You are on page 1of 4

William Shakespeare: Hamlet

O Shakespearu
William Shakespeare je knjievnik o kome se zna jako malo. Sigurno je da je on engleski
knjievnik, pozorini gluma i redatelj, te da se smatra za najve!eg pisa engleskog jezika,
kao i za najslavnijeg i najizvo"enijeg svjetskog dramati#ara. O njegovom ivotu je napisano
mnogo knjiga, ali je na kraju ostalo tek nekoliko pouzdanih podataka: rodio se u Strat$ordu,
gdje je iao i u kolu, rano se oenio i imao je troje djee. %z rodnog mjesta je otiao u
&ondon, gdje je radio u pozoritu kao gluma i pisa. 'red smrt se povukao u rodni grad, gdje
je umro, i gdje je pokopan.
Osim drama Shakespeare je pisao i poeme: Venera i Adonis i Otmica Lukrecije, te Sonete koji
(i mu sigurno osigurali visoko mjesto u engleskoj knjievnosti i da nita drugo nije napisao.
'retpostavlja se da je napisao trideset i sedam drama, stotinu pedeset i #etiri soneta, te
nekoliko pjesama. Histori#ari knjievnosti te drame razvrstavaju na nekoliko na#ina, a jedan
od na#ina je da postoje tri tipa Shakespeare)ovih drama: komedije, tragedije i historije, ili se
raspore"uju u rano, zrelo i kasno do(a. * rano do(a spadaju uglavnom komedije i historije, tj.
drame sa sadrajima iz engleske i anti#ke prolosti, u zrelo do(a spadaju velike tragedije, a u
kasno do(a tzv. mra#ne komedije ili pro(lematske drame, te romane.
+ajpoznatije komedije su San %vanjske no!i, ,leta#ki trgova, -omedija za(luda, -akvo
vam drago, .esele ene /indsorske, ,nogo vike ni za to, +a tri kralja ili kako ho!ete,
romanti#ne drame: Oluja i 0imska pri#a, te tragedije: Otelo, ,ag(et, 1ulije 2ezar, 3omeo i
1ulija, 4ntonije i -leopatra, -oriolan, -ralj &ir, 5imon 4tenjanin, te Hamlet.
O djelu
Hamlet je jedna od najpoznatijih i najizvo"enijih Shakespeare)ovih tragedija na pozorniama
irom svijeta. +apisana je u drugom razdo(lju njegovog stvaralatva. 'retpostavlja se da je
postojao pra)Hamlet #iji je autor (io engleski knjievnik 5homas -6de. +o, dok je to samo
pretpostavka, neki izvori su do(ro poznati, npr. legenda o Hamletu koja se spominje u 7.
stolje!u, potje#e iz drevnih skandinavskih saga, a zapisao ju je danski pjesnik i histori#ar Sa8o
9ramatius. %me Hamlet se moe tuma#iti na osnovu ove legende. 4mlothi je zna#ilo luda
oso(a. .jerovanje raireno u ranom srednjem vijeku govorilo je da u(ojstvo lu"aka nosi
u(ojii mogu!nost da i sam poludi. Stoga se Hamlet iz legende pravi da je lud kako ga zli
kralj ne (i u(io.
Ova :ekspirova tragedija je komponirana u pet #inova, a nastala je pred sami kraj renesanse.
,oe (iti svrstana u kategoriju tragedije osvete, a to je popularni anr u eliza(etanskom
periodu. 9lavni elementi tragedije osvete su: ;. heroj koji mora da osveti zlodjelo #esto
podstaknut prividom (liskog prijatelja ili ro"aka <. stanje stvarnog ili prividnog ludila
=nesupjeli pokuaji, krivi samog se(e> ?. drama u drami =eli apsolutno da se uvjeri u kriviu
zlo#ina> @. nasilna smrt heroja =dolazi do osvete, ali ne na inijativu osvetnika, heroj gine ili
vri samou(istvo a zajedno s njim umiru skoro svi vani likovi u drami>. +a osnovu ovoga
zaklju#ujemo da Hamlet zaista jeste tragedija osvete. Seneka, rimski pjesnik i $ilozo$, je ota
ove tragedije osvete i imao je ogroman utjeaj na Shakespeara. Arama 5omasa -ida panska
Tragedija = 5he Spanish 5raged6>, koja je napisana ;7B<, je zasluna za o(navljanje Senekine
tragedije osvete, kao i za stvaranje mnogih drugih drama.
