HRVATSKI Matura Esej

SKRIPTA IZ
HRVATSKOG JEZIKA
ZA ESEJ NA DRAVNOJ MATURI
1. DUNDO MAROJE ~ Marin Dri
Razdoblje: hrvatsa renesansna njievnost
!io"ra#si $oda%i o a&tor&
D&ndo Maroje ' o djel&
(. )U*E )+NA RA*ME,NO-A ~ +van -&nd&li
Razdoblje: hrvatsi baro
)&ze sina raz.etno"a ' o djel&
/. O,A0 -OR+O, ~ 1onore de !alza%
Razdoblje: realiza.
Ota% -oriot ' o djel&
2. *3O4+N + 5A*NA ~ 6jodor Mihajlovi7 Dostojevsi
Razdoblje: realiza.
*lo7in i azna ' o djel&
8. U RE-+),RA,UR+ ~ Ante 5ova7i
Razdoblje: hrvatsi realiza.
U re"istrat&ri ' o djel&
9. MOJA :REO!RA;ENJA ~ Ant&n !rano <i.i
Razdoblje: hrvatsa njievnost od 1=12. do 1=(=.
Moja $reobraenja ' o djel&
>. :REO!RA;AJ ~ 6ranz 5a#a
Razdoblje: .oderna njievnost
:reobraaj ' o djel&
?. !ARA5A :E, !E ~ Miroslav 5rlea
Razdoblje: hrvatsa njievnost od 1=12. do 1=(=.
!araa $et be ' o djel&
1. DUNDO MAROJE ~ Marin Dri
~ )ri$ta iz hrvatso" jezia za esej na dravnoj .at&ri ~
Razd!"#$% HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST
$od &tje%aje. renesansne &.jetnosti & +taliji
od sredine 12.st. do raja 19.st.
& razvijeni. "radsi. sredina.a @D&brovniA )$litA *adarA 1varB '
slobodna D&brova7a Re$&blia i .leta7a Dal.a%ija
obli&je se & &s$oredbi s h&.anisti7o. njievno. &lt&ro. na
latinso. jezi& ' &svojila .no"obrojne idejne i d&hovne on%e$%ije
h&.aniz.a
aCr.a%ija hrvatso" narodno" jezia
na7elo o$onaDanja estetsi vrijednih &zora
O)3ANJANJE NA:
lasi7n& anti7& njievnost @Eer"ilijeA :la&tA 1ora%ijeA
Ovidije...B
lasi7ne $is%e talijanse renesanse @DanteA !o%%a%%ioA
:etrar%aB
s&vre.ene talijanse njievne a&toritete
iao je & s&$rotnosti sa srednjovjeovni. svjetonazoro.A hrvatsa
se renesansa & nei. sastavni%a.a oslanja na srednjovjeovn&
njievnost i na tijeove do.ae &s.ene njievnosti
O5O3NO),+: t&rsa osvajanja tijeo. 18. i 19.st.A vlast Eene%ije i
talijansi &tje%aj na "radove &z .oreF & so%ijalno. s.isl& nositelji
renesanse s& $ri$adni%i i.&no"a $atri%ijsoG"raHanso" sloja
$ri.orsih "radovaA srediDta s& tada joD $od .leta7o. vlaD&
&i'ra()*i +da,i a-.r-% Marin Dri
rodio se vjerojatno & D&brovni&A 18I?.". & $&7ansoj obitelji
leriA tr"ova% i %rveni or"&ljaDF nadi.a Eidra
& D&brovni& $olazio Dol&A neo vrije.e $roveo & tosanso.
"rad& )ieni
naon $ovrata & D&brovniA $o7eo $isati dra.eA najviDe o.edije
& 6iren%i $isao &rotni7a $is.a tosanso. vladar& 0osi.& +. deJ
Medi%ij& $ozivaj&i "a da svr"ne vlast d&brova7o" $le.stva
ostavDi bez od"ovora i odaziva na b&ntA vratio se & Eene%ij& i
na"odin&A 189>.".A &.ro @$oo$an & %rvi sv. +vana i :avlaB
njievni rad za$o7eo ao liri ' $iD&i lj&bavne $jes.e & d&h&
$etrariz.aA no &brzo se $osve $osvetio dra.i @o&Dao se & svi.
tada $oznati. dra.si. vrsta.a: o.edijiA $oladnoj i"riA $astorali
i tra"edijiB
na#+zna.i#a d#$"a: o.edije DUNDO MAROJEA )5U: @$rerada
:la&taBA $oladna i"ra NOEE3A OD ),AN0AA tra"edija 1E5U!A
@$rerada E&ri$idaB te $astirsa i"ra ,+RENA
DUNDO MAROJE
)ADR;AJ:
Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisua dinara da ode u
Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu troi sav novac. Tada Dundo odlazi sa
slugom Bokilom potra!iti sina u Rim. Tu susretnu Tripeta koji im govori
da mo!da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod se"e.
2
#n i$ odlui upoznati s Rimom. % Rimu se nalazi %go Tudeak i njegov
vjerni sluga &omet. %go je strasno zalju"ljen u 'auru, no ona ga mrzi.
Maroje, Tripeta i Bokilo nali su Maru. Maroju za"oli srce kad uje kako
njegov sin troi novac koji je on mukom stekao. % Rimu, Maru tra!i i
njegova zarunica &era, zajedno s D!ivom. &reruena je u mukarca.
D!ivulin im govori da je i Dundo u Rimu, a &eru je stra$ da e naletjeti na
njega. (asnije, &etrunjela, 'aurina slukinja, govori &ometu da je 'aura s
Marom i da ne !eli uti za %ga. &omet joj govori da ka!e 'auri da je stigao
Marin otac i da je u!asno ljut na njega. Mladi Du"rovani )iko i &ijero tra!e
Maru i !ele ii kod 'aure. Dolazi i *la$o, a &etrunjela im govori da je 'aura
njena gospodarica. )apokon do nji$ dolazi i Maro te i$ s veseljem
pozdravlja i $vali se kako je s 'aurom te kako do"ro !ivi. Maroje iz krme
primjeti Maru i dolazi do njega viui iz sveg glasa. )o, Maro se pravi da
ga ne poznaje, a otac u "ijesu nasre na njega no!em. (apetan i !"iri
odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. *la$o, )iko i &jero odlue pomoi
Maroju izai odande. 'i$var Sadi odlui ostaviti 'auri "isere i govori joj da
e doi za sat+dva po novac. Bokilo upada u nevolju pa se odlui sakriti
sve dok ne nai,e netko od njegovi$, &omet izvlai Maroja iz tamnice.
&omet susree Bokila i, nakon to ga prepozna, alje ga &opivi, dok Maro
!ali to se pojavio njegov otac i "oji se da e izgu"iti 'auru. Sadi dolazi po
novac, no Maro mu govori da do,e poslije. 'aura pak govori Mari da je
Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. Sadi napokon do"iva svoj
novac i Maro ga zatim tjera. Maro moli &opivu za pomo, a ovaj mu govori
da se mora pred 'aurom razmetati novcem. Tripet se kasnije udvara
&etrunjeli, a tada dolazi %go Tudeak i sva,a se s njima te ka!e &etrunjeli
da nju i 'auru tre"a u"iti i nek- i$ nosi vrag. &opiva govori Mari da je
nagovorio 'auru da ne vjeruje &ometovim o"manama. .atim Maro moli
'auru da odo"ri "ankaru da na raun njeni$ dukata u "anci da Sadiju
jamstvo za svilu koju od njega kupuju. % me,uvremenu, &era se !ali "a"i
da nije uspjela nai Maru. ( njima dolazi &etrunjela i na upit poznaje li
Maru, ona odgovori da je on zaruen s njenom gospodaricom 'aurom i
&era se na to rastu!i. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. &opiva
savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi 'auru na
cjedilu. )o Maro mu odgovori da nema anse da to uini 'auri, ali ocu
Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Maroje ga moli da mu ovaj
spremi i uva njegovo --"lago--. /ulisav govori &ometu da je doao tra!iti
Mandolijenu, izgu"ljenu ki #ndarda Tudeaka. &rije osam je godina otila
s mladiem, te ju on !eli nai, a i dat e nagradu onome tko ju na,e.
&omet ju odlui nai i saznaje od &etrunjele da se 'aurin otac preziva
Tudeak, da je !ivjela u (otru i da se zvala Mandolijena.
.a to vrijeme, Maro napokon s$vaa da ga je otac pokrao, a &omet prvi
s$vaa da je 'aura "ogata nasljednica. % me,uvremenu, &avo i njegov sin
/ru"ia dolaze u Rim i tra!e Maroja.
&etrunjela govori 'auri da je Maro zaruen za drugu i 'aura se u!asno
razljuti. Tada dolazi 'essandro, trgovac svilom, i tra!i od Mare novac. Maro
je du!an na sve strane, a &omet likuje. &etrunjela tjei &eru. (amilo, *la$o,
)iko i Bokilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u
Du"rovnik. Maroje se smeka te umjesto Mare plati njegove dugove.
Sve se zavri &ometovim djelovanjem0 Maro i &era zavre zajedno, isto
3
tako 'aura i %go, a tako,er i &omet i &etrunjela. Du"rovani se vraaju u
svoj grad.
TEMA: is.ijavanje lj&dse $ohle$eA s&ob o%a i sinaA l&dost
zalj&bljenih
$et 7inova
dva $rolo"a @$red"ovoraB: 1.B :rolo" D&"o" NosaA (.B :rolo" a&tora
@"ovori o radnji o.edijeA liovi.aA .jest& radnje...B
satiri7i odnos $re.a vlastitoj s&dbiniA te $ririvena ili otvorena
$oliti7a satiraA osobito & :rolo"& D&"o" NosaA ali i & isazi.a dr&"ih
liova @:o.etA ,ri$7eB najvea Drieva inova%ija i $osebnost &
o.edio"ra#so. o$&s&
trideseta najrazli7itijih liova
vrlo o$sena i dra.at&rDi sloena o.edija
s&ob o%a @d&ndo MarojeB i sina @Maro ' troDi a$ital na &rtizan&
3a&r&B
.jesto radnje ' Ri.
srediDnji .otivi: nova%A s&ob rastroDne .ladei i onzervativneA
Drte starosti
Dri ritizira sveo$& $ovarenost i lao.ost
:rolo" D&"o" Nosa ' dijeli lj&de na 3JUDE NA1EAO @nes$osobna
vlastela i d&brova7i senatori ' $ohle$niA rastroDniA razvratni...B i
3JUDE NA*!+3J @bistriA d&hovitiA snalaljiviA inteli"entni lj&diB
:OME, ' zao&$ljen ovoze.aljsi. &i%i.a renesansni 7ovjeF
za$lee radnj&A vodi liove @Ktrjeba je bit vjert&oz&A to hoe renjat
na svijet&L ' to hoe vladatiA .ora biti $&n vrlinaBF "os$odar
s.ijeha & o.ediji
aCr.a%ija s$osobnih i $a.etnih @sl&"eB $objeda 7ovjeove
inteli"en%ije
bo"atstvo jezia ' d&brova7iA ned&brova7iA talijansi
is.ijava onven%ije $etrariz.a ' &rtizana 3AURA
/. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ I0an G-nd-"i
Razd!"#$% HRVATSKI &AROK
trajanje: od $o7eta 1>.st. do dr&"e $olovi%e 1?.st.
njievni jezi je nejedinstven ' $rila"oHen "ovori.a re"ija
$ostoji odreHena raz.jena njievnih &tje%aja iz.eH& hrvatsih
&lt&rnih srediDta
.no"o%entri7nost .anji re"ionalni r&"ovi:
7etiri .anje ili viDe sa.ostalna re"ionalna njievna r&"a:
1. DU!ROEN+5 ' naj$lodonosnijiF d&brova7i a&tori &tje%ali na
$is%e & )$lit&A *adr&...F &tje%aj Dtoavso"A ijeavso"...
(. DA3MA0+JA
/. !AN)5A 1REA,)5A ' dvije str&je: 1.B njievne djelatnosti
$le.ia oo :etra *rinso"a @svjetovni araterA .ijeDanje
4
7aavso" i ajavso": O*A3J)5+ 5RU- ' J&raj 5rianiA +van
!elostene%A 6ran 5. 6rano$anA 5atarina *rinsa...BF (.B
nabona njievnost @ajavsiB
2. )3AEON+JA ' naon 1>II. osloboHena od ,&raa &lt&rni
$ro%vat @Ant&n 5aniliB
&tje%aj 7etirij& %iviliza%ijsih i $oliti7ih r&"ova: .leta7o"aA
a&strijso"A t&rso"A d&brova7o" te &tje%aj atoli7e
$rot&re#or.a%ije ao djelovanje is&sova7o" reda
njievni%i Dolovani & is&sova7i. ole"iji.a
h&.aniza. i latiniza. & 1>.st. ' latinsi i dalje & &$orabi & %rviA
&$ravi i znanostiA a $ostoji joD i tzv. &7ena @dija7aB njievnost na
latinso.e
&i'ra()*i +da,i a-.r-% I0an G-nd-"i 1Di02
18?=. ' 19/?.
$le.iA $ravniA di$lo.atA senatorA onavosi nezA $oslani & !osni
nadi.a Ma7i%a
iz d&brova7e $le.ie obiteljiA obrazovao se & Dola.a rodno"a
"rada
obavljao razne dravni7oGad.inistrativne sl&be & D&brovni& i
ooli%iA asnije $ostao senator i 7lan Malo" vijea
veli &tje%aj ,orM&ata ,assa @OsloboHeni Jer&zale.B
njievni rad za$o7eo s $isanje. dra.aA i vjerojatno $jesa.a
na#+zna.i#a d#$"a: $astirse dra.e s lj&bavni. i .itoloDi.
te.a.a @:RO)ER:+NA U-RA!3JENAA D+ANAA AR+ADNABA reli"ijsoG
e$si s$jev )U*E )+NA RA*ME,NO-AA DU!RAE5AA $astirsa i"raA
O)MANA e$si s$jev
SUZE SINA RAZMETNOGA
)ADR;AJ:
&'12 &R*3 4 S1/R5676)56
3irsi s&bjet &jedinj&je svoj "las s "laso. evanHeoso" sinaA identiC%ira
se s nji. te & s&za.a i $la7& eli is$ri7ati o s&za.a i $la7& raz.etno"
sina.
+nvoa%ija G $jesni zaziva & $o.o 5rista da .& $o.o"ne & $jevanj&.
:jesni &s$oreH&je $ri7& o "rijeh& @& na.jeri da se "reDni $oajeB s
$ost&$o. lije7nia oji .ora razotriti i o7istiti ran& da bi j& is%ijelio.
O$is $ejzaa "dje se sin nalazi @lo%&s horrid&s N straDno .jestoB G str.e
liti%eA snjeni vrhovi $lanina.
Monolo" raz.etno" sina oji traje do raja $la7a. )in nari7e i $ita "dje .&
je svileno r&hoA obilne "ozbeA $rijatelji i "os$oje. -ovori da nije Dto je
nead bioA svi s& "a ostaviliA sada je &sred a.ene $&stoDiA & hladnoi.
:ras%i s& .& dr&baA dvor .& je $laninaA a.en &z"lavljeA &.ire od "ladi.
*eliki dio sinova sagrjeenja /unduli svaljuje na raz"ludnu !enu. )in se
$ita o"a ena nije $revarilaA izdala.
;ena je o$isana ao lje$oti%a NO $etraristi7a $oezija. +.a zlatan $ra.en
@os&BA svjetlost joj sja iz o7ij&A &sta oraljnaA li%e ao r&i%aA "izdav s.ijehA
svojo. bjelino. nadilazi snije"A tihi. orao. vodi $les.
5
Antiteza G $jesni s&$rotstavlja o$is tobonje lje$ote stvarnoj r&noi ene
oja je sina navela na "rijeh. O$t&&je en& da je os& odrezala s .rtva%a i
otela j& %rvi.a iz &sta. 5ae da se ena "rebla $o li%& ao bi bila r&.ena.
5ae da ena i.a .edn& rije7A otrovno sr%eA o"njene o7iA ledena $rsa
@sr%eBA njezin .raz raz"ara o"anj sina. &ara8raza sti$ova iz &elegrinovieve
--5e,upke--. )in je odl&7io nov%e. $robiti i razvaliti tvrde olo$e njezine
lj&bavi: zlato.A biserje.A dra"i. a.enje..
Osnovni "rijesi sina: taDtinaA oholostA nesvijestA neraz&.nostA bezo7nost.
Raz.etni sin sa. sebe o$is&je hi$erboli7ni. slia.a G i & tijel& i & d&Di
o$a i $&n zlobe. ;ena i trb&h bili s& nje"ova nebesa boanstva. Ostalo
.& je sa.o ajanje i alost.
&'12 DR%/3 + S&#.)1)56
:rva je stro#a $ara#raza :rve nji"e Mojsijeve & ojoj se "ovori o !oje.
stvaranj& svijeta.
Raz.etni je sin $ostao 7&vare. svinja NO svinje s& si.bol "reDno" ivotaA
sinova .oralno" $ada. )in se $ita to "a je &o$aoA o$t&&je sebe za
"rijehe i ae ao bi bilo $ravedno da s& "a razderale divlje zvijeri jer je
ivio ao ivotinja. 3je$ota $o"&bno djel&je na .oral i 7esto vodi & s.rt
d&De. *na.eniti s& "radovi iz"orjeli zbo" njezinih @eninihB $ra.enova
@.isli se na ,roj& oja je $ro$ala zbo" ot.i%e 1eleneB.
:jesni se &s$oreH&je s djeteto. oje se o$e7e hvataj&i $la.en svijeeA a
dijete se &s$oreH&je s le$tiro. oji iz"ori na o"nj&. )$oznaja je vlastito"
"rijeha otvorila sin& o7i i sada lje$ot& svoje dra"e vidi s&$rotno od one
ava .& je bila.
