjeti Sina, Onoga koji ivi i neete se bojati. Isus vidje djecu na majinim grudima. On ree svojim uenicima: Ova djeca na majinim grudima su poput onih koji ulaze u Kraljevstvo. Oni mu rekoe: Hoemo li i mi, budua djeca ui u Kraljevstvo? Isus im ree: Kada dvoje uinite jednim, i unutarnje izjednaite sa vanjskim, a vanjsko uinite jednako unutarnjem; Kada gornje izjednaite sa donjim, kada mukarca sa enom spojite u jedno, tako da mukarac ne bude uinjen mukarcem, a ena enom; Kada stvorite oi na mjestu oka, ruku na mjestu ruke, a stopala na mjestu stopala; na mjestu lika lik, tada ete ui u Kraljevstvo. Isus ree: Uzdigao sam se u sreditu svijeta i pokazao im se tijelom. Naao sam ih opijene; Nitko meu njima nije bio edan i moja dua se alostila radi sinova ljudskih, jer oni su slijepi u svojim srcima i ne vide, da prazni dolaze na svijet i da prazni trae da ponovo odu iz svijeta. Samo to su sada opijeni. Kada odbace vino, promjeniti e ono to znaju. Isus ree: Farizeji i pisari uzeli su kljueve znanja i sakrili ih. Niti su oni uli, niti su dozvolili ui, onima koji su to eljeli. Ali vi, postanite mudri poput zmija i nevini poput golubica. Tomino Evanelja iz Nag Hamade Iz asopisa Svjetlost, 2001 Kristov duh se je kretao kroz Etere Tree-dimenzije prije nekih dvije tisue godina. Neprekidno je bila ponavljana poruka da bi svatko od vas trebao da naui voliti druge kao to je Krist volio. Ovo je temelje svakog humanitarnog rada. Sada sjedi mirno i razmotri kako je Krist volio ovjeanstvo. To ni na koji nain ne odraava Astralnu verziju. Kristovo svjetlo se je kretalo kroz Ego nazvan Isus, i Isus je odraavao Krista na Treoj-dimenziji. Astralna verzija je da je Isus umro na kriu kao nadoknada za grijehe ovjeanstva. Bez sumnje Astralni su se suprostavljali Kristovom Svjetlu, jer bi ono sva ljudska Ega suprostavilo njihovoj Iluziji. Jedini nain na koji su oni mogli sprijeiti tok Svjetla je bilo da stvore izmjenjene koncepte oko tog dogaaja, uvodei promjene u njihovu korist obmanjujui svjesnost Egoa kroz te promjene. Kroz svoje entitete oni su stvorili Crkvu, koja je bila stvorena da preuzme sve aspekte Kristovog uenja. Crkva tih entiteta je onda postala autoritet i jedini nain pomou kojeg je pojedinac mogao biti spaen u Svjetlu. Entiteti su izmjenili mnogo u pisanjima ranih sljedbenika, i uinili sigurnim da se djelo svakog od etiri pisca ne razlikuje po sadraju. Njima je bilo vano da ovjek Isus bude vien kao Krist, i tako je mogao biti uzdignut u status Boga. Kada su stvorili Boga mogli su izvlaiti veliku energiju od vjernika za Astralne Gospodare. . .
432

Nakon to su vidjeli koliku kontrolu mogu stei nad milionima dua, koristili su istu formulu sa svim drugim religijama u svijetu, jer sve vjere na Zemlji se valjaju u strahu od toga to im njihovi bogovi mogu uiniti ako skrenu sa njihovog puta. Kasnije su koristili iste principe stvaranjem kontrole nad Kriarskim ratovima osnivajui mistine organizacije da bi nadgledali i nastavljali ratove u ime slobode, i da bi promicali svoj utjecaj nad umovima i svjesnou ovjeanstva. Oni su ak koristili ove tajne organizacije da stvaraju ratove i revolucije da dre kontrolu nad vladinim strukturama Nacija. Crkve Astralnih se ne brinu za pomaganje pojedinaca da steknu osobnu mo i slobodu, jer bi to samo njima oduzimalo mo, i oni znaju da bi onda bili bespomoni da sprijee masovnu promjenu u svjesnosti. Meutim, takva masovna promjena e se dogoditi bez obzira na njihove zavjere i prevare, jer oni ne mogu zarobiti Svjetlo svakog pojedinca. Kako je Krist volio ovjeanstvo? Bezuvjetno! On nije umro za tvoje grijehe kao to ti je esto bilo reeno! Ako je to tako bilo onda - danas ne bi bilo grijenika, nekih dvije tisue godina poslije toga. Sizzond Zadore - ENTER THE VORTEX AS ONE LIGHT - A Journey to Interdimensional Freedom, 1997 Druga, osnovna postavka koju je objasnio Krist kada je rekao: Volimo svoje blinje kao same sebe. Mi smo tome pridavali vrlo malo panje. Mi smo voljeli sebe i one koji su nama bili dragi. Ali voljeti univerzalno, zato to su nai blinji due kao to smo to i mi sami, sa sutinski savrenom prirodom i konanom sudbinom-ovo je uvijek bilo smatrano samo kao prekrasan san za daleku budunost i u nekom dalekom rajuda smo to zaboravili. Prolo je dvije tisue godina od kada je najvei izraz Boje ljubavi hodao po zemlji i naloio nam da volimo jedni druge. Meutim mi jo ratujemo, mrzimo se i koristimo svoje moi za sebine ciljeve, naa tijela i nae apetite za materijalna zadovoljstva, a naa nastojanja u ivotu su preteno usmjerena linoj sebinosti. Jesi li ti ikada razmiljao kakav bi svijet danas bio da je ovjek posluao Krista i izvravao Njegove naloge? Mi bi odstranili mnoge bolesti (jer bolest nastaje zbog krivog koritenja seksualnih funkcija, i u velikom postotku ima udjela u fizikim bolestima, i razaranju nae moderne civilizacije), onemoguili bi ispoljavanje rata, kriminal bi smanjili na minimum, i na moderni ivot bi bio primjer ispoljavanja boanstvenosti. Ali ovo nije bio sluaj i zbog toga imamo nae moderne potekoe. Ali novi zakon mora i bit e obavljen. Zakon se moe ovako izraziti rijeima: Neka ovjek ivi tako da njegov ivot bude nenasilan. Onda iz njegovih misli, rijei i djela nae nastajati zlo za grupu. Ovo nije negativno nenasilje ve pozitivno-aktivno. Da je gornji praktini opis Kristovih rijei bio univerzalno iren i praktino primjenjen, imali bi red, a ne kaos, grupna ljubav bi prevazila personalnu sebinost, religiozno jedinstvo bi zamjenilo fanatiku netrepljivost, i regulirane apetite umjesto razuzdanosti. . . Alice Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY I
433

Isus je ista ljubav. Zbog toga je bio razapet. Trebao je biti razapet takva ista ljubav se nije mogla tolerirati, tako isti sklad je bilo nemogue trpiti; samo prisustvo se ne moe tolerirati jer to povrijeuje. Samo prisustvo Isusa dovodi te do konfuzije, i jedini nain da sebe zatiti je da ubije takvoga ovjeka, uniti takvoga ovjeka. Unitenjem Isusa, ljudi su pokuali ivjeti samo sa Mojsijem i zakonom, i nisu se zamarali ljubavlju. Dan kada je Isus bio razapet, nije bilo nita drugo nego pokazatelj da obini um eli ivjeti bez ljubavi. Ljubav je bila razapeta, ne Isus. Osho - Words Like Fire - Discoursis on Jesus Neka je u vama isti onaj Um koji je bio u Kristu. . . Krist je u sebi od dvoje uinio samo jednoga novog ovjeka. Sveti Pavao Tebe nitko i nita ne treba poduavati. Tvoja je zadaa da u svom srcu probudi usnulog Krista. To je tvoj jedini pravi identitet. Iskazuj Boga u svemu to jesi, a ja u konano odbaciti sve take uz iju si pomo hramao kroz povijest. Postani dijete svjetla, postani svjestan vlastitog znaenja. Ali ne kao linost s obiljejem ega, nego kao znaajnog dijela svekolikog stvaranja. Tvoje postojanje u ovom fizikom svijetu je predivan privilegij! ivu poruku Isusa Krista, prikupili su Njegovi sljedbenici, nakon to je On uzaao na nebo. U ono vrijeme postojalo je tek slabo razumijevanje za elementarne ivotne injenice. Usprkos tome, ta je knjiga postala tempirana bomba za svjetovne vlastodrce. Sotona je spoznala da se toj knjizi mora posvetiti svim svojim silama. U protivnom, bit e razorena. Sotona je shvatila da e njen utjecaj doivjeti kraj, budu li se ljudi ponaali u skladu s rijeima Objave. Smislila je zato lukav plan. Oko Kristova uenja okupila je brojnu birokraciju. Mobilizirala je na tisue slubenih tumaa i organizirala ih je u elitno sveenstvo. Potom ih je poslala puanstvu, da bi ga razjedinila i podigla protiv Kristove poruke. Nije se brinula budu li se ljudi povrno molili Kristu, barem ne tako dugo, dok potuju njena materijalna dobra, odnosno tako dugo, dok svi govore kako vjeruju u Krista, ali nitko ne ivi u skladu s njegovim uenjem. Ken Carey - PORUKA ZVIJEZDA Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje, da ga ne pogaze nogama svojim pa se vrate i rastrgaju vas. Svjetiljka je tijelu oko. Ako ti je dakle oko zdravo, cijelo e tijelo tvoje biti svijetlo. Naprotiv, ako ti je oko bolesno, cijelo e tijelo biti mrano. Pazite! uvajte se pohlepe, jer ni onomu tko je u izobilju nije ivot osiguran njegovim imanjem. Nitko ne moe sluiti dvojici gospodara jer, ili e jednog mrziti, a drugoga ljubiti, ili e jednome biti odan, a za drugog nee mariti. Ne moete sluiti Bogu i bogatstvu. Kada molite, ne budite kao licemjeri koji se vole upadno moliti u
434

sinagogama i na raskrima ulica da ih vide ljudi i slave. Kada se molite, ne izgovarajte isprazne rijei. Nemojte suditi da ne budete sueni. I nemojte osuivati pa neete biti osueni. Ljubite svoje neprijatelje. Dobro inite onima koji vas mrze. Blagosivljajte one koji vas proklinju. Zato me zovete Gospodine, Gospodine, a ne inite ono to govorim? uvajte se lanih proroka to vam dolaze u ovjem runu, a unutra su grabeljivi vuci. . . to vam kaem u tami, recite na svjetlu, to ujete u skrovitosti, propovijedajte na krovovima. Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe. . . Ako ustrajete u mojem nauku, uistinu ste moji uenici; upoznat ete istinu, a istina e vas osloboditi. rijei Isusa Krista Niti jedna sila osim vae vlastite volje nije dovoljno jaka ili dostojna da vas vodi. U tome ste slobodni kao to je i Bog slobodan i takvi trebate ostati zauvijek. A COURSE IN MIRACLES (Teaj o udima, www.acim.org) - Helen Schucman profesor sveuilita Columbia, napisala djelo ali tvrdi da je pravi autor djela Isus Krist Na primjer, vjerovati u Krista i ipak nita ne osjeati od njegove prisutnosti (unutranje manifestacije njegovih boanskih djela) je primjer mrtve vjere; to nije istinsko Kranstvo. Ako neija vjera nije popraena sa odreenom svjesnou, to onda stvarno nije nita drugo nego praznovjerje. Svaka aktivnost temeljena na takvoj vjeri e biti samo prevara za Beskonanu Dobrotu. Swami Kriyananda (J. Donald Walters) - 14 STEPS TO PERFECT JOY Isus je rekao: Dat u vam ono to ni jedno oko nije vidjelo, i nijedno uho ulo, ni jedna ruka dodirnula i to nije nikada ulo u ljudsko srce. Uenici su rekli Isusu: Reci nam, kakav e biti na kraj. Isus je rekao: Da li ste ve otkrili poetak, da pitate za kraj? Jer tamo gdje je poetak je i kraj. Blaen je onaj koji stoji na poetku. Jer on e spoznati kraj i nee okusiti smrt. Tko ima spoznaju istine, slobodan je. - Tko je, dakle, spoznajom postao slobodan, sluga je kroz ljubav, sluga onima koji jo nisu mogli biti time slobodni, da bi primili spoznaju. - A neka bi netko spoznao svemir, ali pri tome ne bi spoznao samoga sebe, promaio bi spoznaju cjeline. - Nitko ne moe primijetiti neprolazno, a da sam ne postane neprolazan. Nag Hammadi knjinica Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas. Traite i dat e vam se. Traite i nai e te. Kucajte i otvorit e vam se. Doista, onaj tko trai prima, i onaj tko trai nalazi, i onome koji kuca otvorit e mu se. Isus Krist
435

SLOBODA
O lijepa, o draga, o slatka Slobodo dar u kom sva blaga vinji nam bog je do, Uzroe istini od nae sve slave, Uresu jedini od ove Dubrave, Sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti Ne mogu biti plata tvoj istoj ljepoti. Ivan Gunduli 1589-1638 DUBRAVKA ovjeanstvo je na svom najviem vrhuncu kada je najslobodnije. Ovo e biti jasno ako shvaamo princip slobode. Moramo se pozvati na osnovni princip slobode - slobodu izbora, o emu mnogi samo priaju ali samo ih nekoliko to ima u svojim umovima. Dante Alighieri 1265-1321 Razliiti ljudi tee razliitim slobodama zavisno od toga to u ivotu cijene i to smatraju vrijednim. Meher Baba 1894-1969 Sloboda znai odgovornost. Zbog toga se veina ljudi uasava. George Bernard Shaw 1856-1950 Tko je slobodan? - Samo mudrac koji zna sobom da vlada, koji se ne strai siromatva, okova i smrti, - prkosi strasti, prezire slavu i poasti. Horatius (Grka) Non bene pro toto libertas venditur auro. Sloboda se ne prodaje za sva blaga ovoga svijeta. O slobodo! O slobodo! Kakav je kriminal uinjen u tvoje ime! Roland Madame 1754-1793 Francuski revolucionar - pogubljen Niti jedan ovjek nije slobodan dok je rob tijela. Seneka ivot bez slobode je kao tijelo bez duha. . . ivot bez ljubavi je kao stablo bez cvijea ili plodova. Kahlil Gibran - THE VISION Samo onaj tko je proao kroz disciplinu Duha moe shvatiti kako kruta moe biti stvarnost slobode. Pisma Helene Roerich predsjedniku USA Franklin D. Roosvelt, 1934 Onaj koji trai slobodu, odbacuje strah, odbacuje gnjev i otklanja elju: uistinu taj ovjek je osloboen zauvijek. Kada me tako spozna, koji sam cilj, tvorac svake rtve i svih uzdravanja Gospodar svijetova i prijatelj svih ljudi, o sine Kuntin, nee li on uploviti u mir mojega prisustva? BHAGAVAD GITA Od svih razliitih vrlina, slobodoljubivost je najvie cijenjena. Aristotel Sloboda se sastoji u injenju onih stvari koje nepovrijeuju druge. Francuska Nacionalna Skuptina, 1789
436

Neki e biti fiziki jai od drugih i prirodno je da e pobijediti i podjarmiti slabog, biti e sposobni da to uine to je samoevidentna injenica; ali da zbog te snage oni sebi prigrabe svu moguu sreu i zadovoljstva ovog ivota - to nije u skladu sa zakonom, i borba je bila usmjerena protiv toga. Da neki ljudi zbog svoje sposobnosti mogu stei vee bogatstvo od drugih jeste prirodno, ali da na raun moi sticanja bogatstva tiraniziraju i tlae druge - to nije dio zakona, i protiv toga se treba boriti. Uivanje kao prednost nad drugima (na tuoj grbai) je privilegija - i svrha moralnosti je stoljeima bila borba protiv toga. . . . Sloboda misli i djelovanja je jedini uvjet ivota, razvitka i dobrobiti. Tamo gdje to ne postoji ovjek, rasa, nacija moraju propasti. . . Kasta ili ne kasta, vjera ili ne vjera, bilo koji ovjek, ili klasa, ili kasta, ili nacija, ili institucija koja ne doputa mo slobode misli i djelovanja pojedinca. . . . jeste zla i mora biti sruena. Nikada ne stvarati bol u mislima, rijeima i djelima bilo kojem ivom biu se naziva nenasilje. Nema vee vjetine od nenasilja. Nema vee sree od one koju ovjek ostvari kada se pridrava nenasilja prema svim oblicima ivota. . . Onaj tko eli biti slobodan treba da ovlada nenasiljem. . . Osloboenje znai potpuna sloboda, sloboda od okova dobra, kao i od okova zla. Zlatni lanac je isto tako lanac kao i eljezni lanac. Kada ovjek postane slobodan, ne znai da postaje nekakav bezoblian komad, mrtva gruda, ve postaje aktivniji od bilo kojeg drugog bia - zato to svako bie djeluje pod prisilom, a on sam kroz slobodu. Swami Vivekananda Sloboda je samo prazna tlapnja, kad jedna klasa ljudi moe nekanjeno da izgladni drugu. Jednakost je prazna tlapnja, kad bogati imaju monopolsko pravo na ivot i smrt sebi jednakog. Jacques Roux Nikome ne moe biti povjerena neograniena mo. to god veu mo reim ima, to e vie ljudi biti pobijeno. Ovo je glavni razlog za promicanje slobode. Koncentrirana politika mo je najopasnija stvar na zemlji. Rudolph Rummel Mo za obranu slobode je vea nego mo u ime tiranije i ugnjetavanja. Malcolm X 1925-1965 Ti e svagdje pronai iste osnovne ideje o dobru i zlu. Rousseau, 1762 Solidarnost je najvanija za jedno drutvo, ona je na liniji jaanja morala a protiv korupcije. Ivan Supek - akademik Sloboda nikada nije data od vlade. Sloboda je uvijek steena od podanika vlade. Povijest slobode je povijest otpora. Woodrow Wilson - predsjednik USA Istina nikada ne moe biti dosegnuta sluanjem vlasti. F. Bacon Ne treba se niega bojati, sada ili kasnije. Ja znam to jer sam bio na obje strane. . . Jack London
437

Ti ne moe promijeniti stvari razmiljanjem o mijenjanju stvari, mora neto initi, a ne govoriti i sanjariti. Jedini odgovor lei u pouavanju ljudi i da ih vodi nazad Zemlji i Duhu. Sve druge metode promjene jesu privremene i plitke. Moe mijenjati stvari, mijenjajui srca ljudi. Svaki ovjek se mora promijeniti prije nego se promjeni drutvo, jer je pojedinac onaj koji doprinosi drutvenim promjenama, ratovima, mrnji i unitavanju Zemlje. Tako, ako dovoljan broj mukaraca i ena budu dosegnuti, onda e se smjer i sudbina stada promijeniti. Uiti i voditi jeste voljeti. Tom Brown Jr. - THE JOURNEY (Putovanje) Pronaao sam da ljudi razmiljaju svojim glavama, svojim novanicima i svojim egoima. Nalazim da bogovi koje drutvo oboava jesu seks, mo i novac, a za bilo to drugo preostaje malo mjesta. Drutvo je demon koji odjeljuje pojedinca od onoga to ivot jeste. Drutvo se hrani ljudima, a ljudi hrane drutvo sa svojim ivotima, svojom sreom i svojim duhom. Drutvo je isto tako zatvor koji prisiljava ljude da ive ivotom oaja da bi preivjeli. Drutvo procjenjuje sreu po tome koliko netko moe akumulirati imovine, a ljudi rasiplju svoje ivote u tom akumuliranju imovine. Izgleda da nikada nemaju ansu da uivaju ivot, jer moraju neprekidno raditi da bi sauvali ono to su akumulirali. Nalazim da svatko moe ivjeti u drutvu i stopiti se sa stanovnitvom. Potekoe nastaju kada netko pokuava da ivi Vizijom koja je strana za razmiljanje drutva. Postoje ljudi koji ne vjeruju u ratove ili mrnju. Postoje ljudi koji ne vjeruju da je ivot (rad) od devet do pet (svaki dan) i da u ivotu nema nita vie od akumuliranja stvari. Postoje ljudi koji vjeruju da bi Zemlja trebala biti lijeena i da ima vie u ivotu nego to je to tijelo. Postoje ljudi koji vjeruju da bi ivot ovdje mogao biti daleko bolji, bogatiji i puniji, da bi ivot mogao i morao biti ivljen blisko sa Stvoriteljem i stvorenim. Postoji mnogo ljudi koji vjeruju da je stvarna svrha u ivotu da naprave bolje mjesto za svoju djecu i unuke. Mjesto gdje tee ista voda, ume rastu obilato i gdje je ivot ispunjen bezgraninom ljubavlju, trajnim mirom i grandioznom svrhom. Mnogi ljudi nee ivjeti po svojim Vizijama zbog straha, tako poriu svoju Viziju. Da bi se drutvo ikada promjenilo svaka osoba, on ili ona treba da ivi po svojoj Viziji. Tako e duh-koji-se-kree-krozsve-stvari preokrenuti tok ovjekova unitavanja. Svi moramo uiniti to putovanje, ako ne zbog nas samih, onda zbog naih unuka. Tom Brown Jr. - THE QUEST (Potraga) (ovjek) Silnim trudom moe postii neposredno duhovno vienje, otvoriti sebi puteve onostranog i biti sposoban hodati njima po svojoj elji. Tek tada on moe rei da je pobijedio sudbinu i postigao boansku slobodu, ovdje na zemlji. Tek tada posveenik moe postati pokreta, prorok i teurg, tj. onaj koji vidi i stvara due. Jer samo onaj koji vlada sobom moe vladati drugima; samo onaj koji je slobodan, moe i druge osloboditi. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI
438

Svrha svih borbi za slobodom jeste da se dre ogranienim naoruani branitelji mira, guverneri i njihova policija. Politiki koncept individualne slobode znai: sloboda od svojevoljne akcije od strane policijske moi. . . Glavni politiki problem je kako sprijeiti policijsku mo da postane tiranska. Ovo je znaenje svih borbi za slobodom. L. von Mises Istina je da je policija bila disciplinirana u odnosu prema demonstratorima.U ovom smislu oni su se ponaali "nenasilno" u javnosti. Ali u koju svrhu? Da bi odrali zli sistem segregacije. Tokom nekoliko prolih godina ja sam neprekidno propovjedao da nenasilje zahtijeva da sredstva koja koristimo moraju biti ista kao i ciljevi kojima teimo. Ja sam pokuao da isto razjasnim da je pogreno koristiti nemoralna sredstva da se postignu moralni ciljevi. Ali sada ja moram potvrditi da je pogreno, ili ak jo i vie koristiti moralna sredstva za nemoralne ciljeve Moda su gospodin Conor i njegovi policajci bili nenasilni u javnosti, kao to je bio i gospodin ef Pritchettu Albany, Georgija, ali oni su koristili moralna sredstva nenasilja da zatite nemoralne ciljeve rasne nepravde. Kao to je T. S. Eliot rekao: Posljednje iskuenje je najvea izdaja: uiniti ispravno djelo za krivu svrhu." T. S . Eliot je rekao: Posljednje iskuenje je najvea izdaja: uiniti ispravno djelo za krivu svrhu." Verzija pisma od 16 travanj 1963 iz zatvora u Birmingham - Martin Luther King, Jr iz njegove knjige, 1964. god. Najvei dar pojedinca ili nacije. . . je bila abhaya, neustraivost, ne samo tjelesna hrabrost nego odsutnost straha u umu. Mahatma Gandhi Odupri se tiraniji u svijetu misli. Nepoznat? Onoliko dugo koliko postoje vlade ija se vlast temelji na prisili radije nego na ovlatenju datom od ljudi, i interesne grupe koje stavljaju mogunost kratkotrajne-zarade iznad mogunosti dugotrajnih-dostignua mira i napretka, zajednika internacionalna akcija da zatiti i potie ljudska prava e ostati samo djelomino ostvaren poticaj. Uvijek e nastaviti da postoje arene borbe, gdje se rtve ugnjetavanja moraju osloniti na svoje vlastite unutranje izvore, da zatite svoja neotuiva prava kao lanovi ljudske porodice. Mirna revolucija je od duha, potaknuta intelektualnim uvjerenjem za potrebu mijenjanja onih mentalnih stavova i vrijednosti koje oblikuju tok nacionalnog razvoja. Revolucija koja samo tei promjeni slubenih institucija i politike sa stavom poboljanja materijalnih uvjeta ima malu ansu za stvaran napredak. Bez revolucije duha, snage koje su stvorile nepravde starog poretka e nastaviti da djeluju, predstavljajui stalnu prijetnju procesu reforme i regeneracije. Nije dovoljno samo pozivati za slobodu, demokraciju i ljudska prava. Treba da postoji ujedinjena odlunost da se ustraje u borbi, da se naprave rtve u ime trajnih istina, da se odupre utjecajima korupcije, neprijateljstva, neznanja i straha. Aung San Suu Kyi - FREEDOM FROM FEAR (Sloboda od straha) Oiljci koje zadobije ispoljavanjem hrabrosti nikada te nee uiniti inferiornim. D. A. Battista
439

Moda injenica da smo vidjeli kako su milioni glasanjem sebe doveli u potpunu ovisnost o tiraninu, je nau generaciju doveo do shvaanja da biranje vlade ne znai osiguravanje slobode. . . Argument za slobodu nije argument protiv organizacije, to je jedno od najmonijih sredstava koje ljudski um moe upotrebiti, nego argument protiv svih eskluzivnih, privilegovanih, monopolistikih organizacija, protiv koritenja priisile da se drugi sprijee da ine bolje. . . Ono to slobodno drutvo moe ponuditi pojedincu je mnogo vie nego to bi on bio sposoban uiniti ako bi samo on sam bio slobodan. . . Drutvo koje ne priznaje da svaki pojedinac ima svoje vlastite vrijednosti koje ima pravo slijediti, ne moe imati potovanje za dostojanstvo pojedinca i ne moe uistinu spoznati slobodu. . . F. A. Hayek Najvea zla koja je ovjeanstvo moralo otrpjeti su bila potaknuta od loih vlada. Drava moe biti i esto je bila u toku povijesti glavni izvor zala i nesrea. Ludwig von Mises Mi smo uvjereni da je sloboda bez Socijalizma privilegija i nepravda, i da je Socijalizam bez slobode ropstvo i okrutnost. Michael Bakunin Najbri rast razvoja u financijskom svijetu jesu smart kartice. Smart kartice, koje slie na obine kreditne kartice, u sebi sadre kompjuterski ip koji moe pohraniti mnogo podataka, kao to su bankovni rauni, zdravstvene informacije, itd. Ve se mnogo koriste u Japanu i Evropi, kako pie Information Week: SLJEDEE GODINE, kartice e biti koritene za plaanje zdravstvene njege i osiguranja da bi se primale vladine pomoi i za kupovanje stvari iz maina. . . Newsweek magazine, Srpanj 31, 1989 pie da smart kartica moe uiniti nagovjetaje starih pria naune - fantastike o DRUTVU BEZ GOTOVINE (novca) ISTINITIM. - The Birmingham News, Kolovoz 24, 1993 izvjetaj o smart kartici govori: Jo ne za dugo, koristit e elektroniku karticu za plaanje prilikom kupovanja na trnici, za plin, poreze, marke, hranu - skoro u svakom biznisu gdje sada koristi ekove i gotovinu. Robert Mckinley, president of RAM Research Corp. kae: uo si o drutvu bez gotovine. . . . Infosecurity News, 93, pie: Sada se ulau veliki napori da se izgradi INFRASTRUKTURA ZA UPOTREBU NA VELIKO smart kartica u elektronikoj izmjeni podataka, nacionalnom zdravstvu, financijskim transakcijama i interaktivnim kunim uslugama. . . U.S. News and World Report, govori o zastraujuem razlogu za uvoenje smart kartica: Da bi se pojedinci nadgledali, inenjeri su izumili - SMART KARTICU koja se ne moe krivotvoriti. Predsjednik Clinton je ponavljao na televiziji i pokazivao NACIONALNU Zdravstvenu KARTICU IDENTITETA. I po prvi put, u samoj povijesti, svaki e ovjek, ena i dijete dobiti broj i od njega e se zahtijevati da sa sobom obavezno nosi karticu. Nema izuzetaka! Nema opravdanja! SVATKO! U knjizi - Putting People First - koju je napisao predsjednik Clinton, naglaavajui svoj dnevni red, na strani
440

22, pie: SVI AMERIKANCI e nositi smart karticu . . . - lanak iz Investor's Business Daily, (Studeni 16, 1993) pod naslovom Tamna Strana Reforme Zdravstva pie: Oni koji se zalau za privatna prava su isto zabrinuti da e zdravstvene iskaznice biti koritene od vlada za NETO DALEKO VIE nego li je to odreivanje zdravstvenih povlastica. - - PC Week magazin Svibanj 9, 1994 imao je sljedei naslov: Potanska sluba i porezni ured, razvijaju nacionalnu karticu identiteta; Clinton moe to odobriti. lanak navodi: Clinton-ova administracija radi na stvaranju identifikacijske kartice sa kojom e svaki Amerikanac morati da radi sa bilo KOJOM FEDERALNOM vladom. . . Izvori bliski administraciji govore da predsjednik Clinton isto tako razmatra da potpie par izvrnih naredbi koje e omoguiti povezanost INDIVIDUALNIH BANKOVNIH RAUNA sa podacima vladinih identifikacijskih kartica. . . . Potanska sluba je spremna da u opticaj pusti 100 miliona kartica za depove graana u roku od mjesec dana od odobrenja administracije, TO SE MOE DOGODITI U BILO KOJE VRIJEME. . .Automatic I.D. News, Oujak 1992, pie: AUTOMATSKA IDENTIFIKACIJA igra vanu ulogu u nastajuem drutvu bez novca. Automatic I.D. News, Sept. 1990, pie: Najbri rastui segment na tritu kontrole pristupa. . . jesu biometriki senzori. Ove naprave identificiraju ljude po otiscima prsta, obliku ronje oka i drugim TJELESNIM metodama. . . . . U panjolskoj, zakonom je obavezno da se mikroipovi usauju pod kou makama i psima radi lakeg pronalaenja ako se izgube. Sistem se isto koristi i u Holandiji, Norvekoj, Portugalu, Engleskoj, Belgiji, Irskoj, New York-u i Kaliforniji. Da bi se sprijeila zamjena beba, kidnapovanje - razmatra se da se ova metoda koristi i za identifikaciju DJECE! Dok je panja Amerike bila usmjerena na Krizu Zaljevskog Rata 1991 godine, Parlament je u tiini donio malo poznati zakon nazvan The Federal Telecommunation System 2000 (FTS 2000). Cijena tog projekta je 25 milijardi US dolara, i to je odjednom najvei iznos novca dodjeljen za neto u cijeloj povijesti Amerike. FTS 2000 zahtjeva, po zakonu, da se sve kompjuterske i telefonske linije moraju spojiti preko visoko savrene kompjuterske mree. Prema objavljenim istraivanjima FTS 2000, od Craig Hulet, od KC&Associates, Sistem je DOISTA STVARAN; . . . NEMA PITANJA, da jednom kada se to sve napravi nitko nee moi: niti kupovati, niti prodavati bez da bude potpuni dio sistema. Biblija Otkrie 13:17. Na to je Clinton mislio kada je u govoru na 25 Sijenja 2000 rekao: . . . mi isto tako moramo raditi sa privatnim sektorom da povee svaku uionicu, svaku kliniku, svaku biblioteku, svaku bolnicu u Americi u NACIONALNI INFORMACIJSKI SUPERSISTEM do godine 2000. Koliko su ozbiljni vidi se iz knjige Creating a Government that Works Better & Cost Less od vicepredsjednika Al Gore-a strana 114, poziva za: . . . ubrzani razvoj nacionalnog sistema slanja vladinih povlastica ELEKTRONSKI. . . .
441

razviti i primjeniti plan za elektronski prenos vladinih povlastica - pomoi do Oujka 1994. . .Ve postoje mjesta testiranja u Iowa, Minnesota, New Mexico, Ohio, Pennsylvania, Texas i Wyoming. Esquire magazine od Oujak 1990 postavlja oito pitanje: . . . hoemo li svi mi na kraju biti obiljeeni. Godine 1935 je bio doneen program Zdravstvenog osiguranja kao jednostavan mirovinski sistem koji se financira doprinosima iz platne liste. Ali 1974 Senate Finance Committee je izglasao da se izda kartica socijalnog osiguranja za svako dijete koje je krenulo u prvi razred. Time magazine od 13 Oujka 1972, je komentirao tu akciju sljedeim rijeima na strani 16: Takav sistem e nadalje omoguiti Vladi da nagomila informacije o graanima i POHRANI IH U CENTRALNI KOMPJUTER POD JEDNIM IDENTIFIKACIJSKIM BROJEM. Zatim je 1989 doneen zakon da svako dijete preko dvije godine mora imati zdravstveni broj osiguranja da bi se kvalificiralo kao lan porodice na poreznom odbitku. Sada je doneen novi program, kada se rodi dijete, bolnica e automatski zatraiti zdravstveni broj osiguranja! Ime programa je SPECIFIKACIJA PRI ROENJU! Specificirati znai DODIJELITI BROJ! www.stormy org. Sljedei skraeni odlomci su iz teksta od Claire Wolf Predsjednik Franklin D. Roosevelt je 1942 godine izdao Izvrnu Naredbu 9066, poslavi vie od 110 000 ljudi u logore. Veina zatvorenika su bili US graani. Oni su bili transportirani iz umjerenih klima u vjetrovite pustinje Kalifornije, Arizone i Wyoming-a. Imovina koja je ostala iza njih je bila legalno pokradena od njihovih susjeda. Oni su bili zatvoreni iza bodljikave ice i drvenih baraka - samo zbog kriminala to su imali japansko porijeklo. . . Sada se ponovo neto tako sprema, 1994 kongresmen Henry Gonzalez iz Teksasa je priznao u intervju: Istina je da imamo ove odredbe u pripremi. . . gdje bi ti mogao u ime zaustavljanja terorizma. . . pozvati vojsku i uhapsiti Amerikance i zatvoriti ih u logore. Koja god agencija izgradi logore, zna se tko e njima rukovoditi. To e biti FEMA, Federal Emergency Management Agency. FEMA e u budunosti biti diktator Amerike u sluajevima hitnosti.Ona e imati apsolutnu mo nad infrastrkturom, proizvodnim kapacitetima i graanima zemlje. . . Da li e FEMA ovo ikada uiniti, to je pitanje. Da je njoj bilo garantirana (neustavna) ovlast da to radi jeste injenica. FEMA je uspostavljena u cijelosti predsjednikim odredbama - samo po sebi neustavnim procesom. Agencija je postala slubenom kada je predsjednik Jimmy Carter potpisao Izvrnu odredbu broj 12148 od 1979, ali koncept FEMA je potekao iz umova John F. Kennedy i Richard M. Nixon-a. Kennedy je potpisao seriju odredbi garantirajui federalnoj vladi mo da preuzme razliite privatne i lokalne funkcije u sluaju hitnosti. Nikson je ojaao i poveao te moi 1969 sa odredbom EO 11490. Gerald Ford je kasnije potpisao EO 11921 to je po rijeima doktora Henry Kliemann, politikog naunika
442

sa Boston university. . . je shvaeno da FEMA znai da e jedan dan ona upravljati zemljom. Kako su ovi birokrati to vidjeli, FEMA stvarna misija e biti da eka, da se priprema, a zatim preuzme upravljanje kada se neka situacija uini dovoljno ozbiljnom da Sjedinjene Drave pretvore u policijsku dravu. Jednom kada je Carter uinio FEMA slubenom, Ronald Reagan. . . je agenciji dao poseban paranoidan, vojni smjer postavljajui na njeno elo generala Louis Guiffrida. . . Njen posao je da osigura da djeluje federalna vlada po bilo koju cijenu. Ovo je vodilo do konstrukcije tajnih podzemnih bunkera, u kojima moe za dugo vrijeme ivjeti odreena nekolicina. FEMA ima na raspolaganju milione dolara koji su odreeni za katastrofe dok milijarde odlaze za neodreene druge svrhe. Ne treba ni napominjati da nepoznate koliine novca kroz crne fondove iz budeta agencija dobiva preko ureda obrane. Godinama je FEMA poricala postojanje takvog bunkera na Mount Weather-u u zapadnoj Virginiji. . . Drugim rijeima opasnost je bilo to - to predsjednik ili direktor FEMA odredi. Zbog profesionalne paranoje, bilo to - ak i civilno neslaganje moe biti prijetnja. . . 1975 Senatu je bilo podneeno izvjee o svrsi Mount Weather: . . zdanje sadri dosje najmanje 100 000 Amerikanaca. (Senator) John Tunney je kasnije priznao da kompjuteri na Mount Weather, mogu dobiti milione djelia naknadnih informacija o osobnim ivotima Amerikih graana jednostavnim otvaranjem podataka koji su pohranjeni na bilo kojem od devedeset i est Federal Relocation Centers. . . podkomisija je utvrdila da se Mount Weather podaci vode bez ikakvih uputstava ili siguronosnih mjera. Ovo je bilo u doba poetaka kompjutera. . . Bill Clinton je modernizirao FEMA i podigao to na razinu kabinetskog odjela. Klinton je potpisao izvrnu odredbu 12919, koja ovlauje bilo kojeg glavnokomandujueg FEMA odjela da . . . zapoljava osobe od znaajnog iskustva i sposobnosti bez ikakve nadoknade u sluaju opasnosti. I gdje bi ovi FEMA robovi i drugi politiki zatvorenici mogli raditi i ivjeti? Po Roland C. Eyeaers: FEMA djeluje raspreno u novokonstruiranim zdanjima koja bi se lako mogla zamjeniti sa bolnicama. Interesantno je da se takve aktivnosti obino vode na zatvorenim vojnim bazama. . . FEMA birokrati mogu doi u iskuenje te neograniene moi na raspolaganju. Postojea armija, na koju su osnivai zemlje upozoravali, neto planira da uini. Po profesiji obe grupe imaju takve stavove u umu da svagdje zamiljaju opasnosti. Propaganda dri Amerikance u strahu od terorizma. Bilo tko, tko govori protiv vladinih zloupotreba se oznaava kao ekstremist ak i mogui terorist. Demonizacija nas podsjea na ono to su Ameriki idovi i Japanci trpjeli prije mnogo godina. To se moe dogoditi. Ali skeptici se pitaju: Gdje je dokaz za to? Logori moda vie ne stoje u hladnim pustinjama Wayoming-a ili pustinjama Arizone. Ali oni su tamo. U izvrnim odredbama. U planovima. U podsjetnicima. U umovima onih koji imaju volju da kontroliu. To je volja koja
443

se provlai kroz 50 godina nekontrolirane moi. Volja koja e zapaliti djecu i pucati na majke i govoriti da su nevini sami krivi za svoje vlastito unitenje. Volja koja priprema opstanak vlade dok slobodne ljude tretira kao izvore bogatstva ili neprijatelje. www.loompanics.com Demokracija ne moe uspijevati u okruju neogranienih ovlasti tajnih slubi, strunjaka za nacionalnu sigurnost, antiteroristikih odreda, policije i svenazone vojske. Zato nije zaudo to filozof Richard Rorty upozorava na opasnost suavanja prostora graanskih sloboda. . . Demokracija je suprotnost svakom obliku sigurnosne drave. arko Pai - iz lanka Huntingtonovo prorotvo, Jutarnji List, 2001 U prvim pokuajima da stvorimo svijet slobodnih ljudi nismo uspjeli, moramo pokuati ponovo. Iskustvo koje smo stekli, trebalo bi nas bolje pripremiti za taj zadatak. Vodei principi-sloboda za pojedinca je jedini napredni putokaz koji je istinit, kako danas tako i u prolosti. Friedrich Hayek, 1944 Povijest civiliziranog ovjeka jeste povijest neprekidnih sukoba izmeu slobode i vlasti. Svaka pobjeda za slobodu je oznaavala novi korak u svjetskom napretku. Charles Sprading, 1913 to se tie internacionalne trgovine orujem, istinski zajedniki sistem sigurnosti zahtjeva da se ova nemoralna praksa prekine. Pet stalnih lanova Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Nacija su glavni trgovci orujem na elu sa USA u ovom nedostojnom nadmetanju. Paul Warnke - Osniva, Committee for National Security Ludilo je rijetko kod pojedinaca-ali kod grupa, partija, nacija, i mnotva to je pravilo. F. Nietzsche - BEYOND GOOD AND EVIL Dvije vrste ispiranja mozga su - ispranjivanje umova ljudi, ili punjenje da budu tako puni da vie nema mjesta za ispoljavanje uroene percepcije - izgledaju tako djelotvorne metode za masovnu manipulaciju. Oba sistema spreavaju pojedinca da povee objektivnu percepciju sa izvornom kreativnom unutranjom svjesnou - kao osnovom za vienje totalne stvarnosti u jasnoj perspektivi. Direktni odnos izmeu pojedinca i totalne stvarnosti mora biti uniten prije nego li pojedinac moe prihvatiti odnos sa grupnim-entitetom kao vrhunskim prioritetom. Koji sistem moe pruiti svjetsku kontrolu najdjelotvornijim postizanjem ovoga, jeste jedina briga manipulatora koji sada rade jedan protiv drugog - Orijentalni i Zapadni sistem ispiranja mozga. HUMAN HISTORY - Viewed as Sovereign Individuals versus Manipulated Masses, 1986 od Valorian Society Uzmite svoj kri, odbacite svijet. Oslobodite se krvnih veza. Nadvladajte staru osobnost. Uspravite novoga ovjeka. Izvrite svetu zapovjed. Oslobodite prostor za goluba bijelih krila, I ne dopusti da u nj ue nijedna zmija. Mani
444

U sadanjem trenutku povijesti u Americi ne postoji nita, to bi se moglo nazvati slobodnim novinarstvom. Vi to znate i ja to znam. Nema ni jednog meu vama, tko bi se usudio napisati iskreno svoje miljenje, a i kad bi to uinio, zna unaprijed, da se to ne bi pojavilo u tisku. Svakoga me tjedna plaaju, da svoje iskreno miljenje drim izvan novina za koje radim. Ostali meu vama slino su plaeni za sline stvari, i svatko, tko bi bio toliko nerazborit, da napie svoje iskreno miljenje, naao bi se na cesti u potrazi za novim poslom. Kada bih dopustio da se u jednome broju mojih novina pojavi moje iskreno miljenje izgubio bih posao u roku kraem od 24 sata. Posao nas novinara jest, da unitavamo i izobliujemo istinu, da besramno laemo i ocrnjujemo, da puemo pred stopalima bogatih i da prodajemo nau zemlju i rasu za svagdanju koricu kruha. Vi to znate i ja to znam, i kakva je to glupost o zdravici slobodnomu novinarstvu. Mi smo orue i vazali bogatih ljudi iza scene, lutke smo na koncu, oni povlae konce, i mi pleemo. Nai talenti, nae sposobnosti i nai ivoti vlasnitvo su drugih ljudi. Mi smo intelektualne prostitutke. John Swinton - bivi glavni urednik New York Times-a na banketu u njujorkom novinarskom klubu pozvan da odri zdravicu, 1953 godine. Kako moete poteno pisati o genetski manipuliranoj hrani ili koritenju opasnih tvari u kozmetikoj industriji, ako iz istih izvora dobivate 60 posto reklama u svojim novinama. R. A. Wilson Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi bilo gdje. Martin Luther King, Jr. Postoji - kao to to svatko do neke mjere zna - univerzalni zakon, zakon prirode, prirodna pravda koja obavezuje sve ljude. Aristotel - 350 prije Krista, RHETORIC, Grka Ako bih bio upitan da odgovorim na sljedee pitanje: to je ropstvo? odgovorio bih sa jednom rjeju: Ubojstvo! Moje znaenje bi bilo odmah shvaeno. Ne bi bio potreban daljnji argument da pokae, da mo da se ovjeku uzimaju njegove misli, njegova volja, njegova osobnost je mo ivota i smrti, a da porobiti ovjeka znai ubiti ga. Zato onda, na ovo drugo pitanje: to je imovina? ne bi isto tako odgovorio: Kraa? Proudhon Pierre-Joseph 1809-1865 francuski drutveni reformator, anarhist, politiar, zatvoren zbog svojih uvjerenja Istinski zakon je ispravano ponaanje u skladu sa prirodom irom svijeta u svom dosegu, nepromjenjiv, vjean. Mi se tome zakonu ne moemo suprostaviti ili ga izmjeniti, ne moemo od njega biti osloboeni od nikakvih zakonodavaca i ne moemo traiti van sebe interpretera za to. Ovaj zakon se ne razlikuje za Rim, niti za Atenu, niti za sadanjost, niti budunost. On jest, i bit e vaei za sve nacije za sva vremena. Onaj koji se tome ne pokorava on porie sebe i svoju vlastitu prirodu. Cicero 106-43 prije Krista, Rim
445

Mi imamo univerzalni zakon; sam po sebi jasan, vrhovni zakon; zakon koji nam govori to je pravedno, poteno, vlasnitvo, prevara, granice, pravo, kriminal i istina; i ovaj zakon je isti zakon, za cijeli svijet, za sva vremena i za sve ljude: i bit e isti vrhovni i jedini zakon, za sva vremena i za sve ljude onoliko dugo koliko e ovjek ivjeti na zemlji. PRIRODNI ZAKON - ZDRAVI RAZUM: Princip utemeljen na harmoniji sa ljudskom slobodom; iskustvu i jedinstvu; i vii je i iznad vladinog ili crkvenog zakona. Lysander Spooner - NATURAL LAW, 1882 Jednom kada ovjek PROGLEDA, on se nae sam u svijetu ludosti. Carlos Castaneda - DON JUAN, 1971 Moralnost se eventualno iri na ovjeanstvo i onda ujemo o Prirodnim Pravima. To je sve pitanje razvitka. Moralna prava su svagdje proireni osjeaji, zahtjevajui da se uklope u Zakonska Prava; i Prirodna Prava su jo noviji osjeaji, koji tee da priznaju Moralna Prava, sa stavom da se napokon uklope kao Zakonska Prava. Zakonska Prava predstavljaju mudrost i mo sadanjosti, a Prirodna Prava predstavljaju mudrost i mo budunosti. Ona su oboje-vrsta injenica, opi zahtjev i rastua tenja. Kako tenja sazrijeva ona postaje zahtjev, a kako zahtjev stie mo, to postaje injenica. G.W. Foote 1850-1915 Da li je ivot tako dragocjen, ili mir tako sladak, da bi bio kupljen cijenom okova i ropstva? Zabrani to, Svemogui Boe! Ja ne znam kojim smjerom drugi mogu ii; ali za mene, daj mi slobodu, ili daj mi smrt. House of Burgesses, Virginija, 1775 Postojanje je sloboda; ivot je okov. Meher Baba injenica da ovjek zna to je ispravno, a to pogreno potvruje njegovu INTELEKTUALNU superiornost nad drugim stvorenjima; ali injenica da on moe initi ono to je pogreno potvruje njegovu MORALNU inferiornost prema bilo kojem stvorenju koje to ne moe initi. Mark Twain 1835-1910 WHAT IS MAN Kod mnogih osoba, srea je vrsta i nepovratna. Kozmiki Osjeaj kod njih neizbjeno poprima oblik entuzijazma i slobode. Ja ne govorim samo o onima koji su sretni na ivotinjski nain. I mislim na one kojima, kad im se nudi nesrea ili im je naklonjena, oni pozitivno odbijaju da je osjeaju, kao da je to neto beznaajno ili pogreno. Takve osobe nalazimo u svakom dobu, koje strastveno dre svoga osjeaja dobroga u ivotu, usprkos njihovih patnji i stanjima, i usprkos zloslutnih teologija u kojima su mogli biti roeni. William James THE VARIETIES OF RELIGIOUS EXPERIENCE Nerazboriti odbacuju ono to vide, ne ono to oni misle; mudri odbacuju ono to misle, ne ono to vide. . . Promatraj stvari onakve kakve one i jesu, ne obraaj panju na druge ljude. Huang-Po
446

Tako pogrena, tako iskrivljena su bila uenja svih religioznih grupa stoljeima da veliki broj ivi u osjeaju krivice i strahu. Dvije tisue godina, kranskog pouavanja, tisue godina prije toga idovskog, hindu i budistikog pouavanja je ovjeanstvo ispunilo strahom, predrasudom i krivicom. Teko da postoji u dananjem svijetu osoba koja nije zahvaena ovom boleu. Svatko je sklon strahu. Krivica je posljedica straha. Ako si ti bio pouavan da Bog promatra svaku tvoju akciju, da je praktino sve to radi od koljevke pa nadalje pogreno, onda su strah i krivica neizbjeni. Ne radi to, ne radi ono, to je nepristojno, dobra djeca to ne rade. Dobra kranska djeca vjeruju ovo i ne vjeruju ono. Dobra hindu djeca rade ovo, a ne ono, i ne vjeruju u to. Bog e te kazniti ako ne radi ovo ili ne vjeruje u ono. Ovo nametanje ideologija i uvjerenja stvara u isto vrijeme oekivanje kazne to ide uz ta uvjerenja. Na ovaj su nain sve religiozne grupe irom svijeta kontrolirale umove svojih sljedbenika. Ovo je vrlo stari metod koji je uvijek djelovao. Zbog toga je drevni metod. To znai da e uvijek biti jedna grupa ljudi koja e kontrolirati druge grupe. Oni mogu biti u intelektualnoj, financijskoj ili politikoj kontroli, oni uvijek kontroliu. Oni uvijek eksploatiraju inferiornu poziciju drugih grupa. Povijest samog evropskog kranstva je povijest nevjerovatne okrutnosti - utemeljene na strahu, dogmatskom nametanju ideja, nedostatku slobode, financijskoj ovisnosti i siromatvu. Ovi razliiti totalitarizmi se sada raspadaju, ali su oni djelovali tisuama godina. Politiki totalitarizam znai da su milioni ljudi nadgledani i natjerani u poslunost i negiranje slobodne volje. Ekonomski milijardu i dvjesto miliona ljudi slubeno ivi u apsolutnom siromatvu. ak i u USA, 33 miliona ljudi, i jedno od etvoro djece, ivi u siromatvu. Ova sposobnost za izrabljivanjem: u religioznom smislu kroz ljudske umove i srca; u ekonomskom smislu na fizikom planu; politiki, kroz nametanje moi prisile nad akcijama ljudi, sve ove tiranije trebaju nestati - i poinju nestajati. Jedna od najveih koristi koje su preneene na svijet od novih energija Maitreje, Njegovog prisustva, povratka Hijerarhije, jeste rastua svjesnost ovjeanstva o onome to treba da uini, rastue djelovanje Nove Svjetske Grupe Pomagaa, poznate i nepoznate. Sve ovo pokazuje ovjeanstvu da dolazi kraj tiraniji. Dolazak Maitreje u svijet je i pokreta toga zavretka, i dovest e do kraja tiranije. Uspostavljanje istinskog mira zahtijeva prekid svake tiranije: politike, ekonomske, religiozne i socijalne. To e se postepeno dogoditi i osloboditi nas od krivice i straha. Benjamin Creme - magazin SHARE INTERNATIONAL, 1997 Kada dovoljan broj lanova etvrtog carstva (ljudskog) bude proao proces inicijacije (tehniki shvaeno), onda e peto carstvo (duha) doi u vanjsku manifestaciju. Metod stvaranja ovog do sada subjektivnog carstva stvarnim entitetom, se ubrzano pribliava, i dokaz za ovo je - po prvi put u povijesti - grupna inicijacija.(6-381) A. Bailey
447

Manipulatori su ljudi koji djeluju po formuli: Mora raditi to ti kaem, jer si kriv" ili Ja sam bolji od tebe, jer si ti kriv." Oni nastoje svojem tieniku" priiti osjeaj krivnje kako bi ostvarili vlast nad njim ili se samodokazali. Prema van ti ljudi izgledaju estiti". Oni su davno ustanovili to je dobro, a to loe. Oni uvijek govore prave rijei i zato su uvijek u pravu. Svi su njihovi postupci takoer besprijekorno ispravni. Takoer treba rei da nisu svi ispravni ljudi skloni manipuliranju. Odakle manipulatorima potreba za pouavanjem i upravljanjem? To je uvjetovano time to ih u dubini due stalno trza sumnja i neuvjerenost. Tu unu tarnju borbu oni vjeto skrivaju - kako od ljudi oko sebe, tako i od sebe samih. Nedostatak unutarnjeg oslonca, koji uistinu estiti ljudi imaju, tjera manipulatore na samopotvrivanje na raun drugih. Potreba da pouavaju i upravljaju nie iz elje da uvrste svoju poziciju poniavajui tienika. Tako nastaju odnosi zavisnosti. Bilo bi dobro kad bi sile ravnotee vratile manipulatorima ono to zasluuju. Suvini potencijal se javlja samo ondje gdje postoji napetost, a nema kretanja energije. U navedenom sluaju tienik manipulatoru daje svoju energiju pa potencijala nema i manipulator nekanjeno djeluje. im netko izrazi spremnost prihvatiti osjeaj krivnje, manipulatori se prilijepe i ponu sisati energiju. Kako ne bismo potpali pod njihov utjecaj, potrebno je rijeiti se osjeaja krivnje. Ne morate se ni pred kim opravdavati niti ste ikomu ita duni. Ako krivnja uistinu postoji, treba podnijeti kaznu, samo ne ostati i dalje kriv. A jeste li neto duni svojim blinjima? Takoer niste. Brinete se za njih iz uvjerenja, a ne prinude. To je sasvim druga stvar. Rijeite se sklonosti opravdavanja ako je imate. Manipulatori e shvatiti da vas nemaju za to uhvatiti pa e vas ostaviti na miru. Ba kao narueno, poetni uzrok kompleksa inferiornosti je osjeaj krivnje. Ako zbog bilo ega imate osjeaj manje vrijednosti, znai da ga odreuje usporedba s drugima. Pokree se posljedini proces u kojem vi nastupate kao sudac samome sebi. No, samo se ini da ste vi sudac. Ustvari se dogaa neto drugo. Od poetka ste spremni preuzeti na sebe krivnju - nije vano za to. Jednostavno ste naelno suglasni biti krivim. A time prihvaate da vas se moe osuditi i kazniti. . . . Postoje jo dva zanimljiva aspekta osjeaja krivnje: vlast i smjelost. Ljudi koji imaju taj osjeaj uvijek se podinjavaju volji onih koji taj osjeaj nemaju. Ako sam potencijalno spreman priznati da mogu za bilo to biti kriv, podsvjesno sam spreman primiti kaznu - znai spreman sam za podinjavanje. A ako nemam osjeaj krivnje, ve potrebu za samopotvrivanjem na raun drugih, spreman sam postati manipulator. Ni u kom sluaju ne elim rei da se ljudi dijele na manipulatore i marionete. Jednostavno obratite pozornost na zakonitosti prirode. Kod gospode i upravitelja osjeaj krivnje je sveden na najmanju mjeru ili ga uope nema. Osjeaj krivnje stran je cinicima i ostalim ljudima bez savjesti. Ii preko leeva je njihova metoda. Ne udi to na vlast esto
448

dolaze nepotene osobe. To opet ne znai da je vlast loa i da su svi ljudi koji dou na vlast loi. . . Drugi aspekt osjeaja krivnje, smjelost, znak je njegova nepostojanja. Priroda straha lei u podsvijesti. Uzrok straha nije samo neizvjesnost koja plai, ve i strah od kazne. Ako sam kriv", potencijalno sam suglasan podnijeti kaznu i zato se bojim. Vadim Zeland - TRANSURFING 1 - PROSTRANSTVA Ti e vidjeti da je cilj najvei stupanj decentralizacije radije nego centralizacija, i najvee mogue sudjelovanje svih ljudi u njihovim vlastitim vladama. To je participacija koja demokraciju ini istinitom. U dananjem svijetu nema istinske demokracije; mi smo izabrali vlade ali nema istinske participacije ljudi osim to stavljaju svoj glasaki listi u kutiju. Svrha Evrope je da se centralizira i stvori federalnu dravu. Ovo Hijarerhija nije savjetovala. Zajedniko Trite Evrope ima podrku Hijarerhije ali ne kao federalna drava Evropa. Maitreja je predvidio da isto kao to se Sovjetska Rusija raspala (a raspala se) na vie individualnih suverenih drava, da se isto tako USA kree u istom pravcu i vie moi e pripasti individualnim dravama, a manje centralnoj vladi. U ovome svijetu, malo je lijepo, i doista moramo pojednostaviti nain ivota. Decentralizacija e po svojoj samoj prirodi voditi ka ovjenijem obliku organizacije na mjeru koja je vie povezana sa potrebama ljudi, jer samo ljudi znaju to oni trebaju. Veina vlada pridaje vrlo malo panje za istinite potrebe ljudi - ali oni pridaju panju onome to vizualiziraju kao potrebe nacije, preteno za mo i presti. Potrebe ljudi se rijetko zadovoljavaju, ak i u najdemokratskijim zemljama, zato jer nema participacije. Dakle tenja e biti prema decentralizaciji i participaciji. . . Uloga vlada je da stvore uvjete u kojima ljudi mogu ivjeti u miru sa dovoljno hrane, odgovarajuim smjetajem, zdravstvenom brigom, obrazovanjem, i tako dalje. Uloga vlada nije da nameu ideologije ljudima. Ovo je sve do sada bio sluaj, bilo da je to bila ideologija komunizma, demokracije, kapitalizma ili faizma. To je prolost. Mi vidimo kraj politikih indoktrinacija i totalitarizma. Potreba ljudi za slobodom, samo-napredovanjem i samo-odreenjem bi trebalo biti odreivano na lokalnom nivou sudjelovanjem u lokalnoj vladi. Jedini nain na koji ljudi mogu utjecati na dogaaje u svom ivotu na nacionalnom nivou jeste kroz utjecaj na lokalnu vladu. Ti mora imati nivo vlade na kojem ljudi mogu aktualno biti ukljueni. Veina ljudi u takozvanim demokratskim zemljama glasaju za lokalne i nacionalne predstavnike. Ali ako ljudi stvarno uestvuju na lokalnom nivou, onda njihove potrebe mogu biti zadovoljene lokalno. Nacionalna vlada ne bi smjela da se uplie na lokalnom nivou. . . . Skoro da lokalna vlada uope ne postoji, skoro da nema samoodreenja, samo-ispoljavanja u odreivanju kako e netko ivjeti svoj ivot, to je istinska sloboda, u stvarnom smislu to ne postoji nigdje u svijetu. Benjamin Creme - magazin SHARE INTERNATIONAL, 1997
449

to ostaje od ovjekovog ivota?. . . Ostaje zadovoljstvo, ljepota tonova i boja. Ali ni jedno zadovoljstvo ne traje dugo, a tonovi i boje na koncu dosade. Tome se pridruuju ogranienja i dunosti koje su nam nametnute pomou sistema kazne i nagrade, te prinude svih vrsta koje su nam natovarene pomou poasti i zakona. Neprekidno se borimo za nekakvu praznu slavu, da bi poslije smrti za nama tek ime ostalo. Uzalud otupljujemo ula sluha i vida razmatranjima o osnovanosti ili neosnovanosti tjelesnih poriva. Bez potrebe kvarimo vrhunsko uivanje u sadanjosti, i nema niti jednog asa u kome smo gospodari trenutka. Koja je razlika izmeu takvog ivota i onog kakav vodi robija u okovima? Chuang Tzu Kako rijetko ja sretnem ovjeka koji moe biti slobodan, ak i u mislima! Mi ivimo po pravilima. Neki ljudi su vezani za krevet slabou; a cijeli svijet tromou. Ja odvedem moga susjeda, inteligentnog ovjeka, u umu i pozovem ga da zauzme apsolutno novi pogled na stvari, da oisti svoje misli od svih institucija ljudi i otpone ispoetka; ali on to ne moe uiniti, dri se svojih tradicija i fantazija. On misli da su vlade, sveuilita, novine i tako dalje, od vjenosti za cijelu vjenost. Henry David Thoreau Sloboda nije reakcija: sloboda nije izbor. To je ovjekovo opravdanje da zato to ima izbor da je slobodan. Sloboda je isto promatranje bez smjera, bez straha od kanjavanja ili nagraivanja. Sloboda je bez motiva; sloboda nijena kraju evolucije ovjeka nego se nalazi u prvom koraku njegove egzistencije. U promatranju se poinje otkrivati nedostatak slobode. Sloboda se nalazi u svjesnosti bez izbora u naoj svakodnevnoj egzistenciji i aktivnostima. J. Krishnamurti Doi e vrijeme, ja znam, kada e ljudi biti oduevljeni jedni sa drugima, kada e svatko biti zvijezda drugome, i kada e svatko sluati svoga blinjeg kao muziku. Slobodni ljudi e hodati zemljom, ljudi veliki u svojoj slobodi. Oni e hodati otvorenih srca, a srce svakoga e biti osloboeno od zavisti i pohlepe, i tako e cijelo ovjeanstvo biti bez zlonamjernosti, i nita nee postojati to e razdvajati srce od razuma. Onda e ivot biti veliko sluenje ovjeka! Njegova figura e biti uzdignuta do uzvienih visina - jer za slobodnog ovjeka sve se visine mogu dosegnuti. Onda emo ivjeti u istini, u slobodi i ljepoti, a najvie e se cijeniti oni koji e najvie obuhvaati svijet sa svojim srcima i ija e ljubav prema njemu biti najdublja, najbolji e biti oni koji e biti najslobodniji; jer u njima je najvea ljepota. Onda e ivot biti velik, a ljudi koji u njemu ive e biti veliki. Maksim Gorki - MATI Tvoja kritika bistri moje zrcalo. Jalaludin Rumi Umijee ovladavanja okolnostima bez suprostavljanja; to je naelo izbjegavanja sile koja ide ka nama, tako da nam ona ne moe nita. Lin Yutang
450

Kada nestanu rasni problemi kroz spoznaju Jednog ivota, kada se rijee ekonomski problemi od strane nacija koje zajedniki rade sa dobrom voljom i zdravim razumom, i kada se problem prave vlade u svakoj naciji bude odreivao slobodnom voljom vlastitog naroda, i duh istinske religije ne bude zakren drevnim oblicima i interpretacijama, onda emo vidjeti svijet u procesu ispravne aktivnosti - koji se kree prema stvarnosti. ORIENTAL TEACHER - Ako ovjek pone bievati samog sebe, ako se ljuti na sebe ili, jo gore, ako se kanjava, dolazi do opasne svae izmeu due i razuma. Dua nije zasluila takav odnos. Ona je samodostatna i savrena. Sve mane koje smo stekli, mane su razuma, a ne due. Inae, to je tako velika i sloena tema da je za nju potrebna zasebna knjiga. Ovdje emo samo napomenuti da je svaati se sa sobom osobito tetno. Dua se povlai u sebe, a razum trijumfira, to moe izazvati potpuni razdor u ivotu. Kako ne bi dolo do toga da morate psihijatru, prije svega se opustite i oprostite si sve mane. Ako se ni tada ne moete voljeti, prestanite se boriti sa sobom i prihvatite se takvima kakvi jeste. Samo e u tom sluaju dua biti saveznikom razuma. A ona je vrlo moan saveznik. Dobro, razmiljate, ostavit u sve svoje mane na miru, ali kako u doi do vrlina? Pa ne mogu se zaustaviti u svom razvoju. Naravno, razvijajte svoje vrline koliko god elite. Radi se samo o tome da prekinete rat sa svojim manama. U tom ratu tratite energiju na odravanje - ne toliko uzaludnog koliko sasvim tetnog suvinog potencijala. Kada napokon odustanete od te borbe, osloboena energija usmjerit e se na razvoj vaih vrlina. Bez obzira na to to zvui banalno jednostavno, jako mnogo ljudi gubi golemu energiju na borbu sa sobom i skrivanje svojih nedostataka. Oni su se poput titana zarekli cijeli ivot nositi taj teret. Preostaje im samo dopustiti si biti ono to jesu i zbaciti teko breme i ivot e odmah postati zamjetno laki i jednostavniji. Energija e se s borbe protiv nedostataka premjestiti na razvoj vrlina. Takoer, postavke takvog zraenja odgovaraju linijama ivota gdje vrline prevladavaju nad manama. Razmislite, na primjer, kako se premjestiti na linije. Vadim Zeland - TRANSURFING 1 - PROSTRANSTVA Rije je saopena svim sinovima ljudi, Sinovima Boga: pokazujui potpis Boga. Napusti ovo Visoko Mjesto i, u vanjskoj stvarnosti tame, radi i slui; donesi Stvarnost; otkri skrivene dubine svjetla. Otkri boanstvenost. Tako su tokom vremena sinovi ljudi, koji su Sinovi Boga, utjelovili u sebi Svjetlo koje sjaji, Snagu koja uzdie i slui, Ljubav koja zauvijek traje. Oni su hodali Putem istote, Put u najunutarnije. Mi slijedimo nakon njih: Oni su sluili svoje vrijeme. Mi teimo initi isto. (Stari Komentar) Alice A. Bailey Jedino dua jeste osloboena od iluzija, i jedino dua vidi stvari onakvima kakve one doista i jesu. Alice A. Bailey
451

Jednom kada je postignuta prava usklaenost materije i duha, vie nema te oblasti ivota kroz koju se boansko ne moe izraziti. Prestaje potreba da se bjei od svakodnevnog ivota i njegovih zapleta. Sloboda duha koja se izraava kroz izbjegavanje dodira sa svijetom i povlaenje u kakvu peinu je negativna sloboda. Ukoliko je takvo povlaenje privremeno, sa svrhom da se rezimiraju svjetovni doivljaji i razvije nevezanost, onda ono ima svojih prednosti. Daje nam vremena da predahnemo, da povratimo dah u ivotnoj trci. Ali ako se ovjek povlai u strahu od svijeta ili zbog nedostatka povjerenja u duhovnost, onda takvo povlaenje ne pomae postizanju stvarne slobode. Stvarna sloboda je izvorno pozitivna i mora se izraziti kao prirodna dominacija duha nad materijom. To je istinski duhovni ivot. Rad na duhovnom oslobaanju ovjeanstva - Vapaj za slobodom - - U itavom svijetu ljudski duh vapi za slobodom. Ljubav prema slobodi i potraga za njom su dvije osnovne tenje ovjeanstva. Meu svim rasama i u svim podnebljima, u svim zemljama i u svim vremenima, osnovni moto namuenog, od patnji otupljenog ovjeanstva, oduvijek je bila samo - sloboda! Malo je, meutim, onih koji zaista shvaaju pojam istinske, apsolutne slobode. A mnogo onih koji, djelimino razumijevajui pojam slobode, tee jedino da sebi obezbijede onu vrstu egzistencije koja e im pruiti osjeaj slobode koja je samo relativna. Razliiti ljudi tee razliitim slobodama zavisno od toga to u ivotu cijene i to smatraju vrijednim. - - Vrste slobode ovjek u svim sferama ivota nastoji da ostvari slobodu, da ivi po svom nahoenju. Kroz svoj imperativni zahtjev da bude slobodan, on se obino vezuje za vanjsku stranu ivota tome stremi. Otuda se onaj koji se poistovjetio sa domovinom, bori da ostvari nacionalnu i politiku slobodu. Onaj koji je zaokupljen ekonomskim ciljevima, bori se za ekonomsku slobodu. Onaj koji je nadahnut religioznim ciljevima, nastoji da ostvari slobodu religije. Osobe koje su snano privuene drutvenim ili kulturnim ideologijama, ude za slobodom kretanja i slobodnom razmjenom ideja i informacija. Ali je malo onih koji shvaaju da je najosnovnija sloboda, koja je, za razliku od mnogobrojnih relativnih sloboda, vrijedna sama po sebi - duhovna sloboda. ak i da su svi vanjski uslovi slobodnog ivljenja prisutni, ovjekova dua bi, u nedostatku duhovne slobode, ostala bolno zarobljenaGranice slobode - Razliiti tipovi vanjske slobode mogu se, silom prilika, ostvariti samo djelimino. Sloboda koju za sebe zahtjeva pojedinac, drutvo ili drava, mora se prilagoditi zahtjevima drugih pojedinaca, drutava ili drava. Nacionalne, ekonomske, religiozne ili kulturne slobode vezane su za svijet dvojnosti. One postoje i opstaju kroz dvojnost, pa su zato relativne i ograniene, a ne beskonane. Relativna sloboda je uvijek, u veoj ili manjoj mjeri, relativna. ak i kada se, upornim ulaganjem napora, konano ostvari, ona ne predstavlja trajno rjeenje, jer vanjski uslovi nisu trajni 452

podloni su postepenom razaranja i nestanku. Samo je duhovna sloboda apsolutna i neograniena, i, kada se upornim ulaganjem napora jednom ostvari, onda je vjena. Iako se ispoljava kroz svijet dvojnosti, ona je utemeljena na spoznaji o neraskidivom jedinstvu svekolikog ivota. Najvaniji preduslov ostvarenja duhovne slobode je osloboenost od elja. elje su to to sputava ovjeka, jer ga tjeraju da se vezuje za uslove pod kojima bi se, eventualno, mogle ispuniti. Da nema elja, ne bi bilo ni zavisnosti ni ogranienja. Dua je, eljei, dospjela u ropstvo. Kada dua pokida okove elja koji je dre u stanju otuenosti, ona e se ujedno osloboditi vezanosti za grubo, suptilno i mentalno tijelo. To je prava duhovna sloboda, sloboda koja sa sobom nosi krajnje ostvarenje jedinstva svekolikog ivota, i koja definitivno stavlja toku na sve brige i sumnje. Vanost duhovne slobode - Samo kroz duhovnu slobodu moe se doivjeti beskrajna srea i Samospoznaja kakvoj nema premca. Samo kroz duhovnu slobodu raa se vrhunsko povjerenje u Istinu. Samo u duhovnoj slobodi nema patnji i ogranienja. Samo u duhovnoj slobodi ovjek moe ivjeti za druge, a opet ostati nevezan. Bilo koji nii vid slobode moe se usporediti sa kulom od pijeska. Manja postignua prati strah od prolaznosti. Zato nema veeg dara od duhovne slobode, nema vanijeg zadatka nego da se drugima pomogne da je postignu. Oni koji su shvatili vrhunski znaaj duhovne slobode moraju ne samo da se za nju izbore, ve i da se prihvate dunosti date od Boga, da pomognu drugima da je steknu. Meher Baba - RAZGOVORI Cilj svake due je ostvarenje slobode, gospodarenje, tako to nee robovati materiji i mislima, ve vladati kako vanjskom, tako i unutranjom prirodom. Swami Vivekananda - Raja Yoga to je plemenita Istina prestanka patnje? - To je potpuno iscrpljivanje i prekidanje ove udnje, njeno odbacivanje i naputanje, osloboenje i odvajanje od nje. Prestanak pohlepe, prestanak mrnje, prestanak obmane: ovo se, uistinu, naziva Nirvanom. A za uenika ovako osloboenog, ije srce ispunjeno je spokojem, uinjenom nita ne treba dodati, i nita ne preostaje za uiniti. Kao to stijena u jednom dijelu ostaje nedirnuta vjetrom, upravo tako ni oblici, ni zvukovi, ni mirisi, ni okusi, ni doticaji bilo koje vrste, niti poeljno niti nepoeljno, ne mogu uznemiriti takvoga; taj uenik je postojanog uma, ostvarene slobode. A onaj tko je razmotrio sve suprotnosti ovog svijeta, i ne ometa ga vie nita u ovom svijetu, Spokojni, osloboen srdbe, tuge i enje, preao je onkraj roenja i starenja. Ovo nazivam niti nastajanjem, niti nestajanjem, niti mirovanjem, niti raanjem, niti umiranjem. Nema ni uporita, ni razvoja, niti kakve osnove. Ovo je prestanak patnje. Otud, svrha Svetog ivota nije u skupljanju milostinje, asti ili slave, niti u stjecanju moralnosti, usredotoenosti ili oka mudrosti. To neporecivo osloboenje srca: to je, uistinu, svrha Svetog ivota, to mu je sutina, to mu je cilj. Buddha
453

ODREIVANJE KRAJA CIKLUSA Danas, ja slavim kraj petnaestogodinjeg razvojnog ciklusa u mom ivo -tu koji je poeo 1993 i odnosio se na individualnu suverenu mo. To moe izgledati kao dugo vrijeme. Uistinu, buntovna i straljiva crna ovca u meni se je odupirala za dugo vrijeme. to e se meni dogoditi? je cijelo vrijeme ponavljala ponovo i ponovo. Smrt, prije ili kasnije! Meutim, ja sam znala gdje idem cijelo vrijeme. Ja sam istraivala novu svjesnost - iznad opiranja savjesti i civilne neposlunosti gdje je vrhunska vlast unutarnja i ne nalazi se izvan osobe. Ja sam zakljuila da ta sveproimajua sloboda postoji u svakom pojedincu. Ja sam se u to uvjerila, nisam ni malo u to sumnjala, ali meni je trebao dokaz. Samo me iskustvo moe tome dovesti. Odluila sam prihvatiti izazov bez da sam znala to e to biti. Ja sam se morala ponaati kao suvereno bie, djelovati u skladu sa tenjama moje due bez recepta ili uputstava i posebno bez garancije. Stare nesvjesne navike i ddugoutisnuti automatski odgovori su se redovno pojavljivali na povrini, bez moga pristanka. Moj ego je odbijao da prestane upravljati mojim tijelom, ve je potaknuo strahove i stvarao probleme da bi me obeshrabrio. Ipak, ja sam nastavila dalje na ovom putu bez puta sve dok nism konano stigla do zida - zida smrti. Na njemu je pisalo: Uini ili umri. Imala sam izbor da se vratim u bivi svijet smrti - sa njegovom pokornou i nepokornou vlastima - ili hodati putem suveriniteta i neka bude to bude. Ja sam odluila da idem dalje i da preem zid smrti. Nije bilo puta nazad. Ja nisam nita inila da bi kontrolirala rezultat. Pustila sam svojoj dui slobodu i potpuno joj vjerovala. Drei moju ruku, ona mi je pomogla da preem zid. Ona je znala da je to iluzija i da smrt ne postoji. I to je istina! to je ostalo od ove avanture? ak i ako nekome nedostaje zub i dva blokirana uha mene podsjeaju na moju raspadnutu crnu ovcu. Ja sam pronala ono to sam traila bez da sam znala to je to bilo. Sada, razumijem kako se izvui iz ljudskog ropstva. Pronala sam istinsku slobodu. Ona lei duboko u meni, zarobljena duboko pod statusom graanstva. Pronala sam klju za pobjei ropstvu kada sam napustila zatvor. Danas, nita nije ostalo od onoga to sam nazivala mene (op. pr. sebe, ego). udno se je osjeiti kao nita, niti graanin niti ljudsko bie. U isto vrijeme, to je uistinu dobar osjeaj. Sada, uim kako integrirati istinu da sam ja sve - javni zahodi, rat u Iraku i Novi Svjetski Poredak. Sada je cijelo ovjeansto suoeno sa zidom smrti. Eksperiment sa inteligentnom i pokornoj/buntovnoj ovci je zavrio. Mileniji ljudske patnje e nestati sa ovcom, ali ne prije nego li dosegne konani vrhunac. Ovaj estoki napadaj e pomoi nau odluku da prihvatimo smrt starih vrsta i njihov program preivljavanja.To e zauvijek odstraniti nau nadu u vanjskog spasioca koji nikada nije ni doao jer nikada nije ni postojao. Mi se nastavljamo nadati da e se svijet promijeniti, da e ovjeanstvo postati bolje, ali mi se nastavljamo sudarati sa istom
454

grekom -mi elimo da promijenimo svijet bez da se sami promijenimo. Ja znam za injenicu da ne mogu nita promijeniti osim samu sebe. Sada, to inim sa svom mojom energijom. Ja vie ne sanjam o boljem, pravednijem, skladnijem svijetu. Ja ne elim air-kondiend pakao. No! Ja elim raj na Zemlji. Svaki dan, nae ljudske vrste tonu malo dublje u more zaborava i apsurdnosti. Homo sapiens se istrebljuje. Sa time, stari program preivljavanja - posao, patnja, starenje i umiranje e zauvijek nestati. Konano emo imati pristup naem istinskom identitetu kao suverena i svemogua bia. Uivajmo! Ghis autorica knjige MEDICINSKA MAFIJA, 2002 Mir. . . je stanje uma koje dolazi smirenou Due. Trajan mir moe doi samo miroljubivim ljudima. Horace E. DeLister. I nas e neko vrijeme voljeti, a zatim zaboraviti. Ali sama ljubav bit e dovoljna; svi oni izljevi ljubavi vraaju se ljubavi koja ih je stvorila. ak ni pamenje nije prijeko potrebno za ljubav. Postoji zemlja ivih i zemlja mrtvih, i ljubav je most, jedini opstanak, jedini smisao. Bog nam je dao slobodnu volju da ljubavi i ivotu pruimo smisao. To stvara i veliki rizik budui da sada moemo i unititi na svemir ako odluimo ne voljeti. Meutim, samo u ovako kriznim vremenima moe se dogoditi ovakvo arhetipsko udo. Ako ovjek vjeruje u ljubav i uda, boanski je utjecaj mogu. Postoje neograniene mogunosti ispred nas, ali ogranien broj zavretaka. Postoje unitenje i smrt ili ljubav i izljeenje. Ako izaberemo put ljubavi, spaavamo sebe i svoj svemir. Izaberimo ljubav i ivot. Thornton Wilder Jednog dana izbrisao sam sve pojmove iz glave. Odustao sam od svake elje. Odbacio sam sve rijei kojima sam oblikovao misli i ostao nepomian. Osjeao sam se pomalo udno - kao da sam bio noen u neto, ili kao da sam dodirnuo neku meni nepoznatu silu. . . i zip! Uao sam. Granice mog fizikog tijela su se izgubile. Imao sam kou, razumije se, ali sam osjetio da stojim usred kozmosa. Govorio sam ali su mi rijei izgubile znaenje. Vidio sam ljude kako mi prilaze, ali svi su oni bili isti ovjek. Svi su bili ja osobno! Nikada nisam poznavao ovaj svijet. Vjerovao sam da sam bio stvoren, ali sad moram promjeniti miljenje: ja nikada nisam bio stvoren; bio sam kozmos; nikakav individualni gospodin Sasaki nije postojao. Sokei-en Sasaki - zen majstor - iz "The Transcendental World", Zen Notes, vol 1, No. 5 First Zen Institute of America, New York, 1954 Ono to ispunjava univerzum ja smatram kao svojim tijelom, i ono to usmjeruje univerzum, ja vidim kao moju vlastitu prirodu. Chuang Tse Tvoje tijelo i um isto kao i vanjske planine, rijeke i velika zemlja jesu samo pojave unutar prekrasnog svjetla Istinskog Uma. SURANGAMA SUTRA
455

Z D R A V LJ E I L I J E E NJ E
U svakom ovjeku postoji mjesto koje je bez bolesti, koje nikada ne osjea bol, koje ne moe ostarjeti ili umrijeti. Kada stignete do tog mjesta, granice koje svaki od nas prihvaa prestaju postojati. One ak ne postoje ni kao mogunost. To mjesto naziva se savreno zdravlje. Dr. Deepak Chopra - SAVRENO ZDRAVLJE - Potpun vodi za duh/tijelo Kao iva bia, svi elimo ostvariti sreu i izbjei patnju. Naa je elja za zdravljem, za potpunim fizikim i psihikim blagostanjem, izraz te tenje, jer svatko eli biti dobro, nitko ne eli biti bolestan. U skladu s time, zdravlje nije tek osobna stvar, nego briga svih, odgovornost sviju nas. Dalaj Lama Svrha umjetnosti lijeenja je da se izlijei pacijent, i fiziki i mentalno. Dakle, glavno pitanje nije da podravamo neku odreenu kolu medicinske znanosti; ve radije, glavni zadatak je dobrobit pacijenta. Prabhat Ranjan Sarkar Kada nema zdravlja, pamet ne znai nita, umijee se ne vidi, snaga se ne moe iskazati, bogatstvo postaje beskorisno, inteligencija ne moe biti primjenjena. Herofilus - 3000 god. prije Krista Bistar um, to je sutinska neophodna potreba za razmiljanje Ispravnih Misli se razvija udisanjem svjeeg zraka, pijenjem iste vode, jedenjem iste i hranjive hrane, i suzdravanjem od droga i opojnih pia. 192 Izgovorena rije impresionira ako je grlo odravano istim. Dakle, ne smijemo u usta nita stavljati osim iste hrane i iste vode. 193 Fiziko vjebanje je vano za razvitak i odravanje tijela zdravim i vitalnim. 195 Poljoprivreda je odlina za zdravlje jer nas to odrava u bliskoj i neprekidoj vezi sa svim elementima prirode. 196 Zaratustra Ne optuuj prirodu ona je uinila svoj dio. Milton - PARADISE LOST Iscjeljivanje ne treba da bude u svojoj svrsi fiziko. Najvii mogui oblik iscjeljivanja u dananje vrijeme je psiholoki. Ovo naravno dovodi do fizikih rezultata. Kada iscjelitelj u sebi moe kombinirati oba polja aktivnosti, i stvoriti tu psiholoku sintezu i posljedicu toga: fiziko iscjeljenje, onda moe biti uinjeno mnogo, vrlo mnogo. Alice A. Bailey - DISCIPLESHIP IN THE NEW AGE, 1944 Svaki ovjek je graditelj hrama koji naziva svojim tijelom. . . Svi smo mi skulptori i umjetnici, na materijal je nae vlastitio meso, krv i kosti. Svaka plemenitost poinje da profinjuje njegove crte, svaka podlost ili razbludnost ga sputaju na nivo ivotinje. Henry David Thoreau
456

Bolest je proizvod i predmet tri utjecaja. Prvo, sve bolesti su posljedica sputanog duevnog ivota. Ovo je istinito za sve oblike u svim svjetovima. Umjetnost iscjelitelja se sastoji u oslobaanju due, tako da ivot moe tei kroz sve organizme koji sainjavaju odreeni oblik. . . . Mnogo dobroga e proizai iz rastueg obiaja kremiranja (spaljivanja) tijela koji je prisutan ivot napustio; kada to bude univerzalni obiaj, mi emo vidjeti konano smanjivanje bolesti, koje vodi u dugovjenost i poveanu vitalnost. Alice A. Bailey - ESOTERIC HEALING, 1953 U svome smrtnom aspektu ovjek je trostruko bie. On tei slobodi od raznih patnji. Njegove potrebe su: 1. Lijeenje tjelesnih bolesti, 2. Lijeenje mentalnih ili psiholokih bolesti kao straha, ljutnje, loih navika, svijesti o neuspjehu, nedostatku inicijative i samopouzdanja, i tako dalje. 3. Lijeenje duhovnih bolesti kao indiferentnosti, nedostatka svrhe, intelektualnog ponosa i dogmatizma, skepticizma, zadovoljstva samo sa materijalnom stranom postojanja, i nepoznavanje zakona ivota i ovjekove vlastite boanstvenosti. Vrlo je vano da podjednaka panja bude posveena prevenciji i lijeenju sva tri oblika bolesti. . . - Veina ljudi svoju panju usmjerava samo na lijeenje tjelesnog nesklada, jer je ono tako opipljivo i oito. Oni ne shvaaju da njihovi mentalni poremeaji brige, egoizam i tako dalje, i duhovno sljepilo prema boanskom znaenju i svrsi ivota jesu stvarni uzroci svih ljudskih bijeda. Kada ovjek uniti mentalne bakterije netolerancije, bijesa, straha, kada je oslobodio svoju duu od neznanja, on nee patiti od fizikih bolesti ili mentalnih nedostataka. . . Mi ne bi trebali biti ekstremisti na bilo koji nain, ve trebamo prihvatiti bilo koje podobne metode lijeenja, u skladu sa individualnim uvjerenjem. Lijekovi i hrana imaju kemijski utjecaj na krv i stanice. Unoenje stranih elemenata, bilo da su to lijekovi ili struja, ili neko drugo pomagalo, nije poeljno ako moemo direktno koristiti ivotnu silu. Paramahansa Yogananda - SCIENTIFIC HEALING AFFIRMATIONS (Znanstveno lijeenje potvrivanjem) Oni koji su bolesni bi se trebali upoznati sa raznim nainima lijeenja i sukladno svojoj volji ili intuiciji izabrati nain lijeenja za koji vjeruju da e im pomoi. U Indiji vlada kroz dravno zdravstvo financira est naina lijeenja (ayurveda, (indijska medicina) homeopatija, zapadna medicina, yoga, unani, naturopatija, a postoji i tibetanska medicina ali nije obuhvaena zdravstvenim osiguranjem). Pored nabrojenih metoda lijeenja postoji i kineska medicina (akupunktura, lijeenje biljem, qigong), gladovanje, zatim alternativne holistike metode, lijeenje bioenergijom, amansko lijeenje, kristalo-terapija, narodna medicina, kvantni dodir, lijeenje pranom, taoistike unutranje vjebe, razno duhovno lijeenje itd. Nepoznat?
457