* ovoj drami, kao ni u ostalim :ekspirovim dramama nema strogih pravilnosti to se ti#e
kompoziije. 'ostoje tri odre"ene okvirne jeline a to su: ekspoziija, zatim drugi i tre!i #in,
te na kraju ishod kon$likta koji je u potpunoj katastro$i.
&ik Hamleta
Hamlet je na po#etku drame prikazan kao idealni renesansni #ovjek, u#en, plemenit, vjet na
jeziku, uzorna vladanja, te lijepa izgleda. Aakle, te renesansne rte se ogledaju u tome to je
on intelektuala, student iz .iten(erga, pripadnik novog vremena, te teko prihvata izjavu
duha da mu je ota u(ijen. * njemu se odvija unutranja drama jer da (i izvrio osvetu on
mora da se odrekne svojih u(je"enja.
* Hamletovom liku dolazi do udara dva sistema moralnih i duhovnih vrijednosti gdje on kao
sin mora da se odrekne svojih vlastitih stavova da (i prihvatio ratni#ke o#eve stavove, on
osje!a od(ojnost prema traenju duha da osveti svoga oa i sumnja da !e (iti dovoljno
sposo(an da to izvri. 'oslije susreta sa duhom oa Hamlet ostaje u stanju psiholoke
napetosti, njegov govor je nepovezan, govori sam sa so(om, ima polumahnito ponaanje i
uvijek i u svakom trenutku kod Hamleta se ne zna ta je ludilo, a ta je pretvaranje.
-ralj Hamlet je predstavljen kao moralni i karakterni ideal, uzor i izvor poretka, a mladi
Hamlet !e do(ar dio svojih snaga potroiti da (i modelirao svoje CjaC prema ovom kalupu Cnad)
jaC, me"utim, njegovo CjaC !e isto toliko snage utroiti da (i se oduprlo tom preo(raaju.
O$elija ga naziva Ddivnim duhomE, trenutak nakon to sam Hamlet o se(i izri#e najrnje
pokudeF od -laudija saznajemo za njegovu zavist prema &aertu, z(og izuzetne vetine
ma#evanja kojom ovaj, po svedo#anstvu nekakvog normandijskog plemi!a, raspolaeF od
kraljie pak (ivamo o(avijeteni o promjenljivosti Hamletovog raspoloenja, koje u jednom
skoku prelazi skalu od (jesnila do tupostiF on voli i ne voli O$eliju, proklinje je i o#ajava z(og
nje, sve po njegovom sopstvenom G makar dvosmislenom G priznanju. 'onekad, #ak, kada
govori o se(i, kad se(e o(janjava, nismo sigurni ni da li to misli ironi#no ili (ukvalno, jer (i
se i jedno i drugo moglo uzeti kao podjednako istinito, i kao primereno konkretnoj situaiji.
+aspram melanholi#nog i tunog junaka imamo ini#nog, osornog Hamleta, koji se ne ustee
da pokori svakog ko mu se na"e na putu. +jegove provokaije upu!ene O$eliji na momente
prerastaju u zlo(u, i ostavljaju nas u nedoumii u pogledu njegovih namjera. 0atim, drskog
egzi(iionistu smenjuje alostivi i rastrojeni Hamlet, spreman da zapla#e pred sumornom
prikazom mrtvog oa, a zatim ekstati#ni Hamlet, koji raspojasano doziva muzi#are, i u zanosu
deklamuje nekakvu (analnu pu#ku pjesmiu, dok sve ove natkriljuje Hamlet)u(ia, onaj #ija
savest nimalo ne trpi z(og pogu(ljenja 3ozenkrana i 9ildensterna, egzekuije koja ni po
#emu nije (ila neiz(jena G tavie, za koju nema drugog povoda, osim ga"enja koje tako
nitavna (i!a izazivaju samim svojim postojanjem na kugli zemaljskoj.