Misao se o $rolaznosti $ovez&je s .iDlj& o vre.en& oje sve &niDtava. ).rt
je jednaa svi.a.
&'12 TR693 + S(R%76)56
:jesni $odsjea na / !oja 7&da iz )taro" zavjeta: 1. Aronova $ali%a
$ro%vjeta i na njoj se $ojave zreli bade.iF (. Mojsije ba%i Dta$ na ze.lj& i
$retvori se & z.ij&A a ad j& $onovno &hvati za re$A $ostane Dta$F /.
3otova se ena $retvori & st&$ soli.
5ao Dto z.ija odba%&je oD&lji%& i ao Dto se $ti%a #enis raHa iz $e$elaA
tao se $o !ojoj .ilosti 7ovje $reobraava i svla7i svoj& star& odje&. )in
$la7e sve do nje"ove s&ze ne na$rave "or& vod& & ojoj se $oto$e
nje"ovi "rijesi. :la7 i &zdasi bore se & sin& i tjeraj& .& rije7i s &sta @ao Dto
se .eH& sobo. bore razli7iti vjetroviB ad se is$ri7ava o%&.
:jesni Czi7& lje$ot& viDe ne o$is&je s $reziro.A Czi7a je lje$ota odsjaj
slie lje$ote !oje. )in "ovori da nije 7ovjeA ne"o %rv. )tvorivDi 7ovjeaA
!o" je odredio da on b&de "os$odar nad svi. ivi. stvorenji.a i da .&
sve na ze.lji sl&i. )inovljev ivot bij& valoviA nje"ove s& s&ze rijee oje
se slijevaj& & .ore.
Misao o veli7ini !oje" .ilosrHa te.eljna je .isao rDanse vjere. )in se
obraa !o"&A aje se Dto je z"rijeDio. )in& je o$roDteno i otiDao je !o"&.
Ota% je stvaio svijetl& odje& na nje"aA dao .& je $rsten za zna.en
lj&bavi.
e$si s$jevA reli"iozna $oe.a
6
,EMA: "rijeh i ajanjeA sna"a vjere i nade
si.bolia djela je $rot&re#or.a%ijsa: & ontest& vre.ena raz.etni
se sin .oe shvatiti ao $ristaDa re#or.a%ije oji se vraa & orilje
5atoli7e %rve
$redloa ' biblijsa $arabola o raz.etno. sin& i dobro. o%& iz
EvanHelja $o 3&i
tri $la7a: )A-R+JE<ENJEA ):O*NANJEA )5RU<ENJE
.onoloDoGis$ovijedno "ovorenje
.otivi: ivot s.rtA "rijeh $oajanjeA svjetlost ta.a
s&$rotnostiA antiteze
atoli7i svjetonazor
istinsi rDansi osjeaji
$rolaznost vre.ena
verbalne i"re
te.eljna #&n%ija barono" testa: $roizvesti 7&Henje @&z $o.o
on7etaA hi$erbolaA antiteza...B
5ON4E,O ' .eta#ora @osobito jaaBA hi$erbolaA antitezaA do.iDljat i
oDtro&.an na7in izraavanjaA DalaA d&hovitost
3. OTA4 GORIOT ~ Hnr$ d$ &a"za,
Razd!"#$% REA5IZAM
trajanje: od /IGih do ?IGih i =IGih "od. 1=.st.
vode& &lo"& i.a #ran%&saA r&sa i en"lesa njievnost
naj$rije se javio & 6ran%&sojA $od &tje%aje. dr&Dtvenih $ro.jena
@6ran%&sa revol&%ijaBA ali i $od &tje%aje. teoreti7ara ra%ionaliz.a i
$ozitiviz.a i en%ilo$edista
%ilj ' Dto istinitije i Dto izvornije o$isati svijet & oje. 7ovje iviA radi
nje"ova $oboljDanja i na$reta objetivno i bez osobne $ris&tnosti
@KobjetivniL $ri$ovjeda7 ' er #or.B
$oja7ano zani.anje za $rirodne znanosti i ja7anje $ozitivisti7ih
ClozoCja
na"laDavanje odnosa njievnosti i zbilje
ro.an ' "lavni njievni anrA Kzr%alo stvarnostiL
#ab&la slijedi ronoloDi slijed zbivanjaF &zor7noG$osljedi7ni odnosi
jedini estetsi riterij realiz.a je istinitost
S.$nd6a" ' za7etni realiz.a ' K0rveno i %rnoL &s$oredio ro.an s
o"ledalo. oji nosi %esto.
obiljeja realisti7o" djela: riti7nost @ritia dr&Dtevnih $roble.a
djelo na njih &$ozorava i n&di rjeDenjaBA ti$i7nost @o$isani li i.a sve
izvorneA a&tenti7ne osobine oje i.aj& i ostali $redstavni%i nje"ove
s&$ine n$r. ti$i7ni "raHanin je $ro.iDljenA obrazovanA $oDt&je
zaon...BA objetivnost @vidjeti svijet istinsiA onavi. avi. on
zaista jestB
&i'ra()*i +da,i a-.r-% Hnr$ d$ &a"za,
7
1>==. ' 1?8I.
#ran%&si ro.ano$isa%A $ri$ovjeda7 i dra.ati7ar
st&dirao $ravo i ClozoCj& na )orbonni & :ariz&
s (I "odina $o7eo $isati slabe $&stolovne ro.ane bez &s$jehaA
od&staje od $isanja
$isanj& se vraa te 1?(=.A ada ree niz nje"ovih &s$jeha
neis%r$na .aDta i nevjerojatna radna s$osobnost "ole. o$&s od
=IGa ro.anaA 8 dra.aA $ri$ovjestiA novele...
1?2(. objedinj&je sva djela Dto ih je na$isao od 1?(=. & jedinstven
%il&s K3j&dsa o.edijaL na.jeravao dati sli& s&vre.eno"
#ran%&so" dr&Dtva i iznijeti svoje $o"lede na svijet
ritizira #ran%&so dr&Dtvo ' $riazao razvoj a$italisti7ih dr&Dtvenih
odnosa i $ro$adanje tradi%ionalnih .oralnih vrednota
nova% ' osnovna $oreta7a sna"a & svi. nje"ovi. djeli.a
on%e$%ija djela ' za$letene i 7esto nevjerojatne intri"eA jednostavno
o%rtani arateri...
&te.eljitelj e&ro$so" realisti7o" ro.ana
OTA4 GORIOT
)ADR;AJ:
Pansion
/ospo,a *au:uer stara je !ena koja dr!i u &arizu gra,anski pansion,
poznat po imenu ;Dom *au:uer;. (ua je na tri kata, iza kue je dvorite
gdje slo!no !ive svinje, kokoi i kunii, a u dnu dvorita je drvarnica.
3zme,u drvarnice i ku$injskog prozora visi ormari za jelo. 3spod njega
otjeu splaine iz ku$inje. Tu su mala vrataca, kroz koja ku$arica iz"acuje
smee i koje ispla$njuje velikom koliinom vode. S prednje strane je vrt s
nekoliko voaka i povra, a u $ladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama,
gdje penzionisti sjede za vrijeme veliki$ vruina i piju kavu, ako im to
imovno stanje doputa... % prizemlju je salon koji je povezan s
"lagovaonicom. Taj salon izgleda vrlo tu!no sa stolicama s naslonjaima za
okruglim stolom na sredini. Ta glavna so"a zaudara na plijesan, u!eglost,
$ladna je i vla!na, uvlai se u odijelo, "azdi na ku$inju, poslugu i sirotinjski
dom. #na je "ila nekada oliena, ali se "oja vie ne raspoznaje. Dugaki
stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan, da se na njemu mo!e
prstom pisati. &okustvo je staro, istroeno, trulo, crvotono i konano tu
vlada "ijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva "ijeda. %jutro oko < sati
prvo ulazi maak, koji odma$ poinje njukati po zdjelama, a onda ulazi
udovica. )jezino "ucmasto lice, s nosom slinim papagajevom kljunu, s
de"elim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g,a. *au:uer
udie "ez ga,enja. (ada je ona tu, slika je potpuna. 3ma oko => godina, lii
na sve !ene koje je pogodila nesrea. Sada u pansionu stanuje sedam
oso"a. )a prvom katu su dva naj"olja stana. % loijem stanuje gazdarica, a
u drugom g,a. ?outre, udovica slu!"enika. &okraj nje je !ivjela mlada
djevojka *ictorine Taille8er. )a drugom katu !ivi starac zvani &oiret, a u
drugome mukarac oko @>. god. , koji nosi crnu vlasulju i "oji "rkove, "ivi
trgovac gospodin *autrin. Trei kat inile su @ so"e od koje su dvije izdane,
jedna nekoj staroj djevojci + g,ici. Mic$onneau, a druga "ivem
8
proizvo,au tijesta kojega su zvali otac /oriot. #stale so"e su se izdavale
siromanima koji nisu mogli platiti vie od @= 8ranaka mjeseno. Sada je u
jednoj od te dvije so"e stanovao mladi ija je o"itelj !ivjela u velikoj
neimatini, kako "i on mogao studirati pravo u &arizu. .vao se 6ugene de
Rastignac. Bio je od oni$ mladia koje je nevolja navikla na rad i ve u
ranoj mladosti s$vaaju da nji$ovi roditelji oekuju mnogo od nji$, da "i ga
oni prvi iskoristili. 3znad treeg kata "io je tavan za suenje ru"lja i dvije
mansarde u kojima su stanovali pokuar AslugaB ?$ristop$e i ku$arica
SClvie. #sim ti$ stalni$, imala je gospo,a na ruku i studente medicine i D+
E stanovnika iz o"li!nje okolice. Svi ti pansionisti "ili su siromani, koji su
vezali jedva kraj s krajem, a to se ogledalo u nji$ovim odijelima i
po$a"anom ru"lju. % nji$ovim uvelim i oronulim ustima "ljeskali su se
gladniki zu"i, u njima su se ocrtavale !ive nijeme, ledene, svagdanje
drame koje potresaju srce. Stara gospo,ica Mic$onneau umorni$ oiju da
ovjeka $vata jeza od njezinog pogleda. /ospodin &oiret "io je kao neki
stroj, izgledao je kao neka utvara. /ospo,ica *ictorine Taille8er imala je
"olesno "ijelu put, uvijek snu!dena i sla"ana izgleda, a sliila je na "iljku
po!utjelog lia koja je netom presa,ena. % uspored"i s drugima, ona je
"ila lijepa, pa je tako "ila sretna i zanosna. )joj je nedostajalo kao i svakoj
!eni lijepe $aljine i lju"avna pisma. #tac ju nije $tio priznati za ker, a g,a.
?outre ro,akinja njezine majke, "rinula se o djevojci kao da je njezino
dijete. 6ugene de Rastignac "io je pravi ju!njaki tip, imao je "ijelu ko!u,
crnu kosu i plave oi i "io je iz plemike o"itelji. *autrin @> godina imao je
iroka plea, sna!na prsa, lice puno "ora, gru" ali nije neugodan. Bio je
uslu!an i aljiv. #n je o svemu znao i odma$ pritekao u pomo, ali je
ulijevao stra$ svojim pronicljivim i odrjeitim pogledom. )ajstariji
pansionist "io je otac /oriot, koji je imao FG godina. Dok je "io do"ro
stojei, "io je u stanu u kojem je sada g,a. ?outre. 3mao je lijepu odjeu,
koju je mijenjao svakoga dana, a ormari su "ili puni sre"rnog posu,a. (ada
je domaica *au:uer vidjela jo i dr!avne o"veznice, ona se je odma$
zagledala u njegov novac0 ;kao jare"ica u slanini topila se na vatri !elje
koja ju je o"uzimala da se oslo"odi mrtvakog pokrova mu!evog i da
uskrsne u /oriotu;. )o on nije mario za nju i to je nju razljutilo, jer su
propali njeni snovi. )a svoju nesreu /oriot je morao prijei na drugi kat i
da u"udue plaa stan i $ranu G>> 8ranaka godinje. Svi su "ili iznena,eni,
a gospo,a ga je odma$ poela zvati #tac /oriot. 3 poele su prie po
pansionu0 ;on sigurno izdr!ava !enu, pa je prisiljen tedjeti;. (rajem tree
godine otac /oriot smanji svoje izdatke. #dseli se na trei kat plaajui @=
8ranaka godinje. #drekne se du$ana, otka!e "rijaa i prestane se pudrati.
)jegovo lice z"og patnje, iji uzrok nitko nije znao, "ivalo je sve tu!nije i
oajnije. )akon etvrte godine u pansionu on nije vie liio na samoga
se"e. (eri mu vie nisu dolazile. 6ugene de Rastignac kao i sva mlada
8rancuska omladina, naao se pred mnogim zaprekama, a tre"alo je
mnogo muke da i$ se otklone marljivim radom i oso"nom vrijednou.
Helio je uspjeti u drutvu, a kako je "io plemi, poeo se raspitivati o
svojim rod"inskim vezama. %skoro do"ije poziv na "al od svoje daljnje
ro,akinje vojvotkinje Beauseant. Helio je zaviriti u sve salone &ariza i nai
zatitnicu kako "i uspio u !ivotu. )a "alu upozna groIcu 1nastasie de
Restaud, visoku i vitku s najljepim stasom u &arizu. To je "ila !ena o kojoj
9
je snivao, a "ila je jedna od dvije keri oca /oriota.
Dva posjeta
Sutradan Rastignac ode u posjetu g,i. de Restaud. (ada je ulazio u salon
zauje glas oca /oriota i odjek poljupca0 J7to to /oriot ima s groIcom
RestaudKL. % to u,e groIca u divnoj kunoj $aljini. Bila je prelijepa. )jezina
ljepota "ila je proInjena. &ozdravljala se s gro8om MaMimom i silna mr!nja
o"uzme Rastignaca prema tom mladiu. MaMime je imao lijepe i iste
izme, dok su njegove unato pa!nji "ile "latnjave, kaput mu je pristajao
kao saliven, dok je on poslije podne imao 8rak. Motrei tog kicoa vitka i
visoka osjeti to znai "iti "ogat. 6ugene osjeti to gro8 znai de Restaud i
pomisli0 J6vo moga takmaca, moram ga po"ijediti NL. )ije znao da gro8
MaMimede de Trailles doputa da ga vrije,aju, ali prvi puca i u"ija. )akon
posjeta kod groIce, odveze se u palau *ikonta de Beauseant da posjeti
svoju ro,akinju, kako "i zado"io njezinu naklonost. #na je ve tri godine
"ila u prisnim odnosima s jednim od naj"ogatiji$ portugalski$ plemia
markizom de 1judo 4 &into. Mu! je $tio, ne $tio morao potivati tu
morganatsku AnezakonituB vezu pred svijetom. Svi su znali osim nje da se
markiz !eni, z"og toga je i doao u posjetu, ali nije se usudio joj priopiti
takovu vijest. )jezina prijateljica vojvotkinja de 'angeais "ez ikakvog
o"zira otkrije joj da e se sutra o"javiti zaruke gosp. de 1juda 4 &into i
g,ice. Roc$eIde. 6ugene u razgovoru sazna da je groIca 1nastasia de
Restaud kerka oca /oriota, a druga Delp$ine je udana za "aruna de
)ucingena. Dvije keri, koje su se odrekle do"rog oca. Do"ile su "ogati
miraz, a se"i je ostavio sitni vjerujui da e njegove keri omoguiti mu
uzdr!avanje. &oslije su ga zetovi otjerali iz svoji$ domova kao posljednjeg
"ijednika. *ikontkinja ga savjetuje0 JHelite li uspjeti, ja u vam pomoi. 7to
$ladnije "udete raunali, "olje ete uspjeti. .apamtite da ete ostati nitko
i nita, ako ne "udete imali !enu koja e se zauzimati za vas. #na tre"a
"iti mlada, "ogata i ugla,ena. 1ko nekoga zavolite, do"ro uvajte tu
tajnuL. 3 nastavi dalje0 J&ostoji suparnitvo izme,u dviju sestara. Restaud
je plemi, njegova !ena je primljena u drutvo i predstavljena dvoru, ali
druga sestra udana za "ogatog "ankara, lijepa g,a. Delp$ine svisnut e od
!alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre, pa se odriu jedna druge, kao
to se odriu i ocaL. Bio je neraspolo!en za veerom u pansionu0 JgroIca
mu je zatvorila vrata, zato to sam joj rekao da njezin otac jede za naim
stolom NL. #tac /oriot sakrije oi i okrenu glavu da "i i$ o"risao. JDakle
gospodin /oriot je otac jedne groIceL ree g,a. *au:uer ti$o Ji jedne
"aruniceL odgovori joj Rastignac. 5o iste veeri napie pismo majci i
zatra!i OD>>. + 8ranaka i ako i$ ne do"ije pasti e u oaj, mo!da se ak i
u"iti0 J(adar sam $raniti se su$im kru$om, piti samo vodu, ako tre"a i
gladovati, ali ne mogu "ez onoga to je ovdje neop$odno za uspje$. 3li u
postii cilj ili u ostati u "latu. &oznajem nae prilike i znati u cijeniti vau
!rtvuL. .atim je poslao pismo i sestrama te zatra!io nji$ovu ute,evinu. Ti
plemeniti osjeaji i te stra$ovite !rtve tre"aju mu poslu!iti kao ljestve da
se dospije do Delp$ine de )ucingen. )isu ga vie primali u palai Restaud.
)ije iao vie ni u kolu, samo na prozivke. #dlagao je uenje do ispita.