Ja sam shvatila da tradicionalno i alternativno lijeenje nisu tako razliito. Odjednom sam shvatila da postoji i drugi nain, nevidljivi nain, enin nain, nain Velike Majke, nain Mudre ene, i napokon se moja zbrka raistila. Poela sam hodati putem ljepote, jedinstvene, spiralne zbrke mudre ene. Ja jo njime hodam. Doi i pridrui mi se... - ... Postoji jo izbora osim moderne Zapadne medicine i alternativa. Postoje tri tradicije lijeenja. - - Tradicija Mudre ene, koja se usredotoava na integraciju i hranjenje, i inzistira na panji na jedinstvenost i holografsku meupovezanost, to je drugi izbor: novi nain koji je ujedno i najdrevniji poznati nain lijeenja. Nain koji slijedi spiralni put, ples davanja hranjivosti, promjene, i ljubavi prema sebi. Vjeruj sebi. - - Alternativni praktiari lijeenja obino misle u Herojskoj tradi -ciji: kao put spasitelja, kruni tok pravila, kanjavanja, i proiavanja.Vjeruj meni. - - Od Lijenikog udruenja-potvreno, legalno, pokriveno od zdravstvenog osiguranja, takvi praktiari lijenici su uvjebani da misle na Znanstvenu tradiciju: hodajui na otrici otrog intelekta, pravocrtnoj crti analitike misli, mjerei i ponavljajui. Odlino za sastavljnje polomljenih stvari. Vjeruj mojoj maini. Tradicije-Znanstvena, Herojska, i Mudra ena su naini razmiljanja, a ne naini djelovanja. Bilo koja praksa, bilo koja tehnika, bilo koja supstanca, moe biti koritena od praktiara/pomonika u bilo kojoj od tri tradicije. Na primjer, u svakoj od te tri tradicije moe postojati travar, babica i doktor. Praktiar i praksa su razliiti. Iste tehnike, iste biljke se gledaju i razliito koriste od osobe koja razmilja na Znanstveni, Herojski, ili nain Mudre ene. Razmiljanje na ove naine vodi do toga da se vie voli odreeni nain iscjeljivanja. Pomonik Mudre ene hrani sa travama i rijeima. Herojski spasitelj se dri zakona da na brzinu oisti i brzo djeluje. Znanstveni tehniar se najugodnije osjea u svojim laboratorijskim testovima i ponavljanim, predvidljivim, provjerenim lijekovima. Ali ipak, praksa ne identificira praktiara kao da je u nekoj odreenoj tradiciji. Namjera, misao iza tehnike pokazuje na tradiciju: znanstveno sastavljanje, herojska eliminacija, ili mudro enstveno uvianje Integracije. Ti ima neke aspekte svake tradicije. I sve te tri tradicije nisu ograniene na stvarnost lijeenja. Naini razmiljanja Znanstvene, Herojske i Mudre ene se mogu pronai u politici, zakonskim sistemima, psihologijama, nainima pouavanja, ekonomiji. Kako nain Mudre ene bude jasnije identificiran, tako otvara put za integrirani, cjelovit, svet, globalno selo u miru, interaktivno povezano sa Gaiom, majkom, zemljom. Kako svaka disciplina tka nanovo nit mudre ene, tako mi ponovo takamo mreu meusobne povezanosti sa svim biima. Susun S. Weed -Wise Woman Herbal-HEALING WISE, 1989 Moramo biti prijemivi za mogunosti koje znanost jo nije pojmila, ili emo ih previdjeti. Besmisleno je ne koristiti se tretmanima koji djeluju, samo zato to ih jo ne razumijemo. Dr. Bernie S. Siegel, kirurg - LJUBAV, MEDICINA, UDA
458

Prva era evolucije na ovom planetu je bila era fizikog i kljuna rije je bila preivljavanje. - Druga era, koja sada zavrava, je bila era mentalnoga i kljuna rije je logika. - Trea era, koja sada zapoinje, jeste era srca i kljuna rije je ljubav. Ovo je najvia frekvencija - Oni koji trenutno dre mo u svojim rukama nad planetom jesu od starog poretka od fizikog i mentalnog. Do mjere u kojoj oni mogu izvriti velianstvenu tranziciju u centar srca i boanski voeni ivot, to e biti laka tranzicija. U onolikoj mjeri koliko oni ne budu sposobni ovo uiniti, oni e doivjeti mnogo neprilika. . . dakle, ovo je trenutna situacija sa Gaiom (op. pr. zemljom). Svrha zbog koje sam ja ovdje jeste da traim dragovoljce koji bi bili voljni da se inkarniraju u ljudski oblik u ovo vrijeme na planetu da pomognu da to bude laka i glatka tranzicija. Mi smo slali proroke i uitelje u prolosti. Vrlo esto su oni bili okrutno progonjeni ili ubijeni. U drugim primjerima oni su bili smatrani bogovima koje treba oboavati i ti ljudi su izgradili razraene religije i rituale oko njih da bi jedni druge kontrolirali. Oni su radili sve osim da slijede jednostavna uenja koja su im bila ponuena. Ovaj put pokuavamo drukijim pristupom. Nema vie proroka, spasitelja-avatara koje oni mogu koristiti da stvaraju religije. Ovaj put mi aljemo tisue ustvari stotine tisua - obinih bia svjetla sa samo dva zadatka: 1. Boravi u svom srcu bez obzira to se dogaa, boravi u svom srcu. 2. Sjeti se tko si, zato si ovdje, i to je ovo sve. Michael Lightweaver - A Galactic Fairy Tale ovjekova uroena beskonana inteligencija (njezin vii aspekt) njegova je bit i pokretaka snaga koja ga vodi kroz ivot. Kao takav, on je sam sebi najbolji uvar zdravlja, najbolji lijenik. Ako je pojedinac u svakodnevnom dosluhu sa svojom pravom prirodom, posrednici izmeu njega i njegova zdravlja nisu potrebni. Oni su potrebni onog trena kada ovjek zanemari sve znakove i uzbune majke prirode, te ih potiskuje do te mjere da iz jednog povratnog stanja preu u nepovratnu bolest. - Jedini pravi pristup ovjeku s neuravnoteenim energijama ili bolesti jest cjelovit pristup. Dvije osobe zahvaene istom boleu nee pokazivati iste simptome, niti e tijek njihove bolesti, prognoza i izljeenje biti jednaki. Kod razliitih se ljudi i dinamika bolesti u mnogoemu razlikuje, pa tako moemo logiki i ispravno zakljuiti da bi se i naini njihovog lijeenja morali razlikovati. Bez obzira na prethodnu injenicu, danas u modernoj medicini nedostaje ta kljuna diferencijacija. Odreene se bolesti na osnovi kljunih simptoma lijee na isti nain, a time se iz procesa ozdravljenja izuzima ovjek sa svim svojim individualnim karakteristikama. Na ovom svijetu ne postoje dvije iste osobe, niti postoji ista reakcija na isti podraaj. Prema tome, ne bi trebao postojati ni isti pristup, dijagnoza i prognoza tijeka nekog poremeaja ili bolesti. Dr. (Ayu) Tomislav Petrui - AYURVEDA - Nauk o ivotu
459

- Meu razliitim granama medicine ne bi trebalo postojati sukobljavanje i neprijateljstvo ve koegzistencija s obostranim potovanjem, fokusirana na dobrobit oboljelog ovjeanstva. U ljudskim je skandalima sve nesavreno, ali suradnja i ko-ordinacija meu raznim disciplinama moe pokriti sve razliitosti i poveati njihov doprinos srei, dobrobiti i zdravlju ovjeanstva. G. K. Thakkar-TAJNE URINOTERAPIJE Sada, kada smo upoznali itatelja s teorijom i praksom razliitih formi psihikog lijeenja, elimo rei nekoliko rijei o opisanoj praksi iscjeljujue moi. Kao prvo, ne inite pogreku zadrtih i uskogrudnih pojedinaca. Ne slijedite primjer brojnih praktiara koji koriste lijekove omalovaavajui one koji su drukiji od vas. Imajte iroke nazore. Budite velikoduni i liberalni. Svakom ovjeku dopustite istu slobodu miljenja koju traite za sebe. Ne nameite svoja stajalita drugima i uvijek budite voljni odgovoriti ljubazno i ozbiljno preispitati informaciju. Takoer se ne izrugujte lijenicima koji propisuju lijekove. S bilo kojeg stajalita to nije ispravno, a nije ni mudro. Neka va rad bude toliko dobar da vas ljudi trae. Ne gradite svoju praksu na klevetanju i izrugivanju drugima. Postoji velik broj lijenika koji su odlini ljudi i koji u dubini svojeg srca osjeaju naklonost prema suptilnijim formama lijeenja, ali koji se nisu sposobni u cijelosti izraziti zahvaljujui javnoj predrasudi i strahu od sukoba s medicinskim lobijem. Oni propisuju tablete jer to moraju, a u isto vrijeme provode psihiko lijeenje bez znanja pacijenta, to je jedan od uspjeha mnogobrojnih tihih lijenika. One nesklone lanove medicinskog bratstva koji optuuju i kleveu mentalno ili duhovno iscjeljenje, pustite na miru. Oni e ponjeti plodove vlastite mrnje i omalovaavanja. Ne inite glupost ulazei u njihov vrtlog. Prakticirajte "pasivni otpor" prema njima i vidjet ete da je mnogo djelotvorniji od "aktivnog otpora" svijeta oko vas. Ne zanemarujte pozornost spram prirodnih zakona tijela, to je ve spomenuto u prethodnim poglavljima. Vidite kako pacijent djeluje u skladu s prirodnim zakonima njegovog bia i moi ete postii bolje rezultate u kraem roku. Pravilna prehrana i pravilna eliminacija moraju se uspostaviti prije djelotvornosti bilo kojeg sustava lijeenja. Bez obzira na to je li pacijent izlijeen trenutno najmonijom formom psihikog lijeenja, ako nastavi zanemarivati primarne fizike zakone svog postojanja, prije ili kasnije vratit e se u staro stanje bolesti. Ovu injenicu mnogi psihiki terapeuti zanemaruju ili odbijaju prihvatiti. Budite sigurni da je to apsolutna istina i da je potpuno djelatna u svim vremenima i u svim sluajevima. Zdrav razum pokazat e vam ispravnost ovog gledita. Ne budite poput noja; ne skrivajte glavu u pijesak da ne biste vidjeli istinu povezanu s fizikim zakonima. Ne dopustite da vas metafizika navede da odbijete prepoznata lijeenja. Ovo je apsurdan poloaj jednak poloaju lijenika koji odbija vidjeti velike istine metafizike. Yogi Ramacharaka - PSIHIKO LIJEENJE
460

To nije pojednostavljivanje ako kaemo da nae zdravlje proizlazi iz tla. Bez obzira koliko doktora mi obuili, i kakvu preventivnu i ljekovitu medicinu oni prakticirali, mi ne moemo dosei optimalno zdravlje sve dok panju ne obratimo prema kreativnoj medicini. I tako nauimo odravati i ak poboljati nae zdravlje. Odravati zdravo tlo jeste stvarno sluenje. Kreativna medicina mora biti utemeljena na uzgajanju najbolje hrane. Samo tako moemo stvoriti stvarno zdravlje za ljude samo kroz stvaranje zdrave i napredne poljoprivrede. Dr. Jonathan Foreman - iz magazina The Land Prehrana je najvaniji faktor koji djeluje na zdravlje. Ovo je istinito u dobi od jedne ili sto i jedne godine. Ova injenica se tako esto zanemaruje u razvoju novih zdravstvenih programa. Prehrana je vaan faktor u prevenciji i kontroli mnogih kroninih bolesti. The American Journal of Clinical Nutrition, 1961 to jedemo u naoj hrani? umjetna gnojiva, pesticide, herbicide koji se nalaze u biljnoj hrani, bezbrojne umjetne boje i ostale kemikalije koje se dodavaju hrani, genetiki modificirane biljke, u mesu hormone kojima su tretirane ivotinje uz okrutnost, koja se ovjeku u finom obliku vraa kroz jedenje ubijenih ivotinja. Nepoznat? Najvea tragedija koja dolazi ovjeku jeste emocionalna depresija, otupljivanje intelekta i gubitak inicijative koja nastaje od neishranjenosti. Dr. James S. McLester ivimo od etvrtine onoga to progutamo. Od preostale tri etvrtine ive lijenici. Zapis s egipatskog papirusa 3000 godina prije Krista Da bi produio ivot, smanji obroke. . . Pun stomak je majka svih zala. Benjamin Franklin Ne kopaj svoj grob sa vlastitim noem i viljukom. Engleska izreka Prodrljivost je emocionalni bijeg, znak da nas neto jede. Peter De Vries Veina uobiajenih fizikih i mentalnih bolesti je vrsto povezano sa konzumiranjem istog rafiniranog eera. William Dufty - SUGAR BLUES Prouavanje povijesti ishrane dijagnoziranih izofreniara otkriva da je izbor njihove prehrane bogat slatkiima, kolaima, slatkim, kafom, piima u kojima ima kafeina i hranom pripremljenom sa eerom. Ova hrana, koja stimulira nadbubrene lijezde bi trebala biti odbaena ili striktno ograniena. Dr. Cott Allan - Orthomolekular Approach to the Treatment of Learning Disabilities . . . apsurdno je govoriti o vrstama alergija kada postoji samo jedna vrsta, a to su oteene nadbubrene lijezde . . . eerom. Dr. Tintera John - Hypoadrenocorticism
461

Ako ti tvrdi da si bio roen sa sklonou prema takvoj hrani koju sada jede, da li onda sam ubija ono to jede? Uini to sam bez pomoi noa, sjekire - kao to to ine vuci, medvjedi i lavovi koji ubijaju i odmah jedu. Rastrgaj bika sa svojim zubima, ugrizi svinju, raskomadaj janje ili zeca u komade, i skoi na to i jedi ga ivog kao to to i oni rade. Ali ako ti radije eka da ono to jede postane mrtvo, i ako tvoja vjetina ne moe da istjera duu iz toga tijela, zato onda ide protiv Prirode zato ne jede ivu stvar? Zato se suprostavlja zemlji, kao da je nesposobna da te prehrani? Zar se ne stidi da pomijea ubijanje i krv sa njenim blagonaklonim plodovima? Druge mesojede naziva primitivnim i divljim-lavovi, tigrovi i zmije, dok ti sam ne smatra da pripada okrutnoj vrsti. Ipak, za njih je ubistvo jedini nain za preivljavanje! Dok je za tebe to nepotreban luksuz i kriminal! Plutarh - MORALIA Bolest koja ne moe biti izlijeena gladovanjem ne moe biti izlijeena niim drugim. Njemaka izreka Zajedno s groznicom i optimalnom prehranom, gladovanje je ovjekova najstarija i najbolja metoda lijeenja. Profesor - Zabel Tijelo nije smrznuta skulptura, ve rijeka informacija i energije koja sebe neprekidno obnavlja. Dr. Deepak Chopra to god sebe vie doivljava kao energiju, to je lake da sebe ne poistovjeuje sa svojim fizikim tijelom. . . Ako se fiziki simptomi tretiraju bez da se brine za um i duu, tijelo e umrijeti. Dr. Andrew Weil - SPONTANEOUS HEALING Lijeenje protiv volje pacijenta iziskuje neogranieni iznos energije. Helena Roerich Mi nismo bili obuavani da lijeimo sami sebe. Zbog toga trebamo nekoga tko je dobro obuavan u samolijeenju. Um je nematerijalna svjesnost koja prebiva u svakom dijelu tijela. Svaki dio ljudskog tijela je odraz uma. Da bi dolo do bilo kakve promjene u tijelu, to prvo mora biti prihvaeno u umu. Nije mogue ozdravljenje bez da u to bude ukljuena podrka uma. . . Da bi stekli bolje zdravlje, moramo predoiti eljeno poboljanje i prakticirati odgovarajue pokrete ili vjebe koje tijelo upuuje na nain kako to initi. Moramo istovremeno raditi sa umom i tijelom. Veina zdravstvenih profesionalaca u potpunosti radi samo na tijelu, previajui temeljnu vanost veze izmeu uma i tijela. Meir Schneider - SELF-HEALING - My Life and Vision Na temelju postavki iznesenih u djelu Teaj uda, psihijatar Jerry Jampolsky stvorio je metodu rada sa ljudima, individualno i kroz grupe podrke, koja je u cijelom svijetu poznata pod nazivom Atitudinal Healing (Iscjeljivanje promjenom stavova)
462

Ti stvara svoje zdravlje ili svoju bolest. . . tvoje tijelo slijedi slike koje ti o njemu stvara. . . Strah je ubojica. Mi te podsjeamo da tvoja mo zavrava tamo gdje poinje tvoj strah. . . Svrha straha je da spasi tvoj ivot, da te prebaci u sadanjost da bi poduzeo akciju. esto to slui da bi te usmjerilo od onoga to je opasno prema sutini tvoga bia. Meutim, kada se ti dri straha kao svoga ivotnog stila, i kada odailje strah, ti blokira svoje tijelo i ubija svoju vitalnu snagu ivota. To stvara stres, slabo zdravlje i starenje. Tvoje misli stvaraju tvoju stvarnost. Barbara Marciniak - EARTH-Pleidian Keys to the Living Library Nauio sam da nikada ne treba potcjenjivati sposobnost ljudskog uma i tijela za samo-obnavljanjem - ak i kada su izgledi sasvim neznatni. ivotne sile su moda najtajnovitije sile na Zemlji. . . Poto nisam prihvatio presudu, nisam upao ni u onaj besmisleni krug straha, potitenosti i panike, koji tako esto prati navodno neizljeive bolesti. Norman Kazns - ANATOMY OF AN ILLNESS, je obolio od jedne teko izljeive vrste spondilitisa (jedan od pet stotina sluajeva uspije da se izvue), preselio se iz bolnice u hotel, umjesto aspirina je uzimao velike koliine C vitamina, a uz pomo kominih filmova i humoristikih tiva koje su mu drugi itali izljeio se, te nastavio igrati tenis i golf, i jahati. Ozdravljenje i svetost moraju se ostvariti u nutrini prije nego to se mogu vidljivo izraziti na tijelu i u ivotu ovjeka, jer njihov izvor je vjeni nutarnji centar energije - ovjekovo duhovno polje to jest njegov JA SAM ili Boansko Sebstvo. Bez kontakta sa ovim pravim Sebstvom ovjek ostaje itavom svojom pojavom i utjelovljenjem stran Duhu, siromaan duhom i podvrgnut patnji. . . Sva vanjska sredstva medicine, kirurgije, fizikalne terapije samo su pomona sredstva Nutarnje ozdravljujue Snage. Neka od njih djeluju sporije, neka bre, sve zavisi od duhovnog stava bolesnika. Masahara Taniguchi - YOU CAN HEAL YOURSELF Mi doktori se moramo vratiti svetoj prirodi rada. Lijeenje nije stvar tehnike ili mehanizma; to je djelo duha. Dr. Rachel Naomi Remen Vlastite predrasude, egoistine misli, brige i mrnje steu krvne ile i uzrokuju velike tete na ivanim vlaknima. One spreavaju pravilnu cirkulciju ivotne energije u naem tijelu, slabe nau vitalnost i otpornost protiv tetnih utjecaja. Negativna i razorna uzbuenja kao to su gnjev, srdba, stvaraju otrove u krvi, mozgu, jetrima i cijelom tjelesnom sistemu. Ona uvjetuju groznice i depresiju. Mrnja pak uzrokuje nervne smetnje, uznemirenost, kaalj, gubitak krvi i probavne smetnje. Strah dovodi do niskog krvnog pritiska i slabosti. On razara crvena krvna tjeleca i potencira nae probleme sa srcem, probavom. . . Swami Omkarananda Magnos supera virtute dolores -Velike bolove savladaj vrlinom. Ovidije
463

Vitalni dah koji se raspruje po svim dijelovima tijela je umirui dah, ako se on dri nepominim onda je tu ivot, ali ako se raspri ivotu dolazi kraj; to znai bilo smrt ili besmrtnost dok trepne okom. Na ovom stadiju kada je postavljeno temelje sa proienim centrima (kanalima) i kad nema zaostalih prepreka, ako praktiar nije vrsto podran nepopustljivom odlukom, to dovodi do pojavljivanja poude kada se ugledaju lijepi oblici i duh slijedi osjetilne podatke - ako on jednom popusti, sav njegov prijanji napredak bit e uzaludan. To je isto kao da okrenemo koaru naopake i istresemo njenu sadrinu. Plodonosna sila nije ni materija, ni oblik kada ostane u tijelu. To je vitalnost, a kada se isprazni to je plodonosni fluid. Ona se iznutra oteuje sa sedam strasti (uitkom, ljutnjom, tugom, strahom, ljubavlju, mrnjom i eljom) koje djeluju na srce i izvani sa deset kodljivih prekomjernosti i devet neobuzdanih (nesmirenih) dahova. iri se svim nervima, krvnim ilama i psihikim kanalima u tijelu. Ako se povue nazad od svog zemaljskog smjera, onda se moe skupiti i vratiti u svoju originalnu upljinu (ispod pupka) i tada se moe dosei besmrtnost. Sedam strasti koje oteuju vitalnost su: jaki uitak koji oteuje srce, jaka ljutnja koja oteuje jetru, tuga oteuje plua, strah mokrani mjehur, ljubav duh, mrnja narav i prevelika elja oteuje stomak. Deset prekomjernosti koje oteuju vitalnost su: previe hodanja oteuje nerve, stajanja kosti, spavanja puls, uitka plodonosnu silu, gledanja (na predmete) duh, govorenja dah, razmiljanja stomak, jedenja srce i previe seksa ivot. Devet neobuzdanih (neritmikih) dahova uzrokovano je: ljutnjom koja uzdie, strahom koji sputa (zaustavlja) dah, uitkom koji smiruje, tugom koja ga rastvara, strahom koji ga izbacuje iz ritma (usklaenosti), razmiljanjem koji ga prekida, napornim prekomjernim radom koji ga rasiplje, hladnoom koja ga skuplja i toplotom koja ga raspruje. Ako praktiar eli da skupi mikrokosmiku alkemijsku silu za konani prodor, tada treba da se uva i zatiti od tih sedam strasti, deset prekomjernosti i devet neusklaenih dahova. Ako on ne skuplja tu silu za konani prodor, ve samo vjeba druge metode koje slijede dvanaest stupnjeva o kojima je ve bilo rijei, tada moe produiti i uivati ivot. Oni koji mogu skupiti mikrokosmiku alkemijsku silu, ali ne znaju kako da vjebaju; ili to sublimiraju (zgusnu) postepeno pomou vatre, tada su njihovi napori uzaludni zbog sedam strasti i seksualnih privlanosti koje se pojavljuju od boje, oblika, naina hodanja (dranja tijela - izgleda), govora (glasa), njenosti (mekoe) i izgleda - kako onda oni mogu postii besmrtnost. Taoistiki uitelj Chao Pi Chen, roen 1860 - HSIN MING FA CHUEH MING CHIH (Tajne kultiviranja sutinske prirode i vjenog ivota) Ovo je uistinu dobro reeno. To se temelji na Somon klasici medicine: Kada smo smireni i jednostavni, iznutra ispranjeni onda se istinska Ki-energija tome prilagoava. Ako se duh zadrava unutra, (pr. prev. ne raspruje se vani) kako onda moe doi do bolesti? Stvar je u tome da
464

se temeljna (sveproimajua) Ki-energija zadrava unutra i podrava cijelo tijelo tako da u 360 zglobova i 84 000 pora nema ni najmanjeg djelia koji time nije ispunjen. Znaj da je to tajna ouvanja ivota. Uitelj Ho (koji je ivio 800 godina) govori o metodi usklaivanja duha i usmjeravanja Ki-energije: Zatvori se u tihu privatnu sobu, i pripremi mjesto za leanje sa jastukom visine 6,5 cm. Isprui se na lea, zatvori oi i zadri (ogranii) energiju srca unutar prsiju. Stavi pero preko nosa i uspori svoje disanje da bude tako sporo da ga ne pomie. Nakon 300 udaha ui vie nee nita uti, oi nee nita vidjeti, u tom stanju toplina i hladnoa nee smetati, pelinji ubod nee moi otrovati. ivot e biti produen na 360 godina i ti e dosei besmrtnost. Veliki pjesnik-mistik Sotoba kae: Ne jedi dok nisi gladan i prestani jesti prije nego li si sit. Idi i proetaj dok hodanje ne isprazni stomak, i kada je stomak prazan ui u tihu sobu. Sjedni smireno u pozu za meditaciju i broji izlazee i ulazee dahove. Broji od jedan do deset, od deset do sto, od sto do tisuu, tada e tijelo postati nepokretno, a srce smireno kao vedro nebo. Ako se ova praksa produi, onda e se dah zaustaviti sam po sebi. Kada dah ne ulazi niti izlazi, onda e iz 84000 pora isparavati kao uzdiua maglica. Tada e otkriti da su sve bolesti koje si ikada imao odstranjene, i svaka prepreka odstranjena. Sada kao i slijepi ovjek koji je odjednom progledao-tebi nee biti potrebno da pita druge za pravac puta. Jedina potrebna stvar je da se prekine sa svjetovnim prianjem (razgovorima) i izgradi i ojaa temeljna Ki-energija. Tako je reeno: Onaj tko eli hraniti (razviti) moi oiju on ih uvijek dri zatvorenim, onaj tko eli razviti mo uiju nikada nije voljan da slua, onaj tko eli razviti energiju-srca on je uvijek smiren. Ja sam upitao:Mogu li ja neto uti o So-kremi? Hakuyu je rekao: Ako uenik otkrije da su u njegovoj meditaciji etiri velika elementa van harmonije, a tijelo i um iscrpljeni onda se treba poduzeti ove meditacije. Neka vizualizira na vrhu svoje glave rajsku So-kremu, veliine pajeg jaja, jasne boje i mirisa. Neka osjea finu esenciju i miris koji se filtrira kroz njegovu glavu prema dolje, njen tok proimlje prema dolje, polagano oplahujui ramena i laktove, strane prsiju sa prsima, plua, jetru, stomak i unutarnje organe, lea i kimu i butne kosti. Sve stare bolesti, prianjanje i bolovi u pet organa i est otvora sljede bolesti prema dolje. Onda se uje zvuk slian curenju vode. Proimljui cijelo tijelo, tok njeno ide kroz noge, zaustavljajui se u stopalima: Onda neka pome sa ovom meditacijom. Da eliksir koji ga je proeo i koji se kroz njega filtrirao u svome obilju ispunjava donji dio tijela. On postaje topal i on biva njime zasien. Isto kao to vjet lijenik sakuplja bilje rijetkog mirisa i stavlja ga u tavu kuhati, tako uenik osjea od pupka prema dolje tiho vrenje u So-eliksiru. Kada se ova meditacija uspostavi (ustali) doi e do fiziolokih iskustava, iznenadnnog neopisivog osjeta mirisa na vrhu nosa, njenog i finog osjeaja u tijelu. Um i tijelo e se uskladiti i prevazii stanje vrhunca iz
465

mladosti. Privrenosti (strasti) i prepreke e biti odstranjeni, organi smireni i koa e poeti neprimjetno sjajiti. Ako se sa vjebom nastavi bez prekida-koja bolest nee biti izljeena, koja se mo nee stei, koja se savrenost nee dostii, koji se Put nee ispuniti? Postizanje rezultata ovisi samo o tome kako uenik vri vjebanje. Kada sam bio mlad ja sam bio mnogo bolesniji od tebe. Doktori su od mene digli ruke, i ja sam koristio stotine sredstava ali nisam mogao pronai ni jednu umjetnost koja bi mi mogla pomoi. Ja sam se molio boanstvima raja i zemlje, i prizivao pomo boanskog Senina. Njihovom milou pojavila se neoekivano tajna o So-kremi. Moja radost je bila neopisiva, i ja sam to neprekidno vjebao. Nakon to je proao jedan mjesec veliki dio bolesti je bio odstranjen, i potom sam osjeao samo lakou i mir u mom tijelu i umu. Nepokretan (nerastreen), nepomuen. Ja nisam brojio mjesece, niti vodio rauna o godinama, preostalo je samo nekoliko svjetovnih misli, stare navike i elje su zaboravljene. Ja ne znam koliko sam star. Neko vrijeme sam usamljen lutao planinama Wakasu, to je bilo otprilike prije trideset godina. U svijetu me nitko nije poznavao. Kada pogledam unazad to je isto kao san u Koryan-u (mjesto na kojem putnik sanja dogaaje iz cijelog ivota u vremenu od samo pola sata). Sada sam u ovim planinama, ja sam oslobodio ovo tijelo. Samo ga neto odjee pokriva, ipak u najotrijoj zimi, kada se odjea skuplja od hladnoe, moje tijelo ne pati od hladnoe. ita ponekad ponestane i esto nema niega za jesti po nekoliko mjeseci, ipak ja ne osjeam ni glad ni hladnou. to je ovo nego mo Naikana? Tajna koju sam ti dao je neto ije misterije ti nikada nee iscrpsti. Pored ovoga, to ti ja jo mogu rei? On je zatvorio oi i u tiini sjedio. Moje oi su bile ispunjene suzama dok sam ga pozdravljao. Trevor Leggett - A SECOND ZEN READER, 1964 - iz drugog dijela - YASENKANNA autobiografska pria Zen uitelja Hakuina Medicus curat, natura sanat - Doktor pomae, priroda lijei. Modicus cibi, medicus sibi - (ko je) umjeren u jelu sebi je doktor. Neka onaj koji se ve oslobodio patnje ne misli da je opet slobodan i da se moe vratiti ivotu kao da se nita nije dogodilo. Upoznao je patnju i bol, sada se treba protiv njih boriti i doprinijeti, koliko je to u ljudskoj moi, spasu drugih kao to su i njemu drugi pomogli. Dr. Albert Schweitzer 1875-1965 Samo kada ponemo gledati svijet sa duhovne perspektive - moemo se nadati da emo pronai zadovoljavajue odgovore na pitanja o dobrom zdravlju. Jeff Kronick Predmet je medicine sprijeili bolesti i produljiti ivot; ideal je medicine ukloniti potrebu za lijenikom. Dr. William Mayo utemeljitelj svjetski poznate klinike Mayo
466

Nedostatak individualnosti (to jest, doputanje uplitanja u linost, takvo uplitanje spreava pokoravanje zapovjedima Vieg Sebstva) ima veliki utjecaj na nastanak bolesti i to obino poinje u ranom ivotu. Stvarne prvobitne bolesti kod ovjeka su takvi poremeaji kao PONOS,

Jedinstvu. Takvi poremeaji su stvarne bolesti (upotrebljavajui rije u modernom smislu), takvi poremeaji nastavljaju da traju sve dok ne dosegnemo razvijenost i spoznamo ih kao bolest. Kao prvo, Ponosu se pripisuje nedostatak prepoznavanja siunosti linosti i njene potpune ovisnosti o Dui, kao i da sav uspjeh koji linost moe imati ne pripada njoj ve je to blagoslov darivan od unutranje Boanstvenosti; drugo, gubitak osjeaja sklada te siunosti u planu stvaranja. Kako se ponos redovito odupire pokoravanju poni- znou i pomirenjem sa Voljom Velikog Tvorca - tako stvara djela koja su suprotna toj Volji. Okrutnost je negacija jedinstva svega i neuspjeh da se shvati da bilo koje takvo djelo protiv drugoga jeste u suprotnosti prema cjelini, i stoga djelo protiv Jedinstva. ovjek nee prakticirati djela koja povrijeuju one koji su mu bliski i dragi, i po zakonu Jedinstva moramo se razvijati sve dok ne shvatimo da svaki onaj koji je dio cjeline nama mora postati drag i blizak - sve dok i oni koji nas osuuju u nama ne budu izazivali osjeaje ljubavi i simpatije. Mrnja je suprotna Ljubavi, obrnuta strana Zakona Stvaranja. Ona je suprotna cijelom Boanskom planu i to je negacija Tvorca - to vodi samo u takva djela i misli koje se suprostavljaju Jedinstvenosti i to je suprotno onome to nalae Ljubav. Sebinost (samoljublje) jeste poricanje Jedinstva i obaveze koju mi dugujemo naoj brai, ljudima, stavljajui nae interese ispred dobra za ovjeanstvo i brige i zatite onih koji se ve nalaze oko nas. Neznanje jeste neuspjeh uenja, odbijanje da se vidi Istina kad nam je za to pruena prilika, i to vodi ka mnogim pogrenim djelima koja mogu postojati samo u mraku i nisu mogua kada je oko nas svijetlo Istine i Znanja. - - Nesigurnost (nestabilnost), neodlunost i nedostatak svrhe nastaje kada linost odbija da bude voena od Vieg Sebstva, i vodi nas ka izdaji i zavoenju drugih kroz nau slabost i mane. Takvo stanje ne bi bilo mogue kad bi imali unutranje znanje o Nepobjedivoj - Neosvojivoj Boanstvenosti koja je naa stvarnost. Pohlepa vodi elji ka moi. To je poricanje slobode i individualnosti svake due. Umjesto da spoznamo da je svatko od nas ovdje da bi se slobodno razvijao u skladu sa zapovijedima due, da razvija svoju individualnost i da radi slobodno i nesputano - pohlepna linost eli da propisuje, kontrolira i zapovijeda - uzurpirajui mo Tvorca. Ovo su primjeri stvarnih bolesti, izvor i osnova svih naih patnji i razoaranja. Ako se ustraje protiv glasa Vieg Sebstva, tada e svaki od tih poremeaja stvoriti sukobe koji se zbog nude moraju odraziti na fiziko
467

OKRUTNOST, MRNJA, SEBINOST, NEZNANJE, NESIGURNOST i POHLEPA, a prouimo li svaku od njih pronai emo da su sve protivne

tijelo stvarajui svoju vlastitu specifinu vrstu bolesti. Sada moemo otkriti kako nas bilo koja vrsta bolesti moe dovesti do greke koja je korijen nae patnje. Na primjer, Ponos - to je nadutost (drskost) i nepopustljivost uma, e potaknuti one bolesti koje stvaraju ukoenost i krutost tijela. Bol je posljedica okrutnosti, gdje bolesnik kroz linu patnju ui da ne stvara bol drugima, bilo sa fizikog ili mentalnog stajalita. Kazna za Mrnju je usamljenost, nasilna razdraujua narav, mentalne nervne oluje i stanja histerije. Bolesti povlaenja i zatvaranja u sebe su neuroza, neurastenija i slina stanja koja od ivota oduzimaju tako mnogo uitka - ovo je uzrokovano i nastaje zbog prekomjerne Sebinosti (Samoljublja). Neznanje i nedostatak mudrosti dovode do svojih vlastitih potekoa u svakodnevnom ivotu i uz to, ako bude tvrdoglavosti u odbijanju i prihvaanja i uvianja istine kada je za to bila pruena prilika - onda su prirodne posljedice toga kratkovidnost i slabljenje vida i sluha. Nestabilnost uma mora imati ista svojstva u tijelu sa raznim poremeajima koji djeluju na pokrete i koordinaciju. Posljedica Pohlepe i vladanja nad drugima je takva bolest koja e onoga koji je njome zahvaen uiniti robom svog vlastitog tijela sa eljama i ambicijama koje e biti suzbijene pomou bolesti. Meutim, taj zahvaeni dio tijela nije sluajnost, ve je u skladu sa zakonom uzroka i posljedice, i ponovo e za nas biti pokazatelj koji e nam pomoi. Na primjer srce, izvor ivota i stoga ljubavi, je napadnuto - posebno kada nije razvijena strana ljubavi prema ovjeanstvu, ili kada je ljubav pogreno upotrebljena. Kada su zahvaene ruke - pokazuje kriva ili pogrena djela; nedostatak kontrole linosti pokazuje napadnut mozak koji je centar kontrole. To sve mora slijediti po uspostavljenom zakonu. Mi smo svi spremni potvrditi posljedice koje slijede iz napadaja gnjeva, oka zbog iznenadne loe vijesti (kada problijedimo, zacrvenimo se, itd.) ako takve beznaajne stvari mogu utjecati na tijelo - koliko e onda ozbiljnije utjecati duboko ukorijenjeni dugotrajni sukobi izmeu due i tijela. Moemo li onda biti zaueni da posljedice iz kojih proizlaze bolesti postoje danas meu nama? Ali ipak, jo nema razloga za depresiju. Spreavanje i lijeenje bolesti moe se postii otkrivanjem greaka u nama samima i odstranjivanjem tih mana iskrenim razvijanjem onih vrlina koje e unititi te mane bez samooptuivanja i samoopravdavanja. Preplavljivanjem i razvijanjem suprotnih pozitivnih vrlina mi emo te mane odstraniti iz nae prirode i karaktera. Nai duhovni savjetnici, istinski lijenici i bliski prijatelji trebali bi biti sposobni da nam pomognu da dobijemo vjernu sliku samih sebe, a savren metod da to uvidimo jeste meditacija i smirene misli. Tako dovodimo sebe u takvu atmosferu mira da nam nae due mogu govoriti kroz nau savjest i intuiciju, i voditi nas po svojim eljama. Samo ako moemo odvojiti kratko vrijeme svaki dan da se osamimo na to god je mogue tiem mjestu gdje neemo biti uznemiravani i jednostavno sjediti ili leati bilo odravajui um praznim, ili smireno razmiljati o
468

radu i ivotu. Nakon nekog vremena emo uvidjeti da u takvim trenucima dobivamo veliku pomo, kao da nam je u bljeskovima prueno vodstvo i znanje. Vidjet emo da su teki problemi ivota bez greke odgovoreni i postajemo sposobni da sa sigurnou odaberemo pravi smjer. Za itavo to vrijeme u srcu trebamo odravati iskrenu elju da sluimo ovjeanstvo i da radimo u skladu sa zapovjedima nae due. Dr. Edward Bach 1886-1936 HEAL THYSELF (Izlijei samog sebe) injenica da um upravlja tijelom jest, unato tome to je biologija i medicina zapostavljaju, najtemeljnija injenica koju znamo o proce -su ivota. Dr. Franz Alexander Postoji paradoksalna dimenzija ljudskog iskustva u kojemu se duevne kvalitete ljudskog bia ispoljavaju i vre ulogu u misteriji lijeenja. Dr. Larry Dossey Iz perspektive iscjelitelja bolest je rezultat poremeaja. Poremeaj je rezultat zaboravljanja tko ste. Zaboravljanje sebe stvara misli i djela koja vode nezdravom nainu ivota i sigurno u bolest. Bolest je sama po sebi signal da ste u neravnotei zato to ste zaboravili tko ste. To je direktna poruka koja vam kae da ste ne samo u neravnotei ve vam ukazuje na korake koji e vas vratiti stvarnom sebi i zdravlju. Ova je informacija veoma specifina ako znate kako treba da osigurate prilaz do nje. U tom sluaju bolest moe biti shvaena kao lekcija koju dajete sami sebi da bi vam pomogla da se sjetite tko ste. U prvom trenutku odmah ete smisliti sve vrste izgovora u odnosu na tu objavu. Ali najvei broj njih e vas ograniiti da opaate realnost koja jedino ukljuuje ovo odreeno vrijeme ivota i jedino ivot u fizikom tijelu. Polje moga rada je ipak vie transcendentalno. Gornje izjave mogu biti shvaene jedino u cjelini i na zdrav nain ako ste ve prihvatili sebe kao jedinku koja egzistira van domaaja fizikih dimenzija vremene i prostora. One mogu da se osjeaju jedino kao ljubav, ako vas ukljuuju kao dio cjeline, i zbog cjeline. Bazirane su na ideji da su individualno i cjelina isto. Prema tome, cjelina je sainjena od individualnih djelova, a individualni djelovi su tu ne samo zbog cjeline, ve nalik trodimenzionalnom to je zapravo cjelina. . . Ono to lijenik mora da prui pacijentu i lijenikoj profesiji su tri stvari: drugaiji i iri pogled na uzroke i lijeenje bolesti, pristup informaciji o svakoj ivotnoj ili medicinskoj situaciji koja ne moe biti pristupana kroz druge naine i direktan rad sa pacijentom da bi se pojaale pacijentove sposobnosti lijeenja. Bez obzira kako odlian rezultat bio, lijenik zbilja uvodi pacijenta da sam sebe kroz prirodne procese lijei, ak i ako su oni ti koji ne poznaju lijeenje van granica onoga to se smatra prirodnim. Vae tijelo i va energetski sistem prirodno se kreu ka zdravlju. . . Lijeniku-iscjelitelju zdravlje ne znai samo zdravlje u fizikom tijelu ve isto tako i ravnotea i harmonija u svim djelovima ivota. Proces iscjeljenja zaista jeste proces sjeanja tko ste. . . Ja smatram
469

unutranje lijeenje mnogo vanijim, ali metode vanjskog lijeenja su neophodne kao dodatak tom procesu. . . Profesija lijenikamedicinara u USA orijentirana je prvenstveno na fiziko tijelo i postala je ekspert u tom polju, posebno u specifinim organskim bolestima, i bolestima organskih sistema. Lijekovi i kirurgija su glavne metode koje se primjenjuju. Jedan od glavnih problema u korienju lijekova i kirurgije u lijeenju je strahovit sekundarni efekt koji se veoma esto stvara. Lijekovi se prepisuju prema znanju o funkcioniranju fizikog tijela, ali sadre, takoer, energije u viim sferama koje, onda, naravno, utiu na via tijela. Njihove posljedice nisu prouavane direktno na via tijela kada su ispitivani za upotrebu. Najee se efekti tih visokih energija mogu vidjeti kada konano preu u fiziko tijelo. Vidjela sam nuspojavu lijeka koji je ostao u auri bar deset godina nakon uzimanja tog lijeka. Na primjer, lijek koji je jednom korien za ljeenje hepatitisa vieno je kako uzrokuje, pet godina kasnije, smanjenje imuniteta. Barbara En Brenan - HANDS OF LIGHT (vodi za terpiju bioenergijom) Moje je osobno uvjerenje da emo biti sposobni lijeiti poremeaje i bolesti obnavljanjem normalnih frekvencija onima koje su bile poremeene ili prekinute. Kada je sve u harmoniji i postoji slobodan tok prema i od energije, duga postaje bijelo svijetlo. Bijela boja je simbol ljubavi. To je isto simbol cjelovitosti ili svetosti, a znai da tijelo, um i dua rezoniraju jedno sa drugim i osjeaju svoju povezanost sa Vjenim Svijetlom i Duhom, svojim stvaralakim izvorom. Kada je sve u neskladu i postoji prepreka za slobodan tok energije, svijetlo postaje nejasno - njegove boje nisu razmjerne u odnosu jedna sa drugom, neke postaju bljee, a druge naglaenije; i to vodi do poremeaja i osjeaja nesklada i prekida veze sa Vjenim Svijetlom i Duhom. . . (Moj) zadatak je da naglasim ulogu nedostatka svijetla koje utjee na nastajanje emocionalnih poremeaja, vladanja i uenja, kao i nasilja koje onesposobljava, ako ne rastrgne duu onoga to uistinu jesmo Djeca Svijetla i srodnici cijelog ovjeanstva koje sudjeluje u stvorenom. . . U mojoj praksi djeca mi esto govore da u njihovim ivotima nema boje i svijetla. Ovo je pokazatelj duevne bolesti i nasilja koje proimlje svijet. U prola dva desetljea dolo je do eksplozije uenja i emocionalnih poremeaja ponaanja kod djece. Djeca su danas drukija nego prije dvadeset godina. Mi sputavamo Svijetlo i poremeujemo ravnoteu njene moi. Morali bi zatititi djecu protiv poremeaja due. Moramo ih pouavati kako da promjene svoje energije koritenjem raznih terapija kao to su duboko disanje i voene vizualizacije koje mogu stvoriti smirenje i energije mira. . . Misli utjeu na nae emocije, nae imune sisteme, i uistinu, na svaki funkcionirajui organ uma i tijela. . . Najvanija profesija na svijetu, ne umanjujui nikoga, jeste majinstvo. Dr. Ursula Anderson - THE PSALMS OF CHILDREN, THEIR SONGS AND LAMENTS: Understandig and Healing the Scars on the Souls of Children
470

Mi ivimo u sunevom sistemu. Mi proistiemo iz svjetla. Na odnos sa ivotom i na odnos sa Svjetlom jeste ista stvar. Svaka frekvencija Svjetla jeste homeopatski lijek ivota. Kako proirujemo nau svjesnost, nama je potrebno sve manje i manje vanjskih tehnika i tehnologija. Treba samo da koristi svjetlo dok ne vidi svjetlo. Aparati, tehnike i mentalne konstrukcije su samo dva naina da vratimo nau svjesnost izgubljenom dijelu samih sebe. Danas smo na pragu nove zagonetke lijeenja, ali nova medicina biva ista kao i najstarija medicina - Unutarnji Iscjelitelj. Prirodna uroena inteligencija zna tono kako da lijei nas same i druge. Sastavljeni smo od ove stvari nazvane Svjetlo. Svjetlo je bezoblina sutina koja raa oblik koji nazivamo ivot. Jacob Liberman - LIGHT: MEDICINE OF THE FUTURE i TAKE OF YOUR GLASSES AND SEE (optometrist ispravio svoju kratkovidnost nakon transformativne meditacije) Mi elimo radije iscjelitelje dua nego iscjelitelje tijela. Umnoavanje bolnica i medicinskog osoblja nije znak civilizacije. to god mi i drugi manje mazimo tijela, to je bolje za nas i za svijet. Bolnice su institucije za propagiranje grijeha. Ljudi se manje brinu za svoja tijela i zbog toga je nemoralnost u porastu. Evropski doktori su najgori od svih. Prakticiranjem vivisekcije oni godinje ubijaju na tisue nedunih ivotinja pravdajui se da je to za dobrobit ljudskog zdravlja. To religija ne odobrava, nego govori da je nepotrebno uzeti toliko mnogo drugih ivota za naa tijela. Takvi doktori povrijeuju na religiozni instikt. Veina njihovih preparata sadrava ivotinjske supstance i masnoe ili alkohol, a jedno i drugo su tabui za Hinduse i Muslimane. Mi se moemo smatrati civiliziranim i religiozne zabrane smatrati praznovjerjem te se razuzdano preputati svim porocima koje volimo. injenice pokazuju da nas doktori potiu na poroke, a rezultat toga je da gubimo samokontrolu i postajemo slabi. . . Bilo bi vrijedno da dobro promislimo zbog ega se odluujemo za neku profesiju u medicini. To sigurno nije iz razloga sluenja ovjeanstva. Ja u ustrajati u nastojanju da pokaem da u toj profesiji nema stvarnog sluenja ovjeanstva, i to kodi ljudskoj vrsti. Mi postajemo doktori da bi stekli ugled i bogatstvo. . . u nadi da e se osloboditi neke bolesti svijetina u svojoj lakovjernosti sebi doputa da bude izigrana i prevarena. Zar onda arlatani nisu bolji od doktora koji u sebi nemaju ovjenosti? Mahatma Gandhi Svaka prekomjernost se suprostavlja Prirodi. Hipokrat Dr Hans Halter saeo je ovaj rezultat u svom lanku, u asopisu Der Spiegel: Graani, koji ive u prostoru s mnogo lijenika i bolnica, bre se pretvore u pacijente, ee idu na operacije, uzimaju vie lijekova s brojnim nuspojavama i po statistikom prosjeku umiru ranije. Dr. Scheiner na meunarodnom simpoziju EG protiv biologijske medicine, 1991 godine u Essenu
471

Rijetko izreena injenica o psihijatrijskim lijekovima jeste da su sami sporedni efekti tih lijekova mentalne bolesti. Imena za te bolesti su neuroleptiki-potaknuti parkinsonizam i neuroleptiki zloudni sindrom, a lijek za oboje je jo vie lijekova. U Kanadi je 1985 izvreno istraivanje djelovanja psihotropskih lijekova (koji djeluju na mentalna stanja) na zatvorenicima: nasilni, agresivni incidenti su se ee dogaali kod zatvorenika koji su bili na psihotropskim lijekovima nego kod drugih koji nisu primali takve lijekove. Cunningham, D.G. Effects of Psyhotropic Drugs on Aggression in a Prison setting iz asopisa Canadian Family Physician. Studeni 1975 Prozac je u svijetu najpopularniji antidepresant. Prodaja Prozac-a njegovom proizvoau iz Indianpolisa kompaniji Eli Lilly donosi tri milijarde dolara godinje, a to je samo treina od cjelokupnog godinjeg prihoda. Razne javne grupe su natjerale Ely Lilly da prizna da e u nekim, malobrojnim sluajevima neki depresivni ljudi, pod njegovim utjecajem poiniti samoubojstvo. Lusetich Robert - Do Worry, be unhappy. . . depress the panic button on Prozac, asopis The Australian, Prosinac 1997 Prema obavijesti amerike Uprave za hranu i lijekove (Food and Drug Administration) 1978 godine 1,5 milijuna Amerikanaca je zavrilo u bolnici zbog uzimanja nekog lijeka koji ih je trebao izlijeiti od neke druge bolesti. Oko 30% dopremljenih u bolnicu zadobilo je daljnja oteenja nastala daljnjim lijeenjem. Broj stradalih Amerikanaca od lijekova se procjenjuje na oko 140 000 godinje. Sterling Drug Inc. Rockfellerov najvei proizvoa lijekova je 1961 godine zaradio nakon odbijanja poreza 23 463 719 amerikih dolara, uz neto prihod od 43 108 106 dolara, a to je dobit od 54%. J.D. Rockfeller i njegov sin u osobnim zdravstvenim pitanjima vjeruju samo homeopatima. Time pokazuju nepovjerenje u savremenu medicinu dok ulau milijunske investicije za distribuciju lijekova. Doktori znaju da je terapija lijekovima drugorazredna prema ispravnoj ishrani, vjebanju, odmoru i oputanju. Doktori imaju povjerenje javnosti i u naj-jaoj su poziciji da zagovaraju ishranu ivom, nekuhanom hranom. Meutim, zbog jednostavnosti prirodno lijeenje se tee prihvaa. Iako, doktori znaju da se prvo trebaju odstraniti uzroci bolesti prije nego li se moe povratiti normalno zdravlje, ipak oni koji su posvetili naporne godine u usavravanju svojih profesionalnih sposobnosti ne cijene brze i lake (prirodne) metode. Na nesreu veina ljudi trai izljeenje bez ikakvog ulaganja napora da odstrane uzroke svojih stanja. Kada ljudsko tijelo oboli zbog ishrane zagaene kemikalijama, onda se vie otrova dodaje u tijelo u obliku lijekova i inekcija, da bi se pokualo obnoviti normalno zdravlje. Ovi takozvani lijekovi stvaraju popratne efekte i pridonose nastanku dodatnih zdravstvenih problema. Mnoge osobe se boje kodljivih bakterija koje mogu napasti
472

tijelo i tee da ubiju napadae sa lijekovima-antibioticima, vjerujui da e to sprijeiti katastrofu. Ovi zastraeni ljudi ne shvaaju da unitavanjem kodljivih bakterija istovremeno unitavaju i one korisne, one koje neumorno djeluju, obnavljajui, ponovno uspostavljajui, lijeei i titei nae zdravlje. Razborita istina je da ne postoji nikakvo izljeenje za bilo to osim tjelesne uroene sposobnosti da lijei samo sebe. Meutim, ono treba imati nau suradnju da postigne uspjeh. Ljudski krvotok je sveti nosa ivota i mora biti dobro ishranjen i odravan istim. Kada je tvoje tijelo zdravo ono nije podlono bolesti. Slabe toke, gdje se bakterije mogu zadravati su odstranjene. Napadajue bakterije moraju imati neku vrstu hrpe otpadaka, otrovima ispunjene stanice gdje je okolina odgovarajua za njihov razvitak. Probavni trakt je zakren sa bezbrojnim prepisanim lijekovima sredstvima za ienje, aspirin i druge tablete za olakavanje bola osiguravaju takvu okolinu. Mudar doktor je jednom rekao: Jedina bolest koja postoji u tijelu je zatrovanost. Zdrave stanice, ispravno ishranjene sa organskom ivom hranom jesu imune na takve napade. . . Istraiva doktor G. H. EarpThomas mi je jednom rekao: Jedan aspirin kojeg doktor prepisuje pacijentu bez ikakve misli kao da je to eerna tableta, esto izaziva oteenje mozga koje tijelo moda nee biti sposobno ispraviti za cijelog ivota. Ja se slaem sa ovim zakljukom zbog oteenih ljudi sa kojima sam se susretala za vrijeme nekoliko zadnjih godina u mojoj praksi. . . Veina doktora ne gleda na takve poremeaje sa uzbunjenou. Izgleda da oni vjeruju da e pozitivni elektricitet tijela ispraviti te stvari tokom vremena, i da nee ostati trajni oiljci. Oni sljede teoriju doktora koji vakcinira ljudsko bie i mirno obavjetava rtvu da je ona moda imuna za sljedeih deset godina, bez da otkriva injenicu da e otrovna supstanca koju je on ubrizgao u pacijentov krvotok, tei okolo u krvi i tijelu za neko vrijeme prije nego li bude izbaena iz tijela. . . .Ljudski krvotok je zatvoreni krug. Svemogui je tako napravio. Sve to ulazi u krv prirodnim putem mora proi kroz fine prirodne filtere koji odstranjuju opasne supstance. ovjek od medicine, sa svojim iglama, preskae ove zatitne filtere i zagauje krvotok sa mnogih, usposta -vljajui bezbrojne poetne slabe toke za slabo zdravlje. Iako je svake godine potroeno milione dolara za odstranjivanje bolesti, praktino donedavno nita nije uinjeno da se prosjena osoba pouava nainu odravanja dobrog zdravlja i odstranjivanju bolesti kroz upotrebu, ive, nekuhane hrane. Sada se pribliavamo prodoru u ovom radu koji e koristiti obinim ljudima kao i doktorima. Mnogi ortodoksni doktori, kiropraktiari, osteopati, fizikalni terapeuti, socijalni radnici su prihvatili na program ive (sirove) hrane. Oni su iskusili da je to djelotvorni tretman za slabo zdravlje, da nije skup i da je univerzalno na raspolaganju svima. . . Ni jedan metod lijeenja nije samodovoljan. Kiropraktiar moe ponovo namjestiti kimu, osteopat moe opustiti ukruene ligamente, fizikalni terapeut moe opustiti tjelesnu napetost. Duhovni
473

iscjelitelj moe proistiti na um, uzdignuti na duh. Yoga nas odrava mladim i elastinim. Astrologija nam pomae de sebe bolje razumijemo. Mi razvijamo zdravlje kroz sve Prirodne naine. Zdravlje zapoinje sa vjerom. Vjerom u Boga, bez Kojega mi ne moemo nita postii. Vjerom u Njegov sistem; vjerom u naa tijela. Isus je rekao: Ako moe razumjeti ono to ja razumijem, onda ti moe sebe izlijeiti. . . Postoji mjesto i za ortodoksnog ovjeka medicine i za prirodnog doktora. Vjetina i jednog i drugog upotpunjuje njihove sposobnosti, i njihov rad sa ovjeanstvom koje pati bolje napreduje. Ortodoksni doktori i praktiari prirodnog lijeenja bi trebali prouavati metode jedan dru -goga. . . Lijeenje tijela i due istovremeno je veoma vano za obnavljanje izgubljenog zdravlja. Obeshrabrena dua tijelo povlai prema dolje, dok svjesni stav ubrzava oporavak. Ispravna ishrana je otvoreni sezam, jedini put ka zdravlju. . . Nekuhana hrana je u sutini zdrava jer sadri encime, koji su jedno od najmonijih sedstava Prirode. Dr. Ann Wigmore - BE YOUR OWN DOCTOR, 1982 (Ova doktorica je osnovala Hippocrates Health Institute u Bostonu, USA gdje nudi programe proiavajue ishrane, sirovom nekuhanom hranom od klica, itarica, povra, voa i sirovih sokova, i postie vrlo dobre rezultate u lijeenju) Kao i sa primjenom znanosti openito, njen sam uspjeh nas zasljepljuje, tako da ne vidimo njena uroena ogranienja i njene institucionalne posljedice. Medicinski stav o ljudskom tijelu kao objektu je doveo direktno do poveanja broja bolnica kao mjesta u kojima se obavlja ozbiljna medicina. Bolnice su mjesta gdje se objekti (ljudi) procesuiraju u skladu sa odreenim rutinama (tretmanom) da se stvori standardizirani, zavreni produkt (zdravlje). Isto kao i u tvornici, trka se vodi da se pronau uvijek djelotvornije - utede u radu - metode, ukljuujui kompjutersku tehnologiju i robotiku. Individualna ljudska bia se ne uzimaju u obzir. injenica da se Zapadna medicina i alternativne terapije tako oito kreu razliitim smjerovima pokazuje da se suoavamo sa polarnim suprotnostima i da je potrebna nova ravnotea. Suprotnosti su vjera i razum. Razum nam govori da se ljudsko tijelo moe usporediti sa objektivnom stvarnou kojom se moe manipulirati na isti nain kao sa bilo kojom drugom materijom na Zemlji. Vjera nam govori da je ljudsko iskustvo neto daleko vie od sveukupnog zbroja materijalnih elemenata. Izazov je da se pronae nain tretiranja bolesnog zdravlja tako da se uzme po neto iz obe tradicije. Chris Wright Psiholoko pravilo kae da kada unutarnja situacija nije osvijetena, ona se dogodi izvana, kao sudbina. Drugim rijeima, ako osoba ne osvijesti svoje unutarnje kontradikcije, svijet e taj konfklikt morati odigrati izvana. Carl Jung Svatko tko se bavi psihoterapijom suoava se svakodnevno sa unitenjem nastalim kroz djelovanje religioznih uenja. Nathaniel Branden, psiholog - THE SIX PILLARS OF SELF-ESTEEM
474

Hipokratov Zavjet Reim koji ja prihvaam e biti za dobrobit mojih pacijenata u skladu sa mojom sposobnou procjenjivanja, a ne da ih povrijedim ili da im uinim bilo to loe. . . . Dok se ja pridravam ovog zavjeta bez da ga krim, moe li mi biti garantirano da uivam ivot i umjetnost lijeenja, potovan od svih ljudi, u svim vremenima! Ali ako ja prekoraim i prekrim ovaj zavjet, moe li suprotno biti moja sudbina. Hipokrat - Grki lijenik ivio u 5. stoljeu prije Krista. Polaganje ovog zavjeta se i danas prakticira u mnogim medicinskim kolama nakon zavretka studija. Mnogi ljudi koji su bili povrijeeni od doktora uope nisu trebali medicinski tretman. . . Moja sumnja je da su doktori irom svijeta tako ispunjeni milju o svojoj samovanosti i tako van dosega stvarnosti da ne shvaaju da su bili kupljeni i sada kontrolirani od najvee svjetske beskrupulozne industrije. . . Gola istina je da medicina vie nije profesija. Dananji doktori su samo trina ruka farmaceutske industrije. Doktori, jednom odgovorna i cijenjena grupa ljudi i ena su prodali svoje due. . . Politiari, birokrati i doktori su zdravlje vratili nazad u srednji vijek. . . Mi moramo kriviti administratore to ne uspijevaju voditi bolnice i zdravstvenu slubu ispravno, ali moramo kriviti i politiare to su im dali tu mo koju oni sada zloupotrebljavaju. . . . Doktorima su pacijenti vjerovali i cijenili ih. Ali na alost to nije uvijek istina u dananje vrijeme. . . Postepeno doktori su sve vie i vie nepopularni. Ja ne mislim da ovo ima veze sa tretmanom koji oni pruaju - ili sa djelotvornou ili neim drugim u njihovom lijeenju. Mislim da je razlog jednostavniji. Doktori su danas nepopularni jer su nebrini, postavljaju se nadmono i vrlo su grubi! Oni tretiraju pacijente bez potovanja i sile ih na podlonost. . . Ja sam uvijek vjerovao da bi doktori trebali svakog pacijenta tretirati kao to bi i oni eljeli da njihova porodica bude tretirana. . . Izgleda da tako mnogo doktora smatra da su superiorna bia; da njihov autoritet nikada ne bi smio biti doveden u pitanje; da je njihovo vrijeme vanije nego bilo koga drugog i da su oni jedini ljudi koji zasluuju potovanje. . . Sigurno je da kada novac promjeni ruke da doktori izgledaju mnogo ljubazniji. Bolniki konzultatnti obino imaju privatne pacijente i dva standarda ponaanja. . . Tragina istina je da su tisue mukaraca i ena u bijelom tako loeg ponaanja da im bolje pristaje da rade kao policajci ili utjerivai dugova. . . Lekcija je veoma jednostavna: nemoj automatski zakljuiti da dijagnoza tvoga doktora mora biti ispravna. Ako nisi sretan sa dijagnozom - i osjea da tvoj doktor grijei - trai drugo miljenje. . . Prvo, nemoj dopustiti da bude prestraen, naljuen i da u potpunosti odbaci ortodoksnu medicinu. Alternativna medicina ima svoje mjesto, ali za neke bolesti ortodoksna medicina moe osigurati korisniju i djelotvorniju uslugu ako se ispravno koristi. Drugo,
475

ti mora nauiti da se bori za sebe kada si sa doktorima. Ako to ne uini onda su vrlo velike anse da nee biti tretiran sa potovanjem. Ne treba brinuti da drei do sebe moe dovesti do toga da naljuti doktora ili da e dobiti slabiji tretman. Sva evidencija na raspolaganju pokazuje jasno da oni pacijenti koji su agresivni i koji puno trae (i kao posljedica toga nisu popularni kod medicinskih sestara i doktora), i postavljaju mnogo pitanja i inzistiraju da im se kae to se sa njima dogaa i zato - ne samo da imaju bolju priliku da e dobiti bolji tretman nego i bri. (www.vernoncoleman.com) Dr. Vernon Coleman HOW TO STOP YOUR DOCTOR KILLING YOU Doktori uvijek uvjeravaju o svojim najboljim namjerama, dok oteeni zna "kako izgleda put do pakla". . . Savremena medicina ima najmanje deset bitnih komponenti religije. . . Prodaja oprotaja grijehova ogromna novana naknada lijeniku vjerovatno e sruiti tu modernu crkvu upravo kao to je to uinila sa srednjovjekovnom crkvom. . . Kada se medicina shvaa - ni vie ni manje - nego kao religiozni sistem, onda se moe tako i tretirati i porediti sa drugim religioznim iscjeliteljskim sistemima. Na alost, religija savremene medicine dokazuje se kao oboavanje boga, koji ne uspijeva da prui odgovore, koji je bez moi i koji, u stvari, vara. Ovo je, naravno, idolopoklonstvo i u ovom kontekstu cjelokupna savremena medicina postaje razumljiva. Lani bog savremene medicine ide tako daleko da zahtjeva, kao njegov prethodnik - neznaboake religije tisuama godina unazad - rtvovanje djece. Drevni Moloh (boanstvo u Starom Zavjetu) zahtjevao je da mu roditelji, da bi osigurali uspjenu etvu, ritualno rtvuju svoju djecu kroz vatru. Savremeni Moloh, slino tome, zahtjeva da roditelji kroz svoju djecu sprovedu kemijsku vatru (vjetaka hrana, sterilizirana na visokoj temperaturi). Cilj je slian - formula za mlijeko u prahu za bebe omoguava da njihove majke i oevi mogu da idu na posao da obezbjede opstanak i uspjeh. Znanstvena istraivanja, kao i dokazana oboljenja, jasno potvruju rtvovanje ivota i zdravlja djece kao posljedice vjetakog mlijeka u poreenju sa majinim dojenjem i samo uz odobrenje doktora-sveenika omoguava se majkama i oevima da izjednae kravlje sa majinim mlijekom. Zaista, da se doktori ponaaju prema standardima znanosti i potenja, formula vjetake hrane za bebe bi se, bez sumnje, smatrala zloupotrebom djece. Razlog za neuspjeh religije savremene medicine je dobrim dijelom u nevoljnosti da ozbiljno usredsredi panju na znaaj ishrane. (Moda je ovo djelomino uticaj kranske tradicije koja tvrdi, po rijeima Mateja i drugih, da je ono to izlazi iz usta vanije od onoga to ulazi u usta). U svakom sluaju, poto religija savremene medicine gubi svoju mo i utjecaj, njeni raniji vjernici moraju da potrae druge, ubjedljivije religiozne sisteme. - Dr. Robert S. Mendelsohn autor knjige Confessions of a Medical Heretic iz predgovora knjizi od Michio Kushi - NATURAL HEALING THROUGH MACROBIOTICS (Prirodno lijeenje kroz makrobiotiku)
476

MEDICINSKA MAFIJA Nakon objavljivanja ove knjige oduzeto mi je pravo baviti se medicinom kao doktor medicine. Doktorica Ghislaine Lanctot - Isto kao to djeca odgajaju svoje roditelje dok odrastaju, klijenti obrazuju svoje lijenike. U praksi - U ovom novom svjetlu pogledajmo jo jednom uloge svih igraa na medicinskoj pozornici. 1. PACIJENTI: Izrabljivani potroai. to vie troe, to bolje. to su bolesniji, profiti su vei. Zato se treba pobrinuti da su bolesni; da lijeko -vi ne lijee bolesti; da se stvaraju nove bolesti. Jedina bitna stvar je financijski uspjeh koji se odraava na vrijednost dionica. 2. LIJENICI: Prodavai koji, iako nesvjesno, rade u korist industrije. Oni su orue koje industrija koristi za promociju. Vlasti ih stvaraju i oblikuju tako da slue njihovim ciljevima, slijepo, vjerno i strogo, bez da posumnjaju ili dovedu u pitanje svetost istine. Tu istinu i slijepu poslunost, po nalogu industrije, propagira medicinski establiment. Predaje se u obliku doktrine revnim medicinskim studentima koji to, premda puni dobrih namjera, eljno upijaju. Poslije pet do deset godina takvog pranja mozga nema toga tko nee podlegnuti. Kupuje ih se i financijskim privilegijama i/ili usponom na drutvenoj ljestvici. Nekima daju presti. Drugima daju mo. A treima daju novac. Velika veina nije svjesna kako ih se priprema za struku koju su izabrali. 1. BOLNICE, KLINIKE, LABORATORIJI i LJEKARNE: Proizvoaevi distributeri. Oni su sudionici koji vrlo marljivo opskrbljuju pacijen -ta proizvoaevim proizvodima, uz vie nego obilan profit. 2. INDUSTRIJA: Izrabljiva. Voa medicinskog sustava. Ima koristi od bolesti. Pod izgovorom znanstvenog istraivanja i brige za javno zdravlje, iri sjeme bolesti i anje nagrade. S izvanrednim taktom i diplomatskim pristupom povlai sve konce sustava i usmjerava ga kako je njoj u interesu. Djeluje iz sjene i preko posrednika. - Izrabljiva. je onaj koji ostvaruje neumjerene, profite na drugima.Kontrolira svaki segment medicine, od studenta medicine pa sve do pa pacijenta, kojeg pridobiva izravno kroz medije. Nijedna vrata nisu joj zatvorena. Sve razine vlasti, bilo da se radi o vladi ili zdravstvenim u ustanovama, podlone su njezinoj neizmjernoj moi. Napokon, upravo im je industrija omoguila uspon na vlast i priznanje. Sve to trai je da to zapamte i da ne grizu ruku koja ih hrani. Ona vlada. Ponekad blago pomou korupcije. Ponekad diktatorski pomou straha, prijetnji i kazni. Industrija je uspjela prisvojiti nau vrhovnu Vlast. To je podmukli dravni udar! 5.VLASTI: Uzurpator. Stvorile su institucije i zakone kako bi pacijentima oduzele njihova financijska i legitimna prava u vezi s njihovim zdravljem i prisvojila ih. Liile su pacijente njihove legitimne Vlasti i zamijenile je vlastima koje su uspostavile kroz zakone. Kako ne bi izazvala sumnje, industrija je podigla paravan. Taj paravan je VLADA.
477

Taj varalica, pretvarajui se da je svetac koji dolazi kako bi nam pomogao, izdao nas je kako bi industrija ostvarivala svoje profite. Mi biramo vladu. Mi je plaamo. Ali vlada je nas prodala industriji. Vlada i njene agencije na platnom su spisku industrije. Ona ih financira i osigurava im pravo autoriteta nad drugim igraima. Iza jo jednog paravana, ovaj put paravana vlade, skrivaju se njene agencije, osiguravajua drutva i zdravstvene ustanove. U cijelom svijetu zovu ih vlasti i duboko ih potuju. Dana im je enormna mo. Ta mo, koju je osnovala industrija, poznata je kao establiment. Izabrane politiare i dravne slubenike zadrat e samo dok budu slijedili pravila igre koja diktiraju njihovi nadreeni industrija. Budu li pokazali i najmanji znak prkosa ili se pokolebali u svojoj lojalnosti past e u nemilost i biti odbaeni. Zahvaljujui vladi osiguravajua drutva kontroliraju novac i institucije, medicinsku praksu. - Varalica je onaj koji obmanjuje podvalama, laima, a posebno izdajui se za nekoga tko nije. ZAUSTAVLJANJE - drutvene hijerarhije Drutvenu hijerarhiju, utemeljenu na nejednakosti i nepravednosti, stvo -rio je ovjek. To je produkt ljudskih bia namijenjen eksploataciji ljudskih bia. Stvorili su ga povlateni kako bi zadrali svoje povlastice. Prisvajaju uzurpirana prava pojedinaca i dijele ih meu sobom. Neto daju i sljedeima, manje povlatenima u lancu koji, sa svoje strane, dio predaju dalje drugima koji su jo manje povlateni. I tako dalje, i tako dalje. Tako se stvara hijerarhija.Vlast postoji samo zato to vjerujemo u nju. Ona je samo iluzija. Kakvu vlast imamo nad nekim tko nas ne eli sluati? Nikakvu. Uvijek ih moemo tui, pa ak i ubiti. Ali oni e sluati samo ako tako odlue. Imamo samo onu vlast koju nam drugi dobrovoljno daju. Prestanimo igrati tu igru moi NAD drugima i ponimo raditi na tome da steknemo mo EGA. KAO PACIJENTI, ODLUNO SE SUPROTSTAVIMO! Povratimo mjesto koje nam pripada u drutvenoj hijerarhiji. Ako smo ga izgubili, a jesmo jo prije nekoliko stoljea, to je zato to smo sami dopustili da nam ga oduzmu. Vjerovali smo da nas drugi mogu lijeiti bolje nego to se moemo lijeiti sami. Da su bili sposobniji za donoe -nje odluka u nae ime od nas samih. Da su kompetentniji od nas. Medicina je prije svega pitanje srca. Tko moe bolje od nas odluiti to nam najbolje odgovara? U svakom sluaju, to je nae zdravlje i morat emo ivjeti s rezultatima vlastitog izbora. Bolje je da sami donesemo tu odluku. Pristanemo li na cijepljenje naeg djeteta zato to je lijenik rekao da trebamo i ako nae dijete zbog toga ostane paralizirano nee lijenik doi i voditi svaki dan brigu o njemu. Mi emo to morati. Ako emo snositi posljedice odluke neka to bude naa odluka. Dua medicinskog sustava, bit, razlog postojanja - to smo mi. Budimo svjesni toga i ponaajmo se u skladu s tim. - - Kako bih ostvarila taj san pohaala sam medicinski fakultet. Mnogo godina bila sam uvjerena da sam na pravom putu. Stvarnost je, meutim, bila potpuno drukija. Misli,
478

emocije i osjeaji, ti nevidljivi i nedodirljivi protivnici stalno su me frustrirali u znanstvenom radu. Tada sam se okrenula drugim putevima, alternativnim metodama i prirodnim terapijama koje su nudile druga rjeenja za ope zdravlje. Krenula sam u potragu za njima, kroz mnoge zemlje, i otkrila prednosti koje one pruaju. Ali ljudi svejedno nastavljaju patiti i umirati. Zato? - 1) Zato se stanje naeg zdravlja neprestano pogorava? - 2) Zato na medicinski sustav toliko kota? 3) Zato ga i dalje odravamo kad su svi toliko nezadovoljni njime? 4) Tko ima koristi od njega? - - Ne znajui kamo bih dalje krenula, okrenula sam se u sebe. Tamo me ekalo neogranieno zdravlje! Ghislaine Lanctot - MEDICINSKA MAFIJA, 2002 (prevedeno na hr.) - www.personocratia.com - Ne brinite, ne pripadam ni jednoj religiji, sekti, tajnom drutvu ili bilo kojoj politikoj stranci. Gospodarica sam svojih misli, svojih emocija i djela. Svoja sam osoba. Osoba koja ne vjeruje u vanjske autoritete nego u sebe, u vas, u nas, u ovjeanstvo. Vjerujem u boansku prirodu ljudskog bia. Potrebno je pobjei iz naeg zatvora i letjeti. Mir, radost, zdravlje i prosperitet nalaze se tik iza zidova koje smo nehotice pomogli podii i ojaati. . . Ghislaine Lanctot - Doktor bi se trebao baviti svojom umjetnosti (vjetinom) ne za vlastitu korist, nego za dobrobit pacijenta. Ako on to radi samo za svoju vlastitu korist, onda on slii na vuka, i ak je gori od obinog ubojice; jer, dok sebe ovjek moe zatititi od ubilakog napada na cesti, on nema naina da se zatiti od ubojice koji, pod maskom dobroinitelja, i koji je zatien zakonom, dolazi da krade njegove stvari i unitava njegov ivot. - Mo lijenika bi se trebala oslanjati na istinu; ako se oslanja na la, onda e biti beskorisna i pripada zlu. . . Umjetnost medicine bi trebala biti utemeljena na istini, to je boanska umjetnost koja se ne smije prostituirati za podle ciljeve. - Dok mnoge osobe sebe nazivaju doktorima, to je samo metoda za sticanje novca i zadovoljavanje svoje tatine. . . i posljedica toga je da tebi (op. pr. takvim, doktorima) nitko ne moe prii blizu bez da bude prevaren. Tvoja umjetnost se ne sastoji u tome da lijei bolesne, nego da privue naklonost bogatih, varajui siromane, i dobije pristup kuhinji plemenitih ljudi zemlje. Ti ivi od varanja, a pomo i priznavanje kao legalne profesije ti omoguava da vara i izbjegne kaznu. itanje nikada nije stvorilo lijenika. Medicina je umjetnost i zahtijeva praksu. Ako bi to bilo dovoljno da se naui govoriti latinski, grki i idovski da bi se postalo dobar lijenik, onda bi bilo dovoljno da se itaju djela Livius-a da bi se postalo dobar zapovjednik. Ja sam poeo prouavati svoju umjetnost tako to sam zamislio da u svijetu ne postoji ni jedan uitelj koji bi me to mogao pouavati, nego da ja to moram sam stei. To je bila knjiga Prirode, napisana prstom Boga, koju sam ja prouavao - ne ona koju su napisala piskarala, jer svako piskaralo pie smee koje moe pronai u svojoj glavi; i tko moe odvojiti istinito od lanoga? Moji tuitelji govore da ja nisam uao u hram znanja kroz
479

legitimna vrata? Ali koja su vrata legitimnija? Galen i Avicena ili Priroda? Ja sam uao kroz vrata Prirode: njenog svjetla, a lampa apoteke nije obasjavala moj put. - - Ja sam usmjerio veliki dio na magijske moi ovjekove due, i otkrio sam mnoge tajne Prirode, i rei u ti da lijenik moe biti samo onaj tko je stekao tu mo. Da su nai lijenici to imali, onda bi njihove knjige mogle biti spaljene i njihovi lijekovi baeni u ocean, i svijet bi imao veliku korist od toga. Magina sposobnost pronalazi svugdje to joj je potrebno. Dua ne opaa vanjsko ili unutarnje ustrojstvo biljke ili korijena, ali intuitivno opaa njihove moi i sposobnosti, i odjednom spoznaje njihov signatum. Ovaj signatum (ili potpis) je odreena organska vitalna aktiv -nost, koja svakom prirodnom objektu daje (nasuprot umjetno napravljenim objektima) neku slinost sa nekim stanjima koja proizvodi bolest, i kroz koju se zdravlje moe ponovo obnoviti kod odreenih bolesti u oboljelom dijelu. Ovaj signatum se esto ispoljava ak i u svom vanjskom obliku stvari, i promatranjem tog oblika moemo neto nauiti u vezi unutarnjih svojstava, ak i bez da koristimo na unutarnji vid. Vidimo da je unutarnji karakter ovjeka esto ispoljen u njegovom vanjskom obliku, ak i u nainu njegovog hodanja i zvuku njegovog glasa. Isto tako se i skrivena svojstva stvari do odreene mjere ispoljavaju u vanjskim oblicima. Sve dok ovjek ostaje u prirodnom stanju, on prepoznaje potpis stvari i zna njihovo istinsko svojstvo, ali to god je on vie skrenuo od Prirode, i to god je vie njegov um postao zarobljen iluzornim vanjskim izgledima, pojavama, to je vie njegova mo postala izgubljena. - Poznavanje Prirode je temelje znanstvene medicine, i to je pouavano kroz etiri podruja znanosti: Filozofiju, astronomiju, alkemiju, i fiziku znanost. Ove etiri znanosti obuhvaaju veliko podruje, i zahtjeva mnogo studiranja. Uobiajena izreka kae: ivot je kratak umjetnost je duga. Oduvijek od samog poetka svijeta, ljudi su tragali za umjetnou koja moe unititi bolesti, i to jo nisu pronali; ali za pacijenta izgleda da je umjetnost medicine vrlo kratka a postizanje znanosti vrlo sporo, dok je njegova bolest brza i ne eka dok doktor ne otkrije svoju umjetnost. Ako je lijenik posjeduje istinsko znanje, onda e njegova umjetnost bolest uiniti kratkotrajnom, a ivot pacijenta e biti prilino dug. Umjetnost je kratka, jer zahtijeva tako malo vremena za primjenu kada je jednom u naem posjedu; ali greka je dugotrajna, a mnogi umru prije nego li otkriju tu umjetnost (vjetinu) (Commentaria in Aphorismas Hippocrates). - Lijenik mora biti Filozof, to jest, on se mora usuditi koristiti svoj vlastiti razum, a ne da se slijepo dri miljenja drugih i autoriteta knjiga bilo da li su stare ili nove. Iznad svega on mora posjedovati to osjetilo Intuicije, koje se ne moe stei slijepim sljeenjem tragova nekoga drugoga; on mora biti sposoban da vidi na svoj vlastiti nain. Postoje prirodni filozofi i umjetni filozofi. Ovi prvi imaju svoje vlastito znanje; ovi zadnji su posudili znanje iz knjiga. Ako ti eli biti istinski
480

lijenik, ti bi morao biti sposoban da misli svojom vlastitom glavom, a ne samo misliti o znanju drugih. Drugi te mogu pouavati i biti dobri u pouavanju da ti pomognu u tvojoj potrazi za znanjem, ali bi ti trebao biti sposoban misliti za sebe, a ne se drati za skut bilo kakvog autoriteta, bez obzira koliko njegova titula bila zvuna. (De Modo Pharmac.). - Mudrost naih sofista i doktora arlatana koji ne posjeduju znanje o Prirodi, nego znanje onoga to Aristotel, Galen, Avicenna i drugi priznati autoriteti pretpostavljaju da Priroda jeste; oni znaju samo to je to mrtvo tijelo ovjeka, ali ne poznaju ivu sliku koju predstavlja Priroda; oni su postali neistiniti i neprirodni, i tako je njihova umjetnost (lijeenja) utemeljena na njihovim vlastitim fantazijama i spekulacijama, koju oni zamiljaju znanou. Istinski lijenik je proizvod Prirode, a ne proizvod spekulacija i imaginacije. Ako ti nisi sposoban da vidi stvar, onda e biti beskorisno da je zamilja onakvom kakva bi ona mogla biti; percepcija ti omoguuje da vidi, ali je spekulacija slijepa. Mudrost nije data od Prirode, niti je od nje naslijeuje, ona je u njemu usaena od njegovog vjenog roditelja, i razvija se i poveava u njemu praksom. Anatomija ovjeka je dvostruka. Jedan aspekt toga moe biti spoznat seciranjem tijela, tako da otkrije poziciju kostiju, miia, vena itd. Ali ovo je najmanje vano. Drugi je daleko vaniji, i znai uvesti novi ivot u organizam, vidjeti preobrazbe koje se u njemu zbivaju, da bi znali to je krv, i koju vrstu sumpora, soli i ive (energije, supstance, i uma) to sadri. (Paramir., i. cap. c.). - Pomou moi mudrosti ovjek je sposoban da prepozna jedinstvo Svega, i percepira da mikrokozmos ovjeka odgovara makrokozmosu Prirode. U raju i na zemlji nema niega to se ne bi moglo nai u ovjeku, i nema niega u ovjeku to ne postoji u makrokozmosu Prirode. To dvoje je jedno te isto, i ne razlikuje se jedno od drugoga po niemu osim oblicima. Ovo je istina koju e opaati svaki istinski filozof, ali sami ivotinjski um to nee biti sposoban vidjeti, niti e ovjekovo fantaziranje njemu omoguiti da to razumije. Ona filozofija koja se temelji na mudrosti to jest, na prepoznavanju istine stvari jeste istinska filozofija; ali ono to se temelji na matanju i besmislenim spekulacijama jeste neizvjesno. Prvo je istinsko zlato; a ovo drugo je samo oponaanje koje ako se stavi u vatru nee nita preostati osim sumpor i pepeo. Onaj tko eli spoznati ovjeka mora na njega gledati kao na cjelinu, a ne kao na djelo koje se sastoji od zasebnih dijelova. Ako pronae da je ljudsko tijelo bolesno, onda mora traiti uzroke koji stvaraju bolest, a ne samo lijeiti vanjske posljedice. Filozofija to jest, istinska percepcija i razumijevanje uzroka i posljedice jeste majka lijenika, i objanjava porijeklo svih njegovih bolesti. U ovom razumijevanju se nalazi pokazatelj istinskog lijeka, i onaj tko nije sposoban da razumije, takav nee nita moi ni uiniti; on e nastavljati u budu481

nosti da osakauje, onesposobljava i ubija svoje pacijente u Nomine Domini kao to je to inio i u prolosti. - Lijenik koji ne zna nita vie o svom pacijentu osim onoga to e mu on rei, zna uistinu vrlo malo. On bi morao biti sposoban da procjenjuje po vanjskom izgledu pacijenta, njegove unutranje stanje. On bi morao biti sposoban da vidi unutarnje u vanjskom ovjeku; jer ako bi on elio da eksperimentira samo po svome hiru, svijet mu ne bi mogao osigurati dovoljno pacijenata da doe do kraja svojih eksperimenata. On bi morao imati normalnu konstituciju ovjeka predstavljenu u njego -vom umu i da poznaje abnormalna stanja; on mora znati odnose koji postoje izmeu mikrokozmosa ovjeka i makrokozmosa Prirode, i da zna malo pomou moi njegovog znanja o velikome. Mi se trebamo uzdignuti do istinske realizacije ovjekove prirode i njegovog poloaja u univerzumu i onda promjeniti nae znanje u skladu sa uenjem mudrosti, i ova vrsta prouavanja nee povrijediti ovjeka; ali oni koji eksperimentiraju sa svojim pacijentima, bez da poznavaju istinsku konstituciju ovjeka, jesu ubojice, i moe li Bog zatititi bolesne od takvih! - Priroda je lijenik, a ne ovjek. ovjek je izgubio istinsko svjetlo razuma, i ivotinjski intelekt sa svojim spekulacijama i teorijama je uzurpirao to mjesto. Pokuaj sebe osposobiti da ponovo slijedi Prirodu i ona e biti tvoj instruktor. Naui da spozna skladite Prirode i kutije u kojima su pohranjene njene vrline. Naini Prirode su jednostavni, i ona ne zahtijeva nikakve komplicirane recepte. - 2. Lijenik bi trebao biti Astronom; ovo znai da bi trebao poznavati raj (mentalnu sferu) u kojoj ovjek ivi, sa svim zvijezdama (idejama) i konstelacijama. Lijenik mora biti Astronom, jer mora poznavati utjecaje sezona, vruine i hladnoe, suhoe i vlanosti, svjetla i mraka, itd. na ovjekov organizam. Postoji vrijeme za sve, i ono to u jedno vrijeme moe biti dobro u drugo moe biti zlo. Postoji vrijeme za kiu i vrijeme kada cvijetaju rue, i to nije dovoljno da lijenik bude sposoban procijenjivati o danas - on bi isto tako morao znati to e sutra donijeti. Vrijeme je ovjekov gospodar, i sa njime se igra kao maka sa miem, i nitko ne zna budunost osim Bog. Dakle, lijenik ne bi trebao mnogo ovisiti o postignuu ivotinjskog intelekta u njegovom mozgu, nego bi on trebao sluati boanski glas koji govori u njegovom srcu, i nauiti da to razumije. On bi trebao imati to znanje koje se ne moe stei itanjem knjiga, nego ono koje je dar boanske mudrosti. On bi trebao biti oenjen sa svojom umjetnou, isto kao to je ovjek oenjen sa svojom enom, i trebao bi je voljeti sa svim svojim srcem i umom zbog njenog vlastitog razloga, a ne zbog svrhe sticanja novca ili zadovoljavanja svoje ambicije. Ako on voli svoju umjetnost, onda e njegova umjetnost prema njemu biti istinita; ali ako se on njome bavi samo zbog koristoljublja, ili ako samo oponaa umjetnost drugoga, to e onda biti neist savez, i rezultat toga nee biti dobar. Istinski brak nije samo spajanje zajedno dva oblika, nego je to sjedinjenje due.
482