Suko(i
1edno od najve!ih o(iljeja drame jesu suko(i. * ovoj tragediji su zastupljena #etiri suko(a:
suko( izme"u Hamleta i -laudija, izme"u Hamleta i majke, izme"u Hamleta i svijeta, te
Hamletov unutranji suko(.
Suko( izme"u Hamleta i -laudija nastaje kada Hamlet saznaje da je on u(io njegovog oa.
,ada, moemo pretpostaviti da suko( nastaje i ranije, tj. kada se Hamletova majka
neposredno nakon smrti kralja udaje za njega, a tada de$initivno nastaje suko( izme"u
Hamleta i njegove majke. On prezire svoju majku jer je izdala njegova oa i svoj prijezir
prema njoj prenosi na ijeli enski rod. Odraz njegova razo#aranja majkom vidi se u
njegovom odnosu prema O$eliji koju dovodi do ludila i tjera u smrt.
Suko( izme"u Hamleta i svijeta se ogleda u tome to Hamlet ivi u nesavrenom svijetu u
kojem vladaju nepravda, zavjera, liemjerje, la, prelju(, u(ojstvo, vlastolju(lje. *
monolozima Hamlet razmilja o osnovnim pitanjima ljudske egzistenije: o odnosu pravde i
krivnje, ivota i smrti, lju(avi i mrnje, vjernosti i izdaje, te je du(oko razo#aran u svijet i u
#ovjeka.
% posljednji suko(, Hamletov unutranji suko(. Hamlet jedini spoznaje pravu (it svijeta i
#ovjeka, ali istodo(no je pun dvoj(i kako se (oriti protiv zla. 'reko o(e!anja danog Auhu eli
ispraviti nepravdu u svijetu i kazniti zlo#in, ali je svjestan da za to mora po#initi novi zlo#in i
zato je neodluan. Hamlet pomilja i na samou(ojstvo, ali se (oji smrti =onog nepoznatog>.
0(og neodlu#nosti, pasivnosti Hamlet je razo#aran samim so(om. .rhuna unutranjih dvoj(i
Hamlet izraava monologom koji po#inje s: "Biti ili ne biti to je pitanje"
Hiti ili ne (iti
Ovozemaljski ivot, ili samo ivot =ako uzmemo da drugog ivota nema>, je nerijetko pun
tego(a. Iesto je toliko tego(a, da se smrt #ini kao jedino rjeenje, kao spas. Suprotno op!em
pojmu o ivotu i smrti, ljudi su skloni da ivot smatraju nevrijednim ivljenja a smrt im se pak
#ini privla#nom i iz(aviteljskom, u njoj vide izlaz iz neke (ezizlazne situaije.
% Hamlet pred se(e stavlja pitanje ivota i smrti. CCHiti ili ne (itiJCC +jegovo dvoumljenje
moemo posmatrati i kao trilemu. On promilja da li da pokua da se smiri i nastavi ivjeti sa
spoznajom da mu je stri na pravdi Hoga u(io oa, te mu tako preotevi i presto, i enu, ili da
olaka se(i tako to !e se mu se osvetiti, ili pak da si skrati muke i oduzme se(i ivot i usni
CCvje#nimCC snom. % zaista se, na prvi pogled, prva soluija #ini najneprihvatljivijom, druga
pravednom, a tre!a najlakom i naj(ez(olnijom. 4li sasvim je dovoljno da malo zagre(emo
ispod povrine pa da vidimo kako ona zaudara na malodunost, kukavi#luk i nesposo(nost za
suo#avanje sa ivotnim neda!ama od egzistenijalne vanosti.
Hamletova dilema, dakle, predstavlja dvoj(u izme"u ivota i smrti. Hiraju!i ivot, tre(a da
iza(ere patnju ili (or(u. ,e"utim, Hamlet ne (ira ni patnju ni (or(u kao soluiju, ve! o(oje.