#dluio je platiti upisninu za D. i E. godinu, pa onda u posljednjem trenutku
sve nauiti naizust. )a taj nain je do"io O= mjeseci slo"odnog vremena u
&arizu, da iskoritava !ene ili da lovi "ogatstvo.
10
Ulazak u otmjeno drutvo
Rastignac je do"io pismo od majke i sestre, te novac od prodanog nakita.
Majka ga savjetuje da pametno ulo!i novac, a sestre mu poruuju0 J1ko
$oe mogli "ismo se odrei rupia i saiti ti koulje NL. (ada je 6ugene
proitao pisma, sav je "io uplakan. Sjetio se oca /oriota kako nou u so"i
svija svoje sre"ro, kako "i platio mjenicu svoje keriL. To isto je uinila i
tvoja majka sa svojim nakitom. 5esam li ja pokrao svoje sestreKL pomisli i
osjeti kajanje. &oslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g,e. Beauseant i
ona ga pozove na o"jed. (akova je to "ila rasko na stolu, a tu rasko
predstavljalo je posu,e i jelo. Trenutak poslije sjedoe u laku koiju i zaas
stigoe u kazalite. Svi pogledi "ili su upereni prema njima. #n pomisli da
sanja. 3 keri oca /oriota "ile su u kazalitu. Drutvo je "ilo vrlo otmjeno.
Te veeri upozna 6ugene g,u. de )ucingen i ree joj, da je on susjed
njezinom ocu. 2im sam vas vidio osjetio sam, kao da me neka struja nosi
prema vama. J)isam ni sanjao da ste tako lijepiL i on ostane pored nje do
kraja predstave. (ada se vratio u pansion, svrati do oca /oriota i ispria
mu da je upoznao njegovu ker Delp$ine. &rvi puta je "io u so"i oca
/oriota i nije mogao sakriti svoje zaprepatenje kada je vidio tu rupu u
kojoj je !ivio otac i sjeti se raskone $aljine njegove keri. )a prozoru nije
"ilo zastora, nije "ilo tapeta, pa se nazirao a,av zid. Do"ri je ovjek le!ao
na looj postelji, a imao je samo tanak pokriva. &od je "io vla!an i pun
praine, a u kaminu nije "ilo ni traga od vatre. JMoje keri su do"re, samo
da su im mu!evi do"ri, "io "i$ presretan. Da sam "arem mogao !ivjeti kod
nji$, meni "i "ilo dosta samo da sluam nji$ov glas i srce "i mi igralo od
radostiL. J1li gospodine kako mo!ete !ivjeti u ovakvoj rupi, pored toliko
"ogato udomljeni$ keriL ree 6ugene. JMa to e meni "olje K Moj !ivot je
u mojim kerima NL ree /oriot. Starac i student postali su veliki prijatelji.
Rastignac je "io pozvan kod g,e. Delp$ine. #na je "ila oajna i nije to
krila, no on je !elio znati razlog toj zlovolji0 JPtio "i$ da "udete samo
moja NL. Delp$ine mu ponudi tor"icu0 J3dite u kockarnicu, stavite O>>
8ranaka ili izgu"ite sve ili donesite F>>>. + 8ranakaL. % kockarnici stavi O>>.
+ 8ranaka na "roj DO Akoliko je imao godinaB i na sreu ne znajui do"io je
EF>>. + 8ranaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu "oju.
&romatrai su ga zavidno gledali. (ota se okrenuo i do"io je opet EF>>. +
8ranaka. JSada imate <D>>. + 8ranaka. &osluajte me i iditeL apnu mu
"ankar. J*i ste me spasili NL zagrli ga presretna Delp$ine. /ovorila mu je
kako joj je loe u "raku, donijela je sav miraz, a sada nema nita. J#n mi
daje samo za moje oso"ne izdatke odre,enu svotu. Da se o"ratim ocu, ali
sestra i ja smo ga upropastile. .a$valjujui vama ja sam postala slo"odna i
radosnaL. %zela je F>>>. + 8ranaka, a njemu ostavila ostatak. *i ete
o"jedovati samnom svakoga dana, a pratiti ete me i u 3taliens AkazaliteB.
#pet je ocu morao ispriati kako je "ilo kod njegove keri Delp$ine, a dade
mu i O>>> 8ranaka od do"itka u kockarnici. JMo!da samo oni koji vjeruju u
Boga, potajno ine do"roL a 6ugene je vjerovao u Boga.
Bjeismrt
Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u!icima. Bio je u drutvu g,e.
Delp$ine, a i kockao se na veliko0 J(atkad je mnogo do"ijao, a katkad
mnogo gu"ioNL. Helio je iseliti iz pansiona. (atkad je ostao "ez i jednog
novia i sada je imao dugova, pa je potpisao mjenicu gospodinu *autrinu
11
i do"io novac. *autrin je "io od"jegli ro"ija poznat pod imenom JBje!i+
SmrtL. &olicija ga je $tjela u$ititi uz pomo g,ice. Mic$onneau i gosp.
&oireta. *autrin je "io zelena, primao je novac od ro"ijaa, uvao ga i
stavljao na raspolaganje "jeguncima ili nji$ovim o"iteljima, ako je "ilo
naznaeno u oporuci. /,ica Mic$onneau dogovori se s agentom za E>>>. +
8ranaka0 Jda u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt.
&renesite ga na krevet, svucite ga, pljesnite ga rukom po ramenu i pazite
$oe li se na ko!i pojaviti neka slovaL. J&osao je o"avljen 4 *autrineNL ree
6ugene. JSutra ujutro g,ica. *ictorina naslijediti e oevu lju"av i imanje.
Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u eloL. Rastignac je "io
zaprepaten. #vaj dvo"oj "io je u suprotnosti s njegovim nadama, pa je
odluio o"avijestiti gospodu Taille8er oca i sina. % me,uvremenu /oriot
prizna Rastignacu da odo"rava njegovu vezu s Delp$ine i otkrio mu tajnu0
JSve je sre,eno za njegovo preseljenje u novi stan. #"avili smo mnogo
posla za jedan mjesec "ez vaega znanja. #na e primati EF>>>. + 8ranaka
rente godinje, a od svoga miraza od Q>>>>>. + 8ranaka ulo!iti e u do"re
nekretnineL. Slijedeeg dana stigla je o"avijest da je mladi gosp. Frederic
de Taille8er teko ranjen u dvo"oju. *ictorine je "ila pozvana da do,e u
kuu svoga oca. J6to, juer je "ila "ez novaca, a danas ima milijuneL ree
*utrine i u tom asu pade kao svijea. To je "io znak da je napitak poeo
djelovati. (ada su mu skinuli koulju, ugledali su dva ko"na slova. To je
"ila potvrda da je on od"jegli ro"ija0 J'ako ste zaradili E>>>. + 8ranakaL
ree &oiret. )o *autrine se "rzo oporavio nakon lijeka kojega je do"io. )a
vratima "lagovaonice pojavila se policija. J% ime zakona i kraljaL 4 ree
policajac 4 ostalo se izgu"i u galami. J&riznajem da sam 5ac:ues ?ollin
AHak (olinB zvani JBje!i+SmrtL osu,en na D> godina ro"ije u okovima. JTko
me izdaoKL 4 zapita ?ollin. JTi si me izdala stara gaduro, ti si mi priredila
onu navalu krvi, znati!eljniceN. 5a "i$ ti dao F>>>. + 8ranaka da iz"jegnemo
ovaj neugodni put. #ni mene gledaju sa stra$om, a te"e s ga,enjem. *an
u$odo J + i iz"acie cinkaroicu iz pansiona. /ospoda /oriot i 6ugene sele
se iz pansiona u divan samaki stan koji mu je priredila Delp$ine0 J1$, ja
u vas uvijek mnogo voljetiL.
Dvije keri
6ugene saznaje da je mu! njegove lju"ljene Delp$ine ulo!io sav novac i
svoj i njezin u poduzea, z"og koji$ je morao poslati velike svote u
inozemstvo. J1ko ga natjeram da mi vrati miraz, morati e o"ustaviti
plaanje, no ako priekam godinu dana, on e udvostruiti moj miraz
kupovanjem nekretninaL 4 jadala se ocu. J)ovac je !ivot N )ovac je sveNL 4
govorio je otac. % tom trenutku u,e groIca, druga kerka /oriota i ree0
J5a sam nesretna, propala sam moj jadni oeN Da "i$ spasila MaMimov
!ivot, svoju sreu, odnijela sam zelenau o"iteljske dijamante do koji$ je
mome mu!u veoma stalo. MaMime je "io spaenN 4 ali ja sam mrtvaL.
Restaud je saznao0 Jda je samo nakit prodan za ni!u svotu i tre"a jo
OD>>>. + 8ranaka da "i podmirila dug, a on je o"eao da e se opametiti i
da vie nee kockatiL. J)emam novacaL 4 ree otac J3 vie nita od OD>>. +
8ranaka do!ivotne rente. &otroili smo novac za ure,enje stana. % ovoj
nevolji nadao sam se pomoi od te"e, a sada vidim da me nikada nisi
voljelaL. 3 sestre se naljute jedna na drugu. J*i mi kidate srceN %mrijeti u
z"og vasN #"je ste pogrijeile. )ita vie nemamNL 4 zajeca otac. 6ugene
12
uplaen, uzme mjenicu koju je potpisao *autrinu i napravi propisanu
mjenicu na OD>>>. + 8ranaka na /oriotovo ime0 J6vo vam cijela svota
gospo,o. Spavao sam, va razgovor me je pro"udio i tako saznao koliko
dugujem gospodinu /oriotuL. #tac je "io jako uzrujan, pa je legao da se
odmori, ali mu je "ilo sve loije. Drugi dan mu je "ilo jo loije. JSamo ga
udo mo!e spasitiNL 4 ree student medicine Bianc$on. #"je kerke
spremale su se na "al kod g,e de Beauseant. Rastignac je razmiljao
mnogo o ocu /oriotu i !elio prikupiti mnogo razloga da "i opravdao
postupke Delp$ine, jer je on o"o!avao tu !enu. JPajdemo odjuriti na as
da ga posjetimo NL ree 6ugene. JPou, ali poslije plesaL odgovori
Delp$ine. )a "alu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do
markiza de 1juda i da joj vrati sva njezina pisma. (ada se vratio
vikontkinja ree0 JMislit u esto na vas, vi ste mi se uinili do"ar i
plemenit, naivan i iskren usred toga svijeta, gdje su te oso"ine rijetkeL.
(ada su sili me,u goste, 6ugene ugleda o"je kerke gospodina /oriota i
to rastu!i Rastignaca. Dijamanti o"iju keri podsjetie ga na "ijednu
postelju na kojoj le!i otac /oriot.
Oeva smrt
6ugene se uplai kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgreno
"lijedo i sasvim iscrpljeno lice. /oriot je !elio vidjeti svoje kerke0 J#ti,i jo
jednom do nji$. Reci im da se ne osjeam do"ro. (ada "i one "ile tu, ne
"i$ se !alioL. Sluga ?$ristop$e se vrati jer nije mogao niti s jednom od
keri razgovarati, g,a. Restaud je morala o"aviti va!an posao, a Delp$ine
spava, jer se kasno vratila s "alaL. J)i jednaNL 4 odgovori starac i uspravi
se u postelji. J3maju posla, spavaju, nee doiN Tek na samrti spoznajemo
to su djeca. *i njima dajete !ivot, a ona vas tjeraju u gro". (ada "i$ imao
"laga da im ostavim, one "i me previjale i njegovale. #"je imaju kameno
srce. Sve je "ilo radi novca, sve je "ilo samo pretvaranje. )isam znao ni o
emu razgovarati. Strpljivo sam podnosio sve uvrede, a one su mi
prodavale neko sitno zadovoljstvo. 3 tako su me keri iz"acile iz svoji$
domova. 5a sam za sve kriv, ja sam i$ nauio da me vrije,aju. Pou vidjeti
moje keriN 5a sam i$ stvorioN #ne su mojeN 1ko ne do,uK 4 ponovi starac
jecajui 4 J5a u umrijeti, umrijeti u od "ijesaN 5a izdiem, mene strano
"oliN #svetaN Moji zetovi ne daju im doi N Smrt Restaudu, smrt 1lzaaninu.
#ni su moji u"ojice NL &adne na zaglavlje kao da ga je malj udario.
JBlagoslov im dajemL 4 ree napre!ui se 4 J"lagoslovL. #djednom se
srui. Rastignac ode do gospo,e Restaud da je o"avijesti da joj otac umire0
J/ospodine gro8e, recite gospo,i da gosp. /oriot umire u jednoj "ijednoj
rupi, "ez novca i !eli vidjeti svoje keriL. /ro8 odgovara0 J5a mnogo ne
dr!im do njega, on je iskvario svoje keri, unesreio mene i naruio mir
moga doma. Doi e ga posjetiti im "udu ispunile svoje o"veze prema
meni i mome djetetuL. )akon toga ode do g,e. )ucingen i zatekne je u
postelji0 J&re$ladila sam se kada sam se vraala s "ala i oekujem
lijenikaL 4 ree Delp$ine. JDa ste na samrti, tre"alo "i da otpuzite k
svome ocu. #n vas zoveL 4 ree 6ugene. JMoj otac jamano nije toliko
"olestan kako vi ka!ete. #n "i svisnuo od tuge kada "i moja "olest postala
pogi"eljnom z"og toga izlaska. Doi u poslije lijenikog pregledaL.
J.ato ne nosite svoj satKL Student joj apne na u$o0 J*a otac nema ime
kupiti pokrov u koji e ga veeras poviti. .alo!io sam sat, jer nita drugo
13
nema. 3dem, idem 4 ja u prije vas stiiL ree Delp$ine. #n je sretan to
mo!e javiti samrtniku da e mu "ar jedna ker doi. % so"i je doktor
operirao oca /oriota. &ekli su mu le,a sre"rnim nitratom. To je "io
posljednji lijek za koji znanost zna, ali lijek "ez pomoi. J)ema mu vie
pomoi, ne mo!emo ga spasiti. Tre"a mu odjenuti "ijelu koulju i
promijeniti posteljinuL ree lijenik. /ospo,a *au:uer ree0 J#tac /oriot
nema vie ni santima. 1ko "i$ dala pla$te za ovjeka koji samo to nije
izda$nuo, a i jedna se mora dati za pokrov. Tko e meni nadoknaditi
trokove KL 4 udovica kao da nije u stanju izgu"iti. J%zmi prevrnute pla$te
iz so"e "r. <, one su do"re za mrtvacaL 4 apne slukinji. J)asieN FiIneNL
ree otac. J1$ moji an,eliNL i odleti njegova dua. Delp$ine nije dola jer
se je posva,ala s mu!em oko novca, koji je tra!ila od oca. /,a. Restaud
ipak je dola i kad ugleda oca "riznu u pla0 J#prostite moj oeN Svi me
mrze, samo me vi volite. 5a sam "estidnica, nisam ga cijenila. #tac je
umroNL vrisnu groIca i onesvjesti se. J&otra!ite sveenika i polo!ite starca
na odar izme,u dvije svijee u praznoj so"iL. Rastignac napie pismo
"arunu i groIci da poalje ljude koji e podmiriti sve trokove oko
pogre"a. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su starevu smrt.
(ako zetovi nisu poslali novac, niti je itko doao, 6ugene je platio
sveenika, a student je u svojoj "olnici kupio "ijedni mrtvaki sanduk, da
ga mogu pokopati. J1ko zetovi i keri ne "udu $tjeli vratiti novac koji si
dao, zapovijedi da se ure!e na gro"u natpisL0 J#*D56 &#23*1 /. /#R3#T
#T1? /R#F3?6 de R6ST1%D i B1R%)3?6 de )%?3)/6) S1PR1)56) #
TR#7(% D*#53?6 ST%D6)1T1L
%zalud je Rastignac dolazio kerima, nisu ga $tjele primiti0 J)jima je umro
otac, pa su u velikoj !alostiL. (ada se vratio u pansion 6ugene je zaplakao
kada je na ulazu spazio mrtvaki sanduk jedva pokriven crnom ojom,
stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. 5edno ru!no kropilo "ilo je
umoeno u pokositrenu posudu punu svete vodice. To je "ila siromaka
smrt, "ez sjaja, "ez pratnje, "ez prijatelja i ro,aka. % crkvi dva sveenika,
pjeva i crkvenjak o"avie pogre" za <> 8ranaka, jer crkva nije "ila "ogata
da "i molila "esplatno. (ada su smjestili sanduk u pogre"nu koiju, do,oe
dvoja kola s gr"ovima gro8a de Restauda i "aruna de )ucingena, ali
prazna i otpratie mrtvaki sanduk do gro"lja &ere 4 'ac$aise. Spustie
tijelo oca /oriota u raku oko koje su "ile sluge nji$ovi$ keri, koji se
pokupie sa sveenikom, kada je zamolio kratku molitvu koju je platio
student. /ro"arima, da "i pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati
napojnicu. )o on nije imao novca, pa je posudio od sluge ?$ristop$era D>
santima. Tu!no se zagledaju u gro" i u njemu pokopa svoju posljednju
suzu koja odleti u ne"o im je pala na zemlju.