Lijenik koji nije oenjen za svoju umjetnost (lijeenja) jeste arlatan, brakolomac, i varalica. (Comm. in Aphor. Hippocr.) - Fizika okolina ima veliki utjecaj na pacijenta i tok njegove bolesti. Ako ga njeguju osobe koje su mu drage, to e za njega biti bolje nego ako njegovi njegovatelji ili njegova ena njemu ele smrt. U sluaju bolesti, pacijent, lijenik, i njegovi njegovatelji bi trebali, tako rei, svi biti jedno srce i dua, i oni bi uvijek na umu morali imati doktrinu Krista, koja govori: Trebao bi voljeti svoje blinje kao samoga sebe (C. in Aph. Hippocr.) Paracelzus 1493-1541 (siromane je lijeio besplatno) Dr. Franz Hartmann - THE LIFE OF PHILIPPUS THEOPHRASTUS BOMBAST - OF HOHENHEIM KNOWN BY THE NAME OF PARACELSUS - and the substance of his teachings concerning cosmology, anthropology, pneumatology, magic and sorcery, medicine, alchemy and astrology, philosophy and theosophy extracted and translated from his rare and extensive works and from some unpublished manuscripts - Paracelzus 1493-1541 KAO LIJENICI, SPUSTIMO SE NA ZEMLJU! - Siimo s naeg pijedestala, poziva nas na kolega Michael Greenberg u svojoj divnoj knjizi pod naslovom S pijedestala (Off the Pedestal). Sve dok odravamo hijerarhijsku podjelu meu lijenicima, izmeu lijenika i pacijenata, izmeu lijenika i bolnikog osoblja, izmeu lijenika i medicinskih sestara, izmeu lijenika i terapeuta bit emo rtve te hijerarhije. Igrajui autoritativnu ulogu prihvaamo tuu vlast nad sobom. Moramo imati na umu da nai pacijenti mogu ivjeti bez nas. Ali mi ne moemo ivjeti bez njih. Shvatimo to i recimo im to. Zovimo ih naim poslodavcima. Koristimo sve svoje talente da im pomognemo. ak i ako se ne slaemo uvijek s njihovim miljenjima. Priznajmo da je njihovo miljenje jednako valjano kao i nae. Zar nikada nismo bili u krivu? Napokon, radi se o njihovom zdravlju, a ne naem. Priznajmo svoja ogranienja i uimo vie o alternativama konvencionalnim tretmanima. Uvijek budimo otvorena uma. Na takav emo nain biti u stanju svojim pacijentima ponuditi bolji raspon rjeenja za njihovu dobrobit. Postanimo svjesni nae bespomonosti u zdravstvenom sustavu u kojem radimo. Podijelimo svoje strahove i brige s pacijentima. Shvatimo da nas oni mogu osloboditi naeg zlatnog zatvora. Samo nas na nedostatak samopouzdanja i nesigurnost tjeraju da se ponaamo autoritativno. Nemojmo se bojati svojih pacijenata. Oni su jednako zabrinuti kao i mi. Pomozimo im da budu nai suradnici, nai partneri, a ne nai protivnici. U tom procesu svima e biti bolje. Poevi od danas, skinimo maske i sruimo svoje fasade. Postanimo jednostavni ljudi kakvi smo nekada bili kada smo izabrali profesiju pomaganja i predanosti. Ponimo se nazivati imenima, ne skrivajui se iza titule. Osim toga, ponimo svoje pacijente zvati njihovim pravim imenom, naim poslodavcima. Ghislaine Lanctot - MEDICINSKA MAFIJA, 2002
483

U farmakologiji nema takvog lijeka koji e tijelo opskrbiti sa ivim (organskim) atomima, vitaminima i hormonima vanim za regeneraciju stanica i tkiva tijela nego li su to svjee iscijeeni sirovi sokovi. . . - U svakom sluaju svjei sirovi sokovi od povra jesu najpotrebniji dodatak svakoj ishrani, ak i onda kada ne slijedimo neku specijalnu dijetu i kada netko jede bilo to i sve to voli, kada se jede svakakva hrana, kada se neredovito ili previe jede, tada su takvi sokovi uistinu od velike vitalne vanosti jer e oni opskrbljivati tijelo IVIM elementima i vitaminima koji nedostaju kuhanoj i preraenoj hrani. Norman W. Walker - RAW VEGETABLE JUICES, 1987 Snaga tvoga tijela lei u sokovima biljaka. Kineski car Shin-Nong - autor prve knjige u svijetu o ljekovitim biljkama, 3700 prije Krista Ja sam 1937 godine kroz medicinsko lijeenje skoro izgubio ivot. Ishranom i koritenjem ljekovitog bilja ja sam jo ovdje (1989), iako su mi doktori rekli da u umrijeti za tri mjeseca. Isti ti doktori su ve mrtvi usprkos njihovim ljekovima. Sloboda izbora je vana za budunost zdravlja nacije. Sidney Sweet Odmah po njihovoj (doktorskoj) konstataciji da u umrijeti, ja odluih da ivim. Marcel Fabrio Znam ovjeka kojeg sam poduavao na njegov izriit zahtjev, kome je ostalo etiri-pet godina ivota. On nije uzimao ni jedan prepisani lijek, nije sljedio lijenika uputstva, teei da se u ivotu odri jedino snagom i razumom. Osuen je prije dvadeset godina: on je i danas iv, izljeen i u punoj snazi, bez i najmanjeg traga bolesti; sve mu to sada lii na san da je nekad morao da se obraa lijenicima. Kod ovakvih ljudi djeluje daleka luminiscencija zdravlja, ba i kad, medicinski govorei, ne bi bili smatrani izljeenim. Takav ovjek se osjea izljeenim: vremenom mu se vraa razum, jer je bolest nestala. Bo Jin Ra - KNJIGA O SREI Svi lijenici procjenjuju da je njihova dunost da izljee bolne greve u beznadnoj agoniji. Ovdje, pak na samrtnikom jastuku, nije poelio da bilo ta kae i nikada se nije usudio da klekne na koljena ne bi li traio spas. Lijenici su puni takve sigurnosti i dunost kojoj se oni pokoravaju daje malo mjesta sumnji da saaljenje i razum, sljepi na suze, suzdravaju njihov revolt i zastaju pred zakonom koji svi razumiju i cijene, kao najvii zakon ljudske svijesti. . . Maurice Maeterlinck - LA MORT Svaka je promjena fiziolokog stanja propraena odgovarajuim promjenama emocionalnog stanja i obratno: svaka promjena mentalnoemocionalnog stanja, svjesnog ili nesvjesnog, propraena je odgovararajuom promjenom fiziolokog stanja. Dr Elmer Green Ja pouavam samo jednu stvar, bol i osloboenje od bola. Buddha Ne postoji ni jedna bolest tijela odvojena od due. Sokrat
484

Sigurno je da medicinski udbenici nee postati nepotrebni u budunosti. Pokazatelji vremena usmjeravaju ka zajednikom radu - suradnji. Moje je uvjerenje da se svaki doktor sa zdravim razumom i odgovornou, nee usmjeravati samo na prakticiranje onoga to pouavaju medicinski udbenici nego bi isto tako trebao teiti ka poboljanju irei granice obine medicine, i u obzir uzeti pouzdane alternativne mogunosti. Pogledaj, ja aktivno radim po medicinskim udbenicima a u javnosti bezrezervno odgovaram za duhovno lijeenje, ja polaem moju vjeru u duhovno lijeenje. Ovo za mene nije u nikakvom sukobu. Dr. Matthias Kamp, vodi MWF of Bruno Groning Circle of Friends Kada sam bio u medicinskoj koli sredinom 1960 godine, bio sam uvjeren da je medicinska profesija ista. Bio sam uvjeren da je profesija i svi oni koji se njome bave jesu bili voeni prirodnom namjerom da olakavaju patnje i bolesti. Bio sam uvjeren da sama sugestija za pacijentovo dobro od terapija koje se uobiajeno ne koriste, kao to su to akunpuktura, koenzim Q10, Alpha Lipoic Acid, kiropraktika, ili vitamin C, bi trebalo to prije istraiti na nepristrani nain i trebalo bi se primjenjivati ako se pronae korisnim. Bio sam ponosan na moju izabranu profesiju. Danas, trideset godina kasnije, profesija me zbunjuje. Sada shvaam da veina doktora koji se bave profesijom, posebno oni na pozicijama moi i vlasti, nemaju namjeru istraivati druge terapije osim onih od farmaceutskih proizvoaa. Ustvari, koliko god to moe izgledati jezovito, mnogi doktori e radije dopustiti da njihovi pacijenti umru nego da budu spaeni od nekonvencionalnih oblika (lijeenja). Ova injenica je oita. Dr. Julian Whitaker iz predgovora knjizi od Dr. Burt Berksona - THE ALPHA LIPOIC ACID BREAKTHROUGH Danas je mogue zamisliti potpuno novu vrstu obrazovanja koje djeluje na sve ljudske aktivnosti. . . i koje bi sauvalo djecu i odrasle od veine bolesti i tegoba to danas djeluju na njih. Aldous Huxley - CILJEVI I SREDSTVA Postoje neizljeivi pacijenti ali ne neizljeive bolesti, jer kada se njihovi uzroci odstrane simptomi e nestati kao sjene ispred sunevog sjaja i nee nita preostati za lijeenje. Dr. J. T. Work Bez benzoata u tijelu ne moe dobiti AIDS. Bez crijevnih crva ne moe dobiti HIV. Dr. Hulda Clark - THE CURE FOR ALL DISEASES, 1993 Bolesti ljudskih bia se mogu podjeliti u dvije ope kategorije, prva su bolesti tijela. Fizike bolesti se sastoje od sto i jednog poremeaja elementa zemlje, sto i jedne neuravnoteenosti elementa vode, sto i jednog poremeaja elementa vatre i sto i jednog nesklada elementa zraka, ukupno etiristo i etiri bolesti. Ove bolesti mogu biti izljeene sa lijekovima prepisanim od dobrih lijenika. . . Druga kategorija su bolesti uma. Ove bolesti nastaju od tri otrova pohlepe, ljutnje i gluposti i ima ih osamdesetetiri tisue vrsta. Nichiren Daishonin
485

Medicinska znanost na zapadu se brine samo da olaka tjelesni bol bolesniku, a nikako da iskorijeni uzroke bolesti, a ti uzroci su veim dijelom u ljudskim porocima. Mahatma Gandhi Narkotici ne mogu zaustaviti zub koji nagriza duu. Emily Dickinson Njegovo prianjanje za alkoholom je na niem nivou bilo istovjetno sa duhovnom ei naeg bia za cjelovitou, izraeno drevnim jezikom, sjedinjenosti s Bogom . . . Alkohol se na latinskom kae SPIRITUS i tu rije koristi za najvie iskustvo i za najopakiji otrov. Ova formula pomae: SPIRITUS CONTRA SPIRITUM-Duhovnost protiv alkoholizma. Carl Gustav Jung - je ovo rekao za svog pacijenta injenica je da ivimo u sistemu koji izaziva ovisnost. Nae drutvo ispoljava sva stanja, i ima sve karakteristike individualnog alkoholiara ili ovisnika. Za Anne Schaef je definicija ovisnosti veoma iroka, ona obuhvaa i kafein, nikotin, eer i opsesivna stanja i postupke (rad, perfekcionizam, seks, meusobne odnose, prisilno troenje i rasipanje energije pod pritiskom bolesnih nagona, religiju). Bilo to zbog ega padamo u ISKUENJE da laemo, bilo to-to nismo voljni odbaciti bilo to-to nas ini manje svjesnim nae unutranjosti i zbivanja u njojnama samima, sve to otupljuje i iskrivljuje nae osjetilno zapaanje. Anne Schaef-psihoterapeut - WHEN SOCIETY BECOMES AN ADDICT Ja sam uvijek eljela da otupim i potisnem ono to je bilo bolno. Moja ideja (uzimanja droga) je bila smanjivanje bola i irenje uma, ali sam zavrila sa reduciranjem uma i pojaavanjem bola. Carrie Fisher Rad due je djelo imaginacije. . . Ovisnici pate od nedostatka imaginacije. Oni postaju okovani krutim stavovima. Ne mogu zamiljati slobodu. Ne mogu je promijeniti zbog toga jer poriu stvarnost. Nisu uspjeli napraviti potrebne rituale za prelaz iz jednog stadija ivota u drugi, nisu uspjeli sazreti, nisu uspjeli napustiti dosadne poslove ili razarajue meuodnose. Nisu uspjeli vidjeti znaenje onoga to su ivjeli. Ako budu paljivi njihovi snovi e im to kazati. Metafore u snovima nam daju sliku naeg psihikog stanja i kako da ga promijenimo. . . Ovisnici se nikada dovoljno ne opuste da dopuste prisutnost, da budu u sadanjosti. Oni ive ili u sanjarskom raju to je prolost ili u matovitoj velianstvenoj budunosti. . . Pojedinci, ovisnici su bili potaknuti unutranjom energijom ka odreenom objektu - bilo alkoholu, hrani, drogama, novcu ili drugoj osobi. Ovaj objekt je zamjena za neto to je njima ostalo nespoznato, objekt je ustvari prisustvo neega odsutnoga - prisustvo odsutnosti. Tako, to god ga oni vie imaju, vie im je potrebniji, to god su vie zasieniji, oni se osjeaju praznijim. . . Kao to vidim svi smo mi ovisnici, jer sebe doivljavamo kao prazninu koja se njie u praznom prostoru izmeu duha i materije. Nigdje smjeteni. Netko, neto vani mora imati odgovor. to god vie pokuavamo pobjei iz ovog nemogueg svijeta pomou transcendencije ili teoretiziranjem (matanjem ili fanatizmom), nae ivotinjsko tijelo vie odgovara na
486

takav nain da postaje kanta za odlaganje smea, konzumirajui sve to u nju stavimo. Mi smo djeca stvaraoca, jeste ali smo i djeca stvoriteljice. Sve dok nju ne spoznamo putem metafora roenih u naoj vlastitoj svetoj materiji, uhvaeni smo u zamku nae vlastite praznine. Ljekovita mo lei u metafori. Kreativna imaginacija pokree zajedno fiziko i duhovno, sve to je duh to je odslikano u mesu. Marion Woodman - Psihoanalitiar, intervju - Yoga Journal, 1988 Vai pacijenti trebaju ljubav i razumjevanje, a ne pogrde i strane predike. injenica da im njihove ovisnosti kode zdravlju nije dovoljna da ih potakne na apstinenciju. Ako prema tim bolestima ne moete pokazati strpljivost, onda ih prepustite nekome drugome da ih lijei. Potom otiite na neki seminar o navikama. Dr. Janice. K. Phelps U svome smrtnom aspektu ovjek je trostruko bie. On tei slobodi od raznih patnji. Njegove potrebe su: 1. Lijeenje tjelesnih bolesti, 2. Lijeenje mentalnih ili psiholokih bolesti kao straha, ljutnje, loih navika, svijesti o neuspjehu, nedostatku inicijative i samopouzdanja,itd. 3. Lijeenje duhovnih bolesti kao indiferentnosti, nedostatka svrhe, intelektualnog ponosa i dogmatizma, skepticizma, zadovoljstva samo sa materijalnom stranom postojanja, i nepoznavanje zakona ivota i ovjekove vlastite boanstvenosti. Vrlo je vano da podjednaka panja bude posveena prevenciji i lijeenju sva tri oblika bolesti. Veina ljudi svoju panju usmjerava samo na lijeenje tjelesnog nesklada, jer je ono tako opipljivo i oito. Oni ne shvaaju da njihovi mentalni poremeaji brige, egoizam i tako dalje, i duhovno sljepilo prema boanskom znaenju i svrsi ivota jesu stvarni uzroci svih ljudskih bijeda. Kada ovjek uniti mentalne bakterije netolerancije, bijesa, straha, kada je oslobodio svoju duu od neznanja, on nee patiti od fizikih bolesti ili mentalnih nedostataka. . . Mi ne bi trebali biti ekstremisti na bilo koji nain, ve trebamo prihvatiti bilo koje podobne metode lijeenja, u skladu sa individualnim uvjerenjem. Lijekovi i hrana imaju kemijski utjecaj na krv i stanice. Unoenje stranih elemenata, bilo da su to lijekovi ili struja, ili neko drugo pomagalo, nije poeljno ako moemo direktno koristiti ivotnu silu. Paramahansa Yogananda - SCIENTIFIC HEALING AFFIRMATIONS Ja vjerujem da nematerijalno lijeenje kroz duhovne metode, ima nezamislive mogunosti. I vjerujem da e njegov doseg eventualno prevazii ono to mi danas s pravom ili krivim, nazivamo mentalnim poremeajima i isto tako obuhvatiti sve organsko. Ja pred sobom vidim zoru novog doba kada e ovjek smatrati neke kirurke operacije, na primjer unutranji tumori, samo kao djelomino i biti apsolutno uasnuti da je znanje o lijeenju jednom bilo tako ogranieno. Onda e jedva preostati mjesta za potovanje farmaceutskih proizvoda. Daleko od toga da ja umanjujem modernu medicinu i kirurgiju; nasuprot, ja oboje veoma cijenim. Ali meni je bilo doputeno da vidim ogromne
487

energije uroene u osobi kao i one u vanjskim izvorima koji, pod nekim okolnostima, protiu kroz ovo posljednje i koje mogu opisati kao Boanske. Energije koje ne samo da mogu izlijeiti mentalne ve i organske poremeaje koji su se ispoljili kao simptomi emocionalnih i mentalnih poremeaja. Carl G. Jung 1875-1961 U dungli su svi moji osjeti postali usklaeni sa finim promjenama u okolini. Ni pogled, ni zvuk, ni miris, ni osjeaj nita mi nije promaklo. Moj vid je postao otar kao u divljih ivotinja. Izgledalo je kao da su moje oi postale teleskopske, sposobne da otkriju detalje vrlo daleko. Iskustvo u dungli mi je otkrilo ogroman kapacitet ljudskog bia da prevazie pretpostavljena ogranienja i dosegne prije nepoznate vrhunce osjetljivosti. Ipak, nakon to sam napustio dunglu i vratio se navikama civiliziranog ivota, moj vid je ponovo propao. Masahiro Oki Lekcija ovoga je da kapacitet ljudskog bia varira u skladu sa ivotnim uvjetima i njegovom ili njenom koritenju tih uvjeta. Nivo sposobnosti osobe, senzitivnosti i svjesnosti jeste direktna posljedica njegovog ili njenog naina ivota u odreenoj okolini. Da bi sebe izljeio, ti mora vjerno i neumorno pokuavati poboljati svoje vlastito mentalno i fiziko stanje kao i vanjske okolnosti. Ovo zahtjeva hrabrost i samodiscipliniranje da se ivi na novi nain - nain koji potie sva tvoja osjetila da funkcioniraju do najvieg kapaciteta. Vano je oslukivati cijelog sebe i svoju okolinu, inae e tvoja predanost biti uzaludno potroena pokuavajui poboljati samo jedan dio. Jedan od barometara fiziolokog zdravlja civilizacije ili kulture je kriminal. Stvarno zdrava osoba namjerno ne ini zloine. Zloini oznaavaju ozbiljnu bolest. Ugroena je drutvena solidarnost. to znai da voe drutva imaju neke teke bolesti: moralnu kratkovidnost, duhovni daltonizam, obrazovnu izofreniju te drutvene i psiholoke bolesti. Te je bolesti vrlo teko opaziti ili prepoznati, a jo tee izlijeiti. Posljedice tih bolesti odjekuju drutvom; ako su voe duhovno bolesne, tada e i u drutvu biti puno bolesnih ljudi. Drutveni poremeaji neizbjeno vode prema sloenim i tekim fizikim oboljenjima jetre, srca i bubrega. Sustav lijeenja koji stavlja naglasak na simptomatske postupke elei unititi bakteriju ili virus, varljive poput astralnih duhova, nikada ne trai nae prave greke ili nedostatke. Takav sustav lijeenja nikada nee otkriti stvarne uzroke bolesti. . . Sustav lijeenja Dalekog Istoka, ido, pristup je fizikom i mentalnom zdravlju preko pravilne i hranjive prehrane. Ne koristi druga sredstva osim hrane i nema nita zajednikog s krvavim kirurkim zahvatima. Cilj daleko-istonog sustava ljeenja je uspostava fizioloke osnove za drutvenu, politiku i ekonomsku slobodu. . . Dalekoistoni sustav ljeenja nije samo iscjeliteljski; on slui obrazovanju drutva. . . Isus Krist nije ovisio o ljekovima, ak niti o onim prirodnima s Dalekog Istoka. George Ohsawa 1893-1966 THE ART OF PEACE
488

Medicina nije samo znanost, nego i umijee doputanja da se naa vlastita osobnost povee s osobnou pacijenta. Dr. Albert Schweitzer Nitko ne moe plaati za terapiju, zato to je lijeenje od Boga, a On ne trai nita. Ipak je dio Njegovog plana da sve na ovom svijetu Sveti Duh iskoristi kako bi pomogao da se izvri ovaj plan. ak i napredni terapeut ima neke zemaljske potrebe sve dok je ovdje, na zemlji. Ako mu bude potreban novac, dat e mu se, ne u vidu plaanja, ve da bi mu se pomoglo da bolje slui izvravanju plana. Novac nije zao. On ne znai nita. Ali nitko ovdje, na zemlji, ne moe ivjeti bez iluzija, zato to on mora teiti da sve uini kako bi posljednju iluziju svi i na svakom mjestu prihvatili. Napredni terapeut ima vanu ulogu u izvravanju plana i postizanju svrhe zbog ega je i doao na zemlju. On ostaje na zemlji samo zbog ovog razloga. I sve dok bude ostao na ovom svijetu i zemlji, bit e mu sve dato to mu je potrebno da bi mogao ostati. Jedino neiscjeljeni iscjelitelj pokuava da lijei da bi zaradio novac i on nee uspjeti u onoj mjeri do koje cijeni novac. Niti e se sam izlijeiti tokom ovog procesa. Postoji razlika izmeu plaanja i cijene. Dati novac tamo gde to Boiji plan dodjeljuje, nema nikakve cijene. Zadrati novac tamo gdje taj novac po pravu pripada, znai ogromnu cijenu. Terapeut koji bi to uinio, gubi ime iscjelitelja, zato to on nikada ne moe shvatiti to je to zapravo lijeenje. On ne moe dati od sebe lijeenje, a u skladu sa tim, on ga i nema. Terapeuti ovoga svijeta zaista su beskorisni za spasenje svijeta. Oni neto zahtijevaju i tako ne mogu nita dati. Pacijenti mogu platiti samo za razmjenu iluzija. Ovo zaista mora zahtijevati plaanje i cijena je visoka. Kupljeni odnos ne moe ponuditi jedini dar kojim se postie izlijeenje. Opratanje, jedini san Svetog Duha, ne smije da ima cijene. Ako bi opratanje imalo svoju cijenu, ono bi time samo ponovo raspelo na kri Boijeg Sina. Da li ovo moe biti nain kako da se oprosti Boijem Sinu? Zar ovo moe biti nain na koji e se okonati san o grijehu? Pravo na ivot je neto za to se nitko ne treba boriti. To je svakome Bog obeao i to svakome Bog garantira. Prema tome, to je pravo koje meusobno jednako dijele i terapeut i pacijent. Ako njihov odnos treba da bude svet, sve ono to jednome treba, daje mu onaj drugi. to god da jednom nedostaje, time ga onaj drugi snabdijeva. Ovdje je odnos uinjen svetim, zato to su ovdje obojica izlijeeni. Svojom zahvalnou terapeut plaa pacijentu, a to isto ini i pacijent njemu. Nikakvu cijenu ni jedan od njih ne mora platiti. Ali zahvalnost zasluuju obojica za oslobaanje od dugog zatoenitva i sumnje. Ko ne bi bio zahvalan za ovakav dar? I tko bi mogao ak i zamisliti da bi se ovakav dar mogao kupiti? Dobro je ve reeno da e biti dato onome tko ve ima. Zato to on ve ima, on moe i da daje. A zato to daje, zbog toga e mu se i dati. To je Boiji zakon, a ne zakon ovoga svijeta. Tako je i sa Boijim iscjeliteljima. Oni daju zato to su uli Njegovu Rije i to su je razumijeli. Sve to im je
489

potrebno bit e im i dato. Ali e Boiji iscjelitelji izgubiti ovo razumijevanje ukoliko se ne sjete da im sve ono to imaju dolazi samo od Boga. Ako povjeruju da im je neto potrebno od brata, nee vie moi brata prepoznati kao brata. A ako to urade, svjetlost se gasi ak i na Nebu. Tamo gdje se Boiji Sin okrene protiv samog sebe, on onda moe gledati samo u tamu. U tom je sluaju sam sebi negirao svjetlost, pa tako i ne moe vie vidjeti. Jednog se pravila uvijek mora drati: nikoga se ne smije otjerati zato to ne moe platiti. Nitko nije sluajno nikome poslan. Odnosi su uvijek svrhoviti. Bez obzira kakav da su imali cilj prije nego to je u njih uao Sveti Duh, odnosi su uvijek potencijalni hramovi Svetog Duha, Kristovo odmaralite i dom Samog Boga. Ko god da doe, poslan je. Mo da je poslan da podui terapeuta koliko je njemu, terapeutu, potrebno opratanje i koliko je novac bezvrijedan ako ga se s tim usporedi. Opet e obojica biti blagoslovljeni. Samo u pojmovima cijene jedan moe imati vie od drugog. Pri meusobnom dijeljenju, svatko mora dobiti blagoslov besplatno. Ovo gledanje na plaanje moe biti nepraktino i u oima svijeta ono e to i biti. Ali ni jedna svjetovna misao nije praktina uistinu. Koliko se dobija time to se tei ka iluzijama? Koliko se samo gubi time to se Bog odbacuje? I da li je to uope mogue uiniti? Sigurno je nepraktino teiti za neim to je nitavno i pokuati uiniti neto to je nemogue. Onda se zaustavi za trenutak, dovoljno dug da bi mogao da o ovome razmisli: ti si vjerovatno teio da postigne spasenje, a da nisi prepoznao smjer u kome treba da gleda. Ko god zatrai tvoju pomo moe ti pokazati taj smjer. Kakav vei dar, osim ovoga, moe da ti se da? Kakav bi to bio vei dar koji bi ti trebalo da da? Lijenie, iscjelitelju, terapeute, uitelju - izlijei samog sebe. Mnogi e ti doi, nosei dar izlijeenja, samo ako ti sam to izabere. Sveti Duh nikada ne odbija poziv da ue i da ostane s tobom. On e ti dati bezbroj prilika da otvori vrata svog spasenja, poto to i jeste Njegova funkcija. On e i tebi tono rei to je tvoja funkcija u svakoj okolnosti i u svim vremenima. Koga god On poalje, taj e i doi do tebe, pruajui svoju ruku Njegovom Prijatelju. Neka mu Krist u tebi zaeli dobrodolicu, poto je taj isti Krist takoer i u njemu. Porii ulaz svome bratu i istovremeno si poricao ulaz u sebe i Kristu u samom sebi. Sjeti se tune pripovijesti o svijetu i radosnih vijesti o spasenju. Sjeti se Boijeg plana za obnovu radosti i mira. I ne zaboravi kako su vrlo jednostavni putevi Gospodnji: BIO SI IZGUBLJEN U TAMI SVIJETA SVE DOK NISI ZATRAIO SVJETLOST. A ONDA TI GOSPOD POSLA SVOG SINA DA TI JE DA. TEAJ O UDIMA - www.acim.org Bog je zauzet stvaranjem rase ljudi koji znaju voljeti. Vjerujem da sudbina zemlje ovisi o naem napretku - a vrijeme koje imamo na raspolaganju jako je kratko. George Ritchie - POVRATAK IZ SUTRANJICE
490

P R I R O D A - I V O T I NJ E - Z E M LJ A
Pomozi prirodi i surauj s njom. Ona e te primiti kao jednog od svojih stvaralaca i pokorit e ti se. Pred tobom ona e irom otvoriti vrata svojih tajnih soba, i pred tvojim oima ogolit e skrivena blaga u dubinama svog istog djevianskog okrilja. Neoskvrnuta rukom materije ona otkriva svoja blaga samo duhovnom oku, oku koje se nikad ne zatvara, oku kojem nita nije skriveno u njenim kraljevstvima. Glas Tiine - Prevod i komentar Helena Petrovna Blavatski 1831-1891 izabrani odlomci iz drevne Knjige Zlatnih Pravila Zemlja je naa majka, zemlja ne smije biti unitena, zemlja se ne smije povrijediti. . . Jedini grijeh u ivotu je suenje. ini sve da bi ostao mokar i zelen, vlaan i pun soka. . . U svemu stvorenomu, u stablu, biljci, ivotinji i dragome kamenju, skrivene su tajne sile o kojima ni jedna osoba ne moe znati ako joj to ne otkrije Bog. Hildegarda od Bingena 1098 -1179 Neusporediv je uitak koji ovjek nalazi u ovome svijetu tisue uda, kada on ivi u vezi i skladu sa Prirodom. 63 Ne zagauj zemlju, zrak i vodu. 70 Ne sjeci stabla niti unitavaj zelenilo ve neobraeno tlo i pustinje pretvori u vrtove. 71 Kloni se ubijanja ptica i ivotinja. Odnosi se prema njima sa ljubavlju i naklonou i koristi ih da bi poboljali sudbinu ovjeanstva. 72 Svako krenje Ljubavi i Jednakosti u naim drutvenim odnosima su brzo kanjena. Ako je vlada okrutna, ivot vladara nije siguran. Ako je porez previsok, porezni prihodi e za toliko biti manji. Ako je kriminalni zakon okrutan, suci nee osuivati. Ako je zakon preblag, privatna osveta e se pojaviti. 76 Priroda se gnua svih ekstrema, i nae spasenje lei u Umjerenosti ili zlatnoj sredini to nije nita drugo nego stanje ravnotee izmeu dvije suprotne sile sveproimajueg polariteta Prirode. 77 Zaratustra - Prorok Zaratustra je ivio 6000 godina prije Krista prema grkim povjesniarima, a oko 600 godina prije Krista po Pahlavi i drevnim perzijskim tradicijama Voli sva Boja stvorenja, svaki dio i svako zrnce pijeska. Voli svaki list, svaku zraku Bojeg svjetla! Voli ivotinje, voli biljke, voli sve. Ako ti voli sve, ti e vidjeti boansku misteriju u svim stvarima. I jednom kada si to vidio, ti e to poeti neprestano shvaati, sve vie i vie svaki dan. I ti e napokon voljeti cijeli svijet sa trajnom, univerzalnom ljubavlju. Voli ivotinje: Bog je njima dao djeli nepotpune misli i nesmetan uitak. Nemoj ih zbog toga smetati, ne mui ih, ne uskrauj im njihov uitak. Ne idi protiv Boje namjere. Fjodor Mihajlovi Dostojevski 1821-1881- BRAA KARAMAZOVI
491

Krajnji izraz bivanja u potpunosti ovjekom jeste da se bude otvoren svijetu unutra i vani, i da obuhvatimo cijeli ivot sa podjednakim potovanjem, poniznou i samilou. Veza koja nedostaje izmeu ivotinja i uistinu oovjeenog ovjeanstva jeste sami ovjek. . . Ljudi koji vode nacije u rat za pravedne stvari nisu manje slijepi nego oni koji uivaju u krvavim sportovima, koristei ive ivotinje kao mamce i povrjeujui ih fiziki i psiholoki. To je ovo sljepilo koje vodi do tako velike ljudske bijede, ugnjetavanja, sukoba i patnje, isto tako i unitavanja prirode i okrutnosti prema ivotinjama. Kako ljudi mogu poeti postajati svjesni svoje neovjenosti i zaustaviti pakao na zemlji koji stvaraju svojim vrijednostima i djelima. . . tako da vide kroz i iznad sebe i svoje samo-ograniavajue stvarnosti? Dr. Michael W. Fox 1937- ? - ONE EARTH ONE MIND Ja vam kaem, ne ubijaj ni ljude ni ivotinje, a ni hranu koja ide u tvoja usta. Jer ako jedete ivu hranu, ona e vas oivjeti, ali ako ubijate svoju hranu, mrtva e vas hrana takoer ubiti. Ne budite kao ludi ratar koji je svoju zemlju zasijao skuhanim, smrznutim ili trulim sjemenjem. Jer zaista vam kaem, ivite samo od vatre ivota i ne pripremajte svoju hranu na vatri smrti, koja ubija vau hranu, vae tijelo i vae due. Jer vae tijelo je ono to jedete, a va duh ono to mislite. Ne jedite stoga nita to je ubijeno vatrom jaom od vatre ivota. Isus Krist u Evaneljima Mira (iz Nag Hamade) Ljubav za sva iva stvorenja je najplemenitija osobina ovjeka. Charles Darwin 1809-1882 Zemlja osigurava dovoljno za svaije potrebe ali ne za njihovu pohlepu. Mahatma Gandhi Natura in minimis maxima. Priroda je velianstvena u najmanjim stvarima. Stabla te bolje uju kada o njima misli nego kada o njima govori. Robert Varney Bolje je da smo mi bez zlata nego bez stabala. John Evelyn . . . Mi ne trebamo da raspravljamo o Zakonskim Pravima ivotinja jer to moe biti odlueno apeliranjem na Zakonske Odredbe; niti trebamo raspravljati o Prirodnim Pravima ivotinja, jer to u sebi ukljuuje mnogo ozbiljnih razlika miljenja i osjeaja; ali ja mislim da mi moemo korisno raspravljati o Moralnim Pravima ivotinja - jer to jednostavno znai - jesu li one, ili one nisu, su-uesnici u naem blagotvornom etikom napretku? Ili, drugim rijeima, da li je na odnos prema ivotinjama dosljedan sa moralnim idejama zbog kojih bi se mi posramili ako bi ih odbacili? Nakon svega, ivotinje nikada ne mogu imati prava protiv nas koja nam mogu nametnuti; da bi svoju sudbinu uzeli iz naih ruku; najbolje to one mogu biti su samo uesnici u
492

plodovima nae mudrosti i ovjenosti. . . Ja smatram (vivisekciju) kao krajnji uas ovjekovog nepravednog upravljanja sa ivotinjama. Ja vjerujem da su Svjetovnjaci spremni da podre zakonodavstvo da se to u potpunosti zabrani. Mi ne podravamo nikakvo sveenstvo. Staro crkveno sveenstvo je spaljivalo ljude za dobrobit ovjeanstva; novo medicinsko sveenstvo mui ivotinje za istu stvar. Ali krivi naini nikada ne vode ispravnom cilju. Ja sumnjam u osloboenje koje se potie ubijanjem. Ja ne volim zdravlje koje se potie sa muenjem. Osobno ja ne elim da pronaem malo zlatne praine u zagaenom koritu okrutnosti. Ja u radije biti ist i siromaan. Niti u ja biti zaveden jeftinim priama o velikom principu rtvovanja. Kada mi je anarhista nakon atentata na predsjednika Carnot rekao, da su nove ideje uvijek krtene u krvi, ja sam mu rekao da se ne protivim proljevanju njihove krvi, oni mogu proljevati sve to oni imaju; ono emu sam se ja suprostavio je bilo njihovo proljevanje krvi drugih. Ako neka osoba, puna naunog ara, sa goruim entuzijazmom za ovjeanstvo, sebe odlui ponuditi da bude izloena vivisekciji, ja u cijeniti njenu dareljivost, to god ja mislio o njenoj inteligenciji. Ali ja se suprostavljam da on ponudi mene. On mora ekati dok ja sam ponudim sebe. I ja se protivim da on ponudi bilo kojeg drugog ovjeka - ili bilo koju ivotinju. G.W. Foote 1850-1915 sa predavanja za Humanitarian League 1904 godine, iz magazina Free Thinker Sve dok ovjek ne proiri krug svoje samilosti na sva iva bia, sam ovjek nee pronai mir. Albert Schweitzer 1875-1965 - Uistinu je ovjek kralj zvijeri, jer njegova okrutnost prevazilazi njihovu. Mi ivimo od smrti drugih: Mi smo mjesta za pokapanje! - Ja sam se od rane dobi odrekao koritenja mesa, i vrijeme e doi kada e ljudi kao to sam to ja gledati na ubijanje ivotinja onako kako sada gledaju na ubijanje ljudi. - Neistinost je tako opaka da iako bi trebala oboavati veliko djelo Boga, ona grijei protiv njegove boanstvenosti. Leonardo Da Vinci 1452-1519 umjetnik,vegeterijanac U Prirodi NEMA ivotinje, NEMA ptice, NEMA ribe, NEMA insekta, NEMA gmiueg stvorenja koje jede svoju hranu drukije nego u Sirovom - Nekuhanom - ivom stanju. Rene Beresford - The fruitarian network I doda Bog: Evo dajem vam svo bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme; neka vam bude za hranu! A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima to puze po zemlji u kojima je dah ivota - neka je za hranu sve zeleno bilje. BIBLIJA - Stvaranje ivot je drag njemom stvorenju isto kao i ovjeku. Dalaj Lama
493

Vuk e prebivati s jagnjetom, ris leati sa kozliem, tele i lavi zajedno e pasti, a djetece njih e voditi. . . Ja u stvoriti nove rajeve i novu zemlju. Vuk i jagnje e se zajedno hraniti, lav e jesti slamu ko govedo: oni nee unitavati, zlo se vie nee initi, nee se pustoiti na svoj svetoj gori mojoj, rekao je Gospod. Biblijski prorok Izaija iz BIBLIJE ovjek u sebi nepotrebno potiskuje, najviu duhovnu mogunost simpatiju i saaljenje prema stvorenjima koja su mu slina krenjem svojih vlastitih osjeaja on postaje okrutan. Koliko je duboko u ljudskom srcu usaena zabrana da ne ubija ivot! Ali tvrenje da je Bog odredio klanje ivotinja je proisteklo iz navike, ljudi su u potpunosti izgubili svoj prirodni osjeaj. Lav Tolstoj 1828-1910 FIRST STEP. Sa grofom Zamenhofom osnovao 1903 godine Tutmonda Esperantista Vegeterana Associo - Svjetsko Vegeterijansko Udruenje Esperantista Broj za meso ubijenih ivotinja na sat u SAD-u: 500,000. Radno mjesto gdje se najee mjenjaju zaposlenici: Klaonice. Radno mjesto sa najviom stopom ozljeda u SAD-u: Klaonice. Troak za uspavljivanje ivotinje prije klanja: 1 penny. Razlog zato se to u mesnoj industriji ne koristi: Preskupo. . . Proizvoai mesa nam ne govore: da se samo 1 ivotinja na 250,000 testira na kemijske toksine. . . Slogan mlijene Industrije: "Mlijeko je najbolja prirodna hrana", Ali ne govore da je mlijeko najbolja prirodna hrana za telad, koji imaju 4 eluca i koji udvostrue svoju teinu za 47 dana i dobiju do 150kg za godinu dana. Mlijena Industrija govori djeci: Da bi narasli veliki i jaki, pijte puno mlijeka. Mlijena Industrija nikada ne govori: Da 20% bijelaca i 80% crnaca nema enzim "laktozu" koji je potreban za probavu mlijeka. Mlijena, mesna i industrija jaja govore nam: ivotinjski proizvodi su 2 od 4 primarne grupe hrane. Mlijena, mesna i industrija jaja ne govore nam: Da je postojalo 12 osnovnih grupa hrane, prije nego to su dotine industrije primjenile ogroman politiki pritisak protiv njih. Mlijena, mesna i industrija jaja govore nam: Dobro se moete hraniti samo sa ivotinjskim proizvodima. Mlijena, mesna i industrija jaja ne govore nam: bolesti koje se najee preventiraju, znatno umanjuju simptomi i ponekad potpuno izlijee nisko masnom vegetarijanskom prehranom su: Srani udar, Osteoporoza, Bubreni kamenac, Rak dojke, debelog crijeva, prostate, eluca, jajnika, i drugi, dijabetes, hipoglikemija, bolesti bubrega, konstipacija, hemeroidi, Salmonela, Trihinoza, Astma, Hernija visoki tlak. . . Broj hektara uma SAD-a koje su posjeene da bi se napravili panjaci: 106,000,000 hektara. . . Cijena mesa za hamburger kada voda za mesnu industriju ne bi bila subvencionirana od strane poreznih obveznika: 70 dolara/kg. Trenutna cijena kg bjelanevina iz penice: 3 dolara. Izvadak iz knjige DIET FOR A NEW AMERICA od John-a Robbinsa koja je bila nominirana za Pulitzerovu nagradu-Hrana za novu Ameriku
494

U Velikoj Britaniji je 1988 godine izvedeno 588 997 muenja da bi se testirali lijekovi i drugi materijali, a od toga broja 281358 nije imalo nikakve veze s medicinskim ili veterinarskim proizvodima. Tako su majmune izlagali radijaciji i elektrokovima u raznim vojnim bazama, Draizeovim testom se na oima zeeva ispituje iritacija deterdenata, dupini se koriste za iste stvari. . . Vivisekcijom se svake godine ubije preko etiri milijuna laboratorijskih ivotinja. Na farmama se svake godine zakolje 4000 milijuna pilia, 24 milijuna puradi, 14 milijuna svinja, 14 milijuna ovaca, tri milijuna teladi i milijun zeeva. A L F ovjek nije ovjek jer je samo bio roen kao ovjek. On treba da bude ovjek ivei ivotom ovjeka. Proirenost prihvaanja vegeterijanstva jeste pokazatelj humane evolucije ovjeka. Vegeterijanski nain ivota je kulturni medij ovjenosti i vodi psiholokoj i duhovnoj evoluciji. I viim idealima ivota. Hinduistiki davalac zakona - Manu Vivisekcija je inkvizicija - pakao - nauke. Sva okrutnost koju ovjeje - ili radije, neovjeje srce je sposobno poiniti jeste sadrana u ovoj jednoj rijei. Ispod ovoga nema ponora. . . Robert G. Ingersoll Kada ovjek eli da ubije tigra, to se naziva sportom, kada tigar eli da ubije ovjeka to se naziva zvjerstvom. G. Bernard Shaw 1856-1950 THE REVOLUTIONISTS HANDBOOK Stoljeima prije ovih modernih proroka, Francis od Asisija je poticao religiozni program bratstva i prema ljudima i prema ivotinjama. Njegove misli, koje su sakupljene i nazvane cvijeem, su donjele miris kao Uskrsni ljiljan i olakanje u kamene katedrale koje opisuju razne agonije Krista. Od njegovog vremena savijest primitivnih krana je potaknuta ponovo u nepokolebljivoj nutrini, te je izazvalo revolt Protestanata protiv nesvetog saveza Crkve sa nasiljem Drave; to je potaklo George Fox-a da osnuje Society of Friends i druge voe da oforme sline sekte koje su se zavjetovale na nesudjelovanje u masovnim ubijanjima; to je i u naim danima izazvalo mnoge mone glasove ak i sa ortodoksnih oltara da govore protiv ovjekove nehumanosti prema ovjeku. Neuspjeh tih voa da poveu klanja u ratu sa klaonicama za ivotinje je bez sumnje preteno bio njihov instiktivni uas same propagande koju su morali iriti u svome napadu protiv militarizma. . . Albert Schweitzer je hrabro pisao iz Afrike i traio od religije da se poistovjeti sa potovanjem za cijeli ivot. . . Zakljuci voa kao Tolstoja, Wagner-a, Shelly-a, Gandhija, i Bernard Shaw-a su se tretirali kao zastranjenja. Henry Bailey Stevens 1891-1976 - THE RECOVERY OF CULTURE (Oporavak culture) Nita to djeluje na ovjeanstvo ili to ga potie na aktivnost kretanja prema naprijed, nije bez neizbjenog utjecaja na tri nia kraljevstva u prirodi. (op.pr.ivotinjsko-biljno-mineralno) Ne zaboravi! ovjeanstvo je makrokozmos ovome trostrukom niem mikrokozmosu. Alice Bailey
495

. . . i mi vjerujemo, da je duhovna sudbina ovjeka takva, da e s vremenom sa odvratnou gledati na ideju da su se ljudi jednom hranili sa proizvodima ivotinjskih tijela. Donald Watson Vegan News 1944 Trenutno druga eksplozija populacije samovoljnim razmnoavanjem ivotinja dovodi do nadmetanja za nestajuim izvorima sa ljudima, a istovremeno doprinosi iskrivanju uma, eroziji, zagaivanju, globalnom zagrijavanju i vjerovatno stanjivanju ozonskog sloja. Ono to nam je potrebno jeste evolucijski skok u razvitku ljudske psihe, tako da se ogromne intelektualne moi mogu koristiti u skladu sa samilosnim idejama osnivaa velikih religija i filozofija, ali koje su bile nedovoljno prakticirane od strane njihovih sljedbenika. Veganstvo koje donosi oslo -boenje od ovisnosti okrutnog izrabljivanja i ubijanja visoko razvijenih osjetilnih stvorenja, jeste kamen temeljac za samilosno ivljenje. . . Sa uzgojem ivotinja je dolo do duhovnog slabljenja i vjerolomstva. Za ovjeka je jedna stvar da lovi i ubija ivotinje koje su se razvijale putem lova, one su bile podlone istim prirodnim zakonima kojima je bio podloan i sam ovjek. To je bila ista stvar, ali brinuti se za ivotinje od roenja, promatrati kako one imaju iste osjeaje kao i on sam, uiti ih da mu vjeruju, a potom ih ubijati, to je bio grijeh protiv samilosti. Kathleen Jannaway - IVOT IZOBILJA U NADOLAZEEM DOBU DRVEA, izdano 1990 od Movement for Compassionate Living - Samilosni nain ivljenja je dovoenje u vezu izmeu naina na koji mi ivimo i naina na koji drugi pate, izmeu razvitka, potronje i unitavanja planeta. To ukljuuje predani rad, bez nasilja za promjenama, irenjem naina ivota koji su mogui za sve ljude svijeta, i koji su u skladu sa mogunostima prirodnih bogatstava za odranje planeta. Veganci ne jedu nikakvu hranu ivotinjskog porijekla niti koriste predmete od ivotinjskih preraevina, odjea, obua, niti podravaju zagaivanje, iskoritavanje, patnju i ubijanje ivotinja, itd. Veganstvo je nastalo kao Udruenje 1944 godine u najgorem vremenu za Englesku koja je bila u ratu i ivjela pod striktnim zakonom ogranienog dijeljenja hrane. Tada je bila kritika: Vrijeme nije zrelo za reformu na koju je Donald Watson odgovorio, Moe li bilo koje vrijeme ikada biti zrelo za bilo kakvu reformu sve dok nije sazrelo ljudskom odlunou. Iz magazina THE VEGAN, 1977 Danas ve imamo treu generaciju zdravih veganaca kao i mnogobrojna veganska udruenja irom svijeta.Veganaca ima i u Hrvatskoj pa ak i u hladnim zemljama kao to su to vedska i Finska. Informacije na: www.veganvillage.co.uk - ili - www.vegansociety.com Ja podravam prava ivotinja isto kao i prava ljudi. To je put cjelovitog ljudskog bia. Abraham Lincoln - predsjednik USA Svijet u miru znai mir sa prirodom. . . Javier Perez De Cuellar
496

Sa povrem, voem, oraastim plodovima i itaricama mi smo potvrdili da se tijelo moe odravati zdravim, kao djelotvornom osnovom za zdravi um i svrhovit ivot nepovrijeivanja. Jedenje mesa ukljuuje: 1. Dranje ivotinja u okovima 2. pretvaranje ivotinja u maine za razmnoavanje i munju 3. ubijati ih za prehranu, 4. preraivati i konzervirati njihova mrtva tijela za ljudsku ishranu. Mi smo teili ka ljubaznom, potenom, istom i jednostavnom nainu ivota. Odavno smo odluili da ivimo na vegeterijanski nain, bez ubijanja i jedenja ivotinja; kasnije smo prestali koristiti mlijene proizvode i priklonili se vegancima, koji ne koriste niti jedu ivotinjske proizvode, maslo, sir, jaja ili mlijeko. Ovo je sve u skladu sa naom filozofijom najmanjeg mogueg povrijeivanja najmanjeg broja i najviem dobru najveem broju ivotnih oblika. Scott Nearing 1883-1983 - LIVING THE GOOD LIFE (sa enom Helen) (IVLJENJE DOBROG IVOTA) Lov. . . najneasniji oblik rata prema slabima. Paul Richard 1874-1939 - THE SCOURGE OF THE CHRIST Okrutnost je najprirodniji porok za otupljivanje uma. H.W. Nevinson 1856-1941 - ESSAYS IN FREEDOM AND REBELLION Zoloki vrt je zatvor za ivotinje koje su bile osuene bez suenja i ja se osjeam krivim jer ja u vezi toga nita ne inim. Ja sam elio vidjeti morsku pticu, tako ja nisam bolji od ljudi koji su morsku pticu zatvorili u kavez da bi je ja mogao vidjeti. Russell Hoban 1925-? - TURTLE DIARY Jedno djelo iste ljubavi u spaavanju ivota je vie nego da se provodi cijelo vrijeme u religioznom rtvovanju bogovima. DHAMMAPADA Pretpostavka da su ivotinje bez prava, i iluzija da na odnos prema njima nema moralne vanosti, jeste podal primjer Zapadne grubosti i barbarstva. Univerzalna samilost je jedina garancija morala. Arthur Schopenhauer 1788-1860 - ON THE BASIS OF MORALITY Koliko dugo emo mi muiti raj sa peticijama za nepotrebnim luksuzom, kao da nismo imali nadohvat ruke ono ime se moemo hraniti. Koliko dugo emo ispunjavati nae ravnice sa velikim gradovima? Koliko dugo e ljudi za nas nepotrebno robovati? Koliko dugo e bezbrojni brodovi sa svih mora nama dovoziti opskrbu hranom za konzumiranje za jedna usta? Bik je zadovoljan sa panjakom od jedne do dvije akre; jedna uma je dovoljna za nekoliko slonova. Samo ovjek sebe opskrbljuje pljakom cijele zemlje i mora. to! Da li nam je Priroda uistinu dala tako nezasitan stomak, dok nam je dala tako beznaajna tijela? Ne, to nije glad naih stomaka, nego nezasitna pohlepa koja nas toliko mnogo kota. . . U jednostavnijim vremenima nije bilo potrebe za tako velikim brojem lijenika, niti za tako mnogo kirurkih instrumenata, ili mnogobrojnih kutija lijekova. Zdravlje je
497

bilo jednostavno iz jednostavnog razloga. Mnogobrojna jela su potaknula mnoge bolesti. Pogledaj koliku veliku koliinu ivota apsorbira jedan stomak. . . Nezasitna, neshvatljiva, prodrljivost istrauje svaku zemlju i more. Neke ivotinje proganja pomou zamki, sa mreama za lov, ne tedei rada da ih uhvati. . . Mir nije doputen ni jednoj vrsti bia. . . Nije udo da sa tako neusklaenom prehranom bolesti uvijek dolaze. . . Izbroji kuhare: i vie se nee uditi bezbrojnim ljudskim bolestima. . . Ako su ove izreke istinite, Pitagorejski principi odricanja od mesa njeguju nevinost; ako su neutemeljene one nas pouavaju skromnosti, a i kakav gubitak ti ima od gubitka svoje okrutnosti? Ja ti samo uskraujem hranu lavova i leinara. . . Mi emo povratiti na zdravi razum samo ako se odvojimo od stada, sama injenica poputanja mnotvu jeste dokaz nezdravog miljenja ili prakse. Upitajmo se to je najbolje, a ne to je obiaj. Volimo umjerenost, budimo pravedni - odrecimo se proljevanja krvi. Nitko nije blii bogovima od onoga tko iskazuje ljubaznost. Seneka-filozof, Rim - EPISTOLA Svi e se barbari ili polubarbari, oajniki boriti protiv toga sa svojom sebinom surovou. Ali posljedica e biti da zemljite koje je pod utjecajem reima mesa hranila samo jednog ovjeka, da e sa nesumnjivim prednostima ishrane povrem, hraniti pet ljudskih bia. Liebig je ak otkrio da je mesna prehrana dvanaest puta skuplja nego bezmesna prehrana. Gustav Von Struve 1805-1870 PFLANZENKOST Mi danas ivimo u svijetu gdje se limunada pravi od umjetnih tvari, a latilo za namjetaj se pravi od pravih limuna. Alfred E. Newman Proizvodnja hrane moe direktno i indirektno biti poveana saenjem stabala. Na primjer, ir je bio standardna hrana u mnogim dijelovima svijeta stoljeima, i vrlo je bogat hranjivim tvarima. Jedna dolina zasaena hrastom u Kaliforniji je dala jednu tonu ira. U Algarve u Portugalu postoji stablo boikovine koje godinje daje 720 litara. Ukratko hrast je kukuruzno stablo. Richard St. Barbe Baker objavljeno u magazinu THE VEGAN, 1957 Stablo koje neke pokree na suze uitka u oima drugih je samo zelena stvar koja smeta na putu. Neki vide prirodu kao ruglo, izoblienost. . . a neki s mukom vide prirodu, nikako. Ali oima ovjeka od imaginacije, sama priroda je imaginacija. William Blake - iz pisma Jedan impuls iz proljetne ume te moe pouiti vie o ovjeku, o moralu, zlu i dobrom, nego to to mogu svi mudraci. William Wordsworth 1770-1850 - THE TABLES TURNED Ono to ja znam o boanskim naukama i Bibliji. Ja sam to nauio u umi i na poljima. Ja nisam imao drugih Uitelja osim bukava i hrastova. Sveti Bernard od Clairvaux 1091-1153
498

Ja zamiljam ivljenje u buduim seoskim komunama, u dolinama zatienim zaklonom od drvea na padinama. One e imati vonjake i vrtove oraastih stabala i ivjeti osloboeni od bolesti - i uivati slobodno vrijeme, slobodu i pravdu za sve, ivjeti sa osjeajem jedinstva sa zemljom i svim ivim stvarima. . . Mi zamiljamo naselja u dolini kao koljevka zdrave kulture. To e biti cjelovit ivot, uravnoteen u svakom pogledu, u kojem dobrobit proizlazi iz dobro obavljenog rada bez primisli o osobnom dobitku; svatko i svi rade zajedno za dobrobit cjeline. Ispunjenje ove svrhe e osigurati ne samo irenje uma kroz inteligentno koritenje, i zatitu stvarnog bogatstva u rastuim stablima i umama, ve i obnovu samog ovjekovog duha. Richard B. Baker - GREEN GLORY, 1948 - zaetnik mnogih projekata saenja uma irom svijeta. Utemeljitelj pokreta - Men of the Trees. Miruj, srce moje, ova velika stabla su molitve. Rabindranath Tagore Ja sam otiao dobrovoljno u ume jer sam elio da ivim, da se suoim sa sutinskim injenicama ivota, i da vidim ako bi ja mogao nauiti ono to one imaju pouiti, a ne, kada mi doe vrijeme da umrem, da otkrijem da ja nikada nisam ivio. H. David Thoreau - THE WALDEN Najmanje jednom u ivotu, svaka osoba bi trebala spoznati osjeaj potpune ovisnosti o bogatstvima prirode. L. D. Olden - OUTDOOR SURVIVAL SKILLS Usprkos svog teakovog rada i brige, on ne moe dosei tamo dolje gdje se sjeme postepeno preobraava u proljee - Zemlja daruje. Maria Rainer Rilke Doli smo iz iste jezgre i vratit emo se u nju svi mi: ljudi, ivotinje i biljke. Sri Ramakrishna Drvee je najvee i najvie duhovno napredovalo bilje na zemlji. Drvee je u neprekidnoj meditaciji, i fina energija je njihov prirodni jezik. Kako se tvoje razumjevanje tog jezika razvija, ti poinje razvijati odnos sa njim. Ono ti moe pomoi da otvori svoje energetske kanale i kultivira smirenost, prisutnost i vitalnost. Ti moe uzvratiti pomaui mu u njegovim vlastitim blokadama i nevitalnim predjelima. To je uzajamni korisni odnos koji treba kultivirati. Taoistiki uitelji Mantak i Manewan Chia - CHI NEI TSANG Dopustimo malo prirodi da ide svojim putem; ona bolje razumije svoje vlastite stvari nego mi. Michel de Montaigne 1533-1592 Ono to inimo umama svijeta je samo odraz onoga to inimo sami sebi i jedni drugima. Mahatma Gandhi Tek kad posjeete posljednje drvo, tek kad zatrujete posljednju rijeku, tek kad upecate posljednju ribu, tek tada ete saznati da se novac ne moe jesti. Proroanstvo Cree Indijanaca
499

Svijet i priroda raspolau zakonima i nepromjenjivim pravilima, to donose ispravan red. Istim tim zakonima pokoravaju se ovjek i njegovo tijelo. Bude li ovjek zaelio promijeniti taj red i poredak i promijeniti svijet, tad nee biti kanjen od razbjenjelog Boga, ve od naruenih i povrijeenih zakonitosti u samim stvarima, koje moraju biti i ostati takve kakve jesu. Jakob Lorber 1800-1864 - vidovnjak Priroda uvijek ima pravo samo njezin promatra moe imati krivo, pa su prema tome razgovori sa prirodom mnogo zanimljiviji nego razgovori s ljudima. Moemo rei da se stvorenja koja postupno nastaju kao biljke i ivotinje, a koja proistiu iz jednog, jedinog zajednikog srodstva, usavravaju u dva razna smjera, tako da se konano djelovi biljaka pojavljuju u trajnome i negibljivom drvetu, a ivotinja u najveoj gibljivosti i slobodi ovjeka. Ni jedan ivi stvor nije neto pojedinano, nego jedan skup, ako nam se oituje kao individua, on ostaje ipak udruenje ivih samostalnih bia, koja su po svojoj biti i osnovi jednaka ili slina, nejednaka ili neslina. Ta su bia djelomice sva povezana od poetka, djelomino se sastaju i ujedinjuju. Ona se odvajaju i opet uvjetuju beskrajnu produkciju na sve naine i na sve strane. Johan Wolfgang Goethe 1749-1832 Vjerujem da sam poeo nasluivati kako bi ljudi trebali ivjeti. Kako bi, dakle, mogli ivjeti sretnim i zdravim ivotom? Odgovor glasi: treba proistiti vodu koja ini 70 posto vaega tijela. . . . Razumijevanje vode donosi nam razumijevanje svemira, prirodnih udesa i samoga ivota. Masaru Emoto - PORUKE SKRIVENE U VODI Najvei zadatak naeg vremena je da shvatimo na odnos sa Zemljom i odnos izmeu svega to raste na Zemlji. Bill Mollison Nauka je iskvarena, a tehnologija je pogaanje ili promaaj. . . To je loa nauka i veliki biznis. Ako gleda na neuspjehe, o kojima oni ne govore, vidi da na svaki uspjeh dolazi 20 neuspjeha, zato jer nove genetiki stvorene biljke nisu stabilne. Genetiki inenjeri prenose gene koji se ne bi prenjeli u prirodi. To moe unititi nau poljoprivredu i nau opskrbu hranom. Genetska tehnologija je upravljana nazorima koji ne priznavaju moralne vrijednosti, suprotna je naunim dokazima, ne djeluje onako kako ona to tvrdi, i zaboravlja teke opasnosti koje namee tehnologija. To je loa nauka koja radi ruku pod ruku sa biznis korporacijama pod zastavom slobodne trgovine i slobode izbora. To e djelotvorno preuzeti kontrolu svakog aspekta naih ivota od proizvodnje hrane do reprodukcije. U tom procesu to moe unititi nau opskrbu hranom, unititi bioloku raznolikost i potaknuti sveope napredovanje infektivnih bolesti otpornih na lijekove i antibiotike. Dr. Mae Wan Ho - biolog sa Open University, UK gdje pouava i istrauje genetiku. GENETIC ENGINEERING DREAM OR NIGHTMARE
(GENETSKI ININJERING SAN ILI NONA MORA) (Proitajte knjigu SJEME UNITENJA prevedena na hrvatski i sve e vam biti jasno o GMO) 500

Bioistraivai: Izviai poslati od naunih institucija ili korporacija (skoro uvijek iz bogatih industrijskih zemalja Sjevera) da procjene kakvi genetski materijali mogu biti od koristi. Uzorci mogu biti uzeti sa biljaka, ivotinja ili ak ljudi (esto bezobzirno bez njihovog znanja ili pristanka) iji genetski sastav, ako se smatra korisnim, moe biti patentiran, i tako dajui specijalno pravo vlasniku patenta. Isto tako su bili uinjeni pokuaji da se patentira sjeme iz banaka sjemenja koje se odravaju na neprofitnoj osnovi za korist cijelog ovjeanstva. Biopiratstvo: Kraa biljaka, ivotinja ili ljudskih genetskih bogatstava iz drugih zemalja ili kultura da bi se zaradio novac. Ovaj izraz je izmislila Vandana Shiva, kritiar biotehnoloke industrije i osniva Foundation for Science, Tehnology and Ecology u New Delhi, Indija. World Trade Organisation (WTO): Svjetska Trgovaka Organizacija: WTO pravila mogu nakoditi bioraznolikosti. Razmotrimo samo jedan primjer: transnacionalne agrokemijske korporacije mogu tuiti zemlje lanice ako one zabrane uvoz i upotrebu vlastitog korporacijskog genetiki modificiranog sjemenja za proizvodnju hrane. Organizacije za zatitu okoline tvrde da doputanje saenja takvog sjemenja moe dovesti do nestanka prirodnih i bioraznolikih vrsta sjemenja uzgajanih i uvanih od poljoprivrednika od samih drevnih poetaka poljoprivrede. _________________________________________________________ Samoniklo bilje i plodovi su istinski darovi koje nam priroda baca u krilo i kae jedi. Kupfer-Koberwitz Raznovrsnost se brzo kree ka odreivanju metafore kao monokulturama uma. Ekofeminizam se je pojavio kao ozbiljan izazov Kartezijanskom redukcionizmu i Bacon-ovom silovanju prirode kao muki oblik znanja. Globalizacija ugroava ekoloka dostignua posljednih nekoliko desetljea. To je dakle odreujui smjer naih novih angamana. Ukupan doprinos divljih genetskih materijala u USA ekonomiji je bio procjenjen na 66 milijardi dolara. Malo, ili ako je ita od svega toga otilo nazad ljudima koji su uvali i koristili na obnovljivi nain te divlje izvore kroz stoljea. (1995 godina) Vandana Shiva - Globalism, Biodiversity and the Third World, ISEC uma je na dom, na laboratorij, naa bolnica, na univerzitet. To je izvor znanja koje mi trebamo da bi preivjeli. Naa borba protiv Propisa jeste borba za zatitu ivota. Jose Luis Gonzalez, Kordinator Federation of Indigenous People Sadanje opadanje bioraznovrsnosti jeste preteno posljedica ljudske aktivnosti i predstavlja ozbiljnu prijetnju. Agenda 21- Earth Summit, 1992 Pravo na zdravi okoli sainjava osnovu fundamentalne slobode, slobodu buduih generacija. Jacques Cousteau
501

To je sve u propagandi i ljudskoj prirodi. Kao ljudi mi vie volimo da vjerujemo ono to vie volimo da bude istinito. Tako politike partije biraju osobe iz vlasti da nam kau da nema nita zbog ega bi se za sada trebali zabrinjavati - mi moemo nastaviti sa zagaivanjem. Utemeljena su povjerenstva, poduzete su mjere, potaknuto vladino nadgledanje, svakodnevna propaganda koja to podrava, sve to da rasiplje nae vrijeme da nas uvjeri da e neto biti uinjeno ako to postane neto ozbiljno. Usprkos svemu ovome imamo sklonost da zaboravljamo ono to nam govori na zdravi razum. Mi smo naivine za vladu - zaboravljamo da vladini ministri, profesori, istraivaki timovi na veleuilitima, slubena tijela, jesu neiskrena, krhka, ljudska bia neznalice. Mi imamo sklonost da zaboravljamo da ni jedna osoba na ovoj zemlji ne zna nita vie nego mi ostali o moguim posljedicama i toku dogaaja. Oni sa time nastavljaju jer smo mi zbunjeni i prihvaamo neutralni stav ekati i vidjeti i doputamo da oni i dalje nastavljaju sa zagaivanjem. Iznad svega, politiari duguju svoju vjernost partijskoj hijerarhiji, bogatim investitorima, i velikom biznisu prije nego Ljudima. Oni ne bi dobili posao da nisu predani eljama svoje partije. Oni ne bi uinili nita da poremete zarade Kompanija, cijene, poreze ili ekonomiju. To, i njihovi vlastiti interesi jeste ono to oblikuje njihove odluke, a ne naa dobrobit. Jedino novi sistem prua trenutno odgovore. On e svima nama dati injenice, bez propagande, bez emocionalnih trikova, i dat e nam mo da donosimo odluke i da izaberemo u kojoj vrsti svijeta e naa djeca ivjeti. Da smo imali istinu bi li nastavili da doputamo da naa hrana bude ispunjena sa svim vrstama tvari koje stvaraju bolesti? Bi li bili za potpuno oznaavanje hrane, tako da apsolutno sve (ukljuujui i pesticide itd.) to ona sadri bude oznaeno? Bi li se eventualno bolnice zatvorile zbog nekoritenja (radije nego zbog nedovoljnosti financiranja)? Hoe li politiari biti tueni na Sudovima za namjerno oteivanje zdravlja ili e biti amnestirani kao u Junoj Africi? Hoemo li smanjiti ili zaustaviti proizvodnju toksinih zagaivaa? To ovisi o tome to ti izabere. ACTUAL DEMOCRACY Ako ne dopustimo Zemlji da stvara ljepotu i uitak, ona na kraju nee proizvoditi ni hranu. Joseph Woodkrutch Ah, kako nepravedan prema Prirodi i samome sebi jeste bezobziran, nezahvalan, besmislen ovjek! Edward Young 1683-1765 ivot na ovome planetu moe doi do kraja, i to vrlo stranog kraja. Ali ja bi elio da primjetite da prijetnja tom kraju u naem vremenu nije od bilo ega to nam univerzum moe uiniti, ve samo to ovjek moe uiniti samome sebi. John Hayes Holme U povijesti ovjeanstva mora doi vrijeme kada e veliki broj ljudi biti probuen za finije duhovne stvari i vrijednosti tako da stari stavovi i aktivnosti budu uinjene zauvijek nemoguim u velikom opsegu. Alice Bailey
502

- Znanje nije samilost i bez samilosti znanje raa pogreke i neizrecivu bijedu i kaos. Znanje ne moe uiniti da ovjek voli; ono moe stvoriti rat i instrumente unitenja, ali ne moe donijeti ljubav u srce i mir u um. Opaati sve ovo znai djelovati, ne djelovanje koje se temelji na memoriji ili obrascima. - Ako ti izgubi dodir sa prirodom onda gubi dodir sa ovjeanstvom. Ako nema odnosa sa prirodom onda postaje ubojica; onda ubija mladunad tuljana, kitove, delfine i ljude bilo zbog zarade, iz sporta, za hranu ili zbog znanja. Onda se priroda tebe boji, skrivajui svoju ljepotu. Ti moe pjeaiti po umama ili kampirati na lijepim mjestima ali ti si ubojica i tako gubi njihovo prijateljstvo. Ti oito nisi u odnosu sa niim, sa svojom enom ili sa svojim muem; ti si prezaokupljen, dobivanjem i gubljenjem, sa svojim vlastitim privatnim mislima uicima i bolovima. Ti ivi u vlastitom mraku izolacije i izlaz iz toga je u daljnji mrak. Tvoj interes je za kratkotrajno preivljavanje, nerazborit, lakouman ili nasilan. I tisue umiru od gladi ili su raskasapljeni zbog tvoje neodgovornosti. Ti preputa svjetovni red u ruke laljivih iskvarenih politiara, intelektualaca, strunjaka. Zato jer ti nema integriteta, ti gradi drutvo koje je nemoralno, nepoteno, drutvo koje se temelji na potpunoj sebinosti. Zatim ti bjei od svega ovoga zbog ega si ti sam odgovoran, na plae, u ume ili nosi puku za sport. Ti moe sve ovo znati ali znanje ne dovodi do preobrazbe u tebi. Kada ti ima ovaj osjeaj cjelovitosti, onda e biti u odnosu sa univerzumom. . . To je samo ovjek koji stvara nered u univerzumu. On je bezobziran i vrlo nasilan. Gdje god se pojavi on stvara bijedu i zbrku u sebi i svijetu oko sebe. On ostavlja smee i unitava i ne osjea samilost. J. Krishnamurti ovjekov najvei zadatak danas, jeste da razvije u sebi mo nenasilja. On sve radi nasilno, na primjer u poljoprivredi, sve bi moglo biti uinjeno nenasilno, to jest, njeno, organski, strpljivim prilagoavanjem ritmovima ivota. Istinski zadatak svih buduih istraivanja je uspostavljanje nenasilnih metoda za postizanje rezultata koje ovjek treba za svoju egzistenciji na zemlji. Nasilni metodi izgleda uvijek stvaraju bre, vee rezultate; a ustvari, oni vode ka nagomilavanju nerje -ivih problema. E.F. Schumacher - The World Food Problem, 1966 Polovica nae bijede i slabosti proizlazi iz injenice da smo mi prekinuli vezu sa tlom i da smo dopustili korijenju koje nas vezuje sa zemljom da propadne. Mi smo postali odvojeni od zemlje, mi smo je napustili. I ovjek koji napusti prirodu, je poeo da naputa sebe. Pierre Van Paassen
503

ovjek bilo civiliziran ili uroenik, jeste dijete prirode - on nije gospodar prirode. On svoje djelovanje mora prilagoditi odgovarajuim prirodnim zakonima ako eli odravati svoju prevlast nad svojom okolinom. Kada pokua da zaobie zakone prirode, onda obino uniti prirodnu okolinu koja ga odrava. I kada se njegova okolina brzo pogorava, njegova civilizacija propada. Tom Dale i Vernon Gill Carter - TOPSOIL AND CIVILIZATION, 1955 (Tlo i civilizacija) Civilizacija je poela tada, kad je ovjek prvi put iskopao rupu u zemlji i stavio sjeme. Religija je poela kad je ovjek shvatio suosjeanje sunca prema sjemenu, koje je on stavio u zemlju. Umjetnost je poela kad je ovjek sastavio himnu zahvalnosti i slavi suncu. Khalil Gibran ivotna snaga ili kosmika energija okruuje sve ive stvari, dijeli se sa biljem, ivotinjama i ljudima. Kroz takvo dijeljenje osoba i biljka postaju jedno! Ovo jedinstvo omoguuje osjeanje doputajui biljci i ovjeku ne samo da meusobno komuniciraju, ve da zabiljee tu komunikaciju preko biljke na pokretnoj tabeli. Marcel Vogel Ono to mi znamo je da je na planet veoma rijetke ljepote; nastao je od daha, krvi i kostiju naih predaka. Mi moramo da prizovemo na drevni osjeaj da je zemlja organizam i ponovo ga potovati. Gaia (iva Zemlja) je bila uvar ivota za cijelu svoju egzistenciju, a mi odbacujemo njenu brigu na nau tetu. Ako mi nau vjeru poklonimo Gaia, to moe biti vrsta i sa uivanjem ispunjena obaveza. James Lovelock Ako moj opstanak izaziva da drugi budu uniteni, onda e smrt biti draa i vie eljena. Kahlil Gibran - THE VOICE OF THE POET Koliko ljubavi, povjerenja i pouzdanja ipak lei u ovjeku. Buda, Uzvieni, nikad nije sumnjao da svatko tko napusti krug raanja, ne bi doao u nirvanu. No, mnogi nisu sljedili njegov poziv. Koliko ljudi stavljaju ispred i iznad svega, nepostojee i imaginarno Ja? ovjek unitava prirodu, truje vodu i zrak. Ratuje i unitava cijele narode. Dragi prijatelji! to se jo treba dogoditi? Vidim kako ptice grabljivice lete iznad umirueg. On lei gol i smrznut na zemlji, na kraju svojih snaga. Taj umirui je - Zemlja. Toliko smo je dugo pljakali i zlostavljali tako da se ivot sada nalazi pred gaenjem. Molim vas, prijatelji, ne dozvolite da sve do kraja propadne! Lama - Tenzin Rimpoche,1975 Turizam ima budunost samo ako cilj njegova razvoja bude: vie ovjenosti. ovjek mora biti u sreditu, ovjek se mora vratiti ovjeku jer - turizam je stvoren radi ovjeka, a ne ovjek radi turizma! Jost Kripendorf - PUTUJUE OVJEANSTVO Onaj koji putuje da bi se zabavljao, ili da bi stekao neto to nema, bjei od samog sebe i meu starinama postaje star ak i kad je mlad. R. W. Emerson Potraite na internetu organizacije koje tite prirodu i Zemlju, kao: Green peace, Friends of the Earth, WWF, www.betterworldlinks.org
504

Fizioloka klima naeg planeta je zahvaena mislima i osjeajima svake osobe, i zagaivanje ovih finih slojeva se zbiva ve prilian period vremena. Ako bi mogli istraiti mentalne horizonte nae kolektivne svjesnosti, mi bi primjetili tamne oblake misaonih-formi i emocionalno nabijene dijelove koji naoblauju unutranja neba. Ovaj kiseli kini oblak ljudske psihe je mona rajua snaga koja sigurno ne donosi hranjive oblake brige i samilosti potrebne za lijeenje sadanje situacije. Mo koju svatko od nas posjeduje jeste da izabere-da tom crnom oblaku ne pridodaje svojim kritiziranjem, ogovaranjem ili predrasudama - ve da promjeni vrijeme doprinosei pozitivnijim stavom prema ivotu i njegovanjem potrebnih ljudskih kvaliteta za obnavljanje ravnotee. Nae osobne kue moraju biti dovedene u red ako mi elimo imati ikakav utjecaj na stvaranje promjena u drutvu koje e smanjiti rizik od rata i zagaivanja nae Zemlje. Drugo lice zagaivanja na osobnom planu ima veze sa ispravnim odnosima sa naim vlastitim ivotom. Sljedei potrebu za zaustavljanjem odailjanja negativnih misli i osjeaja u atmosferu, mi moemo uzeti u obzir nau unutranju vlastitu ekologiju, i razmotriti koje elemente mi biramo za unoenje u nae tijelo. To je naa odgovornost da odravamo zdravu ekoloku ravnoteu u naim vlastitim tijelima, a mnogo od onoga to mi unosimo u nae sisteme putem hrane i pia moe biti tetno po zdravlje. Naim navikama jedenja veoma esto upravljaju emocionalne potrebe, a tjelesne potrebe se zanemaruju. Naa tijela ne trebaju cigarete, alkohol, stimulante ili premasnu hranu - ipak mi te elemente unosimo u na organizam - posljedice toga su mentalni stresovi, emocionalni nemiri i fizike bolesti to dovodi do neravnotee u unutranjem ekolokom sitemu. Odgovor nije u tome da odbacimo sve te proizvode, ve da sebe ponovo odgojimo kako da sluamo nae istinske potrebe tako da moemo izabrati najprikladniju ishranu ili mentalni stav. Ako se mi ne brinemo za taj dragocjeni dio stvorenog-naa tijela, onda kako mi moemo oekivati da se brinemo za vee tijelo ovjeanstva na zemlji na kojoj ivimo? Mir uma, fiziko blagostanje, globalni sukobi i zagaivanje okoline je sve skupa povezano da se jedno bez drugoga ne moe uzeti u obzir. Ako mi elimo da ivimo ivot unutranje i vanjske harmonije-onda je nama potrebna ekologija mira u naim mislima i djelima kao i mo opaanja posljedica koje nastaju po okolinu svakim naim uinjenim izborom i koliinom uloene osobne energije. Michael Lindfield - THE DANCE OF CHANGE - An Eco-Spiritual Approach to Transformation (Eko-duhovni pristup preobrazbi) Ne posjeduj nita to bi trebalo pripadati drugima. Potuj imovinu drugih, ali sprijei druge da izvlae zaradu iz ljudske patnje ili patnje drugih vrsta na Zemlji. . . Ne gomilaj bogatstvo dok milioni umiru od gladi. Nemoj za cilj uzimati slavu, profit, bogatstvo, ili senzualno zadovoljstvo. ivi jednostavno i dijeli vrijeme, energiju, i materijalne stvari sa onima kojima je to potreba. Thich Nhat Hanh
505

Znanost je napredovala kao nikada prije, donosei vie otkria nego sva prijanja stoljea zajedno. Pismenost i sada kompjuterska pismenost su se proirili. Ratne maine su toliko napredovale da emo svi biti uniteni dok se ne razvije neka nova civilizacijska sila da se suprostavi agresiji, smanji siromatvo i dugove nacija, razvije trgovinu i sprijei ili smanji ekoloko unitavanje. U svemu je bitna kreativnost ena. ene se moraju uti jer je potreban njihov utjecaj, i isto tako jer je to ispravno i pravedno da se one uju. Mi ne moemo imati mir bez pravde. Derek Paul - profesor emeritus University Toronto O NASA-i obino mislimo kao skupini znanstvenika, inenjera koji grade svemirske letjelice i tome slino. Ali NASA-u posjeduje i njome upravlja NSA (National Security Agency - Sluba nacionalne sigurnosti u US). Dakle, iznad znanstvenika postoji sloj koji kontrolira cijelu orgaizaciju. . . NSA je dio nadvlade koja ve postoji. Jedinstvena svjetska vlada ve sada djeluje i cijeli niz svjetskih zbivanja koja nam trenutno zaokupljaju panju proizvod su tog djelovanja. . . Vatikan ima veliki udio u svjetskoj vladi ali je ne nadgleda. Svjetska vlada se prostire irom svijeta, ona je sainjena od stotine bogatih obitelji usko povezanih zajednikim interesima. Ima ih u svim zemljama svijeta; oni kontroliraju, politiku, novac i bankarstvo. Rije je o velikoj mrei ljudi. . . . Upravo sada, irom svijeta se dogaaju velike podjele. Na jednoj strani imate ljude koji podiu svoju svijest o razumijevanju naeg mjesta u Svemiru, koji znaju da se moramo okupiti u miru i prestati bezumno iskoritavati prirodne izvore Zemlje. Ovi e ljudi biti uzdignuti, visoko gore. Oni e uskoro komunicirati i prepoznati se na mentalnoj duhovnoj razini irom svijeta, shvaajui da ne moemo nastaviti s voenjem besmislenih Zemaljskih ratova i u njih ulagati sva svoja sredstva. Na drugoj strani je ve spomenuta globalna organizacija koja kontrolira cijeli svijet i zadrava ga, zapravo, u stanju ropstva. Ova organizacija i elitne obitelji koje stoje iza nje biti e aktivnije, sve brutalnije. Oni su potpuno predani ratovanju, destrukciji i ubijanju. James McCanney - astrofiziar - iz lanka intervjua objavljenog u magazinu THE SPECTRUM u svibnju 2003 godine. Ekstrovertnim narodima Zapada savjetujem da u vlastitim dubinama ponovo otkriju izvore aktivne i kreativne introverzije. Ne uspiju li u tome, nema mnogo nade za budunost. Njihovo ogromno tehniko znanje, daleko od toga da bude izvor zatite, bit e uzrokom njihova unitenja. Romain Rolland Pojedinano, da, moemo uiniti neke vane stvari. Ali mi pokuavamo uiniti neto to je iznad moi svakoga od nas individualno. U posljednjih 10 godina pokazali smo da, kada zajedniki radimo, mi stvarno moemo poeti mijenjati lice globalnog drutva, lice svijeta. James Grant na estoj Bellagio Konferenciji u Indiji, 1994
506