On, dakle, nastavlja i dalje mu#iti sam se(e, otkrivaju!i svoje i tu"e mane i gaje!i najdu(lji
prezir prema se(i i drugima, ali se i (oriti da ispuni o(e!anje koje ga o(vezuje i na taj na#in
pokuati ostvariti duhovni mir. +aravno, da (i osveta, toliko vana njegovom ou da mu nije
dala ni po#ivati u miru donijela u"eni spokoj Hamletu, on mora (iti siguran da je njegov stri
zaista kriv, to otvara novi pro(lem, manji od prethodnog, ali ipak zna#ajan ) kakvom
prijevarom navesti stria da pogrijei u svojoj savrenoj glumi i otkrije stranu istinu. 3jeenje
se krilo upravo u glumi ) Hamlet iskoritava dolazak glumaa namjernika, #estih gostiju
srednjovjekovnih dvorova, u pala#uF sugerira im da izvedu komad nazvan K,iolovkaK
napisan upravo da (i kod kralja izazvao (ilo kakvu reakiju koja (i potvrdila njegovu krivnju,
i strpljivo #eka. 3eakija nije izostala ) uznemiren sadrajem, kralj prekida predstavu i povla#i
se gonjen osje!ajem grinje savjesti u svoje odaje dokazuju!i tako istinitost Hamletovih
slutnji i optu(i duha svoga (rata. -ako (i se spasio osvete, kralj alje Hamleta u Lnglesku,
no on se igrom slu#aja vra!a i u dvo(oju s &eartom (iva smrtno ranjen, no zadnjim snagama
uspijeva izvriti svoju osvetu i u(ija kralja. %zvrivi dano o(e!anje, Hamlet nije postigao
duhovni mir, ali se dokazao kao prinipijelna oso(a vjerna svojim moralnim prinipima do
samoga kraja i z(og toga je li#nost vrijedna iskrenog divljenja.
'ore"enje sa Aon -ihotom
Ova dva lika, Hamleta i Aon -ihota, sravnjuje 5urgenjev u svom radu !amlet i "on #i$ot.
Aon -ihot izraava, prije svega, vjeru u neto vje#no, u istinu koja se nalazi izvan #ovjeka.
Hamlet, nasuprot tome, po 5urgenjevu, ozna#ava analizu i (ezvjerje. 'rema tome, Aon -ihot
je altruist, samoportvovanje, a Hamlet je egoist koji se vje#no kre!e u samom se(i, te vrije"a
se(e z(og svoje nemo!i. Aon -ihot djela, Hamlet misliF Aon -ihot se trudi da popravi zlo i
zatiti ugroene u ijelome svijetu, dok Hamlet nema mo! ni da ispuni ostavljeni mu zavjet.
'rema 5urgenjevu, hamletovi nisu od koristi narodu jer ne mogu nikuda da ga povedu, jer ni
sami nikuda ne idu, dok za Aon -ihotom ide San#o 'anso koji predstavlja veliku historijsku
oso(inu kojom se odlikuje masa. Ona uvijek ide za vjerom, za li#nostima koje je ismijavala i
proklinjala, ali koje , ne (oje!i se ni smijeha ni proklinjanja, idu naprijed, prema svome ilju.
3azli#itost Hamleta i Aon -ihota se ogleda i u njihovim lju(avima. Aon -ihot je spreman da
umre za svoju zamiljenu Aul#ineju, te je njegova lju(av potpuno #ista. Hamlet, u odnosima
sa O$elijom vie je zauzet so(om, nego njom
Ono %to !amleta pribli&uje na%em 'remenu, %to mu daje s'es'jetski i op%teo'jeanski znaaj,
to je o'a 'jeno nemirna, puna stradanja misao. (ru%i'%i crk'eni autoritet, misao je s'oju
djelatnost zapoela sumnjom. Bilo je 'rijeme kada je razum progla%en za jedinog boga, ali je
o'jeanst'o kasnije pono'o poelo da se koleba, staraju)i se da opredjeli s*eru, dostupnu
znanju na%eg ogranienog uma. +to za%to u razmi%ljanjima !amleta, koji se tako,e mui nad
rje%enjem jednog od naj'e)i$ pitanja no'og 'remena, mnogi nalaze i s'akako )e jo% dugo
nalaziti, odjek s'oji$ sopst'eni$ misli, sumnju i kolebanja.

You might also like