&z E&"enie -randet najslavniji !alza%ov ro.an
te.a: &s$on & visoo dr&DtvoF o7insa lj&bavF dr&Dtveni ivot :ariza
vrlo sloena i dra.si on%i$irana o.$ozi%ijaA & ojoj se $aralelno
razvijaj& i .eH&sobno is$re$li& tri #ab&larne osnoveA sve tri vezane
&z stanare $ansiona "os$oHe Ea&M&er ' J.J.-oriotaA neo bo"ato"
tvorni7ara tjestenineA E&"ena de Rasti"na%aA sir.o.aDno" $le.ia
oji je iz $orajine doDao & :ariz na st&dij i tajanstveno" Ea&trinaA
neadaDnje" robijaDaA oji je vjeDto &$ravljao s&dbina.a lj&di
14
arateristi7na o.$ozi%ija ' 7itateljev& $ozornost &s.jerava na
&vodni dio ro.anaA a ras$let .& je vrlo rata i &lj&7&je obrat &
radnji
nova% ao osnovna $oreta7a sna"a
naj7eDi realisti7i $ost&$%i:
$ortretiranje @Czi7iA so%ijalni i $siholoDi $ortretB
$ortretiranje s $o.o& a.bijenta @o$is $ortretaA .noDtvo
detaljaB teorija sredine @.iljeaB
detaljno i $re%izno o$isivanje i $ri$ovijedanje
!alza%ova tehnia o$isivanja sadri bare. / ele.enta: viz&alni
@detaljan vanjsi o$is liova i $rostoraBA $siholoDi @&"oHajA
araterne osobineBA so%ioloDi @i.ovinso stanjeA so%ijalno
$odrijetloA lasna $ri$adnostB
7i7a -oriot KEje7ni ota%LA K5rist o7instvaL
svi vaniji liovi rtve s& o$sjedn&tosti jedno. straD& ili Csno.
idejo.
7. Z5O8IN I KAZNA ~ 9#dr M. D).#$0)*i
Razd!"#$% REA5IZAM
v. Ota% -oriot
&i'ra()*i +da,i a-.r-% 9#dr Mi6a#"0i: D).#$0)*i
1?(1. ' 1??1.
r&si ro.ano$isa%A &z ,olstoja najvei $redstavni r&so" realiz.a
st&dirao vojno ininjerstvo na Eojnoj aade.iji & )ant :eterb&r"&
s&djelovao & &to$ijsoGso%ijalisti7o. r&o& :etraDevso"aA zbo"
7e"a je os&Hen na s.rtA zati. $o.ilovan i $ro"nan & )ibirA "dje je
$roveo deset "odina
na $o7et& svo" stvaranja retao sto$a.a -o"oljeva realiz.a i
zast&$ao na$redne dr&Dtvene $o"lede @ro.an !ijedni lj&diA 1?29.B '
naon $ovrata s robije @oj& je o$isao & *a$isi.a iz .rtvo" do.aA
1?91.BA na$&Dta i os&H&je revol&%ionarn& djelatnost @ro.an De.oniA
1?>1.BA te za$ada & .isti%iza. i .esijaniza.A $ro$ovijeda
ne$rotivljenje zl& silo.A trai izlaz & $ravoslavlj& i svjesno $ristaje &z
%ariza. i slavenoClstvo
.ijenja se i te.atia nje"ovih djela .oralni as$eti lj&dse
e"zisten%ijeA $itanja dobra i zlaA rivnje i od"ovornosti
zani.ljiv ri.inalni za$let $osl&it e .& sa.o ao ovir & oje. e
ras$ravljati o $roble.& zlo7ina i azne ao tavo.eA & elji da otrije
tajne $ob&de lj&dsih $ost&$aa
$rea$a $o najsriveniji. $redjeli.a lj&dse $siheA a & tra"anj& za
od"ovori.a na $itanja oja "a .&7eA razvija d&"otrajne ras$rave i
dis&sije o .oralni.A eti7i. i Clozo#si. $roble.i.a
dvije vrste liova ' s jedne strane %ini%i i b&ntovni%i $rotiv dr&DtvaA
razvratni%i i ne.oralni ti$oviA a s dr&"e strane $ortvovneA
15
nesebi7ne li7nostiA oje s& & ivot& odabrale $&t lj&baviA $atnje i
$asivne $odlonosti
snano djelovao na razvoj .oderne za$adnoe&ro$se $roze (I.
stoljea
"lavna djela: :ON+;EN+ + UER+JEPEN+A *3O4+N + 5A*NAA +D+O,A !RAQA
5ARAMA*OE+ @sve ro.aniB
Z5O8IN I KAZNA
)ADR;AJ:
Prvi dio
Mjesec srpanj. Rodja Romanovi Raskoljnikov je siromani nesvreni
student prava u S. &eters"urgu. )a poetku romana ga susreemo kako sa
svoje dvadeset i dvije godine iz"jegava gazdaricu jer mjesecima nije platio
stanarinu. #dlazi kod stare li$varke 1ljone 3vanovne zalo!iti d!epni sat, a
ona mu daje samo ru"lju i O= kopejki jer nije na vrijeme otkupio prijanji
prsten pa je ostao du!an. Raskoljnikov ljutit odlazi. % glavi mu se stvara
raz"ojniki plan.
(asnije saznajemo Aiz njegovi$ meditacija i sjeanjaB da je jednom u krmi
uo razgovor mladia koji se !alio svom drugu na staru li$varku koja se
"ogati lukavim otkupom vrijedni$ predmeta od siromani$ ljudi za male
novceR pritom je strano gru"a prema svojoj do"roudnoj polusestri 'izveti
koja radi za nju. Mladi je razvio teoriju kako "i "a"u valjalo u"iti jer je kao
stjenica koja pije krv, a strano je "ogata. Raskoljnikovu je taj razgovor "io
poetak kovanja planova o u"ojstvu i kra,i.
)akon posjeta li$varki Akoji je "io pro"a jer je oslukivao to i kako ona
kljuevima otvaraB u krmi je upoznao propalog inovnika Marmeladova
koji mu je otvorio duu tu!nom priom o o"itelji koju je upropastio zapivi
sav svoj novac, a ki Sonja je postala prostitutka da "i pre$ranili ostale
dvije djevojice i jednog djeaka. Raskoljnikov ga otprati kui gdje nije "io
pet dana, a !ena ga poe vui za kosu i tui. Raskoljnikov izvue i ostavi
=> kopejki i nestane kad je poela vikati i na njega.
% prljavoj so"ici slukinja )astasja mu donese majino pismo puno lju"avi
koje ga raznje!i i rastu!i. Mati ga je izvjestila o tekom !ivotu Dunje,
njegove sestre koja je slu!ila u gospodskoj kui a gazda se zalju"io u nju
pa ju je $tio iskoristiti. Hena mu je to doznala pa je isprva okrivila Dunju,
pukla je sramota u selu, no uskoro je saznala istinu pa je ponovo
re$a"ilitirala Dunju. )ji$ dvije su tekom mukom slale sinu novac u grad i
polagale su velike nade u njega. Mati mu je pisala i o skoroj Dunjinoj
svad"i za dvorskog savjetnika &etra &etrovia 'u!ina. ;&ouzdan i imuan,
ima dodue @= godina ali jo se mo!e svidjeti !enama.; Raskoljnikov je "io
izvan se"e jer su ga dovele pred gotov in. )isu ga pitale za miljenje o
ovjeku koji je ;ini se do"ar; i otprema na put za S. &eters"urg krinju ;na
svoj raun;, a majka i Dunja putuju o svom troku. Raskoljnikov se udio
Dunji i "io ljut na nju. #n stalno preispituje se"e, svoje postupke, moral
ljudi i vremena.
S1) + umoran je zaspao i sanjao mraan san o ko"ili koju su pretukli
!eljeznim ipkama jer nije mogla trkom povui zapregu. % snu je
Raskoljnikov djeak i plaui ruicama udara vlasnika ko"ile a otac ga
odvlai nemono. &ro"udivi se zaklinje se kako on ne mo!e uiniti ;ono;,
16
ali zatim razmilja o doga,aju koji je odredio njegovu sud"inu. % prolazu je
uo razgovor trgovca s 'izvetom da e sutradan u sedam sati naveer doi
trgovcu. S$vatio je da e li$varka tada "iti sama i da je to prilika za
u"ojstvo.
% kaputu je zaio traku u kojoj e visjeti sjekira, nije mogao uzeti sjekiru iz
ku$inje jer je u njoj "ila )astasja AnepredviSenoB ali imao je sree kad je
zavirio u kuepaziteljevu kuicu gdje nije "ilo nikoga. &ozvonio je na vrata,
no li$varka je neto sumnjala pa nije odma$ otvorila. ?ijelo to vrijeme je
Raskoljnikov razmiljao o svom ponaanju i jo uvijek zdravom razumu.
&ru!io je starici vrsto svezani smotuljak koji je tre"ao "iti sre"rna
ta"akera. Tri puta ju je udario sjekirom po tjemenu i zatim u so"i iz krinje
natrpao d!epove raznim zlatnim predmetima. #djednom je zauo korake u
susjednoj so"i, zaprepastio se kad je ugledao 'izvetu i potom ju je u"io.
;Stra$ ga je $vatao sve vie i vie + oso"ito nakon tog drugog, sasvim
neoekivanog umorstva.;
(ad je $tio po"jei, zauo je korake i zakraunao vrata + dvojica su lupala i
s$vatila da se z"iva neto neo"ino. 5edan je krenuo po pomo, a kad se
drugi nakratko izgu"io Raskoljnikov se spustio kat ni!e i sakrio u stanu
kojeg su liili pa su vrata "ila otvorena. )isu ga zapazili. ;.noj je curio s
njega, ija mu je "ila posve mokra + prolaznici su mislili da je pijan. *ratio
je sjekiru na mjesto sve u "unilu...(omadii i odlomci nekakvi$ misli rojile
su mu se u glavi, ali ni jedne misli nije mogao uloviti, ni na jednoj se nije
mogao zadr!ati, koliko se god trsio..;
Drugi dio
'e!ao je vrlo dugo i razne misli su mu se rojile glavom. Sakrio je ukradene
stvari u rupi u zidu. )astasja mu je donijela poziv od policije + protrnuo je.
)o u stanici je saznao da ga je gazdarica tra!ila jer nije plaao stanarinu. %
stanici se posvadio s porunikom 3ljom &etroviem. #da$nuo je, ali kad je
inspektor Fomi priao o u"ojstvu li$varke + sruio se u nesvjest.
% stra$u je ;"lago; skrio u gradu ispod nekog tekog kamena. 2udno se
ponaao Auao kod Razmi$ina i odma$ izaao, "uncao je, sanjao da je 3lja
istukao gazdaricuB, pao je u groznicu, a Razmi$in ga je s prijateljem
.osimovim, doktorom po!rtvovno njegovao. .a to vrijeme su svi poeli
komentirati u"ojstvo, u prvi ma$ su optu!ili so"oslikareN
Dok je "io u krevetu posjetio ga je 'u!in, a Raskoljnikov je sluajui
komentar na pismo njegove majke rekao0;Tornjajte se dovragaN; 5o onako
sla" po"jegao je iz so"e i lutao gradom, uao u neku krmu i majinim
novcem nagradio neku prostitutku iz istog $ira. .a ankom je drsko
izazivao .amjotova priajui mu o zloinu i izazovno ga gledajui u oi. )a
vr$ jezika mu je "ilo da prizna. ;1 to ako sam onda "a ja u"io "a"u i
'izvetuKN; )eki vrag mu nije dao mira i uao je u kuu i so"u gdje se z"ilo
u"ojstvo, provocirao je radnike koji su ureSivali stan. ;&od je opran, $oe li
ga o8ar"atiKN )ema krviKN; #tjerali su ga.
)a cesti je uo graju i pri"li!io se + zaprega s konjima je pregazila pijanog
Marmeladova. Raskoljnikov se zauzeo za nastradalog i pomogao da ga
odnesu u kuu. Hena (atarina 3vanova "ila je izvan se"e. &op ga je
ispovijedio okrvavljenog. Dirljiv prizor kada !ena poma!e mu!u, a pop moli
da mu oprosti. ;Ma ta je pijanica zapila sve to je imala... upropastio mi je
!ivotN Pvala Bogu to umire. Bit e manje teteN; /ovorei to, ona je
17
davala sve od se"e da mu olaka posljednje trenutke, da mu pomogne. )a
vratima se pojavila Sonja i Marmeladovu su zasuzile oi. Raskoljnikov je
zadivljen Sonjinom mravom prilikom s predivnim plavim oima. Dao je
(atarini sve ru"lje to je imao i rekao da on snosi trokove sprovoda. (ad
je odlazio mala sestrica je dotrala i rekla da Sonja pita za adresu.
*rativi se kui doekale su ga majka i sestra vritavi od uz"uSenja. ;1li
on stajae kao mrtav... nije ni ruke podigao da i$ zagrli + nije mogao.;
Sruio se u nesvijest. Razmi$in i$ je smirivao, uvjeravao da mu nije nita.
Trei dio
Razmi$in je nagovorio Dunju i majku da odu kui, da e se on po"rinuti za
Raskoljnikova. Raskoljnikov je samo uspio rei da je 'u!in podlac i da se
on protivi vjenanju. ;3li on ili jaN; Razmi$in i$ je pratio do stana umirujui
i$. Bio je pijan jer se upravo vratio s tervenke, ali se na prvi pogled
zalju"io u visoku, ponosnu i naoitu Dunju. #"eao je da e doi sa
.osimovim i odr!ao o"eanje.
'u!in im je poslao pismo i dogovorio sastanak S Dunjom i majkom pod
uvjetom da Raskoljnikov ne "ude tamo. Dunja i mati su se tome
usprotivile. Sutradan se Raskoljnikov naao s njima, ali je razgovor
svejedno zapinjao, mati nije mogla prepoznati sina, on se suprotstavljao
sestrinoj svad"i, Dunja je o tome !eljela odluiti sama.... Tada u so"u uleti
Sonja da pozove Raskoljnikova na pogre" + svi se z"une, a Raskoljnikov se
rastri oko nje upoznavi ju sa svima, majci je sve to "ilo sumnjivo.
Raskoljnikov je Razmi$inu otkrio da je i on zalagao neke predmete kod
stare li$varke i Razmi$in ga je uputio k prijatelju &orIriju &etroviu,
inspektoru. &orIrij se pokazao lukavac i alama i pitanjima je provocirao
Raskoljnikova. Samo su jo njega i ekali, jer su na zamotuljcima kod
starice nali napisano i njegovo ime, raspitivao se i o smrti Marmeladova.
.atim se inspektor interesirao o lanku Raskoljnikova izalom u
;&eriodinoj rijei; u kojem je Raskoljnikov izlo!io misao o o"inim i
neo"inim ljudima koji vuku svijet pa im se mo!e oprostiti ak i zloin ako
to znai napredak ovjeanstva. &orIrij je to povezao s psi$ikim stanjem
zloinca u trenutku zloina ARaskoljnikovu se inilo da mu je &orIrij
namignuoB. )a kraju ga je ak pitao je li vidio so"oslikare one noi +
Raskoljnikov se nije dao prevariti, a Razmi$in se raz"jesnio na &orIrija.
Raskoljnikov stalno razmilja i preispituje svoj in. ;*rlo va!no za
"a"uskaruN;+ mislio je uzrujano i pal$ovito. Mo!da sam tu i pogrijeio, ali
nije sad to va!no. To je "ila tek "olest... $tio sam to prije preskoiti
granicu.. nisam u"io ovjeka nego naeloN )aelo sam zaista u"io, ali
nisam prekoraio granicu, nisam, ostao sam na ovoj strani..Majka, sestra,
koliko sam i$ volioN .ato i$ sada mrzim, ne trpim i$ u svojoj "lizini.... /rliti
je i misliti0 kad "i ona znala... pa da joj ka!emKN # kako sad mrzim tu
"a"uskaruN Mislim da "i$ je i po drugi put u"io kad "i o!ivjelaN Sirota
'izavetaN .ato se ona morala tamo zateiK 2udno je ipak zato na nju i ne
mislim, "a kao da je nisam ni u"ioN 'isavetaN SonjaN Sirotice moje krotki$
oiju....Mile mojeN;
+ ovaj je komentar naj"itnija odrednica romana, o"razlo!enje njegova
postupka i pojava unutranjeg monologa inae kategorije modernog
romana.
.aspao je u "unilu, sanjao da udara "a"u sjekirom, a cijelo je predso"lje
18
puno ljudi. (ad se pro"udio kraj kreveta je sjedio Svidrigajlov.
etvrti dio
Svidrigajlov je mu! pokojne Mar8e &etrovne koji je pokuao napastvovati
Dunju kad je radila za njega. Raskoljnikov ga je $tio otjerati, ali mu je ovaj
ponudio O>>>> ru"alja za Dunjeku "ez ikakvi$ protuusluga. Raskoljnikov
je "io izvan se"e, a Svidrigajlov neo"ino $ladan i miran. #tkrio je da je
Mar8a oporuno ostavila Dunji E>>> ru"alja i nek se ne udaje za 'u!ina jer
je nitkovN )a izlazu ga je vidio Razmi$in.
% svratitu majke i Dunje sastaju se 'u!in, Razmi$in i Raskoljnikov. 'u!in
je u !unoj raspravi napao Raskoljnikova i pozvao se na svoju
velikodunost prema ;ozloglaenoj; djevojci i siromanoj majci koje je $tio
spasiti od neimatine. Dunja je po"jesnila i zajedno s "ratom otjerala
iznena,enog 'u!ina. 'u!in je ak zatra!io da mu vrate trokove puta.
Raskoljnikov se odma$ zatim oprata od majke i sestre i taj oprotaj
izgleda konaan. Razmi$in ga je pokuao zaustaviti, ali Raskoljnikov ga je
nijemo gledao, pogled mu je prodirao u duu. #djednom se Razmi$in
lecne.. )eto udnovato kao da je prostrujalo izmeSu nji$.... )ekakva
misao proleti kao kakav nagovjetaj, neto u!asno ru!no, to su o"ojica
s$vatila. Razmi$in pro"lijedi kao krpa. ;Razumije li sadK + upita
Raskoljnikov a lice mu se iskrivi od "ola. *rati se k njima i uvaj i$ uvijekN;
3znenada se okrene i ode.
#d te veeri Razmi$in im je postao sin i "rat.