Odreeni stupanj fizike harmonije i udobnosti je potreban, ali iznad odreenog nivoa to postaje prepreka umjesto pomo. Mahatma Gandhi Kvaliteta ivota ovisi iznad svega o naim odnosima prema ostatku Stvorenog - zemlji, biljkama, ivotinjama i ljudima. . . ovjek oblikuje sebe kroz odluke koje oblikuju njegovu okolinu. Rene Dubos Kada mi govorimo o novim oblicima moi, to onda nije nadmo ili mo da vladamo drugima, teroriziramo ili ugnjetavamo. Kada mi govorimo o nenasilju i civilnoj neposlunosti, to je odbacivanje moi kakvom je mi poznajemo, i ponovnom odreivanju moi kao neto to je zajedniko svima, da se koristi od svih i za svakoga. Patrijahalna mo se treba zamjeniti sa zajednikom moi, otkrivanjem nae vlastite snage koja se suprostavlja pasivnom primanju moi koju nad nama drugi vre, esto u nae ime. Petra Kelly 1947- 1992 Osnovala - Zelenu Partiju, Njemaka SUNCE O, Sunce to ivot vjeno sja, ti sve zna-sam poetak sredinu i kraj. Nikom vie ne vjerujem ja-Sunce! Samo tebi to vjeno ivot sja. Ne dopusti da potamne i tvoj sjaj. Prestani im svoje svijetlo sjat, neka ih okuje led i mrak, neka im vlastita zlodjela donesu smrt i kraj. Ali ja znam-ti nikada nee poiniti taj zloinaki akt. Sunce, bljesni, bljesni svoj nesebini sjaj, to ivot svima da. Bljesni, svom snagom, bljesni svoj sjaj. Ti to svojim nesebinim sjajem, ivot svemu da. Ivica, 1980 Kada bi svi ivjeli od rada u znoju lica svoga zemlja bi postala raj. Skoro da nije potrebno posebno razmatrati pitanje korienja posebnih talenata. Kada bi svi fizikim radom zaraivali svoj kruh, onda bi pjesnici, doktori, advokati itd. smatrali svojom svetom dunou da vlastite talente i vjetine besplatno stave u slubu ovjeanstva. Zbog nesebinog posveivanja dunosti njihov uinak bi bio vei i bogatiji. M. K. Gandhi, 1947 Kako se moe kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo to potpuno nam je strano Svjeina zraka i bistrina vode nisu naa svojina, kako biste ih dakle mogli kupiti? Svaki djeli ove zemlje svet je naem narodu. Svaka blistava borova iglica, svako zrnce pijeska na obali rijeke, svaka maglica u tami ume, svaki sitni kukac sveti su u mislima i
507

u ivotu moga naroda. Sokovi u stablima proeti su sjeanjima na crvenog ovjeka. Kada mrtvi bljedolikoga pou u etnju meu zvijezde, zaborave na zemlju koja im je dala ivot. Nai mrtvi nikada ne zaboravljaju prekrasnu svoju zemlju jer je ona majka crvenog ovjeka. Dio zemlje smo i ona je dio nas. Mirisne trave nae su sestre; jelen, drijebac, veliki orao - naa su braa. Stjenoviti vrhunci, sunani panjaci, toplo tijelo ponija i ovjek - sve pripada jednoj porodici. Kada nam Veliki poglavica iz Washingtona alje glas da eli kupiti nau zemlju, previe trai od nas. Veliki poglavica nam poruuje da e nam pronai kraj u kojem emo lijepo ivjeti. On e nama biti otac i majka, mi njemu djeca. Razmislit emo o toj ponudi da kupite nau zemlju. Ali to nee ii lako. Ova je zemlja nama sveta. Blistava voda koja tee u brzacima i rijekama, to nije samo voda, to je krv naih predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti da je ova voda sveta, morate svojoj djeci rei da je sveta, da svaki odraz u bistrom jezeru pripovijeda dogaaje i ive uspomene iz ivota naeg naroda. ubor vode to je glas oca moga. Rijeke su naa braa, utauju nam e. Rijeke nose nae kanue i hrane nau djecu. Prodamo li vam zemlju, morate se sjetiti i uiti svoju djecu da su rijeke naa, a i vaa braa. Zato rijekama morate iskazivati dobrotu kakvu biste iskazivali bratu. Znamo da nas bijeli ovjek ne razumije. Njemu je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi. On je stranac koji doe nou i zemlji oduzme sve to mu treba. Zemlja mu nije brat nego neprijatelj. Kada je pokori, on ide dalje. Za sobom ostavlja grobove svojih otaca i nije mu do njih stalo. Grobove svojih otaca i zemlju koja mu djecu raa - preputa zaboravu. Prema majci zemlji i bratu nebu odnosi se kao prema stvarima koje se mogu kupiti, opljakati, prodati kao stoka ili sjajni nakit. Njegova pohlepa unitit e zemlju i samo pusto ostaviti za sobom. Ne znam. Na nain ivota razlikuje se od vaeg. Crvenog ovjeka zabole oi kada pogleda na vae gradove. To je moda zato to je crveni ovjek divlji i ne shvaa te stvari. U gradovima bijelog ovjeka nema spokojnog kutka. Nema mjesta na kojem bi se ulo nicanje lia u proljee ili trepet krilaca muice. Moda zato to sam divlji - ne mogu shvatiti. Buka mi vrijea ui. to vrijedi ivot ako ovjek ne moe uti glasanje samotnog kozoroga ili nonu prepirku aba u bari? Ja sam crveni ovjek i mnogo toga ne shvaam. . . Indijanac voli mekani zvuk vjetra kada se igra povrinom movare i miris proljetnog povjetarca osvjeen popodnevnom kiom ili borovinom. Najvee blago crvenog ovjeka je zrak. Sve ivo djeli isti dah ivotinja, stablo, ovjek. Taj dah je svima potreban. Bijeli ovjek kao da ne primjeuje zrak koji udie. Oguglao je na smrad, kao netko tko je ve dugo na samrti.
508

Prodamo li vam zemlju, morate se sjetiti da je zrak dragocjen, da zrak svoj duh dijeli sa svim to je ivo i to odrava. Vjetar koji je prvi dah dao mome djedu, primit e i njegov blagoslov, primit e i njegov posljednji dah. Prodamo li vam zemlju, morate je uvati kao svetinju, kao mjesto gdje e i bijeli ovjek moi doi da udahne vjetar, slada od mirisa poljskog cvijea. Razmotrit emo vau ponudu da kupite zemlju. Odluimo li da pristajemo, trait emo da ispunite ovaj uvjet: bijeli ovjek se prema ivotinjama ovog kraja mora odnositi kao prema svojoj brai! Divljak sam i ne shvaam drukiji ivot. U prerijama sam vidio na tisue bizona koje je bljedoliki ostavio za sobom, ustrijelivi ih iz jureeg vlaka. Divljak sam i ne shvaam kako eljezni konj iz kojeg suklja dim moe biti vaniji od bizona kojeg mi ubijamo samo zato da bismo preivjeli. Morat ete uit svoju djecu da im pod nogama lei pepeo naih djedova. Da bi potovali zemlju, kaite im da je ona bogata ivotom naih predaka. Morat ete svoju djecu uiti ono to i mi uimo svoju da je zemlja naa majka. to se dogodi zemlji dogodit e se i njenoj djeci. Pljuje li ovjek na zemlju, pljuje na samog sebe. Zemlja ne pripada ovjeku. ovjek pripada zemlji. Mi to dobro znamo. Sve je meusobno povezano, kao to je obitelj povezana krvlju. Sve je meusobno povezano. ovjek nije tvorac tkanja ivota, nego je samo nit u njemu. to uini s tkanjem, ini i sa samim sobom. ak ni bijeli ovjek, iji bog hoda i govori s njim kao prijatelj s prijateljem, nee izbjei zajednikoj sudbini. Moda smo ipak braa. Vidjet emo. Jedno zasigurno znamo, a to e jednom i bijeli ovjek morati shvatiti: na bog je isti bog. Moda mislite da i njega moete posjedovati, kao to ste spremni uzeti svu nau zemlju. Ali, neete. On je bog svih ljudi i njegova je milost jednaka za crvenog i za bijelog ovjeka. Njemu je ova zemlja sve. Oskvrnuti je, isto je to i oskvrnuti njena tvorca. Bijeli e ljudi nestati, moda ak i prije nego ostala plemena. Samo vi prljajte svoj leaj i jedne ete se noi udaviti u vlastitom izmetu. Kada budete nestajali, plamtjet ete u ognju boga koji vas je ovamo doveo i koji vam je nekom neobjanjivom nakanom dao vlast nad ovom zemljom i crvenim ovjekom. Takva nam se sudbina ini bijednom. Ne shvaamo zato se ubija bizon, zato se krote divlji konji, zato u umi ima toliko ljudskog zadaha, zato je pogled na zelene bregove presjeen icama koje govore. Gdje su gutare? Nema ih vie. Gdje je orao? Nema ga vie. Pravom ivotu je kraj. Poinje borba za opstanak. Indijanski poglavica Seattle 1786-1866 - Dubrovaki Vjesnik 1989, Listovi iz zelenog notesa (1) sa engleskog preveo Luko Paljetak
509

OVJEK I DUHOVNOST
Duhovno iskustvo pripada cjelokupnoj povijesti ovjeanstva i svim kulturama te ga svaki pojedinac moe u odreenom trenutku u sebi otkriti. Holger Kalweit Ti ivi u prostoru, ali je tvoja stvarnost neprostorna; zazidaj vrata svoje trgovine i otvori ih na drugu ulicu, na onu, naime, kojoj pripada tvoj stvarni, neprostorni duh. Osnova ovoga prostornog univerzuma neprostorna je; prostor je fenomenalna kreacija onoga to po sebi nije prostorno. ivot ima jednu beskonanu mo asimilacije; nema niega to bi mu moglo ostati vjeno strano. Kao to vatra zahvata ak i otpatke pretvarajui ih ist plamen, tako je svako deavanje u ivotu sposobno da se preobrati u svjetlo i ivot. Mevlana Jalaluddin Rumi Duhovnost nema nita sa vanjskim religioznim programiranjem. Ona se pojavljuje kada se osoba spoji sa odreenim nivoima njegove ili njene svijesti ili nadsvijesti. Stanislav Grof - psihijatar i istraiva svjesti DUHOVNOST, OVISNOST I ZAPADNA NAUKA,1987 Odricanje od elja ne podrazumijeva asketizam ili poricanje ivota. Bilo kakvo negiranje ivota uinilo bi ovjeka neovjenim. Boanstvenost nije liena ovjenosti. Duhovnost treba da uini ovjeka ovjenijim. Ona je pozitivno dranje koje oslobaa sve to vrijedi, plemenito i lijepo u ovjeku. Takoer doprinosi svemu to je skladno i ljupko u naoj sredini. Duhovnost ne znai vanjsko odricanje od svjetovnih stvari, a jo manje bjeanje od odgovornosti. Ona samo zahtjeva da duhovna unutranjost ostane neoptereena bremenom elja dok obavljamo svjetovne aktivnosti ili se suoavamo sa odgovornostima koje potiu iz specifinosti naeg okruenja i poloaja. Savrenstvo znai biti neupleten u svijet dvojnosti. Neuplitanje je imperativ nesputane kreativnosti. Ali, sloboda se ne postie okretanjem lea ivotu zbog straha od vezanosti. To bi znailo negaciju ivota. Savrenstvo nije zaziranje od protivrjenih ispoljavanja prirode. Strah od vezanosti je strah od ivota. Duhovnost predstavlja skladno i puno prihvaanje ivota ne razdiranog suprotnostima. Ona mora da dokae svoju nadmo nad svim iluzijama - kako god one bile privlane ili mone. Savreni ovjek i usred najintenzivnih aktivnosti djeluje uz potpunu nevezanost, istovremeno ne izbjegavajui dodir sa bilo kojim aspektom ivota. Meher Baba - RAZGOVORI U svima nama postoji unutranji centar gdje istina prebiva u svoj punoi. Robert Browning Ne moe nadii ono to ne poznaje. Da bi upoznao to je izvan tebe samoga, mora sam sebe poznavati. Nisargadatta Maharaj
510

-ovjekova funkcija je spoznaja i samospoznaja. No, ako ovjeka ne shvatimo kao cjelinu, ne moemo razumjeti njegovu funkciju. - U ovjeka, rast razuma sastoji se u rastu intelekta i u popratnom rastu viih emocija: estetske, religiozne, moralne, koje se, u skladu sa svojim rastom sve vie intelektualiziraju; uz to se istodobno intelekt proima emocionalnou, prestaje biti hladan. Prema tome, duhovnost je stapanje intelekta i viih emocija. Intelekt je produhovljen emocijama; emocije su produhovljene intelektom. P . D. Ouspensky - TERTIUM ORGANUM Sve dok se ovjek ne uputi na ovo traganje za istinskim ja, sumnja i nesigurnost e sljediti svaki njegov korak u toku cijelog ivota. Najvei kraljevi i dravnici pokuavaju vladati drugima, kada u svom srcu od srca znaju da ne mogu vladati ni sami sobom. Ipak najvea mo je pod komandom ovjeka koji je prodro u najunutarniju dubinu. Postoje ljudi velikih umova koji provode cijele svoje ivote u sakupljanju znanja o mnogim stvarima. Upitaj te ljude da li su rijeili misteriju ovjeka -da li su pobijedili sami sebe, i oni e pognuti svoju glavu sa sramotom. Kakva je korist od toga da znamo bilo to kada jo ne zna tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali to bi drugo bilo vrijedno poduzeti? Ramana Maharshi ivot bi trebao biti raanje due. To je najvia alkemija koja opravdava na boravak na Zemlji. To je na zadatak, u tome je naa vrijednost. Henry Frederic Amiel 1821-1881 Vidi li ovaj cvijet? Postao je svjestan, ali uskoro e se sasuiti i umrijeti. To je materijalni ivot. Ali u duhovnom ivotu postoji samo cvjetanje - nema unitenja. To je razlika izmeu materije i duha. Sri S. A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada 1896-1977 ovjek je roen na zemlji ali jo nije roen u drugim sferama. Omraam Mikhael Aivanhov 1900-1986 Put prema nebu je otvoren, ali nitko se njime ne moe uputiti, osim onih, koji nebo nose u sebi. Emanuel Svedenborg 1688-1772 Bez osjeaja znaenja i svrhe, ovjek e ili oajavati ili postati opasan za sebe i druge. Viktor Frankl To to vi nazivate civilizacijom, ima vrlo malo zajednikog sa napretkom. ovjekov unutranji stupanj prosvjetljenja njegovog fizikog moz -ga putem svjetla duhovne ili Boanske inteligencije je mjerilo njegove evolucije. K.H. - THE MAHATMA LETTERS TO A. P. SINETT 1880-1900, vie tisua stranica napisanih u toku deset godina. Pisma tretiraju pitanja iz raznih oblasti politike, religije, prirodne nauke, filozofije, psihologije, mistike i okultizma.
511

Istinski napredak ovjeka na zemlji je napredak unutranje vizije. Mi imamo napredak u nauci, ali da li je to u skladu sa duhovnim napretkom? Mi elimo napredak nauke, ali da li mi elimo moralni napredak? To nije dovoljno da imamo vie, ili ak da spoznamo vie, ve da ivimo vie, i ako mi elimo da ivimo vie mi moramo nauiti da vie volimo. . . Suprotno zakonu materije gdje vie davati znai imati manje, u zakonu ljubavi to god netko vie daje on vie ima... Juan Mascaro Kada se suoimo sa situacijom kada osjeamo ljutnju, ako paljivo ispitujemo svoj vlastiti um, otkrit emo gorke istine u sebi. Da smo sebini; egocentrini; prianjamo za svoj ego; drimo se svojih stavova; mislimo da smo u pravu, a da je svako drugi u krivu; ispunjeni smo predrasudama, pristrani smo, a na dnu svega ovoga, mi uistinu ne volimo sebe. Ovo otkrie, iako gorko, je iskustvo koje donosi najveu nagradu. I u dugom hodu, ovo otkrie nas oslobaa duboko ukorijenjene psiholoke i duhovne patnje. . . . Kada pohlepa, mrnja i neznanje sebe otkriju u svakodnevnom ivotu, onda koristimo panju da ih otkrijemo i shvatimo njihov uzrok-korijen svakog ovog mentalnog stanja koje je unutar nas samih. Ako, na primjer, u sebi nemamo korijen mrnje, onda nas nitko ne moe naljutiti, jer je to korijen-uzrok nae ljutnje koji reagira na neija djela, rijei ili ponaanje. Ako smo paljivi, onda emo ustrajno koristiti nau mudrost da promatramo svoj um. Ako nemamo mrnju u sebi onda neemo biti zabrinuti kada netko pokazuje na nae nedostatke. Radije, bit emo zahvalni osobi koja privlai nau panju na nae mane. Moramo biti vrlo mudri i paljivi da bi zahvalili osobi koja otkriva nae greke, tako emo biti sposobni da slijedimo put uzdizanja prema poboljavanju samih sebe. Svi mi imamo neke mane. Druga osoba je nae ogledalo da bi mogli vidjeti nae mane sa mudrou. Trebali bi smatrati osobu koja otkriva nae nedostatke kao nekoga tko iskopava skriveno bogatstvo u nama kojega mi nismo svjesni. Spoznajom postojanja naih nedostataka mi se moemo poboljati. Poboljavanje sebe je stalan put ka savrenstvu koje je cilj u naem ivotu. Samim prevazilaenjem slabosti moemo kultivirati plemenite kvalitete skrivene duboko u naem podsvjesnom umu. Prije nego li pokuamo savladati nae nedostatke morali bi prvo vidjeti koji su to nedostaci. Poboljavanje sebe je stalan put ka savrenstvu koje je cilj u naem ivotu. . . Kada netko ukae na nae pogreke mi bi mu trebali biti zahvalni kao Potovani Sariputta, koji je rekao: ak i ako sedmogodinji poetnik redovnik ukae na moje greke, ja u ih prihvatiti sa najveim potovanjem prema njemu. Potovani Sariputta je bio Arahant (op. prev. osloboeni za vrijeme ivota) koji je stoposto bio zadubljen i nije imao pogreaka u sebi. Ali kako nije imao ponosa, bio je sposoban da se dri ovog stava. Iako mi nismo Arahanti trebali bi biti sposobni drati se ovog stava, jer na cilj u ivotu je da dosegnemo ono to je on dosegnuo. Naravno da osoba koja ukazuje na nae pogreke ne
512

mora sama biti u potpunosti osloboena od nedostataka, ali ona moe vidjeti nae probleme kao to mi moemo vidjeti njene nedostatke, koje ona ne primjeuje dok mi na njih ne ukaemo. Oboje ukazivanje na nedostatke i odgovor na njih treba biti uinjeno sa panjom. Ako netko postane nepaljiv u ukazivanju na mane i koristi neljubazan i grubi jezik, on moe sebe vie povrijediti nego uiniti dobra, isto kao i osobi kojoj ukazuje na mane. Onaj tko govori sa ogorenou ne moe biti paljiv i nije sposoban sebe jasno izraziti. Onaj tko se osjea povrijeenim dok slua grubi govor moe izgubiti svoju panju i nee uti to druga osoba stvarno govori. Mi bi trebali govoriti sa panjom i paljivo sluati ono to nam se govori da bi imali koristi od govorenja i sluanja. Kada sluamo i govorimo sa panjom, nai umovi su osloboeni od pohlepe, sebinosti, mrnje i iluzije. Henepola Gunaratana - MINDFULNES IN PLAIN ENGLISH, 1990 (PANJA PUT SVJESNOSTI) Tvoja kritika bistri moje zrcalo uma. Jalaludin Rumi 1207-1273 Moete li oekivati pravednost prema sebi, kada niste pravedni prema drugima. Sandor Petofi - Ako ti nitko ne zavidi, zapitaj se da li pravilno ivi. - Komplimente i uvrede svijeta treba jednako primiti, prvi neka te ne vesele, a drugi ne vrijeaju. - Svaki ovjek krije u sebi elje kraljeva. On bi htio da moe sve protiv drugog, a da drugi ne moe nita protiv njega. Seneca Malo je onih koji umiju da podnose vlastite mane kod drugih ljudi. Spinoza U korijenju ivota Kineza postoji vjera u dobro-i-zlo vlastite prirode. Ovo je posebno strano onima koji su odgojeni sa kroninom nelagodnou Hebrejsko-Kranskih kultura. Ipak Kinezima je to uvijek bilo oito da ovjek koji ne vjeruje sebi, ne moe vjerovati ak ni u svoje nevjerovanje, i zbog toga mora biti beznadno zbunjen. Zen ne propovijeda, moralizira ili grdi, na taj nain stvarajui odmetnike i odvajanje. Tao i Zen vide svijet kao neodvojiv i meusobno povezan. Ni jedan njegov dio se ne cijeni vie ili manje od ostalih. Mi iz Zapadne Kulture smo sebe smatrali Superiornijim. Jednog dana emo biti iznenaeni i shvatiti da su otkria mudraca Indije i Kine bolje orjentirana ka stvarnosti nego mnoga od naih Grkih ili Rimskih izvora. Alan Watts - BEAT ZEN, SQUARE ZEN AND ZEN, 1959 Zen je umjetnost uvianja u prirodu vlastitog bia.To istie dostizanje slobode. Slobode od svih neprirodnih zapreka. D.T. Suzuki Istinska srea se ne sastoji u poznavanju dobrih stvari, nego u dobrom ivotu; ne u razumjevanju, nego u razumnom ivljenju. Niti je to veliko uenje ve dobra volja koja spaja ljude sa Bogom. Cornelius Agrippa Spoznavanje poinje tek kada zaboravimo sve naueno. W. R. Emerson
513

O buenju - Duhovnost znai buenje. Veina ljudi, iako toga nije svjesna, spava. Raaju se spavajui, ive spavajui, ene se i udavaju spavajui, spavajui odgajaju svoju djecu, i umiru spavajui, a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju dra i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. Znate, svi mistici - katolici, krani, nekrani, bez obzira na to koju teologiju zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slau u jednoj stvari: da je sve u redu, sve je u redu. Iako je svuda nered, sve je u redu. Zaista udan paradoks. Ali, na alost, veina ljudi nikada ne shvati da je sve u redu zato jer spavaju. Mui ih nona mora. - Preveliki ste da biste spavali. Probudite se! Prestanite se igrati sa svojim igrakama. Veina ljudi rei e vam da bi eljeli izai iz djejeg vrtia, ali nemojte im vjerovati. Nemojte im vjerovati! Sve to ele da uinite za njih je da im popravite njihove potrgane igrake. Vratite mi moju suprugu. Vratite mi moj posao. Vratite mi moj novac. Vratite mi moj ugled, moj uspjeh. To je ono to ele - ele nazad svoje igrake. To je sve to ele. ak i najbolji psiholozi e vam to rei, da ljudi u stvari ne ele ozdraviti. Ono to ele je olakanje, ozdravljenje je tegobno. - - To je razlog zato mudar guru nikada nee pokuati probuditi ljude. Nadam se da u ovdje mudro postupiti i da vas niim neu pokuati probuditi ako spavate. To zaista nema nikakve veze sa mnom, ak i ako u vam ponekad rei: "Probudite se!" Moj posao je da se bavim svojim stvarima, da pleem svoj ples. Ako ete od toga imati koristi, dobro, ako ne, teta! Arapi bi rekli: Kia je posvuda jednaka, ali uzrokuje da u movari raste trnje, a u vrtu cvijee. Hou li vam pomoi na ovim duhovnim vjebama? Mislite li da bih ikome mogao pomoi? Ne! O ne, ne, ne, ne, ne! Ne oekujte da u ikome pomoi. Isto tako mislim da neu nikome nakoditi. Ako vam ovo nakodi, sami ste krivi, a ako vam pomogne, vi ste zasluni. Zaista ste uspjeli! Mislite li da vam ljudi pomau? Ne, ne pomau vam. Mislite da vas ljudi podupiru? Ne, ne podupiru vas. - To je, dakle, to: ljudi u stvari ne ele odrasti, ne ele se mijenjati, ne ele biti sretni. Kao to mi je netko rekao tako mudre rijei: Nemoj pokuavati usreiti ih, samo e upasti u potekoe. Nemoj se truditi da naui svinju pjevati; trati svoje vrijeme i razdrauje svinju. Neka ena ispriala mi je jednom kako je, kada je jo bila dijete, njezin roak, (sveenik) isusovac, vodio duhovne vjebe u isusovakoj crkvi u Milwaukeeju. Svaki nagovor zapoinjao je rijeima: Test ljubavi je rtva, a mjera ljubavi je nesebinost. Krasno! Pitao sam je: Da li biste eljeli moju ljubav po cijenu moje sree? Odgovorila je: Da. Nije li to udesno? Zar to ne bi bilo divno? Ona bi voljela mene po cijenu svoje sree, a ja bi volio nju po cijenu svoje sree, i tako bismo imali dvoje nesretnih ljudi, ali - ivjela ljubav! Anthony de Mello 1931-1987 - katoliki sveenik - SVJESNOST
514

Ja sam neobrazovana smrtnica i nisam vina stvarima vanjskog svijeta, ve sam poduavana iznutra, preko svoje due. Hildegarada od Bingena iz pisma 1146 g. Svetom Bernard od Clairvaux Ja te stvari ne vidim vanjskim oima, niti ih ujem vanjskim uima. Ve ih vidim jedino svojom duom dok su mi tjelesne oi irom otvorene, tako da me nikada ne obuzima ekstatina besvijest, ve vidim to dok sam budna danju i nou. Svijetlo koje vidim nije ogranieno prostorom. Ono je mnogo lake od oblaka koji u sebi nose sunce. U njoj ne prepoznajem ni visinu, ni duljinu, ni irinu. Reeno mi je da je to sjena ive svijetlosti (umbra lucis viventis). U toj svjetlosti ponekad vidim drugo svijetlo za koje mi je reeno da je iva svijetlost (lux vivens). Ne mogu znati kada u je vidjeti i koliko dugo. Ali kada god je vidim, naputa me svaka tuga i svaki strah; i osjeam se kao jednostavna mlada djevojka, a ne kao stara ena. Hildegarada dala opis svoje karizme u sedamdesetsedmoj godini Od djece oekujemo da se boje mraka ali nema nita gore od ovjeka koji se boji svjetla. Sokrat Postoji razlika izmeu stvari kako ti one izgledaju i naina na koji stvari uistinu izgledaju. Jednom kada ti bude cijenio taj razmak, onda e ti stei odgovarajui uvid u djelovanje svojih vlastitih emocija. Ti e otkriti ono to lei iza tvojih jakih emocionalnih reakcija, postoji pretpostavka neke vrste objektivne stvarnosti. Objekti izgledaju tako jasno, ali u stvarnosti to su samo iluzije. . . Svatko ima odgovornost da oblikuje budunost ovjeanstva. Dalaj Lama Moje sjeanje vanjskih okolnosti moje egzistencije je izbljedilo, ili nestalo. Meutim, moji susreti sa drugom stvarnou, moja borba sa nesvjesnim, neizbrisivo je utisnuto u moju memoriju. Ljudi imaju veliku odgovornost prema slikama nesvjesnog. Ako ih mi ne uspijemo razumjeti, ili odbacimo moralnu odgovornost koju imamo prema njima, mi onda liavamo ivot njegove cjelokupnosti i sebe osuujemo na bolnu fragmentarnu egzistenciju. Carl Gustav Jung Kreativnost ne treba da ima produkt, opus, pjesmu, ples ili roman. Najvea kreativnost je rekreacija samog sebe. Jean Houston - A PASSION FOR THE POSSIBLE Nauite gledati pa ete spoznati da je svijet novih vizija beskrajan. Carlos Castaneda Stvara nas i oblikuje ono to volimo. . . Nikome ne pada lako na um da su nam razum i hrabra volja dani ne samo zato da bi se uzdrali od zla, ve i od prekomjerna dobra. J. W. Goethe to predanije sluate unutarnji glas to bolje ujete zvukove svoje okoline. Dag Hammarskjold Jedino pravo znanje stekli ste kada ste od poznatog krenuli prema nepoznatom. Clande Bernard
515

Neka sljedbenik upozna prirodu svog Gospodina Ljubavi. Sedam je aspekata ljubavi Boje; sedam je boja Jedinog koji se manifestira; sedmostruko je djelovanje; sedam je energija i sedmostruka Staza koja vodi natrag u sredite mira. Neka sljedbenik ivi u ljubavi i neka ljubi u ivotu. Iz starih pravila upuenih misticima iz vremena Atlantide Novi smisao due jeste u kreativnosti i misticizmu. Oni su temelj drugaijeg tipa linosti koja utemeljuje novu civilizaciju. Otto Rank Kako razumno bie moe postati oplemenjeno bilo ime to nije dosegnuto naporom? Mary Wollstonecraft 1759-1797 Dolazee generacije e nauiti jednakost iz siromatva, i ljubav iz nesree. . . Ja sam se nauio utljivosti od onih razgovorljivih, toleranciji od netolerantnih, ljubaznosti od neljubaznih; ipak udno, ja sam nezahvalan ovim uiteljima. Kahlil Gibran A mislim da ono to se dogodilo meni na tako okrutan nain, deava svima onima koji gaje ak i opravdane, bezazlene elje kao to su to bile moje. Svijet nas dri pomou naih elja i prije ili kasnije primorava nas da za njih platimo skupu i bolnu cijenu. Samo oni koji su sasvim osamljeni ili koji su se odrekli svega, mogu da se nadaju da nee biti prisiljeni da je plate. Nepoznat ? Otre kare patnje moraju odvojiti stvarno od nestvarnog, bi bola mora probuditi uspavanu duu u savreni ivot, istrgnue korjenja ivota iz zemlje sebine elje mora biti pretrpljeno, i onda ovjek biva slobodan Tako pie u Starom Komentaru u jednoj od njegovih najmistinijih strofa. Alice Bailey - ZRAKE I INICIJACIJA, 1960 Jedna stvar koje se ti uasava: jeste dopustiti da se prepusti sebi, zakorai u neizvjesno, mali korak iznad svih sigurnosti koje su postojale. I tko god je sebe jednom predao sebi, jedan jedini put, tko god je povjerio sebe sudbini bio je osloboen. Herman Hesse Ne postoje odvojeni dogaaji, ivot se kree kao voda. To je sve povezano kao to je rijeka povezana sa oceanom, i svi dogaaji i stvari kao vrtlozi u toku. Ne trai nastanak univerzuma u nekoj dalekoj toki u vremenu iza nas; to je ovdje u sadanjosti. Allan Watts - TIME&THE MORE IT CHANGES Duhovna potraga je putovanje bez daljine. Putuje od tamo gdje si upravo sada tamo gdje si stalno. Od neznanja do spoznaje, jer uini samo to da prvi put vidi ono to gleda stalno. Anthony de Mello Duhovno savrenstvo ovjeka sastoji se u njegovu prerastanju u inteligentno bie - bie koje zna sve to je u stanju nauiti. Maimon Nae opaajno jastvo nije mogue pronai u predodbi svijeta jer je ono samo predodba svijeta. Erwin Schrodinger
516

to nas spreava da se promjenimo? to e dovesti do radikalne promjene u potpunoj svjesnosti. . . Ti mora stajati sam. Ako netko sebe transformira, on je odmah protiv grupnog miljenja. Biti sam podrazumjeva, zar ne, iskorak van toka ove cijele zbrke, poremeaja, patnje i oaja. Biti sam znai uope ne nositi teret tradicije. Biti sam znai potpuna sloboda. . . Za mene, misao je stvorila mene, i tako to mene nije odvojeno od misli, to je struktura misli, priroda misli koja je mene stvorila. J. Krishnamurti Sljedi svoje blaenstvo, odakle proistie duboki osjeaj bia, gdje tvoja dua i tijelo ele da odu. Kada ima taj osjeaj, ostani u njemu, i nedopusti nikome da te izbaci iz njega. . . i vrata e se otvoriti tamo gdje ti nisi znao da su ona bila. . . Put mistika i put umjetnika su vrlo slini, osim to mistik nema umjetnost. Umjetnost umjetnika vezuje za svijet, a mistik prolazi kroz svoju psihu u transcendentalno. Joseph Campbell Tijelo je dio due koje se osjea pomou pet osjetila. William Blake Oni koji ne opaaju kretanje svoga uma nuno moraju da budu nesretni. . . . Uvijek imaj na umu, da je uistinu malo potrebno za ivjeti sretan ivot. Marko Aurelije 121-180, car Ako eli mir uma, onda prestani traiti pogreke. Ako eli traiti pogreke, onda trai svoje vlastite. Sarada Devi Smirenost uma je jedan prekrasan dijamant mudrosti. To je posljedica dugog i strpljivog napora u samokontroli. Njeno prisustvo je pokazatelj sazrelog iskustva, i neto vie od obinog poznavanja zakona i djelovanja misli. ovjek postaje smiren u onolikoj mjeri u kojoj on shvaa sebe kao bie koje se razvija pomou misli, jer takvo znanje zahtjeva razumjevanje drugih kao posljedicu misli; i kako on razvija ispravno razumjevanje, i sve vie i vie vidi jasnije unutranje odnose stvari kroz djelovanje uzroka i posljedice, on prestaje da se uznemiruje i bijesni, da se brine i alosti, ostaje uravnoteen, vrst i smiren. Smireni ovjek, nakon to je nauio da vlada sobom, zna kako da se prilagodi drugima; a oni, zauzvrat, cijene njegovu duhovnu snagu, i osjeaju da oni od njega mogu uiti i osloniti se na njega. to god ovjek postaje smireniji, vei je njegov uspjeh, njegov utjecaj, njegova mo za dobro. . . Jaki, smireni ovjek je uvijek voljen i cijenjen. On je kao stablo koje prua hlad u ednoj zemlji, ili stijena koja prua zaklon u oluji. . . Uzbuene due, gdje god vi bile, pod bilo kojim uvjetima vi ivjele, znajte ovo - u oceanu ivota otoci Blaenstva se smijee, i sunana obala vaih ideala eka na va dolazak. Dri vrsto svoju ruku na kormilu misli. U kori tvoje due boravi Uitelj koji zapovijeda; ali On spava, probudi Ga. Samokontrola je snaga; Ispravna Misao je nadmonost; Smirenost je mo. Kai svome srcu: Mir, budi smireno! James Allen - AS A MAN THINKETH (KAO TO OVJEK MISLI)
517

ivot nam je bio udljiv i svirep. U prirodi nije bilo dobrote ni smisla. Ali, dobrote i smisla bilo je u nama, u nama ljudima s kojima se sluaj igra, te mi moemo da budemo jai i od prirode i od sudbine pa ma to bilo i samo za nekoliko asova. Mi moemo da budemo bliski jedno drugom kada je to nuno i da jedno drugom pogledamo u oi koje shvataju. Mi moemo da volimo jedno drugo i da ivimo radi uzajamne utjehe. A ponekad, kada mrana sudbina uti, moemo jo i vie. Tada moemo da za koji trenutak budemo bogovi, da pokrenemo mone ruke i stvorimo stvari koje prije toga nisu postojale i koje, kad su jednom stvorene, ive bez nas i dalje. Iz tonova i rijei, i iz drugih slabanih nitavnih stvari moemo da sagradimo muzika djela, arije i pjesme pune smisla, utjehe i dobrote, ljepe i trajnije nego to su brutalne igre sluaja i sudbine. Moemo da nosimo u srcu svevinjeg i onda kada nas on cijele prome, moe on kroz nae oi i kroz nae rijei da pogleda i progovori o onim drugima, koji ga ne poznaju ili nee da ga poznaju. Mi svoje srce ne moemo povui iz ivota, ali ga moemo tako uobliiti i tako nauiti da ono postane jae od sluaja i da moe da nepokolebljivo gleda u ono to nam zadaje bol. Herman Hesse 1877-1962 Bezoblino Apsolutno jeste moj Otac, Bog sa oblikom je Majka. Kabir Znanje o pravome ja jeste znanje sveg znanja. Tako mi je obaveza da spoznam pravo ja, da to u potpunosti spoznam,da to spoznam u svakom djeliu: njegova svojstva, njegovu istananost i njegove same atome. Kahlil Gibran - THE PHILOSOPHY OF LOGIC Svako je sam sebi apsolutni zakonodavac, djelilac poasti i pokore, ureiva svog ivota, dodjeljiva nagrada i izvrilac kazni. Mabel Collins - IDILA BIJELOG LOTOSA Ako nema pouzdanja u sebe ti si dva puta pobijeen u trci ivota. Sa pouzdanjem si pobijedio ak i prije nego li si poeo. Marcus Garvey Iz godine u godinu sve sam uvjerenija da je traenje ivota u ljubavi koju nismo pruili, u moima koje nismo iskoristili, u sebinoj opreznosti koja ne prihvaa rizik i koja, izbjegavajui bol, proputa i sreu. Mary Chomondeley - Egoizam stvara veliku prepreku izmeu osobnog ja i Istine - to je majka svih poroka. Lai su nastale iz poticaja da se vara, a hipokrizija nastaje iz elje da se zamaskiraju lai. - Nema osobe, bilo ovjek ili ena, koji prepoznaju njegovu-njenu moralnu snagu bez da su prethodno bili pouavani; postoje tisue onih koje svijet smatra vrijednim i cijenjenim jer oni nikada nisu bili podvrgnuti testu. - Dunost je neto to dugujemo ovjeanstvu, nama ravnima, naim susjedima, naim porodicama i posebno svima onima koji su vie
518

siromaniji i zanemareni nego mi sami. Ovo je dug koji, ako nije zadovoljen u toku naih cijelih ivota, nas ini duhovno propalim i hrani stanje prekrenog morala u naim nadolazeim inkarnacijama. Uvjeti za evoluciju su u nama, a ne van nas; i po sudbini su neovisni o okolnostima i uvjetima zemaljskog ivota. Zbog ovoga e se svi probuditi na nekoj toki, penjui se i osvajajui vrh nakon vrha i suraujui sa prirodom ispunjavanjem istinske svrhe ivota. Helena Petrovna Blavatsky 1831-1891 Odbaci pohvale, posveeni. Pohvale vode samo-obmani. Tijelo nije dua. Tvoja dua nema tijela i ne dotiu je ni pohvale ni pokude. estitanje samom sebi, uenie, slii visokom tornju na kojeg se popela umiljena budala. Tamo sjedi u svojoj nadutoj samoi i ne vidi ju nitko do ona samu sebe. Zapamtite, vi to se borite za osloboenje ovjeka, svaki je poraz uspjeh, i svaki iskreni pokuaj jednom e uroditi plodom. Stabljike svetih klica to izniknu i neopaene izrastu u uenikovoj dui, ojaaju pri svakoj novoj kunji, savijaju se kao a, ali se ne lome, niti ikad mogu nestati. Kad ura kucne, one procvjetaju. Zar moe biti blaenstva kad sve to ivi pati? Zar hoe da se spasi ( Glas Tiine) sluajui pla itavog svijeta? THE VOICE OF THE SILENCE - Izdava Teozofsko drutvo, prevela i komentirala prvo izdanje iz starih rukopisa pod nazivom Knjiga Zlatnih Pravila, ovo su djelovi iz knjige Dzyan - Helena P. Blavatsky Lano uenje je od mudrih odbaeno, i raspreno vjetrovima pomou Dobrog Zakona. Njegov toak se okree za sve, ponizne i ponosne. Doktrina oka je za mase; doktrina srca za odabrane. Jedni ponosno izjavljuju: "Vidi, ja znam", ovi, koji su u poniznosti, izjavljuju; "Tako sam uo". Svaka religija tokom vremena oko sebe skupi mnoge spekulacije i druge dodatke. Na primjer, u hinduizmu, u Puranama se moe proitati o mnogim stvarima koje su reene ljudima da ih moraju raditi ili ne smiju raditi; mnoge od tih stvari su bile izmiljene od sveenika, bilo za njihovu vlastitu korist i prednost ili zbog prekomjernog naglaavanja vrijednosti mnogobrojnih molitvi i obreda. Isto su tako odreene interpretacije ranijih govora pretvorene u dogme i pridodane originalnim uenjima, kao, to je to na primjer, uenje o uasnom vjenom paklu koje se jo zadralo kod mnogih krana. Ezoterino uenje to odjednom raspri vjetrovima, kada okrene panju nazad ka sutinskim i vitalnim istinama. Ipak, djelovati iz srca jeste put samo za jakog i naprednog ovjeka. Za mase, polagano lutanje irokom cestom evolucije koja se njeno kree prema vrhu, knjige su jo glavni vodi. Ti ljudi jo nisu u poziciji koja je opisana u Garuda Purana: "Nakon to je prakticirao Vede i astre, i spoznao Istinu, mudar ovjek moe odbaciti sve svete zapise, isto kao netko tko je bogat itom odbacuje slamu". Annie Besant i C. W. Leadbeater COMMENTARY ON THE VOICE OF THE SILENCE, 1926
519

Odbaci neznanje kao i iluziju. Odvrati lice od obmana svijeta. Ne vjeruj ulima jer lau. Ali unutar tvoga tijela -svetita tvojih osjeta- trai u nelinom vjenog ovjeka, kada ga otkrije, pogledaj unutra: ti si Buda. Helena P. Blavatsky - GLAS TIINE Procjenjuj svoj prirodni karakter po onome to ini u svojim snovima. . . . Najvei dar je darivati dio samog sebe. . . Priroda je stvorena da bi nas u zavjeri sa duhom oslobodila. Ralph Waldo Emerson Ne postoji nita vie u emu ljudi izdaju svoj karakter nego u onome to ismijavaju. . . Velik i sretan je samo onaj tko ne zahtijeva da zapovijeda niti da se pokorava da bi osigurao sebi neku vanost u svijetu. J. Goethe Ako kod ovjeanstva uniti vjeru u besmrtnost, onda e ne samo ljubav nego i svaka iva snaga koja podrava ivot svijeta presuiti. Fjodor M. Dostojevski 1821-1881 Oni koji znaju ne govore. Oni koji govore oni ne znaju. Dri svoja usta zatvorena. Motri na svoja osjetila. Obuzdaj svoju naglost. Pojednostavni svoje probleme zamaskiraj svoj sjaj. Budi jedno sa prahom zemlje. Ovo je primarno jedinstvo. Onaj tko je dosegao ovo stanje nije zabrinut za prijatelje i neprijatelje, za dobro i loe, za ast i ponienje. Ovo je najvie stanje ovjenosti. Lao Tse - TAO TE CHING Dakle, zavri Savreni (Buddha) - jednom kada smrvi egoizam, lani zakon, sumnju, mrnju i pohlepu, i kada se ponovo rodi, tada e u novom ivotu moi sljediti etiri posljednja puta koji se zovu prava istoa, prava Misao, prava Samoa i pravo Ushienje (Ekstaza). Tada e, naravno, biti sposoban pobijediti, elju za ivotom na zemlji, elju da stekne nebo, svoje zablude, a osobito svoj ponos to si napredovao na putu svetosti. Tada e biti sasvim blizu Nirvane. TIPITAKA (Tri koarice) Vinaya 1. V stoljee prije Krista budistika literatura ak i kad je potpuna, u introverziji nema manje svjesnosti, ve samo premjetanje panje. Ekstatina iskustva ostaju duboko urezana u pamenje onih koji su ih doivjeli, to ne bi bio sluaj da su bila prazna i bez znaenja. . . u stvari, svijest je neto izuzetno pokretno. Kad nestane vanjski svijet, krug svijesti se suava i naizgled potpuno povlai u neku nepoznatu psihiku pinealnu lijezdu, u neku vrstu sredita u kojem se susreu sve organske funkcije i sve psihike snage te svijest uiva u jedinstvu. Ferdinand Morel U potpunoj istoti, sjajno svjetlo sve proimlje, sa svojom sjajeom tiinom obuhvaa veliku prazninu. Svjetovne stvari, kada ih se izbliza promatra jesu samo iluzije viene u snovima. SURANGAMA SUTRA - Intuicija je duhovna vjetina i ne objanjava, ve jednostavno pokazuje put. Florence Scovel Shinn - slikarica 1871-1945 - IGRA IVOTA - Kako je igrati i njezina pravila, 1925
520

Utihnite i sluajte unutarnji glas. J. Rumi Kada se u tijelu poludjeli um zaustavi, unutranji organi i svi vanjski objekti se u potpunosti opaaju. . . nastajanje i nestajanje svih stvari se promatra bez zabrinutosti. . . Razlikovanje je svjesnost, a ne-razlikovanje je mudrost. Prianjanje za svjesnost stvara zagaenost, a sklad sa mudrou osigurava istotu. Zagaenost uzrokuje roenje i smrt dok istota vodi tamo gdje nema Buda. Lu Kuan Yu - PRACTICAL BUDDHISM Za koju je svrhu ovjeanstvo ovdje to se nas ne bi trebalo uope ticati: zbog ega si ti ovdje, to bi trebao pitati samog sebe: i ako nema spreman odgovor, onda postavi sebi ciljeve, visoke i plemenite ciljeve, i umri zbog njih! Ja ne znam za bolju svrhu ivota nego umrijeti pokuavajui uiniti neto veliko i nemogue. . . Friedrich Nietzsche - iz neobjavljene zabiljeke, 1873 Postoje dva naina irenja svjetla: biti svijea ili ogledalo koje ga odraava. Edith Wharton Daleko je impresivnije kada drugi otkriju tvoja dobra svojstva bez tvoje pomoi. Miss Manners Oni koji zasluuju potovanje ne trebaju to zahtijevati, oni koji trae potovanje ne zasluuju potovanje. Nepoznat? Pitanje: Da li bi ja trebao sljediti psihiki-medijumski razvitak? Odgovor: Radije sljedi duhovni razvitak; to je od psihike prirode, da, ali prvo pronai duh - ne spiritualizam, ve duhovnost u svom vlastitom ivotu.(3460-1) Edgar Cayce-STORY OF ATTITUDES AND EMOTIONS Stari zapisi govore o sedam centara svjesnosti. Um moe boraviti u jednom ili drugom od centara. Kada um prianja za svjetovno, onda boravi u tri nia centra - u pupku, organu reprodukcije, i organu pranjenja. Onda um nema viih duhovnih ambicija ili vizija. On je uronjen u prianjanje poude i pohlepe. etvrti centar je u srcu. Kada um naui boraviti u njemu, ovjek doivljava svoje prvo duhovno buenje. Onda ima svugdje oko sebe viziju svjetla. Vidjevi ovo boansko svjetlo on postaje ispunjen uenjem i kae: Oh, kako je blaeno! Njegov um tada ne odlazi u nie centre. Peti centar je u grlu. Onaj iji je um dosegao ovaj centar biva osloboen od neznanja i iluzije. On ne uiva u nikakvom sluanju ili govoru osim o Bogu. esti centar je na elu. Kada um dosegne ovaj centar, dolazi do direktne vizije Boga, danju i nou. Ali ak i tada postoji mali trag ega kod aspiranta. . . To je kao svjetlo u svjetioniku; osjea se kao da se svjetlo moe dotaknuti - ali ne moe zbog stakla koje ga okruuje. Sedmi centar je na vrhu glave. Kada um to dosegne, dostignut je samadhi. Takav postaje poznavalac Brahmana, sjedinjen sa Brahmanom. Ramakrishna 1836-1886
521

Sedam realnosti Postojanje, Ljubav, rtvovanje, Odricanje, Znanje, Obuzdavanje i Predavanje. Ne pridajem znaaj vjeroispovjestima, dogmama, staleima, vrenju religijskih ceremonija i rituala, ve jedino razumijevanju sljedeih sedam Stvarnosti: 1. Jedino Stvarno Postojanje je postojanje jednog i jedinog Boga, koji je Sebstvo u svakom ogranienom sebstvu. 2. Jedina Stvarna Ljubav je Ljubav prema Beskonanom (Bogu), koja pobuuje intenzivnu enju da se vidi, spozna i postane jedno sa Istinom (Bogom). 3. Jedino Stvarno rtvovanje je ono u kome su, shodno toj ljubavi, rtvovane sve stvari - tijelo, um, poloaj, bogatstvo pa ak i sam ivot. 4. Jedino Stvarno Odricanje je naputanje svih sebinih misli i elja ak i usred svijetovnih dunosti. 5. Jedino Stvarno Znanje je znanje da Bog boravi kako u dobrom tako i u takozvanom ravom ovjeku, u svecu kao i u takozvanom grijeniku. Ovakva spoznaja nalae ti da pomae svakog podjednako, onako kako to iziskuju okolnosti, bez oekivanja nagrade; kada si pozvan da sudjeluje u nekom sporu, da djeluje bez i najmanjeg traga neprijateljstva ili mrnje; da nastoji da uini druge sretnima gajei bratska ili sestrinska osjeanja prema svima; i da ne povrijedi nikoga u mislima, rijeima ili u djelima - ak ni one koji povrijeuju tebe. 6. Jedina Stvarna Kontrola je disciplina ula - suzdravanje od preputanja niskim eljama jer se jedino tako moe odrati potpuna istota karaktera. 7. Jedino Stvarno Predavanje je ono u kome uravnoteenost ne moe naruiti nijedna nesretna okolnost, gdje je ovjek usred svake tekoe savreno mirno preputen volji Boga. - Tako su u alam-e-lahutu i alam-e-hahutu pete, Stvarne Sfere obuhvaeni stupnjevi Savrenstva kroz odgovarajue aspekte ashiq-omashuqa (Zaljubljenik i Ljubljeni u Jednome), i ashiq (zaljubljeni) i mashuq (ljubljeni) istovremeno. U alam-e-jabnttu (mentalnoj sferi) nalaze se stupnjevi ashiq (zaljubljenik) i arif (gnostik), u malakutu (suptilnoj sferi) se nalazi stupanj nabrajaa atributa, a u nasutu (gruboj sferi) je stupanj waqifa (onaj koji je svjestan grubog). Poto opisujemo ove stupnjeve u uzlaznom nizu, kada waqift onaj koji je svjestan, postane jo svjesniji, on ulazi u stupanj wasifa (atributa). Od wasifa on dospijeva do stupnja irfana (gnoze), a od irfana dospijeva u domen Boijih tajni (maarif). Na stupnju maarifa on biva obdaren vienjem Boga zahvaljujui statusu onoga koji voli, a kada konano postane LJUBAV, on uvia da je on sam bio svretak svega i jeste sve svega. Na tom stupnju Huyata, sve iezava u Boijem stanju Ja sam Bog. Meher Baba - RAZGOVORI
522

Deset moguih stanja ivota svojstvenih svakoj individui kroz koje se prolazi od trenutka do trenutka. PAKAO - stanje u kojem se netko osjea uhvaen u zamku svojim situacijama, ponekad preovladavajuim frustriranim bijesom i impulsima za unitenjem sebe i svega drugoga. U tom stanju dolazi do odvojenosti od slobode, ima vrlo malo ivotne snage - i podnosi se ekstremna i neopisiva patnja. GLAD - stanje karakterizirano nezasitnom eljom za hranom, seksom, moi, bogatstvom, slavom, zadovoljstvom i tako dalje. Onaj tko je u tom stanju je muen nepopustljivom udnjom i nemogunou da je zadvolji - ak i kada se ispuni ta elja. IVOTINJSKO - stanje proeto instiktom, u kojem se nema osjea-ja razuma ili morala, i ivi se samo za sadanjost. Onaj tko je u ovom stanju se boji jakih, a prezire i vlada slabima. - Pakao, Glad i ivotinjsko se zajedniki nazivaju tri zla puta. LJUTNJA - je stanje u kojem preovladava sebini ego, nadmetanje, oholost i potreba da se bude glavni u svim stvarima. Pakao, Glad, ivotinjsko i Ljutnja se nazivaju etiri zla puta. LJUDSKOST ili MIR - u ovom mirnom stanju, se moe poteno i mirno rasuivati, kontrolirati instiktivne elje pomou razuma, i djelovati u harmoniji sa okolinom. Meutim, to je osjetljivo stanje i vrlo lako se moe nai u paklu ako se ono poremeti. RAJ ili ZANOS - zadovoljstvo koje netko osjea zbog ispunjenih elja. Meutim, ovo stanje nije kao istinska srea Buddhastva - to stanje je privremeno i s vremenom nestaje, ili ak najmanjom promjenom okolnosti. - Veina ljudi svoje vrijeme najvie provodi kreui se izmeu ovih est svijetova, koji u potpunosti proimlju sve njihove reakcije prema vanjskim utjecajima i zato su u krajnosti podloni promjenjivim okolno -stima. etiri via svijeta, ili "plemenita puta" se karakteriu injenicom da je za njihovo ispoljavanje potrebno uiniti napor. UENJE - stanje u kojem netko trai vjetinu, trajnu istinu ili samo promjenu, kroz pouavanje drugih. REALIZACIJA ili SJEDINJENOST - stanje u kojem se otkriva djelomina istina kroz vlastito promatranje i napor. Svijetovi Uenja i Realizacije su blisko povezani, ali imaju nedostatak da u tim stanjima ljudi mogu lako postati zaokupljeni samim sobom (egocentrini, sebini) i oholi, mislei da vie nita drugo ne moraju uiti. BODHISATTVA - u ovom stanju, ne samo da netko tei vlastitom prosvjetljenju, ve se posveuje olakavanju patnje drugih kroz samilosne, altruistike akcije. Meutim, Bodhisattva moe imati negativan aspekt samortvovanja, koji moe voditi ka nepotivanju vlastitog ivota. BUDDHASTVO - stanje istinske, neunitive sree, stanje savrene i potpune slobode, obiljeeno bezgraninom mudrou, hrabrou,
523

samilou i ivotnom-snagom. - - - Kako svako stanje meusobno sadri ostalih deset - u ovom stanju ak i etiri zla puta ispoljavaju svoje pozitivne i fundamentalno prosvjetljene aspekte. Tako, nae razumijevanje pakla postaje osnova za samilost, glad se mijenja u elju da pomaemo drugima da otkriju svoje vlastito Buddhastvo, ivotinjsko potie udnju za mirom i slobodom u drutvu. Richard Causton NICHIREN SHOSHU BUDDHISM AN INTRODUCTION, 1988 (Nichiren Daishonin 1222-1282) 4. Samanera Panha - Iskuenikova pitanja ega je jedno? Sve ivotinje ive zahvaljujui hrani. (Postoje etiri hrane za odravanje bia koja su roena ili kao potpora onima u traganju za mjestom gdje e se roditi. Koja etiri? fizika hrana, gruba ili rafinirana, kontakt kao drugo, svijest kao tree i voljna namjera kao etvrto. SN XII.64.) ega je dva? - Ime i oblik (mentalni i fiziki fenomen). ega je tri? - Tri vrste osjeanja (prijatna, bolna, ni prijatna ni bolna). ega je etiri? - etiri plemenite istine (patnja, nastanak patnje, prestanak patnje, put vjebanja koji vodi do prestanka patnje). ega je pet? - Pet sastojaka (oblik, osjeaj, opaaj, mentalni sadraji, svijest). ega je est? - est ula (oko, uho, nos, jezik, tijelo, razum). ega je sedam? - Sedam faktora probuenja (sabranost, analiza kvaliteta, istrajnost, ushienje, vedrina, koncentracija, ravnodunost.) ega je osam? - Plemeniti osmostruki put (ispravno razumijevanje, ispravna odluka, ispravan govor, ispravno djelovanje, ispravan ivot, ispravan napor, ispravna svjesnost i ispravna koncentracija) ega je devet? - Devet je boravita bia (sedam stupnjeva svijesti i dvije sfere): Postoje bia raznolikog tijela i raznolikog opaanja, kao to su ljudska bia, neka boanstva i neka bia u niim svijetovima. To je prvi stupanj svijesti Postoje bia raznolikog tijela i jedinstvenog opaanja, kao to su boanstva Braminog svijeta stvorenog prvim (zadubljenjem). To je drugi stupanj svijesti. Postoje bia jedinstvenog tijela i raznolikog opaanja, kao to su Blistava boanstva. To je trei stupanj svijesti. Postoje bia jedinstvenog tijela i jedinstvenog opaanja, kao to su Divno svjetlucava boanstva. To je etvrti stupanj svijesti. Postoje bia koja, potpuno prevaziavi opaanja (fizikog) oblika, sa nestankom opaanja otpora i ne obazirui se na opaanja raznolikosti, pomislivi Beskrajan prostor, stiu u sferu beskrajnosti prostora. To je peti stupanj svijesti. Postoje bia koja, potpuno prevaziavi sferu beskrajnosti prostora, pomislivi Beskrajna svijest, stiu u sferu beskrajnosti svijesti. To je esti stupanj svijesti.
524

Postoje bia koja, potpuno prevaziavi sferu beskrajnosti svijesti, pomislivi Ne postoji bilo to, stiu u sferu nitavila. To je sedmi stupanj svijesti. Sfera bia bez percepcije i, druga, sfera ni percepcije ni ne-percepcije. To su dvije sfere. (Maha nidana suttanta, DN 15) ega je deset? Tko je opremljen sa deset kvaliteta, taj se naziva arahantom (do kraja usavreno ispravno razumijevanje, do kraja usavrena ispravna odluka, do kraja usavren ispravan govor, do kraja usavreno ispravno djelovanje, do kraja usavren ispravan ivot, do kraja usavren ispravan napor, do kraja usavrena ispravna sabranost, do kraja usavrena ispravna koncentracija, do kraja usavreno ispravno znanje, do kraja usavreno ispravno izbavljenje (Maha-cattarisaka sutta, MN 117). Ouspensky: . . U vezi s funkcijama i stanjima svijesti, a iz perspektive mogue evolucije, ljudi se dijele na sedam kategorija. Ljudi po roenju spadaju u jednu od prve tri kategorije. Osoba kod koje preovladava instinktivna ili motorika funkcija, a ije su emocionalna i intelektualna funkcija manje razvijene, naziva se ovjek broj 1; a ako emocionalna funkcija preovladava nad ostalima, radi se o ovjeku broj 2; ako intelektualna funkcija preovladava, to je ovjek broj 3. Iznad ove tri kategorije ljudi nalazi se ovjek broj 4, koji se ne raa kao takav. To znai poetak promjene, uglavnom u svijesti, ali takoer i u znanju i sposobnosti posmatranja. Potom dolazi ovjek broj 5, koji je ve razvio tree stanje svijesti, to jest samosvjest, i u kome radi via emocionalna funkcija. Naredni je ovjek broj 6, i konano ovjek broj 7, koji posjeduje punu objektivnu svijest i u kome radi via intelektualna funkcija. Pitanje: Kako da ovjek prepozna onog koje na viem nivou od njega ako ne zna na to da obrati panju? Ouspensky: Kad budemo bolje razumjeli to nam nedostaje, koje stvari sebi pripisujemo iako ih ne posjedujemo, poet emo da uviamo neto u vezi s tim, iako zapravo moemo da razlikujemo ljude vieg nivoa jedino po njihovom znanju. Ako znaju neto to mi ne znamo, i ako shvatimo da to niko drugi ne zna, i da se ne moe nauiti na bilo kakav uobiajen nain, to nam moe pokazati pravac. Pokuajte da bolje razmislite o osobinama ovih sedam kategorija ovjeka. Na primjer, koja bi mogla biti opa karakteristika ovjeka broj 1, 2 i 3? Prije svega san. ovjek broj 1, 2 i 3, prije nego to pone da prouava sebe u okviru nekog sistema koji mu daje mogunost za samoprouavanje, provodi itav ivot u snu. On samo izgleda kao da je budan; u stvarnosti se nikad ne budi, ili se povremeno probudi na trenutak, pogleda okolo i ponovo zaspi. To je prva karakteristika ovjeka 1, 2 i 3. Druga karakteristika je injenica da iako ima mnogo razliitih "ja", neka od ovih "ja" se uope ne poznaju. ovjek ima
525

sasvim odreene stavove, odreena ubjeenja ili odreene poglede, dok sa druge strane ima sasvim drugaija ubjeenja, sasvim drugaije poglede, sasvim drugaije simpatije i antipatije, i oni prvi ne znaju za ove druge. To je jedna od glavnih karakteristika ovjeka broj 1, 2 i 3. ovjek je jako raskomadan (op. pr. rascjepkan, rastresen), a to ne zna i ne moe da zna, jer svako od ovih "ja" zna samo odreena "ja" koja susree po principu asocijacija; druga "ja" ostaju sasvim nepoznata. "Ja" su podjeljena u skladu sa funkcijama; postoje intelektualna, emocionalna, instinktivna i motorika "ja". Ona poznaju neka "ja" oko sebe, ali dalje od toga ne znaju nita, pa zato, dok ovjek ne pone da prouava sebe znajui za ovu podjelu, nikad ne moe doi do pravilnog razumijevanja svojih funkcija ili reakcija. Ovaj ovjekov san i odsustvo jedinstva u njemu stvaraju jednu veoma vanu osobinu, a to je njegova potpuna mehaninost. ovjek u tom stanju, ovjek 1, 2 i 3, jeste maina kojom upravljaju vanjski utjecaji; on ne moe da im se odupre, nema mogunosti da ih meusobno razlikuje, nema mogunosti da sebe prouava odvojeno od toga. On sebe stalno vidi u pokretu i ima iroko zasnovanu i veoma jaku iluziju da je slobodan da ide kud hoe, da moe da se kree u skladu sa svojim eljama i da moe da ide lijevo ili desno. On to ne moe da uini; ako krene lijevo, to znai da ne bi mogao da krene desno. "Volja" je sasvim pogrena ideja; ona ne postoji. Volja moe da postoji samo u ovjeku koji ima jedno kontrolirajue "ja", ali sve dok ima mnotvo razliitih "ja" koja ne znaju jedno za drugo, imat e tano toliko razliitih volja; svako "ja" ima vlastitu volju - tu ne moe biti drugog "ja" i druge volje. ovjek, meutim, moe postii stanje u kome stie kontrolirajue "ja" i u kome stie volju. To stanje moe dostii jedino razvojem svijesti. To su najosnovniji principi ovog sistema. - Sada bih rekao jo jednu stvar. Mi poinjemo psihologijom prouavanjem sebe, ljudske maine, stanja svijesti, metoda ispravljanja stvari itd; meutim, istovremeno je vaan dio sistema posveen uenjima o opim zakonima svijeta, jer ne moemo razumijeti ak ni sebe ako ne pozna-jemo neke od osnovnih zakona koji su u pozadini svih stvari. Obino nauno znanje za to nije dovoljno, jer je, ba kao to je psihologija ispustila ideje takve vanosti kao to je odsustvo pamenja sebe, naa znanost ili zaboravila ili nikad nije ni znala osnovne zakone na kojima se sve zasniva. Kao to sam rekao, sve stvari na svijetu, velike ili male, u bilo kojoj razmjeri, zasnivaju se na dva osnovna zakona koji se u ovom sistemu nazivaju Zakon broja tri i Zakon broja sedam. Ukratko reeno, Zakon broja tri znai da u svako ispoljavanje, svaki fenomen i svaki dogaaj ulaze tri sile. One se nazivaju (iako su ti nazivi samo rijei, koje ne izraavaju njihova svojstva) pozitivna, negativna i neutralna - ili, aktivna, pasivna i neutralizirajua - ili, jo jednostavnije - prva sila, druga sila i trea sila. Ove tri sile ulaze u sve. P. D. Ouspensky - ETVRTI PUT
526

Objanjenje sufizma - od P. D. Ouspensky - TERTIUM ORGANUM - Najkarakteristiniji izraz muslimanskog misticizma je perzijski sufizam. Sufizam je istovremeno religijska sekta i filozofijska kola vrlo visokog idealistikog obiljeja koja se istovremeno borila protiv materijalizma, protiv ogranienog fanatizma i doslovnog shvaanja Kur'ana. Sufi su Kur'an tumaili mistiki. Sufizam je filozofijsko slobodoumlje islama spojeno sa posebnom simbolinom i jasno ulnom poezijom koja uvijek ima skriveno mistiko znaenje. Procvat sufizma bio je u prvom stoljeu drugog tisuljea po Kristu. Sufizam je dugo bio nerazumljiv europskom nainu miljenja. S gledita kranske teologije i kranskog morala nedopustiv je spoj ulnosti i religiozne ekstaze. No, na Istoku to dvoje uspjelo je postojati zajedno. U savrenom skladu. U kranskom svijetu puteno se uvijek smatralo neprijateljskim duhovnome. U islamskom svijetu puteno i ulno prihvaeno je kao simbol duhovnog. Izraavanje religijskih i filozofijskih istina jezikom ljubavi bio je vrlo rairen obiaj na Istoku. To su istoni cvjetovi rjeitosti. Sve alegorije, sve metafore preuzimale su se od ljubavi. - Muhamed se zaljubio u Boga, kau Arapi elei prenijeti ar Muhamedova religioznog osjeaja. Izaberi novu enu svakog proljea - na Novu godinu, jer prologodinji kalendar niemu ne slui, kae perzijski pjesnik i filozof Sadi. Sadi izraava misao koju je Ibsen iskazao rijeima doktora Stockmana: o . . . Istine ne pristaju dugovjenim Metuzalemima, kako mnogi misle. U normalnim uvjetima istina moe potrajati sedamnaest, osamnaest godina, rijetko due...o (Henrik Ibsen, Neprijatelj naroda). Poezija sufija postat e nam razumljivija ako imamo na umu tu opu ulnu oznaku knjievnog jezika Istoka koji potjee iz nedokuive davnine. Primjer te drevne knjievnosti je Pjesma nad pjesmama. Nama su udni ulni prikazi u mnogim odlomcima Biblije i svih starih istonjakih mitova i bajki. Perzijski sufijski pjesnici mistici uglavnom su pisali o ljubavi prema Bogu izrazima koji se mogu primijeniti na njihove lijepe ene, kae F. H. Davis, prevodilac Gamija i drugih pjesnika jer nitko ne moe pisati nebeskim jezikom i biti razumljiv. (Persian Mystics). Ideja sufija, kae Max Mller, ljubavno je sjedinjavanje due s Bogom. Sufi dre da ne postoji nita u ljudskom jeziku to moe izraziti ljubav izmeu due i Boga tako dobro kao ljubav izmeu mukarca i ene, a ako elimo govoriti o sjedinjenju due s Bogom, to moemo izraziti samo simbolikim jezikom zemaljske ljubavi . . . Kada itamo neke od ushienih pjesama sufija moramo se sjetiti da sufijski pjesnici upotrebljavaju veliki broj izraza koji imaju odreeno i priznato znaenje u njihovu jeziku. Tako san znai meditaciju; miris nadu u boansku naklonost; poljubac i zagrljaj zanos pobonosti; vino oznaava duhovnu spoznaju itd. Openito govorei nikada i nigdje u svijetu poezija se nije toliko stapala s mistikom kao u sufizmu. P. D. Ouspenski
527

Klanjam se pred Tobom, koji si Prepun Samilosti, i molim ti se, Naropo! Razmiljajui o ivotima uitelja shvatie ovo: elja za mnogo uputstava, skretanje je s Puta. uvaj sutinu uenja sigurnu u svome srcu. Previe objanjenja bez sutine nalik je mnogobrojnom drveu bez plodova; iako su ona znanja, nisu krajnja istina. Poznavati ih sve nije i saznanje istine. Previe tumaenja ne donosi duhovnu korist. Ono to nosi korist jeste srce, koje je naa sveta riznica. eli li da postane bogat, njemu se okreni. Dharma je lijek koji e izlijeiti sve mrlje sa tvoga duha. eli li da se spasi, uzimaj taj lijek. Duh slobodan od vezanosti je Gospodar Zadovoljenja. eli li dobrog gospodara, njemu se privoli. Svetovni ivot je uzrok suza; odbaci ljenost duha. Stjenovita peina u divljini bila je dom tvom duhovnom ocu. Pusto i usamljeno mjesto boansko je boravite. Duh koji jae na duhu neumoran je konj. Tvoje roeno tijelo je i hram i dvorac nebeski. Nenaruiva meditacija i djelovanje bolji su od svih lijekova Tebi, iji je jedini cilj Prosvjetljenje, predao sam kljueve istine. Tvoja vjera, moje uenje i ti sam: neka to troje tvojom rukom budu zasaeni, sine. I neka sjeme Savrene Istine raste kao lie, grane i plodovi ne trulei, ne raspadajui se i ne venui. Marpa - 11. stoljee tibetanski yogi Diskriminativno znanje koje istovremeno shvaa sve objekte u svim stanjima jeste intuitivno znanje, koje donosi osloboenje. Kada smireni um dosegne istotu jednaku Jastvu onda postoji Apsolutnost. RAJA YOGA - Vibuthi Pada: Sutre 56-57 Postoji stvar bez oblika ipak potpuna. Prije nego li su postojali zemlja i raj. Mi ne znamo ime toga, ali mi to nazivamo Tao. To je misterija nad misterijama. Lao Tzu
528

Prosvjetljenje je savreno ostvareno ne pomou tijela niti pomou uma. Prosvjetljenje je odstranjivanje svih obiljeja. Prosvjetljenje je osloboeno od svih pretpostavki koje se odnose na sve objekte. Prosvjetljenje je slobodno od funkcioniranja svih namjernih misli. Prosvjetljenje je ponitavanje svih uvjerenja. Prosvjetljenje je slobodno od svih razlikujuih konstrukcija. Prosvjetljenje je slobodno od svih prevrtljivosti, misaonih aktivnosti, i uznemirenosti. Prosvjetljenje nije ukljueno u nikakve obveze. Prosvjetljenje je dosezanje nevezanosti, kroz slobodu od svih stavova nastalih iz navike. Polje prosvjetljenja je krajnja stvarnost. Prosvjetljenje je ostvarenje stvarnosti. Prosvjetljenje biva u ogranienju stvarnosti. Prosvjetljenje je bez dvojnosti, tako tu nema umova i nema stvari. Prosvjetljenje je jednakost, jer je jednako beskonanom prostoru. Prosvjetljenje je neiskonstruirano, jer ono nije ni roeno niti uniteno niti ustrajava niti prolazi kroz bilo kakve preobrazbe. Prosvjetljenje je potpuno znanje o mislima, djelima i sklonostima svih ivih bia. Prosvjetljenje nije put za est osjeta osjetila. Prosvjetljenje je isto, jer je slobodno od strasti koje instiktima upravljane nastavljaju ivote. Prosvjetljenje nije nigdje niti ovdje, ne prebiva ni u mjestu niti dimenziji. Prosvjetljenje nije sadrano u niemu, ne stoji u stvarnosti. Prosvjetljenje je samo ime i ak to ime nije pokretno. Prosvjetljenje, slobodno od uzdravanja i poduzimanja, jeste bez-energije. Nema uznemirenosti u prosvjetljenju, jer je ono u potpunosti isto po svojoj prirodi. Prosvjetljenje je zraee, isto u svojoj sutini. Prosvjetljenje je bez subjektiviteta i u potpunosti bez objekta. Prosvjetljenje, koje proimlje jednakost svih stvari, jeste nerazlikujue. Prosvjetljenje, koje nije pokazano nikakvim primjerom, jeste neusporedivo. Prosvjetljenje je suptilno, jer je to vrlo teko ostvarivo. Prosvjetljenje je sve-proimajue, jer ima prirodu beskonanog prostora. Prosvjetljenje ne moe biti ostvareno, bilo fiziki ili misaono. Zato? Tijelo je kao trava, drvee, zidovi, putevi, i halucinacije. A um je nematerijalan, nevidljiv, bez osnove i nesvjestan . . . Vimalakirti VIMALAKIRTI NIRDESA SUTRA Pitanje: Da li je veina ljudi mrtva? Odgovor: O ovom pitanju je mnogo raspravljano u naoj grupi u St. Petersburgu. Neki su mislili da je veina ljudi mrtva, ali ja sam uvijek bio protiv toga. Svi spavaju, ali ak i u ivotu nalazite prijatne ljude koji moda ne rade zbog ljenosti, nedostatka prilike, ili neeg drugog. Ipak, oni nisu mrtvi. P: Kako mogu mrtvi ljudi da utiu na ljude koji spavaju? O: U usporedbi s ljudima koji spavaju oni su veoma jaki, jer nemaju savjesti i nemaju stida. to obine ljude ini slabim? Savjest i stid. Osim toga, ako ljudi spavaju, bilo to moe da im se desi, oni mogu da budu ukradeni iz svojih kreveta. Svi ljudi iz ivota spavaju, ali nisu svi mrtvi - jo. U isto vrijeme, ako neko uope ne moe da prihvati i
529

iskoristi B uticaje, nema nieg to bi ga sauvalo od umiranja prije ili kasnije. B uticaji su poslati da sauvaju ljude od umiranja, ak i ako spavaju. Ali ako ih oni odbace, ne postoji nita to bi sprijeilo njihovo umiranje. Ljudi nisu jednaki u odnosu na evoluciju. Neki mogu da evoluiraju, drugi ne mogu. Oni ili gube mogunost evolucije ili nisu uradili nita da je zaslue. P: Da li postoji ikakva razlika izmeu vidovitosti i sjeanja na vjeno vraanje? O: Prava vidovitost, da ostavimo po strani fantastine opise, jeste funkcija vieg emocionalnog centra, to znai funkcija ovjeka br. 5. Sve ispod toga je ili la ili mata. Sasvim je mogue da se ponekad imaju bljeskovi viih centara, ali to nije pouzdano i to ne moe da kontrolira nitko osim ovjeka br. 5 - a on mora da bude potpuni br. 5. Ako ovjek kristalizira i postane skoro br. 5, a da nije bio ovjek br. 4, on nije potpun i tako ne moe da u potpunosti koristi ove moi. Ali ako ovjek postigne tree stanje svijesti, ovaj razvitak svijesti znai funkcioniranje vieg emocionalnog centra iji je stepen vizije vei. P: Da li je mogue imati bilo kakvo razumijevanje vjenog vraanja ako ovjek ne moe da shvati pitanja dimenzija i razliitih vremena? O: Mislim da je mogue razumijeti, ali moramo prvo da se sloimo o terminima. Kao teorija ono ima psiholoku, matematiku, i ono to moemo da nazovemo fizikom stranom, i mislim da za razumijevanje psiholoke strane nije neophodno razumijevanje ideje o dimenzijama i prostoru. Najzad, nije matematika strana ono to je vano. To je samo teorija o ivotu, koja, da tako kaemo, matematiki zvui. Ali mi ne moemo da govorimo o tome kao o injenici. To moe da bude objanjeno na drugi nain. Ideja o vjenom vraanju moe da bude povezana sa ivotom ovjeanstva. Individualno vrijeme se zavrava i ovjek postaje povezan sa ivotom veeg entiteta - ovjeanstva. To znai samo jednu stvar: ako ovjek ostane mehanian, moe da se vjeno vrati deset tisua puta i nee da ima nikakvu korist od toga. injenica vjenog vraanja ne mijenja nita sama po sebi. Ali ako ovjek pone da radi, ona postaje ogromna; to je jedini princip koji moe da objasni odreene stvari. Ali sami po sebi, deset tisua ivota ili jedan ivot, potpuno su isti. P: Da li svi dogaaji u povijesti dolaze ponovo, kao ratovi i revolucije? O: Mi sada govorimo o individualnom vjenom vraanju; ne moemo da preemo pravo na povijesne dogaaje. U isto vrijeme moemo da kaemo da e ove stvari da se ponove. Njih su proizvele mehanike snage i mehaniki ljudi, tako da e ti ljudi izvani da budu u istim okolnostima kao ranije. Stvar koju moramo da razumijemo je da ako se nita ne promjeni sada, nita nee da se promjeni kasnije. Pretpostavimo da postoje neki ljudi koji pamte; to oni mogu da urade? Ostali ne pamte, a oni su sigurniji u svoje miljenje i manje skloni da sluaju razloge. A pamenje dogaaja zavisi od pamenja sebe. Ukoliko
530

postane svjestan sada, onda ako postoji sljedei ivot, pamtit e to se dogodilo. Ako ne pamti sebe, kako moe da pamti stvari i dogaaje? P: Da li to znai da e splet svjetskih dogaaja uvijek da bude isti za mene? O: Mora da razumije da je svaki svijet, sa toke gledita vjenog vraanja, unutar drugog svijeta. Situacija moe da se promjeni u jednom od veih svijetova i da utie na svijet unutar njega. Postoji mnogo stvari u vezi s tim da je na um nesposoban za razmiljanje na pravilan nain. Kad bismo mogli da razmiljamo odreenije i jasnije, vidjeli bismo vie. Postoji jedna stvar koju elim da dodam u vezi sa svijetovima. Dokle god Apsolut postoji, sve ostale stvari moraju da postoje; one nemaju prava da umru. ak i ako umru, one su ponovljene i ponovljene dokle god postoji Apsolut. Ali sve ovo je teorija. U sistemu vjeno vraanje nije neophodno. Ono moe da bude zanimljivo i korisno; moete ak da ponete s tom idejom, ali za stvarni rad na sebi ono nije neophodno. To je razlog to nam ova ideja nije data u sistemu. Ona je dola izvani, od mene, iz literature. Ona pristaje, ona nije kontradiktorna sistemu, ali nije neophodna, jer sve to moemo da uradimo moe -mo da uradimo samo u ovom ivotu. Ako ne radimo nita u ovom ivotu, sljedei ivot e biti potpuno isti, ili e postojati male varijacije, ali ne pozitivne promjene. Ako vjeno vraanje postoji, mi ne moemo da ga promjenimo. Postoji samo jedna stvar koju moemo da promjenimo: moemo da pokuamo da se probudimo i da se nadamo da emo ostati budni. Ako moramo da se vratimo natrag, ne moemo da to zaustavimo. Mi smo u vlaku, vlak ide nekuda. Sve to moemo da uradimo je da nam vrijeme u vlaku proe razliito - da radimo neto korisno ili da ga provedemo sasvim beskorisno. P. D. Ouspenski - ETVRTI PUT Ekskluzivne religiozne forme i biblije dogmatski interpretirane su imale svoje vrijeme. Vrijeme za vanjske gurue i hijarerhijske strukture je prolo. . .Ti sam dri jedinstveni klju za svoj vlastiti razvitak i duhovnu evoluciju. Nitko van tebe ne dri taj klju. Da promjeni djelotvorno i trajno bilo to u svojoj osobnosti, ti mora potraiti uzrok . . . u sebi. Edwin C. Steinbrecher - THE INNER GUIDE MEDITATION - A Spiritual Technology for the 21st Century, 1988 Kada um prebiva smiren u jedinstvu stvari. . . dualizam nestaje sam od sebe. Seng-tsan - HSIS-HSIS-MING Da oko nije sunano, ne bi nikada bilo sposobno ugledati sunce; da u na -ma ne postoji snaga samoga Boga, boansko nas ne bi moglo ushititi. ? Velika veina ljudi se dri starih predrasuda. Oni se bore tako esto sa bezosjeajnim bijesom, protiv prosvijetljenja i razuma, i esto prou stoljea prije nego li nova ideja prokri put za irenje novog blagoslova. Gustav Von Struve 1805-1870 - PFLANZENKOST
531

- Iz mraka ka svjetlu - From Darkness to Light `Neither Time...' Niti vrijeme, niti prostor ne postoji za ovjeka koji poznaje vjenost. Prostor i vrijeme su stvarni za ovjeka koji je jo nesavren i prostor je za njega podijeljen u dimenzije, vrijeme u prolost, sadanjost i budunost. On gleda iza sebe i vidi svoje roenje, svoje dobitke, sve to je on odbacio. Ta prolost je neprekidno bila preoblikovana od budunosti koja je tome uvijek bila pridodavana. Iz prolosti ovjek okree svoj pogled u budunost gdje ga oekuje smrt, nepoznato, misterija. Fasciniran time on sebe vie od toga ne moe odvojiti. Misterija budunosti sadri ispunjenje svih njegovih elja, koje mu je prolost poricala, i u svojim snovima on leti do briljantnog horizonta gdje mora postojati srea, gdje je on mora traiti. Fatalna greka! Nitko nee nikada probiti beskonanu misteriju budunosti - neprobojnu u svojoj iluziji - niti maioniar, ni prorok niti Bog! Ali ba suprotno to e biti misterija koja e obuhvatitit ovjeka, koja mu nee dopustiti da pobjegne, koja e slomiti polugu njegova ivota. ivotu se ne treba pristupati kroz prolost, niti kroz iluziju budunosti. ivotu se ne moe pristupiti kroz posrednike, niti se moe pobijediti za drugoga. To otkrie moe biti uinjeno samo u sadanjem trenutku - od samog pojedinca i ne za druge - od pojedinca koji je postao vjeno Ja. To vjeno Ja je stvoreno usavravanjem sebstva - savrenstvom u kojem su sve stvari sadrane, ak i ljudske nesavrenosti. ovjek jo nije dosegao to stanje ivo -ta za sada, on ivi u prolosti koju ali, ivi u budunosti u kojoj se nada, ali nikada u sadanjosti koju zanemaruje. Ovo je sluaj sa svim ljudima. Balansirajui izmeu prolosti i budunosti, Ja je u ravnotei kao kada se tigar sprema da skoi, kao kada je orao spreman da poleti, kao luk u trenutku otputanja strele. Ovaj trenutak ravnotee, visoke napetosti, jeste stvaranje. To je punina cijelog ivota, to je besmrtnost. Vjetar u pustinji pomete sve tragove putnika. Jedini trag stopala je sadanji. Proli, budui. . . vjetar je prekrio pijeskom. - - - - - - - - - - Krishnamurti je 1934. godine rekao: "Zato elite biti uenici knjiga umjesto da budete uenici ivota? Otkrijte to je u vaem okruenju, sa svim njegovim opresijama i okrutnostima, istinito a to lano i tada ete otkriti to je istinito". Uvijek je iznova naglaavao da je "knjiga ivota", koja je u stalnoj mijeni s vitalnou koju misao ne moe zadrati, jedina vrijedna "itanja", . . . . "Pria ovjeanstva je u vama, neizmjerno iskustvo, duboko ukorijenjeni strahovi, tjeskobe, alost, uitak i sva vjerovanja koja je ovjek akumulirao kroz vjekove. Vi ste ta knjiga." Patnja je zajednika cijelom ovjeanstvu. . . . okonanje patnje znai Ljubav. - D. Bohm: Opaate li u ljudskoj prirodi nekakvu mogunost stvarne promjene? K: Naravno. U protivnom bi sve bilo besmisleno; bili bismo majmuni, maine. Vidite, sposobnost radikalne promjene pripisana je nekom vanjskom posredniku, i zato mi gledamo u smjeru onoga to promjeni i posreduje, i u tome se gubimo. Jiddhu Krishnamurti i Dr. David Bohm - BUDUNOST OVJEANSTVA
532