Raskoljnikov je poao Sonji koja se oduevila kad ga je vidjela. #n ju je
ispitivao o njezinu !ivotu, "io je ganut njezinim izgledom, sud"inom i
!rtvovanjem za do"ro"it svoje porodice, pitao ju je vjeruje li u Boga i kako
on mo!e dopustiti takvu "ijedu, natjerao ju je da mu ita Bi"liju +
uskrsnue 'azarovo, itavo vrijeme osjeajui kako mu se vraa !elja za
!ivotom, smisao kako se neto "udi u njemu. Rekao joj je da je danas
raskrstio sa sestrom i majkom. ;Sad imam samo te"e. Pajdemo zajedno...
#"oje smo prokleti, pa emo dalje zajednoN; 1ko sutra opet do,e rei e
joj tko je u"io 'izavetu + "ila je zaprepatena.
Raskoljnikov je poao &orIriju koji mu je natuknuo da ga !eli ispitati.
&orIrij ga je u aljivom tonu doveo do ludila i Raskoljnikov je zavikao da to
ne doputa. ;%$apsite me ako !elite, ali nemojte se poigravati sa mnom.
&orIrij je znao da je Raskoljnikov odlazio "a"i, da je pitao za krv. &orIrij
mu je o"eao iznena,enje, ali u jednom trenutku u,e )ikolaj, so"oslikar s
priznanjem da je on u"ojica, a &orIrij se z"unio. Raskoljnikov je doao se"i
i uzvratio mu0;)eete mi pokazati ono nae malo iznena,enjeKN;
% stanu, u trenutku kad je $tio izii otvorila su se vrata i pojavio se ovjek
koji mu je na ulici apnuo da je u"ojica. ;kao da je iznikao iz zemlje;
Raskoljnikov se sledio. )o ovaj mu se stane izvinjavati to ga je krivo
optu!io i prokazao &roIriju jer je vidio Raskoljnikova onu veer kad je
zavitlavao stanare i pazikuu, a on je o"rtnik + krznar, iz iste ve!e i nije $tio
da Raskoljnikov proSe neka!njeno. A#n je "io to iznena,enje o kojem je
&orIrij priao, stajao je iza vrata i uo razgovor, no kad se )ikolaj pojavio,
pokajao se i doao u stan ispriati se.B ;#prostite mi z"og klevete i zloe.;
Raskoljnikov je izaao iz so"e "odriji nego ikad. ;Sad emo se jo
ogledati.; ree smjeei se pakosno.
Peti dio
19
'u!in se nije predao i u glavi je smiljao osvetu. Hivio je u so"i sa
studentom 'e"ezjatnikovom Akoji je imao moderna naela + !ivot u
komuni, !ena mo!e varati mukarca jer mu nije ro"....B i poslao ga po
Sonju kojoj je velikoduno dao O> ru"alja pravei se due"ri!nik, ali joj je
skriveki gurnuo u d!ep presavijeni$ O>> ru"lji kanei je optu!iti pred
svima da mu je Sonja ukrala novac da "i okaljao nju i Raskoljnikova pred
Dunjinim i majinim oima i vratio izgu"ljeno povjerenje. Sreom je na
dai Ao"redu u ast pokojnikaB pred raskalaenom gomilom koja uope nije
dola oplakati Marmeladova nego najesti se, 'e"ezjatnikov osupnut
'u!inovim postupkom izrekao pravu istinu, ne znajui ni sam 'u!inove
porive. Sve to nije sprijeilo Sonjinu mae$u (atarinu 3vanovu da se
poupa s gazdaricom )jemicom koja se pravila dama i smjeno govorila
ruski. Raskoljnikov je odluio Sonji priznati zloin. Dok joj je s mukom
govorio, onako nemona podsjetila ga je na 'isavetu. %!asnuto je
uzda$nula0;Bo!eN; #dma$ ga je potom u$vatila za ruke, o"jesila mu se
oko vrata. ;#nda nee me ostaviti SonjaK + ree on gledajui je gotovo u
nekoj nadi. +)eu, neu, nikad i nigdjeN, uzviknu Sonja. +Svuda u za
to"om, kud ti tud i jaN # Bo!eN # jadne li meneN 3 zato, zato te prije
nisam upoznalaN;
Raskoljnikov se lomio u se"i zato joj je rekao jer ona nije mogla s$vatiti
motiv zloina, a on se nije kajao + to nije mogla razumijeti. ;)isam u"io
z"og toga da pomognem majci + kojetaN )isam u"io ni z"og toga da se
domognem sredstava i vlasti pa da postanem do"rotvor ovjeanstva.
5ednostavno sam u"io, z"og se"e sam u"io, samo z"og se"eN )eto sam
drugo morao s$vatiti, morao sam doznati jesam li gnjida kao svi ili sam
ovjekK Pou li moi preskoiti zapreku ili neu. 5esam li puzav stvor ili
imam &R1*#.; Sonja mu nije povla,ivala i upitao ju je to da radi. Sjevnula
je oima i odgovorila neka po,e do raskri!ja. ;Stani i pokloni se, polju"i
zemlju koju si oskrvnio, a onda se pokloni cijelom svijetu, na sve etiri
strane, i reci svima, na sav glas0;%"io samN; &a e ti Bog opet vratiti !ivot.
Poe liK;
.nao je da ona misli na ro"ilu, da pri$vati kaznu. Dala mu je drveni kri!i
da ga o"jesi oko vrata. Raskoljnikov je u se"i odluio.
(atarina 3vanova je imala $isterian napadaj, odvukla je djeicu na cestu,
jer ju je gazdarica istjerala iz stana, i pjevala, tjerala i$ da pleu i prosila
novac, otila je ak do nekog generala. %mrla je u $ropcu na cesti
okru!ena znati!eljnom gomilom. Raskoljnikovu je priao Svidrigajlov
o"avjestivi ga da je preuzeo "rigu o malianima i Sonji i da e tako
utroiti oni$ O>>>> ru"alja namjenjeni$ Dunji. )a Raskoljnikovo
zaprepatenje izrekao mu je iste rijei koje je Raskoljnikov izrekao Sonji. 3
Svidrigajlov mu je priznao da stanuje stan do Sonje i da je prislukivao
nji$ov razgovor. ;&a rekao sam vam da emo se nas dvojica jo z"li!itiN;
Sad ga je imao u aci.
esti dio
;.a Raskoljnikova su poeli udni dani0 kao da ga je odjednom o"avila
magla i zatoila u "ezizlaznu, munu osamljenost. (ad se poslije, ve
mnogo kasnije prisjeao ti$ dana, poimao je da mu se svijest gdjekad
mutila i da je tako "ilo, uz stanovite prekide, sve do konane katastro8e.
)a ma$ove ga o"uzimao "olestan i muan nemir to je prelazio ak u
20
panian stra$.; )ajvie ga je muio Svidrigajlov.
S Razmi$inom se oprostio i ponovio mu da ga Dunja voli i neka mu uva
majku i sestru, a Razmi$in mu je uzvratio da mu je sada sve jasno, da zna
da je Raskoljnikov nevin jer mu je &orIrije sve razjasnio. Raskoljnikov je u
nedoumici + to &orIrij spremaK 3 zaista, inspektor mu je sam doao na
vrata. 3spoetka je $inio da mu se doao ispriati z"og neugodnosti to mu
je zadao, ali je onda na svoj stari lukavi nain poeo rekonstruirati zloin i
psi$oloki portret poinioca. )ikolaj pripada ruskoj sekti R1S(#')3(1 koji
su rado pri$vaali na se"e patnju. ;)e, dragi moj Rodione Romanoviu nije
)ikolaj nita krivN &osrijedi je 8antastino, mrano nedjelo, suvremeno,
sluaj naeg do"a kad se smutilo ljudsko srce ... u"io je, a sam se"e
smatra za potena ovjeka, ljude prezire, ponaa se kao kakav anSeo, ne
dragoviu moj, nije )ikolaj nita krivN; Raskoljnikov je samo zadr$tao kao
da ga je neto presjeklo. ;&a tko je onda u"ioK; ne odoli da ne upita jedva
diui. ;(ako tko je u"ioK + ponovi "a kao da ne vjeruje svojim uima + &a
vi ste i$ u"ili Rodione RomanoviuN *i ste i$ u"ili... doda gotovo aptom,
du"oko uvjerenim glasom.;
Raskoljnikovu su se oduzele noge. &okuao se po"uniti ali ga je ovaj
proitao. &redlo!io mu je da se sam prijavi pa e mu smanjiti kaznu i !ivot
je pred njim. ;Smanjit e mi kaznu... nasmijao se.; &orIrij mu je dao rok od
par dana i o"eao da ga do tada nee prijaviti.
Raskoljnikov je po$itao do Svidrigajlova. )aao ga je u nekom "ijednom
svratitu, a ovaj je pak "io raspolo!en i priao mu o dogodovtinama iz
!ivota Azavo,enje siromani$ maloljetni$ djevojaka, o svojoj mani +
neuta!ivoj gladi za !enamaB, pokazao se u svijetlu razuzdanog i
perverznog ovjeka. Raskoljnikov mu je zaprijetio da e, "ude li dirao
Dunju, ga u"iti. Svidrigajlov ga se jedva otarasio i poao na ugovoreni
sastanak s Dunjom. &ret$odno joj je napisao pismo u kojem joj je natuknuo
o "ratovom zloinu. #na je uspla$ireno dola na mjesto sastanka, a on ju
je, kujui u glavi plan, namamio u do"ro izolirani stan zakljuavi za njom
vrata. .nao je da je sud"ina njezine o"itelji u njegovim rukama + ponudio
joj je da e uvati tajnu, a za uzvrat e joj "iti ;ro"; do kraja !ivota. Dunja
je istrgla i izvadila pitolj, pucala je samo jednom, ali ga je samo okrznula.
#n joj se polako pri"li!io i rekao neka pokua jo jednom, no ona je "acila
oru!je, a on ju je zagrlio. Dunja ga je zamolila da ju pusti.
;)e voli me dakleK + ti$o priupita.
)e.
3 ne "i moglaK )ikadK
)ikad. + apne Dunja. Svidrigajlov slomljeno spusti ruke, pustivi ju da
iza,e.;
Svidrigajlov se oprostio od Sonje, ostavivi njoj i Dunji puno novaca. %ao
je u neko svratite i pokuao zaspati. ali san mu nije dolazio. )aposlijetku
je izaao i spustio se do Male )eve AmostB. Stra!ar ga je mucajui $tio
potjerati, ali Svidrigajlov uzme pitolj i napne ga. ;#vdje vam nema
mjesta.
6, pa "rate moj, svejedno. Mjesto je do"ro i ako te "udu to pitali, reci im
da sam otputovao u 1meriku.; 3 u"ije se.
Raskoljnikov se oprostio od majke, ne rekavi joj nita, zatim od sestre
kojoj je "ilo teko, ali oprostila mu je u svojoj lju"avi i zagrlila ga. &o"jegao
21
je od Dunje i uinio na ulici kako mu je Sonja rekla0 kleknuo je nasred trga,
poklonio se i polju"io prljavu zemlju, sav pro!et nasladom i sreom. 'judi
su se smijali mislei da je pijan. Malo dalje od njega stajala je Sonja, i tada
je s$vatio da e ostati s njim do kraja.
%ao je u policijsku stanicu i naletio na 3lju &etrovia, koji ga je ugodno
primio, nije mogao priznati zloin i izaao je van. )o, tada je ugledao Sonju
na ijem licu je ugledao sla"aan smijeak. *ratio se i rekao0 ;5a sam onda
u"io sjekirom onu staru inovniku udovicu i njezinu sestru 'izavetu.; 3
&etrovi zine. Sjatie se ljudi sa svi$ strana.
pilog
."og olakotni$ okolnosti Asam je priznao zloin za koji je drugi ve
okrivljen, nije ka!njavan, potpomagao je studenta "olesnog od
tu"erkuloze, pokopao siromanog MarmeladovaB do"io je samo osam
godina Si"ira. &orIrij je odr!ao o"eanje. Majka mu je o"oljela i umrla
vjerovatno znajui za stranu istinu, Dunja se udala za Razmi$ina, a Sonja
je pola u Si"ir s njim. Raskoljnikov je utke radio i svi su ga ka!njenici
mrzili. Teko se raz"olio i Sonja je pismom javila Dunji da le!i u zatvorskoj
"olnici. )o nije se raz"olio od tekog rada i posne $rane + raz"olio se od
povrije,enog ponosa. Stidio se to je on, Raskoljnikov, propao tako glupo i
slijepo, to se mora poniziti i pokoriti pred "esmislom. ;(ad "i mu "ar
sud"ina poslala kajanje... 1li, nije se kajao z"og svog zloina.... 6to to je
jedino on dr!ao za svoj zloin0 samo to to nije uspio i to je sam priznao
svoju krivnju.;
)ije s$vaao kako su svi ka!njenici zavoljeli Sonju Aposredovala je u slanju
pisama i posjetama ka!njenikaB, svima se osmje$ivala. .a "olesti je opet u
"unilu sanjao o propasti svijeta i nekolicini oda"rani$ koji su pre!ivjeli.
Bolno se prisjeao tog sna. 5ednom je ugledao Sonju kod "olnikog ulaza
;kao da ga je neto ujelo za srce;, "rzo se odmakao od prozora. Sonja se
raz"oljela i neko vrijeme nije dolazila. Raskoljnikov se uznemirio i stalno
raspitivao za nju. &oslala mu je pismo pisano olovkom + srce mu je tako
sna!no tuklo dok je itao, neto se u njemu prelomilo.
Sjedio je pokraj rijeke, ona je sjela do njega, stra!ar i$ nije gledao. ;)ije ni
sam znao kako se to dogodilo, ali najednom kao da ga je neto zgra"ilo i
"acilo do njeni$ nogu. &lakao je i grlio joj koljena. #na se u prvi ma$
strano prepala i pro"lijedila kao krpa. Skoila je s mjesta i zagledala se u
nj drui. 1li, zaas u isti tren, sve pojmi. % oima joj zasja "eskrajna
srea. &ojmila je i vie nije sumnjala da ju on voli, da je napokon doao taj
as... %skrisila i$ je lju"av, srce jednog mrsilo je u se"i neiscrpne izvore
!ivota za srce drugog.;
)ikad do tada nije u ruke uzeo evan,elje to mu je Sonja dala Anikad ga
nije davila vjeromB, ali ga je sad otvorio. Sedam godina im se inilo kao
sedam dana. Bili su sretni.
;Raskoljnikov nije znao da nije do"io !ivot na dar, nego da e ga jo i te
kako skupo stajati, da e platiti za nj velikim pot$vatom u "udunosti... +
ali to je ve nova pripovijest.;
naj$oznatiji i do danas naj7itaniji ro.an Dostojevso"a
anrovsi teDo odrediti ri.inalisti7iA dr&DtveniA $siholoDiA ali
$rije sve"a ro.an idejaA & oje. Dostojevsi na vrlo 7ita na7in
22
ras$ravlja o $itanji.a oja s& "a .&7ila naon $ovrata iz )ibira i
oja e otad $ostati nje"ovo. "lavno. $reo&$a%ijo. @$roble.i
zlo7ina i azneA "rijeha i is$aDtanjaA $rava i $ravdeB
s&dbina siro.aDno"a $etro"radso" st&denta RasoljniovaA oji se
iz KviDih %iljevaL odl&7io na zlo7in @&bojstvo stari%e lihvare 7iji. je
nov%e. na.jeravao $o.oi svi.a $otrebni.a ' obiteljiA
Mar.eladovoj obitelji...B
realisti7i vjerna dr&Dtvena slia bijede vele"radse sirotinje i
osiro.aDeno" $le.stva
$siholoDa razrada "lavno" lia i nje"ovih &n&tarnjih s&oba oo
vlastitih $ost&$aaA s teiDte. na ras$ravi o Kvje7ni.L $itanji.aA
7e.& $odreH&je i liove i #ab&larn& osnov& djela na taj na7inA ao
i 7esto. &$orabo. &n&tarnjih .onolo"a Dostojevsi anti%i$irao
.oderni e&ro$si ro.an (I. stoljea
radnja se odvija & = dana
snoviA hal&%ina%ijeA bolesna svijest
$rete7a .oderno" $siholoDo" ro.ana toa svijesti
KNe &bijRL ' te.eljna $or&a ro.ana evanHelje
;. U REGISTRATURI ~ An.$ K0a:i
Razd!"#$% HRVATSKI REA5IZAM
trajanje: od oo 1??I. @<enoina s.rt 1??1.B do ot$rilie 1?=8.
realisti7i stil $isanja $rostire se i izvan to" vre.enso" oviraA
d&boo & razdoblje .oderne
&l.ina%ija realiz.a ao stila & 1rvatsoj bila je ?IGih "odina 1=.st.A
vrije.e obiljeeno $ro$adanje. $le.stva oje jeA naon &idanja
.etstvaA ostalo bez svojih tradi%ionalnih $rihoda
osiro.aDivanje seljaaA zbo" $o$&la%ije i dijeljenja ze.ljeF .i"ra%ije
stanovniDtva iz sela & "radA a ree i $rvi val hrvatsih iseljenia &
$reo.orse ze.lje
$rovoHenje .aHariza%ije
:a)+i)i ' donosili $rijevode svjetsih lasia realiz.aA davali
s.jerni%e realiz.& i nat&raliz.& te stvarali $ole.i7oA riti7o
.iDljenjeA ali najvanije od sve"a je Dto s& & nji.a objavljivani svi
vani ro.ani hrvatso" realiz.a @*latarovo zlatoA U re"istrat&ri...B
Eijena% @tada "lavni njievni listA aCr.irao "a je sa. <enoaBA
1rvatsa vila @stro"o $ravaDo &s.jerenjeBA !alan
d0i#$ *n,$+,i#$%
1. ),AR4EE+QEE)5A @$ravaDaB ' $riaz ivota aav stvarno jestA
sa svi. nje"ovi. dobri. i loDi. stranaA $ri 7e.& je na"lasa
$onaj$rije na riti7o.e odnos& $re.a dr&Dtvenoj realnosti
(. <ENO+N)5A @narodnja7aB ' s.isao njievnosti je & isti%anj&
.oralno" as$eta hrvatso" 7ovjeaF $isa% .ora $riazati
ivot onavi. avi. bi on idealno ' s "raHansih .oralnih
stajaliDta ' trebao bitiA a ne onavi. aav jest
23
,EMA,)5+ 5RU-OE+: na%ionalnoG$oliti7i @odnos $re.a stran%i.aA
na%ionalna ot&HenostA .aHariza%ijaA "er.aniza%ijaBF so%ijalnoG
eono.si @$ro$adanje $le.stvaA $rodor a$italiz.aA .i"ra%ije
seoso" stanovniDtva & "rad...BF &niverzalneA $siholoDeA eti7e i
Clozo#se te.e @lj&dse s&dbineA $siholoDa analiza...B
RE-+ONA3N+ 5RU-OE+: 1rv. za"orje @5ova7iA -jalsiA 3esovarBA
)enjA :ri.orjeA +stra @5&.i7iA NovaBF )lavonija @5ozara%BF 3ia
@,&riA DraenoviB
),+3)5A O!+3JE;JA: .ijeDanje razli7itih stilsih $ost&$aaA & zna&
$revladavanja ro.anti7arsih stilsih arateristiaA ritia
dr&Dtvene stvarnostiA $siholoDo $ortretiranje
&i'ra()*i +da,i a-.r-% ANTE KOVA8I<
1?82. ' 1??=.
rodio se ao nezaoniti sin Ra&%hova vin%ilira +vana 5ova7ia i Ane
E&"rine%A bivDe sl&ave
djetinjstvo $roveo & O$lazni&A a $&7& Dol& $olazio & Mariji -ori%iF
.at&rirao & sje.eniDt& i nastavio st&dij $rava & *a"reb&
od st&dentsih dana vatreni $ristaDa )trane $rava i ideja Ante
)tar7evia
svoji. $lodni. novinarsi.A #eljtonisti7i. i njievni. rado.
&zdravao je brojn& obitelj
njievni rad za$o7eo joD & Dolsi. l&$a.a
najvanija djela: travestija @satiri7a $reradbaB )MR, !A!E
4EN-+Q5+NJEA #eljtoni +* !OM!AJAA ro.ani !ARUN+4+NA 3JU!AEA
6+<5AA MEPU ;A!AR+ i U RE-+),RA,UR+
U REGISTRATURI
)ADR;AJ:
#vaj veliki roman zapoinje prepirkom spisa i registara, a nastavlja se
kao ;raspredanje; glavnog junaka u o"liku ispovijesti, kojoj je cilj da kritiki
razo"lii $rvatsko drutvo onog vremena u rasponu od siromani$ seljaka i
pogospo,eni$ opanaka do pokvarene gospode. % registraturi je prije
svega svjedoanstvo o munom pro"ijanju kroz !ivot jednog seljaka, u
emu nalazimo istinite i ujedno tipine crte ne samo (ovaieva
!ivotopisa. /lavno je lice 3vica (imanovi, sin seljaka 5o!ice, veseljaka
koga su z"og sviranja u seoskom ;orkestru; seljani nazivali
;.gu"idanom;. )ji$ov naj"li!i susjed, zdepasti ;(anonik;, imao je ker
1nicu i sinove &eru i Mi$u, a kako su 5o!iina djeca "ila "istrija, razvila se
zavist i suparnitvo. 3vica odlino zavri osnovnu kolu i uz pomo Mecene
nastavi se kolovati, !ivei u kui svoga do"rotvora, kod njegova
Tkumordinara; Hor!a. Mecena je ne!enja, "ogat, maglovite prolosti0 ima
na dui !ivote nekolicine ljudi koji$ je smrt posredno skrivio poto je
o"eastio lijepu seljanku Doru. (ad je 3vica navrio devetnaestu godinu, k
Meceni se doselila 'aura, njegova ro,akinja, djevojka udne prolosti i jo
udnije "udunosti. Me,utim, 3vica ustanovi da je ona Mecenina lju"avnica
pa se i sam s njom splete, z"og ega ga Mecena otjera iz svog dvorca.
3vica se vrati kui gdje ga opet doeka zavist o"itelji susjeda ;(anonika;,
kojega je sin Mi$a "ogatom !enid"om o"ogatio. Mecenu je u
24
me,uvremenu 'aura otrovala i opljakala, saznavi prije toga iz jednog
pisma da joj je on zapravo otac, a suluda davno o"eaena Dora + mati.
'aura potra!i 3vicu i pomogne 5o!ici da izgradi novu kuu. Seljani su i$
ogovarali z"og divljeg "raka, ali 'aura se ne !eli liiti slo"ode pa radije
poalje 3vicu natrag da zavri kolovanje, a sama nastavi !ivjeti s Mi$om,
sve dok njegova !ena 5usta ne premine z"og neo"janjivi$ okolnosti, uz
asistenciju 'aure. 3vica spozna da je 'aura zloinka i !eli se vjenati s
;(anonikovim; kerkom 1nicom, kojoj na,e slu!"u kod neke gospo,e, gdje
je i sam radio kao instruktor. 'aura u dogovoru sa svojim novim
lju"avnikom Ferkonjom udavi i Mi$u, pokrade Mi$in novac i po"jegne, ali
kod podjele plijena u"ije i Ferkonju. Pajduica 'aura ipak !eli ponovo
osvojiti 3vicu, a kad je ovaj od"ije, ona s raz"ojnicima provali na njegove
svatove i po"ije i$ redom0 3viinu majku, oca 5o!icu, ;(anonika;, otme
1nicu te je u umi unakazi tako da joj odre!e grudi. 3vica je pre!ivio pokolj,
pa ranjen svjedoi na sudu protiv 'aure koju napokon strijeljaju. 3z njezini$
grudi ne kapnu ni kap krvi. 3vica se poinovnii, postane registratorom, ali
u"rzo poludi, zapali sve spise i sam izgori u tom plamenu.
3+5OE+ ROMANA + NJ+1OEO ),EARA3A45O O!3+5OEANJE:
/lavni likovi romana pripadaju dvama izrazitim (ovaievim miljeima0
seoskoj i gradskoj cjelini. To su seljaci, inteligencija seoskog porijekla,
8eudalci te raznoliki predstavnici gra,anskog drutva Atrgovci, krmari,
poluinteligentni, tzv. kaputai, nadri pjesnici i drugiB. (ritika je podijeljena s
o"zirom na to tko je glavni lik romana U registraturi. Dok se jedni
opredjeljuju za 3vicu (imanovia, drugi to osporavaju tvrdei da 3vica
nema ono to karakterizira glavno lice romana, tj. da nije aktivan nosilac
svi$ doga,aja, pokreta radnje, da nema onu volju, samoodlunost,
samosvojnost i samosvjesnost koja je potre"na glavnom junaku djela.
3pak, neosporno je da se 3vica (imanovi namee itatelju kao glavna
linost romana, jer se u cijelom romanu osjea njegova prisutnost0 3vica je
nit koja povezuje glavnu 8a"ulu romana u cjelinu. 7to doznajemo o 3viciK
(ako ga stvaralaki o"likuje 1nte (ovaiK
!vi"a #imanovi je mlad, perspektivan, raz"orit, do"roduan i
pametan mladi koji, za vrijeme svoga djetinstva sa svojim roditeljima !ivi
u divnoj seoskoj idili. % svojoj mladosti mnogo je o"eavao, s toga ga otac
u dogovoru sa uiteljem alje u grad da proiri svoja saznanja. 3z mladog,
poletnog, djearca, koji ne s$vaa to se doga,a oko njega, koji je na selu
mnogo o"eavao, u graduR u okru!ju pokvareni$, amoralni$ linosti, on ne
uspjeva, jer za tu sredinu nije dovoljna samo darovitost i "istrina nego i
sposo"nost, snala!ljivost, dvolinost. #dlazak u grad ga mijenja. &risilno
odrasta u rezigniranog ovjeka, rastegnutog na vie strana koji ne
pronalazi svoj unutranji mir.
3vicu ;guta; vrtlog gradskog !ivota0 izrasta u lijepog, stasitog
mladia ali je !rtva sud"ine uvjetovane daljnjim okolnostima, tu,om
voljom i $tjenjima, a ne izrazom svjesne aktivnosti, aktivnog odnosa
prema !ivotu, sredini i se"i. #n nema vrsto odre,en !ivotni cilj, on je
;o"jekt na kome se provodi tu,a volja; i koji ovisi o ljudima to i$ je
upoznao u Meceninu domu, u gradu, iako i$ prezire i mrzi iz dna due,
Akao npr. MecenuB, ismijava i ironizira Akao npr. Hor!a, 7ajkovskogB, voli ali
i$ se ujedno i "oji Akao npr. 'auruB itd. .ato im se pasivno opire, "ori
25
protiv nji$ovi$ poroka za svoje vlastito mjesto i vlastiti !ivot u toj sredini.
)eugodna iskustva sa "rzim, surovim gradskim !ivotom, daju mu uvid
kakav tre"a "iti da "i uspio u !ivotu. s$vaa okolinu, ali eksplicitno mu je
za"ranjen svaki komentar. Ta gradska dvolinost, nemoralnost mu se gade
te se vraa u seosku idilu svoga doma da mirno !ivi, sa svojom o"itelji ali
je u$vaen u kotac sa dvije !ene, te na kraju zavrava kao nesretni
alko$oliar, "ez vidljivog cilja na o"zoru. Hena za koju je mislio da je
ostvarenje njegovi$ !ivotni$ nadanja i snova do temelja rui njegov !ivot,
u"ija njegove naj"li!e, te on postaje samotan, mrk, strog i oz"iljan. Svatko
mu je "io stran kao i on drugima, nije imao ni prijatelja ni neprijatelja,
$avata ga Jdelirium tremensL, alko$olno ludilo, te zavrava tragino.
'ik koji uz 3vicu ima va!no mjesto u romanu je $aura. % prvom kontaktu s
3vicom otkriva se kao privr!ena, do"roduna, nje!na oso"a, ali
samouvjerena, a zatim, produ"ljavanjem odnosa s 3vicom i drugim
likovima te njezinim djelovanjem, upoznajemo je kao proraunatu
superiornu, ironinu, zloestu i amoralnu linost. Mnogi prouavatelji
(ovaieva djela pa, prema tome, i tumai njegovi$ likova govore o 'auri
kao ;demonskom; liku, kako s o"zirom na sve ono to se s njom z"iva,
tako i s o"zirom na ono to ona ini. 'aura je, za razliku od 3vice pokreta
radnje, neo"janjivi$ postupaka junaka romana, intrigant0 ona je lik 8atalne
!ene, !ene koja predodre,uje i odre,uje sud"ine ljudi. 'aura je lik pun
suprotnosti i unutranjeg nesklada. Pra"ra je, prevrtljiva i lukava.
% romanu se pojavljuje kao tienica Jmilostivog gospodinaL Mecene, s
njim je intimna, a on joj je zapravo otac, rije je o incestu. % oevom domu
upoznaje ,aka 3vicu u kojeg se zalju"ljuje. ."og izvrsnog tjelesnog izgleda,
oarala je Mecenu, te u njegov dom dolazi s namjerom da se domogne
njegovog "ogatstva. )jezin !ivotni put pun je razoaranja i ona na kraju
ostaje nezadovoljna. Me,u ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz
oso"ne koristi. 'aurin lik tipian je primjer jednog upropatenog ,
nesretnog !ivota. #na je jedna propala linost sklona samounitenju kao i
likovi veine realistiki$ romana. 'aura je istovremeno nje!na oso"a,
oso"a izigrani$ osjeaja i nesretne lju"avi.
'aurino ponaanje granii sa ludilom, sposo"na je u jednom trenutku
promjeniti nekoliko raspolo!enja da "i postigla cilj. (ada je molila 3vicu za
oprost i priznala mu svoje zloine ponaala se poput nevina janjeta.
'aura je produkt propale sredine, 'aura je 8atum, ona je degenerirana
!ivotna sila koja svladava staro i mlado, nosi razor i nesreu, stra$otu i
zvjerstvo u svom nagnuu vrele krvi, !ivotnu strast koja drijema u svakom
ovjeku i "udi se , sad vie sad manje ostavlja sad vei$ sad manji$
tragova. Djelu je dala neki grozovitiji, "olniji prizvuk. 'aura ima
motivacijske osnove u svome "ijednom djetinstvu i porijeklu iz sluajne
porodice.
#$ola je i zla oso"a te uz Mecenu predstavlja negativni lik u romanu. )e
miri se sa svojom prolou, te u ispunjavanju svoje neograniene !elje da
posjeduje ogromno "ogatstvo "ez iti malo gri!nje savjesti radi razna
nemoralna djela, u poetku su to sidne kra,e, koje prerastaju u sve vee,
poinje zagoravati !ivot svima onima kojima je "ila prirasla srcu A3vici,
Mi$i, Ferkonji, MeceniuUB te poinje $ladnokrvo u"ijati, te na kraju postaje
26
$ajduica koja sa skupinom razojnika $arai, pljaka, u"ija po selima.
.avrava tragino, kao veina zloinaca. 3zdana je od vlastiti$ prijatelja te
"iva ustreljena, pri emu nije pustila niti jednu kap krvi.
'aura je zapravo personiIkacija neprijateljske sile koja ravna !ivotima
(ovaievi$ junaka.
%z 'auru i 3vicu znaajnu ulogu ima i ro,ak 3viinog oca kumordinar
Hor! A5uriB. 5edan je me,u naj"olje ostvarenim likovima u romanu. Smatra
se jednim od najznaajniji$ likova knji!evnosti $rvatskog realizma.3 on je
potekao sa sela te doao u gradsku sredinu gdje se pretvara u slugu,
poinje glumiti drugog ovjeka. Slu!i Meceni, kojem se JulizujeL,
dodvorava. #n je la!ni lik. )jegov prividni sjaj zasljepljuje seljake, dok je
on u stvari samo Mecenin ro". &okuava govoriti otmjenim jezikom
gospode to stvara "rojne komine situacije, izvrui rijei Alustriimu 4
illustrissimus, kut namt 4 guten 1"endUB #n je olienje nesklada izme,u
!elje i stvarnosti, i pokazuje ovjekovu !elju da se pretvara da "ude ono
to nije. (ada u selu ljudi ostanu zapanjeni trgivcem Mi$om, njegovim
odjelom, Hor! postaje lju"omoran te !eli osakaiti navedeni predmet, te
zaku$a najkominiju situaciju u romanu, tunjavu u seoskoj krmi, u kojoj
zadovoljtinu nalazi kidanjem Mi$inog ma,arskog odjela. % dui je poten,
do"ar i odan ovjek. *oli svoju rodnu grudu, o!eni se za zlu !enu koja ga
terorizira, vrije,a, ali on to sve trpi, on uvi,a stvari koje nisu do"re, ali uti
te se &ometovski snalazi kroz cijelo djelo.
#sim ovi$ glavni$ likova znaajnu ulogu imaju i "rojni sporedni likovi koji
su podijeljeni u dvije skupine Aone koji su ponikli sa sela0 Dorica, .gu"idan,
(anonik, 1nica, Mi$o i dr. za koje pisac ima razumijevanja, te one iz grada0
Mecena, 'aura, Ferkonja, Bom"ardirovi, 5eluaU, koje pisac osu,uje, i
okrivljava za veinu nemoralni$ djela nainjeni$ u djeluB. Sporedni likovi su
vrlo va!ni, stoga im pisac posveuje veliku pa!nju, veinu opisije i cijelim
odlomcima npr. (anonik i .gu"idan, ?rni 5akov, Ba"a Puda, /van Mi$o,
(onjski trgovac i njgova kiU Seoski likovi su predstavnici neeg ljepog
do"rog, nevinog, dok gradski likovi predstavljaju nemoralne, pokvarene,
o$ole likove. (roz cijeli roman pisac i$ osu,uje, ruga im se i optu!uje grad
da kvari ljude. Dok su opisi sela prava idila, opisi gradova prikazuju se kao
gnijezdo moralne trule!i i ru!noe. 3ako je (ovai "io kritian i pomalo
ironian prema selu, grad je uvijek "io prikazivan kao leglo zla u kojem
!ive la!ni do"rotvori , krvolona !enska "ia, propali pjesnici, olienja
nemorala i pokvarenonsti.
3pak mada ima razumijevanja za seljake, selo i seljake vidi kao primitivne,
praznovjerne i neprosvjeene ljude. #dnosi me,u likovima se oituju u
ne$umanom stavu 8eudalne gospode AvlastelinaB prema seljaku0 nainu
!ivota 8eudalaca koji se temelji na prelju"u, razvratu Anpr. sud"ina gizdave
vile Dorice kao !rtve erotske po$ote i pokvarenosti 8eudalca MeceneB0
prodoru novi$, kapitalistiki$ odnosa na selu, z"og koji$ seljak postaje
pljenom novog drutvenog stale!a + zelenaa i trgovaca, kojima je jedino
mjerilo vrijednosti novac, "ogatstvo Apredstavnici su tog stale!a u romanu
npr., zelena Medoni, (anonikov sin Mi$a koji se !eni Medonievom
kerkom 5ustom ne iz lju"avi nego iz interesaB0 seljakovu naputanju
zemlje i odlaska u grad da slu!i u gospodarskim kuama Aprototip takva
27
;pogospo,ena; seljaka je kumoordinar Hor!B0 stvaranju nove inteligencije
iz redova seljaka koji u moralno iskvarenoj gradskoj cjelini esto, "ez
o"zira na darovitost, ne uspijevaju nego tragino zavravaju Apoput
glavnog lika u romanu + 3vice (imanoviaB.