Doista zemaljski ovjek ima neto od najnieg i opet kao neku sjenku najvieg, onoga to se dostie tek u intuiciji. Ba srednji dijelovi nedostaju u poetku zemaljskom ovjeku potpuno. On ih mora stei: imaginaciju i inspiraciju. I intuiciju mora ovjek stei u njenoj unutranjoj istoi i svjetlosti; ali ba u moralnom osjeanju, u biu moralne savjesti ima ovjek neku zemaljsku sliku onoga to dolazi u intuiciji. . . Trei korak u viu spoznaju, onaj koji je poteban da bi ovjek uao u podruje intuicije, moe se postii samo najviom izobrazbom jedne unutranje sposobnosti koju u dananjem materijalistikom dobu uope ne raunaju u snage spoznaje. Samo najviim izobraenjem i produhovljenjem ljubavi moe se dosegnuti ono to se oituje u intuiciji. ovjek moe stei sposobnost da ljubav pretvori u snagu spoznaje. Mi se za tu produhovljenu sposobnost ljubavi pripravljamo prilino ve onda kada se na neki nain oslobaamo svoje zavisnosti od izvanjskih doivljaja, kao npr. redovito vjebamo da svoje doivljaje zamiljamo ne onim redom kojim su se razvijali, nego unatrag. . . Moramo umjeti napregnuti svoje najunutranjije snage da bismo predoavali potpuno unatrag. Ali tako oslobaamo svoju duu od onih niti koje nama upravljaju kao nekim lutkama i razvijamo unutranje duhovno i duevno doivljavanje postupno do stupnja gdje se ono doista otkida od tjelesnih pa i eterinih veza. Za to otkidanje spremit emo se dobro ako uspijemo svaku veer pretpostavljati unatrag svoje dnevne doivljaje, poevi od onih koje smo doivjeli posljedne. Gdje god je mogue, treba pretpostavljati unatrag i pojedinosti, tako da npr. pri penjanju uz neke stube najprije zamiljamo sebe gore na posljednjoj stubi, zatim na pretposljednjoj, pa na treoj itd., kako natrake silazei radimo sve ono to smo radili pri penjanju. Rei ete: svakog dana doivljavamo tako mnogo da bi to strano dugo trajalo. Ali ako tako zamiljamo u poetku neku epizodu kao to je penjanje ili silaenje s nekih stuba, onda stjeemo unutranju okretnost, te malo po malo uspijevamo da doista u tri do etiri minute prijeemo sve dnevne doivljaje. No time smo zapravo izvrili samo jednu polovinu, u osnovi samo ono negativno od onoga to je potrebno radi produhovljavanja nae sposobnosti za ljubav. Jer ta sposobnost mora biti tolika da ljubavlju pratimo svaki rast biljke. U obinom ivotu gledamo samo kako se rast biljke izgrauje u prostor. Mi tu ne sudjelujemo. Ali sada trebamo sudjelovati u svakoj pojedinosti koja se u rastu pokazuje, zaroniti u biljku, pretvoriti se svojom duom u biljku, sami rasti, cvjetati, donositi plodove; trebamo zaroniti u biljku tako da nam ona postane isto tako draga kao to smo sami sebi. Na isti takav nain moramo se uspeti do promatranja ivotinja i moramo sii do promatraja minerala. Trebamo osjeati kako se ono mineralno izgrauje u kristale, trebamo razvijati u sebi kao neku radost kad se grade plohe, bridovi i uglovi; osjeati unutranju sreu im te plohe, bridove i uglove ugledamo, osjeati neto to nalikuje na bol pri cijepanju i
533

mrvljenju minerala; da nam to protrne kroz sve bie. Moramo na taj nain suosjeati, i ne samo to, nego i svojom duom u volji sudoivljavati sa svime to se u prirodi zbiva. Tome mora prethoditi sposobnost da istinski ljubimo sve ljude. Dok u sebi nismo probudili ljubav za sve ljude, neemo umjeti ni prirodu doista ljubiti na opisani nain. Ako smo pak razvili u sebi takvu razumnu ljubav prema ljudima i prema svoj prirodi, onda nam se otkriva ono to nam se ispoetka objavljuje kao aurike boje i zvune sfere, onda se sve to ocrtava, upotpunjava u istinska duhovna bia. Ali doivljavanje tih duhovnih bia drukije je od doivljavanja fizikih stvari. Kad imam neto fiziko pred sobom, npr. ovaj sat, tada ja stojim tu, a sat je tamo. Ja ga mogu doivjeti samo u daljini. Sat ima uvijek neku udaljenost od mene. Ja se zajedno sa njim nalazim u prostoru. Duhovno bie nikad ne doivljavamo tako. Duhovno bie moemo doivjeti samo ako u njega potpuno potonemo, ako primijenimo upravo onu sposobnost ljubavi koju smo razvili u promatranju prirode. Duhovna intuicija mogua je samo onda kad u tiini prazne svijesti ispunimo sebe ljubavlju steenom u prirodi. Zamislite za ovaj trenutak da ste na mineralima, na biljkama, ivotinjama i ljudima razvili tu ljubav. Ispraznili ste potpuno svoju svijest. Oko vas je onaj negativni mir, mir ispod nule. Osjeate onu alost to je uzidana u temeljima svega bivanja u svijetu. To je istodobno bol osamljenosti. Jo niega nema. Ali snaga ljubavi, koja kljua iz vae unutranjosti u najrazliitijim predjelima, ona vas osposobljava da svojim biem doista prodrete u ono vidljivo i ujno to vam se javlja u inspiraciji. Tom snagom ljubavi tonete sad u jedno, sad u drugo bie. Tada sudjelujete u ivotu onih bia koja sam opisao u svojoj knjizi: Tajna znanost, onih bia viih hijerarhija; ona nam postaju realna, stvarna bit svijeta. Doivljavamo duhovni svijet jednako tako kao to oima, uima, osjeajima koe (recimo toplinu) doivljavamo konkretni fiziki svijet. Ako hoemo stei spoznaje o ovjeku, koje su za njega osobito bitne, tada moramo prodrijeti do ovog stupnja spoznaje. Rekao sam ve kako nam se kroz inspiraciju pojavljuje predzemaljska, isto duhovna egzistencija nae due, kako tek u toj inspiraciji upoznajemo ono to smo bili prije no to smo sili pri zaeu ujedno zemaljsko tijelo. Ako uspijemo ovako, vidovito, kao to sam pokuao sada opisati, prodrijeti snagom ljubavi u duhovna bia, onda nam se tek otkriva u potpunosti sve ono to biva s ovjejom duom u njenom unutranjem ivotu. Objavljuje nam se ono to smo bili prije no to smo se popeli u posljednji duhovni ivot koji je izmeu posljednje smrti i ovog ivota; objavljuje nam se proli zemaljski ivot i, malo po malo, raniji ivoti. Jer ono pravo ja koje se nalazi u ponovnim zemaljskim ivotima, moe nam se otkriti tek poto smo sposobnost ljubavi toliko povisili da nam je neko drugo bie vani, u prirodi ili u duhovnom svijetu, postalo jednako tako drago kao to u samoljublju ljudi vole same sebe. Ali nikada
534

samoljublje nee spoznati pravo ja, koje prolazi kroz ponovna roenja i smrti. Ponovni zemaljski ivoti otkrivaju se ovjeku tek onda kad u trenucima spoznavanja ne ivi u samoljublju nego u ljubavi, koja je potpuno zaboravila samoljublje, koja ivi u objektivnom biu, kao to mi inae ivimo u fizikom ivotu, ljubei sebe, u samoljublju. Jer to ja prolog zemaljskog ivota postalo je prema sadanem zemaljskom ivotu jednako tako objektivno kao to nam je neki kamen ili biljka kada stojimo u prostoru izvan njih. Moramo najprije nauiti da u objektivnoj ljubavi obuhvatimo sve to nam je prije toga, naoj subjektivnoj linosti, postalo sasvim objektivno sasvim stvarno. Moramo preboljeti sebe u sadanjem zemaljskom ivotu da bismo uope mogli ugledati prole zemaljske ivote. Ako pak ovako razvijemo mo spoznavanja, pokazuje nam se cio ovjekov ivot kao gibanje vala kroz razne zemaljske egzistencije: od roenja ili zaea do smrti i opet kroz isto duhovne egzistencije, od smrti do novog roenja; zatim opet natrag na zemlju itd. Cjelokupni zemaljski ivot sastoji se iz vie raznih ivota od roenja do smrti, a izmeu njih su ivoti u isto duhovnim svjetovima. To je spoznaja koja se stjee intuicijom, dakle, realna, iskustvena spoznaja. Rudolf Steiner - iz trinaest predavanja R. Steinera odranih u Penmaenmawru, kolovoza 1923. Ipak, postoji odreeno potovanje i opa dunost ovjeanstva koja nas povezuje, ne samo sa zvijerima koje imaju ivot i osjetila, ve i sa stablima i biljkama. (O okrutnosti) Mudar ovjek nikada nita ne izgubi, ako on ima sebe. (O samoi) Montaigne 1533-1592 Zemlja je jedna postojbina, a ovjeanstvo njeni graani. . . Hrana budunosti e biti voe i itarice. . . Budi gorljivo zabrinut za potrebe doba u kojem ivi, i usmjeri svoje rasuivanje na prijeke potrebe. . . Ukratko to nisu samo njihova blinja ljudska bia prema kojima se voljeni Bog odnosi sa milosrem i samilou, nego radije ona moraju pokazivati najviu ljubaznost prema svakom ivom stvorenju. Jer u svim fizikim aspektima, i tamo gdje se to tie ivotinjskog duha istovjetni osjeaji su zajedniki i ivotinjama i ljudima. . . Civilizacija, tako esto hvaljena od uenih predstavnika umjetnosti i nauka, ako joj se dopusti da prekorai granice umjerenosti, donjeti e veliko zlo ljudima. Tako vas je upozorio On koji je Sveznajui. Ako se civilizacija bude prekomjerno nastavljala ona e se pokazati plodnim izvorom zla isto kao i dobrote kada bi se drala u granicama umjerenosti. Meditirajte o ovome ljudi. . . najmoniji instrument za mir u svijetu jeste ujedinjenje svih ljudi za jednu univerzalnu Svrhu, jednu zajedniku Vjeru. Baha'u'llah 1817-1892 osniva Bahaia religije Prije nego li moemo uistinu ivjeti u harmoniji jedni sa drugima i svijetom prirode, mi emo morati izmjeniti svaku nit naeg drutvenog ustrojstva, ukljuujui i nain na koji doivljavamo stvarnost. Murray Bookchin
535

Ljudsko bie je dio cjeline koju mi nazivamo Univerzum, dio ogranien u vremenu i prostoru. On doivljava sebe, svoje misli i osjeaje kao neto odvojeno od ostaloga - vrstu optike iluzije svoje svijesti. Ova iluzija je za nas vrsta zatvora, koja nas ograniava na nae personalne elje i za nekoliko nama najbliih osoba. Na zadatak mora biti da se oslobodimo iz tog zatvora irenjem naeg kruga samilosti tako da obuhvatimo sva iva stvorenja i cijelu prirodu u njenoj ljepoti. Albert Einstein 1879-1955 - fiziar Prilikom roenja svjesnosti mi smo postali promatrai i bili odvojeni od Prirode, i napustili smo Vrt da stvorimo na vlastiti svijet. Na sljedei korak jeste daljnje irenje svijesti kada emo shvatiti jedinstvo ivota na viem planu razumijevanja. Nakon to smo kuali sa Drva Znanja, mi emo ui u Edenski Vrt jo jednom i Raj e biti ponovo dosegnut. John Stewart Collis - The Worm Forgives the Plough . . . dok ne pronae Boga u svojoj vlastitoj dui, cijeli svijet e ti izgledati besmislen. Kabir 1450-1518 ovjek je bie stvoreno da samog sebe prevazie. Friedrich Nietzsche Na zemlji se je rodilo vrlo malo takvih ljudi koji su bili prosvjetljeni sami po sebi, ija svjetlost nije bila posuena, koji su se potpuno oitovali u vlastitom sjaju istine. . . potpuni izraz ovjeka je uoljiv samo u onome ko u sebi samom predstavlja sve ljude svih vremena i zemalja, i ija svjetlost nije bila prelomljena zidovima obiajnih razmea koja dijele razdoblja, rase i narode. . . Rabindranath Tagore Naj-jai je onaj ovjek koji stoji na ivotnom putu sam. Henrik Ibsen Sve to se je moglo izgovoriti je odavno izgovoreno. Sve to se je moglo napisati je odavno napisano. Stvari se ponavljaju za one koji se neprestano vraaju. . . Ivica, 1980 Neprimjenjeno znanje je grijeh. Edgar Cayce 1887-1945, vidovnjak ovjek posjeduje jednu vidljivu radionicu - tijelo i jednu nevidljivu imaginaciju. Sunce emitira svjetlost koja, iako nedodirljiva i neuhvatljiva, moe zagrijavati u toj mjeri da moe i vatru zapaliti kad je koncentrisana, jednako imaginacija vri svoje dejstvo u sferi koja joj pripada i pravi kvasac, zatim se proiruje i odvaja od oblika izvuenih iz nevidljivih elemenata. Isto kao to svijet nije drugo do proizvod univerzalne due, ovjekova imaginacija (koja je mali univerzum) moe proizvesti svoje nevidljive oblike, a ovi se mogu materijalizovati. Paracelzus 1493-1541 - DE VIRTUTE IMAGINATIVA Svrha meditacije je razvoj svijesti i mudrosti. Pod prvim izrazom podrazumjevam sabranost, a pod drugim jasan uvid. Budaghosa Samo kada je um sasvim prazan i kada nema sredita koje stvara prostor, i zato prostor tada jest, um je sasvim spokojan. Krishnamurti
536

Ko se kroz meditaciju uzdigne do onoga to ovjeka spaja sa duhom, taj poinje u sebi da doivljava ono to je u njemu vjeno to nije ogranieno roenjem i smru. Samo oni mogu sumnjati u neto takvo vjeno koji to nisu doivjeli sami. Tako je meditacija put koji ovjeka vodi i saznanju, pogledu na svoju vjenu nerazorivu jezgru bia. I samo kroz nju moe ovjek doi do takvog pogleda. Gnoza, duhovna znanost, govore o vjenosti te jezgre bia i o njenom ponovnom raanju. esto se postavlja pitanje, zato ovjek nita ne zna o svojim doivljajima koji su s one strane roenja i smrti? Ali ne bi trebalo pitati tako. Nego prije ovako: kako se postie takvo znanje? Taj put se otvara pravilnom meditacijom. Njome se oivljava sjeanje na doivljaje koji su sa one strane roenja i smrti. Svako moe stei to znanje; u svakom postoje te sposobnosti da sam sazna, sam vidi, to to ue prava mistika, duhovna znanost, antropozofija i gnoza. Potrebno je samo da izabere pravilna sredstva. Samo bie koje ima ui i oi moe da opaa glasove i boje. Ali ni oko ne moe nita da zapaa, ako mu nedostaje svjetlost koja predmete ini vidljivim. U tajnoj znanosti su data sredstva koja razvijaju duhovne oi i ui i pale duhovnu svjetlost. Sredstva duhovnog kolovanja mogu da se obiljee kao tri stupnja: 1. Priprema - ona razvija duhovna ula 2. Prosvjetljenje - ono pali duhovnu svjetlost 3. Posveenje - ono otpoinje komunikaciju sa viim biima duha. Rudolf Steiner 1861-1925 osniva Antropozofskog Drutva INICIJACIJA-KAKO SE STIU SAZNANJA VIIH SVJETOVA I zaista prijatelju, ja vam tvrdim da se upravo u tom tijelu, kako god smrtno bilo, i ne vee od jednog rukohvata, ali svjesno i obdareno poimanjem nalazi cijeli svijet, da se on u njemu raa i propada, te da se u tom istom tijelu nalazi i put za prevazilaenje svijeta. ANGUTARA NIKAYA, II 48 - budistiki tekstovi na pali jeziku Mir i srea nisu nae uroeno pravo. Tko god ih je dosegao, to je postigao neprekidnim naporom. Ramana Maharishi Svaka dua je potencijalno boanska, cilj je manifestirati to boansko u nama? Kontrolom bilo vanjske ili nutarnje prirode. ini ovo bilo radom ili molitvom, ili psihikom kontrolom ili filozofijom, bilo s jednim ili vie ili svim ovim i budi slobodan. Ovo je cijela religija. Doktrine ili dogme, ili rituali, ili knjige, ili hramovi, ili forme su samo sekundarni detalji. Swami Vivekananda - RAJA YOGA (iz komentara Yoga Sutre) Istinito je bez lai, sigurno i vrlo tono: ono to je dolje je kao i ono to je gore, a ono to je gore isto je kao ono to je dolje. A kao to su ove stvari bile u Jednom i dole iz njega, tako su sve te stvari roene iz te jedine stvari, putem preobraaja. Sunce im je Otac, Mjesec Majka, a vjetar je nosio u svom stomaku. Savrenstvo cijelog svijeta je u ovome. CORPUS HERMETICUS - Tabla Emeroda
537

Sutinski principi ezoterine znanosti mogu se ovako formulirati: Duh je jedini stvarnost Materija je samo njegov vanjski izraz, promjenjiv, privremen, njegov dinamizam u vremeu i prostoru. Stvaranje je vjeno i neprekidno kao ivot. Mikrokosmos-ovjek je preko svoje trojne konstitucije (duh, dua, tijelo) slika i ogledalo makrokosmosauniverzuma (svijet boanski, ovjeji i prirodni) koji je, sa svoje strane, organ Boga istinitog, Apsolutnog Duha koji je po svojoj prirodi Otac, Majka i Sin (esencija, supstanca i ivot). Eto zato ovjek, slika Boga moe postati njegova iva rije. Gnoza, ili racionalna mistika u svim vremenima znaila je umjeti nai Boga u sebi proirujui tajne dubine, latentne moi spoznanja. ovjeja dua, ljudska individualnost, u sutini je besmrtna. Ona se razvija putem naizmjeninog uzdizanja i padanja preko egzistencije koja je alternativno duhovna i tjelesna. Zakon njene evolucije je reinkarnacija. Kad se uzdigne do svrenstva, ona joj izmie i vraa se u isti Duh u svoj punini saznanja. Isto kao to se dua uzdie iznad ivotne borbe kad dosegne svijest o svojoj ljudskosti, ona se uznosi i iznad zakona reinkarnacije kad doe do otkrovenja svoje boanstvenosti. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI Razmiljanje o objektima osjetila e te privui objektima osjetila, prianjanje raste, i ti postaje ovisan o njima. Iz neispunjenosti tvojih navika i ovisnosti raa se ljutnja. Bude li ljut, iz ljutnje e se raspriti tvoj um. Iz rasprenosti tvoga uma dolazi do zaborava prijanjeg iskustava: zaboravivi iskustvo ti gubi mo razlikovanja. Izgubivi mo razlikovanja ti si promaio ivotnu svrhu i cilj. BHAGAVAD GITA Vidjeti greku kod drugog jeste vidjeti svoju vlastitu greku. Diskriminacija izmeu pravog i krivog jeste porijeklo grijeha. Vlastita greka se odraava izvani i pojedinac u neznanju to drugome pripisuje. . .Tvoja utnja e vie djelovati nego tvoje rijei i djela. To je onda razvitak volje. Potom svijet postaje Kraljevstvo Raja koje je u tebi. Ramana Maharii 1879-1950 Ako se prema osobi odnosi onako kakva ona izgleda, ti je ini gorom. Ali ako se odnosi prema osobi kao da je ona ve postala potencijalno to moe najbolja biti, ti je ini takvom kakva bi ona mogla postati. J.W.Goethe Svaka ljudska osoba je aristokrat. Svaka ljudska osoba je plemenita i od kraljevske krvi, roena iz intimnih dubina boanske prirode i boanske divljine. . . Sjeti se ovoga: Svakoj patnji dolazi kraj. to god si ti istinito propatio, od toga je prvo patio Bog. . . Sve stvari su meusobno ovisne. . . . Samilost znai pravda. . . Osoba koja razumije to ja imam da kaem o pravdi razumije sve to ja imam rei. Meister Eckhart 12601329 teolog, propovjednik, podravao je pokret za osloboenje ena (Beguine) i seljaka. Bolje je poznat budistima, sufijima i hindusima nego dananjim kranima.
538

Pitali su oca algebre, kako bi ocijenio ovjeka, a on je skromno odgovorio: - ako je ovijek poten i moralan, to je = 1. - ako je jo i armantan, dodamo jednu nulu i to je = 10. - ako je jo i bogat, dodamo jo jednu nulu, i to je = 100. - ako je i plemenitog roda, dodamo jo jednu nulu, pa je = 1000. Ako vrijednost morala (broj 1) kod tog ovjeka nestane, ostanu samo nule, koje su bezvrijedne. Al-Kavarzim (otac algebre) Postoji samo jedan dio univerzuma za koji moe biti siguran da ga moe poboljati, a to je tvoje vlastito ja. Tako treba otpoeti sa time, ne izvani, ne od drugih ljudi. To dolazi kasnije, kada si radio na svome vlastitom djelu. Aldous Huxley U tebi je svjetlo svijeta - jedino svjetlo koje moe osvjetliti Put. Ako ga ne moe vidjeti u sebi, uzalud ga je traiti bilo gdje drugdje. SVJETLO NA STAZI - prvo izdanje 1885 izdato do Teozofskog drutva, to je rukopis na palminim listovima neprocjenjive starosti. Brahmaarja je ivot u Brahmanu. To nema veze sa celibatom kako se obino podrazumjeva. Stvarni brahmaari, to jest onaj koji ivi u Brahmanu, nalazi sreu i blaenstvo u Brahmanu, koji je isto to i Jastvo. Zato onda traiti druge izvore sree? U stvari, izranjanje iz Jastva je bilo uzrok svih bijeda i patnji. Celibat je sigurno sredstvo realizacije izmeu tolikih drugih sredstava, no to je stvar spremnosti uma. Oenjen ili neoenjen ovjek moe realizirati Jastvo jer je ono ovdje i sada. Ramana Maharii, 1972 Nema mira za um osim u apsolutnom; za osjeaje osim u beskonanom; za duu osim u boanskom. . . - Samo je potrebna jedna stvar: da se posjeduje Boga - Sva osjetila, sve snage due i duha, svi vanjski izvori su mnogobrojni otvoreni izlazi ka Boanskom; tako mnogobrojni naini kuanja i oboavanja Boga, mi bi trebali biti sposobni da se odvojimo od svega to je prolazno i vezati se apsolutno za vjeno, i apsolutno uivati sve ostalo kao zajam, kao uivanje. . . Oboavati, shvatiti, primiti, osjeati, davati, djelovati: ovaj na zakon, nau dunost, nau sreu, na raj. . . Heroizam je briljantna pobjeda due nad tijelom, to znai nad strahom: strahom od siromatva, patnje, klevete, bolesti, usamljenosti i smrti. Nema stvarne pobonosti bez heroizma. Heroizam je blistava i velianstvena koncentracija hrabrosti. - . . . Svaka sfera bia tei prema jednoj vioj sferi o kojoj ve poneto sluti i zna. Ideal, u bilo kojem obliku, anticipacija je i proroka vizija onog stanja prema kojem uvijek tei svako ljudsko bie. Taj vii ivot u dostojanstvu po svojoj je prirodi mnogo dublji, odnosno duhovniji. Kao to nam vulkani otkrivaju tajne unutranjosti Zemlje, tako su i entuzijazam i ekstaze prolazne eksplozije unutranjeg svijeta due i ljudski ivot nije nita drugo do priprema za taj duhovni ivot. Mnogo je
539

stupnjeva intuicije. Tako bdije, uenik ivota, ahura anela, bdije i radi za svoje budue cvijetanje jer boanska Odiseja tek je serija metamorfoza koje su sve eterinije i eterinije, a svaki oblik predstavlja rezultat prethodnih oblika i uvjet onima koji mu slijede. Boanski ivot tek je niz smrti koje slijede jedna za drugom, u kojima duh jedno za drugim odbacuje svoja nesavrenstva i svoje simbole, pokoravajui se sve jaoj privlanosti sredita neizrecive gravitacije, suncu inteligencije i ljubavi. Frederic Amiel 1821-1881 Sve religije imaju objekte oboavanja koje su obino ispoljavanje nekih nadprirodnih ili vanjskih sila koje upravljaju ivotom i ljudskom sudbinom. Ljudi imaju podloan stav u molitvi kada trae spasenje, oprost i samilost, ili u nekim sluajevima pokuavaju da poniznou zadovolje te sile i odstrane njihovu srdbu. Takvi stavovi su pridonijeli stvaranju specijalnih pozicija sveenstva kao posrednika izmeu ovjeka i njegovog objekta oboavanja. Svrha vanjskih objekata, koji simboliziraju nadprirodno, neizbjeno vodi do stvaranja striktne hijerarhije u svijetu religije. . . U sutini ovjek stie mo kroz svoje vlastito vjebanje. Maine, sredstva i savjet od drugih su samo vanjska pomagala koja mu pomau da razvije svoj potencijal. . . Daisaku Ikeda - Osniva Soka Gakkai International Istinski put ivota lei u zbivanjima ovoga svijeta. . . Samo pobjedom monog neprijatelja netko moe dokazati svoju stvarnu snagu. . . ivot je uistinu neuhvatljiva stvarnost koja prevazilazi i rijei i pojmove postojanja i nepostojanja. To nije ni postojanje ni nepostojanje, a ipak pokazuje svojstva jednog i drugog. To je mistini entitet Srednjeg Puta koji je stvarnost svih stvari. . . Ti nikada ne smije traiti izvan sebe bilo koje uenje Sakjamunija, Buddha ili Bodisatva ovog univerzuma. Tvoje ovladavanje budistikim uenjima ti nee ni najmanje olakati tvoju smrtnu patnju sve dok ne uoi prirodu svoga ivota. Ako ti trai prosvjetljenje izvan sebe, onda e bilo koja disciplina ili dobro djelo biti beznaajno. Na primjer, siromaan ovjek ne moe zaraditi ni jedan novi jednostavnim raunanjem bogatstva svoga susjeda, ak i ako to bude radio dan i no. . . Kada netko istrai prirodu ivota, on nee otkriti poetak koji nuno zahtijeva roenje i nee otkriti kraj koji zahtijeva smrt-ve e prije otkriti istinski enti -tet ivota koji je slobodan od roenja i smrti. Ovaj entitet ivota, ne moe biti progutan vatrom na kraju kalpe (op.pr. dugi ciklus vremena), niti to moe biti odneeno poplavom. To ne moe biti isjeeno maevima, niti pogoeno strijelom. Iako to moe stati u sjeme goruice, sjeme se ne iri, niti se ivot skuplja. Iako to ispunjava ogroman prostor, prostor nije tako velik, niti je ivot tako siuan. . . Ja vam govorim moji uenici, pokuajte prakticirati kao to to nauava Lotos Sutra, napregnite sebe bez zavisti prema svojim ivotima! Testirajte istinu Budizma! Nam-myoho-renge-kyo! Nichiren Daishonin 1222-1282
540

Meditacija ne znai da neto treba da zadobijemo, ve smirenje postignuto putem vjebanja; smirenost je okonanje konfuzije. . . Mir treba pronai u sebi, na onom istom mjestu na kojem se nalaze i uznemirenost i patnja. On se ne pronalazi u umi ili na vrhu planine, niti nam ga poklanja uitelj. Kada doivljava patnju, tada ima ansu i da pronae slobodu od patnje. Bjeati od patnje znai zapravo trati joj u zagrljaj. Ajahn Chah - budistiki redovnik, uitelj, Tajland Meditacija je put ka totalnom preobraaju ovjeka. ovjek je uhvaen u principima i ideologijama koje ga spreavaju da prekine sa sukobom izmeu sebe i drugih. Ideologija nacionalnosti i religije i tvrdoglava nepo -pustljivost njegove vlastite tatine unitava ovjeka. Ovaj destruktivni proces se nastavlja irom svijeta. ovjek je to pokuavao prekinuti tolerancijom, pomirenjem, kroz izmjenu rijei, i sredstava za zatitu svoje reputacije-ali on i dalje ostaje okruen svojom vlastitom uvjetovanou. Dobrota se ne nalazi u dogmi, beskorisnim principima, formulama. To porie ljubav, a meditacija je cvjetanje ljubavi...Za potpuni razvitak ljud -skog bia, samoa kao nain kultiviranja senzitivnosti po staje potreba. Treba se spoznati to to znai biti sam, to znai meditirati, a to umrijeti; dublji smisao samoe, meditacije, smrti, moe biti spoznat samo istraivajui ih. Taj smisao se ne moe pouavati, on se mora nauiti. Netko moe pokazati, ali uiti po pokazanom nije doivljavanje samoe ili meditacije. Da bi se doivjelo to je samoa, meditacija, mora se biti u stanju traenja; samo um koji je u stanju traenja jeste sposoban uiti. Ali kada je istraivanje potisnuto prijanjim znanjem, ili autoritetom i iskustvom drugoga, onda uenje postaje samo oponaanje, oponaanje uzrokuje da ljudsko bie ponavlja ono to je naueno bez proivljavanja toga. . . Jastvo je problem koji misao ne moe rijeiti... Misao koja se razbija o vlastito nitavilo je eksplozija meditacije. . . Kada se oslobodi prianjanja, onda e postojati ljubav. . . Kada netko eli da se suoi, shvati, spozna sebe, treba da odbaci svaki oblik autoriteta. Nema nita to se moe nauiti od nekog drugoga, ukljuujui i govornika. Govornik nema nita emu te moe nauiti. Govornik je samo ogledalo u kojem se moe vidjeti. Onda, kada sebe jasno prepozna, ogledalo moe ostviti sa strane. J. Krishnamurti 1895-1986 Ljude ne moemo niemu pouiti, moemo im samo pomoi da to otkriju u sebi. Galileo Galilei 1564-1542 matematiar, astronom Uistinu, mudrost proizlazi iz meditacije, bez meditacije, mudrost nestaje; znajui ova dva puta napretka i nazadovanja, neka se po tome ponaa tako da se mudrost moe poveati. DHAMMAPADA, 282 Umjetnost meditacije je dolazak u kontakt sa stvarnou. . . . . . prekidanje beskrajnih bezveznih razgovora koji se zbivaju u naoj lobanji. Allan Watts - ON MEDITATION& NOTHIGNESS Meditacija. Soba u koju je teko ui, a opet, teko je napustiti je. Juliet Burch
541

Istinska meditacija nema smjer, ciljeve ili metode. Sve metode tee dostizanju odreenog stanja uma. Sva stanja su ograniena, prolazna i uvjetovana. Zanesenost sa stanjima vodi samo u okove i ovisnost. Istinska meditacija je bivanje kao prvobitna svjesnost. Istinska meditacija se dogaa spontano u svijesti kada svjesnost nije usredotoena na objekte percepcije. Kada prvi puta pone meditirati primjeuje da je svjesnost uvijek usmjerena na neki objekt: na misli, tjelesne senzacije, emocije, memorije, zvukove itd. Ovo je zbog toga jer je um uvjetovan da se usmjerava i zadrava na objektima. Zatim um prisilno interpretira ono ega je svjestan (objekta) na mehaniki i iskrivljeni nain. Poinje da donosi zakljuke i pretpostavke u skladu sa uvjetovanjima iz prolosti. U istinskoj meditaciji svi objekti su ostavljeni da prirodno funkcioniraju. Ovo znai da ne bi trebao biti uinjen napor da se manipulira ili potiskuje bilo koji objekt svjesnosti (panje). U istinskoj meditaciji naglasak je da se bude svjestan; ne da se bude svjestan objekata, ve da se biva u samoj praiskonskoj svjesnosti. Praiskonska svjesnost je izvor u kojem svi objekti nastaju i nestaju. Kako se ti polagano oputa u svjesnost, u sluanje, prisilno zadravanje (zaokupljanje) uma na objekte e nestati. Tiina bia e jasnije doi u svjesnost kao dobrodolica za odmor i bivanje. Stav otvorene prijemivosti, osloboene od bilo kojeg cilja ili uestvovanja, e potpomoi prisustvo tiine i smirenosti to e biti otkriveno kao tvoje prirodno stanje. Tiina i smirenost nisu stanja i tako se ne mogu proizvesti ili stvoriti. Tiina je ne-stanje u kojem se sva stanja pojavljuju i nestaju. Tiina, smirenost i svjesnost nisu stanja i nikada se ne mogu opaziti u njihovoj totalnosti kao objekti. Tiina je sama po sebi vjeni svjedok bez oblika ili atributa. Kako ti vie i dublje postaje svjedok, svi objekti ostaju u svojoj prirodnoj funkcionalnosti, a svjesnost ostaje slobodna od umnih prisilnih zaokupljanja i identifikacija, i vraa se u svoje prirodno ne-stanje Prisustva. Jednostavno i duboko pitanje, Tko Sam Ja?, moe samo sebe otkriti i uvidjeti da nije beskrajna tiranija ego-personalnosti, nego bez-predmetna Sloboda Bia-Praiskonska Svjesnost u kojoj sva stanja i svi objekti dolaze i odlaze kao manifestacije Vjenog Neroenog Sebstva koje TI JESI. Adyashanti - Zen Satsang sa Adyashanti, 2001 Ono prvo - mentalna prazmnina postignuta voljnim naporom ka inhibiciji ili zaustavljanju miljenja; to je praznina u kojoj se svjesnost povlai i skuplja u jednu toku. Nasuprot toj krutoj, ne-elastinoj praznini zatvorenoj u sebe, koju karakterizira skupljanje, druga praznina, pokretna i fluidna, u kojoj se svjesnost oputa i iri, predstavlja "otvaranje", jer nema granica. Moemo je precizirati: dok je u prazninikoncentraciji "ja" aktivno, a praznina nepomina, dotle je u spontanoj praznini "ja" pasivno, a praznina dinamina. Prvu prazninu ja stvaram, drugu primam i prihvatam. Lilian Silburn-iz lanka o "praznini, niemu i bezdanu" - - - - - - Utihnite i sluajte unutarnji glas. J. Rumi - - - - - 542

U meditaciji, svatko je svoja vlastita laboratorija. Unutranji univerzum ima ogromanu koliinu informacija koje sadre odraz vanjskog svijeta i mnogo vie. Istraivanje tog materijala vodi do potpune slobode. . . Svrha meditacije nije dostizanje savreno stianog i smirenog uma. Iako je to prekrasno stanje, to samo, ne vodi do osloboenja. Svrha meditacije je postignue neprekidne panje. Panja, i samo panja, stvara Prosvijetljenje. Meditacija izotrava tvoju koncentraciju i mo razmiljanja. Zatim, malo po malo, tvoji vlastiti podsvjesni motivi i mehanizami ti postaju jasni. Tvoja intuicija se izotrava. Preciznost misli se poveava i postepeno dolazi do direktne spoznaje stvari onakvima kakve one doista jesu, bez predrasuda i bez iluzija. Dakle, da li je ovaj razlog dovoljan da te potakne? Jedva. Ovo su samo obeanja na papiru. Postoji samo jedan nain da se sazna da li je meditacija vrijedna napora. Naui da to ispravno prakticira, i to prakticiraj. Provjeri to sam za sebe. Bhante Gunaratana - budistiki redovnik MINDFULNESS IN PLAIN ENGLISH (PANJA PUT SVJESNOSTI) Osnovni pojmovi Gurijeva - uspavanost i probuenje - ovako su ukratko prikazani od strane, njegovog uenika Pjotra D. Uspenskog: Da bismo razumjeli razliku izmeu stanja svjesti, valja nam se prvo, usmjeriti na san, uspavanost. To je jedno potpuno subjektivno stanje svjesti. ovjek je u njemu potonuo u svoje snove; malo znai ouva li ili ne sjeanje na njih. Sve i ako neki realni utisci dou do spavaa, glasovi, zvukovi, toplota, studen, osjeaji njegovog vlastitog tijela, oni u njemu bude samo fantastine slike. Potom se ovjek budi. Na prvi pogled, to je jedino posve opreno stanje svjesti. On se moe kretati, govoriti sa drugim osobama, praviti planove, primjetiti opasnosti, izbjei ih, i tako redom. Izgleda da je razumno pomiljati da se on nalazi u boljem poloaju nego kad je bio uspavan. Ali, ako pogledamo malo dublje u sr stvari, ako bacimo pogled na jedan unutarnji svijet, na njegave misli, na uzroke njegovih postupaka, razumjeerno da je on gotovo u istom stanju kao i kad je spavao. ta vie, i u gorem, jer je u snu pasivan, drugim rijeima, u poloaju da ne moe nita initi. U stanju budnosti, naprotiv, on moe neprekidno djelovati i uinci njegovih postupaka se lome o njegovu glavu, i o njegovu okolinu. A, meutim, on se zapravo ne sjea samog sebe. On je maina, sve mu pridolazi izvani. Ne moe zaustaviti val svojih misli, ne moe obuzdati svoju matu, osjeanja, panju. ivi u jednom subjektivnom svijetu sainjenom od ja volim, ja ne volim, to mi se svia, ono mi se ne svia, zavidim, ne zavidim, drugim rijeima, u svijetu koji je stvoren od onoga za ta on vjeruje da voli ili ne voli, eli ili ne eli. On ne vidi stvarni svijet. Realni svijet mu je skriven zidom njegove imaginacije. On ivi u snu. On spava. A ono to on naziva svojom lucidnom svjeu nije nita drugo nego san; i to san daleko opasniji nego njegov noni san, san njegove postelje. Georges I. Gurijev 1877-1949
543

Izopaenost Pitanje: Zato kaete da je vezanost isto to i izopaenost? Zar nismo vezani uz one koje volimo? - Krishnamurti: Je li ovome uope potrebno objanjenje? Kada ste vezani uz neku ideju, neki pojam, neki ideal, poput komunista ili katolika, zar to nije poetak izopaenosti? Kada sam privren nekome vjerovanju, nekome bogu, nekoj slici ili nekoj osobi, zar to nije poetak izopaenosti? Molim vas, gospodo, ne zato to ja to kaem - pogledajte to i sami. Zar je vezanost ljubav? Kad bih bio vezan uz vas kao sluatelje (ne dao Bog!), iskoritavao bih vas, crpei iz vas silnu utjehu i zadovoljavajui samoga sebe. Zar to nije izopaenost? Kada sam vezan uz svoju enu, prijatelja, neki komad namjetaja ili bilo to drugo, time poinje izopaenost: moram paziti na ono uz to sam vezan, moram to tititi i tako se javlja strah. Strah poinje s vezanou. Moda u iz takve vezanosti crpsti uitak, utjehu, ohrabrenje, ali e uvijek u tome postojati neka sjenka straha, tjeskobe, ljubomore i elje za posjedovanjem; ljudima se svia da ih netko posje -duje te da i sami neto posjeduju. Zar to nije izopaenost, budui da u tome postoji osjeaj straha, tjeskobe da bih to neto mogao izgubiti? - Moe li se, dakle, na ovome svijetu ivjeti bez ikakva osjeaja vezano -sti uz bilo to? Uz vjerovanja, dogme, bogove, uz svakovrsne simbole, ideologije i slike te uz namjetaj, kuu ili iskustva? A to ne znai da ovjek postaje nevezanim. Kada postoji nastojanje da budemo nevezani, tada je nevezanost dio vezanosti, budui da svaka stvar koja je oprena neemu ima korijene u svojoj vlastitoj opreci. Je li to jasno? Stoga, kada netko shvati narav vezanosti, njezine posljedice, kada sagleda cijelo njezino kretanje, ne samo pojedinanu vezanost uz neku osobu, neku zamisao ili neki komad namjetaja, nego kada bude razumio cijelo kretanje vezanosti i stekao uvid u nj, tada vezanosti smjesta nestaje bez ikakva sukoba. Tada emo moda moi osjetiti ljubav - jer ljubav, strah i ljubomora ne mogu ii zajedno. - - Pitanje: Zato um tako spremno prihvaa otrcane odgovore u vezi s problemima koji nas duboko pogaaju? - Zato itko prihvaa otrcano objanjenje ondje gdje je rije o velikome problemu? Zato itko ivi od rijei? To je pravi problem. Zato su rijei postale tako silno vane? - ovjek trpi, proivljava silne patnje, a netko doe i dade mu objanjenje, pa on u tome objanjenju trai utjehu. Postoji Bog, postoji reinkarnacija, postoji ovo, postoji ono, postoji neto drugo. ovjek prihvaa rije, objanjenje, zato to mu to donosi utjehu; vjerovanje donosi utjehu onda kada je ovjek na mukama, u stanju tjeskobe. Objanjenja to ih daju filozofi, psiholozi, sveenici, gurui i uitelji - od toga ovjek ivi, to znai da ivi ivotom iz druge ruke. Drugorazredna je osoba i zadovoljan je time. Rije 'Bog' jest simbol. Simboli postaju izuzetno vani, poput zastave. Zato na um tako postupa? Mnogo itamo o miljenju drugih ljudi, o dogaajima gledamo na televiziji. Uvijek nam drugi ljudi, netko drugi tko je daleko odavde, govore to moramo initi.
544

Um nam je time osakaen i uvijek ivimo ivotom iz druge ruke. Takvi se ljudi nikada nisu zapitali: Mogu li ja biti svjetlost samome sebi - ne neija tua svjetlost, Isusova ili Buddhina svjetlost? Moe li ovjek biti svjetlost samome sebi? A to znai bez imalo sjenke, jer biti svjetlost samome sebi znai da se ta svjetlost nikada ne gasi nekim umjetnim putem, zbog okolnosti, zbog tuge, sluajno. Moe li ovjek to biti samome sebi? Moe, ali samo onda kada za njegov um nema nikakva izazova zato to je potpuno budan. No mnogima su od nas izazovi potrebni zato to mnogi od nas spavaju - spavamo zato to su nas uspavali svi nai filozofi, svi nai sveci, svi nai bogovi i sveenici i politiari. Uspavali su nas, a mi i ne znamo da spavamo: mislimo da je ovakvo stanje normalno. ovjek koji eli samome sebi biti svjetlost mora se svega toga osloboditi. ovjek moe samome sebi biti svjetlost onda kada njegovo vlastito 'ja' prestane postojati. Tada se ta svjetlost pretvara u onu vjenu, svevremenu, neizmjernu svjetlost. - - Veina ljudskih bia je sebina. Oni nisu svjesni svoje sebinosti; to je nain na koji ive. A ako je netko i svjestan da je sebian, on to vrlo brino skriva i prilagoava se ablonu drutva koje je po svojoj sutini sebino. Sebian um je vrlo lukav. On je ponekad brutalno i otvoreno sebian, a ponekad uzima i finije oblike. Ako ste politiar, vaa sebinost zahtijeva mo, status i popularnost; ona se poistovjeuje sa idejom, misijom i svim onim to je za ope dobro. Ako ste tiranin, ona se ispoljava u okrutnoj vlasti. Ako ste skloni religiji ona uzima oblik oboavanja, devocije, pripadnosti nekom vjerovanju, nekoj dogmi. Ona se takoer izraava i u porodici; otac se rukovodi sebinou, a to isto radi i majka. Slava, napredak, privlanost stvaraju plodno tlo za ovaj skriveni i niski pokret ega. U hijerarhijskoj strukturi sveenstva, bez obzira koliko izjavljivali da vole Boga, svatko od njih je u vlasti svog samo-stvorenog simbola. Vodei ljudi u industriji i najnevaniji slubenici posjeduju ovu ireu, i omamljujuu pohlepnost ega. Redovnik koji se odrekao ovoga svijeta i koji je zatvoren u nekom samostanu ili je pak lutalica, takoer nije slobodan od ovog beskrajno ponavljajueg kretanja ega. Ti ljudi mogu mijenjati imena/oblaiti svakovrsnu odjeu ili se zavjetovati na celibat ili utnju, ali u njima i dalje gori neki ideal, neki lik, neki simbol. Isto vai i za znanstvenike, filozofe, profesore na univerzitetu. Dobroinitelji, sveci i gurui, ljudi i ene koji bez prestanka rade za siromane - svi oni pokuavaju da se izgube u svom radu, ali i rad je dio toga. Oni su samo prenijeli svoj egoizam na svoje djelo. To poinje u djetinjstvu i nastavlja se i u starosti. Uobraeni znanstvenik, uvjebani voa, potinjena ena i dominantan mu, svi oni boluju od ove bolesti. Ego se poistovjeuje sa dravom, sa bezbrojnim grupama, idejama i uzrocima, ali ipak ostaje ono to je bio i na poetku! Ljudska bia su pokuala da upranjavaju razne vjebe, metode i meditacije kako bi se oslobodila ovog centra koji uzrokuje toliku patnju i konfuziju, ali on je kao sjenka, ne doputa se nikada
545

uhvatiti. On je uvijek tu, a izmie vam kroz prste, kroz va um. Ponekad ojaava ili slabi u skladu sa okolnostima. Taman pomislite da ste ga uhvatili, a on se pojavi na nekom drugom mjestu. J. Krishnamurti Krishnamurti: To hranjenje (podravanje) mene i mojega je naa posebnost, to ja (ego) je tako posebno, izuzetno vano: moj rad, moja akcija, moj uspjeh, moja vrlina, moja zemlja, moj spasilac; ova pozitivna i negativna tenja da neto postanemo ukljuuje posebnost. Posebnost je smrt, nedostatak fleksibilnosti. - - Sugovornik: Vidim to, ali to treba da uradim? - - Krishnamurti: Budite svjesni, bez izbora ovog procesa posebnosti i otkrit ete kako se duboka, revolucionarna promjena odvija unutar vas. Nemojte rei sebi da ete postati svjesni ili da svjesnost treba kultivirati ili da je to pitanje napretka i vjetine, jer to odmah ukazuje na odlaganje i ljenost. Ili ste svjesni ili niste. Budite sada svjesni ovog procesa posebnosti. - - Sugovornik: Sve to povlai obimno samoprouavanje i samospoznavanje, zar ne? - - Krishnamurti: To hranjenje (podravanje) mene i mojega je naa posebnost, to ja (ego) je tako posebno, izuzetno vano: moj rad, moja akcija, moj uspjeh, moja vrlina, moja zemlja, moj spasilac; ova pozitivna i negativna tenja da neto postanemo ukljuuje posebnost. Posebnost je smrt, nedostatak fleksibilnosti. . . - - ... Mi to upravo ovdje pokuavamo; pred -stavljamo sebi razliite puteve naih misli-sjeanja, njihova lukavstva, njihovu neuhvatljivost, njihov ponos, takozvanu inteligenciju itd. Ovdje se ne radi o knjikom znanju nego o aktualnom iskustvu, iz trenutka u trenutak o putevima ega. - - Sugovornik: Koji je dokaz da je odravanje ega loe? - Krishnamurti: Nema ga ako smo zadovoljni egom i nesvjesni ostalih vidova ivota, ali i pored toga mi ostajemo u naporu i patnji. Neki sakrivaju svoj bol ili bjee od njega. Oni nisu razrijeili svoju konfuziju i nesreu. Onog trenutka kada sagledamo svoje stanje samo-kontradikcije i njegove bolne konflikte mi dobijamo elju da pronaemo ispravan put za njegovo prevazilaenje, jer u nepotpunosti nema mira. Zar nije sama priroda ega da u svakom trenutku bude kontradiktoran? Ova kontradikcija izaziva konflikt, pometnju i neprijateljstvo. - Vi i ja se moramo osloboditi elemenata koji prouzrokuju konflikte. Centar konflikta je ego, ja. Ali veina ne eli da se oslobodi tog ja". Tu je tekoa. Nama se dopadaju zadovoljstva i patnje koje to ja donosi; i sve dok smo kontrolirani zadovoljstvima i patnjom toga ja - ega, postojat e konflikt izmeu mene i drutva, izmeu mene i zajednice; i zajednica e dominirati nadamnom, i unititi mene ako moe. Ali ego ja" je mnogo snanije od zajednice; i zato je ono uvijek nadmudri, pokuavajui da zauzme poziciju u njoj, da se iri, da se upotpuni. Zaista, sloboda od ega i samim tim traganje za Stvarnou, njeno otkrivanje i aktualizacija Stvarnosti je istinska funkcija ovjeka. (1949.) - - Ako shvatite svijest zajedno s njezinim sadrajem, kao i oslobaanje te svijesti od njezina sadraja, pred vama se ukazuje jedna potpuno razliita dimenzija.
546

ovjek ne moe postojati samo u svijetu duha, jer je i to isto sebino. Postoji djelo koje treba uiniti u svijetu fizike stvarnosti, a postojanje samo u duhu jeste za jastvo. ovjek mora ivjeti u dvojnosti, djelomino tijelo i djelomino kao duh. On mora hodati izmeu dva svijeta ako eli biti djelotvoran - sve dok nas smrt ne oslobodi u duhovni svijet. ivjeti samo u duhovnom svijetu postaje oblik smrti. Mi koristimo duhovni svijet za vodstvo, za mo da nam pomogne da prevaziemo sebe u vremenima ogranienja, i za pomaganje drugih. Jedina opasnost dolazi kada ivimo vie u svijetu duha nego u svijetu fizike realnosti. Mi moramo postati most izmeu oba svijeta. Tom Brown, Jr - THE QUEST to se tie naina kako da upranjavate Dharmu, rei u vam ovo: mnogo je bogatih ljudi koji sebe smatraju valjanim posveenima. Oni mogu davati stotine korisnih ili beskorisnih stvari kao milostinju, ali jedina im je pobuda pri tome da za svaku svoju rtvu dobiju tisuu zauzvrat. To je njihov nain da uzdiu svjetovni ivot. Ljudska bia odaju se potajno zlim djelima ne obzirui se na gnjev svojih svevideih boanskih uvara. Uplaeni da im se nee ostvariti njihovi svjetovni ciljevi, oni pokuavaju da ine dobro. Ali poto nisu u stanju da se odreknu elje za priznanjima, oni upijaju otrov sa svakim svojim zalogajem. Vi ne pijte taj otrov elje za priznanjem. Odbacite sve to se naziva upranjavanjem Dharme, a to je, zapravo, velianje svjetovnog ivota. Posvetite se istinskim duhovnim ciljevima. Uenici su upitali: Da li je mogue ivjeti svjetovnim ivotom, ako se taj ivot pokae korisnim za druga bia? Milarepa je odgovorio: Mogue je ako u tome nema nikakvih uticaja sebinih ciljeva pojedinca. Oni koji sami nisu slobodni od svjetovnih ciljeva, ne mogu nita uiniti za druge, jer oni ne ostvaruju zasluge. To je isto kao kada bi ovjek, noen bujicom, htio da spaava druge utoljenike. Nitko ne moe pomagati drugima prije nego to dostigne transcendentalnu spoznaju Realnosti. Onaj tko se priklanja neosloboenom od elja slian je slijepcu koga vodi drugi slijepac. Onome, pak, tko ispravno misli, nita ne promie. Poto je svemir beskrajan i broj osjetljivih bia beskonaan, vi ete uvijek imati prilike da pomaete drugima kada za to budete sposobni. Do tada, njegujte tenju ka Savrenom Prosvjetljenju time to ete stalno upranjavati Dharmu. Odjevajte se udronjke i zadovoljite se sa malo hrane, i jo manje priznanja. Disciplinirajte svoje tijelo i svakog trenutka budite svjesni svoga cilja. Da se ne izgubite na ovom putu, sjeajte se mojih rijei. Zatim je Uitelj pjevao ovu pjesmu: Klanjam se pred Tobom, Marpo Prevodioe! Oni koji tee da spoznaju i upranjavaju Dharmu i samo potuju svoga Lamu, a ne povjeravaju mu se potpuno, imae od toga malo koristi. Oni koji ne dobiju ispravno posveenje, bie samo zasljepljeni rijeima Tantra. One koje ne vodi pravi smisao Tantra, svaka vjeba odvee na stranputicu.
547

Onaj ko meditira bez dubokih uputstava, samo-odricanjem e jedino muiti sebe. Onom ko ne savlada poudu i obmanu, molitve e uzaludne i prazne biti. Onaj ko ne spozna duboku istinu, propae, ma koliko bio velik njegov trud. Onaj ko nema klju sutinskog znaenja Dharme, ostae daleko od nje ma koliko bila velika njegova hrabrost. Onaj ko sakuplja zasluge traie samo svoje oslobaanje, ponjee ponovno roenje. Onaj ko zbog Dharme ne ustupi sve to je sakupio, nee postii savrenstvo ma koliko da meditira. Onaj ko je nezadovoljan onim to ima, gledae kako drugi razvlae njegovo bogatstvo. Onaj u kome ne postoji unutranji izvor sree, nalazi jedino bol i vanjska zadovoljstva. Onaj ko ne obuzda demona ambicije, nalazi jedino razdor i ruevine u svojoj udnji za slavom. Sebine udnje pothranjuju svih Pet Otrova. Prolazne elje razdvoje i najdrae prijatelje. Samouzdizanje izaziva ogorenje drugih. Ne govorei o sebi, sprijeit ete sukobe. uvajui mir i izbjegavajui smetnje, u samoi ete nai prijatelja. Skromnost vodi do najvieg cilja. i jedino se sporou brzo postie uspjeh. Odricanje donosi najvee ispunjenje. Slijediti tajnu stazu najkrai je put. Spoznaja praznine raa samilost. Samilost uklanja razlikovanje sebe od drugih. Tek sjedinjavanjem jednog i svega ispunie se tenja svih bia. Onaj ko prepozna potrebu drugih, otkrie mene. Onaj ko mene oktrije, postii e Prosvetljenje. Meni, Buddhi i svima mojim uenicima, molite se kao jedan, uvjereni da smo jedno. IVOT MILAREPE

Ako ti ui samo metode, onda e biti vezan svojim metodama. Ali ako ui principe onda moe stvarati svoje vlastite metode. Ralph Waldo Emerson Ono to ja nazivam savrenim vienjem nije vienje drugih nego sebe. Chuang Tse - 3. stoljee prije nove ere
548

INICIJACIJA To je isto tako postepena serija oslobaanja, to rezultira u postizanju poveane slobode od onoga to se nalazi iza proivljenog iskustva - ovo sa sobom nosi dozvolu (dua pridruena ili doputa) da se nastavi na PUTU. Te slobode su rezultat Neprianjanja, Obestraenja i Diskriminacije. Istovremeno Disciplina omoguava izvravanje tekog rada potrebnog da se proe odreeni stupanj. Sve ove etiri tehnike (jer to je ono to one i jesu) su bile prethoene serijama oslobaanja od iluzija, koje kada se dogode i shvate aspirantu ne ostavljaju izbor osim da se kree naprijed u vie svjetlo. Ja bi htio da vi prouavate inicijaciju iz ugla osloboenja, gledajui na nju kao na proces naporno dosegnutih sloboda. Ovi osnovni aspekti inicijacije - shvaeni od iniciranog - pove -zuju njegovo iskustvo u vrsti odnos sa cijelim ovjeanstvom, ija je osnovna borba (tenja) dostizanje slobode, gdje se dua i njene moi mogu razviti i svi ljudi biti slobodni zbog individualno dostignute slobode. Ako bude prouavao devet inicijacija i promatrao ih sa ove toke, onda e vidjeti kako svaka od njih daje odreeno obiljeje postignua, i zbog toga cijeli predmet inicijacije poprima novu ljepotu i izgleda vrijednija bola i borbe za postignue. Ovdje u vam dati putokaz (nita vie od toga) onoga to sam mislio. - Inicijacija I. ROENJEOsloboenje od kontrole fizikog tijela i njegovih apetita (prohtjeva i elja) - Inicijacija II. -KRTENJE-Osloboenje od kontrole emocionalne prirode i sebine senzitivnosti (osjetljivosti nieg ja) - Inicijacija III. - TRANSFIGURACIJA - Osloboenje od drevnog autoriteta trostruke linosti, to obiljeava vrhunski trenutak u povijesti svakog iniciranog Inicijacija IV. -ODRICANJE- Osloboenje od svakog sebinog interesa i odricanje od linog ivota u ime vie cjeline. ak i duevna svjesnost prestaje biti od vanosti i njeno mjesto zauzima via univerzalnija svjesnost, blia boanskom Umu - Inicijacija V. - OTKRIE - Osloboenje od sljepila - osloboenje koje iniciranom omoguuje novu viziju. Ova vizija se tie Stvarnosti koja se nalazi iznad bilo koje do sada osjeane (opaene) - Inicijacija VI. -ODLUKA-Sloboda izbora. O ovim izborima sam ve govorio u prethodnom dijelu ove knjige - Inicijacija VII. USKRSNUE - Osloboenje od utjecaja fenomenalnog (pojavnog) ivota sedam planova naeg planetarnog ivota. To je u stvarnosti uzdizanje vani ili iznad kozmikog fizikog plana - Inicijacija VIII. PRIJELAZ - Osloboenje od reakcije svjesnosti (kao to ti razumije tu rije) i osloboenje u stanje svjesnosti, oblik svjesnog shvaanja koje nema veze sa svjesnou, kao to razumije taj izraz. To se moe smatrati kao potpuna sloboda od osjetljivosti, ipak, sa punim razvitkom svojstva kojem smo dali neodgovarajue ime samilost - Inicijacija IX. - ODBIJANJE - Osloboenje od svih moguih oblika zavoenja, posebno u vezi sa viim planovima. Uvijek na umu moramo imati (i zbog toga je moje neprestano ponavljanje) da su naih sedam planova sedam podplanova kozmikog fizikog plana. - ivoti iniciranih u prvu
549

inicijaciju, poinju biti kontrolirani od Kristove svjesnosti koja je svjesnost odgovornosti i sluenja. Ovi posveenici postoje u tisuama danas; oni e biti prisutni u milionima kada doe 2025 godina. Alice Bailey - THE RAYS AND INITATIONS, 1960 (Zrake i inicijacija) Zagospodari svojim mislima, ti koji stremi mudrosti, ako eli prei njen prag. H. P. Blavatsky - GLAS TIINE - ovjekova dua je besmrtna, i njena budunost je budunost neega iji rast i velianstvenost nemaju granica. Princip koji daje ivot boravi u nama, i oko nas, neumirui i vjeno dobrostiv, ne moe se uti, ni vidjeti, ni namirisati, ali ga spoznaje onaj koji eli spoznaju. - Ova pravila su napisana za sve uenike. - Sljedi ih paljivo - Prije nego oi progledaju, moraju postati nesposobne za pla. Prije nego uho moe uti, mora izgubiti svoju osjetljivost. Prije nego glas progovori u prisutnosti Uitelja, mora izgubiti mo ranjavanja. Prije nego dua stane pred Uitelja, noge moraju biti oprane krvlju srca. Svaki ovjek je svoj vlastiti apsolutni zakonodavac, djelilac slave ili jada samome sebi; sam odluuje o svome ivotu, svojoj nagradi, svojoj kazni. Mabel Collins - SVJETLO NA STAZI Postoje stvari koje se ne mogu uvijek svakome rei, nego samo onima koji su za to pripremljeni, u pravo vrijeme, smiju se saopiti. Takav trenutak za tebe danas je nastupio. Sada u ti rei jednu rije, nauiti te jedno ime, dati ti klju koji e ti otvoriti prilaz nevidljivim svjetovima... Dobro je tako sine moj, ne zaboravi to ime, ali ga nikada ne izgovaraj lakoumno. To bi imalo strane posljedice za tebe... U toj su rijei boan -ske snage, ona doziva Duha koji pripada jednom Planu iznad naega i koji je od jo viih odreen da upravlja tvojim razvojem. . . Misli na osnovno pravilo: znati, htjeti, biti odvaan, utjeti. Ali postoji jo jedna razlika izmeu slika. Sveenica nema uenika. Ona govori svima: itajte u knjigama i vama e se otvoriti. . . Ali visoki sveenik ima pred sobom uenike koji sluaju, koji uzdignutom rukom mole za saopenje. Uenici, sljedbenici su oni koji hoe uiti, koji se sputaju do nogu uitelja, ali njihovi motivi su razliiti. Ovdje se tiho, samo putem odjee, nagovjetava razlika izmeu crne i bijele. Tu se put rava. Uenik u bijelom je onaj koji poteno misli, on je stavio ruku na srce. Njegove namjere su iste. On eli doi naprijed. Vue ga prema boanskom. On hoe oboavati, spoznati. On hoe dobiti uvid u boji Plan, kako bi postao suradnik boji. On hoe pomagati, sluiti, biti koristan. Potpuno drugaiji je sljedbenik u crnom ogrtau. On takoer hoe uiti, hoe znati, moi - ali njegovi poticaji nisu isti. On trai znanje i mo iz kori -stoljubivih razloga. udnja za novcem, uivanje u osjetilima ispunjavaju njegovo srce. On eli znanje i mo da bi mogao uivati. Taj e u svojoj sebinosti propasti. Ti putuj putem svjetla i ljubavi i izbjegavaj sklizavi put sebinosti i mraka. JEDNO POSVEENJE U STAROM EGIPTU, 1922 - Po knjizi Toth opisao Waldemar V. Uxkull
550

SEDAM CENTARA SVJESNOSTI 1. CENTAR SIGURNOSTI - Ovaj centar te zaokuplja sa hranom, sklonitem, ili bilo ime to ti smatra osobnom sigurnou. Ove programirajue sile tjeraju tvoju svjesnost da bude zaokupljena sa neprekidnom borbom da dobije dovoljno od svijeta da bi se osjealo sigurnim. 2. CENTAR OSJEAJA - Ovaj centar se bavi pronalaenjem sree u ivotu osiguravajui ti vie i bolje ugodne osjeaje i aktivnosti. Za mnoge ljude, seks je najprivlaniji od svih osjeaja. Drugi ovisniki osjeaji mogu ukljuivati zvuk muzike, okus hrane itd. 3. CENTAR MOI - Kada je tvoja svjesnost usredotoena na ovaj Centar, ti si zaokupljen sa vladanjem nad drugim ljudima i okolnostima, poveavanjem svoga utjecaja, bogatstva, i ponosa - uz dodatak tisue profinjenih oblika hijarerhije, manipulacije i kontrole. 4. CENTAR LJUBAVI - U ovom Centru ti prevazilazi odnose subjekt-objekt i ui vidjeti svijet sa osjeajima i harmonijom prolazeim prihvatanjem. Ti sebe vidi u svakome - i svakoga u sebi. Ti osjea samilost za one koji su uhvaeni u dramama, sigurnosti, osjeaja i moi. Ti poinje voljeti i prihvaati svakoga bezuvjetno - ak i sebe. 5. CENTAR OBILJA (Cornucopia) - Kada je tvoja svjesnost prosvjetljena ovim Centrom, onda doivljava prijateljstvo svijeta kojega ti stvara. Do stupnja do kojeg jo ima ovisnosti, savrenstvo lei u pruanju iskustva koje ti je potrebno da se oslobodi od emocija-pokretanih zahtijeva. Kako ti reprogramira svoje ovisnosti, savrenstvo e biti doivljeno kao neprekidan uitak ovdje i sada u tvom ivotu. to god ti postane vie ljubazniji i vie prihvata, svijet postaje rog obilja (op.pr. latinski - cornucopia - mitski rog koji omoguava sve to se poeli) koji ti prua vie nego to je potrebno da bude sretan. 6. CENTAR SVJESNE-BUDNOSTI - To je oslobaajue imati Centar iz kojeg tvoja Svijesna-budnost promatra tvoje tijelo i um kako djeluje na niih pet centara. Ovo je meta-centar (vii-centar) iz kojeg ti svjedoi bez-prosuivanja drami svoga tijela i uma. Iz ovoga Centra nad Centrima, ti ui nepristrano promatrati svoje drutvene uloge i ivotne igre iz mjesta koje je osloboeno od straha i ranjivosti. 7. CENTAR KOZMIKE SVJESNOSTI - Kada ivi u potpunosti u estom Centru Svjesnosti, ti si spreman da transcendira samo-svjesnost i postane ista svjesnost. Na ovom konanom nivou, ti si jedno sa svime - ti si ljubav, mir, energija, ljepota, mudrost, jasnoa, djelotvornost, i jedinstvo. - - - . . . - - ak i kada bi nam ivot pruio 90% od onoga to elimo i zatitio nas 90% od onoga to ne elimo ili ega se bojimo, preostalih 10% bi muilo nau svjesnost, dominiralo naim opaanjima, nastavljalo sa mozganjem naeg racionalnog uma da rijei problem, i spreavalo nas da doivljavamo stanje sree. Jer stanje sree se doivljava samo onda kada imamo skoro neprekidno iskustvo prihvaanja svega to je ovdje i sada u naim ivotima. Isto kao to jedan komarac koji zuji oko nae glave nas moe drati budnim u noi,
551

tako nas moe i samo jedna ovisnost drati dalje od doivljavanja sree. . . . - - Vrijedno je znati za Centar Kozmike Svjesnosti, ali nemoj dopustiti da to postane druga ovisnost. DVANAEST STAZA Prema Viim Planovima Svjesnosti Bezuvjetne Ljubavi i Jedinstva OSLOBAANJE SEBE - 1. Ja sebe oslobaam od sigurnosti, senzacija i moi ovisnosti koje ine da pokuavam na silu kontrolirati situacije u mom ivotu, i tako unitim moju smirenost i odvajaju me od toga da volim sebe i druge. - 2. Ja otkrivam kako moje svjesnou-dominirajue ovisnosti stvaraju moju iluzornu verziju mijenjajueg svijeta ljudi i situacija oko mene. - 3. Ja prihvaam dobrodolicu prilike (ak iako je bolna) da moje od-trenutka-do-trenutka iskustvo meni nudi da postanem svjestan ovisnosti koje moram reprogramirati da bi bio osloboen od mojih kao-robot emocionalnih obrazaca. BITI OVDJE I SADA - 4. Ja se uvijek sjeam da imam sve to mi je potrebno da uivam moje ovdje i sada - ali ne sve dok doputam mojoj svjesnosti da bude prevladana zahtjevima i oekivanjima koji se temelje na mrtvoj prolosti ili imaginarnoj (zamiljenoj) budunosti. 5. Ja preuzimam potpunu odgovornost ovdje i sada za sve to doivljavam, jer je to moje vlastito programiranje koje stvara akcije i isto tako utjee na reakcije ljudi oko mene. 6. Ja sebe prihvaam ovdje i sada u potpunosti i svjesno doivljavam sve to osjeam, mislim, kaem, i inim (ukljuujui svoje emocijamapodravane ovisnosti) kao potrebni dio mog razvitka u viu svjesnost. INTERAKCIJA SA DRUGIMA - 7. Ja sebe otvaram istinski svim ljudima bivajui voljan da potpuno prenosim moje najdublje osjeaje, jer skrivajui ih u bilo kojem stupnju to mene dri zakoenim u mojoj iluziji odvojenosti od ljudi. - 8. Ja osjeam sa ljubaznom samilou probleme drugih bez da emocionalno budem uhvaen u njihove potekoe koje njima nudi poruke koje oni trebaju za svoj rast. 9. Ja djelujem slobodno kada sam usklaen, usredotoen, i ljubazan, ali ako je mogue izbjegavam djelovati kada sam emocionalno uzbuen i kada sebe liavam mudrosti koja proizlazi iz ljubavi i proirene svjesnosti. OTKRIVANJE MOJE SVJESNE-BUDNOSTI - 10. Ja neprekidno smirujem rastreeno motrenje moga racionalnog uma da bi opaao finije energije koje mi omoguavaju sjedinjujue stapanje sa svime oko sebe. 11. Ja sam neprekidno svjestan koje od Sedam Centara Svjesnosti ja koristim, i osjeam svoju energiju, perceptivnost, ljubav i unutranji mir se razvija dok otvaram sve Centre Svjesnosti. 12. Ja opaam svakoga, ukljuujui sebe, kao probueno bie koje je ovdje da potvrdi njegovo ili njeno uroeno pravo na vie planove svjesnosti bezuvjetne ljubavi i jedinstva. Ken Keys, Jr. - HANDBOOK TO HIGHER CONSCIOUSNESS, 1975 (Prirunik za viu svjesnost)
552

POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe ive tvojim ivotom. I ono sve to ti bje, u i to sni gori u njima istim arom, ljepotom i istotom. Ne gordi se! Tvoje misli nisu samo tvoje! One u drugima ive. Mi smo svi preli iste putove u mraku, mi smo svi jednako lutali u znaku traenja, i svima jednako se dive. Sa svakim neto dijeli, i vie vas ste isti. I pamti da je tako od prastarih vremena. I svi se ponavljamo, i veliki i isti, kao djeca to ne znaju jo ni svojih imena. I snagu nam, i grijehe drugi s nama dijele, i sni su nai sami iz zajednikog vrela. I hrana nam je due iz nae ope zdjele, i sebini je peat jedan nasred ela. Stojimo ovjek protiv ovjeka, u znanju da svi smo bolji, meusobni, svi skupa tmua, a naa krv, i poraz svih, u klanju, opet je samo jedna historija dua. Strano je ovo rei u uho oholosti, no vrlo sretno za oajniku sreu, da svi smo isti u zloi i radosti, i da nam breme kobi poiva na pleu. Ja sam u nekom tamo neznancu, i na zvijezdi dalekoj, raspredan, a ovdje u jednoj niti, u cvijetu ugaslom, razbit u svijetu to jezdi, pa kad u ipak biti tamo u mojoj biti? Ja sam ipak ja, svojeglav, i onda kad me nema, ja sam iljak s vrha rtvovan u masi; o svemiru! ja ivim i umirem u svima; ja bezimeno ustrajem u brai. Tin Ujevi openhauer, koji u Svijetu kao volji i predodbi citira Buddhine "etiri plemenite istine" (II 48), formulira svoj pesimistiki stav dosljedno citiranom tekstu (u Parerga i paralipomena, II, 153) ovako: "Kakvi god bili razliiti oblici u kojima se javlja ovjekova srea ili nesrea, nagonei ga da je slijedi ili izbjegava, materijalna osnova svega toga je ipak fizika radost ili bol. Ta je osnova vrlo ograniena; naime, zdravlje, ishrana, sklonite od vlage i zime i seksualno zadovoljstvo, ili nedostatak tih stvari. Prema tome, u stvarnom fizikom zadovoljstvu ovjek ne postie vie od ivotinje."
553

Konano, adept osjea da ga okruuju i tite nevidljiva bia, uzviena bia svjetlosti koja mu daju snagu i pomau u njegovoj misiji. Rijetki su adepti, jo rjei meu njima su oni koji dostignu takve moi. Grka je poznavala samo trojicu: Orfeja u zoru helenizmn, Pitagoru na njegovu vrhuncu i Apolonija iz Tijane na zalasku njegove moi. Orfej je bio veliki pokreta i veliki posveenik grke religije;. . . Pitagora je bio organizator ezoterijskog uenja i filozofskih kola; Apolonije, moralistiki stoik i popularni arobnjak iz razdoblja grke dekadencije. No, u svoj trojici, usprkos razlikama u stupnjevima i nijansama, blista boanska zraka: strastvena sklonost prema spasu dua i neukrotiva energija zaodijevena u blagost i vedrinu. No, ne pribliujte se odvie tim velikim mirnim elima; ona gore u tiini. Vatreni plamen njihove volje i dalje gori estoko, proniui svojom suzdranom upornou u due onih koji mu se mogu pribliiti. Pitagora nam, dakle, predstavlja adepta prvog reda, adepta iji su znanstveni duh i filozofska formula najblii modernom duhu. No, on sam od svojih uenika nije ni mogao ni elio stvoriti savrene adepte. Na poetku svakog velikog doba stoji jedan veliki inspirator. Pitagorini uenici i uenici njegovih uenika tvore magnetski lanac i svijetom ire njegovu rnisao. Na etvrtom stupnju inicijacije, Pitagora se zadovoljavao time da svojim vjernim uenicima pokae kako ezoterijsko uenje primijeniti na ivot budui da epfanija, pogled odozgo, predstavlja zbroj dubokih pogleda na zemaljske stvari, uvida ija dubina ima mo regeneracije. Porijeklo dobra i zla ostaje neshvatljivom misterijom za onoga tko si ne postavlja pitanja o poetku i kraju stvari. Moral, koji ne vodi rauna o najviem smislu ovjekove sudbine, moe biti samo utilitarnog i prilino nesavrenoga karaktera. tovie, ljudska sloboda ne postoji uistinu za one koji se uvijek osjeaju zarobljenicima svojih strasti; uope ne znaju za nju oni koji ne vjeruju ni u duu ni u Boga i za koje je ivot tek jedan bljesak izmeu dva nitavila. Prvi ive kao zarobljenici due okovane strastima; drugi, pak, kao zarobljenici razuma ograni -enog na fiziki svijet. Posve je drugaije s religioznim ovjekom i istinskim filozofom i jo vie s teozofom posveenikom koji istinu ostvaruje u trojstvu svog bia i jedinstvu svoje volje. Da bi shvatio porijeklo dobra i zla, posveenik svojim duhovnim okom promatra tri svijeta. On vidi mrani svijet materije i animalnosti kojim vlada neumitna sudbina. Vidi i sjajni svijet Duha, koji je za nas nevidIjivi svijet, beskonana hijerarhija osloboenih dua meu kojima vlada boanski zakon a one same predstavljaju providenje na djelu. Izmeu ta dva svijeta, on vidi, u polutami, ovjeanstvo koje svojom osnovom plovi u prirodnom svijetu dok vrhovi njegovi dodiruju boanski svijet. Duh je toga svijeta - sloboda. Naime, u trenutku kad ovjek pronikne u prirodu istine i zablude, on je slobodan birati: sjediniti se s Provienjem ispunjavajui Istinu, ili potpasti pod zakon Sudbine slijedei put zablude. in volje, sjedinjen s inom razuma, nije neka matematiki
554

odreena toka ali iz nje izranja duhovni univerzum. Svaki duh djelomino instinktivno osjea ono to teozof razumom shvaa u potpunosti - a rije je o tome da je Zlo ono to ovjeka vue prema fatalnosti materije, a Dobro ono to ga navodi da se uspinje prema boanskom svijetu duha. Njegova istinska sudbina sastoji se u stalnom uzdizanju, i to kroz vlastite napore. No, da bi je ispunio, treba biti slobodan i za to da sie jo dublje. Krug slobode sve se vie iri ukoliko se uspinjemo i sve vie se suava u mjeri u kojoj silazimo. to se vie uspinjemo, to smo slobodniji; to vie uranjamo u svjetlost, sve vie dobijamo snage za dobro. S druge strane, to vie silazimo, tim smo vie robovi jer svaki pad u zlo umanjuje mogunost razumijevanja istinitog i sposobnost za dobro. Sudbina, dakle, vlada nad prolou, Sloboda nad budunou a Provienje i jednim i drugim, odnosno sadanjou, onim to uvijek postoji i to se moe nazvati Vjenou. Ta ideja logino proizlazi iz ljudskog i boanskog trojstva, iz trojstva mikrokozma i makrokozma, o emu smo govorili u prethodnim poglavljima. Metafizike odnose izmeu Sudbine, Slobode i Provienja, deduktivnim je putem sjajno izveo Fabre d'Olivet u svojim komentarima ve spomenute knjige Zlatni stihovi Pitagore. Iz zajednikog djelovanja Sudbine, Slobode i Providnosti proizlaze brojne sudbine, paklovi i rajevi u kojima se kreu due. Budui da je u nesporazumu s boanskim zakonom, Zlo ni u kojem sluaju nije djelo Boje, ve ovjekovo i njegovo je postojanje samo relativno, prividno i prolazno. Realno i vjeno postoji jedino Dobro, koje jest u vezi s boanskim zakonom. Ni sveenici Delfa i Eleuzine, ni filozofi posveenici nikada nisu htjeli te duboke ideje otkriti narodu, koji bi ih mogao olako shvatiti i zloupotrijebiti. U Misterijima se to uenje simboliki predstavljalo komadanjem Dioniza, ali je ono to se naziva patnjama Bojim za profane bilo prekriveno neprozirnim velom. Najvee religiozne i filozofske rasprave vode se oko pitanja porijekla Dobra i Zla. Upravo smo vidjeli da ezoterijsko uenje u svojim najskrivenijim tajnama posjeduje kljueve tih znanja. Drugo vano pitanje, o kojem ovise politiki i drutveni problemi, odnosi se na nejednakost ljudskih sudbina. Prizor zla i bola sadri u sebi neto zastraujue. Moglo bi se dodati da upravo te kategorije ivota svojom prividno sluajnom i nepravednom prisutnou predstavljaju izvor svake rnrnje, pobune i negacije. I tu to duboko uenje u tamu naeg zemaljskog ivota unosi svoju snanu svjetlost mira i nade. Razliitost dua, uvjeta u kojima ive i sudbina koje ih zatiu, doista se moe opravdati samo nizom egzistencija i uenjem o reinkarnaciji. Ako se ovjek u ovom ivotu raa po prvi put, kako moemo protumaiti bezbrojne nevolje koje sluajno pogaaju ba njega? Kako moemo pretpostaviti da postoji neka vjena pravda, ako se jedni raaju u uvjetima koji za sobom nuno povlae bijedu i ponienost, dok se drugi raaju u sretnim porodicama i ive u zadovoljstvu i obilju? Meutim,
555

ako je istina da smo ivjeli ve prije roenja u ovom ivotu i da emo ivjeti ponovno i nakon smrti, ako prihvatimo da kroz sve te ivote vlada zakon vraanja i protudjelovanja - tada moemo razumjeti da su razliitosti dua, uvjeta njihova ivota i njihovih sudbina, samo poslijedice prijanjih ivota i bezbrojni oblici primjene toga zakona. Razlike meu okolnostima u kojima se ljudi raaju i uvjetima u kojima ive proizlaze iz nejednaka koritenja slobodne volje u prethodnim ivotima, a intelektualne razlike meu njima iz injenice da se due ljudi koji tijekom jednog stoljea prolaze Zemljom, nalaze na vrlo razliitim stupnjevima evolucijske ljestvice koja se kree od poluivotinjskog stupnja siromanih rasa u nazadovanju do aneoskih stanja svetaca pa sve do nebeskog kraljevstva duha. U stvarnosti, Zemlja je nalik nekoj lai a svi mi, koji na njoj obitavamo, nalik smo putnicima koji dolaze iz dalekih zemalja i u pojedinim se etapama raspruju po svim tokama horizonta. Uenje o reinkarnaciji nam, prema pravdi i vjenoj logici, nudi razloge postojanja najstranijih zala i najneopisivije sree. Lake emo razumjeti idiota ako znamo da njegova tupost, koje je on tek upola svjestan i zbog koje pati, predstavlja kaznu za zloinako koritenje inteligencije u nekom prolom ivotu. Sve nijanse fizike ili moralne patnje, sve sree i nesree, u svim njihovim bezbrojnim varijacijama, doivjet emo tada kao prirodno i briljivo stupnjevano pojavljivanje instinkata i djela, greaka i vrlina jedne duge prolosti, budui da dua u svojim najskrovitijim dubinama uva sve ono to je nakupila tijekom razliitih egzistencija. Stari se slojevi pojavljuju i nestaju ovisno o trenutku i utjecaju koji vre, dok sudbina, tj. duhovi koji upravljaju njome, proima sve razine i kvalitete reinkarnacije. U svojim Zlatnim stihovima, Lizis tu istinu iznosi na sljedei nain: Vidjet e da su zla to prodiru ljude Plodovi izbora njihovog; i da ti nesretnici Daleko od sebe trae dobra koja u njima izviru. To uenje ne slabi osjeaj bratstva i solidarnosti meu ljudima ve ga, naprotiv, uvruje. Svakom ovjeku trebamo pruiti pomo, svakom ovjeku dugujemo simpatiju i milosre jer svi potjeemo iz iste rase, premda smo stigli do razliitih stupnjeva. Svaka je patnja sveta, jer bol je talionica due. Svaka je simpatija boanska jer nas navodi da osjetimo, kako, poput magnetskog toka, jedan nevidljivi lanac povezuje sve svjetove. Snaga je bola u razumu duha. Da, svi mudri i svi sveti, proroci i boanski stvaraoci blistaju najuzbudljivijom ljepotom onima koji znaju da su i sami potekli iz univerzalne evoluciju. Koliko je ivota, koliko pobjeda trebalo proi da bi se zadobila ta udesna snaga? S kojih je dalekih, ve prijeenih, neba stigla ta svjetlost koju geniji nose u sebi? To ne znamo. Ali ti su se ivoti ivjeli i ta neba postoje. Svijest se naroda nije varala; ljudi su prepoznavali istinske proroke i nazivali ih sinovima Bojim, vjesnicima nebeskih dubina. Misiju je njihovu nadahnjivala vjena Istina, titile su ih legije nevidljivih sila i iva je
556

Rije govorila kroz njihova usta! Postoji meu ljudima odreena razlika koja proizlazi iz prvobitnu sutine individua; druga, pak, proizlazi iz stupnja spiritualnu evolucije do kojeg su dospjeli. S toke gledita stupnja spiritualne evolucije, ljudi se mogu podijeliti u etiri klase, kojima su obuhvaene i sve manje podjele i sve mogue nijanse. 1. Kod velike veine ljudi volja osobito djeluje u tijelu te ih moemo nazvati instinktivnima. Oni su skloni ne samo fizikim radovima ve i vjebama i razvitku svoje inteligencije u fizikom svijetu; dakle, poslovima koji se odnose na trgovinu i industriju. 2. Na drugom stupnju ljudskog razvitka, volja te shodno tome i svijest borave u dui, tj. u senzibilitetu kojeg aktivira inteligencija, koja u sebi obuhvaa i razumijevanje. Rije je o strastvenim nadahnutim ljudima. Po svom temperamentu, oni su najee ratnici, umjetnici ili pjesnici. Veliki broj knjievnika i znanstvenika pripadaju toj vrsti. Oni ive u svijetu relativnih ideja, oblikovanih strastima ili ogranienih uskim horizontima, ne uspijevajui se uzdii do iste Ideje i Univerzalnosti. 3. Znatno se rjee ljudi sreu u treoj grupi, gdje volja uglavnom suvereno djeluje u okvirima istog razuma, oslobadajui time inteligenciju tiranije strasti i granica materije, to svakoj njihovoj zamisli daje karakter univerzalnosti. To su intelektualci. Ti ljudi su junaci, muenici svoje domovine, prvorazredni pjesnici i najzad i iznad svega, istinski filozofi i mudraci, oni koji bi, prema Pitagori i Platonu, trebali upravljati ovjeanstvom. U tim ljudima strast nije ugaena, jer se bez strasti ne moe stvoriti nita; strast je ona vatra i elektricitet koji proima sav duhovni svijet. No, kod njih su strasti postale slugama razuma, dok je u prethodnoj kategoriji obino razum sluga strasti. 4. Najvii ljudski ideal moe ostvariti etvrta klasa ljudi, koji su vladavini duha nad duom i instinktom dodali i snagu volje koja vlada itavim njihovim biem. Potpuno svjesni svih svojih sposobnosti, vlada -jui nad njima, oni postiu istinsko majstorstvo. Oni su ostvarili jedinstvo u okviru ovjekova trojstva. Zahvaljujui toj udesnoj koncentraciji, koja sabire sve snage ivota, njihova volja, projicirana u drugima, dostie gotovo neogranienu snagu, blistavu maginu stvaralaku mo. To su ljudi prvoga reda, adepti, veliki posveenici, uzvieni duhovi koji mijenjaju ovjeanstvo. Tijekom sveukupne povijesti ovjekove, njih je bilo toliko malo da ih lako moemo pobrojati; Providnost ih sije u velikim vremenskim intervalima, poput zvijezda na nebu. Ova klasifikacija se poklapa s etiri stupnja pitagorejske inicijacije i predstavlja osnovu svake inicijacije sve do one prvobitnih masona (ili tzv. reda slobodnih zidara), u kojima su se mogli nai dijelovi ezoterinog uenja. Fabre d'Olivet, Les Vers dores de Pythagore. Oito je da ova posljednja kategorija izmie svakom pravilu i svakoj klasifikaciji. Meutim, ljudsko drutvo koje samim svojim ustrojstvom ne bi vodilo rauna o prve tri kategorije ni potovalo normalnu funkciju svake od njih, pruajui im sredstva koja su potrebna za njihov razvoj, predsta557

vljalo bi tek izvanjsku povrnu zajednicu, a ne organsku cjelinu. Jasno je da su u pradavnim vremenima, koja najvjerojatnije seu do vedskog doba, indijski bramani podijelili drutvo na kaste, rukovodei se principom trojstva. No, s vremenom se ta pravedna podjela koja je u svoje vrijeme urodila plodom, prometnula u aristokratsku i sveeniku privilegiju. Princip vokacije i inicijacije ustupio je mjesto principu nasljea. Strogim zatvaranjem unutar vlastitih granica, kaste su se okamenile i uslijedila je nepopravljiva dekadencija Indije. Egipat, koji je pod vladavinom svih svojih faraona sauvao ustrojstvo drutva po principu trojnosti uz dinamian i otvoren sustav kasti, zajedno s principom inicijacije koji se primjenjivao unutar sveenikog stalea, te provjerom svih graanskih i vojnih funkcija, odrao se pet do est tisua godina ne mijenjajui ustrojstvo svoga drutva. Grka je, pak, sa svojim mobilnim temperamentom ubrzo prela iz aristokracije u demokraciju a iz nje u tiraniju. Vrtjela se u tom kobnom krugu poput bolesnika ije se stanje mijenja iz groznice u letargiju i natrag u groznicu. Moda joj je takva vrsta izazova i trebala, moda bez toga ne bi uspjela ostvariti svoje neusporedivo djelo koje se u prvom redu sastojalo u tome da duboku ali mranu mudrost Istoka prevede na jedan jasan i univerzalan jezik, stvarajui Lijepo kroz svoju Umjetnost i utemeljivi otvorene i razumne znanosti, nakon tajnih intuitivnih inicijacija Egipta. No, i ona svoju religioznu organizaciju i najuzvienije inspiracije moe zahvaliti upravo principu inicijacije. Govorei jezikom socijalnog i politikog ureenja, moe se rei da je ona uvijek ivjela u stanju privremenosti i ekscesivnosti. Svojom kvalitetom adepta, Pitagora je na vrhuncu svoje inicijacije shvatio vjene principe koji upravljaju drutvom i velike je reforme izvrio upravo na temelju tih istina. Odmah emo vidjeti kako su on i njegova kola doivjeli brodolom plutajui kroz oluje demokracije. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI,1889 Radi toga se oni podvrgavaju razliitim tekim ispitima kako bi postigli "uenitvo", ne da bi vladali ljudima ve da bi bdjeli nad duhovnim razvojem ovjeanstva i brinuli o tome da se sva duhovna traenja i nastojanja uvijek nanovo ulijevaju u jednu veliku rijeku, koja vodi natrag k Bogu. Kako se odvija taj nadzor? Odgovor na to e dati ostatak priopenja, koliko mi je to mogue i dozvoljeno. elim posebno naglasiti dvije okolnosti. Postizanje uenitva je vrlo teko, ali nikome nije nemogue, ak niti ovim tekim nainom. No za veinu ovjeanstva postoje laki putevi. To su uenja njihovih osnivaa religija. Zapadnom svijetu je data milost da je sam Bog bio meu ljudima kao Isus Krist i On ih je pouavao. On nam je pokazao jedan laki put, tj. slijeenje Njegovih jednostavnih zakona o ljubavi. Oni koji su kao ja traili put do uenitva pomou nevjerojatno tekog rada i koji su njime ili, uinili su to samo zato da bi bili Bogu na raspolaganju kao dobrovoljni instrumenti, kao Njegovi sluge. Zato mi kao takvi Gospodinove
558

sluge imamo izvriti zadatke za koje smo se osposobili napornim kolovanjem. Objasniti nae zadatke nekome tko nije proao ovu kolu je isto tako nemogue, kao to bi jednom preciznom mehaniaru bilo nemogue objasniti finese njegovoga znanja nekome tko nema dara za mehaniku tehnikim nainom izraavanja. Sada u vam, dragi itatelji, u ovome to slijedi - i to je moj posljednji zadatak u ovome zemaljskom postojanju koje e uskoro zavriti - hvala Bogu - dati pregled mog daljnjeg kolovanja koji e vas istovremeno upoznati sa zadacima kakve imam ja i mnogi drugi koji su isto tako proli kolu i postigli stadij uenitva. Vrijeme kolovanja koje je bilo do temelja provedeno, nije samo potpuno preoblikovalo moj itav dotadanji nain miljenja, ve i moj ivot. . . . - "Dragi brate Amo! Jako sam zadovoljan tvojim napretkom i za tri do etiri godine ti e postii stadij uenitva". Meutim, sada prolazi kroz jedno stanje o kojem vjerovatno ni sam nema pojma, u svakom sluaju ga ne doivljava nepoeljnim. Zato te moram upozoriti na to. Ti s tvojom tenjom za znanjem ne smije pretjerati i dozvoliti da ona preraste u strast. Zna to mislim". Osjeao sam se pogoenim i utio sam. Nakon kratke stanke Majstor "Z" nastavi: "Ti e postii "uenitvo". Ali Uitelj ili Majstor je samo onaj koji je to nad samim sobom. Neutaiva tenja za znanjem obuzela te je kao bilo koja druga strast u obinom ivotu. Postao si kao pijanac koji neprekidno mora gasiti svoju ed. Mora se osloboditi te svoje strasti. Moda si suvie brzo napredovao, suvie brzo "sazrio stoga je potrebno tvoj proces sazrijevanja neto usporiti sve do trenutka kada e takva zrelost biti poeljna, kako bi ponovo doao do svoje prirodno nastale ravnotee. Zato e prekinuti svoju poduku na dva mjeseca i opet e pratiti jednu kolonu nosaa prema Tibetu". Dosad sam osjeao samo ljubav i nita drugo osim ljubavi prema Majstoru "Z", a sada sam osjetio kako se u meni raa bijes prema njemu i to zato to sam morao nasilno prekinuti neto to mi je postalo drago i vrijedno i to sam to smatrao ispravnim, plemenitim i nesebinim. Majstor "Z" je naravno osjetio komeanje mojih osjeaja, te mi se obratio blagim oinskim glasom: "Dragi Amo, samo me nemoj ni na to prisiljavati. Moe slobodno izra -ziti svoje nezadovoljstvo, gotovo bijes da bi odstranio napetost koja ti ne dozvoljava vidjeti koliko si pod utjecajem umjesto da gospodari situacijom. Tvoje samo po sebi ispravno, plemenito i ozbiljno istraivanje vie nije "sredstvo za postizanje cilja" ve je postalo samo sebi svrhom u toj mjeri da si postao potpuno ovisan o tome. Dojmovi iz vanjskog svijeta odvratit e ti panju, tjelesno te osvjeiti, duevno ojaati i ti e ponovo stei svoju ravnoteu. Iz tvog dosadanjeg studija poznato ti je da ni jedan ovjek ne moe stvaranje "uiteljski" shvatiti jedino intelektualnim istraivanjem. Samo nesebinom ljubavlju otvaraju se sve tajne svjetova i itavog svemira. Tek kad su osjeaj i intelekt ujedinjeni kroz "ponovo raanje" u Duhu, kroz postizanje pravog
559

"sinovstva Bojeg", tek tada intelekt i razum sve primaju pomou intuicije koja se pojavila uslijed ljubavi srca kao posljedice "ponovnog roenja u Duhu". Zbog toga te sada tvoj razum stalno vodi u krug. I srce ga prati ali kao podreeno, kao strast. Zato, dragi Amo, mora prekinuti svoj studij. Ti e mi kasnije biti zahvalan za tu odluku, a vratit e se sasvim promijenjen, posebno stoga to ti na tom putovanju predstoji jo jedan drugi, naroit dogaaj. Ljuti li se jo na mene?" Pritom mi se Majstor "Z" smjeio da me privukao valom najintimnijeg prijateljstva. Ustao sam i poao k njemu. On je takoer ustao i zagrlio me. Tako sam ponovo poao kao obian nosa na put prema Tibetu. . . . - "Sluaj me, voljeni partneru u vjenosti postojanja. Ne daj se vie niim odvratiti od tvojih studija ali, molim te, ne pokuavaj niti iznuditi svoj napredak kao to si to u posljednje vrijeme inio. Postii uenitvo znai stvarno biti Majstorom, to znai kroz ljubav i steenu mudrost postii da u tebe ue snaga i mo u obliku Duha Svetog pri emu e tek tada biti potpuno jedno s glavnim emanacijama Boga: naime Ljubavlju, Mudrou i Voljom; ali i s redom, ozbiljnou, strpljenjem i samilou. Meutim, ako eli silom postii napredak kao to si to radio posljednjih mjeseci studija, to znai da ti jo nedostaje strpljenja i samilosti. Samilost zato to se u svojoj nestrpljivosti nisi povjerio milosti Bojoj i elio si prestii druge. Dragi moj drugi Ja, vjeruj mi, put prema savrenstvu na ovoj Zemlji uzak je kao otrica maa. Mi katkada mislimo da ispravno postupamo, ali je nae ponaanje zapravo daleko od toga. Jer bilo kakav fanatizam u djelovanju znai nedostatak strpljenja i nedostatak samilosti. eljela sam te na to upozoriti jer znam da emo uskoro biti sjedinjeni jedno s drugim. Kao to sam rekla, to je na posljednji susret u ovim zemaljskim tijelima. . . - Od sada sam se opet potpuno posvetio mome studiju i voljno sam slijedio sve to se od mene trailo ma kako udnima mi neke stvari izgledale. Zanimljivo je da se kasnije uvijek pokazalo da je upravo to bilo najbolje za mene. Uenje je sada postojalo usmjerenije. Najbolje bih ga opisao kada bih rekao da je to bila primjena egzoterikih promatranja i zapaanja na ezoterikom polju spoznaje. Drugim rijeima: prvo su utvrene unutranje ovisnosti izmeu nekog predmeta i vanjskoga svijeta, zatim su traene unutranje veze duevne i duhovne naravi da bi se donijeli zakljuci koji su uvijek pokazivali kako je ono stvarno duhovno, ono planirano, bilo primarno i da se "stvaranje" tek tada moe smatrati zavrenim kada se probije sve do vanjskog oblika, i kada su tako vanjski oblici razvili sve ono to je lealo u primarnom jo u prapoetku, te je kao idejna slika u prvom procesu oblikovanja prapoetne misli potekle od Boga ve tada pokazivalo poetne obrise. Vrlo su zanimljivi bili unutranji uzroci u sferi postojanja "trebati, tj. na podruju ljudskog morala kao skeleta duevnog i duhovnog razvoja ljudske individualnosti u procesu oslobaanja iz svijeta "morati", iz usmjerenog pojavnog svijeta". Najvii zakon koji vrijedi za "trebati", vrijedi i za "morati": jednu duu u
560

razvoju, dakle duhovnu osobu u stanju rasta, nikada nije dozvoljeno ni na to prisiljavati. Koliko je time oteano upravljanje ljudskom sudbinom. ovjeanstvo se smije razvijati samo prema vlastitoj volji! Prema tome, svako usmjeravanje smije biti tek blago upravljanje i neprimjetno voenje, a i to se mora smjesta prekinuti ako se dotina dua tome protivi i to osjea kao prisilu. Zadatak nas posveenih je da kroz na primjer i nau ljubav prema ovjeanstvu kao sluge Boje to blago usmjeravanje i voenje pretvorimo u djelo. Via bia daju nam znanja o pravcu u kojem se to voenje i upravljanje treba usmjeravati. Na nama posveenima lei zadatak da navedemo ljude da krenu naznaenim putem. Kako teko, kako beskrajno teko je to izvesti, iako nama posveenima pritom stoje na raspolaganju jo bezbrojna posve duhovna bia koja nas podupiru i pomau nam. Mi posveeni ponekad zdvajamo to nikada ne bismo smjeli initi ali ne odustajemo od nae zadae. Zato mi i jesmo "posveeni" i mi smo itavo nae vjeno postojanje rtvovali obeanju da emo uvijek djelovati kao posveeni. Mi, koji prilikom naeg djelovanja esto dobijemo dubok uvid u sudbinu ljudskog razvoja, pritom sve vie i vie uimo o stvarno beskrajnoj dobroti i ljubavi Bojoj i prepoznajemo je, uviamo kako On nikada u svojoj ljubavi i brizi ne posustaje i uvijek prihvaa upravo one koji to naizgled najmanje zasluuju i najmanje znaju cijeniti. Kako je velebna "Boanska tragedija ljudskog oslobaanja" iz prapoetnih ivotnih uvjeta u stanje vjenoga sklada. To traenje unutranjih odnosa u postojanju, traenje "due" i latentnog jo uspavanog duha u svemu od Boga stvorenome protee se kroz itavu nastavu u kolama posveenika. Mi uimo shvatiti zadau prekrasnih boja i mirisa cvijea, zadau otrova u biljkama i zmijama kao i u ostalim otrovnim ivotinjama, zadau kukca i gliste, mikroba i bacila, ali i zadae sunanih sustava, sistema galaksija i tajanstvenog prostora koji skriva najdublje tajne koje je ovjek u stanju pokuati razumjeti. . . - Proli su mjeseci prije nego sam opet pratio jednu karavanu. Morao sam to initi s vremena na vrijeme kako bih sprijeio da postanem suvie jednostran i ukalupljen. To je naime najvea opasnost koja prijeti ueniku koji eli zavriti kolu posveenih. Jo mi se esto dogaalo da sam zdvajao jer mi se inilo kako nikada neu rijeiti moje ivotne zadae i probleme, ali sam ipak uvijek uspio nadvladati takva raspoloenja. Na Zapadu i u Americi ljudi imaju sasvim krive predodbe o posveenima i njihovim zadacima. Ljudi u njima vide samo udotvorce jer mogu initi uda. Kada biste vi samo znali koliko je posveenima malo stalo do raznih uda kada poloe sve ispite i stupe u ivot! Postoje vii zadaci od pravljenja udesa. Potrebno je voditi ljudske due i upravljati njima, ne pomou prisile bilo koje vrste, ve pomou prijateljstva, naklonosti, razumijevanja i ljubavi i to tako da ti ljudi i dosegnu svoj cilj, tj., po mogunosti, ve ovdje na Zemlji postignu "ponovno roenje u Duhu". To se na podruju duevnog i duhovnog mnogo vie cijeni od
561

najveeg herojskog djela na Zemlji. Jedna dua je neto toliko dragocjeno kao najdragocjeniji i najrjei cvijet koji tek onda moe pokazati svoje lijepe boje i iriti svoj miris kada se toliko razvio da je procvjetao. Cvjetanje due je tada ulazak due u Duh, pri emu se od tog trenutka Duh moe za svu vjenost sluiti duom kao neprolaznim duhovnim tijelom. No, kako je nevjerojatno teko jednog jedinog brata dovesti do "ponovnog roenja u duhu" ovdje na Zemlji! Osim toga, "posveeni" nemaju pravo sebi odabrati nekog odreenog ovjeka kako bi ga kolovali, ve se moraju prihvatiti posla koji im je dan od strane viih bia jer se on smatra neophodnim i vanim za svijet i daljnji napredak svijeta. Sve je to teko objasniti. Moglo bi se satima govoriti o tome, a da se tema ne iscrpi jer je i suvie mnogostrana, jer su s time povezani najrazliitiji problemi koje takoer treba objasniti. DIE MITTEILUNGEN DES EREMITEN (PRIOPENJE PUSTINJAKA-knjiga napisana prije I svjetskog rata, Pustinjak nepoznatog identiteta - jednom uredniku novina pisao o svom ivotu, ovdje je izbor nekih skraenih odlomaka) Prepoznat ete mudrost samo ako ste mudri. Ako razumijete ivot ivei ga, gledajui jasno Stvarnost i sami Sebe kakvi jeste isto tako isto, samo tada ete znati, od onih mudrih i glupastih koji su prije bili, tko je bio taj koji je takoer mogao jasno vidjeti. Ako pak niste, moete samo slijepo prosuivati na osnovu tuih miljenja, prema popularnosti, prema dopadljivim ili poetinim frazama ili drugim umjetnim kvalitetama, tko je to bio mudar i prijemiv. Posljedica ovoga je da nikada neete stei Jasnu Svjesnost toka ivota upijajui i slijedei Stare Izreke, bez obzira koliko oboavane bile u naoj kulturi, koliko lijepo zvue, jer veina njih, jasno reeno, nisu Mudre. Ukoliko ne moete rei koje jesu zato jer vi to znate, bit ete duboko prevareni. Thomas Daniel Nehrer - THE ESSENCE OF REALITY Stvarnost se ne moe pronai osim u Jednom jedinom izvoru, zbog povezanosti svih stvari jednih sa drugima. Leibniz, 1670 Nada je stanje uma, a ne svijeta. . . (to) je dimenzija due, i u sutini ne ovisi o odreenom promatranju svijeta ili procjeni sitaucije. . . (To) je sposobnost da se radi za neto jer je to dobro, a ne samo zato jer to ima anse da uspije. Vaclav Havel - pisac i eki predsjednik Mi prouavamo to se dogaa u povijesti kao odraz dogaaja potaknutih iza scena povijesti u nadosjetilnom svijetu. . . gdje impulsi nadosjetilnih Bia djeluju na Zemlju i ispoljavaju se u djelima ovjeanstva. Rudolf Steiner - THE DRIVING FORCE OF SPIRITUAL POWERS IN WORLD HISTORY, 1972 Duhovnost koja pouava poputanje okrutnosti od strane vlasti, ropskom prihvaanju u frustraciji i jalovosti, i potpunom preputanju organiziranoj nepravdi, jeste duhovnost koja je izgubila interes za sveto i bavi se samo lanim pojmom reda. Thomas Merton CONJECTURES OF A GUILTY BYSTANDER
562

Kada usporedimo gnostika uenja s onim to nas ue kako zapadna tako i istona filozofija, jasno je da je duhovna alkemija jedini put koji vodi Bogu. Ona se odvija samostalno, primjenom principa samospoznaje koja nadilazi potrebu za ispraznim tovanjem kipova, svetih sliica, prinosa rtvi i molitvi. Ako je ve jasno da je sam Isus govorio kako se Kraljevstvo Boje nalazi u svakom ovjeku, tada se zna da u svakome od nas postoji jedan princip koji nije od ovoga svijeta. No on, smj-stivi se u srcu, spava i spavat e ondje dugi niz godina, kroz mnoga budua otjelovljenja, sve dok se u nama ne probudi misao kako je ovaj svijet nesavren. Tko god spozna sve patnje boli ovoga svijeta poinje vapiti za svojim izvorom. Tada on poput Apolonija iz Tijane uoava da treba prionuti alkemijskom vjenanju suprotnih elemenata: "Oni se grle i od njih se stvara nova svjetlost kojoj nije ravna nijedna na itavome svijetu". www.geocities.com/7morenius93/alkemija.html Ti e biti napadnuta i klevetana bavei se potenom politikom. Ali ti mora ustrajati. Uloiti neto u patnju i dosei e blaenstvo. Aung San Suu Kyi - lanak The Benefits of Meditation and Sacrifice iz novina Bangkok Post, 1996 rijei svetog 91-godinjeg uitelja Sagaing Kao to noni mrak otkriva nebeska svjetla, tako i patnje okrivaju istinsko znaenje ivota. Henry David Thoreau Svijet je nemilosrdan prema pronalazau, prema svakom ovjeku koji razmilja. Konano, taj alosni junak bijedno okonava, biva iskljuen iz drutva kao nepotpuno bie. Honore de Balsac 1799-1850 Blaen je onaj tko je prevaziao sve strasti i onda nastavlja da sa punom snagom obavlja svoje dunosti pod svim okolnostima, bez da brine za uspjeh. Neka se motiv nalazi u djelu, a ne u rezultatu. Nemoj biti jedan od onih iji je izvor akcije u nadi za nagradom. Ne dopusti da tvoj ivot proe u neaktivnosti. Budi poletan, obavljaj svoju dunost, odbaci sve misli u vezi rezultata, bili oni dobri ili zli; jer takva smirenost je panja za intelektualne stvari. Trai utoite samo u Mudrosti. . . Ja sam prije bio nepromiljen i brz u izraavanju mojih stavova, i tako sam stvarao neprijatelje. Sada ja ne osuujem nikoga, i uistinu zbog razloga jer ja ne elim da ikoga povrijedim. . . Mi ogranieni sa neogranienim duama smo roeni za patnje i uitke, i isto tako moe biti reeno da najbolji od nas primaju uitak kroz patnju. Nema uzvienije misije nego da se pristupi Boanskom, blie od drugih ljudi, i onda ire Boanske zrake meu ovjeanstvom. Ludwig van Beethoven 1780-1827 kompozitor, iz njegovog dnevnika Pojedinac je sposoban za veliku samilost i veliku indiferentnost. On ima naina da potie prvo i prevazie ovo drugo. Nita nije monije od pojedinca koji djeluje po svojoj savjesti, tako pomaui da oivi kolektivna savjest. Norman Cousins - HUMAN OPTIONS
563

Moe se rei da svaki individualni ovjek svojim sklonostima i svojim odreenjem u sebi nosi istog, idealnog ovjeka, iji se veliki zadatak postojanja sastoji u usklaivanju nepromjenjivog jedinstva u svim njegovim promjenama. Friedrich von Schiller 1759-1805 Sve ono to oslobaa na duh, a da nam pritom ne daje vlast nad nama samima, pogubno je. . . Obaveza jest ono to volimo, ali to smo sami sebi zapovjedili. . . Kada u ivotu zajednice uzajamno djeluju razliite ljudske naravi, tada je ta uzajamnost samo slika raznolikih snaga koje u svom meusobnom djelovanju ine sveukupno individualno ljudsko bie. . . Svatko uje samo ono to on razumije. J. W. Goethe Koncentracija na moi uma je samo instrument da bi mogli vidjeti Boga. Ako ti spozna jednu duu - svoju vlastitu ti spoznaje sve due, prole, sadanje i one to dolaze. Ako se voljom koncentriemo na neke stvari, a neke odbacimo i koncentriemo se na neki razlog kao ljubav, disanje, oboavanje itd. tada koncentrirani um postaje lampa koja nam pokazuje svaki ugao due. . . Rada yoga ui da je svrha svakog uenja kako da koncentriramo um, da bi mogli otkriti unutranjost naeg uma, kako da shvatimo njegov sadraj i iz toga izvuemo zakljuke. Nikad nije vano pitanje koje smo religije, da li smo ateisti ili teisti, krani, budisti itd. Mi smo ljudska bia i to je dovoljno. Svako ljudsko bie ima mo i pravo da traga za svojom religijom. Svako ljudsko bie ima pravo da trai razlog i dobije odgovore - koji e biti odgovoreni samome sebi ako u to uloi napor. Swami Vivekananda - TEACHINGS OF SWAMI VIVEKANANDA Sarvam dukham, sarvam anityam-Sve je bolno, sve je prolazno Buddha Svaki ovjek je u potpunosti sebi samom put, istina i ivot. Ali on je takav samo kada shvati potpuno cijelu svoju individualnost i snagom svoje probuene duhovne volje, prepozna tu individualnost ne kao sebe samoga, ve kao ono to je sam stvorio s mukom, za svoju vlastitu upotrebu, i to mu slui, kako njegov rast polako razvija njegovu inteligenciju, da dosegne ivot iznad individualnosti. Kada sazna da zbog toga postoji njegov divni sloeni odvojeni ivot, tada, i zaista, samo tada, on je na stazi. Trai ga, zaranjajui u tajanstvene i velianstvene dubine svoga vlastitoga unutarnjeg bia. Trai ga iskuavajui cijelo iskustvo, upotrebljavajui ula da bi shvatio rast i znaenje osobnosti, ljepotu i tajanstvenost onih ostalih boanskih djelia koji se bore rame uz rame s tobom i ine rasu kojoj pripada. Trai ga prouavanjem zakona postojanja, zakona Prirode, zakona natprirodnog; trai ga dubokom poniznou due, prema maglovitoj zvijezdi koja gori u nutrini. Postojano, kako ju promatra i tuje, njeno svjetlo e ojaati. Tada moe znati da si pronaao poetak puta, a kada nae kraj, njeno svjetlo e iznenada postati beskonano. Mabel Collins (zapisala) - SVJETLO NA STAZI
564

- ovjek je u viem odnosu i vie Bie ga je dojilo nego njegova majka. U svojim trenucima mudrosti on e moda ovo spoznati. - Boanska priroda sebe nanovo otkriva u svakom ljudskom biu, ali ako ovjek indiferentno hoda pored toga, onda je otkrie sjeme na kamenom tlu. Nitko nije iskljuen iz ove boanske svjesnosti; to je ovjek onaj koji sebe iskljuuje. Ljudi mogu napraviti formalna i lana istraivanja u misterije i znaenje ivota, dok svaka ptica na zelenoj grani, svako dijete koje se dri majine ruke, je rjeilo tajnu i nosi odgovor na svome licu. Taj ivot koji te je doveo do roenja, O ovjee! jeste plemenitiji i vii nego tvoja najvia misao; vjeruj u njegovu dobru namjeru prema tebi i pokoravaj se njegovim finim pravilima doapnutim tvome srcu u napola primjeenoj intuiciji. - Tko god je grijeio protiv svojih blinjih ili protiv sebe on presuuje svoju vlastitu kaznu. . . ovjek ne polae istinsku vrijednost u sebe jer je izgubio boanski osjeaj. Zbog toga on sljedi miljenje drugog ovjeka, kada bi on bez sumnje mogao pronai potpunu sigurnost u duhovnom autoritativnom centru svoga vlastitog bia. Sfinga nadgleda zemaljski krajolik. Njen postojan pogled je uvijek usmjeren prema unutra, a tajna njenog neshvatljivog osmjeha jeste samospoznaja. - ovjek e se osjeati sigurnim, zatienim, samo onda kada otkrije da ga obuhvaaju zraea krila uzvienosti. Dok on uporno nastavlja da ostaje neprosvjetljen njegovi najvei izumi e postati njegove najvee prepreke, i sve to ga vie pribliava materijalnom obliku stvari postat e drugi vor koji mora kasnije odrijeiti. On je neodvojivo povezan sa svojom drevnom prolou, on uvijek stoji u prisustvu svoje unutranje boanstvenosti i ne moe je se otresti. Neka on onda ne ostane nesvijestan ove injenice, ve neka preda svoje zemaljske brige i tajne potekoe prekrasnoj brizi svoga boljeg ja i ono ga nee iznevjeriti. Neka on uini ovo, ako eli da ivi u blaenom miru i umre u neustraivom dostojanstvu. - Onaj tko je jednom vidio svoje stvarno ja nikada nee mrziti drugog. Nema veeg grijeha od mrnje, nema gore patnje od ostavtine zemalja uprskanih krvlju, a to mrnja neizbjeno ostavlja, nema sigurnije posljedice koja sljedi nego da e se ona vratiti onome tko ju je odaslao. Premda se nitko ne moe nadati da e proi nezamjeen ispred njihovih pogleda, sami bogovi stoje nevidljivi kao tihi svjedoci ovjekovih stranih djela. Stenjui svijet lei u bolu svagdje oko njih, ipak fini mir je nadohvat svima; klonuli ljudi, iskuani patnjom i razderani sumnjama, spotiu se i nasljepo trae svoj put kroz mrane ulice ivota, ipak, veliko svijetlo obasjava kamenom-poploani put ispred njih. Mrnja e nestati iz svijeta samo onda kada ovjek naui da vidi lice svojih blinjih, ne samo obinim danjim svijetlom, ve preobraavajuim svijetlom njihovih boanskih mogunosti; kada on na njih bude mogao gledati sa potovanjem koje oni zasluuju, kao lica bia u ijim srcima boravi sutina srodna toj Moi koju ljudi nazivaju Bog.
565

. . . Ljudi gledaju na drevne proroke, na njihove najfinije misli i klanjaju se gmiui ispred pranjavih era za njihovim najplemenitijim etikama. Ali kada ovjek potakne velianstveno otkrie svoje vlastite zvjezdane prirode, on biva nadahnut-savladan. Sve to je vrijedno u misli i osjeanju sada dolazi netraeno ispred njegovih stopala. Unutar klaustralnog mira svoga uma se uzdiu vizije, ne manje svete od onih hebrejskih i arapskih tragalaca koji su podsjetili svoju rasu na njihov boanski izvor. Ovim istim auroralnim svijetlom Buddha je shvatio i donio vijesti o Nirvani ljudima. Takva je sveobuhvatna ljubav koju ovo razumjevanje budi, da je Marija Magdalena isplakala svoj okaljani ivot ispred stopala Isusa. Praina se nikada ne moe slegnuti na grob veliine ovih drevnih istina, iako su one leale u vremenu jo od ranih dana nae rase. Ljudi nikada nisu postojali, a da isto tako nisu primili bliske najave ovog dubljeg ivota koji je otvoren ovjeku. Tko god je spreman da ih prihvati mora ne samo da shvati ove istine sa svojom inteligencijom, sve dok one ne zaiskre u njegovim mislima kao zvijezde meu asteroidima, ve ih on mora usvojiti sa svojim srcem dok ga ne nadahnu na boanstvenije djelovanje. Paul Brunton 1898-1981 - A SEARCH IN SECRET INDIA Pravi guru (duhovni uitelj) nikada ne vidi nikakvu razliku izmeu sebe i drugih, i potpuno je slobodan od primisli da je on Prosvjetljen ili Osloboen, dok su oni oko njega u okovima ili u mraku neznanja. Ramana Maharii Ljudi putuju, pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, irokom prostranstvu oceana i krunom gibanju zvijezda. A pored sebe prolaze i ne ude se niemu. Sveti Augustin Kada spozna sebe u svim biima i sva bia u sebi, tada si dosegao sveznanje i nita ti vie nije neizvjesno. Jaur Veda ivot je milostiv. Svaki trenutak poklanja nam jedan poetak, svaka nas sekunda prisiljava na pitanje Tko sam ja? No ne postavlja -mo ga i to je razlog zbog kojega ne nalazimo poetak. Gustav Meyrink Kada bih barem znao tko sam zapravo, prestao bih se ponaati kao onaj za koga se smatram, a kada bih se prestao ponaati kao onaj za koga se smatram, znao bih tko sam. (Zapis o sutini stvari) Oba svijeta, boanski i ljudski. . . u sutini su jedno. Podruje Bogova tek je zaboravljena dimenzija svijeta kojeg poznajemo. Joseph Campbell Samo ono to inimo iz ljubavi inimo slobodno, bez obzira koliko patnje iz toga proizalo. - - Do istine moemo doprijeti samo onda kada nam je dana sloboda da grijeimo. Rabindranath Tagore Kada bismo znali ono to ne znamo, mi bismo voljeli to to nam se dogaa. (sufijska mudrost)
566

Ljudi putuju, pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, irokom prostranstvu oceana i krunom gibanju zvijezda. A pored sebe prolaze i ne ude se niemu. Sveti Augustin Postoji samo jedan jedini izvor ljubavi koji se primarno manifestira kroz sedam osnovnih kvaliteta ili aspekata, a sekundarno u mnogobrojnim varijacijama oblika. Alice Bailey Kad bismo mogli vidjeti sebe i druge stvari takve kakvima uistinu jesu, vidjeli bismo se u svijetu duhovnih sila, u zajednici u kojoj roenjem nita ne poinje i smru nita ne zavrava. Immanuel Kant Vrijeme ne postoji, postoji samo trenutak, a u tom trenutku je moj ivot. Stoga, u taj trenutak moramo uloiti svu svoju snagu. Lav Tolstoj Djeca esto govore istinu; teta to nemaju vie autoriteta.Nepszabadsag ovjek koji je povuen u samog sebe, ne moe ostvariti svoj vlastiti ivot. Stoga treba izii iz sebe. Rabindranath Tagore Sve se sastoji od praznine i oblik nije nita drugo osim zgusnuta praznina. Albert Einstein Tek u zrcalu primjeujemo koliko smo tui sami sebi. Herbert Heckmann Poznavao sam dobro i zlo Grijeh i vrlinu, pravo i nepravo Sudio sam i bio sam osuen Proao sam kroz roenje i smrt Kroz radost i bol, kroz raj i pakao i na kraju sam spoznao da sam u svemu i da je sve u meni. Hazrat Inayat Khan Cijeli je svijet pozornica a mukarci i ene tek glumci koji dolaze i odlaze i svatko od njih u ivotu igra mnogo uloga. W. Shakespeare Ne moe dvaput kroiti u istu rijeku, jer te stalno zapljuskuje svjea voda koja tee. Heraklit ak i u onima od nas koji su najdostojniji potovanja postoje bestijalne i nemoralne elje koje se naroito ispoljavaju u snovima. Plato tititi prava drugih jeste najplemenitiji i najljepi cilj ljudskog bia. Kahlil Gibran - THE VOICE OF THE POET Budi ljubazan, jer svatko koga god ti sretne, se bori u teoj bici. Plato Prezirati uvrede jeste osobina velika duha. Seneka Od svih osobina koje posjeduje astan ovjek, niti jedna nije tako visoko cijenjena kao karakter. Henry Clay
567

Ne idi ispred mene, Moda te neu slijediti. Ne idi iza mene, Moda te neu voditi. Hodaj jednostavno pored mene i budi mi prijatelj. Albert Camus Kada ljudska bia izgube svoju vezu sa prirodom, rajem i zemljom, onda ona ne znaju kako da podravaju svoju okolinu ili kako da vladaju svojim svijetom - to je ista stvar. Ljudska bia unitavaju svoju okolinu i istovremeno ona unitavaju jedna druge. Iz te perspektive, lijeenje naeg drutva ide ruku pod ruku sa lijeenjem nae osobne, osnovne povezanosti sa pojavnim svijetom. ivjeti u skladu sa prirodnom hijerarhijom nije stvar sljeenja serije krutih pravila ili prilagoavanjem svojih dana sa bezivotnim zapovjedima ili pravilima ponaanja. Svijet ima poredak, mo i bogatstvo koje te moe pouavati kako da rukovodi svojim ivotom vjeto, sa ljubaznou prema drugima i brigom prema sebi. Chogyam Trungpa 1940-1987 SHAMBALA-The Sacred Path of Warrior Nita pod rajem ne moe zaustaviti napredak ljudske due na njenom dugom hodoau iz mraka prema svijetlu, iz nestvarnoga ka stvarnom, iz smrti prema besmrtnosti, iz neznanja prema mudrosti. Alice Bailey - THE PROBLEMS OF HUMANITY, 1947 Stvarni svijet je onkraj naih misli i predodbi; vidimo ga kroz mreu svojih elja, podijeljenog na ugodno i bolno, ispravno i pogreno, vanjsko i unutarnje. Da bismo vidjeli svemir kakav jest, moramo kroiti onkraj ove mree. Ovo nije teko uiniti, jer mrea je prepuna rupa. Nisargadata Maharaj Samo savren ovjek moe da ivi meu svojim savremenicima, a da ne prihvati njihove predrasude. On im se prilagoava, ali ne gubi svoju osobnost. Njihovo uenje mu nita ne donosi. Doputa njihove tenje, ali im se ne pridruuje. Chuang Tzu Kao prostrani kosmos, to omeeno nije, Ipak upravo je ovdje, bezgranino duboko i jasno. Kad udi da ga upozna, ne vidi ga. Ne moe ga uhvatiti, ali ga ne moe izgubiti. Nemoan da ga stekne, dobija ga. Kada uti, ono govori; Kada ti govori, ono uti. Velianstvena vrata irom su otvorena da udjele milost, I nema te guve koja moe zapreiti prolaz. Cheng-tao Kea
568

VELIKO PRIZIVANJE Iz toke Svjetla u Bojem Umu neka se Svjetlo izlije u umove ljudi. Neka se Svjetlo spusti na Zemlju. Iz toke Ljubavi u Bojem Srcu neka se Ljubav izlije u srca ljudi. Neka se Krist vrati na Zemlju. Iz centra gdje je spoznata Boja Volja neka svrha Njegova upravlja voljom ljudi ka svrsi kojoj Uitelji slue i znaju je. Iz centra kojeg nazivamo ovjeanstvo neka se izrodi Plan Ljubavi i Svjetla. I neka zatvori vrata iza kojih se nalazi zlo. Neka Svjetlo, Ljubav i Mo obnove Plan na Zemlji. Ovo prizivanje ili Molitva ne pripada ni jednoj osobi ili grupi, ve cijelom ovjeanstvu. Ljepota i snaga ovog prizivanja lei u njegovoj jednostavnosti, i izraavanju nekih centralnih istina koje svi ljudi uroeno i prirodno prihvaaju, istinu o postojanju osnovne inteligencije Kojoj smo mi neodreeno dali ime Bog-istine koja je iznad sve vanjske pojavnosti, motivirajua mo univerzuma-Ljubav. Istina da je velika Individualnost dola na zemlju koju krani nazivaju Krist, i utjelovila tu ljubav, da bi mogli razumjeti istinu da su ljubav i inteligencija posljedice onoga, to je nazvano Volja Boja, i napokon sama po sebi oita istina da se samo kroz ovjeanstvo moe izvriti Boanski Plan. Alice A. Bailey Uvjeti pod kojima ljudi ive na zemlji jesu posljedica njihovog stanja svjesti. Teiti mijenjanju tih uvjeta bez mijenjanja svjesnosti jeste uzaludna zamisao; jer se ljudska organizacija ne moe radikalno promjeniti sve dok se ne promjeni ljudska svjesnost. Sri Aurobindo Ovaj ivot je kratak, a prolaznost svijeta je nitavna, samo onaj tko ivi za druge-ivi, ostali su vie mrtvi nego ivi. Swami Vivekananda Probudi se! prije nego li tvoj san o ivotu nestane u beskonanom. Kada ovo tijelo zahvati smrt, gdje e biti tvoja porodica? tvoja kua? tvoj novac? Ti nisi ovo tijelo. Tijelo je samo tanjur, tebi dat da moe jesti iz njega blagodati Duha. Zato ne nauiti ovu vanu lekciju prije smrti? Zato ekati? Ne vezuj sebe za ogranienja ljudske svjesnosti, ve se sjeti prostranstva unutranjeg Duha. Paramahansa Yogananda 1893-1952
569

IVOT I SMRT
ivot i smrt su kao izlazak i zalazak sunca. Buddha Memento mori - Sjeti se smrti. (na svijetu je sve prolazno) - ivot i smrt - Bolest i smrt - Samoubistvo i iskustva blizu smrti - Briga za umirue - Smrt i ponovno roenje (reinkarnacija) - Kako umiru veliki ljudi - Umrijeti prije smrti - Smrt i umiranje Smrt je ustvari vlastiti cilj ivota: to je trenutak u kojem se ispunjava ono emu je ivot samo priprema i predigra. Arthur Schopenhauer Odlazim da bih se susreo sa svojim odrazom i on dolazi da me susretne; on me grli i pozdravlja kao da se vraam iz zatoenitva. Iz Mandeanske Liturgije mrtvima - opis proizlazi iz Avesta uenja Ne misli sa prezirom o smrti, ve gledaj na to sa simpatijom, jer ak i smrt je jedna od stvari koju Priroda eli. Marcus Aurelius MEDITATIONS ivot je niz dogaaja. Proivjeti svakog od njih znai uspjeti. Corita Kent Dobar ivot je nadahnut ljubavlju i voen znanjem. Bertrand Russell Iznad svega, budi vjeran; svom vlastitom sebstvu. William Shakespeare Promjena je jedina nepromjenjiva. Heraclitus Beskoristan ivot je preuranjena smrt. J. W. Goethe - Najvee dostignue je nesebinost. - Najvea vrijednost je vladanje sobom. - Najvea kvaliteta je teiti sluiti druge. - Najvee pravilo je neprekidna budnost. - Najvei lijek je ispranjenost od svega. - Najvea plemenitost je neprianjanje. - Najvea dobrota je smireni um. - Najvea meditacija je um koji se ne dri niega. - Najvea mudrost je vienje kroz pojavnosti. Atisha - 982-1054 Konana istina je jednostavna. To nije nita drugo nego prebivati u izvornom stanju. Ovo je sve to treba biti reeno. Samo zreli umovi mogu shvatiti ovu jednostavnu istinu u svoj svojoj ogoljelosti. Ramana Maharshi 1879-1950 Strah je prepreka znanju uniti strah. Don Huan
570

Ljudi se mogu bojati da e ih prihvaanje i razmiljanje o smrti uiniti morbidnima, ili da e im zagaditi uitak ivotnih zadovoljstava. Ali iznenaujue, suprotno je istina. Poricanje smrti nas ini napetim; prihvaanje donosi mir. I to nam pomae da postanemo svjesni onoga to je uistinu vano u ivotu - na primjer, biti ljubazan i voljeti druge, biti iskren i nesebian - tako da svoju energiju moemo upotrijebiti za te stvari, i odbacimo initi ono to e u nama izazvati osjeaj straha i aljenja u trenutku smrti. Kathleen McDonald (Sangye Khadro) - PRIREMA ZA SMRT I POMAGANJE UMIRUIMA Smrt je jedini dogaaj koji sa sigurnou moemo predvidjeti, i ipak je to dogaaj o kojem veina ovjeanstva ne eli da razmilja sve dok se neizbjeno sa njom ne suoe u svome osobnom iskustvu. Ljudi se sa smru suoavaju na mnoge naine - neki toj avanturi pridodavaju osjeaj samosaaljenja, i tako bivaju zaokupljeni sa onim to ostaje iza njih, i to za njih vie nee postojati - i nestanku svega onoga to su stekli za vrijeme ivota, tako da im istinsko znaenje neizbjene budunosti izmie panji. Drugi se s njom suoavaju s hrabrou, inei ono to najbolje mogu da ne bi bili izgubljeni, i neustraivo gledaju u lice smrti, jer nema nita drugo to bi mogli uraditi. Njihov ponos im pomae da se suoe sa tim dogaajem. Ipak, drugi u potpunosti odbijaju da razmatraju mogunosti, oni sebe hipnotiziraju i dovedu u stanje u kojem se odbacuju sve misli o smrti iz njihove svijesti, i oni nee promatrati mogunosti - tako da kada se to dogodi to ih zatie u nesvjesnom stanju - bivajui bespomoni i nesposobni da bilo to uine osim da jednostavno umru. (22-240) Alice Bailey 1880-1949 . . . Jedno u svemu, Sve u Jednome ako se samo ovo uvidi, ne treba se vie brinuti, to nisi savren!... Kada jedinstvo u potpunosti nije shvaeno, tada na dva naina moe biti gubitak: Poricanje svijeta moe voditi do potpunog poricanja, dok poricanje Praznine moe dovesti do poricanja tvoga (istinskog) Sebstva. Ne vezuj se za vanjske smetnje, ne boravi u unutarnjoj Praznini; kada um prebiva smiren u jedinstvu stvari, dvojnost nestaje sama po sebi. . . Kada se vratimo korijenju, doseemo znaenje; Kada se bavimo vanjskim objektima, onda gubimo svrhu. Trenutak kada smo iznutra prosvijetljeni, izdiemo se iznad praznine sa kojom se suoavamo. U vioj stvarnosti istinskog Bia, ne postoje drugi niti sebe; Seng-tsan, (umro, 606. godine) trei Zen patrijarh. Izvor: Hsin-hsin ming Natpis Sebstva na Sebstvu, (samo dio) D.T. Suzuki, 1960, strana 76-82 Buddhizam (Chan) Nema potrebe za bilo to biti sebian. Odbaci svaki sebini-motiv im ga uoi i ti ne treba traiti istinu; istina e pronai tebe. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 Izvri svoje djelo, zatim se povuci. Jedini put ka smirenosti. Lao-Tzu
571

Smrt ima temeljnu vrijednost u ivotu ljudske osobnosti i naa dua mora je potpuno iskoristiti. Giordano Bruno ovjek mora uiti ivjeti tijekom cijelog ivota, a ono to e vas zauditi jo vie jest da kroz ivot ovjek mora uiti umirati. Seneka Ljudi se boje smrti kao to se djeca boje ii u mrak; i kako se taj prirodni strah kod djece poveava priama, tako je isto i sa ovima drugima. Francis Bacon 1561-1626 Paradoks je da ovjek koji se boji smrti ve jeste mrtav, dok ovjek koji se prestao bojati smrti je u tom trenutku poeo ivjeti. ivot koji je originalan i vrijedan je mogu samo onda kada je netko spreman umrijeti. Albert Nolan - JESUS BEFORE CHRISTIANITY Smrt je onakva kakvu je elimo: lijepa ili runa, jednostavna ili komplicirana, bolna ili bezbolna, neprijateljska ili bratska: smrt je ogledalo. Georges Barbarin - KNJIGA O BEZBOLNOJ SMRTI - Kako ne strahovati od smrti Strah od smrti dio je ovjekove sudbine. A razbijanje tog straha dio njegova poslanja na zemlji. Misao na smrt ne zarobljava nas, nego oslobaa; meditacije o umiranju ne bacaju crnu sjenu smrti preko itavog naeg ivota, nego ga ine smislenijim, plodnijim, ispunjenijim i korisnijim. Umjesto da prihvatimo ameriki nain umiranja uz upaljeni televizor i u polusvjesnom, drogiranom stanju, suoimo se sa smru s punom svijeu i na nju spremni. ak i ako nismo buddhisti i ne vjerujemo u reinkarnaciju. A ako to jesmo, pripremajmo se itav ivot na smrt, koja je samo prelazak u drugi oblik postojanja. Vii, ako smo za nj spremni. Ponovljeni ili ak i nii, ako smo ivot utroili na besmislice. - Budui da ovaj dragocjeni ljudski ivot moemo iskoristiti na snano koristan ili razoran nain, a on je sam vrlo loman, smjesta ga pametno iskoristimo. - - 5. Budimo iskreni u suoavanju s vlastitom smru. Vjeto potiimo i druge da budu takvi. Kad se priblii as smrti, nemojmo se obmanjivati komplimentima. Iskrenost e potaknuti hrabrost i radost. Peta kitica: elje za smirivanjem pogrenih privida koji se javljaju pri umiranju. O neka bismo se oslobodili pogrenih privida to ih stvara nevrlina kad nam se, prevarenima u asu nevolje od ovog tijela odravanog tako skupo, Strani dumani, gospodari smrti, ukazuju a mi se ubijamo orujem triju otrova: poude, mrnje i smetenosti. - 1. Shvatimo da e nas ovo tijelo, koje tako skupo odravamo, jednog dana napustiti. - 2. Izbjegavajmo udnju za prilikama koje naputamo. - 3. Izbjegavajmo mrnju zbog toga to moramo otii. - 4. Drimo se to je mogue dalje od poude, mrnje i neznanja, tako da dok umiremo moemo kreposno meditirati. Dalaj Lama - SAVJETI O UMIRANJU i boljem ivotu, 2002 (priredio dr. Jeffrey Hopkins)
572

Strah je prepreka znanju uniti strah. Don Huan Tko nae tumaenje ovih rijei, taj nee okusiti smrti. Tomino Evanelje (poetak iz Nag Hamadi) Ne okrei se kada naputa zemlju. (Oni koji umiru ne trebaju se drati za ovaj ivot i njegova zadovoljstva) Pitagora Nema mjesta na Zemlji gdje nas smrt ne bi mogla pronai - ak i ako neprestano okreemo glave posvuda u svim smjerovima kao u neizvjesnoj i sumnjivoj zemlji. . . Ako bilo gdje postoji sklonite od daha smrtnog vjetra - ja nisam ljudski stvor koji e od njega uzmaknuti. . . Ali ludost je pomiljati da ete se vi posreiti. . . . Ljudi dolaze i ljudi odlaze i tjeraju se do iznemoglosti i oni pleu, i nikada nije rije o smrti. Sve je zgodno i dobro. Ipak kada smrt prispije njima, njihovim suprugama, njihovoj djeci, njihovim prijateljima zgrabivi ih nesvjesne i nepripremljene, kakva ih tada oluja jarosti savladava, kakav vapaj, kakav bijes, kakvo oajanje! . . . Da bismo uskratili smrti njenu najvaniju nadmo nad nama, izaberimo put potpuno suprotan ovom svagdanjem, liimo smrt njezine udnovatosti, esto se nje sjeajmo, naviknimo se na nju; neka nemamo nita ee na umu od smrti. . . Mi ne znamo gdje nas smrt iekuje: neka mi nju posvuda oekujemo. Prakticirati smrt znai prakticirati slobodu. ovjek koji je nauio kako umrijeti zaboravio je kako biti rob. Michel de Montaigne 1533-1592 Ne bi bilo uope prilike da spoznamo smrt ako bi se to dogodilo samo jednom. Ali na sreu, ivot nije nita drugo osim neprekidni ples roenja i smrti, ples promjena. Ove promjene, te male smrti su nae ive veze sa smru. Svaki put kada ujem buku planinskog potoka, ili valova koji se razbijaju od obalu, ili moje vlastite otkucaje srca, ujem zvuk prolaznosti. Ove promjene, te male smrti su nae ive veze sa smru. . . ivot moe biti pun bola, patnje i potekoa, ali sve su ove prilike nama date, da nam pomognu da se potaknemo na emocionalno prihvatanje smrti. Sogyal Rinpoche - THE TIBETAN BOOK OF LIVING AND DYING (Tibetanska knjiga o ivljenju i umiranju) to god je neiji ivot potpuniji, to god su neije kreativne sposobnosti ispunjenije, manje se boji smrti... Ljudi se ne boje smrti kao takve, nego neispunjenosti svojih ivota. Lisl Marburg Goodman U prirodi uope ne postoji smrt ili razaranje. Ono to se dogaa je preraspodjela atoma. Ako postoji potreba da se odrava ravnotea "energije" u ovom univerzumu onda nastupa smrt. U. G. Krishnamurti Ako bi ja ivjela jo milijardu godina, u svome ili tvome tijelu, na Zemlji ne postoji niti jedno iskustvo koje bi moglo biti tako dobro kao to je to smrt. Dr. Dianne Morrissey
573

Kad kaete da se bojite smrti, ustvari kaete da se bojite da niste ivjeli svoj pravi ivot. Taj strah pretvara svijet u tihu patnju. Neka vas strah od smrti potakne da ispitate svoju pravu vrijednost i da stvorite cilj svog vlastitog ivota. Neka vam pomogne da cijenite sadanji trenutak, djelujete i ivite u njemu. David Viscott Sve stvari sagorijevaju kroz mene () sve ivi u mojemu biu i u njemu nema smrti, jer sam ivot sam. Takoer sam i razumijevanje () kroz koje je stvoreno sve postojanje. Svim stvarima udahnjujem ivot, tako da po svojoj istinskoj prirodi nita nije smrtno. Hildegarda od Bingena 1098 -1179 Negdje u sredini, izmeu poetka i kraja, nalazi se ovjek. On nije ni tvorac, niti je stvoren, ali on je sr stvaranja. Sa jedne njegove strane nalazi se ono praiskonsko odakle poinje itavo stvaranje, a sa druge strane je cijeli svemir, pa i svijet konanih duhova. Sred te dvojakosti ovjek se izdvaja i drugaiji je: on je stvaranje samo po sebi, to ga ini savrenim. ovjek se raa iz kaosa nezadovoljan, neizgraen, nepotpun, beba, dijete, nedozreo i nedovren. Od njega zavisi da li e sebe dograivati da bi na kraju postao savren, bie isto i nesalomljivo kao zvijezda izmeu dana i noi, bie koje otkriva jedan drugi svijet u kome nema ni poetka ni kraja, koji savrenstvom nadmauje svoga tvorca i okonava se izvan onoga to je stvoreno, koji ivi izvan samog ivota, na samrti i poslije smrti, nosei u sebi oboje, a prevazilazei i jedno i drugo. Kad ovjek dobije to je zasluio, onda ostvaruje postojanje izvan ivota i smrti, pa je savren i u jednom i u drugom. U tom sluaju on razumije pjesmu ptica i pritajenost zmije. itavog svog ivota on lebdi u nezemaljskom, lebdei tako dok ne uspije da ue u onaj drugi svijet savrenstva. D. H. Lawrence 1885-1930 Ljepota due sjaji kada ovjek podnosi sa smirenou jednu nesreu za drugom, ne zato jer ih on ne osjea, nego zato jer je on ovjek visokog i herojskog karaktera. Aristotel ivot treba biti roenje due. To je najvea alkemija, ona opravdava na boravak na Zemlji. To je na poziv i naa vrlina. Henri Frederic Amiel Onakva kakva je ovjekova udnja, takva je i njegova sudbina. Jer kakva je njegova sudbina, takva je njegova volja; a kakva je njegova volja, takvo je njegovo djelo; a kakvo je njegovo djelo, takva je njegova nagrada, bilo dobra ili loa. ovjek se rukovodi prema udnjama kojima je privren. Poslije smrti odlazi u sljedei svijet, drei na umu tanane dojmove svojih djela; a budui da ubere etvu svojih djela, vraa se ponovo u ovaj svijet akcije. Tako onaj koji ima udnje ostaje stalni subjekt ponovnog raanja. BRIHADARNJAKA UPANISHAD Ali, onaj koji ima sposobnost razabiranja, iji je um staloen i ije je srce isto, dostie krajnji cilj, a dostignuvi ga ne raa se vie. KATHA UPANISHAD
574

Smrt naime nije nita drugo nego izraz za to, da je nekadanji natulni svijet doao do jedne toke, od koje sam po sebi nije mogao dalje. Bila bi za njega nuna opa smrt, da nije dobio jedan novi ivotni podsticaj. I tako je taj novi ivot postao borba protiv ope smrti. Iz ostataka jednog odumirueg, u sebi skruenog svijeta, nabujale su klice jednog novog. Stoga u ovom svijetu imamo umiranje i ivot. I polako stvari prelaze jedna u drugu. Odumirui djelovi starog svijeta prianjaju novim klicama ivota, koje proizlaze iz njih. Naj-jasniji izraz toga se nalazi upravo u ovjeku. On na sebi nosi kao svoj omota, ono to se odralo iz onog starog svijeta; a u tome omotau obrazuje se klica onog bia koje e ivjeti u budunosti. Tako je on dvostruko bie, jedno smrtno i jedno besmrtno. Smrtno je u svome krajnjem, a besmrtno u svome poetnom stanju. Ali tek u tom dvostrukom svijetu, koji nalazi svoj izraz u ovom ulno-fizikom stie on sposobnosti za to, da ovaj svijet privede besmrtnosti. tovie, njegov je zadatak, da iz samog smrtnog uzima plodove za besmrtno. Dakle ako on gleda na svoje bie kako ga je on sam izgradio u prolosti mora sebi rei: Ja u sebi imam elemente odumirueg svijeta. Oni rade u meni, i samo postepeno mogu lomiti njihovu snagu pomou novo oivljavajueg besmrtnog. Tako ide ovjek putem smrti ka ivotu. Kada bi ovjek mogao sebi govoriti u asu smrti sa punom svijeu, morao bi sebi rei: To umirue je bilo moj majstor uitelj. To to umirem jeste dejstvo cijele prolosti, u koju sam bio utkan. Ali na polju smrtnoga dozrijevale su mi klice za besmrtno. To ja iznosim sa sobom u jedan drugi svijet. Kada bi to zavisilo samo od toga prologa, onda se ja uope nikada ne bi mogao roditi. ivot prologa je zakljuen sa roenjem. ivot u ulnom je novom klicom otet o ope smrti. Vrijeme izmeu roenja i smrti je samo izraz za to koliko se novi ivot mogao oteti od odumirue prolosti. A bolest nije nita drugo, nego nastavak dejstva odumiruih djelova te prolosti Rudolf Steiner - INICIJACIJA - kako se stiu saznanja viih svjetova O, sada kad Bardo ivota osvie nada mnom, poto sam odbacio nehat, jer nema se vremena za gubljenje u ivotu - nek nerastrojeno stupim stazom sluanja, razmiljanja i meditiranja. Tako da se. . . jednom kad zadobijem ljudsko otjelovljenje, ne trai vremena u beskorisnim rastrojstvima. (korjenski stihovi est Bardoa, zapoinju ovim rijeima) - Svi oni koji su nemarni, niti se obaziru, u vrijeme kada se glasnici smrti pojavljuju, mora da duge nalete patnje osjeaju u nekom od temeljnih tjelesnih sustava. Ali svi oni dobri i sveti ljudi, u vrijeme kada vide glasnike smrti, ne ponaaju se nemarno, ve se opominju Onog to Plemenita Doktrina govori; i u privrenosti preplaenoj vide roenja i smrti plodan izvor, i od privrenosti razuzdavaju se, time roenje i smrt zatirui. Bezbjedni i sretni su oni, osloboeni od sveg tog kratkotrajnog privida, poteeni svakog grijeha i straha, svu bijedu oni su prevazili. V. J. Evans Venc - i lama Kazi Dava Samdup - TIBETANSKA KNJIGA MRTVIH (sa komentarom od Carl Junga)
575

A to se tie razlike izmeu ivota i smrti, koja ljude najvie mui, nije li ona samo privid. . . Isti je sluaj i sa velikim buenjem, smru, nakon koje se za ivot kae da je bio samo dugi san. . . U toj oblasti nema oiglednih dokaza, postoji samo mnotvo subjektivnih osjeaja. . . ovjekova veliina je u tome to je shvatio da sva bia ine jedan jedini sveopi kompleks, i da su ivot i smrt dva pojavna oblika jednog istog bia. . . Sve su stvari jedno. Volimo ono to je ivo, a zaziremo od onoga to se raspada. Meutim, ono to se upravo ovog trenutka raspada ponovo e oivjeti, i taj e ivot jo jedanput poprimiti vrstu formu. . . To je dah koji zgunjavajui se, proizvodi ivot, dok isti taj dah, kada se raspri, donosi smrt. . . I gdje u svemu tome moe biti kraja? . . . ovjekov ivot izmeu neba i zemlje nalik je na skok bijelog konja, koji preskoi jamu i najednom nestane. Iznenada dolazi, i smireno se vraa; kroz jednu promjenu ivi, kroz drugu umire. Chuang Tzu (Treba primjetiti da za razliku od drugih istonjakih filozofija u taoizmu nema ideje o reinkarnaciji ili karmikoj gradaciji (ili determinizmu postupaka); nema povezanosti izmeu jednog i drugog ivota, jer se ja stapa u jedno, a jedno se odvija kao u snu). Chuang Tzu - Ljudi izlaze iz ivota i ulaze u smrt. Vratiju ivota ima trinaest. To su i vrata smrti. - Biti u skladu s prirodom znai biti u skladu s Taom. Biti u skladu s Taom znai besmrtnost. Za takvog nema vie patnje. Lao Tse ivot jednog ljudskog bia je milion puta vrijedniji, nego sva imovina najbogatijeg ovjeka na zemlji. Ernesto Che Guevara - revolucionar Zato plau i zato vrite od radosti? Oni vjeruju da jesu ali nisu. Zato se i ja ne mogu vezati za ono to se raa i ono to umire? Zato ja mogu voljeti samo Nevidljivo koje se nikada ne raa i nikada ne umire, ve je zauvijek tu? Platon 427-347 prije Krista Grob je, to mi znamo, moda druga koljevka ovjeanstva. O. Balzak to god bilo ovdje, to je tamo; ono to je tamo, isto je ovdje. Onaj koji ovdje vidi razliito susree smrt za smru. Jedino se umom ovo moe shvatiti, a tada nema razliitosti ovdje. Od smrti ide onaj koji vidi kao da ovdje ima razliitosti. KATHA UPANISHAD ivotno stvaralatvo moe se ne samo nastaviti, ve i poveati proticanjem vremena. U sluaju umjetnikog djela, ova dodatna tekua kreativnost moe se ostvariti tek po njegovom zavretku. Kad se zavri umjetniko djelo, kad god se i sami s njim uskladimo, neto se dodatno moe dogoditi u nama samima, neto to e proiriti stvaralaki ivot tog djela. Isto moe vrijediti za linost. Kad se zavri ovaj fiziki ivot, ba kao to se zavrava i fiziko stvaranje umjetnikog djela, ivot moe postati izvor novog stvaralatva za one koji su se s njim uskladili. Ajra Progof - ISTRAIVANJE IVOTA Kada je sebina srea jedini cilj u ivotu, ivot nam ubrzo postaje besciljan. Romain Rolland
576

Stvar koje sam se ja najvie bojao sada mi se pojavila. Ono ega sam se ja bojao to mi je dolo. Job 3:25 Biblija. I to je ono to se moe dogoditi. Ono ega se ti boji moe se pojaviti u obliku misaonog oblika kojega si ti sam stvorio. To te moe proganjati i straiti sve dok ne shvati da to nije nita drugo osim onoga to si ti sam stvorio. Jednom kada uvidi da tvoje vlastite misli mogu stvoriti gomilu vragova, onda si ti osloboen od straha i tog misaonog oblika. To je sve o osloboenju u Bardo (op. pr. posmrtna ravan) - biti osloboen od svojih strahova, avolskih misaonih oblika, grijeha i karme. Jasno Svjetlo dolazi svima upravo prije trenutka smrti - a ne kao oprotaj na samrtnoj postelji kroz Crkvu kao to bi ortodoksno sveenstvo htjelo da mi u to povjerujemo, nego kao prilika za spasenje na samrtnikoj postelji za svu Boju djecu, bez obzira na crkvu u koju vjeruju. Buddhist, musliman, hindus, kranin, idov, svetac, grijenik, siromani, bogati, dobar ili lo, - SVIMA je prueno Jasno Svjetlo kao dar Boje spasavajue milosti. U trenutku smrti, ti uistinu ide da se susretne sa svojim Tvorcem, tvojima ocu/majci tvorcu. Oni dolaze kao Jasno Bijelo Svjetlo, i u ovome svjetlu ti e stajati bilo kao prav ili kriv. - Opratanje - Moda je najvaniji dio u cijelom Bardo putovanju opratanje. Do mjere u kojoj si ti oprostio onima koji su te povrijedili, u istoj mjeri e iz tvoje unutranjosti sjajiti unutranje svjetlo. I mjera unutranjeg svjetla e odluiti da li e se ili ne tvoja dua sjediniti zauvijek sa sjajeom istotom Jasnog Svjetla, i biti spaena. Takvo spasenje znai da e izbjei seljenje u privremeni nii plan mraka due. To isto znai da si zauvijek prekinuo misaoni oblik karme koji te je drao vezanim za kota roenja i smrti u polju smrti. Ti si postao besmrtan. To je vanost opratanja. Ako si ti oprostio onima koji su grijeili protiv tebe, Otac - Jasno Svjetlo - e sada tebi oprostiti. Ako si ti volio svoje neprijatelje i inio dobro onima koji su te mrzili tvoje unutarnje svjetlo sjediniti e se sa Bojim svjetlom. Earlyne Chaney THE MYSTERY OF DEATH-DYING - Initation at the Moment of Death, 1988 (Misterija smrti-umiranja - Inicijacija u trenutku smrti) Da bude ratnik, mukarac/ena prije svega treba biti jasno svjestan /svjesna svoje vlastite smrti. Meutim, baviti se smru obino prisiljava da se bavimo samima sobom, to je poraavajue. Stoga je sljedea stvar koja je potrebna ratniku-odvojenost. Ideja neizbjene smrti, umjesto da postane opsesija, postaje ravnodunost. . . Svaka staza je samo staza, i nema uvrede, prema sebi ili drugima, da je napustimo, ako nam tako nalae nae srce. Karlos Kastaneda - Uenja Don Huana, 1968 Ljubav je, itaoci i brao moja, neto najtraginije na svijetu i u ivotu; ljubav je ki obmane i majka razoarenja, ljubav je utjeha u bezutjenosti, ona je jedini lijek protiv smrti jer je sestra smrti. Miguel de Unamuno
577

Bolest i smrt su sutinska stanja svojstvena materiji, sve dok se ovjek poistovjeuje sa vanjskim oblikom, on e biti podloan Zakonu Smrti. Ovo je osnovni prirodni zakon koji proimlje ivot oblika u svim svjetovima prirode. . . Kada ovjeanstvo postane svjesno due. . . onda e se na smrt gledati kao na "namjeran" proces, izvren u punoj svjesti i sa shvaanjem ciklike svrhe. (ovjekova) greka u dananjem vremenu se sastoji. . . u njegovom stavu prema smrti, i njegovom osjeaju da nestajanjem ivota iz vidljivog opaanja kroz posredni oblik, i razgraivanje oblika, oznaava propast. Alice A. Bailey - ESOTERIC HEALING, 1953 3. Bolest moe biti postepen i spor proces umiranja i oslobaanja due. Tada nee biti mogue izljeenje, iako se i dalje moraju koristiti mjere za poboljanje i ublaavanje bolova. Duina ivota se moe produiti ali stalno i konano izljeenje je van pitanja. Ovo prosjeni mentalni iscjelitelj ne uspjeva da uvidi. Oni od smrti prave uas, dok je smrt koristan prijatelj. Bolest moe biti iznenadni i konani poziv tijelu da odbaci duu i tako je oslobodi za drugu vrstu sluenja. U tim sluajevima treba od strane moderne medicine i operativne nauke, kao i od udruenih nauka, kojih danas ima mnogo uiniti sve to je mogue. Mnogo se moe uiniti mentalnim i duhovnim lijeenjem koje je potpomognuto naukom psihologije. Jednog dana mora doi do suradnje u ovim raznim poljima i udruivanja njihovih napora. - 4. Za prosjenog mislioca e biti primjetljivo da mnoge bolesti koje izazivaju smrt nastaju zbog vanjskih okolnosti za koje on nije odgovoran. One potiu od isto vanjskih dogaaja pa sve do nasljednih predispozicija. 5. Postoji jedna ili dvije stvari koje vam elim razjasniti, i koje vi morate razjasniti pacijentu. a) Izljeenje nije garantirano. Pacijenti moraju shvatiti da nastavljanje ivota u fizikom tijelu nije najvia mogua svrha i cilj. To tako moe biti ako je rad koji se treba izvriti od stvarne vanosti, ako se moraju izvriti neke obaveze ili se moraju nauiti jo neke druge lekcije. Meutim, tjelesno postojanje nije sumum bonum postojanja. Sloboda od ogranienja fizikog tijela je od stvarne koristi. Pacijent mora da shvati i prihvati Zakon Karme. b) Strahu nema mjesta. Glavna svrha onoga koji lijei treba biti da pacijentu pomogne da dosegne sretan i razuman oekujui stav prema svo -joj budunosti - bez obzira to ta budunost moe donijeti (17-3) 6. Dakle, iscjelitelj ima dunost da sebe uini djelotvornim, i onakav kakav on bude - takvo e biti i djelovanje na pacijenta. Kada onaj koji lijei djeluje magnetiki i svoju duevnu snagu zrai pacijentu, onda je pacijent sposobniji da lake dosegne eljeni cilj - to moe biti potpuno ozdravljenje, ili to moe biti uspostavljanje onog stanja uma koji pacijentu moe omoguiti da dosegne sa uitkom i olakanjem ispravno osloboenje od tijela i kroz vrata smrti pree u potpuno ozdravljenje.
578

(17-8) - Grupe za iscjeljivanje se moraju pripremiti da se bave sa ovim osnovnim stanjem svega ivueg, i glavni dio njihovog djelovanja e biti razjanjavanje principa smrti. Nama je reeno da se dua mora vratiti onome tko ju je i dao. Do danas je to bilo prisilno i strano vraanje, ono je izazivalo strah, i mukarce i ene vodilo u potragu za lijeenjem fizikog tijela, prenaglaavajui njegovu vanost, i inei ih da produenje zemaljske egzistencije smatraju najvanijim faktorom u njihovim ivotima. U toku sljedeeg ciklusa, ovi krivi stavovi moraju nestati, smrt e postati normalan i shvatljiv proces kao to je to i roenje, i izazivat e manje bola i straha. Ovaj moj iskaz je po prirodi proroki i treba se takvim shvatiti. (17-389/90). - Zatim se uje Rije. Sputena, zraea toka svjetla se uzdie, odazivajui se na jedva ulnu ponovo pozivajuu notu, i biva privuena, njenom nastajuem izvoru. Ovo ovjek naziva smrt, a dua ovo naziva ivot. Uskrsnue je osnovna ideja prirode-a ne smrt. Smrt je samo predsoblje uskrsnua. Alice Bailey Van inkarnacije, nakon smrti, mi smo vie svjesniji nego to smo to bili u ovom ivotu, zato jer nemamo ogranienja fizikog tijela i mozga. . . Van tijela, mi imamo jasnou zapaanja, jasnou iskustva, to je vie svjesnije, budnije, interesantnije, bogatije nego bilo to drugo - osim moda u dubokoj meditaciji - koju mi ovdje moemo doivjeti. Benjamin Creme - umjetnik, urednik magazina Share International Ljepota proivljena ivota je prava mjera, a ne duina njegova trajanja. Plutarh Nisargadatta: Doktori su dijagnozirali da ovo tijelo ima rak. Da li bi bilo tko drugi bio tako veseo kao to sam to ja, sa tako ozbiljnom dijagnozom? - Svijet je tvoje direktno iskustvo, tvoje vlastito posmatranje. Sve to se dogaa, dogaa se na tom nivou, ali ja nisam na tom nivou. - Ja nemam nikakav identitet koji nastaje iz svjesnosti. Trenutno ovo tijelo proivljava agoniju: nesvjesticu, bol; sve se ove stvari dogaaju na fizikom nivou. Usprkos ovom stanju, govor dolazi sa nadahnuem...Postoji samo jedna istina u svijetu, a to je da je sve nestvarno. Ja sam Nemanifestirani koji govori kroz Manifestirano. - Kada tijelo, um, vitalni dah otpadnu, nita se ne dogaa; samo Ja, Apsolutno, uvijek preovladava. Za razumijeti ovu istinu nije potrebno znanje, jer je znanje uroeno. Ono to si ovdje nauio e biti tvoj vodi. Klijanje e se dogoditi. - Sama ideja da si ti tijelo je besmislena; svjesnost doivljava svoje ispoljavanje. Samo rijetka bia e ovo ostvariti. - Ovo znanje ili razumijevanje (uvid), je u stvarnosti svjesnosti. to god ti kae da zna i osjea to je samo svjesnost. Apsolutno je iznad ovoga. - Kada su tvoji problemi razrijeeni, ti si onda isto tako razrijeen. Ja elim da boravi na toj granici svjesnosti, bez-svjesnosti. Jean Dunn - SVJESNOST I APSOLUTNO - Posljednji razgovori sa Sri Nisargadattom Maharaj
579

Dua nije vezana za mentalnu formu ovjeanstva: nije poela s njom i nee s njom zavriti; imala je predljudsku povijest i ima nadljudsku budunost. Aurobindo 1872-1950 Bassui (zen uitelj) je napisao sljedee pismo svom umiruem ueniku: "Sutina tvog uma nije roena pa nikad nee niti umrijeti. Ona nije postojanje, koje je prolazno. Ona nije praznina, koja je tek nitavilo. Nema ni boju ni oblik. Ne uiva u zadovoljstvima niti trpi bol. Znam da si veoma bolestan. Kao dobar uenik zena, dobro se nosi s boleu. Moda ne zna tko tono pati, ali upitaj se: "to je sutina ovog uma?" Samo na to misli. Nita ti vie nee trebati. Ne prieljukuj nita. Tvoj je kraj beskrajan i kao snjena pahuljica stapa se sa istim zrakom". - ista Svjesnost je u potpunosti nesrodna sa fizikim tijelom i prevazilaenje uma je stvar direktnog iskustva. Mudraci znaju svoju bestjelesnu, vjenu Egzistenciju isto kao to obini ovjek zna svoju tjelesnu egzistenciju. Ali iskustvo Svjesnosti moe biti sa tjelesnom svjesnou kao i bez nje. U istom bestjelesnom iskustvu iste Svjesnosti Mudrac je iznad vremena i prostora, i nema pitanja o poziciji Srca koje se onda moe pojaviti. Ramana Maharshi Razumijevanje je u potpunosti nematerijalno. . . in razumijevanja nije in tijela ili tjelesne energije. Stoga pridruenost tijelu nije nuna za bie koje razumije. Sv. Toma Akvinski 1225-1274 - SUMA THEOLOGIAE To je moda najmranija i najuznemirujua pojava moderne civilizacije - njezino nepoznavanje i zatomljenje onoga to mi stvarno jesmo. . . . Gledati unutra zahtjevat e od nas veliku otroumnost i hrabrost - nita manje nego potpuni preokret u naem stavu prema ivotu i prema umu. Toliko smo odani gledanju izvan sebe da smo gotovo potpuno izgubili pristup u nau unutarnju bit. Prestraeni smo gledati unutra, jer nam naa kultura nije dala slutnju to emo nai. Mogli bismo ak pomiljati da emo biti u opasnosti od ludila ako to uinimo. To je jedna od posljednjih i najdomiljatijih varki ega da bi nas sprijeio u otkrivanju nae prave prirode. Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU Prosvijeljena osoba nema nade nema elje, i nema strasti. Stoga, za takvoga nema smrti. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 Ljubav je jaa od smrti i od straha pred smru. ivot ivi kroz ljubav. Ivan S. Turgenjev Tvoje stvarno bie je sama ljubav. Nisargadatta Maharaj Ako daruje mislei: "Tako u poslije primiti", nee dobiti nita. Samo ako daruje badava, ne oekujui nita, dobit e sve. U asu smrti polagat emo ispit o ljubavi. Ako ga poloimo, zauvijek emo se preseliti k Ljubavi. Michel Quoist
580

Stewart je 1985 godine dobio dijagnozu AIDS-a (op.pr. SIDU), i rijetkog oblika raka koe i bio je najdue ivui bolesnik od AIDS-a umro je krajem 1987 godine. Slijedi izvod nekoliko njegovih rijei za vrijeme bolesti. - Sve do ove serije antanja ja sam bio na makrobiotikoj prehrani i plivao sam, pokuavajui ivjeti umjerenim ivotom. Ali se rak sve vie pojavljivao. Onda sam shvatio da sam traio svoju sigurnost i sreu izvan sebe. Sada sam bio siguran da je put prema naprijed u duhovnoj strani moga ivota. - - Ova slubena dijagnoza je bila najvea dobrobit koju sam ja izvukao iz moje prakse. - Lako se je predati kada imate AIDS zbog svoga propadajueg tijela. Ja razumijem zato se ljudi predaju. Ti moe vrlo lako razviti osjeaj vlastite izolacije, osjeaj da si rtva. Ja elim da ovo izlijeim tako da mogu ii u svoj slijedei ivot. Ja elim da prekinem svoju lou karmu i umrem u miru i dostojanstvu. - - Vidite ljudi pate, a ne moraju patiti. Patnja nije stvarna stvar. Ljudi zaboravljaju da imamo izbor, da je ivot uistinu u naim rukama. Dok se bori vano je zapamtiti da si ti izabrao svoju karmu, da si je ti stvorio. Kroz suoavanje sa AIDS-om ja sam bio sposoban preuzeti odgovornost za svoj ivot. - Ja sam bio fiziki bolestan, ali duhovno ja sam bio vrlo iv i dobro. Richard Causton - NICHIREN SHOSHU BUDDHISM, 1988 Kada je Nakulapita, bio star, slab i bolestan, pristupio je Uitelju da mu oda potovanje i da uje neto da se oraspoloi i utjei, Buddha je rekao: Istina je da si ti slab i bolestan. Osoba koja nosi ovo tijelo i tvrdi da je i za trenutak zdrava bi bila glupa. Zbog ovoga ti treba sebe uvjebavati ovako: Iako je moje tijelo bolesno, moj um ne smije biti bolestan. Tako ti treba sebe uvjebavati. Samyutta-nikaya III. 2 Smrt nije izbor. Ona je nuost. Ba poput ivota. Najbolja priprema za umiranje je pronalazak sebe. David Viscot Mnogi ljudi ine pogreku procjenjujui ivot po njegovoj duini umjesto po njegovoj dubini, po njegovim problemima, umjesto radije po njegovim obeanjima. Nitko nikada nije prestar ili previe bolestan da bi se razvijao. ivot je serija vrhunsk ih trenutaka. Takvi cijenjeni trenuci - kada sebi donosimo dostojantvo, kada zauzimamo svoj stav, kada doivljavamo ljubav, kada se otvaramo prema drugima i svijetu daju znaenje naim ivotima. Pesach Krauss Na putu ivota vjera je hrana, estita djela su zaklon, mudrost je svjetlo po danu, a ispravna panja je zatita po noi. Ako ovjek ivi istim ivotom, nita ga ne moe unititi. Buddha ivot dobivamo dvaput: jednom kad se rodimo i drugi put kad pogledamo smrti u oi. Basho Ne ljubiti - to je pravo samoubistvo. Boris L. Pasternak
581

Samoubistvo i iskustva blizu smrti Tko druge liava ivota, tko samome sebi oduzima ivot, mrnjom ispunjen i njome nadvladan, nije svjestan to ini. ANGUTTARA-NIKAYA VII. 60 Hrabar je in prezreti smrt, ali tamo gdje je ivot straniji od smrti, tu je najistinitija hrabrost nastaviti ivjeti. Thomas Brown - RELIGIO MEDICI Ne trai smrt; smrt e pronai tebe. Ali trai put koji smrt preobraava u ispunjenje. Dag Hammarskjold 1905-1961 Kad je samoubistvo izvreno na vrlo bolan nain ili po cijenu produene agonije, u devedeset devet od sto sluajeva moe se smatrati djelom uma poremeenog fanatizmom - ludilom ili morbidnim uzbuenjem. Profesor, Morseli - SAMOUBISTVO (SUICIDE) ovjek koji je poslije smrti svoje ene pucao na sebe, pa bio spaen, pria: Nisam stigao tamo gdje je bila moja ena. Otiao sam na neko strano mjesto. . . Odmah sam uvidio kakvu sam greku napravio. . . Pomislio sam bolje da to nisam uradio. Janette Rainwater - YOURE IN CHARGE Gnjev zbunjuje svijest tako da ne moe opaziti istinu. Dion Katon to se dogaa sa svijeu osobe koja je poinila samoubojstvo? Dilgo Khyentse Rinpoche navodi: - Kada osoba poini samoubojstvo, svijest nema izbora nego slijediti svoju negativnu karmu, i lako se moe dogoditi da e tetan duh epati i vladati njegovom ivotnom snagom. U sluaju samoubojstva, moni uitelj mora provesti posebnu vrstu prakse, kao to je ceremonija vatre i drugi obredi, da bi oslobodio svijest pokojnika. Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU Pitanje: to je pogreno sa samoubistvom? Nisargadatta: Nita pogreno, ako to rjeava problem. to ako ne rjeava problem? Patnja uzrokovana nekim vanjskim faktorom - neka bolna i neizljeiva bolest, ili neizdriva nesrea - moe dati neko opravdanje, ali tamo gdje nedostaje mudrost i samilost, samoubistvo ne moe pomoi. Nerazborita smrt znai, nerazboritost ponovo roena. Pored ovoga mora se u obzir uzeti pitanje karme. Izdrljivost je obino najmudriji put. Nisargadatta Maharaj Ako mislite o samoubistvu - prvo ovo proitajte. Ovo je lanak koji upuuje da se dobro promisli i prvo potrai pomo. Drugi lanak je; to ja mogu uiniti da pomognem onome tko se eli ubiti na web adresi: www.metanoia.org/suicide i - www.befrienders.org rade na spreavanju samoubojstava irom svijeta imaju lanove u skoro 40 zemalja svijeta.
582

Neke dobre knjige - Paul G. Quinnett, PhD, 1989 - Suicide: The Forever Decision Choosing to Live: how to defeat suicide through cognitive therapy od Thomas E. Ellis PsyD i Cory F. Newman PhD - How I Stayed Alive When My Brain Was Trying to Kill Me: One Person's Guide to Suicide Prevention by Susan Rose Blauner, 2002 (vlastito iskustvo - pokuaj samoubistva i preivjela daje upute onima koji su zahvaeni mislima o samoubistvu) - Out of the Nightmare: Recovery From Depression And Suicidal Pain, by David L. Conroy, PhD 2006, (Izlaz iz none more: Ozdravljenje od Depresije i Samoubilakog bola, 2006) - Kao da se osobe sklone samoubistvu ne osjeaju ve vrlo loe, nae nearzborito razmiljanje i stavovi njima mogu uzrokovati da se osjeaju krivi i puni stida, i na taj nain ih sprijeiti da na vrijeme potrae pomo. Dr. Conroy razbija mitove o samoubistvu, i gleda na samoubilake osjeaje iznutra, na razborit i neosuujui nain. Ovo je knjiga koja e spasiti ivote mnogih otklanjajui stigmu samoubistva, i otvara vrata ka stvarnom nainu za izlazak iz none more. B. to je smrt? - Bhagavan (Ramana Maharshi): To je zaboravljanje neije vlastite prirode. (U tom trenutku je posjetilac prekinuo pitajui da li je samoubojstvo pogreno djelo). - Bhagavan. Ubijati neduno tijelo je sigurno pogreno. Samoubojstvo mora biti poinjeno u umu, jer se u njemu nalazi patnja, a ne ubiti tijelo, koje je neosjetljivo i nita ne osjea. Um je stvarni krivac, zato jer stvara tjeskobu koja navodi na samoubistvo, ali zbog pogrenog prosuivanja, neduno, neosjetljivo tijelo biva kanjeno. S. S. Cohen - GURU RAMANA MEMORIES AND NOTES Odrei se lanoga ivota ne znai poiniti fiziko samoubistvo. . . . Odrei se lanoga ivota znai smrt svih misli, elja i ak i samog egouma. Ljudi umiru tisue puta; ali oni su ono to jesu, okovani za toak roenja i smrti. Meher Baba Iskustvo blizu smrti otkriva da nema osuivanja od strane Boga za naa djela. Problem nakon smrti sa kojima se suoavaju mnogi koji poine samoubistvo, jeste potekoa da oproste sami sebi za uase koje nameu ljudima koji su ostali iza njih, nakon njihovog samoubistva. Jedan nain za pomaganje u takvim prilikama je Tibetanska knjiga mrtvih, drevna budistika knjiga o ivotu nakon ivota. Knjiga Mrtvih je najstarija knjiga na svijetu koja dokumentira stanja bliska smrti. Po meni, toj knjizi treba odati poast. Knjiga Mrtvih navodi ljude koji su uspjeli poiniti samoubistvo i postali zarobljeni u iskustvu svoga samoubistva. Po njoj oni mogu biti osloboeni od tog stanja kroz molitve ivih, i njihovim zamiljanjem tokova svjetla koje na njih usmjeravaju. Takva djela oslobaaju osobu od bola i zbrke njihovog samoubistva. Knjiga Mrtvih isto pie o ljudima koji nisu imali izbora i morali su
583

slijediti negativnu karmu koja je proizala iz njihovog samoubistva. Izvjetaj iskustva blizu smrti navodi da ljudi biraju svoju vlastitu sudbinu prije roenja. Dok ovo moe biti istinito, isto moe biti istinito da mi mijenjamo tu sudbinu poinjavanjem samoubistva. Ovo pretpostavlja da nitko nije sudbinom predodreen za samoubistvo. Iskustva blizu smrti otkrivaju savreni univerzalni plan koji djeluje kroz Boga. Moda ovaj univerzalni plan nije osujeen samoubistvom. Nema razloga da se to vjeruje. Ali ako osoba skrati svoje predodreeno vrijeme za ivot zbog problema, ti problemi ne moraju zbog toga nestati. Ti problemi se mogu jo zakomplicirati nadodavanjem tereta zbog spoznaje o stranim posljedicama njihovog djela na druge. Ljudi koji razmiljaju o samoubistvu mogu puno nauiti od iskustava blizu smrti (op. pr. od onih koji su ih doivjeli). Neki od takvih govore da nema niega stranijeg od odbacivanja Bojeg dara ivota, i tako unititi priliku za duhovni razvitak. Ne samo to, neki koji su proivjeli to vidjeli su da samoubice postaju vezane za zemaljska stanja, tako to su privremeno robovi svake posljedice proizale iz njihovog samo-ubistva. Takve due su lebdile i kretale se oko ivih lanova porodice i prijatelja uzaludno pokuavajui traiti oprost. Neke su od njih viene kako postoje u sivoj magli naglavake okrenutim. Moda su ove za zemlju okovane due postale slobodne od toga stanja - kada je dolo njihovo prirdno predodreeno vrijeme smrti. Izgleda da je to stanje samo privremeno. Neki su vidjeli da je takvim duama bilo pomognuto u ivotu nakon smrti. Sandrino iskustvo blizu smrti je dobar primjer to se moe dogoditi osobi kada nepromiljeno skrati svoj ivot. Kad je ona poinila samoubistvo, njoj su pruena samo dva izbora od bia svjetla. Jedan je bio da je oivi i da ivi do ostatka svoga ivota. (Ovo je izbor kojeg je i ona odabrala). Drugi izbor je bio da ostane u svjetlu uz uvjet da se ponovo reinkarnira u budunosti, da bi ponovo proivjela sve ono to ju je dovelo do samoubistva. Sandrino iskustvo blizu smrti pokazuje kako ljudi moraju prevazii svoje probleme u ovom ivotu, ili e se morati ponovo sa njima suoiti u buduem ivotu. U Sandrinom sluaju, to to je poinila samoubistvo nije nita rijeilo. Ako mi odgaamo bavljenje sa tim problemima tako to poinimo samoubistvo, mi ih moemo samo pogorati. Moda najvei neprijatelj sa kojim se suoavamo jesmo mi sami. Nai problemi moda nikada nee nestati sve dok ih ne pobijedimo. Iskustva blizu smrti otkrivaju da ljudi nose sa sobom njihove nefizike probleme i nakon smrti. Moda je jedan od razloga zato smo mi roeni u ovom svijetu da prevaziemo takve probleme. Ako ih ne prevaziemo, onda se moramo reinkarnirati sve dok ih ne prevaziemo. Kevin R. Williams - Nothing Better Than Death - Insights from Sixtytwo Profound Near - Death Experiences (Nita bolje od smrti - Uvidi u 62. duboka iskustva blizu smrti)
584