5OM:O*+0+JA + 6A!U3A ROMANA:
Roman je podijeljen na tri dijela. Doga,aji u romanu nisu organizirani i
raspore,eni prema vremenskom slijedu. *remenski kontinuitet doga,aja
pisac prekida retrospektivnim epizodama. Takvim pripovijedakim
postupkom unosi odre,eni ;nemir; i dramatinost, uskla,uje
kompozicijska o"ilje!ja cjelokupnom !ivotnom sud"inom i psi$ikim
previranjima 3vice (imanovia. *e je sam poetak romana
retrospektivan + poinje prikazom registrature i spisa koje (ovai
o!ivljuje0 oni se me,uso"no prepiru. .a rije se javlja spis registratora
3vice (imanovia i zapoinje pripovijedanje0 ;.najte, dakle, ja sam vam
srce i dua naega registratora. 5a sam njegova slika i prilika. %kratko0
njegov sam !ivotopis. #n me je sam napisao...; To je ujedno i najava
8a"ule koja poinje prikazom djetinstva 3vice (imanovia. &ripovijedanje
se nastavlja i nekoliko puta remeti vremenski slijed doga,aja, tj. mijenja
prostor i vrijeme doga,aja Anpr. "u,enje 3vice (imanovia u 'aurinoj so"i,
epizoda o vili Dorici i Meceni, o Meceninu porijeklu, o 'aurinu porijeklu
itd.B. Mnogi su kritiari osporavali kompozicijske vrijednosti romana U
registraturi, njegovu cjelovitost i jedinstvenost, odnosno kompaktnost
z"og epizoda koje naruavaju kronoloki slijed doga,aja. *remenski
nepovezano pripovijedanje raspruje 8a"ulu, prekida 8a"ularni tok, to
pridonosi la"avoj kompoziciji romana. /ledita suvremeniji$ kritiara ne
podudaraju se s takvim miljenjem. #ni misle da su kompozicija i stil
romana, odnosno cjelokupni tekst ;najvjernija slika 3viine psi$e;. % prilog
tome navode 8a"ularne podatke Anpr. doga,aje u vezi s 3viinim psi$ikim
krizama, delirijum tremensuB i jezino+ stilske, odnosno pravopisne
karakteristike Anpr. autentina varijanta teksta iz ;*ijenca; krcata je
tokicama, upitnicima, usklinicima, crticamaB. &rema 5eliu, ti pravopisni
znakovi imaju svoju stilsku vrijednost, ;o"janjavaju i tu rastrzanost
(ovaieva A;3viina;B, stila i ne$omogenost (ovaieve A;3viine;B
kompozicije.
Fa"ulu romana pisac gradi tako da prati razvitak glavne linosti romana
+ 3vice (imanovia, i to od djetinstva do smrti A3viina traginog zavretka
u po!aru koji je za$vatio registraturuB. Fa"ula se temelji na glavnoj radnji,
vezanoj za !ivotni put 3vice (imanovia, i sporednim radnjama Anpr.
'aurin !ivot koji nije u vezi s 3vicom, doga,aji vezani za gazdu Medonia,
odnosi izme,u 'aure, Mi$e i 5uste te Mi$e, 'aure i Ferkonje, itd.B. Fa"ula je
razgranata tj. slo!ena i razvijena. (ronoloki niz doga,aja, tj. glavni
8a"ularni tok vezan za !ivotni put 3vice (imanovia, pisac0 aB prekida
retrospekcijom, nekronolokim doga,ajima Anpr. opisom registrature,
scenom 3viina "u,enja u 'aurinoj so"i, epizodom u registraturi s 3vicom
kao ezdesetogodinjakom + registratoromB, "B dopunjava sporednim
radnjama Anpr. u 3viino djetinstvo na selu pisac ukljuuje svoj komentar o
djetinstvu, opisuje odnose na selu i doga,aje vezane za seoskog "ogataa
Medonia i drugoB. #kosnicu 8a"ule ine doga,aji koje u prvom dijelu
28
romana pripovijeda glavno lice A3vica (imanoviB, a zatim Au drugom i
treem dijelu romanaB ulogu pripovjedaa preuzima pisac. Fa"ula se
temelji na nekoliko osnovni$ doga,aja, odnosno radnji.
$ol&a&tobio"ra#si ro.anA velia #resa & tri dijela
$onajbolji hrvatsi ro.an 1=. stoljea
arateristi7no is$ri$ovijedan & $rvo.e li%& @sa.o 1. dio ' (. i /. dio
& tree. li%&B
te.atsa osnovi%a ' ivotni $&t i tra"i7na s&dbina +vi%e 5i7.anoviaA
darovito"a i bistro"a selja7o"a djeteta i .ladia oji & dodir& s
"rado. i "radsi. ivoto. tijeo. Dolovanja doivljava rah svojih
il&zija i a.bi%ija da bi ao sl&beni re"istrat&re zavrDio ivot &
njezin& $la.en& doivjevDiA $rije sve"aA tjelesni i d&Devni slo.
5i7.anovieva s&dbina &zdi"n&ta do si.boli7no" zna7enja ao slia
raHanja .oderne hrvatse inteli"en%ije & 1=.st.A oja isorijenjena iz
jedneA tj. seose sredine ne $ostie &orijenjenost & dr&"&A tj.
"rads& sredin&
obiljeja: REA3+*MA @o$isi esterijeraA interijeraA $ortretiranje liovaA
"ovorna arateriza%ijaBA ROMAN,+4NOG:U),O3OENA @li
3a&reShajd&7i%e 3oreA tra"i7an raj ' Krvava svadbaLB
r$'i).ra.-ra ' an%elarija & ojoj radi +vi%a 5i7.anoviA te.eljni je
.otiv %ijelo"a ro.anaF $ri$ovjeda7 je za$ravo jedan od s$isa &
re"istrat&ri
ele.enti h&.ora @seloB i ironije @"radB
$roble. i odlaza lj&di sa sela & "rad
seosi $ri.itiviza. DolovanjeA obrazovanje
o$isi liova: vanjsi o$isA so%ijalna arateriza%ijaA eti7a @.oralnaB
arateriza%ijaA "ovorna arateriza%ija
o.$ozi%ija ' / dijelaA &ovirena
viDeslojna #ab&larna zbivanja
$rstenasta #ab&la
retros$e%ijaA intros$e%ija
$lasti7nost liova ' naj&vjerljivi s& liovi oji nis& nositelji radnje
@&.ordinar ;orB
3a&ra ' #atalna ena
=. PREO&RAENJA ~ A.&.>i?i
Razd!"#$% HRVATSKA KNJIEVNOST OD 1@17. DO 1@/@.
raj hrvatse .oderne 1=12.A s.rt A.-. MatoDa @do 1=19. djel&j&
MatoDevi sljedbeni%iB
1=12. G 1REA,)5A M3ADA 3+R+5A ' antolo"ija oj& je izdalo Dr&Dtvo
hrvatsih njievniaF zast&$ljeno dvadeseta $jesnia roHenih oo
1?=I.: +vo AndriA Eladi.ir 4erinaA 6ran -aloviA Jano :oli 5a.ovA
Niola :oliA ,in UjeviA 3j&bo Tiesner... svi @osi. 5a.ovaB
ostvar&j& &lt #or.eF $revladava $ejsana liria
29
novi se naraDtaj riti7i $ostavlja $re.a tradi%ionalno. stvaralaDtv&A
$osebno $re.a .odernoj
dvije str&je:
1. s&$ina j&"oslavensi orijentiranih njievnia o&$ljeni oo
Eladi.ira 4erine @7aso$isi KEalL i KEihorLB ' nezadovoljni
tadaDnjo. hrvatso. o.$ro.iserso. i ne&7inovito.
$olitio. @Eladi.ir NazorA +van MeDtroviB viDe $oliti7oG
$ole.i7i ne"o njievni arater
(. zna7ajnija $ojava $isa%a oji s& "lasnoA &"lavno.
$ro"ra.si. 7lan%i.a i .ani#esti.aA $o7eli javno isazivati
nezadovoljstvo stvarni. stanje. & hrvatsoj njievnostiA
njezino. ne$lodnoD& i ne.oi $oslije MatoDeve s.rti
borbeno i b&ntovno s& se $ostavili $re.a sve.& Dto je & to.
tren&t& $redstavljalo $isan& rije7F $redstavni: U"d$ri*
Dnadini @izdava7 i &redni 7aso$isa K5ootLA 1=19.B ' KDolje
estetieRL ' s&$rotstavlja se "raHanso. &7.alo. &doreH&
&i'ra()*i +da,i a-.r-% ANTUN &RANKO >IMI<
1?=?. ' 1=(8.
roHen & Drinov%i.a & 1er%e"ovini
osnovn& Dol& zavrDio & rodno.e .jest&A "i.nazij& $olazio &
<iroo. !rije"&A Mostar&A Einov%i.a i *a"reb&
Dolovanje na$&Dta naon Dto je objavio $rvi broj 7aso$isa KEijavi%aL
@1=1>.B bilo je zabranjeno izdavati vlastite novine
od 1=18.A ada se $reselio & *a"rebA bavi se islj&7ivo njievnoD&
ativist $oreta atoli7e .ladei
srediDnji $redstavni novih njievnoG$ro"ra.sih inten%ijaF
najzna7ajniji $jesni es$resionisti7e #azeU hrvatse njievnosti
na $o7et& stvaralaDtva ne"irao tradi%ij& i bilo av& $ovezanost
njievnosti s dr&Dtveni. $roble.i.a
svoje $ro"ra.atse testove objavljivao & vlastiti. 7aso$isi.a:
KJ&riDL @1=1=.BA K5njievniL @1=(2.B
"otovo istovjetan s Donadinijevi. stavovi.a o &.jetnosti
&.jetnost $o <i.i& ne tei ni za 7i.A ona Ktei jedino da b&de
&.jetnostL shvaa j& ao realiza%ij& ne7e" ti$i7no lj&dso" &
s.isl& s$irit&alno"A ao $osebanA d&boi &n&tarnji doivljaj sve"a
ono"a Dto je vezano za 7ovjeovo osjeanje ivota i svijetaA ali
svijeta oji je liDen sve"a Dto je nevanoA nestvarno ili banalno
trai bitA 7ovjea i svijetaA d&blji s.isao 7ovjeova $ostojanjaA a ne
ne& a$stratn& lje$ot&
U),+3)5A O!+3JE;JA E5):RE)+ON+*MA:
Drtost izrazaA ra%ionaliza%ija rije7iA odba%ivanje desri$tivno"
doja. riaA na$etostiA &n&traDnje dina.ie i $oreta Dto se
ostvar&je na"laDeno. &$orabo. "la"olaA re7eni7nih nizovaA
eli$ti7ni. izrazo.
slobodan stihA iD7ezavanje inter$&n%ije
viz&alan iz"ledA "raC7a #or.a $jes.e $ostaje sadrajno vana
30
oloristi7nost ' jae i jare bojeA boje svjetlostiA oloristi7i ontrasti
boje dobivaj& vrijednost si.bolaA osobito $lava boja oja otvara
obrise .etaCzi7o"a svijeta
naj7eDe stilse C"&re ' sinestezijaA hi$erbolaA .eta#ora
&ranjanje & sadraje svijesti: vizijeA hal&%ina%ijeA sl&tnjeA nestvarne
slie...
PREO&RAENJA
$rva i jedina $jesni7a zbira @1=(I.B $re$&stio .a"ij& $oetse
rije7i "ovor& bojeA zv&a i rit.aF &nio & hrvats& $oezij& slobodniA
nevezani stihA a izostavljaj&i inter$&n%ij&A dao i viz&aln& sna"&
svoji. lirsi. .otivi.a
viDe .isaon ne"o e.o%ionalan $jesni @za7etni K$oj.ovneL
&.jesto KsliovneL $oezijeB
s$&stio se & .&otr$no i bolno traenje s.isla lj&dso" $ostojanja i
na rela%iji rajnjih 7ovjeovih $olova ivot ' s.rtF $o&Dao $rodrijeti
& d&bin&A & Kbesrajno &n&traL lj&dso"a bia
ne.oni revolt $rotiv ne&.itnosti $ronalaenja neobi7no saeti.
izrazo. & te.a.a lj&bavi i s.rti $o&Dao je ti$i7ni.
e"zisten%ijalni. .otivi.a nasl&titi nee osnovne lj&dse tajne i
ne.oan da do&7i bit ' $ob&nio se $rotiv sve"a s$&tano" i
nedore7eno" & 7ovje&
TEHNIKA PJESME:
dva rit.a & liri%i: .ehani7i i es$resivni
za es$resivni rita. naj$rili7niji je slobodni stih rita. joD
nije es$resivan ao je svaa rije7 & $jes.i rit.i7i na svo.
.jest&
ri.ovati treba ono Dto se ri.&je nije svejedno oja e se
rije7 ri.ovatiA oja e zazv&7ati najja7e & stih&A ao Dto nije ni
svejedno oja e se rije7 s ojo. ri.ovati
ri.a ja7e djel&je ao je rjeHa Dto je neDto rjeHeA to je
vrjednije
PRIMJERI PJESAMA IZ Z&IRKE%
P%&'!(!
:jesni%i s& 7&Henje & svijet&
Oni id& ze.ljo. i njihove o7i
velie i nije.e rast& $ored stvari
NaslonivDi &ho
na &tanje Dto ih or&&je i .&7i
$jesni%i & vje7no tre$tanje & svijet&
$jesni7o &.ijee @ars
$oeti%aB
7&Henje
slobodni stih
$rvi stih izdvojen zasebna
rit.i7aA zna7enjsa i
sintati7a %jelina
ods&tnost inter$&n%ije
31
OPOMENA
4ovje7e $azi
da ne ideD .alen
is$od zvijezdaR
:&sti
da %ijelo" tebe $roHe
bla"a svjetlost zvijezdaR
Da ni za 7i. ne aliD
ad se b&deD zadnji. $o"ledi.a
rastajo od zvijezdaR
Na svo. on%& .jesto & $rah
$reHi sav & zvijezdeR
&zviDenost d&ha
te.eljni .otivi ' 7ovjeA
svjetlostA $rah
#&n%ionalnost rije7i
zvijezde ao si.bol &zviDene
d&hovnosti
&sli7ni naon .otiva
zvijezde ' $jesni7i ri
$aljivo "raC7o
@"eo.etrijsoB or"aniziranje
$jes.e
&)*T ! %+
).rt nije izvan .ene. Ona je & .eni
od naj$rvo" $o7eta: sa .no. raste
& svao.
7as&
Jedno" dana
ja zastane.
a ona raste dalje
& .eni do .e %ijelo" ne $roraste
i sti"ne na r&b .ene. Moj svrDeta
njen $ravi je $o7eta:
ad ralj&je dalje sa.a
individ&alniA s&bjetivni
doivljaj s.rti i s.rtnosti
slobodni stih
izostana inter$&n%ijsih
znaova na raj& s.rt i
dalje vlada
odnos i jedinstvo ivota i s.rti
)O%+ P*OB*+,'%+
Ja $jeva. sebe ad iz %rne bezdane i .&7ne
noi
iznese. blijedo .eo li%e & ristalno j&tro
i $o"ledi.a $liva. $reo $olja livada i voda
Ja $jeva. sebe oji &.ire. na dan bezbroj
$&ta
i bezbroj $&ta &srsne.
O boe daj .e &.orna od .ijena
$reobrazi & tvoj& svijetl& ne$ro.jenljiv& i
vje7n& zvijezd&
Dto s daleo" e neba no& sjati
"raC7i or"anizirana
$jes.a
izostana inter$&n%ijsih
znaova
7ovjeova tenja za
stalnoD& i &n&tarnji.
.ire.
bije" od svaodnevnih
$ro.jena
32
& %rne .&e nonih o7ajnia
*U+# &!*O)+-+
Jedno $red dr&"i. stide se da sjedn&
za taav r&7a
i dole jed& boje se
da ne bi jedno dr&"o. ivot $ojeli.
5ad &stan& od stola
tiDina i teina
-aHenje $red sa.i. sobo.