Dogaaji koji tjeraju na razmiljanje Jedi, pij i veseli se uobiajena je filozofija prosjenog ovjeka. Ali usprkos neprekidnom traenju zadovoljstava, ovjek ipak ne moe umai patnji; jer uspjevi da zadovolji ula, najee osjea prezasienost. Njegovu svakodnevnicu prepunu raznih dogaaja, s vremena na vrijeme poremeti neka okolnost poslije koje poinje da se pita: emu sve ovo? Ta misao se javlja kao poslijedica nekog neprijatnog dogaaja za koji se ovjek nije prethodno pripre -mio. Moe to biti neispunjenje neega za to se pouzdano smatralo da e se ispuniti, ili kakva iznenadna promjena poloaja koja iziskuje teme -ljito preispitivanje i naputanje ustaljenih naina razmiljanja i ponaanja. A nerijetko takva prilika nastupi osujeenjem neke jake elje. Kada elja naie na takvu prepreku koja joj onemoguava da bude zado -voljena, psiha to doivljava kao ok poslije kojega vie nije spremna da prihvati nain ivota kakvog je do tada bespogovorno prihvaala. Neobuzdano oajanje je razorno - Takve okolnosti mogu ovjeka dovesti do krajnjeg oajanja. I ukoliko strahovita energija uznemirene psihe nije usmjerena i kontrolirana, to moe dovesti do ozbiljnijeg umnog rasula, pa i do pokuaja samoubistva. Ovakve katastrofe pogaaju ljude kod kojih se oajanje splelo sa nerazboritou, i koji su dozvolili impulsima slobodu i pun zamah. Neusmjerena snaga oaja ne vodi niemu osim destrukciji. Pod istim takvim okolnostima, stanje oaja kod inteligentne osobe proizvodi sasvim drugaije djelovanje, jer ona osloboenu energiju obuzdava i usmjerava u pravcu odreenog cilja. U trenucima takvog boanstvenog oajanja, ona donosi presudnu odluku da otkrije i ostvari cilj ivota. Tada zapoinje njena stvarna potraga za neprolaznim vrijednostima. Od tog trenutka nadalje, nju vie ne naputa pitanje: emu sve ovo? Meher Baba - RAZGOVORI - Mi koji smo ivjeli u koncentracijskim logorima se moemo sjetiti ljudi koji su hodali barakama i tjeili druge, dajui im svoj posljednji komad kruha. Njih je bila nekolicina, ali oni pruaju dovoljan dokaz da ovjeku moe sve biti oduzeto osim jedne stvari: posljednja od ljudskih sloboda - da izabere vlastiti stav u bilo kojoj datoj okolnosti. . . - Uvijek su postojali izbori koje moemo uiniti. Svaki dan, svaki sat, je pruao priliku da donesemo odluku, odluku koja je odreivala da li e se ti ili ne prepustiti onim silama koje ti prijete da e ti oduzeti tvoje samo sebstvo, tvoju unutranju slobodu; to je odreivalo da li e ili ne postati igraka u rukama okolnosti, i tako se odrei slobode i dostojanstva i postati oblikovan u oblik tipinog zatvorenika. . . - Vieno sa ove toke gledita, mentalne reakcije zatvorenika iz koncentracijskog logora nam moraju izgledati neto mnogo vie nego samo izraz odreenih fizikih i sociolokih uvjeta. ak i uvjeti kao to su to nedostatak sna, nedovoljnost hrane i razliiti mentalni stresovi sve to nam moe pokazivati da su zatvorenici bili prisiljeni reagirati na odreene naine, - ipak u konanoj analizi postaje
585

jasno da je vrsta osobe koja je zatvorenik postala bio rezultat unutranje odluke, a ne samo rezultat logorskih utjecaja. Dakle, fundamentalno, bilo koji ovjek moe, ak i u takvim okolnostima, odluiti to e od njega postati - mentalno i duhovno. On moe zadrati ljudsko dostojanstvo ak i u koncentracijskom logoru. Dostojevski je jednom rekao: Postoji samo jedna stvar koje se uasavam: da ne budem vrijedan mojih patnji. Ove rijei su mi esto dolazile na um nakon to sam bio upoznat sa onim muenicima ije je ponaanje u koncentracijskom logoru, ije su patnje i smrt, svjedoile injenicu da posljednja unutarnja sloboda ne moe biti izgubljena. Moe biti reeno da su oni bili vrijedni svojih patnji; nain na koji su podnosili svoju patnju je bio stvarno unutranje dostignue. To je ova duhovna sloboda - koja ne moe biti oduzeta - to ini ivot smislenim i svrhovitim. - Mi ne smijemo zaboraviti da moemo pronai smisao u ivotu ak i onda kada smo suoeni sa beznadnom situacijom, kada se suoavamo sa sudbinom koja ne moe biti promjenjena. to je onda vano jeste to je mogue bolje biti svjedokom jedinstvenog ljudskog potencijala, to je preobrazba osobne tragedije u pobjedu, da preokrenemo tekoe u dostignue. Kada vie nismo sposobni promjeniti situaciju - jednostavno pomisli na neizljeivu bolest kao to je to tumor koji se vie ne moe operirati - mi smo onda pred izazovom da sebe promjenimo. Da li ovo znai da je patnja neizbjena za otkrivanje smisla? Ne, ni na kakav nain. Ja samo inzistiram da je smisao tu usprkos - ak i kroz patnju. . . Viktor Frankl - 1905-1997 (doekao iv osloboenje iz koncentracijskog logora - smislio logopediju) - OVJEKOVA POTRAGA ZA SMISLOM, 1946 Jedan ovjek koji je izvrio atentat i bio smaknut zbog svoga kriminalnog djela, za njega je bilo reeno od jednog od H. P. Blavatsky-inih Uitelja da ivi prolazei kroz scene ubijanja i dogaaja nakon toga, ponovo i ponovo u Kamaloka, (stanju) uvijek ponavljajui to dijabolino djelo (str. 90) i prolazei kroz strahove svoga hapenja i smaknua. Samoubistvo e automatski ponavljati osjeaje i oaj i strah koji je proizaao iz samoubojstva, i prolaziti kroz djelo i borbu-sa-smru nepre -kidno i neprekidno sa stranom upornou. ena koja je izgorjela u plamenu u uasnom stanju straha i bjesnomunih napora da pobjegne, stvorila je takav vir strasti, da je jo i pet dana nakon toga, oajniki borila, zamiljajui sebe da je jo u plamenu i divljaki je odbijala sve pokuaje da joj se pomogne, dok je druga ena, koja je sa svojom bebom na prsima potonula u viru vode u estokoj oluji, sa smirenim srcem i puna ljubavi, s mirom spavala na drugoj strani smrti, sanjajui o muu i djetetu u sretnim ivim vizijama. Annie Besant - THE ANCIENT WISDOM I mjerom kojom mjerite mjerit e vam se. Matej 7:3 BIBLIJA
586

S administrativnim ubojstvom miliona ljudi (u koncentracijskim logorima) smrt se promjenila u neto to jo nikada nije pobuivalo toliko straha. Nikakve mogunosti nema vie da bi se smrt ukljuila u iskustveni ivot pojedinca kao nekada, to bi se bilo kako moglo uskladiti s tokom tog ivota. Pojedincu se uzima ono jo posljednje i najsiromanije to mu je preostalo. . . nakon Auschwitza strah pred smru znai strah pred neim opasnijim nego to je smrt. . . Preostatak povjerenja (kod ljudi) u njihovo transcendentalno trajanje nestaje tako rei u ovostranom ivotu. . . Pa ipak se misao da je smrt naprosto ono zadnje ne moe domisliti. . . ideja te smrti bi bila jedva neto manje suprotna miljenju od ideje besmrtnosti. (Iz odlomka-Meditacijama o metafizici) Theodor W. Adorno - NEGATIVNA DIJALEKTIKA Sljedei niz dogaanja pojavljivao se istovremenim zbivanjem, ali u opisivanju u ih uzimati pojedinano. Dojam je bia neke vrste, vie vrste energije, ne linosti u smislu druge osobe, nego jedna inteligencija sa kojom je mogue komunicirati. Isto tako po veliini ono naprosto prekriva cijeli vidik ispred vas. To potpuno proguta sve, vi se osjeate okrueni. Svjetlo trenutno saobraa sa vama, u jednom trenu dinamikim emitiranjem vai valovi misli su proitani, bez obzira na jezik. Nejasnu izjavu bilo bi nemogue primiti. Prva poruka koju sam primio bila je, "Opusti se, sve je lijepo, sve je dobro, niega se ne boj". Trenutano sam se naao u savrenom miru. U prolosti ako bi netko kao lijenik rekao "Sve je u redu, niega se ne boj, to te nee boljeti, obino je boljelo - ne moete im vjerovati. Ali to je bio najljepi osjeaj koji sam ikada upoznao, to je apsolutna ista ljubav. Svaki osjeaj, svaka emocija su jednostavno savreni. Osjeate se toplo, ali to nema nikakve veze sa temperaturom. Sve je tamo potpuno ivopisno i jasno. Ono to svjetlo prenosi na vas je osjeaj istinite, iste ljubavi. Vi to doivljavate po prvi puta. To ne moete usporediti sa ljubavlju vae ene, ili ljubavlju vae djece ili tjelesnom ljubavlju. ak i kada bi to sve zajedno sjedinili, ne bi je mogli izjednaiti sa osjeajem koji ste dobili od tog svjetla. Mergot Grey - RETURN FROM DEATH - AN EXPLORATION OF THE NEAR-DEATH EXPERIENCE, 1985 Mladi koji se zamalo utopio u etrnaestoj godini, prisjea se: Kada sam dosegao izvor svjetla, mogao sam vidjeti unutra. Ne mogu poeti opisivati pomou ljudskih izraza osjeaje koje sam tamo doivio i to sam vidio. Bio je to divovski beskrajan svijet spokojnosti, i ljubavi, i energije, i ljepote. Bilo je tako da je ljudski ivot bio nevaan usporeen s time A ipak je isticalo vanost ivota u isto vrijeme dok je izaziva -lo smrt kao sredstvo razliitog boljeg ivota. Bila je to sva bit, sva ljepota, sav smisao za sva postojanja. Bila je to sveukupna energija svemi -ra vjeito na jednom mjestu. Melvin Morse - CLOSER TO THE LIGHT:
LEARNING FROM CHILDREN'S NEAR-DEATH EXPERIENCE, 1990 (BLIE SVJETLU - UENJE IZ ISKUSTAVA BLISKIH SMRTI DJECE) 587

Pitanje: Ja razumijem da ste vi jednom bili proglaeni kliniki mrtvim, i zatim ste se vratili u ivot. Kako je smrt izgledala? Odgovor: U travnju 1953 godine ja sam doivio svoju fiziku smrt u trajanju od sedam minuta. Ovo se je dogodilo pod kontrolom (moje srce je bilo nadgledano pomou EKG) u Army Medical Research Laboratory in Fort Knox, Kentucky. Ja sam bio regrutiran u U.S. Army kao prigovara savjesti i dobrovoljno se javio kao ljudski pokusni kuni za istraivanje o hladnoi. Cijelo iskustvo se dogodilo u punoj svjesnosti. Ja sam bio u oku od bola u jednom eksperimentu, ali nisam izgubio svjesnost, iako je moje srce stalo. Nije bilo prekida u mojoj svjesnosti izmeu vremena kada je moje srce prestalo kucati i kada je spontano nakon sedam minuta ponovo poelo kucati. Ja sam se naao u biserno sivom sjajnom prostoru mijenjajuih boja koje je bilo u potpunosti ispunjeno ljubavlju. Razumijevanje je bilo kristalno jasno i potpuno - ja sam bio sposoban sve razumijeti. To je bilo stanje potpune slobode i sree. Ja sam znao da sam bio mrtav i da sam imao izbor da ostanem gdje sam bio ili da se vratim nazad u moje tijelo i ivot. Nauio sam da nas nitko drugi ne osuuje osim mi sami sebe, zato jer sam doivio posljedicu svake misli, rijei i djela moga ivota, to sam uinio drugima i kako su se oni osjeali, moj utjecaj na planet i cijeli ivot. Smru su nestala sva moja prijanja kranska religiozna uvjerenja, i to mi je potvrdilo da nije bilo nikakvog pakla. Isto sam tako nauio da: Ako to nije lijepo, ti onda nisi mrtav. Ovo vrsto znanje je zauvijek odstranilo moj strah od smrti i zamijenilo ga sa razumijevanjem i samilou. - - - - - Pitanje: Ako je tvoje srce stalo za sedam minuta, zbog ega nije dolo do oteenja mozga? Odgovor: To iskustvo se je dogodilo na temperaturi ispod 400 Fahrenheit Ja sam bio u friideru. - Zato to je nae materijalistiko drutvo izgubilo svoju duhovnu osnovu, mi smo u neznanju to se tie smrti i onoga to se nakon nje dogaa. Kada mi postanemo vie svjesniji onoga to mi jesmo, i onoga to nosimo, iskustvo smrti i nai strahovi u vezi toga e se dramatino promjeniti. Ako ste ikada imali izvantjelesno-iskustvo ili privremeno bili mrtvi, vi onda znadete da smrt nije kraj. Napokon ako iskustvo nije lijepo, vi niste umrli! Ja preporuujem svakome tko se zanima za ove stvari da proita knjigu ivot poslije ivota od Dr. Raymond A. Moody, Jr, i djelo od Dr. Elisabeth Kubler-Ross, smrt i umirua gospoa. Edwin C. Steinbrecher - THE INNER GUIDE MEDITATION - A Spiritual Technology for the 21st Century, 1988 Izgleda mi da sve dok ne rijeimo ove tri temeljne stvari o ivotu, ljubavi, ivljenju i smrti, da mi uope nismo stvarna ljudska bia, da nismo doista civilizirani, kulturni. J. Krishnamurti Postojati znai mijenjati se, mijenjati se znai dozrijevati, dozrijevati znai beskrajno stvarati samoga sebe. Henri Bergson
588

Briga za umirue Za pomo pri umiranju samo je jedno pravilo - pruati ljubav. Ako vi pruate ljubav spravljajui ukusnu hranu, tada kuhajte. Ako ljubav pruate pjesmom, pjevajte. Ako pruate ljubav itanjem, itajte. Ako ljubav pruate utjehom, tjeite. Ako je vaa prisutnost sve to moete dati, tada jednostavno budite prisutni. Ne morate nita rei niti uiniti. Lakoi umiranja svatko moe dati svoj doprinos. Ako nita drugo ne moete pruiti, pruajte ljubav. Barbara Mark i Trudy Griswold - NEBO I SVIJET IZA NJEGA - Razgovori s duama na stazi povratka Odbaci teret brige za samog sebe i budi ono to jesi - inteligencija i ljubav na djelu. Nisargadatta Maharaj Zavrimo konstatacijom da smrt - mnogo zagonetniji fenomen od ivota, jednostavnije funkcionira od ivota, pod uslovom da nikakva neumjesna intervencija ne poremeti njene stadijume, a briga da se pomogne samrtnicima, ne pojaa strah od smrti. . . - Uloga lijenika i naroito osobe koja se nalazi u blizini samrtnika je da pusti da se fenomen razvija sam po sebi, takav kakvog je Priroda harmonino uspostavila, u svoj svojoj uzvienoj i velianstvenoj ljepoti. . . - Sve dotle dok se ne pristane, ne saglasi, ne preda - smrt je bolna. Za onoga koji kae da, - itav fenomen postaje sauesnik, on se prilagoava i sasvim je spreman na to to ga oekuje. Georges Barbarin - LE LIVRE DE LA MORT DUCE Ljudska bia sueljavaju dva uzroka smrti: prijevremena smrt i smrt zbog iscrpljenja njihovog prirodnog vijeka. Prijevremena smrt moe biti sprijeena putem nauenih postupaka za produljenje ivota. Ipak, kada je uzrok smrti iscrpljenje prirodnog vijeka ivota, vi ste kao uljanica kojoj se potroilo ulje. Nema naina da se smrt sprijei prijevarom; trebate biti spremni da odete. Padmasambhava - osniva tibetanskog buddhizma 8. stoljee Sve religije naglaavaju mo opratanja, i ova mo nikada vie nije potrebnija, niti je dublje osjeana od onoga koji umire. Kroz opratanje i kada nam je oproteno, mi proiavamo sebe od mraka onoga to smo uinili, i pripremamo sebe na potpunije putovanje kroz smrt. . . Stvarno nauiti pomagati onima koji umiru jeste biti neustraiv i odgovoran za svoje vlastito umiranje, i u sebi pronai poetke neograniene samilosti koju nikada nismo ni oekivali. Sogyal Rinpoche TIBETANSKA KNJIGA O UMIRANJU I IVLJENJU Glavna stvar za umiruu osobu je briga za njen um. Mnogi drugi mogu preuzeti brigu za tijelo, ali mi moemo preuzeti brigu za um. Lama, Zopa Rinpoche. Ti umire. . . i samo ako si spreman umrijeti - dobrovoljno umrijeti - ii dublje u sebe, napustiti sebe i transcendirati povrinu - doi e do stvarnosti koja je vjena. Osho - MEDITATION THE ART OF ECSTAZY
589

Ne dopusti da prividom zavara svoja ula: ti si ja, i ja sam ti, i sve ovo to nas okruuje oboje smo. Onaj tko zna, taj i voli: tko ne zna, mui sebe i druge lanom ljubavi. Rene Gnosis - Za vrijeme pogrebne ceremonije, laik Pang je priao mrtvakom sanduku Majke carice i rekao: "Vidi me, draga Gospoo, kao svoje vlastito Originalno lice. Znaj da u stvarnosti ne postoji dvoje od nas ve samo jedno. Iako nema nita za voditi i nita za slijediti, molim prihvati moj smjer i poduzmi jedan korak naprijed da ue u Raj". Car je uo ovo i ponovo bio razoaran tako jednostavim obraanjem. Zatim je upitao "Zar je to dovoljno da se oslobodi Njeno velianstvo, Careva Majka?". Ali prije nego li je mogao odgovoriti, Careva Majka je odgovorila, glasom koji je odzvanjao kroz palau: "Ja sam sada osloboena, moj sine! Pokloni mu se i zahvali ovom svetom uitelju!". . - Iznad prakse meditacije mora postojati stav. Poetnik mora kultivirati ono to se naziva "uravnoteenost umirueg ovjeka". to je ravnotea? To je ravnotea spoznaje o onome to je vano, a to nije vano, - biti prijemiv i opratati. Bilo tko - tko je bio pored kreveta umirueg ovjeka e razumijeti ovu uravnoteenost. to bi umirui ovjek uinio ako bi ga netko uvrijedio? Nita. to bi umirui ovjek uinio da ga netko udari? Nita. Dok on tako lei, da li e planirati da postane slavan ili bogat? Nee. Ako bi ga netko tko ga je jednom povrijedio traio da mu oprosti, zar on to ne bi oprostio? Naravno da bi oprostio. Umirui ovjek uvia besmislenost neprijateljstva. Mrnja je uvijek tako bijedno osjeanje. Tko eli umrijeti osjeajui mrnju u svome srcu? Nitko. Umirui trae ljubav i mir. Bilo je vrijeme kada se umirui ovjek preputao osjeajima ponosa, pohlepe i ljutnje, ali sada su takvi osjeaji nestali. Bilo je vrijeme kada se predavao svojim loim navikama, ali sada je osloboen od njih. On nita ne nosi (sa sobom). On je odbacio svoj teret. On je u miru. Dragi prijatelji, kada smo izdahnuli na posljednji dah, ovo nae fiziko tijelo e postati le. I ako teimo da sada ovo fiziko tijelo smatramo leem, taj mir e nam doi ranije. Ako smatramo svaki dan naeg ivota kao da je to posljednji na dan, mi neemo rasipati ni jedan dragocjeni minut za bezvrijedne ciljeve ili za prigovaranje i pogubnu ljutnju. Mi neemo zanemarivati iskazivanje ljubavi i zahvalnosti prema onima koji su prema nama bili ljubazni. Mi neemo uskratiti svoje opratanje za povredu, malu ili veliku. I ako smo grijeili, zar neemo traiti opratanje ak i sa naim posljednjim umiru -im dahom? Prazni Oblak: Uenja Xu Yun-a Sjeanje na Velikog Kineskog Zen Uitelja Svjesnost u tebi i svjesnost u meni, naizgled dvoje, stvarno jedno, trai jedinstvo i to je ljubav. Nisargadatta Maharaj Meditirajui nad ljubavlju i samilou, zaboravio sam razliku izmeu sebe i drugih. Milarepa 1052-1135 tibetanski jogi
590

U Tanatologiji - muzici, govorimo o mogunosti blaene, dobre ili svjesne smrti. Sa ovime se ne zalaemo za sentimentalni stav prema smrti niti ljude optereujemo sa duhovnim stvarima. Radije im dajemo izbore, i sa velikom njenou im pomaemo da prou kroz fizika stanja koja prolaze i shvate u dubini cijeli proces umiranja. Kada smo najbolji onda moemo bolniki intenzivni odjel pretvoriti u svetite za zavravanje ivota. Therese Schroeder-Sheker - lanak Pomazanje umiruih zvukom, iz asopisa Caduceus, 1998 godina - Tanatologija znanost koja se bavi smru, uzrocima i njihovim pojavama, i sad sa posljedicama nadolazee smrti i potrebama terminalno bolesnih Znale smo samo da je na otac preminuo i bile smo shrvane jer se od njega nismo oprostile. Dok je mama umirala, bile smo shrvane jer nismo znale kako se oprostiti. Nijedna od nas nije bila posve sigurna to nam valja initi dok je dua u prijelaznom razdoblju. . . . S majkom, iji je proces umiranja trajao vie od godinu dana, bio je to dug niz opratanja. Na nain mirenja s njezinom smru bio je duboko osoban te je zapravo predstavljao kolu suoavanja sa zastraujuim dogaajima koji mijenjaju ivot. . . Otkrile smo i da se svaka od nas, iako smo se na razliite naine suoavale s tom situacijom, moe na svoj nain s ljubavlju posvetiti opratanju i skrbi za majku tijekom njezinih poslijednjih dana. Barbara Mark i Trudy Griswold Postoji mnogo stvari koje ti moe raditi kod kue. Moe sljediti praksu da razvije strpljivost ili koristiti prepreke (potekoe) kao svog uitelja. Ja sam koristila sjedenje sa ljudima koji su umirali, a potom bila nakon toga uz tijelo. To je nevjerovatno uenje. Ja ne samo to sam nauila o prolaznosti i vezama izmeu daha i uma, ve i da je nain na koji mi umiremo jeste nain kojim smo ivjeli. Stvari ivljenja e iskrsnuti za vrijeme umiranja. Yvone Rand - zen uiteljica Pokret hospicija postoji u mnogim zemljama u svijetu i bavi se iskljuivo sa teko bolesnim osobama. Ja mogu rei samo o pokretu hospicija onako kako sam se ja sa njim susrela, iako ja smatram da su njihove funkcije manje ili vie sline u bilo kojoj zemlji taj pokret postojao. Njihova svrha je da umirue ljude suoe sa njihovom situacijom i njihovim vlastitim osjeajima o smrti. Na taj nain, priprema umirue osobe za smrt je takva ne samo da se ta osoba duhovno razvija u svojim posljednjim trenucima ivota ve takva osoba umire sa dostojanstvom. Porodica koja poziva lanove hospicijskog pokreta isto tako ima mnogo koristi jer je potaknuta da se suoe sa vlastitim osjeajima o smrti i umiranju. . . Suoavajui se sa tim osjeajima, mnogo tuge se oslobaa prije nego li osoba umre, tako dovodi da se smrt i pogreb, i kasniji osjeaj usamljenosti lake podnese. - Jacqui James (umrla 1989 od leukemije) - THE MANY FACES OF DEATH (MNOGA LICA SMRTI - uputstva za one koji odlaze i one koji ostaju)
591

Smrt i ponovno roenje Budite sretni sada! Ako uspijete pronai sreu u svojoj dui, tada ete, ak i ako sutra umrete i pridruite se dugoj povorci preminulih dua koja polako napreduje kroz stupovima obrubljene prolaze stoljea, tu ne -procijenjivo vrijednu vrijednost uvijek nositi sa sobom. Kad postignete sreu due, nitko vam je nee moi oduzeti, koliko god dugo bilo vae putovanje prema bezvremenosti i vjenosti. - - - Paramhansa Yogananda - KARMA I REINKARNACIJA-KAKO UVIJEK BITI SRETAN Nigdje Ramana nije tako jasno pokazivao da teorija mora biti ostvarena istinskim i samostalnim razumijevanjem, kao kada se radilo o pitanjima u vezi smrti i ponovnog roenja. Onima koji su sposobni da njegovo uenje o nedvojstvu spontano prihvate, samo bi objasnio da je to pitanje besmisleno, jer ako Ja nema istinsko postojanje u stvarnosti, nee ga imati ni poslije smrti. - - Pitanje: Da li postupci nekog ovjeka u ovom ivotu imaju uticaja na njegova budua roenja? Bhagavan (Ramana Maharshi): Da li si sada roen? Zato razmilja o buduim roenjima? U stvarnosti nema ni umiranja ni raanja. Pusti onog koji se rodio da misli na smrt i trai sredstva utjehe. P: Da li je tono hinduistiko uenje o ponovnom roenju? Bg: Jedan definitivan odgovor nije mogu. U Bhagavad Giti se ak porie samosvojna realnost sadanjeg roenja. - P: Zar naa linost nije beskrajna? - - Bg: Pronai najprije da li ona postoji u stvarnosti, pa se onda pitaj o tome. Nammalwar kae: "U neznanju sam drao Ja za Sebstvo, ali sa pravim znanjem nema vie Ja i ostadoh sam kao jedino Sebstvo". I dualisti i nedualisti slau se u pogledu neophodnosti samoostvarenja. Ostvari najprije spoznaju Sebstva, pa zatim dalje postavljaj pitanja. Dvojstvo i nedvojstvo se ne mogu razumijeti samo na teorijskoj osnovi. Ako je prisutna stvarnost Sebstva u svakom trenutku, tada se nikakva pitanja nee javljati. Sve to se raa mora i umrijeti, sve to je steeno mora da se napusti. Naputanje svega u ivotu pretpostavlja smirenje, istou i dozrelost uma. Da li si ti u sutini uope i roen? Tvoje Sebstvo ne zavisi od vremena i prostora, ono niti nastaje niti nestaje. P: Koliko vremena protekne izmeu smrti i ponovnog roenja? Bg: Moe da bude due ili krae, ali ostvaren ovjek ide kroz ovu promjenu, za njega nema ni raanja, ni umiranja. Neki kau da oni koji idu stazom svjetlosti, nakon umiranja nee vie ponovo da se rode, dok e se oni koji idu tamnim stazama ponovo roditi zbog uticaja njihove karme u suptilnim tijelima. Bez obzira na zasluge ili mane nekog ovjeka, on e se ponovo roditi na ovom svijetu. Ako preovladavaju zasluge, njegovo suptilno tijelo najprije stie na nebo, dok, s druge strane, ako preovladavaju mane i tupost, leti u pakao kao strela. Ali, sigurno e se vratiti na "ovaj svijet". Sve je to u raznim tekstovima opisano, ali u stvarnosti ne postoji ni raanje ni umiranje, ovjek u
592

Sebstvu uvijek ostaje ono to Jeste. Samo je to Istina. Bg: Bog, u svojoj milosti, skriva ovo znanje od ljudi. Ako bi ih uvjeravao da su savreni, postali bi gordi, a u suprotnom bi oajavali. I jedno i drugo je ravo. Treba spoznati stvarnost Sebstva. - Bg: Zrela osoba, koja je u ranijim inkarnacijama stekla dovoljnu mo razlikovanja, ostvaruje Istinu ili slobodu im joj se na to samo jedanput skrene panja. Dok, naprotiv, onaj tko nije dovoljno sposoban da razlikuje, mora da proe razna iskustva. THE TEACHING OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne Nematovito ponavljanje ivota unutar sigurnog ogranienja nametnutog Prirodom moe biti dobro za ivotinju, ali nikad za ovjeka, jer on ima odgovornost nadivjeti svoj ivot kako bi bivao u istini. Rabindranath Tagore - 1861-1941 Ne ljubite svijeta ni to je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, nema u njemu ljubavi Oeve. Ivan 1. Posl. 2:15 Ljudske su strasti ubitane kao otrov zmije, njima se zanose lakoumnici da se zatim preputeni dugim paklenskim mukama pokaju za zlonamjernosti kada ih satiru vlastita zlodjela. Zbog lude neobuzdanosti u djelu, rijei i namjerama, pred bezumnim, bezvoljnima uzdie se nadmona prepreka patnje. Neznalice ne razumiju plemenitost istine ni kad im se pokae. Istine, majko, na koje ukazuje besprijekorno budni vodi i dalje ostaju neshvatljive mnotvu, jer ko ezne za bivstvovanjem, taj eli da se vine tek do bogova. Ali ni domet boanstva ne see u vjenost, i tu je nestalno bivstvovanje i prebivanje. Lakouman je svatko tko se ne zgrozi pred nudom sve daljeg raanja, ko moe da stigne s etiri stranputice na dva glavna puta? Ko po stranputici stigne do pakla nee se vie odhrvati. Dopustite mi zato oe, majko, da odvraena od ivota ispunim pouku desetostruko nadmonog budnog vodia. I svojim u skromnim naporom dosei kraj raanja i umiranja. Kakvo zadovoljstvo prua u ivotu poraz tog ispraznog tijela. Dopustite mi zato da se od vas otuim i dokrajim e za ivotom. Pojava Budnih je povoljan as da se izbjegnu nedae ivota. Vrlinu i posveenje dok sam iva neu neasno napustiti. Jo ree Sumeda: U ovoj kui majko i oe neu vie okusiti zalogaja hrane, pa makar umrla. Majka je alosna plakala, a otac stajao bespomono zbunjen. Ki je leala na tlu u dvorani. Htjeli su da je razuvjere. Ustani keri zbog ega se alosti? Vjerena si u ugledan rod. Kralj Anikaratto je mlad i lijep mu, ti e mu biti prva ena. Teko se postiu asketske vrline i odvraenost od ivota. Uivaj na dvoru mladost i bogatstvo, ugled i sreu, vladarsku mo! Sada je vrijeme keri da iskusi uitak u branom ivotu! Dio iz budistike pjesme Balada o Sumedi iz THERA THERI GATHA (Sumeda se odrekla svijeta i dosegla osloboenje - prosvjetljenje) Kad smrtni um prestane razlikovati, nema vie ei za ivotom. LANKAVATARA SUTRA
593

Zar potpuno odricanje ne zahtijeva odricanje od samog odricanja? U ovom sluaju, svijest mora da radi sa neim to je na samom rubu, jednom vrstom revolucije ili potpunim preokretom koji e je smjestiti van svih kontradikcija, van dvojstva eljeti - ne eljeti, odricanja - ne odricanja. Znajte da je odricanje od privlanog na putu karme, takoer, jedna elja. Odricanje od zla da bi se voljelo dobro, omoguava ponovno raanje u svijetu bogova i ljudi. Znajte da je odricanje od zla, takoer, jo jedna vrsta privlaenja i da naputanje privlaenja koliko i radost zbog toga odvajanja imaju u osnovi privlaenje iz kojeg se raaju predivni i savreni plodovi. Ali sve to proizlazi iz postojanja i nije ispunjenje svetog puta. Zbog toga bia koja su eljna da se oslobode postojanja i ponovnih roenja treba prvo da premoste poudu i pohlepu i da odstrane svoju e za onim to ih privlai Patrik Ravinjon - LA REINCARNATION - Sutra savrenog Buenja Velianstvenu tajnu lako je savladati, Dat e ti gospodarstvo nad vremenom. Kada smrt ti se urnim korakom priblii, ne boj se, ve znaj da ti si gospodar Smrti. Opusti svoje tijelo, ne opiri se naprezanjem. Smjesti u svoje srce plamen svoje Due. Tada brzo prebaci je u sjedite trokuta. Zadri se tu na trenutak, i onda kreni ka cilju. Tvoj cilj je mjesto izmeu obrva, mjesto gdje sjeanje ivota mora da se dri. Dri svoj plamen ovdje u sjeditu uma dok prsti Smrti ne dohvate ti Duu. Tada dok prolazi kroz stanje prelaska, zasigurno e i sjeanja ivota prei, takoer. Tada e sva prolost biti kao jedno sa sadanjou. Tada e sjeanja svega biti sauvana. Slobodan bit e od nazadovanja. Dogaaji prolosti ivjet e u sadanjosti. SMARAGDNE TABLICE TOT-a ATLANTIANINA Prevod i interpretacija Dr. Maurice Doreal Od koga usmjerena misao tei k odreditu? KENA UPANISHAD Ako u trenutku smrti smirenoga uma, utvren u ljubavi i snazi jedinstva pronae ivotnu snagu u toki izmeu oiju dosegnut e boansku Osobu. BHAGAVAD GITA Smrt je najvea tajna ivota. Izluivala je ljude od pradavnih vremena. A opet, usprkos najveim naporima da se misterij razotkrije, smrt je danas tajanstvenija nego ikad prije. Kirpal Singh
594

Da bude ratnik, mukarac /ena prije svega treba biti jasno svjestan /svjesna svoje vlastite smrti. Meutim, baviti se smru obino prisiljava da se bavimo samima sobom, to je poraavajue. Stoga je sljedea stvar koja je potrebna ratniku - odvojenost. Ideja neizbjene smrti, umjesto da postane opsesija, postaje ravnodunost. Probijanje prepreka opaanja posljednji je zadatak u umijeu svijesti. Don Huan iz knjige - UNUTRANJI OGANJ od Carlos Castaneda - Sistematski meusobni dodiri kroz koje ratnici prolaze u stanjima poviene svijesti samo su osnova za sjeanja. Sam in sjeanja, iako ga se na prvi pogled moe dovesti u vezu samo s ratnicima, zapravo je neotuiv dio svih ljudskih bia; svatko od nas moe ui izravno u uspomene naeg svjetljenja s nedokuivim rezultatima. - Plai se bez prestravljenosti. . . Nemoj se boriti protiv toga. Prirodna reakcija je odupiranje. Na taj nain samo rasprujemo itav proces. Odbaci strah i slijedi postepeno gubitak svog ljudskog oblija. . . - Ve sam se predao moima to vladaju mojom sudbinom. I ne ovisim ni o emu, pa se nemam ega ni braniti. Ne mislim nita, pa u VIDJETI. Ne bojim se niega, pa u se sjetiti sebe. Carlos Castaneda - ORLOV DAR, 1981 Onaj tko je svjestan svoje boanstvenosti, dok je u tijelu, je u stanju blaenstva koje se ne moe opisati, prevaziao je okov i osloboenje. Ramana Maharshi - SUTINA UENJA Sadanjost ovoga asa u kojem je bog stvorio prvog ovjeka, i sadanjost ovoga asa u kojem e posljednji ovjek nestati, i sadanjost ovoga asa u kojem ja govorim stvaraju samo jedno u Bogu u kojem postoji samo jedno Sada. Gledaj: onaj koji ivi u svijesti Boga nije svjestan ni prolosti ni budunosti ve samo jedine i jedinstvene vjenosti. On takoer nee nauiti nita novo od buduih dogaaja, ni sluajno, jer on ivi u sadanjosti ovoga asa koja je, nepokolebljivo, uvijek nova, svjea. Meister Eckhart 1260-1328 dominikanski sveenik Onaj koji je vidio ono to je u sadanjosti, vidio je sve, i sve to je bilo u cijeloj vjenosti i sve to e biti u beskraju vremena. Marko Aurelije to vie pokuavate da shvatite tajnu ivota, dok ste ivi, to se vie pribliavate tajni smrti. I, u trenutku kada budete stvarno otkrili tajnu vae svijesti, odakle e odgovor na pitanje Tko sam ja? osvjetliti vae bie, dosei ete konano stvarno shvaanje onoga to moe biti smrt. Postavljanje pitanja na intelektualni ili emocionalni nain ne moe da prui odgovor. Arno Dearden - TO SI TI Sve postoji u Svijesti, a Svijest se nikada ne raa niti se ponovo raa. Ona je nepromjenjiva stvarnost, sama po sebi. Cijeli univerzum iskustva je roen sa tijelom i umire sa njim; on ima svoj poetak i svoj kraj u Svijesti, ali ona sama ne poznaje ni poetak ni kraj. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
595

U naoj svijesti u osnovi svi stojimo na istom tlu. J. Krishnamurti Svaka religija i svaki duhovni Uitelj potvruje da je ivot u svojoj sutini vjean i neunitiv; ali, to je taj ivot? (Ramana) Maharshi otkriva, a uenik spoznaje, da vjean ivot nije nita drugo do neprekinuta svijest. Dosei to stanje znai dosei besmrtnost duha, besmrtnost Stvarnosti. To je meta i konani cilj. Nema nieg drugog. Meditiraj o tome, i Istina e postati jasna ak i vanjskom umu. Takva su nebesa koja su obeana pravednicima i svecima, kako nam je govorio Krist. Za njih vie nema smrti. Kako su sada jasne rijei velikog Uitelja ovjeanstva! Sa jednog drugog gledita, jasno je zato za jedno nerazvijeno ljudsko bie postoje i moraju postojati povremeni prekidi u svijesti, povezani patnjama i strahom od smrti. Ukoliko najvii nivo svijesti u ovjeku ne prevazie nivo uma (a to je tako kod veine ljudi), onda ova puka injenica ukljuuje utjelovljenje u materiju (mayu-iluziju) i smrt, posmatranu kao prelaz u razliite oblike sa neizbjenim privremenim pomraenjima i prekidima u svjesnosti. Meutim, kad naa svjesnost dostigne nadmentalno podruje, carstvo vjeitog i nepromjenjivog Duha-Jastva, nepromjenjivu Stvarnost, onda je smrt jednostavno preva -ziena i vie ne postoji. Sada se moe shvatiti istina u izrekama Velikog Rishija (op. pr. Ramane), kada on porie reinkarnaciju u podruju duha, a inae o njoj govori kao o utvrenoj injenici. Sa njegove toke gledita, i smrt i reinkarnacija su samo iluzije i ne dotiu se pravog Jastva, isto kao to, na nae tijelo, promjena odjee nema uticaja. Sadhu Mouni - IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957 On je Njegov Kri podigao kao granicu, simbol, primjer metoda, izmeu svijeta opipljivih vrijednosti i svijeta duhovnih vrijednosti, i pozvao nas ka smrti nie prirode da bi Boji Duh imao punu vlast. On nas je pouavao da smrt mora nestati, i da je sudbina ovjeanstva uskrsnue iz mrtvih. Besmrtnost treba zauzeti mjesto smrtnosti. On je zbog nas uskrsnuo iz mrtvih i dokazao da okovi smrti ne mogu zadrati ni jedno ljudsko bie koje moe djelovati kao Sin Boji. Alice Bailey - FROM BETHLEHEM TO CALVARY, 1937 (Od Betlehema do Golgote) Svatko, tko odbaci transcendentalno za svjetovno, i bavi se bilo kojim njegovim mnogobrojnim oblicima, takav je smrtnik. Buddha je onaj, koji pronalazi slobodu u dobroj i looj prilici. Takva je njegova mo da ga karma ne moe zadravati. Bez obzira kakva karma bila, Buddha je preobraava. Raj i pakao njemu nisu nita. Svjesnost smrtnika je mutna ako je usporeujemo sa Buddhinom koji proimlje sve unutra i izvani. Ako nisi siguran, onda ne djeluj. Jednom kada djeluje, ti luta kroz roenje i smrt i ali jer nema utoita. Siromatvo i tekoe su stvorene lanim miljenjem. Da razumije ovaj um, ti treba djelovati bez djelovanja. Samo onda e vidjeti stvari iz perspektive Tathagate (op. prev. Savreni, Buddha). Da bi preao iz
596

smrtnog (stanja i postao) Buddha, treba zaustaviti karmu, oplemenjivati svoju svjesnost, i prihvatiti ono to ivot donosi. Ako se ti uvijek ljuti, onda e preokrenuti svoju prirodu protiv Puta. Nema dobrobiti u obmanjivanju samog sebe. Buddhe se slobodno kreu izmeu roenja i smrti, pojavljujui se i nestajui po volji. Oni ne mogu biti sputani karmom ili pobijeeni od vragova. Jednom kada smrtnici vide svoju prirodu, sva prianjanja prestaju. Svjesnost nije skrivena. Ali ti to moe pronai samo sada. Samo sada. Bodhidharma - prvi zen patrijarh Smrti se ne bojim, skrio sam ivot. Tijelo u napustiti sabrano pri punoj svijesti. Aito iz Thera Gatha U poetku, imamo koncept, specifino judejsko-kransku, vjenog Stvoritelja, svemonog, Boga u potpunosti personalizovanog i koji se predstavlja kao hipertrofirano ja, vrhunski diktator i birokrata, vladar univerzalnim svijetom koji ima svoju vrlo izraenu hijerarhiju, sa pukovima arhanela, vojskom svetaca i svojim neumoljivim otrim zakonima. Za generacije, taj boanski starac bio je bi i bio je slast. Bio je gazda, veliki ef koji vlada kozmosom istovremeno kao andarmerijskom kasarnom i kao savrenom i perfekcionistiki gigantskom mainom. Nita nije moglo izbjei njegovoj kontroli, niti njegovim slutnjama. Jedno takvo bie podrazumijeva uasno odsustvo kreativne spontanosti. Ono predstavlja hrpu tenzija i strahova - bez otvorenosti, bez postojanja mogunosti, bez dobrog raspoloenja. Izgleda, ipak, da je tu rije o zlovoljnoj projekciji ega iz njegovog sna o beskonanoj dominaciji i neogranienom prisvajanju. Sve u svemu, rije je o jednom sutinsko politikom pristupu transcendenciji. Bog je taj koji dri vlast, u apsolutnom smislu rijei. On je taj koji izdaje naredbe i koji ustanovljuje pravila, on je gospodar Sistema i nepokolebljivi uvar pokoravanja Sistemu. Nije sluajno to je Zapad vrlo rano pomjeao dramatino vremenske i duhovne moi, zatvarajui tako mistinu intuiciju i unutranje ispitivanje u luaku koulju zgusnutih dogmi i sterilnih katehizama, dok je Istok uvijek vodio rauna o tome da odvoji dvije funkcije, one koja uva duhovnost od svake netolerancije i od svakog iskljuivog formalizma. Biblija oduvijek govori kako nas je Bog stvorio prema svojoj slici, predajui nam dio svoje suverenosti, stavljajui ovjeka na vrh hijerarhije vrsta i prirodne piramide, kao biolokog i planetarnog kralja. Njegova je glavna uloga, dakle, da slui i da iskoritava ovaj svijet koji je njegovo legitimno dobro. U takvom vienju, smrt se javlja kao neka vrsta monstrouzne anomalije, vrstu metafizike sramote prema naem velianstvenom stanju. Kako ovjek, stvoren da slii na svemonog Tvorca moe da bude podreen jednoj sudbini na podjednako bijednom nivou na kojem su i inferiorne kategorije - ivotinje i biljke? U ovom asu poinje da djeluje teorija pokajanja. Adam i Eva su bili stvoreni kao besmrtni, ali su otkazali poslunost Jehovi, nisu
597

odoljeli iskuenju, probali su zabranjeno voe. To je bio osnovni grijeh. Kako bi ih kaznio, Vjeiti ih je istjerao iz raja i osudio na ivot lutanja i patnji. Ali, dosudio im je i glavnu kaznu, i njima i njihovim nasljednicima, oduzimajui im status besmrtnih. Moramo naglasiti da postoji jedna, ezoterina interpretacija, ali u potpunosti razliita od prie u Postanku. U njoj, besmrtnost Rajskog vrta nije imala nikakve veze sa fizikom vjenou. Ona je samo simbol jedne probuene svijesti prema sadanjosti u ovome asu - ustanovljena u nedvojnosti: berui plod sa Stabla poznavanja Dobrog i Zlog, mi smo odustali od te sree van suprotnosti, vezali smo se za toak postajanja, pokrenuli smo mehanizme elje i straha. Ali ovakav pristup prihvaa samo neznatni broj ljudi. Najvei broj italaca Biblije smatra smrt pokajanjem, odnosno ispatanjem zbog jedne greke. Ona nije prirodna. Ona ne ulazi u osnovni plan Velikog Graditelja. To je kazna koja je pogodila ovjeanstvo i koje plaa nedjelo prvog para. Patrick Ravinjan-LA EINCARNATION - Drugi strah koji potie ovjeanstvo da smrt smatra katastrofom, jeste ono to je teoloka religija irila, posebno protestantski fundamentalisti i rimsko katolika crkva - to je strah od pakla, nametanje kazni, obino van svake mjere za greke za vrijeme ivota, i uase nametnute od ljutog Boga. Tim ljudima je bilo reeno da se tome moraju prepustiti, da nema bijega, osim kroz pokajanje kroz posrednika. Kao to zna, nema ljutog Boga, nema pakla i nema pokajanja kroz posrednika. Postoji samo veliki princip ljubavi koja proimlje cijeli univerzum; postoji prisustvo Krista, koji pokazuje ovjeanstvu injenicu due i da smo spaeni ivou te due, i da je jedini pakao sama zemlja, gdje uimo kako raditi na vlastitom spasenju, ostvarljivo pomou principa ljubavi i svjetla, i tako potaknuti primjerom Krista, i unutarnjim porivom naih vlastitih dua. Uenje o paklu je podsjetnik na sadistiko vrijeme koje je dato od kranske crkve u srednjem vijeku, i pogrenom uenju koje se pronalazi u starom zavjetu i odnosi se na Jehovu, plemenskom bogu idova. Jehova nije Bog, planetarni Logos, Vjeno Srce Ljubavi Kojeg je Krist otkrio. Kada ove pogrene ideje nestanu onda e koncept pakla izblijediti iz ovjekovog sjeanja, - njegovo mjesto e zauzeti razumijevanje zakona koji svakog ovjeka vodi da radi na vlastitom spasenju na fizikom planu, koji ga vode da ispravi ono to je krivo radio u svojim ivotima na Zemlji. Alice Bailey Teologija nas pokuava uvjeriti u ivot poslije smrti, ali budui da je to mogue prihvatiti samo vjerom, religija nas obeanjem zagrobnoga ivota dri u pokornosti. Ako ne vjerujemo (tujemo pogrenoga Boga ili grijeimo protiv pravoga Boga), nemamo nikakvih izgleda za nagradu nakon smrti. Deepak Chopra - KNJIGA TAJNI Netko tko je iskoristio svaku sekundu svoga ivota da postane bolja osoba i da pridonosi srei drugih ljudi moe mirno umrijeti. Matthieu Ricard - SREA - Vodi za razumijevanje najvanije vrline...
598

ovjekovo etiko ponaanje bi se trebalo djelotvorno temeljiti na simpatiji, obrazovanju i drutvenim vezama; za to nije potrebno religiozno temelje. ovjek bi uistinu bio slab ako bi on morao biti obuzdan strahom od kanjavanja i nadom za nagradom nakon smrti. Albert Einstein iz "Religion and Science", New York Times Magazine, 1930 Istinu ovjek mora stalno ponavljati, jer se i zabluda oko nas stalno ponavlja, to ine mase. J. W. Goethe Istini nije potrebno da netko u nju vjeruje. Istina je uvijek istina, vjerovali vi u nju ili ne. Moemo li to isto rei i za lai? Ne moemo. La postoji samo dok joj vjerujemo. Ako prestanem vjerovati laima, one e jednostavno nestati. Miguel Ruiz - GLAS ZNANJA Sad, kada se pribliavam kraju svog zemaljskog ivota, mogu rei da je istoa ivota najvia i najistinitija umjetnost. Mnogi mogu usavriti umjetnost da stvaraju dobru glazbu odnjegovanim glasom, ali umjetnost da se takva glazba proizvede iz sklada istog ivota vrlo je rijetka. Mahatma Gandhi Dvostrukim sam darom sad obdaren; s pravom se mogu zvati sretnim Rahulom, i zato to sam Buddhin sin, i zato to sam prozreo istinu i zato to sam unitio strasti i to sam se izbavio preporoda. Uzvien do dostojanstva trovrsnim sam znanjem shvatio besmrtnost. Zasljepljeni strau padamo u zamku, zakreni u zaslonu udnje. Tako nas zbunjene pritee smrt kao konop otvor ribarske mree. Iz te sam se strasti izbavio i presjekao vor smrti; u korjenu mi usahnu udnja, ugaen sam i rashlaen. THERA THERI GATHA Klju za prevazilaenje smrti, i procese shvaanja znaenja i prirode vjenosti i nastavljanja ivota e moi biti sa sigurnou otkriveni samo onda kada ljubav bude upravljala ljudskom svjesnou, i tamo gdje se dobrobit cjeline, a ne sebina dobrobit pojedinca bude smatrala vrhunskom vrijednou. Samo kroz ljubav (i sluenje - pomaganje kao izraz ljubavi) se moe razumijeti stvarna Kristova poruka i ljudi mogu sa uitkom krenuti prema uskrsnuu. Alice Bailey Onaj tko njeguje ljubav prema istini u svome srcu e ivjeti i nee umrijeti, jer je on pio vodu besmrtnosti. Buddha
599

8. Svatko ima svoj kri kojega nosi, pa pusti neka ga svatko ivi na svoj nain. . . Da nadam se da uvia: ljudi nose taj kri, ljudi se na kraju svog ivotnog puta doista i daju razapeti, a da ni jednog trenutka u svom ivotu nisu svjesni da e skonati ba kao Isus: raspeem. Svaka je smrt raspee na kriu. Jednako muna, jednako bolna i jednako tuna. No mnogima ne uslijedi novo raanje. Iza mnogih takvih tjelesnih smrti nastupa potpuna tama. Svijest nepripremljena na Svjetlo propada u grob jastva, a njegovo konaite upravo su ona ista polja koja je za ivota hranio i iji je talac bio. Mnogi ljudi koji sebe ne uspiju predati Svjetlosti kolektivno su odgovorni za vlastiti neuspjeh. Energija njihovih ovisnosti o obiajima palog svijeta nastavlja ivjeti dalje. Ona u obliku fluida traga za novim utjelovljenjima kako bi oslobodila svoju opskurnu pohotu. Ljudi ne shvaaju da ista tama nakon smrti nije nuno krajnja sudbina ivota. Mnogi se dodue usuuju otii toliko daleko u svojim razmiljanjima da sude kako je smrt smisao ivota, a poglavita svrha iskljuivo sama evolucija koja je bitna na kolektivnoj ali ne i na individualnoj razini koju su skloni smjesta prekriiti svjesni smrtnosti tijela (pa tako i due, misle oni). Povrno promatrano to uistinu jest tako, ali iznad razine ove priproste materijalne koloteine postoji kanal u konanu besmrtnost. Njime e proi samo oni uistinu najhrabriji, spremni na brojna odricanja i na podnoenje izuzetno tekih rtava sa samo jednim ciljem: povratkom makrokozmosu. To je put Svjetlosti i tko sebe otvori njezinim vrlinama svoje raspee na kriu ini smrtnim samo u odnosu na novo roenje u svjetlu. No da bi takvo to bilo ostvarivo, ovjek mora najprije shvatiti da je malen. Tko eli ivjeti ponesen iluzijom vlastite veliine, miljenjem da su njegova materijalna ostvarenja uistinu hvale vrijedna dostignua, taj ostaje vrsto prikovan uz zemaljsku sferu cijena ega je smrtna svijest. Jer sve to je roeno iz praha u prah e se pretvoriti, dok ono to je roeno u Svjetlu samo postaje Svjetlom. - Zato se potrudi suoiti sa sobom, otkriti samome sebi da od ovoga svijeta nema vie to oekivati, kako bi se u tebi im prije rodila volja da ga napusti. Tek iskrenom eljom da ga sasvim napusti ti ukida zakon karme: ukoliko postoji i jedna sitnica koja te jo privlai ovome svijetu, ona e za sobom povui svu prljavtinu koju otkriva u sebi. Ne zamjeuje li sada strahovitu sudbinu onoga koji e te nasljediti u buduem utjelovljenju!? Uini sve da to roenje, iz svoje sadanje grene prirode, sprijei. Ukoliko se odlui kroiti stazama iste Svjetlosti ubijanjem stare osobnosti, time e spasiti preostala tri bia: mikrokozmos, iji si samo dio, Novog ovjeka, koji ima doi, i onoga koji bi se ponovo rodio na ovome svijetu da poput tebe ponovo pati. Zato je tvoja uloga u ovome ivotu ogromna. Postupi li iste savjesti uinit e sve da tvoj mikrokozmos nikada vie ne nastanjuje ovu prirodu gdje su sva pravila izvrnuta, i gdje nema spasa do konanog probuenja. Rene Gnosis - KULE OD KARATA
600

Sjeanje na prole neispunjene elje zarobljava energiju, koja se ispoljava kao osoba. Kada se njena snaga iscrpi, osoba umire. Neispunjene elje se prenose dalje u sljedee roenje. Samopoistovjeivanje sa tijelom stvara nove elje i nema im kraja, sve dok se ovaj mehanizam okova jasno ne shvati. To je jasnoa koja oslobaa, jer ti ne moe odbaciti elju, sve dok njeni uzroci i posljedice nisu jasno vieni. Ja ne kaem da je ista osoba ponovo roena. To umire za dobro. Ali njena sjeanja ostaju i njene elje i strahovi. One osiguravaju energiju za novu osobu. Stvarno u tome ne uestvuje, nego to omoguuje dajui mu svjetlo. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Moe li prepoznavanje reinkarnacije i novo uvaavanje nefizikih dimenzija postojanja dovesti do iste poniznosti i irenja vidika ljudske svijesti? - - Da li je mogue da emo jo jednom osjetiti strahopotovanje zbog spoznaje da u ovom golemom univerzumu postoji mnogo vie nego to smo u naoj filozofiji mogli i sanjati, te da u ljudskom ivotu i ljudskoj linosti postoji mnogo toga to u kontekstu jednog kratkog ivotnog vijeka nikako nismo mogli razumijeti? I hoe li nas onda ta spoznaja potaknuti da preuzmemo veu odgovornost za te sile i stvorimo budunost u kojoj vie neemo nesvjesno posrtati kroz ciklus reinkarnacije, nego evoluirati na nain da naposljetku preobrazimo samu prirodu smrti i ponovnog roenja? Carter Phipps (iz magazina WIE) Buddha je rekao Anandi Oni koji su umrli nakon potpunog unitenja tri vrste strasti, poude i egoistikog prianjanja za postojanje, takvi se ne trebaju bojati stanja nakon smrti. Oni nee biti preporoeni u stanja patnje; njihovi umovi nee nastavljati sa karmom zlih djela ili grijeha, nego mogu biti sigurni u konano spasenje. Kada oni umru, od njih nee preostati nita osim njihovih dobrih misli, njihovih ispravnih djela, i blaenstva koje proizlazi iz istine i ispravnosti. Kao to rijeke moraju dosei daleki ocean, tako e i njihovi umovi biti preporoeni u viim stanjima postojanja i nastaviti kretati se prema svome viem cilju koji je ocean istine, vjeni mir Nirvane. Spoznat ete istinu i istina e vas osloboditi. Isus Smrt je nastala od ega, a njena tamna sjena pada na sva iva bia, jer ego je "neprijatelj" ivota. TEAJ O UDIMA Antaram mritjor amritam. - U smrti se nalazi besmrtnost. Rig-Veda Smrt je najvea od zemaljskih iluzija. Ne postoji smrt, samo promjena u uvjetima ivota. Annie Besant 1847-1933 Tko ne umre prije nego to umre, upropatava kada umre. Jacob Boehme
601

Patnja ne postoji u duhu onog ko nita neiekuje, strah je prevladan u duhu onog ko ni zata ne prianja. Ko iscrpi udnju za ivotom i prozre kakvou stvari ne boji se smrti kao ni odlaganja tereta. Ko nadie privrenost, izvri napor i iscrpi talog strasti, raduje se izmaku svog vijeka, osjea se pomilovan na stratitu. Ko dosegne potpunu ispravnost; i ne tei za niim na svijetu - ne otimlje se smrti osloboenju od poara. Sve s im je zdrueno bie i sve to postigne, sve je to neodrivo tako je rekao na mudri vodi. Ko tako vidi ne posee ni za kakvim Biem ko ni za uarenim eljezom. Sklopovi e se raspasti za im da se jadikuje. Dio iz XVI.1- Adhimuta i razbojnici edomil Veljai - budist, THERA THERI GATA - PJESME PROSJAKA I PROSJAKINJA, 1977 to su pjesme na pali jeziku prvih Buddhinih sljedbenika koji su kroz svoja vlastita iskustva i ivot proivljavali borbu i neizvjesnost na putu ka istini, ispravnosti i slobodi. Posveeni (upueni u tajnu) vjeruju da znaju to ih eka, kada e umrijeti, a kontemplativci su vidjeli i osjetili osjeaje koji prate smrt. Oni, nee biti iznenaeni niti uzbueni kada se njihovo bie rastvara i ONO to mora nastaviti svoj put ulazei svijesno u s onu stranu putovae s dubokim poznavanjem puta, staza u koje se upuuju. Aleksandra David Nil - MYSTIQUE ET MAGICIENS DU TIBET Pod besmrtnou se ne podrazumjeva nadivljavanje smrti, to je ve dato svakom stvorenju koje je roeno sa umom - ve transcendencija ivota i smrti. To znai uzdizanje pomou kojeg ovjek prestaje da ivi kao umom informirano tijelo i napokon ivi kao duh i u duhu. Tko god je podloan tuzi i patnji, tko god je rob osjeaja i osjetilnosti, zaokupljen utjecajem prolaznih stvari - takav ne moe postati podoban za besmrtnost. Ove stvari moraju nastajati sve dok se ne pobijede, sve dok one vie ne mogu zadavati bol osloboenom ovjeku, sve dok on nije sposoban da prihvaa sva materijalna zbivanja ovog svijeta bilo ugodna ili ispunjena patnjom, podjednako sa mudrou i smirenou, isto kako to prima i smireni vjeni tajni duh u nama. Nepoznat autor ? Postoji most izmeu Vremena i Bezvremenog; a taj most je Atman, plamen u srcu ovjeka. Ni dan ni no ne prelaze taj most, ni smrt ni tuga. Ali, za ovjeka koji ga prijee no se pretvara u dan, jer u svijetu Due Svjetlo zauvijek traje. TAITTIRIYA UPANISHAD
602

DUA KOJA SE UZDIE Umro sam kao mineral i postao biljka, umro kao biljka i uzdigao se do ivotinje, umro kao ivotinja i postao sam ovjek. Zato da se bojim? Kada sam umirui postao neto manje? Kao ovjek, jo jednom ja umrijet u, da se vinem sa anelima blagoslovljenim; Ali ak i iz anelstva moram dalje, jer sve osim Boga je smrtno. Kada budem rtvovao svoju aneosku duu, postau ono to ni jedan um nikada dohvatio nije. O, daj mi da ne postojim! Jer nepostojanje, obznanjuje ljudskim glasom, Njemu emo se vratiti! Rumi Mevlana Jelaluddin 1207-1273 Sufi poet injenica da sam od glave do pete bremenit eljama, nainila me je robom; Bio bih sam Bog da su mi srce i um bez elja. Mir Taqi Na domaku voljenog Boga, uvaj se rajskih drai, da sam sebe ne bi survao sa vrhunca napretka i uzvienosti u dubine unienosti i propasti. Hafiz ovjeanstvo se razvija umno, tjelesno, i duevno: Kao ljudska bia mi smo se razvijali na biolokom nivou milione godina. Izmeu Zemaljskih ivota, smo proveli vjenosti u duhovnom obliku u raznim duhovnim stvarnostima. Mi se isto vraamo u te duhovne stvarnosti svake veeri u naim snovima. Razlog zbog kojega smo odluili vratiti se na Zemlju za drugo relativno kratko ljudsko iskustvo je zato jer se razvijamo na duevnom nivou. Kroz ciklus roenja, smrti, ivota u duhovnim stvarnostima, i ponovnog roenja u tijelu, uimo vrijedne lekcije koje moemo dobiti samo iz Zemaljskog ivota. Cilj svakog ljudskog bia jested a se razvije u savrenstvo na nain slian na koji su to postigli Isus, Buddha, i druge duhovne voe. Konano, e doi dan kada e svijet biti pun savrenih ljudskih bia. To e biti vrijeme kada e ljudska bia biti sposobna ivjeti onoliko dugo koliko budu eljela i vrit e vjetine koje bi mi danas nazivali udima - kao hodanje po vodi. U takvom stanju savrenog razvitka, ljudi e biti osloboeni od ovog evolucijskog ciklusa i vie nee biti podloni reinkarnaciji. Kao to je pouavano u mistikim oblicima velikih svjetskih religija, oslobo -enje se dosee postajui jedan sa svim stvarima i svim ljudima (to jest, Bog) kroz prakticiranje bezuvjetne ljubavi. Ovo duhovno stanje jednote se zbiva kada osoba probudi svoje vie duhovno-sebstvo i
603

dovede u svoju svijesnu svjesnost. U kranstvu, ovo osloboenje se opisuje kao duhovno uskrsnue ili duhovno ponovno roenje ili biti ponovno roen. U budizmu, stanje osloboenosti je poznato kao Nirvana. U hinduizmu je poznato kao Moksha. U gnosticizmu, ovo osloboenje se zbiva kroz stjecanja gnoze. Svi ovi koncepti opisuju istu stvar. To je osloboenje duha od tijela. To je isto i simbolizam u raspeu Isusa. Prakticirajui ljubav jedni prema drugima je drugi nain ka raju na Zemlji i raju u nama. Isus je pouavao ljude da postignu osloboenje kroz praksu neuvjetovane ljubavi. Ljubav donosi jedinstvo izmeu ljudi i potrebna je da se dosegnu vie dimenzije svjesnosti. Prakticiranje bezuvjetne ljubavi vodi do ispoljavanja duha u nama i u naim ivotima i dovodi na duh u svjesnu svjesnost. To je buenje bezuvjetne ljubavi u nama i ispoljavanje naeg svetog duha u nama. Meutim, to nije dovoljno samo vjerovati u ljubav. Niti je to dovoljno samo znati o ljubavi. Da bi bili duhovna bia koja ive u fizikom svijetu, mi moramo ivjeti ljubav, ispoljavati ljubav, i postati ostvarenje ljubavi. Mi ne stiemo do toga samo usredotoavanjem na ljubav i rtvu Kristovu niti kroz oboavanje njega. . . . . . - Prije nego li sam poeo prouavati iskustva-blizu-smrti, (engleski - near death experience, NDE) ja sam bio kranski fundamentalist. Ova vrsta kranstva je poznata po tome to vjeruje da su iskustvablizu-smrti od vraga. Kako je moje znanje o iskustvima-blizu-smrti, raslo, ja sam uvidio iz onoga to sam istraivao injenicu da Bog nije ogranien samo na one koji propovijedaju kransku vjeru. Iskustvablizu-smrti su proirila moj um o razumijevanju ogromne Boije ljubavi za sve ljude, bez obzira koja su njihova religiozna ili kulturna uvjerenja. Od tada, moje srce je bilo pritisnuto da dosegne krane irom svijeta, da im pokae istinu iskustva-blizu-smrti da bi bi poveao njihovu vjeru. Svrha ove knjige nije da propagira religiju, nego da iri velike istine i duhovnost pronaene u iskustvima-blizu-smrti. Jedna od tih istina je da Bog nije ogranien na bilo koju religiju ili ak uope religiju. Bog brine o srcu osobe, a ne osobnoj religioznoj pripadnosti ili lanstvu u crkvi. Iskustva-blizu-smrti otkrivaju da je put za raj kroz ljubav zato jer je Bog ljubav. Ljubav nije ograniena na samo jednu religiju ili kulturu zato jer je ljubav univerzalna. Ova istina je tako beskrajna i duboka da bi mogla biti u potpunosti shvaena ili ostvarena u bilo kojoj religiji. Kevin R. Williams - Nothing Better Than Death Insights from Sixtytwo Profound Near-Death Experiences, 2006 Bilo tko, - tko bjei od smrti zbog bola, zato jer fiziki aspekti mogu biti vrlo neugodni, to e se pokazati , da je propustio jedno iskustvo u toku cijelog ivota u kojemu je mogao spoznati istinske visine ljubavi. Evelyn Francis Capel Smrt je odmor od dojmova to nam pruaju osjeti ograniavajuih poriva, i od lutanja uma i tekog sluenja tijelu. Marko Aurelije
604

Postoji jedno stvarno roenje i jedna stvarna smrt. Vi ste jednom roeni i stvarno umirete samo jednom. to je stvarno roenje? - To je roenje kapi u oceanu Stvarnosti. ta se podrazumijeva pod roenjem kapi u oceanu Stvarnosti? To je pojava individualnosti iz sveope nepodjeljenosti, kroz traak prve najkonanije svijesti koja utvruje spoznaju o ogranienosti u Neogranienom. to je stvarna smrt? - To je osloboenje svijesti od svih ogranienja. Stvarna smrt je osloboenost od svih ogranienja. To je zaista smrt svih ogranienja. To je osloboenje. Izmeu stvarnog roenja i stvarne smrti ne postoji bilo kakva stvarnost takozvanih roenja i smrti. U meufazi poznatoj kao niz roenja i smrti, ono to se zapravo deava je postepeno gubljenje ogranienja svijesti, sve do konanog osloboenja svijesti od svih ogranienja. Svijest, koja se konano sasvim oslobodi svih ogranienja, vjeno doivljava neogranienu Stvarnost. Stvarna smrt je isto to i stvarni ivot. Zbog toga naglaavam; Umrite za Boga i ivjet ete kao Bog. Vi ste u poetku dijete. Zatim starite i odbacujete tijelo, ali vi nikada ne umirete, niti ste bili roeni. Na Istoku, vedantisti vjeruju u reinkarnaciju i u mnotvo roenja i smrti sve dotle dok se ne dostigne Boanska priroda. Muslimani vjeruju u jedno jedino roenje i jednu jedinu smrt. Krani i zoroastrijci se dre istog vjerovanja. I svi su u pravu. Isus, Buddha, Muhamed i Zaratustra mislili su isto to mislim i ja kada kaem stvarno roenje i stvarna smrt. Ja kaem da se jednom raate i jednom umirete. Meher Baba - BOG GOVORI Prijatelju, nadaj se istini dok si iv. Skoi u iskustvo jo dok si iv! . . . Ono to naziva "spasenjem" pripada vremenu prije smrti Ako ne pokida svoje spone dok si iv, misli li da e duhovi to uiniti kasnije? Zamisao da e se dua spojiti s uzvienim samo zato to je tijelo trulo - to je puka tlapnja. Ovo to je sada, to i onda je. Ako sada ne nalazi nita, ostat e ti samo prazan stan u Gradu Smrti. Ako vodi ljubav s boanskim sada, u iduem ivotu imat e lice ispunjene elje. Kabir - mistik 1450-1518 ivio u Indiji sljedbenici su mu bili i muslimani i hindusi. Nakon smrti uenici su se posvaali oko naina njegovih pogrebnih obreda. Uitelj je ustao iz mrtvih i rekao: "Polovicu mojih smrtnih ostataka zakopajte prema muslimanskom obredu, a drugu polovicu spalite u skladu s hinduistikim obiajem". Potom je nestao. Kad su uenici podigli pokrov koji je pokrivao njegovo tijelo, tu su nali samo kiticu cvijea. Polovicu cvijea muslimani su zakopali u Magharu, i to svetite tuju do dananjeg dana. Druga polovica je spaljena u skladu sa hinduistikim obiajem.
605

Sada su njegovi govori bili, kratki, jezgroviti, za vrijeme bolesti ispunjenih bolom (rak). Bilo je vrlo jasno da iako je tijelo bilo u velikom bolu, on je znao da on nije to tijelo. Mi smo znali da njegovo tijelo pati jer nam je to on rekao; ipak mi nikada nismo uli stenjanje, ili samosaalijevanje sa njegovih usana. To je bilo zaista-nadahnjujue jednostavno ga promatrati. Jean Dunn - Ja nemam nikakav identitet koji nastaje iz svjesnosti. Trenutno ovo tijelo proivljava agoniju: nesvjesticu, bol; sve se ove stvari dogaaju na fizikom nivou. Usprkos ovom stanju, govor dolazi sa nadahnuem. . . Postoji samo jedna istina u svijetu, a to je da je sve nestvarno. Ja sam Nemanifestirani koji govori kroz Manifestirano. - Kada tijelo, um, vitalni dah otpadnu, nita se ne dogaa; samo Ja, Apsolutno, uvijek preovladava. Za razumijeti ovu istinu nije potrebno znanje, jer je znanje uroeno. Ono to si ovdje nauio e biti tvoj vodi. Klijanje e se dogoditi. Veljaa 12. 1981 - Sama ideja da si ti tijelo je besmislena; svjesnost doivljava svoje ispoljavanje. Samo rijetka bia e ovo ostvariti. - Ovo znanje ili razumijevanje (uvid), je u stvarnosti svjesnosti. to god ti kae da zna i osjea to je samo svjesnost. Apsolutno je iznad ovoga. - Kada su tvoji problemi razrijeeni, ti si onda isto tako razrijeen. Ja elim da boravi na toj granici svjesnosti, bez-svjesnosti. - Ja nemam nikakav identitet koji nastaje iz svjesnosti. - Apsolutno stanje ne moe biti objanjeno rijeima. Rijei su samo putokazi. Ti si to apsolutno, nepromjenjivo. Svjesnost ili znanje, je homogeno i samo jedno. Kada si ti u tom stanju svjesnosti, to je sve jedno, sve je isto, samo su ispoljavanja razliita. Sve to god moe biti uniteno, to e nestati, to ne moe biti stvarno; ali ti to ne moe jednostavno odbaciti, ti to mora u potpunosti razumjeti. - Svjesnost je finija od prostora. Ti naginje znanju na najsvjetovnijem nivou, ali koje god znanje na tom nivou sakupi ono e nestati. Doktori su dijagnozirali da ovo tijelo ima rak. Da li bi bilo tko drugi bio tako veseo kao to sam to ja, sa tako ozbiljnom dijagnozom? Svijet je tvoje direktno iskustvo, tvoje vlastito posmatranje. Sve to se dogaa dogaa se na tom nivou, ali ja nisam na tom nivou. Ja sam sebe odvojio od Sattva gune, takovosti (bie, bivstvovanje). Krajnje stanje u duhovnosti je to stanje u kojem se ne osjeaju nikakve potrebe u bilo koje vrijeme, gdje nita nije korisno za bilo to. To stanje se naziva Nirvana, Nirguna, ono to je Vjeno i Krajnja Istina. Sutina i konani zakljuak ovog cijelog govora se naziva Sat-guru Parabrahman to stanje u kojem nema nikakvih potreba. Nakon rastvaranja univerzuma, kada ne preostaje nikakav trag postojanja, ono to preostaje je moje savreno stanje. Kroz cijelo stvaranje i rastvaranje univerzuma, ja uvijek ostajem nesputan. Ja nikada nisam ovo izloio: moje stanje nikada nijeosjealo stvaranje i rastvaranje univerzuma. Ja
606

sam princip koji preivljava sva stvaranja i rastvaranja. Ovo je moje stanje, i tvoje, takoer, ali ti to ne ostvaruje jer si obuhvaen svojim biem (bivstvovanjem). To ostvariti postaje mogue samo kada se stekne potpora od nepobjedive vjere, od tog vjenog Sat-guru Parabrahman. To je vjeno svojstvo bilo kojeg oboavaoca Gurua. Svibanj 14. 1980 - Ova bolest daje potvrdu da ne postoji osobnost, pojedinac. Bolest koga? Bolest je dio funkcioniranja svog ispoljavanja, dinamina Chaitanya; to je igra svjesnosti. Moje istinsko stanje je prije ove svjesnosti. To stanje ne ovisi o svjesnosti. 5. Prosinac, 1980. - Ljudi misle da oni ovdje dolaze po svom vlastitom htijenju, ali to je svjesnost koja ih dovodi ovdje, zato jer svjesnost eli ovo znanje. Moji govori su usmjereni svjesnosti: "Ti si se poistovjetio sa tijelom, ali ti nisi tijelo". To je znanje koje mora razumjeti svoju vlastitu prirodu, i sjediniti se sa znanjem koje je njen izvor. Ljudi dolaze ovdje i trae blagoslov; oni ne razumiju da je znanje da nisu tijelo, ve unutranja svjesnost, blagoslov. 22. 12. 1980. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 - SVJESNOST I APSOLUTNO - Posljednji razgovori sa Sri Nisargadattom Maharaj - uredila - Jean Dunn, 1994 - Sve to se raa mora i umrijeti, sve to je steeno mora da se napusti. Naputanje svega u ivotu pretpostavlja smirenje, istou i dozrelost uma. Tvoje Sebstvo ne zavisi od vremena i prostora, ono niti nastaje niti nestaje. - Stvarnost mora da se prepozna sada, u ovom ivotu, da bi ovjek mogao da je prepozna u smrti. Ramana Maharshi Kada se razvije intuicija, postajete jedno s Najviom Svijesti. Postajete sveznajui. Ni fiziko tijelo nije vam vie potrebno. Tada ne tre -bate uiti iz knjiga; svemir je unutar vas i znate sve. P. R. Sarkar - Toliko dugo dok se osoba poistovjeuje s materijom, sa zemljom, njezina svijest je vezana sa zemaljskim u identinom stanju. Ona je zemlja. Prema tome, kada njeno tijelo prestane sluiti i umre, ona takoer umire, tj. njena svijest iezava i zapada u latentno stanje. To je ono to ljudi zovu smru. Ali sa duhovno probuenom osobom situacija je dugaija, jer ta osoba za vrijeme svog fizikog ivota stoji nad materijom. Za njega je roenje u tijelu ivot, dok smrt tijela znai buenje, uskrsnue. Kada ljudi prestanu poistovjeivati sebe sa tijelom i simboliki izraavati materiju, kada prestanu jesti voe sa stabla dobra i zla, izraavajui samo desnu polovinu stabla znanja u isto vrijeme ostavljajui lijevu u nemanifestiranom stanju, ivjet e u stanju raja. To je stupanj razvitka koji zemlja mora dosei. - - Nasuprot tome, svijest ovjeka koji je poistovjetio sebe sa zakonom boanskog duha sluei mu, ostaje nakon gubitka tijela slobodna i budna. ovjek se oslobaa lanaca, izolacije materije i ulazi u vjeno svjetlo, u Boga. Elisabeth Haich 1897-1994 - INICIJACIJA
607

Kako umiru veliki ljudi Giordanov govor uenicima u tamnici "Piombi" Pablo Simon, primivi Majstora za ruke, ree mu da e mu vrlo brzo Braa iz Venecije vratiti slobodu, razumom ili silom. - Ne, dobri moj Brate! Radije ostajem iv u smrti nego mrtav u ivotu. . . . Ako usvojimo iste metode kao Inkvizicija, ako pribjegnemo nasilju i lai, prije ili kasnije postat emo poput njih. Tako, ba kao to se tijelo privikne na alkohol, dua se privikne na okrutnost i na koncu uiva u moralnoj uspavanosti koja je prati. Moramo zadrati kontrolu nad svojom matom. Uli ste u pokvareni krug da mislite i zamiljate samo moje patnje, ali zaboravljate plodove koje e donijeti u budunosti. Oni nisu u "Piombiju" zakopali "mene" - ve samo jednu malenu klicu filozofije koja e proklijati u nadolazeim stoljeima. Ne oplakujte klicu, mislite na stablo! Doi e dan, Brao, kad e mudrost civilizacija starijih od nae obnoviti izvor znanja u nama. Toga dana, dogmatsko i separatistiko shvaanje past e; dok me danas zatvaraju jer tvrdim da je Zemlja okrugla, Sunce sredite sustava i svaka zvijezda os nekog drugog, slinog sustava, s vlastitim stanovnicima i posebnim konceptom o Boanstvu. A jer toga nema u dananjim knjigama, shvaa se kao la. . . Jao, Brao! Plaem zbog vas koji ostajete ivi meu njima, ali vam i zavidim: uinit ete mnogo za ovjeanstvo. - Kao rtva svih ovih muenja, vi jo uvijek mislite na dobrobit ovjeanstva? prasnu venecijanski uenik - Da, Brate Marco. . . i ono e takoer, usred svojih patnji, misliti na svoju dobrobit. - Mi i ovjeanstvo, mi vas elmo iva, tako nam moete mnogo dati Ne, Pablo Simon! Smrt ima temeljnu vrijednost u ivotu ljudske osobnosti i naa dua mora je potpuno iskoristiti. Moda e vam jednog dana rei da sam pokleknuo pred smru. Odsada znajte, lagat e vam. - - Kako bi mogli potovati istinu ako je nisu potovali ak ni u njihovim Svetim Knjigama? - de Venti, "sveta srdba" je doputena samo onima ije je srce isto, jer ga ne koriste da bi razorili, nego, naprotiv, stvorili. . . ! Pazi da ne mrzi! - Ja mrzim samo la! - Ja vam kaem da la ne postoji. Borite se protiv nje, a da joj ne pridajete mnogo vanosti, zagovarajui istinu, Univerzalnu Istinu Mudrosti, Religije bez nacionalnosti, ni vremenske epohe, niti dogmi. . . . Oprostite mi, moje fiziko tijelo je krajnje slabo i umara se. . . Neu vam moi jo dugo govoriti. . . - elimo ostati uz tebe, plemeniti filozofe. - Onda ne zaboravite moja djela. Vie sam u njima nego u ovom okviru od umirue puti. . . Napustite "Piombi". Ovdje vladaju samo bol i neznanje. Giordano, kojeg su podupirali uenici, zatvarao se u sebe poput lotosa u smiraj dana. Pablo Simon i de Venti poveli su mlade venecijance prema izlazu. . . - In Memoriam uvaenom majstoru Zlatnoga Kria koji je nastao iz kocke. - Giordano Bruno 1548-1600 je roen u
608

Noli pokraj Napulja. Kao mladi postaje lan dominikanskog reda. Educiran je u duhu Aristotelovske i Tomine tradicije, no uskoro poinje prouavati mistini Neoplatonizam zajedno s idejama apokrifnih radova Hermesa Trismegistusa. Njegova heterodoksna vjerovanja su uskoro privukla pogled crkvene inkvizicije u Napulju i Rimu. Kako bi izbjegao proganjanje odrekao se Dominikanskog zavjeta te je pobjegao iz Italije 1576. Dugi niz godina putuje Evropom. Ui hermetike, gnostike i pitagorejske tradicije te uskoro poinje poduavati pod sponzorstvom raznih patrona. 1591. godine pozvan je u Veneciju, gdje i odlazi. Tu ga privodi inkvizicija. Giordano Bruno je podvrgnut konstan -tnim suenjima i ispitivanjima. Zatvoren je u zloglasnu inkvizitorsku tamnicu Piombi. Boravio je sedam godina u ledenoj eliji u neljudskim uvjetima za ivot. Bio je optuen za irenje Kopernikanskih ideja, za poduavanje hereza Neoplatonizma i Hermetine filozofije. Posebno su mu zamjerali na po njima "neuvenim" tvrdnjama kako su zvijezde beskraji sunca poput ovog naeg, koje okruuju razni svjetovi, koje pak nastanjuju inteligentni stanovnici poput nas. 8. veljae 1600. godine priopeno mu je da e biti spaljen na lomai; dobio je 8 dana za razmiljanje i odluku o pokajanju - nije se pokajao. Sud je donio presudu kanjavanja spaljivanjem na lomai. uvi presudu Giordano Bruno je rekao: "Maiori forsan cum timore sententiam in me fertis quam ego accipiam" - "S vie straha vi meni izriete presudu, nego to je ja primam". - 17. veljae 1600. godine Giordano Bruno je iv spaljen na lomai zajedno sa svojim knjigama. Na Campo di Fiori, rimskom Cvjetnom trgu, na kojemu je Giordano bio spaljen, 1889. godine podignut je spomenik s natpisom: "Tu gdje je lomaa gorjela"."Vrline su oblici koje stvara prosvjetljeni um: kroz njih on pokazuje svoje postojanje". Izmeu neispravnog ivota i ispravne smrti bolje je izabrati smrt u ispravnosti nego neispravan ivot. Godato, iz Thera Gatha - Prosvijetljeni imaju snagu koja nije ovozemaljska. Njihova snaga je potpuno od ljubavi . . . . Kao ruin cvijet ili kap rose. Njihova snaga je vrlo krhka, ranjiva. Njihova snaga je snaga ivota, a ne smrti. Njihova mo nije od onoga to ubija; njihova mo je od onoga to stvara. Njihova mo nije od nasilja, agresije; njihova mo je mo milosti. Osho 1931-1990 U onome tko je svjedok roenja i smrti, ali nije ni roen, niti umire. On je jedini sjeme stvaranja, a isto tako i njegova sr, ostatak. Nemojte da pitate um da vam potvrdi ono to je iznad uma. Direktno iskustvo je jedina vrijedna potvrda. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Oni koji su postigli uspjeh na putu neostavljanja mrtvog tijela na ovom svijetu, ostvarili su blagodat da se na ovom svijetu vie ne raaju. Thirumoolar - THIRUMANDIRAM (Svete mistine rijei)
609