&naazi obadvo.a li%a
i svao .isli da je dr&"o.& &bi%a
i da je rv Dto te7e roz nje"ovo tijelo
rv dr&"o"
@ao da je jedno dr&"o jeloB
PO.*+T+#
,i i ne sl&tiD
.oj $ovrata i .oj& blizin&
U noi ad D&.i & tvo. &h& tiha
.jese7ina
znaj:
ne ora7a .jese7ina oo tvoje &e
Ja l&ta. $lavi. staza.a & tvoje. vrt&
5ad ora%aj&i %esto. roz .rtvo svijetlo
$odne
staneD
$re$laDena rio. 7&dne ti%e
znaj:
to ri je .o"a sr%a s blizih obala
+ ad roz s&ton vidiD %rn& sjen& Dto se
.i7e
s on& stran& .re .irne vode
znaj:
ja ora%a. &s$ravan i sve7an
ao $ored tebe
-*(/O.!'+
Ja ora%a. livada.a $lav od s&tona
Na r&b& livada je &a $arno" .lina
+z daljine
to je rvlj& na.rljana &"lasta i "r&ba
sliarija na neb&
+ Dto"od blie stie. sve "lasnije vi7&
nebrojene &asne o$ee
,o ne znaA .islio bi da selja%i slave
av& slav&
+s$od bre&ljaa %rni vla se v&7e
od.jereno &dara
i vriDti
svoj dolaz joD daleo nevidljivoj stani%i
No i ja na brd&
:oda .no. na 7as izrone iz .raa
&e stabla dvoriDte i njive
+ o$et &ton& & .ra
o & svijesti
33
+z ta.e & .e "leda neolio svijetlih
bijelih $rozora:
o neolio bijelih sve7anih 7asova
iz %rno" ivota lj&di
A. PREO&RAAJ ~ 9ranz Ka(*a
Razd!"#$% MODERNA KNJIEVNOST
$osljednja velia njievna e$oha
$oliti7o obiljeje oje je $rethodilo .odernoj njievnosti $onaj$rije
je niz revol&%ija oji je $ratio $ovijest E&ro$e viDe od %ijelo" stoljea:
od 6ran%&se revol&%ije & 1?.st.A $reo revol&%ija 1?2?. i 1?>1. do
Otobarse revol&%ije 1=1>. "odine
&lt&rni ivot ' obo"aen Einsteinovo. teorijo. relativnostiA obnova
oli.$ijsih i"araA $oretanje svjetsih izlobiA stvaranje Cl.se
ind&strijeA razvoj radija
znanost i tehnia ' do $o7eta 1. svjetso" rata iz&.ljen je
a&to.obilA radioA avionA danaDnji s&stav $roizvodnje i distrib&%ije
eletri7ne ener"ije te Cl. i "ra.o#onA tj. za$is slie i zv&a
$ojava a$stratno" sliarstva i atonalne "lazbe
na"ovjeDtaji .oderne njievnosti $ris&tni s& & $oeziji Talta
Thit.anaA 0harlesa !a&delairea i Arth&ra Ri.ba&daA dra.i 1enria
+bsenaA A&"&sta )trindber"a i Al#reda JarrVaA $rozi 1enrVa Ja.esa i
6jodora M. Dostojevso" @& ClozoCji to s& bile za.isli 6. Nietz%hea i
1enrVa !er"sonaA a & $siholo"iji na& Tillia.a Ja.esa i )i".&nda
6re&daB
.ijenja &vrijeene oblie njievne o.&nia%ije i o$e$rihvaene
&lt&rne vrijednosti
#&t&risti7i .ani#est K:lj&sa dr&Dtveno. &&s&LA 1=1(.
.noDtvo s.jerova i str&janja &n&tar .oderne njievnostiA $osebi%e
$oezije i dra.e @es$resioniza.A #&t&riza.A dadaiza.A nadrealiza.A
i.ainiza.A vorti%iza.A a.eiza.A si.boliza. itd.B svjedo7e da
.oderna njievnost nije sa.onili antitradi%ionalisti7i od"ovor
$rvih desetljea (I.st.A ve sloenaA viDezna7na &lt&rna $ojava oja
&s$ostavlja viDestr&o razli7it odnos s$ra. njievne tradi%ije i
svaidaDnje"a dr&Dtveno" ivota
AVANGARDA @#ran%. l-avant garde ' $redstraaA $rethodni%aB '
njievnoG$ovijesna odredni%a oja zajedni7i ozna7ava nee
s.jerove i str&janja oja nis& vezana islj&7ivo za jedn& na%ionaln&
njievnost @es$resioniza.A #&t&riza.A dadaiza.A nadrealiza.B
obiljeja:
stalna tenja da se nad.aDe $rethodni%i
isti%anje individ&alnosti i ori"inalnosti
os$oravanje tradi%ije ili njeno t&.a7enje na nov na7in
34
novi #or.alni $ost&$%i: odba%ivanje vezano" stihaA
inter$&n%ije i sintase
antiesteti%iza.
de$ersonaliza%ija &.jetnosti
sta$anje razli7itih njievnih anrova
razbijanje sintase dosadaDnje" $jesni7o" izraza
#ra".entarni testovi otvorene str&t&re
MODERNA :RO*A:
str&t&rna sloenost
na$&Dtanje tradi%ionalno" $ri$ovijedanja s 7vrsti. za$leto.
$riazivanje &n&tarnje" stanja svijesti &n&tarnji .onolo"A
$ri$ovijedani .onolo"A str&ja svijesti
j&na%i slijede &n&tarnj& lo"i& svijestiA $re$&Dtaj& se .isli.a
@snoviA sjeanjaA &s$o.eneA o$isi...BF 7esto i.
$red.etSbojaSo&s sl&i ao $ovod za $ri7&A retros$e%ij&
vrije.e radnje je ratoA ali zbo" &s.jerenosti na svijest lia
do"aHajno izni.no bo"ato
&i'ra()*i +da,i a-.r-% 9RANZ KA9KA
1??/. ' 1=(2.
a&strijsi $ri$ovjeda7
roHen & :ra"&A & ortodosnoj idovsoj obitelji nesretno djetinjstvo
$od nes.iljeni. a&toriteto. o%aA oji e ostaviti neizbrisiv $e7at na
nje"ovoj osjetljivoj $sihi i slabo. tjelesno. &stroj&A te e do s.rti
ivjeti ao osa.ljeni
o$&s sadri ele.ente $*)+r$)iniz?a @osjeaj straha i
&sa.ljenostiA $rotest $rotiv dr&Dtveno" .ehaniz.a oji &"roava
slobod& $ojedin%a i zahtijeva slije$o $ooravanjeA &$oraba "roteseB
i nadrealiz.a @hal&%inantne vizijeB
njievn& ostavDtin& sredio i vei. dijelo. objavio MaW !rod
djela i.aj& obiljeja at&alne dr&Dtvene ritieA ali $rije sve"a
odraavaj& vlastiti 5a#in svijetA nje"ov& e"zisten%ijaln& osa.ljenost
i ne.o da naHe .jesto & dr&Dtv&A da odredi svoj stav $re.a svijet&
i reli"ijiA nje"ov strah i oD.arse vizije oji.a je bio $odloan
K;ivi. stranije od stran%a.L
ristalno jasni stil i jednostavni realiza. oji. o$is&je "raHans&
stvarnostA & oj& s.jeDtava #antasti7ne do"aHaje svojih j&naa
Ka#ijanstvoL ' o$i $oja. za stanje d&ha avo nalazi.o & 5a#in&
svijet&
DJE3A: K:reobraajL @1=18.BA KU.jetni & "ladovanj& @1=((.BA
K:ro%esL @1=(8.BA KDvora%L @1=(9.BA KA.eriaL @1=(>.B
PREO&RAAJ
)ADR;AJ:
/regor Samsa jednog se jutra pro"udio preo"ra!en u kukca. /regor je po
zanimanju trgovaki putnik i sve te!e podnosi stres koji mu donosi posao,
no ne mo!e ga promijeniti dok ne otplati dugove svoji$ roditelja.
)akon to s$vati da kasni na vlak, na vrata mu pokuca majka, a on,
35
odgovorivi joj, uplai se svog glasa i kojem se osjetilo nekakvo "olno
jaukanje. %sto s$vaa da se ne mo!e tako lako izvui iz kreveta. 2u,enje i
sumnja ukuana z"og zakljuani$ vrata njegove so"e sve vie rastu, a
uskoro sti!e i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zato /regora nema.
."og toga se /regor mukom izvue iz kreveta.
%z"u,enje pred vratima postaje sve vee i iako i$ /regor pokuava
umiriti, to se ne doga,a jer mu je glas toliko promijenjen da ga ne
razumiju. 3ako je $tio odgoditi trenutak pojavljivanja, prokuristovi otri
prijekori natjeraju ga da se ipak poka!e, nakon ega mu majka pada u
nesvijest, a prokurist po"jegne od stra$a. /regor krene za njim u namjeri
da mu o"jasni sve, no otac ga tapom potjera nazad u so"u. &rovlaei se
kroz tijesna vrata "ojei se udarca, /regor se ozlijedio i tek se naveer
pro"udio iz nesvjestice jer je namirisao svoju omiljenu $ranu, koja mu vie
ne prija. &ada no i njegova ga prostrana so"a poinje ispunjavati
stra$om.
Sutradan mu ujutro sestra, koja je jedina mogla podnijeti njegov novi
izgled, primjetivi da nita nije okusio, donosi svakakve vrste jela da ispita
njegov ukus. /regor otkriva kako mu prijaju samo jela za$vaena
truljenjem. Brigu o njemu preuzima sestra0 donosi mu $ranu, isti i
prozrauje so"u, dok on le!i pokriven pla$tom kako ga ona ne "i vidjela.
3ako ne komunicira s ostatkom o"itelji, saznaje da je otac nakon sloma
svog poduzea uspio spasiti neto novca koji e pomoi o"itelji da se osovi
na noge sad kad je izgu"ila svog $ranitelja. 7to se tie /regora, sestra je
odluila isprazniti mu so"u kako "i mogao puzati po zidovima. 3 kada
/regor osjeti da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu ljudsku
prolost, prvi put reagira agresivno. #ajniki se ustrao so"om
pokuavajui spasiti "ar neto, z"og ega njegova majka, u!asnuta, pada
u nesvijest. Tada dolazi otac i mislei da je /regor poinio nasilje, ranjava
ga ja"ukom, koja ostaje du"oko zarivena u njegovom tijelu. Rana z"og
koje /regor teko pati urodila je ipak time da mu uveer otvaraju vrata da
mo!e promatrati o"itelj okupljenu u dnevnoj so"i.
/regor "i s nostalgijom promatrao oca, koji se ponovno zaposlio, te majku
i sestru za"avljene ivanjem. &ostupno, o"itelj sve vie potiskuje /regora
iz svoje svijesti. %najmili su dvorkinju, koja ga je u!ivala vrije,ati, da
o"avlja najte!e poslove, dok "i sestra ostatke $rane iz njegove so"e
uklonila jednim zama$om metle.
/regor gotovo vie nita ne jede, a u njegovu su so"u poeli stavljati sve
suvine predmete. Roditelji uzimaju stanare pa vrata njegove so"e ostaju i
uveer zatvorena. 5edne je veeri uo sestru kako svira violinu, a vrata su
njegove so"e sluajno ostala otvorena te se on pri"li!io vratima kako "i ju
vidio. )a nesreu, vidjeli su ga stanari, uspaniili se i poeli prijetiti
tu!"om. Taj doga,aj pogorava /regorov polo!aj, a sestra izjavljuje da ga
se moraju rijeiti. &ora!en, /regor se vraa u so"u uvi kako se za njim
okree klju. Te noi, prisjeajui se o"itelji, /regor umre.
Sutradan ga nalazi dvorkinja, a na njezinu je vijest da je umro svima
laknulo. &roljee je. #tac, majka i sestra odlaze na izlet izvan grada
razmiljajui o povoljnim perpektivama za "udunost koje su im se otvorile
/regorovom smru.
36
$ri$ovijeta
na$isana & ranijoj #azi 5a#ina stvaranja @1=1(.B
jedno od .alobrojnih djela objavljeno za nje"ova ivota
ot&Hen 7ovje & svijet& ot&Henih lj&dsih odnosa
si.boli7nost &%a
$riaz&je abnor.alnost tzv. nor.alno" "raHanso" dr&Dtva
KJe li ivotinja ada "a "lazba tolio diraXL
za7&dna $ri7a
in .edias res: T(ad se /regor Samsa jednog jutra pro"udio nakon
nemirni$ snova, primjetio je da se u krevetu "io pretvorio u golemog
kukca.J
&idanje $rirodnoznanstvenih zaonitosti i &zro7noG$osljedi7nih
odnosa
osjeaj bes$o.onostiA osa.ljenosti i straha
"rotesna i hal&%inantna stanja $riazana realisti7i vjerni. i jezi7no
jasni. isazo.
$ri$ovjeda7 & tree. li%&
ba%anje tr&$la na s.etliDte obitelj raz.iDlja o b&d&nosti
osa.ljenost -re"ora )a.se nazna7ena ve & $rvoj re7eni%i
slavensi. orijeno. nje"ova $rezi.ena @Sa? ' saB
& tije& radnje )a.sa $ostaje svjestan da "a je odba%ilo ne sa.o
s&rovo dr&Dtvo ot$&stivDi "a s $osla ve da "a & sadaDnje. nje"ov&
obli& ne $rihvaa ao lj&dso bie ni nje"ova obiteljA za oj& se
%ijela ivota rtvovaoA a sada joj i sa.a nje"ova $ris&tnost $ostaje iz
dana & dan tei. bre.eno.A iao to nito ne eli otvoreno $riznati
B. &ARAKA PET &E ~ Mir)"a0 Kr"$a
Razd!"#$% HRVATSKA KNJIEVNOST OD 1@17. DO 1@/@.
v. :reobraenja ' Ant&n !rano <i.i
&i'ra()*i +da,i a-.r-% MIROS5AV KR5EA
1?=/. ' 1=?1.
osnovn& Dol& i ni& "i.nazij& zavrDio & *a"reb&A adets& Dol&
$olazio & :e7&h&A a vojn& aade.ij& & !&di.$eDti
naon ne&s$jeha da se javi ao dobrovolja% & sr$s& vojs&A vraa se
& *a"reb ' 1=18. .obiliziran & $ri7&vnoj 7asni7oj Doli
$oslije rataA $oliti7i o$redijeljen za lijev&A o.&nisti7& o$%ij&A ivi
&"lavno. ao slobodni njievniA $&t&je & )))R @1=(2.BA te :ra" i
EarDav& @1=/(.B
1=8I. i.enovan diretoro. 3esio"ra#so" zavoda & *a"reb&A na
7ije. 7el& ostaje do s.rti
ratna liria ' ozra7je not&ralnih nelj&dsih .ani#esta%ija ivota &
ratno. vrtlo"& @lj&7ne rije7i: noA s.rtA rvB izravni izraz
$jesniova d&Devno" stanja & ti. a$oali$ti7ni. dani.a
37
vantitativne dra.e ' ne "radi s%en& na $siholo"iji liovaA ne"o
razbija $rostor i vrije.eA i s%en& "radi na izrazito viz&alno.A
vanjso. e#et&A na vantiteti @s%ensoj .on&.entalnostiB
ratna $roza ' HRVATSKI &OG MARS: jedna od najsnanijih
antiratnih nji"a & e&ro$soj njievnosti 5rlea $od $ovealo
stavlja hrvatso" seljaa i intelet&al%a & &ni#or.i a&stro&"arso"a
vojniaF $rodire d&boo & $siholo"ij& svojih liovaF $riaz&je
a$s&rdnost lj&dso" i .eH&sobno" lanja &o$e @tra"edije
$ojedina%a i %ijelih s&$ina oje "in&A a da za$ravo ne znaj& zaDtoB
DJE5A:
:oezija: K:anLA K,ri si.#onijeLA K:jes.e +.A ++.A +++.LA K3iriaLA
K!alade :etri%e 5ere.$&haLA K:jes.e & t.iniL
Novele: K1rvatsa ra$sodijaLA K1rvatsi bo" MarsL @1=((.BA
KNoveleL
Dra.e: K3e"endaLA K)alo.aLA K5raljevoL @1=1?.BA
KMi%helan"elo !&onarottiLA K-ol"otaLA KE&7jaLA K-os$oda
-le.bajeviL @1=(?.BA KU a"onijiL
Ro.ani: K:ovrata 6ili$a 3atinovi%zaL @1=/(. ' $rvi .oderni
hrvatsi ro.anBA K!anet & !litviLA KNa r&b& $a.etiLA
K*astaveL
:&to$isiA $ole.ieA eseji: KEraji otoLA K+zlet & R&sij&LA KMoj
obra7&n s nji.aLA KDeset rvavih "odinaL
&ARAKA PET &E
)ADR;AJ:
#pisuje se !ivot u jednoj "araci koja z"rinjava ranjenika. )a mjesto "roj Q
u "araku dolazi ranjenik *idovi za kojeg je prognoza smrt u roku od
jednog dana. &adaju oklade me,u ostalim JstanovnicimaL "arake $oe li ili
nee do!ivjeti jutro. 3pak do!ivljava jutro i inspekciju gro8a 1Melrodea koji
o"ilazi ranjenike.
Te noi, *idovi je i dalje !iv, )ijemci i Ma,ari provode grupno pijanevanje
u "araci, iako je to strogo za"ranjeno. Front je pro"ijen Aradi se o 3.
svjetskom ratu, logor 4 "araka je smjeten negdje oko granice s Rusijom B,
svi napeto iekuju prekid pukaranja, tj. da se pukaranje od nji$ udalji.
(ad je ipak 8ronta od"aena dalje od "arake gro8 prire,uje mimo$od u ast
po"jede. Svi, "a svi, moraju o"ii oko "arake jedan krug0 ranjeniR napola
mrtviR "ez udovaR medicinsko oso"lje. Broj devet, koji je "oravio do
*idovia, umire, a tada se *idovi di!e iz postelje i zove doktora da
pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.
$ri$ovjeta
s&dbina hrvatsih lj&di & :rvo.e svjetso. rat&
s&dbina st&denta Eidovia oji je ao neizlje7iv ranjeni dos$io &
vojn& bolni%& oj& vodi "ro# Masi.ilijan AWelrode
Masi.ilijan AWelrode ' "ro#F ont&r )&vereno" .alteDo" reda
ironijaA "rotesa
38
Eidovi ' st&dentF broj osa. dra.si obliovan li @&n&tarnji
onYit oji se te.elji na $ostavljanj& bitnih na%ionalnihA osobnih i
vjersih $itanjaBF &zal&dni .onolozi
nat&ralisti7e i es$resionisti7e slie @$rostorA &"oHajB
.asovne s%ene ' $ijanstvoA .i.ohod a$s&rd
a$s&rd i bes.islenost rata
aosA &.iranje
si.bolia blatne .rlje na bijelo.e $latn&
:rvi svjetsi rat: bolni%a N A&stroGU"arsa
39

HRVATSKI Matura Esej

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRVATSKI Matura Esej

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SKRIPTA IZ

You might also like