U Platonovoj Apologiji, Sokrat je na sudu da sebe obrani od izjava koje je rekao Meletus, iz Atene. Meletus je optuio Sokrata da kvari mladost Atene da ne vjeruju u Bogove toga grada-drave. - "U mome istraivanju u slubi boga ja sam pronaao da su oni koji imaju najvii ugled najnepotpuniji, dok su oni za koje se smatra da su manje vrijedni imali najvie znanja" (Apologija, 26) Sokrat je stekao lo ugled jer je otkrio ovjekovo neznanje. "Bogatstvo ne donosi vrlinu, ve vrlina stvara bogatstvo i sve ostalo to je dobro za ljude, i individulano i kolektivno" "Dobri gospodine, vi ste Atenjanin graanin najveeg grada sa reputacijom i mudrosti i moi; zar se vi ne sramite vae elje da posjedujete to je mogue vie bogatstva, ugleda, i poasti, dok se ne brinete niti razmiljate o mudrosti i istini, ili najboljem stanju svoje due?" (Apologija, 32) - Sokrat govori da je bogatstvo vrijedno imati samo onda ako sa njime uinimo neto vrijedno. Ljudi bi trebali koristiti manje vrijedne materijalne stvari na nain da ih podvrgavaju najvrijednijim stvarima - dui. Sokrat pokuava sudu razotkriti da je dua vjena i da traje zauvijek. On vjeruje da ona postoji ak i prije nego osoba. On objanjava da osoba mora ispoljiti moralni potencijal svoje due i ostvariti ga - da ispoljava unutarnju dobrotu, ta ko da stekne mo nad osobnou. "Bojati se smrti, gospodo, nije nita drugo nego misliti za sebe da smo mudri, a kada to nismo, misliti da neto znamo, a ustvari ne znamo". (Apologija, 32) "Ja vam kaem gospodo, onima koji su glasali da me se ubije, da e osveta doi nad njima odmah nakon moje smrti i bit e je daleko tee podnositi nego ona koju ste vi poduzeli da me ubijete". "Vi ste u krivu ako vjerujete da ete ubijanjem ljudi sprijeiti bilo koga da vam prigovara to ne ivite na ispravan nain. Izbjei takve testove nije ni mo gue niti dobro, ali to je najbolje i najlake ne ozloglaavati druge ve sebe pripremiti da se bude dobar to god je to mogue vie". Sokrat kae da nije teko izbjei smrti, ve "daleko je tee izbjei zlobu, jer ona je bra od smrti". "Trenutak odlaska je doao, i mi odlazimo naim vlastitim putevima - ja da umrem a vi da ivite. Koji je put bolji to samo Bog zna". Sokrat (399 - 469 pr.n.ere) - grka rije Apologia znai objanjenje ili obrana. Sokrat je bio osuen da sebe usmrti uzimanjem otrova, to je i uinio potpuno miran i neuzbuen. On tvrdi da iako su ga ljudi osudili na smrt, njihova miljenja i presude nee imati utjecaja na njega nakon to njegovo tijelo umre. Oni ne mogu povrijediti najistiju, istinsku i vjenu sutinu njegovog postojanja. - "Dobar ovjek ne moe biti povrijeen ni u ivotu ni u smrti" Sokrat (Apologija 42) U velikoj shemi stvari, ono to je vano nije kako ti ivi, nego zato ivi, to podrava, i za to si spreman umrijeti. Paul Watson
610

Al Hallaj 858-922 (puno ime Abu al Mughith al Husayn ibn Mansur al Hallaj) je bio legendarni sufi uitelj iz Irana. Oenio je ker Sufi uitelja sufi Abu Ya'qub al-Aqta. Al Hallaj-eva sklonost putovanjima i voljnost da dijeli svoja duboka mistina iskustva sa svakim tko je htio to sluati je smatrano krenjem discipline od njegovih Sufi uitelja. Prije njegovog uhienja Al Hallaj je rekao An al Haqq (Ja sam Istina- to jest Bog), zato su ga optuili. Takva izjava je za mnoge muslimane neprihvatljiva. On je proveo jedanaest godina u Bagdadu u zatvoru, izdravajui muenja sa potpunim mirom. Iskazi o njegovom pogubljenju govore kako je sa uitkom prihvatio uasnu smrt. Kada su Hallaja vodili na sud jedan Sufi ga je upitao: to je ljubav? On odgovara: To e vidjeti danas, sutra i prekosutra. - Sve to je vano za ekstatiara jeste da ga njegov jedini dovede Njegovom Jedinstvu. Oni koji ne vjeruju u (Konani) Trenutak pozivaju za njegov dolazak; ali oni koji u to vjeruju, oekuju to sa ljubaznom stidljivou, znajui da e to biti (dolazak) Bog. Hallaj - On je bio izbievan ispred velike gomile prisutnih. Zatim su mu otkinuli ruke i noge, i podigli ga na vjeala. Kada su mu otkinuli noge on je rekao: Ja sam koristio ove noge da hodam po zemlji, sada preostaje samo jedan korak do raja, otkinite to ako moete. - Kada su mu otkinuli ruke on je obojao lice sa vlastitom krvlju, kada su ga upitali zato je to uinio, odgovorio je: Ja sam izgubio mnogo krvi, i znam da je moje lice poblijedilo, ja ne elim da izgledam blijedog lica kao da je to od straha. - Njegovo pogubljenje je bilo odgoeno za slijedei dan, tako da bi Hamid, vizir od Caliph Muqtadir, mogao biti prisutan na izricanju njegove smrtne kazne. Te noi, dok su se njegovi prijatelji i neprijatelji okupili oko muenika ljubavi, on je izmolio kratku molitvu, a zatim ponizno molio svoga Gospoda. Svjedoci izvjetavaju da je pri kraju te molitve zatraio od Alaha da oprosti njegovim krvnicima. On je rekao: Ako si Ti njima otkrio ono to si Ti otkrio meni, oni ne bi inili ono to ine, i ako si Ti sakrio od mene ono to si Ti sakrio od njih, ja ne bi bio sposoban proi kroz muku koju ja trpim. Slava Tebi u svemu to god Ti radi, slava Tebi u svemu to god Ti je volja. Zatim je recitirao: Ubite me, O moji vjerni prijatelji, jer ubiti mene jeste uiniti me ivim; Moj ivot je u mojoj smrti, i moja smrt je u mom ivotu. Tog dana su mu odrubili glavu, spalili slijedei, i bacili njegov pepeo u vjetar dan nakon toga. Ovo je Ljubav. - Sad vie ne stoji izmeu Istine i mene, ili razumnog dokaza, ili dokaza otkria; Sada, sjajno sjaji potpuno, svjetlo Istine svako treperi, manje svjetlo. Al Hallaj Tri glavne stvari u ivot su: Hrabrost, Sposobnost i Posveenost. Potrebna je hrabrost i posveenost da se donesu mnoge ivotne odluke, i sposobnost da se one slijede. Nepoznat?
611

Kada je Chuang Tse umirao, uenici izrazie elju da mu prirede velianstven pogreb. Nema potrebe, ree samrtnik, nebo i zemlja su moja dva kovega, sunce i mjesec moja dva koluta od ada, zvijezde i Sjevernjaa moji biseri, a sva iva bia moja pogrebna povorka. Zar moja pogrebna oprema ve nije pripremljena? to bi vi tome dodali? - Plaimo se, rekoe uenici, da e vas pojesti gavranovi i jastrebovi, pod zemljom - rovci i mravi. Zato biste me oteli od jednih da bi me dali drugima! Mir steen pomou onoga to nije u miru - nije mir; dokazivanje pomou onog to i samo nije dokazano - nije uvjerljivo. Jednostavno vienje stvari podreeno je stvarima; samo duh posjeduje uvjerljivost. Odavno znamo da je vienje manje vrijedno od duha. Ali budala se pouzda u ono to je u odnosima sa ljudima vidljivo. Kako je to tuno! - Neposredno po njenoj smrti (op. pr. njegove ene), razumljivo je da sam bio alostan. Zatim sam razmislio o prapoetku i shvatio da ona iskonski nije imala ivota; ne samo ivota, nego ni oblika; ne samo oblika nego ni supstance. Njena supstanca nastala je iz neeg neuhvatljivog i neodreenog, zatim se supstanca pretvorila u oblik, oblik u ivot, a sad se ivot promjenio u smrt. . . Kad bih plakao i jadikovao, to bi znailo da ne razumijem tok sudbine. Zato sam prestao. zapisao Lie Tse Roenje ovjeka je roenje njegove patnje. to dulje ivi, postaje sve gluplji, jer njegova tjeskoba da izbjegne neizbjenu smrt postaje sve jaa. Kakva ogorenost! On ivi za ono to je uvijek nedostino. Zbog poude da preivi u budunosti nesposoban je da ivi u sadanjosti. Chunag Tse Prihvaaj stvari onakve kakve jesu. Nikada ne brini i ne uznemiravaj se oko neega to se ve dogodilo. Bol i razoaranja dolaze izvan tebe samog. Zatvaraj vrata pred njima, ne putaj ih k sebi. Kada si to uinio, vidjet e da mir dolazi lako i sam od sebe. Nije potreban napor da se usredotoi duh koji se odvratio od svih izvora smetnji. Nemoj da misli da e ti ivot tada biti prazan. Naprotiv, otkrit e da je najvea radost jedino to to postoji. Taoistiki mudrac iz knjige od John Blofelda - PUT DO BESMRTNOSTI Aleksandru (makedonskom) je uspjelo da iz Indije kao svog uitelja povede pravog jogija Kalyanu, koga su Grci zvali Kalanos. Mudrac je pratio Aleksandra u Perziju. Predvienog dana u Suzi u Perziji, Kalanos je napustio svoje ostarjelo tijelo i uao je pred cijelom makedonskom vojskom u pogrebnu lomau. Povjesniari su zabiljeili uenje vojnika koji su vidjeli da se jogi ne boji ni boli ni smrti. Nije se ni pomjerio dok ga je prodirao plamen. Prije nego to je uao u plamen, Kalanos je zagrlio sve svoje prijatelje, ali nije poelio zbogom Aleksandru, kome je samo rekao: Uskoro emo se vidjeti u Babilonu. Aleksandar je napustio Perziju i umro u Babilonu godinu dana kasnije. Svojim rijeima guru je htio da mu kae da e s njim biti u ivotu i smrti. Paramhansa Yogananda - AUTOBIOGRAPHY OF A YOGI, 1946
612

Prosvijetljeni zen-uitelj Bankei preminu u hramu posljednjeg desetljea sedamnaestog stoljea. Na samrti, uenici ga zamolie da sastavi stih, kako je to priliilo prema zen-obiajima. Uitelj odgovori: "U ovom sam svijetu proivio sedamdeset i tri godine od kojih sam etrdeset i etiri proveo pouavajui zen kako bih oslobodio druge. Na sve sam vam to ukazivao tijekom gotovo polovice svoga ivotnoga vijeka u svojem posljednjem stihu. Nemam nijednog drugog stiha koji bih mogao sastaviti. Zato bih morao oponaati sve svoje prethodnike i na svojoj se samrtnikoj postelji ispovijedati?" Rekavi ove rijei, veliki zen-uitelj Bankei preminu u posve uspravnom stavu tijela. Uitelj zena Hoshin dugi je niz godina ivio u Kini. Zatim se vratio u sjeveroistoni dio Japana gdje je poduavao svoje uenike. Kada je ve posve ostario, ispriao im je pripovijest koju je uo u Kini. Pripovijest je glasila ovako: Jedne godine dvadeset i petog prosinca Tokufu, koji bijae vrlo star, ree ovako svojim uenicima: "Sljedee godine vie neu biti na ivotu, stoga biste, se ove godine za mene morali dobro brinuti". Uenici pomislie da se samo ali, ali budui da je uvijek bio plemenit uitelj, svi su ga sljedeih dana uveseljavali, sve do zavretka godine. Uoi Nove godine Tokufu zakljui: "Zaista ste se dobro za mene brinuli. Napustit u vas sutra poslije podne kada snijeg prestane padati". Uenici se stadoe smijati, mislei da opet govori besmislice jer je no bila vedra i bez snijega. U pono, meutim, snijeg pone padati, a sljedeeg dana vie ne naoe svoga uitelja. Krenue u dvoranu za meditaciju. Ondje naoe mrtvog uitelja jer je te noi preminuo. Hoshin, koji je ispripovjedio ovu pripovijest, ovako ree svojim uenicima: "Nije nuno da uitelj zena predvidi svoj odlazak, ali to moe uiniti ako to istinski eli". "Moe li i ti predvidjeti svoju smrt? upita ga netko. "Da" odvrati Hoshin. "Pokazat u vam to mogu za tjedan dana". Nitko mu ne povjerova, a veina i zaboravi na razgovor kada ih Hoshin sljedei puta okupi. "Prije tjedan dana" stade govoriti "rekao sam vam da u vas napustiti. Uobiajeno je da se tom zgodom sastavi oprotajna pjesma, ali ja nisam ni pjesnik ni kaligraf. Neka stoga netko od vas zapie moje posljednje rijei". Sljedbenici pomislie da se uitelj ali, ali se jedan od njih ipak spremi da zapie to e rei. "Jesi li spreman?" upita Hoshin. "Da" odvrati ovaj. Hoshin nato ovako stade govoriti: - Dooh iz sjaja i vraam se sjaju. to je to? Pjesmi je nedostajao jedan stih od uobiajena etiri, te mu stoga uenik ovako ree: "Uitelju, nedostaje nam jedan stih". Hoshin uz riku lava koji pobjeuje, povika glasno: "Kaa!" i izdahnu. Neposredno prije nego je Ninakawa preminuo, doe mu u posjet uitelj Zena Ikkyu Sojun - Hoe li da te povedem? - upita Ikkyu. - Doao sam sam i sam u otii. Kakvu bi mi pomo mogao pruiti? - Ako doista vjeruje da dolazi i odlazi, onda si u zabludi. Dopusti mi, pokazat u ti put po kojem se niti dolazi niti odlazi. Tim rijeima protumai Ikkyu put toliko jasno da se Ninakawa samo nasmijei i izdahne.
613

- Majstora chada (chado - Put ceremonije aja), Tajima Kozo-a, izazove na dvoboj bespotedni ronin (samuraj) uvjeren u pobjedu s lakoom. Kako nije mogao odbiti dvoboj bez da izgubi ast, majstor se pripremi na smrt. Uputio se do susjeda, majstora kenjutsua, i pitao da ga naui kako dostojanstveno umrijeti. "Tvoje namjere su hvale vrijedne", kae majstor, "i rado u ti pomoi, ali prvo te ljubazno molim da mi pripremi alicu aja". Tajima je bio oduevljen to ima ansu da vjeba svoju vjetinu, vjerojatno posljednji put, te se posve zaokupio u ceremoniju pripreme aja, zaboravivi to ga eka. Kenjutsu majstora se vrlo dojmila smirenost u takvom tekom trenutku. "Nema potrebe da te poduim kako e umrijeti", rekao mu je. "Tvoja mo koncentracije je tolika da se moe suoiti s bilo kojim majstorom maevanja. Kada doe pred ronina, prvo zamisli da se priprema spremiti aj svom gostu. Uljudno ga pozdravi. Skini ogrta, paljivo ga sloi i stavi lepezu na vrh, ba kako si i sada napravio. Tada izvuci svoju katanu (ma) i podigni je iznad glave, spreman da zamahne kada protivnik napadne, i koncentriraj se samo na to". Tajima mu zahvali i uputi se na dogovoreno mjesto za borbu. Slijedio je upute majstora i potpuno se udubio u misao da se sprema pripremiti aj prijatelju. Kada je podigao ma povie svoje glave, ronin osjeti da pred njim stoji osoba potpuno drugaijeg karaktera; nije vidio kako da ga zaobie; Tajima je djelovao vrst poput stijene, u potpunosti bez straha i slabosti. Tada ronin, demoraliziran tim stavom, baci svoju katanu i prostre se pred Tajimu, ponizno traei oprost za svoje neuveno ponaanje. - Hakuinov uitelj Shoju, je prakticirao meditaciju sjedei u suoavanju sa smru. Doao je u selo koje su napustili stanovnici zbog napada vukova. Sjedio je u meditaciji cijelu no; osjeao je kako vukovi stavljaju svoje ape na njegova ramena i ree u njegovo lice, ali on je ostao nepomian. Takvu praksu je preporuivao svojim uenicima kao jedini nain da spoznaju da li su prevazili identifikaciju sa iluzornim ja ili tjelesnim umom. Trevor Leggett - A SECOND ZEN READER Do sada si ozbiljno za sebe smatrao da ima tijelo i oblik. To je prvobitno neznanje koje je korijenski uzrok svih problema. Ramana Maharshi - Vanije je biti osloboen straha od smrti nego same smrti. Strah od smrti znatno je bolniji nego sama smrt. . . Podlei strahu isto je kao poiniti samoubojstvo. . . - Nauite ga se osloboditi, ali pri tome sebi ne nameite bilo kakvo kruto pravilo. . . - Neka vas strah od smrti potakne da ispitate svoju pravu vrijednost i da stvorite cilj svog vlastitog ivota. Neka vam pomogne da cijenite sadanji trenutak, djelujete i ivite u njemu. David Viscott
614

(Kada je laik P'ang osjetio da e umrijeti) rekao je keri, Ling Chao: (Idi vani i) pogledaj da li je rano ili kasno: ako je podne, reci mi Ling Chao je izala vratila se i rekla: Sunce je na pola-raja, ali je bilo progutano od rajskog-psa (op.pr. eklipsa sunca). (Oe) zato ti ne ode vani i pogleda? Pomislivi da je to istina, napustio je svoje sjedite i izaao vani. Tada je Ling Chao zauzela njegovo sjedite, i sjela prekrienih nogu, spojila dlanove i umrla. Kada se P'ang vratio, i vidio da je Ling Chao umrla, uzdahnuo je i rekao: Moja ker je otroumna i otila je prije mene. Tako je on odgodio svoju smrt za sedam dana (da bi pokopao svoju ker). Kada je kod njega doao sudac Yu Ti da se interesira za njegovo zdravlje, P'ang mu je rekao: Zavjetuj se da odstrani sve to jeste. Pazi da ne ini stvarnim ono to to nije*. ivot u ovom (smrtnom) svijetu je sjena, eho. (*Postojanje i nepostojanje su dva ekstrema koje treba odbaciti prije nego se moe dosei apsolutna stvarnost). Nakon to je ovo izgovorio, poloio je svoju glavu na krilo suca i umro. Po njegovoj elji tijelo mu je spaljeno i pepeo prosut u jezero. Njegova ena je bila obavijetena o njegovoj smrti i krenula o tome obavijestiti sina. Kada je to uo, sin (je prestao raditi posao u polju), naslonio je svoju bradu na drku motike i umro u stojeoj poziciji. Nakon to je majka saznala o ovim trima dogaajima, povukla se (na nepoznato mjesto) da ivi u samoi. Kao to vidite, cijela porodica od etiri lana je imala nadnaravne moi i ovi laici koji su takoer bili upasakas (uenici) kao i vi, i postigli su superiorna dostignua. Za sada je nemogue pronai ljude takvih znaajnih sposobnosti, ne samo izmeu upasaka (i upasikas, uenica) nego i meu redovnicima i redovnicama, koji nisu bolji od mene, Hsu Yun - kineski zen majstor Kakva sramota! Sada se ponovo posvetimo naem vjebanju. Predavanja odrana u Jade Buddha Monastery, Shanghai, 1953 (Od Hsu Yun-a) preveo Lu K'uan Yu (Charles Luk) Od svih dubokoumnih meditacija, Ona o smrti je najdubokoumnija. Buddha 483-563 pr.n.ere Shvati da je ovo tijelo netrajno poput zemljane posude. Spoznaj da pojave nemaju opstojanje u sebi, one su kao zrcala. Kad uniti otrovno oruje prianjanja - privlano poput cvijea - otii e onamo odakle smrt se vie i ne vidi. Buddha Onaj tko se dri koncepata pati u trenutku smrti. Snaga patnje je u skladu sa znaenjima koncepata kojih se drimo. Nisargadatta Maharaj - NEKTAR BESMRTNOSTI Zlo proizlazi iz uma, i umom se nadilazi. Buddha Ananda, sva iva bia su fundamentalno ista ali zbog njihovih pogrenih stavova, oni su stvorili zle navike, zbog toga dolazi do unutarnjih i vanjskih poremeaja. Buddha
615

Umrijeti prije smrti Tko ne umre prije nego to umre, upropatava kada umre. Jacob Boehme - 1575-1624 Mladi ljudi! Ako ne elite umrijeti, umrite odmah sada; Umrete li jednom neete opet umrijeti! Svatko tko shvati to je smrt postaje bezvremenski neumrli besmrtnik. Smrt, veliki poticatelj drevnih patrijarha i temelje ljudskog ivota. Hakuin Ekaku 1686-1768 Zen uitelj Probudi se! prije nego li tvoj san o ivotu nestane u beskonanom. Kada ovo tijelo zahvati smrt, gdje e biti tvoja porodica? tvoja kua? tvoj novac? Ti nisi ovo tijelo. Tijelo je samo tanjur, tebi dat da moe jesti iz njega blagodati Duha. Zato ne nauiti ovu vanu lekciju prije smrti? Zato ekati? Ne vezuj sebe za ogranienja ljudske svjesnosti, ve se sjeti prostranstva unutranjeg Duha. P. Yogananda Veina ljudi nee da shvati da smo ovdje osueni na smrt. Meu onima koji to shvate svae se lako izmiruju. DHAMMAPADA Pria govori da je jedan od starjeina u Scete bio na samrti, i braa su se okupila oko njegovog kreveta, obukli ga u mrtvaki plat, i poeli plakati. Ali on je otvorio oi i poeo se smijati. Poeo se smijati i drugi put, a potom trei put. Kada su braa ovo vidjela, ona su ga upitala: Reci nam, Oe, zato se smije dok mi plaemo? On im je odgovorio: Ja sam se smijao prvi put jer se vi bojite smrti. Ja sam se smijao drugi put jer vi niste spremni umrijeti. I trei put sam se smijao jer idem poinuti od rada. im je ovo rekao, zatvorio je svoje oi u smrti. Verba Seniorum-LXXI, etvrto stoljee - preveo Thomas Merton 1915-1968 Prepoznavajui odvojenu prirodu osjetila i njihovo nastajanje i rastvaranje, mudri ne ale. Iznad osjetila je um; iznad uma je istinsko bie; iznad istinskog bia je velika dua; iznad velike due je nemanifestirano. Vie od nemanifestiranog je Duh, sveproimajui i bez ikavog obiljeja. Znajui ovo smrtnik je osloboen i biva besmrtan. KATHA UPANISHAD Pribliavanje smrti i sama smrt, rastvaranje tjelesna oblika, uvijek predstavlja veliku priliku za duhovno ostvarenje. Ljudi tu priliku uglavnom propuste, to je tragino, budui da ivimo u kulturi koja nema gotovo nikakva znanja o smrti, a takoer gotovo da nema nikakvih spoznaja ni o emu to je uistinu vano. Svaki portal je portal smrti, smrti lanoga ja. Proete li kroz portal, svoj identitet vie neete temeljiti na svom psiholokom, umom stvorenom obliku. Tada ete spoznati da je smrt privid, upravo kao to je privid i poistovjeenost s oblikom. Smrt je tek okonanje privida. Bolna je samo ako se vrsto drite privida. Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA
616

Pitanje: to umire sa smru? - Nisargadatta: Ideja Ja sam ovo tijelo umire; svjedok ne umire. Jedan svjedok sebe odraava u bezbrojnim tijelima kao Ja sam. Sve dok tijela, bez obzira kako fina, traju, Ja sam izgleda kao mnogi. Iznad tijela je samo Jedan. Pitanje: Bog? - N: Tvorac je osoba ije je tijelo svijet. Bezimeni je iznad svih Bogova. P: Sri Ramana Maharshi je umro. Kakva je to razlika za njega? N: Nikakva. Ono to je on bio, on jeste - Apsolutna Stvarnost. P: Ali za obinog ovjeka smrt je nekakva razlika. N: Ono to on za sebe misli da jeste prije smrti on nastavlja biti i nakon smrti. Njegova samo-slika preivljava. P: Da li se vi bojite smrti? Plaite li se umrijeti? N: Ja u vam rei kako je moj Guru umro. Poto nam je saopio da je njegov kraj blizu, on je prestao da jede, ali nije mijenjao svoj uobiajeni dnevni ivot. Jedanaestog dana u vrijeme molitve on je pjevao i pljeskao energino i iznenada umro. Upravo tako, izmeu dva pokreta, kao gaenje plamena svijee. Svatko umire onako kako ivi. Ja se ne bojim smrti, jer se ne bojim ivota. Ja ivim sretan ivot i umrijet u sretnom smru. Bijeda je roditi se, a ne umrijeti?! Sve zavisi kako vi gledate na to. - P: Ne moe biti dokaza o vaem stanju. Sve to ja znam o tome je ono to vi kaete. Sve to ja vidim je vrlo zanimljiv, interesantan, stari ovjek. - - N: Vi ste zanimljiv, stari ovjek, ne ja. Ja nisam nikad roen. Kako ja mogu ostariti? Sve ono to vama izgleda da sam ja, postoji samo u vaem umu. Ja nisam zabrinut zbog toga. P: ak i kao san, vi ste najneobiniji san. - - N: Ja sam san koji vas moe probuditi. Imat ete dokaz o tome u vaem neposrednom buenju. P: Zamislite, da dobijete vijest da sam umro. Netko vam kae: Znate, tako i tako! On je umro. Kakva bi bila vaa reakcija? N: Bio bih vrlo radostan da ste se vratili domu svome, zaista zadovoljan da vas vidim izvan ovih ludosti. - - P: Kakvih ludosti? N: Od miljenja da ste roeni i da ete umrijeti, da ste tijelo koje se vidi, pokazuje u umu i sve takve gluposti. . . . . P: Postoji li uope neto tako kao besmrtnost? N: Kada ivot i smrt budu vieni kao neophodnost jedno drugom, kao dva aspekta jednog bia (postojanja), onda je to besmrtnost. Ljudi se boje da e umrijeti, jer oni ne znaju to je smrt. Gnani (mudrac, probueni), svetac, je umro prije svoje smrti, on je vidio da nema nieg ega bi se trebao bojati. U trenutku kada spoznate vae stvarno bie, vi se prestajete plaiti bilo ega. Smrt daje slobodu i mo. Da biste bili slobodni u svijetu, vi morate umrijeti za svijet. Tada je univerzum va vlastiti, on postaje vae tijelo, izraz, ispoljavanje, i instrument, alat. Srea postojanja, bia, potpuno slobodnog je iznad moi opisivanja, objanjenja. S druge strane, onaj tko se boji slobode ne moe umrijeti. to je roenje i smrt nego poetak i kraj toka dogaaja i umne svjesnosti? Zbog ideje o odvojenosti i ogranienosti zbivanja su bolna. Trenutno olakanje od bola mi nazivamo zadovoljstvom - i gradi
617

-mo kule u zraku, zamkove u oblacima, nadajui se beskrajnom zadovoljstvu, uivanju, koje mi nazivamo sreom. Sve je to nespora-zum, nerazumijevanje i zloupotreba. Probudite se, idite iznad, ivite istinski. Ostvarite vae bie, Sebstvo, izvan ovog tijela od roenja do smrti i svi vai problemi e biti rijeeni. Potekoe postoje zato to vi vjerujete da ste roeni i da ete umrijeti. Ne obmanjujte sebe i budite slobodni. Vi niste osoba, linost. Uzmimo jedan primjer. Dostojanstveni jogi, majstor umjetnosti dugovjenosti, star preko 1000 godina, doao je da me ui tu svoju umjetnost. Ja potpuno uvaavam i potujem njegovo dostignue, ali ipak sve ono to mogu da mu kaem je: od kakve koristi je dugovjenost za mene? Ja sam iznad vremena. Koliko god dugo moj ivot trajao, on je samo trenutak i san. Na isti nain ja sam iznad svih vremena. Na isti nain ja sam iznad svih kvaliteta. One se pojavljuju i nestaju u mojoj svjetlosti, ali me ne mogu opisati. Univerzum je cijeli od imena i oblika zasnovan na kvalitetama (gunama) i njihovim razlikama, dok sam ja iznad toga. Svijet je tu zato to ja jesam, ali ja nisam svijet. - - Pitanje: Ljudi se vrlo mnogo boje smrti! - - Nisargadatta: se ne boji niega. Ali on saalijeva ovjeka koji se boji. Napokon, biti roen, ivjeti i umrijeti je prirodno. Bojati se je neprirodno. Pitanje: Zamisli da ste oboljeli - visoka groznica, bolovi, drhtanje. Doktor vam kae da je stanje vrlo ozbiljno, i da vam je preostalo samo nekoliko dana ivota. Kakva bi bila vaa prva reakcija? Nisargadatta: Nema reakcije. Kao to je za mirisni tapi prirodno da izgori do kraja, tako je isto prirodno i za tijelo da umre. Uistinu, to je od vrlo male vanosti. Ono to je vano jeste da ja nisam tijelo niti um. Ja sam. P: Naravno, vaa porodica e biti oajna. to bi im vi rekli? N: Uobiajene stvari: nemojte se bojati, ivot ide dalje, Bog e vas zatititi, mi emo uskoro opet biti skupa i tako dalje. Ali za mene cijela ta uzrujanost je beznaajna, jer ja nisam entitet koji sebe zamilja ivim ili mrtvim. Ja nisam ni roen niti mogu umrijeti. Ja se ne trebam niega sjeati ili zaboraviti. - - Pitanje: to u vezi sa molitvama za mrtve? N: Na svaki nain molite za mrtve. To im vrlo mnogo godi. Oni vole kada im se zadovoljava tatina (kad im se laska). Mudrac ne treba vae molitve. On je sam po sebi odgovor na vae molitve. Pitanje: Kako mudrac ide dalje nakon smrti? N: Mudrac je ve mrtav. Da li ti oekuje da on ponovno umre? P: Sigurno, raspadanje tijela je vaan dogaaj ak i za mudraca? N: Za mudraca ne postoje vani dogaaji, osim kada netko dosegne najvii cilj. Samo onda se njegovo srce raduje. Sve drugo mu nije vano. Cijeli univerzum je njegovo tijelo, cijeli ivot je njegov ivot. Isto kao u gradu svjetla, kada jedna arulja pregori, to ne utjee na cijelu mreu, tako i smrt tijela ne utjee na cjelinu. . . - Dio je roen i preporaa se ponovo, mijenja ime i oblik, mudrac je Nepromjenjiva Stvarnost, koji omoguuje promjenjivo. U smrti samo tijelo umire. ivot ne umire, svjesnost ne umire, stvarnost ne umire. A ivot
618

nikad nije tako ivotan (svjestan) kao poslije smrti. P: Da li se osoba ponovo raa? - N: Ono to je roeno mora umrijeti. Samo neroeno je besmrtno. Pronaite to je to to nikad ne spava i nikad se ne budi, a ija blijeda refleksija je na osjeaj "ja". - - P: Kako da to pronaem? - - N: Kako vi tragate za bilo ime drugim? Vezujui svoj um i srce za to. Mora postojati interes za to i neprestano podsjeanje. Sjeanje na ono to je neophodno da bude podsjeano je tajna uspjeha. Doi ete do toga kroz ozbiljnost i marljiv rad. Sve e doi kako budete nastavili traganje. Prvo koraknite prvi korak. Svi blagoslovi e doi iznutra. Okrenite se unutra, "ja sam" vi znate. Budite s tim cijelo vrijeme koje moete odvojiti, dok se ne okrenete (vratite) tome spontano (prirodno). Ne postoji jednostavniji ni laki put. - Ja sam je konana injenica; Tko sam ja? je konano pitanje na koje svatko mora pronai odgovor. - Stvarno ne umire, nestvarno nikada nije ivjelo. - - - Jednom kada spozna da se smrt dogaa tijelu, a ne tebi, ti jednostavno promatra kako tijelo pada kao odbaeno odijelo. - - - Stvarno ti je bezvremensko i iznad roenja i smrti. Tijelo e trajati onoliko dugo koliko je potrebno. Nije vano da ono dugo ivi. - Kada bude umirao, sa kojim e identitetom umrijeti? Ako si siguran u svoju smrt, zato patiti bijednom smru? Umri plemenito i asno. Prije smrti budi Najvii, budi Beskonaan, Apsolut. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO, 1973 Vae roenje nije u vaim rukama. Vi ste ovdje jer su vai roditelji imali seksualni odnos. No, sada mogu rei da vaa smrt jest u vaim rukama. U. G. Krishnamurti Da bi umro osloboen od straha, ti mora biti u potpuno razliitom stavu prema ivotu. Umjesto da zauzima ego-poziciju, mora ivjeti sa "Toke Gledita" (Same po sebi) Boanske Stvarnosti. Onda e tvoje sadanje postojanje i sve budue promjene-i-umiranje biti vrlo jednostavne i prirodne - slino kao i kada ide spavati. . . . Prije Boanskog Prosvijetljenja, ti se boji smrti - i, dakle, ti eli otkriti neto o smrti to bi te moglo uiniti da osjea nadu u preivljavanje. Zbog toga ljudi prouavaju okultno i fenomene "ivot-poslije-ivota". Takvi vole da sluaju konvencionalne religiozne prie, kao to su legende o Isusu iz Nazareta koji je uskrsnuo i uzdigao se u raj. Kakve god mogle biti injenice ili povijesna istinitost takvih pria, sve one se interpretiraju kao znakovi nade za ego. Dakle, ti e ostati fasciniran smru, ak i do toke da bude relativno samodestruktivan zato jer (u nekom smislu) ti o tome eli spoznaju, iako se toga boji. Meutim, to nije misterija smrti u koju ti mora prodrijeti da bi se oslobodio straha. Strah je uzrokovan ego-stresom - dakle, strah se mora prevazii dok smo ivi. Duhovni proces je nain transcendiranja tog mehanizma straha (od trenutka do trenutka). Adi Da Samraj - LAKA SMRT
619

- Nisam upotrijebio rijei 'stapanje s nitavilom'; rekao sam da je smrt okonanje - kao okonanje vezanosti. Kada neto prestane, kao to je vezanost prestala, neto posve novo zapoinje. Kada je netko cijeli svoj ivot navikao da se ljuti, ili da bude pohlepan ili nasilan, pa s time prestane, za njega poinje neto posve novo. Netko je drugi pak moda slijedio nekoga gurua, sa svim njegovim domiljatostima, a sada shvaa apsurdnost svojega postupka i s time prekida. to se dogaa? Javlja se osjeaj osloboenosti od tereta to ga je do tada uzaludno nosio. Smrt je poput okonanja vezanosti za neto. Postoji li neto to traje tijekom cijeloga naeg ivota? Ljudi smrt postavljaju kao opreku ivotu. Kau da je smrt konac ivota, kraj koji e uslijediti moda tek za deset ili pedeset godina - ili se moe dogoditi prekosutra. Nadaju se da e to biti nakon deset ili vie godina, ali je to njihova obmana, njihova elja, svojevrstan poticaj. Ne mogu razumjeti kako se treba suoiti sa smru ako ne shvate ivot ili ako se ne suoe s njime, zato to smrt nije opreka ivotu. Daleko vanije od toga da postavimo pitanje o tome kako da se suoimo sa smru ili to je besmrtnost, ili pak da li je besmrtnost stanje u kojemu ovjek moe ivjeti, jest pitanje o tome kako emo se suoiti sa ivotom, kako emo razumjeti tu strahotu koja se naziva ivljenjem, i to zato to je ivot, onakav kako ga ljudi provode - besmislen. ovjek moe pokuati da ivotu da neki smisao, to veina od nas i radi, govorei da je ivot ovo ili da ivot mora biti ono, ali ostavimo li po strani sve te romantine, obmanjivake, idealisti -ke besmislice, ivot je svakodnevna tuga, nadmetanje, beznae, utue -nost, muna borba - uz tek pokoji bljesak ljepote i ljubavi. To je ljudski ivot; moe li se ovjek suoiti s tom injenicom i razumjeti je tako potpuno da u njegovu ivotu vie ne bude nikakva sukoba? Postupiti tako znai odrei se svega to je naa misao izgradila. A misao je izgradila nau tatinu, misao je rekla: Moram neto postii, postati netko, boriti se, natjecati se. Upravo je sve to misao zajedno sastavila, i to tvori ovjekovo postojanje: bogovi, crkve, gurui, obredi, sva misaona djelatnost, proces pamenja, iskustvo, znanje pohranjeno u mozgu, osjetilni proces. A kada je misao najistaknutija stvar u neijem ivotu, kao to se dogaa, tada misao porie ljubav. Ljubav nije sjeanje. Ljubav nije iskustvo. Ljubav nije elja ili uitak. ivei na taj nain, ivotom u kojemu je misao najistaknutija stvar, ljudi su ono to se naziva smru, to znai okonanje, odvojili od ivota i toga se plae. Zanijee li ovjek sve ono to je u njemu stvorila misao, a to zahtijeva strahovitu hrabrost - to e time dobiti? Nai e se suoen sa smru; ivot e mu biti isto to i umiranje, pa e stoga znaiti obnovu. Odgajani smo da budemo individualna bia - ja nasuprot vama, moj ego nasuprot vaem egu. No injenica je da je jedan ovjek isto to i cijelo ovjeanstvo. ovjek prolazi kroz ono kroz to prolazi i svako drugo ljudsko bie, a sve neije seksualne elje, uivanje, tugu, velika nadanja, strah, tjeskobu, osjeaj silne osamljenosti proivljava i
620

svako drugo ljudsko bie, takav je ovjekov ivot. ovjek je isto to i cijelo ovjeanstvo, a nije pojedinano bie. Rado pomilja da to jest, ali nije. Postoji ivot u kojemu nema sredita poput naega 'ja', ivot, prema tome, koji ide ruku pod ruku sa smru; a izvan toga osjeaja posvemanjega okonanja okonava se i vrijeme. Vrijeme je kretanje, kretanje je misao, a misao je vrijeme. Zapita li netko: Moe li ovjek ivjeti u toj vjenosti?, to znai da ne razumije u emu je stvar. Pogledajte kako je taj netko postupio. elim ivjeti u vjenosti i razumjeti besmrtnost - a to znai da njegovo 'ja' (ego) mora biti dijelom svega toga. No to je to njegovo 'ja'? Ime, lik i sve one stvari koje je misao zajedno sastavila; upravo je to ono to nae 'ja' jest, ega se svi grevito drimo, pa se silno prestraimo kada doe smrt - zbog bolesti, udesa ili starosti. J. Krishnamurti Isus je rekao: Kad daje milostinju, ne daj svojoj lijevoj ruci znati to tvoja desna ruka ini; neka tvoja milostinja bude tajna. To je tajna vrlina budizma. No kad prikaz ide dalje govorei: Tvoj Otac koji vidi tajne e te nagraditi, vidimo duboki rascjep izmeu budizma i kranstva. Tako dugo dok postoji misao o bilo kome, bio on Bog ili vrag, koji zna za naa djela i koji nagrauje, zen bi rekao: Ti jo nisi jedan od nas. Djela koja su proizvod takvih misli ostavljaju tragove i sjenke. Ako duh prati tragove tvojih djela, ubrzo e te zgrabiti i odgovarat e za ono to si uinio. Zen to nee prihvatiti. Na savrenom odijelu ne vide se avovi, ni izvana ni iznutra; ono je jedna cjelina i nitko ne moe rei gdje je posao zapoeo ili kako je odijelo tkano. U zenu, stoga, ne smije biti nikakvih tragova uobraenosti ili velianja samog sebe ak i nakon dobrog djela, a kamoli nekakvih misli o nagradi, makar i od Boga. (. . .), a Taulerova definicija je Apsolutno si siromaan kad se ne moe prisjetiti duguje li ti netko neto ili ti je za neto zahvalan; ba kao to e zaboraviti na sve stvari na poslije -dnjem putovanju smrti. ini se da smo u kranstvu previe svjesni Boga, iako kaemo da u njemu ivimo, da se u njemu kreemo i da je nae bie u njemu. Zen eli da se izbrie i posljednji trag svijesti o Bogu ako je mogue. Zato nas zen uitelji savjetuju da ne budemo tamo gdje je Buddha te da brzo prijeemo tamo gdje njega nema. Sva obuka redovnika u zendou, u praksi kao i u teoriji, temeljena je na naelu "djela bez zasluge". Poetski je ta ideja izraena na sljedei nain: Sjenke bambusa kreu se preko kamenih stuba kao da ih metu, no praina se ne die; Mjesec se odraava duboko u ribnjaku, no voda ne odaje trag njegovog prodiranja. Sve u svemu, zen je nedvosmisleno stvar osobnog iskustva. . . . . . Nikakvo itanje, nikakvo poduavanje, nikakva kontemplacija nee ovjeka ikad uiniti zen uiteljem. Sam ivot treba uhvatiti usred njegovoga toka. D. T. Suzuki - UVOD U ZEN BUDIZAM
621

- Zato se brine o Bogu? Mi ne znamo nita o Njegovom postojanju, ali moemo upoznati stvarnost naega postojanja. - Bez vidioca nema Boga. - Strah od smrti se pojavljuje samo nakon to se misao ja pojavi. ije se smrti ti boji? Kome se taj strah pojavljuje? Onoliko dugo koliko postoji poistovjeivanje Sebstva sa tijelom. Ramana Maharshi Propovijedajte ivot umiruima, a Smrt ivuima. Ali onima koji eznu propovijedajte osloboenje od oba. Mikhail Naimy Bavimo se pitanjem dobra i zla pokuavajui iskorijeniti zlo. Bavimo se pitanjem ivota i smrti tako to pokuavamo gurnuti smrt pod tepih besmrtnosti. Obino nastojimo rijeiti ova pitanja tako to se trudimo izbrisati jednu od suprotnosti. Tako mi pretpostavljamo da bi ivot bio savreno ugodan, samo kada bismo mogli izbrisati negativne i neeljene polove parova suprotnosti. Kada bismo mogli izbrisati bol, zlo, smrt, patnju, bolest, tako da svijetom vladaju dobrota, ivot radost i zdravlje; to bi, zaista, bio dobar ivot i tako veina ljudi zamilja raj. Umjesto da raj predstavlja stanje u kojem su sve suprotnosti trans -cendirane, raj oznaava mjesto gdje se sakupljaju sve pozitivne polovice parova suprotnosti, dok je pakao mjesto gdje se nagomilavaju negativne polovice: bol, patnja, muka, briga. U nastojanju da naglasimo pozitivno i odstranimo negativno, sasvim smo zaboravili da se pozitivno moe definirati samo pomou negativnih pojmova. Suprotnosti se zaista razlikuju kao no i dan, ali stvar je u tome da bez noi ne bismo mogli prepoznati neto to se zove dan. Koliko god da su upadljive razlike izmeu suprotnosti, one bez obzira na sve ostaju potpuno neodvojive i uzajamno ovisne, iz jednostavnog razloga to jedna ne bi mogla postojati bez druge. Kada spoznamo da su suprotnosti jedno, nesklad postaje sklad, bitka se pretvara u ples, stari neprijatelji postaju ljubav nici. Dolazimo u priliku da postanemo prijatelji sa itavim svemirom, a ne samo sa jednom njegovom polovicom. Ne dobro nasuprot zlu, nego iznad dobra i zla. Ne ivot nasuprot smrti - nego centar svijesti koji nadilazi oba. Ken Wilber - Ne razmiljajte o tome gdje ete nakon smrti otii. Mislite samo na ovdje i sada. Kako moemo ivjeti ovdje i sada ako stalno razmiljamo o smrti? - - ivot i smrt su istovjetni. Ako prihvatite smrt ovdje i sada, va e ivot postati dublji. - - Ne smijete biti vezani za ivot. Ili za smrt. Kada je vrijeme za smrt, vi umirete i vraate se u kozmos. Kada naa aktivnost skona, kada na ivot zavri tada moramo umrijeti. Morate razumijeti smrt. Taisen Deshimaru 1914-1982 - PITANJA ZEN UITELJU Ti si zabrinut da li e uskrsnuti ili ne iz mrtvih, ali ti si uskrsnuo iz mrtvih kada si se rodio i to nisi primjetio. . . Nema se ega bojati. Nema takve stvari kao to je to smrt. Boris Pasternak 1890-1960
622

Neto u ti rei iz mojih misli i iskustva. . . ovjek treba spoznati sebe, ono to on doista i jeste, i onda iezava svaki strah - pa i sam strah od smrti. ivot je teak i bolan, ispunjen patnjom i smru, ali moramo da shvatimo ivot i same sebe, i moramo stei snagu u svoj toj ivotnoj zbrci, i na kraju postati pobjednici. . . Znaj nitko te vie ne moe povrijediti i unititi jer ti si kralj i tvoje je kraljevstvo. Ti si stekao mo da nadvlada i prevazie smrt tijela - ti si besmrtan. Ivica, 1980 Dharma-kaju vlastitog uma vidjet e; vidjevi To ti e vidjeti Sve - Viziju beskrajnu, Obrt Smrti i Roenja i stanje nesputanosti. Milarepa 1052-1135 I tako dugo dok to ne spozna, ovo: umri i budi, tek oaloen si gost na ovoj mranoj zemlji. Johann W. Goethe - ZAPADNO ISTONI RAZGOVOR Buddha pogleda ovjeka i primjeti: Da, ovom ovjeku ostalo je jo malo vremena; on e umrijeti za nekoliko minuta. Mora mu se dati Dhamma sad i ovdje. A kako poduavati Dhammu, stojei nasred ulice? On ree samo nekoliko rijei, ali te rijei sadrale su cijelo uenje: U tvom gledanju, treba da je samo gledanje; u tvom sluanju nita osim sluanja; u tvom mirisu, ukusu, dodiru nita osim mirisa, ukusa, dodira; u tvom spoznavanju nita osim spoznavanja. Kada doe do kon -takata sa bilo kojom od est ulnih osnova, ne smije biti procjenjivanja, uslovljene percepcije. im percepcija pone procjenjivati neki doi -vljaj kao dobar ili lo, svijet vidimo na iskrivljeni nain, zbog naih starih, slijepih reakcija. Da bi oslobodili um svih uslovljenosti, moramo prestati da procjenjujemo na osnovu prolih reakcija i biti svjesni, bez procjenjivanja i bez reagiranja. Isposnik je bio ovjek veoma istog uma i tih par rijei bilo mu je dovoljno. Tu, pored puta, sjeo je i fiksirao panju na stvarnost u sebi. Bez procjenjivanja, bez reagiranja; samo je posmatrao proces mijenjanja u sebi. I za nekoliko minuta, koliko mu je jo preostalo da ivi, ostvario je krajnji cilj, postao je potpuno osloboen. DIGHA NIKAYA 16 Onaj tko ovaj svijet napusti duhovno slijep, ostat e takav i nakon smrti. - jedan zapadni Uitelj Onaj tko je mrtav ne moe nita znati. Mrtav ne zna da "on jeste" ili da je "on bio". Nisargadatta Maharaj - NEKTAR BESMRTNOSTI Lako je umrijeti kad se vie niemu ne nadate. A. Saint-Exupry Svaki ovjek umire. Svaki ovjek ne ivi stvarno. William R. Wallace Smrt nije najvei gubitak u ivotu. Najvei gubitak jeste ono to u nama umire za ivota. Norman Cousins Ako prilikom svih uspona i padova u ivotu, na um ostane neuzdrman, ne alei, ne stvarajui neistoe, osjeajui se uvijek sigurnim; to je najvea srea. SUTTA NIPATA, II 4
623

Kada se shvati injenica da ovjek treba da odbaci preoptereeni fiziki oklop, to onda - za njega i one koji su oko njega moe biti dugo oekivano i ugodno zbivanje? Zar ti ne moe zamisliti vrijeme kada e umjesto suza i straha, i odbijanja prihvaanja neizbjenog, umirua osoba i njeni prijatelji se zajedniki sloiti sa time, i da nita drugo osim sree nee pratiti prelazak? Da u umovima onih koji ostaju nee biti misli o patnji, i da e se samrtnika postelja smatrati sretnijim dogaajem nego li roenja i vjenanja? Ja ti kaem, da e ovo ubrzo biti tako za vei dio ovjeanstva i postepeno, malo po malo za svakoga. Ti kae da su to samo uvjerenja o besmrtnosti, a ne sigurni dokazi. U nakupljenim dokazima, u unutranjem osjeaju ljudskog srca, u ideji u umovima ljudi lei siguran dokaz. Ali znaenje e prepustiti mjesto ubjeenju i spoznaji tek nakon to proe sljedeih sto godina, jer e se zbiti jedan dogaaj i ovjeanstvu e biti prueno otkrie, koje e potai nadu u sigurnost, a uvjerenje u spoznaju. U meuvremenu, neka novi stav prema smrti bude njegovan i potakne se nova znanost o smrti. Neka to prestane biti stvar koju mi ne moemo kontrolirati i koja nas neminovno poraava, ponimo kontrolirati i upravljati naim prelaskom na drugu stranu, i shvatimo tehniku prelaza. (strana 499 /500). Alice Bailey - A TREATISE ON WHITE MAGIC, 1934 Da bi se upoznalo ono to ne umire u smrti, treba prvo upoznati ono to ne umire u ivotu. Istonjaki mudraci ovjek je u jednom dijelu smrtan, a u drugom vjean. Paracelzus 1493-1541 Smrt smatram neim to je za na oblik podjednako vano kao san. Ustat emo, dobro odmorni, sutra. Benjamin Franklin Izgubiti svijet koji poznaje, zbog vie spoznaje; izgubiti ivot koji ivi, zbog viega ivota; ostaviti prijatelje koje si volio, zbog vie ljubavi; otkriti domovinu njeniju od doma, i prostraniju od svijeta. Thomas Wolfe ivot koji nam je podarila priroda kratak je, no sjeanje na dobro proivljen ivot ostaje vjeno. Ciceron Svaki ivot, koliko god bio dugotrajan i sloen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u kojem ovjek otkriva, jednom i zauvijek, svoj istinski identitet. Jorge Luis Borges 1899-1986 Dok sam ja mislio da sam uio kako ivjeti, ja sam uio kako umrijeti. Leonardo Da Vinci 1452-1519 Zato ne poeljeti dobrodolicu Prelasku? Naui da uiva u iskustvu, koje je poklon drevne mudrosti, i gledaj naprijed na Veliku Avanturu sa kojom e se suoiti. Ti dobro zna - u svojim najviim trenucima - da Prelaz znai ostvarenje bez ogranienja fizikog plana (postojanja). Alice Bailey 1880-1949 - SMRT VELIKA AVANTURA
624

Prepoznaj tu raznolikost pojavljenja kao san, kao nita drugo nego projekciju tvog uma, prividnu i nestvarnu. Bez posezanja ka iemu, uspokoji se u mudrosti tvoje Rigpe, koja prekorauje sve pojmove:To je sr prakse za bardo ovog ivota. Odreen si da umre, sine, i niega nema to bi zaista pomoglo. to doivljava u smrti samo je tvoje pojmovno miljenje, ne izmiljaj misli, pusti ih da umru u beskrajnom prostranstvu Svjesnosti tvoje vlastite Rigpe: To je bit prakse bardoa umiranja. to god posee za pojavljenjima ili iezavanjima, bilo povoljno ili ne, tvoj je um. A taj um sam, samosjajnost je od Dharmakaye, od ba svega pojavljenoga. Ne prianjanj ka pojavljivanjima, ne stvaraj pojmove o njima, ne prihvaaj ih niti ne odbacuj: To je sutina prakse bardoa dharmate. Samsara je tvoj um, i nirvana je takoer tvoj um. Sav uitak i bol, i sva privienja postoje nigdje drugdje osim u tvom umu. Postigni kontrolu nad tvojim umom; To je dua prakse bardoa nastajanja. Tsele Natsok Rangdrol - tibetanski uitelj iz 17. stoljea, objasnio je sr prakse za svaki od bardoa - ovog ivota, umiranja, dharmate i nastajanja - pomou stanja naeg sadanjeg shvaanja prirode misli i osjeaja, te uma i njegovih opaanja Toka ravnotee izmeu ivota i smrti velika je tajna besmrtnosti. Prava ljubav je zasljepljujue objavljenje besmrtnosti due. Eliphas Levi Stvarnost mora da se prepozna sada, u ovom ivotu, da bi ovjek mogao da je prepozna u smrti. Ramana Maharshi Ako neiji put mogu obasjati ve i jednom jedinom zrakom svjetla; ako nekoj dui mogu pomoi da jasnije sagleda ivot i dunosti, i tako blagosloviti brata svojega; ako sa svakog obraza mogu otrti suzu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Ako ovjeka koji je zastranio mogu dovesti do istine, njegovo srce iznutra nadahnuti osjeajem dunosti; ako u svoju duu ruiaste mladosti mogu usaditi osjeaj za pravdu, ljubav prema istini i ljepoti; ako i jednog ovjeka mogu pouiti da su Bog i raj blizu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Ako iz misli istisnem sumnju i strah i ako mi ivot bude usklaen s ljubavlju i dobrotom; uspijem li iriti svjetlo, nadu i radost i pomognem li ukloniti prokletstvo mentalnog sljepila; budem li donosio novu radost, novu nadu, manje boli, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Ako uz ivotni put posadim stablo u ijem e se hladu odmarati umorni putnici, i premda sam moda nikada neu uivati u njegovoj ljepoti, bit u istinski sretan - iako mi nitko ne zna ime, niti mi ostavlja cvijee na grobu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Nepoznat?
625

Moj grob Moj grob e biti sunan, tih i krcat bogatoga sjaja, beskrajan prostor gdje oluje mru nad stijenjem zaviaja. Na njemu nee gorjeti svijea niti e naricat ene. Ja iv u ostat da smijehom sna rasprim uspomene. Uskrsnut neu, i emu to ivjet u ljepe neg prije, a ono to ljudi smru su zvali za mene smrt i nije. To e tek biti slobodan ivot od patnji i veriga svijeta, taj prostor gdje mi poloe tijelo bit e samo vinjeta. Rasut u sebe u srca mnoga, i ivjet u bezbroj ivota, jer od sadanjeg mranoga mene ostat e samo ljepota. Josip Pupai 1928-1971 Kae se da je ena polovina tijela. Zato je njena smrt veoma bolna. . . Oplakivanje je lanac koji um kuje da bi se vezao za mrtvog. . . to se podrazumijeva pod ovom vrstom smrti? Ponitenje ega, dok je tijelo ivo. Ako ego preivljava, plaimo se smrti. Oplakujemo tuu smrt. Ne treba to da inimo, . . Nee biti bola ako se odbaci materijalno vienje - kada obitavamo kao Sebstvo. Oplakivanje nije mjera istinske ljubavi. Ono odaje ljubav prema objektu, samo prema njegovom obliju. To nije ljubav. Istinska ljubav pokazuje sa sigurnou to da je objekt ljubavi u Sebstvu i da nikada ne moe nestati. Ipak, istina je da bol u ovakvim prilikama moe da se ublai samo zajednitvom sa mudrim. Ramana Maharshi Prema toj teoriji, smrt voljenog partnera morala bi uzrokovati snanu patnju i bol. Meutim, prije nekoliko godina moja je ena umrla od raka, a ja nisam reagirao na taj nain. Jako smo se voljeli, bili smo u sretnom braku etrdeset dvije godine, odgojili smo petoro djece. . . a ipak, kad je umrla nisam osjetio onakav bol kakav zahtijeva teorija. . . Osjeaj je bio mnogo blie pjesnikoj ljubavi. Osjeali smo da smo dio neega mnogo veeg od nas samih - neeg to nas je hranilo i podravalo tijekom naeg dugog zajednikog ivota i to me nastavilo podravati i nakon njene smrti. David C. McClelland - psiholog Ne stoj pokraj mojega groba i nemoj tugovati, Ja nisam tamo, ne bih u njemu mogao spavati! S tisuu i jednim vjetrom letim. Ja sam poput dijamanta, blistavi sjaj snijega. Na zelenome itu suneva zraka; Ja sam njena kia jesenja. Kad se budi u miru jutra, Ja sam uzlet ptice iz svoga gnijezda. Tu sam pogledaj! Na nonome nebu blaga zvijezda. Ne stoj pokraj mojega groba i nemoj plakati, Ja nisam tamo; ja ne mogu umrijeti. Iz tradicije amerikih Indijanaca
626

ivot? Ne smijete ga olako shvatiti, prelijep je kao i godovi drveta za gradnju arobnih stuba za Nebo. ivot to su vae stube za Nebo. Za ivota brate, za ivota. eli li usreiti nekoga kome eli mnogo dobra. . . . uini to danas za ivota, brate, za ivota. eli li darovati cvijet? Daruj ga danas s ljubavlju. . . za ivota, brate, za ivota. . . eli li rei "volim te" svojim ukuanima, prijatelju bliskom ili dalekom, reci to za ivota, brate, za ivota. Ne ekaj da ljudi umru da im oituje dobrotu i da osjete tvoju ljubav: za ivota, brate, za ivota. . . to uini. Bit e veoma sretan naui li dijeliti sreu svima koje poznaje za ivota, brate, za ivota. Umjesto da posjeuje groblja, umjesto da puni grobo -ve cvijeem, ispuni srca ljubavlju za ivota, brate, za ivota. Anamaria Rabatte Nad grobovima se liju najgore suze zbog neizreenih rijei i neizvr -enih djela. Harriet Beecher Stowe Neko djelo je loe onda kada se zbog njega kajemo i njegove posljedice doekujemo sa suzama. A dobro je ono zbog kojeg se ne kajemo i ije posljedice prihvaamo s radou. Buddha Velika vrlina ivjeti u miru sa ivima. Mikhail Naimy Budite budni i cijenite sve i svakoga. esto proputamo cijeniti one koje volimo i sve darove svemira sve dok ne bude prekasno i oni ve napuste na ivot. . . .Umjesto njegovanja pogrenih zapaanja ega, postanite osoba koja cijeni, dakle ostvaritelj, promatrajui u drugoj osobi Krista koji vam uzvraa sjajem. Wayne W. Dyer - OSTVARITE SVOJU SUDBINU Pod besmrtnou se ne podrazumijeva nadivljavanje smrti, to je ve dato svakom stvorenju koje je roeno sa umom - ve transcendencija ivota i smrti. To znai uzdizanje pomou kojeg ovjek prestaje da ivi kao umom informirano tijelo i napokon ivi kao duh i u duhu. Tko god je podloan tuzi i patnji, tko god je rob osjeaja i osjetilnosti, zaokupljen utjecajem prolaznih stvari - takav ne moe postati podoban za besmrtnost. Ove stvari moraju nastajati sve dok se ne pobijede, sve dok one vie ne mogu zadavati bol osloboenom ovjeku, sve dok on nije sposoban da prihvaa sva materijalna zbivanja ovog svijeta bilo ugodna ili ispunjena patnjom, podjednako sa mudrou i smirenou, isto kako to prima i smireni vjeni tajni duh u nama. Nepoznat? Ne veselim se ivotu, ne veselim se ni smrti. Iekujem kraj svog roka kao nadniar isplatu. Ne veselim se ivotu, ne veselim se ni smrti. Iekujem kraj svog roka razborito i strpljivo. Samkio - Sin brahmana, rodio se iz utrobe majke koja je umrla pred porodom, pa je iz njenog tijela izvaen tek na lomai, gdje su je spaljivali. THERA THERI GATHA
627

Upoznati druge je pametno, upoznati sebe je mudrost. Upravljati drugima zahtijeva silu, upravljati sobom zahtijeva prosvjetljenje. Imati znai bogatstvo. Napustiti samoga sebe - znai vjenost. Ostati i nakon smrti - znai besmrtnost. Lao Tse - TAO TE CHING Doao je moj oprotaj. Zaelite mi sretan put brao moja! Klanjam Vam se svima i odlazim. Tu Vam vraam kljueve svojih vrata i odriem se svih zahtijeva na moju kuu. Jedino Vas molim za posljednje ljubazne rijei. Bili smo dugo susjedi, ali sam primio vie nego sam mogao dati. Sada je osvanuo dan i svjetiljka koja je osvjetljavala moj tamni kutak ugaena je. Poziv je doao i spreman sam na svoje putovanje. Rabindranath Tagore Umiranje ne mora biti uasna stvar. Umjesto toga, moete iskusiti mnoge lijepe i iz ljubavi proizale stvari. Elisabeth Kubler-Ross O SMRTI I UMIRANJU U paklu gori samo ego. Sveti Augustin Zaboravi na sebe i nieg se nee bojati, bez obzira na to na kojoj se razini svijesti bude nalazio. Iz knjige - AKTIVNA STRANA BESKONANOSTI, od Carlos Castaneda Svijest je ivotna sila svih atoma. Svijest gleda, uje i osjea preko osjetila. Kada svijest napusti tijelo, osoba se proglaava mrtvom. Meutim, svijest je vjena i univerzalna. Smrtna svijest je svjesnost o sebi kao obliku odvojenom od cjeline. Univerzalna je svjesnost jedinstva svih stvari. Majstori slijede zakon ljubavi koja sve sjedinjuje u jedno. Niemu se ne opiru, ve prenose to u ljubav univerzuma, nita ne odvajajui od svega, od najnieg do najvieg. Ljubav je kozmika tajna univerzuma, ako tajne uope postoje, jer u ljubavi nita nije skriveno ili odvojeno, sve je ukljueno. George Adamski - WISDOM OF THE MASTERS OF THE FAR EAST, 1953 Duh ovjeka je neodvojiv od Beskonanog, i ne moe biti zadovoljan sa niim osim Beskonanim, i teret bola e nastaviti pritiskati ovjekovo srce, i sjene patnje e zamraivati njegov put sve dok, ne prestane sa lutanjem u njegovom svijetu-snova materije, i vrati se svojoj kui u stvarnost Vjenoga. . . Pomou bezuvjetnog predavanja personalnosti, odvojenost i sebinost nestaju, i ovjek ulazi u posjed svog boanskog nasljea besmrtnosti i beskonanosti. Takvo predavanje personalnosti je smatrano od svjetovnog i sebinog uma kao najbolniji od svih nesrea, najnepopravljiviji gubitak, ipak to je vrhunski i neusporedivi blagoslov, jedini stvarni i trajni dobitak. Um neprosvijetljen o unutranjim zakonima bia, i o prirodi i sudbini svoga vlastitog ivota, prianja za prolazne pojave, stvari koje u sebi nemaju trajnu sutinu, i tako prianjajui, propada, za neko vrijeme, usred razbijenih krhotina svojih vlastitih iluzija. . . ovjek ne moe tijelo uiniti besmrtnim, ali, nadilazei tijelo, odbacivanjem svih njegovih sklonosti, on moe ui u besmrtnost. James Allen 1864-1912 - PUT MIRA
628

Kad bi neki obian ovjek, pred svoju smrt, mogao samo vidjeti da su pet skandha (osjetila) prazne; da etiri fizika elementa ne tvore jastvo; da je stvarni Duh bezoblian i da niti nastaje niti nestaje, da njegova priroda niti poinje roenjem niti prestaje smru, ve da je cjelovita i nepomina u svojoj dubini; da su njegov duh i okolni objekti jedno kad bi stvarno mogao uvidjeti to, u jednom trenu bi primio Prosvjetljenje. Ne bi upadao u mreu Trostrukog svijeta; bio bi Nadmaitelj svijeta. Bio bi bez ak i najmanje sklonosti ka ponovnom raanju. Kad bi spazio velianstveni prizor svih Buddha kako dolaze da ga pozdrave, okrueni svim vrstama fantastinih obiljeja, ne bi osjetio elju da im prie. Kad bi spazio sve vrste uasnih oblika kako ga okruuju, ne bi iskusio strah. Bio bi upravo ono to jest, u zaboravu misli jedinstvu s Apsolutom. Dosegao bi stanje neuvjetovanog postojanja. Ovo je, temeljni princip. - Sto Vaa Preuzvienost ima za ponuditi onima meu nama kojima se sve ovo ini vrlo tekim za razumijevanje? - Nikakvu stvar ja nemam za ponuditi. Nikada nisam imao nita za ponuditi drugima. Samo zato to ste dopustili izvjesnim ljudima da vas zavedu stalno traite intuiciju i tragate za razumijevanjem. Nije li to jedan od onih sluajeva kad uenici i uitelji svi zajedno upadaju u istu nerazrjeivu zbrku. Sve to trebate upamtiti su sljedee upute: - Prvo - nauite kako da budete potpuno neprijemivi za osjete koji dolaze iz vanjskih oblija, tako proiavate svoje tijelo od prijemivosti za izvanjsko. - Drugo - nauite da ne obraate panju ni na kakvu razliku meu stvarima koje proizlazi iz vaeg osjetilnog opaanja, ime proiavate svoje tijelo od beskorisnog razluivanja meu pojavama. - Tree - posebno vodite rauna o tome da izbjegavate praviti razliku na osnovu ugodnih i neugodnih osjeta, ime proiavate svoje tijelo od uzaludnog razlikovanja. - Cetvrto - izbjegavajte stalno razmiljanje o stvarima, ime proiavate svoje tijelo od prosuivanja. Jedan jedini trenutak miljenja u duhu dvojnosti dovoljan je da vas povue natrag u dvanaesterostruki lanac uzronosti. Ono to pokree kota uzronosti jest zabluda, koja time stvara beskonaan lanac karmikih uzroka i posljedica. To je zakon koji vlada itavim naim ivotom, sve do doba starosti i smrti. Huang-Po - zen uitelj 9. st. Izjave kao "Ja ne poznajem sebe" ili "Ja znam sebe" jesu stvari za podsmjeh, da li postoje dva sebstva, ono koje vidi i vieno? Iskustvo svega je da je Sebstvo Jedno. . . Misli o osloboenju su prisutne onoliko dugo dok netko misli da je okovan. Netko dosee vjeno slobodno "Ja" - ispitivanjem "za koga postoje okovi"? Kako se onda moe pojaviti misao o okovima i osloboenju? Ramana Maharshi - SAT-DARSHANAM
629

Sutre 31, 32 Ne samo reflektujui nego i ispoljavajui Duhovnu Svjetlost, ovjek se uzdie do analoke, kraljevstva Bojeg. Tada prelazi u Tapaloku, sferu Kutastha aitanje. Naputajui uzaludne ideje o svojoj odvojenoj egzistenciji, on ulazi u Satjaloku, odakle dostie stanje konanog oslobaanja ili Kaivalyu, jedinstvo s Duhom. Na taj nain, kada je srce oieno, ono vie ne samo da odraava, nego i manifestira Duhovno Svjetlo, Sina Bojeg; a tako posveeno ili pomazano Duhom ono postaje Krist, Spasitelj. To je jedini put kojim ovjek, ponovo krten ili apsorbiran u Duhu, moe da nadraste kreaciju Tame i da ue u analoku, Kraljevstvo Boje; to je kreacija Svjetla. U tom stanju se ovjek naziva ivanmukta Sanjasi, kao to je to bio Gospod Isus iz Nazareta. Vidi Ivan 3:5 i 14:6. "Isus mu odgovori: Zaista, zaista ti kaem, ako se ovjek ne rodi od vode i duha, ne moe da ue u kraljevstvo Boje." Isus mu ree: "Ja sam put i istina i ivot; niko nee doi k Ocu osim kroz mene." U tom stanju ovjek spoznaje sebe nita vie nego kao prolaznu ideju koja poiva na komadiu univerzalnog Svetog Duha Bojeg, Vjenog Oca, a razumijevajui pravu vrijednost, on sebe rtvuje u tom Svetom Duhu, oltaru Bojem; tj. Naputajui uzaludnu ideju o svojoj odvojenoj egzistenciji, on postaje mrtav ili rastopljen u univerzalnom Svetom Duhu; i tako stie do Tapaloke, podruja Svetog Duha. Na taj nain, bivajui jedan i isti s univerzalnim Svetim Duhom Bojim, ovjek postaje ujedinjen sa samim Vjenim Ocem i tako dolazi u Satjaloku, u kojoj shvaa da sva ova kreacija sutinski nije nita drugo nego puka igra ideje njegove line prirode i da nita u svemiru ne postoji pored njegovog vlastitog Jastva. To se naziva Kaivalya, Jedino Jastvo. Vidi Otkrivenje 14:13 i Ivan 16:28. "Blago mrtvima koji odsad umiru u Gospodu!" "Izioh od Oca i dooh u svijet, i opet ostavljam svijet i idem k Ocu." Sri Yukteswar - SVETA NAUKA Takva su bila stremljenja indijskog uma, u skladu sa najviim aspiracijama ljudske vrste. Kalakarama Sutta, ukoliko se ispravno razumije u svjetlu Buddhinog uenja, ukazuje na put ka ostvarivanju ovog cilja. Treba, meutim, skrenuti panju na specifinosti budizma kada je rije o rjeavanju problema Istine, Svjetlosti i Besmrtnosti. Istina koja predstavlja klju za rjeavanje zagonetke i postojanja, smatrana je do tada privilegijom ovog ili onog boanstva. Svjetlost koja rastjeruje tamu neznanja, mogla se ostvariti, mislilo se, samo putem mistikog sjedinjavanja sa dotinim boanstvom. Besmrtnost, koja rjeava problem smrti - neumoljivu tragediju svih ivih bia - drana je karakteristikom ivota u viim dimenzijama egzistencije, u kojima obitavaju besmrtni bogovi (Amara), zabavljajui se u svojim ambrozijama (Amrta). U suprotnosti sa ovom popularnom psihologijom, iza koje uzalud nastoje da se sakriju metafiziari, stoji Buddhina poruka. On je otkrio Istinu onda kada se to najmanje oekivalo. Istina, po njemu, nije niija privilegija, i u sebi ne sadri nikakve elemente ezoterizma ili mis
630

-ticizma. Ona se sastoji u uoavanju stvari-onakvih-kakve-one-jesu; onog trenutka kada se razvije unutranja vizija, dolazi do razumijevanja cjelokupne strukture fenomena. Dhamma, kao nosilac istine, upuuje poziv: Doi i vidi (Ehipassiko). . . . Buddha je otkrio da su raanje i smrt nerazdjeljivi izvodi pojma egzistencije. Zakon nestalnosti, koji vai ak i na nivoima nebeskih svjetova, estoko pobija svaku teoriju o besmrtnoj egzistenciji. Stoga svaka tenja za besmrtnom egzistencijom vue korijene iz podsvjesnog straha od smrti. Ukoliko bi se taj strah uklonio, problem vie ne bi postojao. Zbog toga Buddha nudi naizgled udan nain za rjeavanje problema ivota i smrti. On tvrdi da je, iako je besmrtna egzistencija nemogua, mogue iskusiti ambrozijalnu besmrtnost - i to ovdje i sada1.(1 Dotaknuvi tijelom elemenat Besmrtnosti, koji je lien tendencija, Potpuno Prosvjetljeni, osloboen od svih izljeva, poduava Stanju nestanka tuge i zaprljanosti. - Itivuttaka 62) . . . Pristup problema je u tolikoj mjeri radikalan zbog udnog paradoksa da upravo sistematsko razmiljanje o Smrti i dovodi do rastvaranja u Besmrtnom (Amatogadha, A.V. 105). Na taj nain, umjesto pokuavanja da se Smrt vjetaki izbjegne u nebeskim ambrozijama, Buddha naglaava mogunost njenog nadilaenja putem transcendentalnog iskustva Besmrtnog upravo u ovom smrtnom svijetu. Bikkhu Nanananda MAGIJA UMA (The Magic of the Mind in Buddhist Perspective) Velika vrijednost koritenja ivota je da ga potroimo za neto to e ga nadivjeti. William James Ono to e preivjeti u nama je ljubav. Larkin Philip 1922-1985 Istinska ljubav ne ovisi ni o emu zemaljskomu, i zato je unitenje zemaljskoga ne moe ubiti. S. N. Lazarev Zavisnost od vremena da bismo rijeili nae probleme je samoobmana. Budunost, ostavljena sama sebi samo ponavlja prolost. Promjena se moe desiti samo sada, nikad u budunosti. Nisargadatta Maharaj U ovom trenutku ne postoji nita to nastaje, nita to prestaje. Prema tome, ne postoji ni roenje-i-smrt koje moe skonati. Odatle je apsolutno spokojstvo (Nirvane) ovaj sadanji trenutak. Iako je to ovaj trenutak, ne postoje granice tog trenutka i u njemu je vjena radost. esti Patrijarh zena - Houei Neng Nakon to proitate sve knjige i posluate sva predavanja, jo uvijek ete morati prosuditi to vama treba. Knjige i ljudi vas mogu tek potaknuti. Osim ako ne probude neto u vama, nita vrijedno nije postignuto. Ali ako morate itati knjige, itajte mnoge knjige, tako da doete u dodir sa to je vie mogue proturjenih miljenja. Na taj nain ete morati nakon svega stvoriti vae vlastito miljenje. Peace Pilgrim
631

Zakljuak o ivotu i Smrti ivot i smrt su kao izlazak i zalazak sunca. Buddha Memento mori - Sjeti se smrti (na svijetu je sve prolazno) Smrt je ustvari vlastiti cilj ivota: to je trenutak u kojem se ispunjava ono emu je ivot samo priprema i predigra. Arthur Schopenhauer Ne misli sa prezirom o smrti, ve gledaj na to sa simpatijom, jer ak i smrt je jedna od stvari koju Priroda eli. Marcus Aurelius Smrt ima temeljnu vrijednost u ivotu ljudske osobnosti i naa dua mora je potpuno iskoristiti. Giordano Bruno ovjek mora uiti ivjeti tijekom cijelog ivota, a ono to e vas zauditi jo vie jest da kroz ivot ovjek mora uiti umirati. Seneka Ljudi se boje smrti kao to se djeca boje ii u mrak; i kako se taj prirodni strah kod djece poveava priama, tako je isto i sa ovima drugima. Francis Bacon 1561-1626 Paradoks je da ovjek koji se boji smrti ve jeste mrtav, dok ovjek koji se prestao bojati smrti je u tom trenutku poeo ivjeti. ivot koji je originalan i vrijedan je mogu samo onda kada je netko spreman umrijeti. Albert Nolan - JESUS BEFORE CHRISTIANITY Odlazim da bih se susreo sa svojim odrazom i on dolazi da me susretne; on me grli i pozdravlja kao da se vraam iz zatoenitva. Iz Mandeanske Liturgije mrtvima - opis proizlazi iz Avesta uenja Smrt je onakva kakvu je elimo: lijepa ili runa, jednostavna ili komplicirana, bolna ili bezbolna, neprijateljska ili bratska: smrt je ogledalo. Georges Barbarin - KNJIGA O BEZBOLNOJ SMRTI Kako ne strahovati od smrti Velika vrijednost koritenja ivota je da ga potroimo za neto to e ga nadivjeti. William James Ono to e preivjeti u nama je ljubav. Larkin Philip 1922-1985 Istinska ljubav ne ovisi ni o emu zemaljskomu, i zato je unitenje zemaljskoga ne moe ubiti. S. N. Lazarev Zavisnost od vremena da bismo rijeili nae probleme je samoobmana. Budunost, ostavljena sama sebi samo ponavlja prolost. Promjena se moe desiti samo sada, nikad u budunosti. Nisargadatta Maharaj Beskoristan ivot je preuranjena smrt. J. W. Goethe Dobar ivot je nadahnut ljubavlju i voen znanjem. B. Russell
632

Iznad svega, budi vjeran; svom vlastitom sebstvu. William Shakespeare ivot je niz dogaaja. Proivjeti svakog od njih znai uspjeti. Corita Kent Promjena je jedina nepromjenjiva. Heraclitus U ovom trenutku ne postoji nita to nastaje, nita to prestaje. Prema tome, ne postoji ni roenje-i-smrt koje moe skonati. Odatle je apsolutno spokojstvo (Nirvane) ovaj sadanji trenutak. Iako je to ovaj trenutak, ne postoje granice tog trenutka i u njemu je vjena radost. esti Patrijarh zena - Houei Neng Tko nae tumaenje ovih rijei, taj nee okusiti smrti. Tomino Evanelje (poetak iz Nag Hamadi) Strah je prepreka znanju uniti strah. Don Huan Onaj tko njeguje ljubav prema istini u svome srcu e ivjeti i nee umrijeti, jer je on pio vodu besmrtnosti. Buddha Ne trai smrt; smrt e pronai tebe. Ali trai put koji smrt preobraava u ispunjenje. Dag Hammarskjold 1905-1961 Sokrat Kad kaete da se bojite smrti, ustvari kaete da se bojite da niste ivjeli svoj pravi ivot. Taj strah pretvara svijet u tihu patnju. Neka vas strah od smrti potakne da ispitate svoju pravu vrijednost i da stvorite cilj svog vlastitog ivota. Neka vam pomogne da cijenite sadanji trenutak, djelujete i ivite u njemu. David Viscott . . . Jedno u svemu, Sve u Jednome ako se samo ovo uvidi, ne treba se vie brinuti, to nisi savren! . . . Kada jedinstvo u potpunosti nije shvaeno, tada na dva naina moe biti gubitak: Poricanje svijeta moe voditi do potpunog poricanja, dok poricanje Praznine moe dovesti do poricanja tvoga (istinskog) Sebstva. Ne vezuj se za vanjske smetnje, ne boravi u unutarnjoj Praznini; kada um prebiva smiren u jedinstvu stvari, dvojnost nestaje sama po sebi. . . Kada se vratimo korijenju, doseemo znaenje; Kada se bavimo vanjskim objektima, onda gubimo svrhu. Trenutak kada smo iznutra prosvijetljeni, izdiemo se iznad praznine sa kojom se suoavamo. U vioj stvarnosti istinskog Bia, ne postoje drugi niti sebe; Seng-tsan, (umro, 606. godine) trei Zen patrijarh. Izvor: Hsin-hsin ming Natpis Sebstva na Sebstvu, (samo dio) D.T. Suzuki, 1960, strana 76-82 Buddhizam (Chan) Smrt nije najvei gubitak u ivotu. Najvei gubitak jeste ono to u nama umire za ivota. Norman Cousins
633

Dobar ovjek ne moe biti povrijeen ni u ivotu ni u smrti.

Kad ovjek dobije to je zasluio, onda ostvaruje postojanje izvan ivota i smrti, pa je savren i u jednom i u drugom. U tom sluaju on razumije pjesmu ptica i pritajenost zmije. itavog svog ivota on lebdi u nezemaljskom, lebdei tako dok ne uspije da ue u onaj drugi svijet savrenstva. D. H. Lawrence 1885-1930 Strah od smrti dio je ovjekove sudbine. A razbijanje tog straha dio njegova poslanja na zemlji. Misao na smrt ne zarobljava nas, nego oslobaa; meditacije o umiranju ne bacaju crnu sjenu smrti preko itavog naeg ivota, nego ga ine smislenijim, plodnijim, ispunjenijim i korisnijim. . . . - 1. Shvatimo da e nas ovo tijelo, koje tako skupo odravamo, jednog dana napustiti. - 2. Izbjegavajmo udnju za prilikama koje naputamo. - 3. Izbjegavajmo mrnju zbog toga to moramo otii. - 4. Drimo se to je mogue dalje od poude, mrnje i neznanja, tako da dok umiremo moemo kreposno meditirati. Dalaj Lama - SAVJETI O UMIRANJU i boljem ivotu, 2002 (priredio dr. Jeffrey Hopkins) Ne okrei se kada naputa zemlju. (Oni koji umiru ne trebaju se drati za ovaj ivot i njegova zadovoljstva) Pitagora Ne boravi u prolosti, ne sanjaj o budunosti, koncentriraj um na sadanji trenutak. Buddha To nepokretno stanje, na koje ne utjee roenje i smrt tijela ili uma, to stanje ti mora opaziti. Nisargadatta Maharaj Ti jesi u svijetu ali nisi od svijeta. . . . Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Isus Zatim se uje Rije. Sputena, zraea toka svjetla se uzdie, odazivajui se na jedva ulnu ponovo pozivajuu notu, i biva privuena, njenom nastajuem izvoru. Ovo ovjek naziva smrt, a dua ovo naziva ivot. Alice Bailey 1880-1949 Izvri svoje djelo, zatim se povuci. Jedini put ka smirenosti. Lao-Tzu ovjek se rukovodi prema udnjama kojima je privren. Poslije smrti odlazi u sljedei svijet, drei na umu tanane dojmove svojih djela; a budui da ubere etvu svojih djela, vraa se ponovo u ovaj svijet akcije. Tako onaj koji ima udnje ostaje stalni subjekt ponovnog raanja. BRIHADARNJAKA UPANISHAD Ali, onaj koji ima sposobnost razabiranja, iji je um staloen i ije je srce isto, dostie krajnji cilj, a dostignuvi ga ne raa se vie. KATHA UPANISHAD Svaki ivot, koliko god bio dugotrajan i sloen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u kojem ovjek otkriva, jednom i zauvijek, svoj istinski identitet. Jorge Luis Borges 1899-1986
634

Umni ovjek nije posljednji napor prirode, niti najvii doseg - iako je openito, potpunije razvijen u svojoj vlastitoj prirodi od onih koji su dosegli nii stupanj, kao i od onih koji su teili iznad njega; priroda s ovjekom smjera na jo uzvienije i sloenije razine, nadahnjujui ga idealom duhovnog ivota, i zapoevi u njemu evoluciju duhovnog bia. Duhovni je ovjek njezino vrhovno natprirodno pregnue u stvaranju duhovnog ovjeka; jer, stvorivi umnog stvaratelja, mislioca, mudraca, proricatelja ideala, usklaeno umno bie koje samo sebe dri pod nadzorom i disciplinom, pokuavala je krenuti navie i dublje u nutrinu, i na povrinu prizvala duu, unutarnji um i srce; sa viega zazvala sile duhovnoga uma i vieg uma i naduma, i pod njihovim svjetlom i utjecajem stvorila duhovnog mudraca, vidovnjaka, proroka, bojeg ljubavnika, jogina, gnostika, sufija, mistika. . . Znak te nove evolucije, tog novog i uzvienijeg pothvata prirode, duhovni je ovjek. Ali ova se evolucija od prethodnog procesa evolucijske energije dvostruko razlikuje: njome upravlja svjesni napor ljudskog uma, a istovremeno nije ograniena na svjesni napredak u povrinskoj prirodi, nego je prati pokuaj da se probiju zidovi neznanja i da mi sami sebe proirimo ponajprije prema unutra, u skriveno naelo naeg sadanjeg bia; nakon toga prema van, u kozmiko bie, a isto tako i uvis, prema uzvienijem naelu. Ono to je priroda do sada postigla, bilo je proirenje granica naeg povrinskog znanja-neznanja; ono to je duhovnim pregnuem eljela postii bilo je ukidanje neznanja, prodor prema unutra, razotkrivanje due, kao i sjedinjenje s Bogom i sveukupnim postojanjem u svjesnosti. To je posljednji korak umnog stupnja evolucijske prirode u ovjeku; i poetni korak prema temeljitoj preobrazbi neznanja u znanje. Duhovna promjena zapoinje pod utjecajem unutarnjeg bia i vieg duhovnog uma, to je djelatnost koja se osjea i prihvaa na povrini; ali sama po sebi moe dovesti samo do prosvijetljenog idealizma ili rasta religioznog uma, religioznog temperamenta, ili do odreene predanosti srca i pobonosti u ponaanju; . . . mnogo toga treba uiniti, moramo ivjeti dublje iznutra, moramo proiriti nau postojeu svjesnost i natkriliti nae postojee stanje u prirodi. Oigledno je da kad bismo mogli tako ivjeti, vie unutra, i kad bismo mogli postojano izvlaiti unutarnje sile u vanjsko usavravanje, ili se uzdii, da prebivamo na viim i prostranijim razinama tako da njihove moi usmjerimo u fiziko postojanje, a ne samo da primamo utjecaj koji nam od njih dolazi, a to je ono to jedino sada moemo initi, moglo bi poeti uzvisivanje sile naeg svjesnog bia; to bi dovelo do stvaranja novog naela svjesnosti, novog opsega djelatnosti, novih vrijednosti svih stvari, proirenja nae svjesnosti i ivota, uzdizanja i preobrazbe niih stupnjeva naeg postojanja - ukratko, mogao bi zapoeti cjelokupni evolucijski proces kojim Duh u prirodi stvara uzvieniju vrstu bia. Aurobindo Gose 1872-1950 mistik , yogin - www.auroville.org
635