PROGRAM KOALICIJE

"HRVATSKA RASTE NEMA POVRATKA NA

STARO"
1.
ZA UBRZANJE GOSPODARSKOG
RASTA, JAANJE KONKURENTNOSTI I
POBOLJANJE POSLOVNE KLIME
Rast gospodarstva ostvarili smo dobrom mjerom izmeu tednje i
potronje. Vodili smo svoju, hrvatsku politiku, politiku malih koraka
prema sigurnosti i stabilnosti i bez stresova koje su proivljavali graani
drugih zemalja koje nas okruuju. Naa politika bazirana je na
pristupu da otri rezovi i tednja u uvjetima recesije vode ka jo
veem padu. Jedino odranje potronje uz restrukturiranje i poveanje
konkurentnosti gospodarstva moe biti poticaj oporavku i rastu, a onda u
fazi rasta poveavaju se i proraunski prihodi i olakava se stabilizacija
javnih financija. Danas raste BDP, raste zaposlenost, rastu prihodi
prorauna i smanjuje se deficit!
Nismo prihvatili neoliberalne ekonomske i politike modele koji su
stvarali uvjerenje da se jedino politikom tednje i rezova, udarom na
socijalna davanja, od zdravstva i obrazovanja do socijalne skrbi,
samoregulacijom trita i deregulacijom svake zatite javnih interesa i
socijalnih prava moe ostvariti napredak. Takva politika u naem okruenju
dovela je, naalost, do opeg pada potronje i krize koja je produbila
socijalne razlike bogatih i siromanih.
Pomogli smo restrukturiranju velikog dijela gospodarstva koji bi
bez potpore drave i Vlade nestao ba kao i radna mjesta. Veliki doprinos
tome bile su predsteajne nagodbe i gotovo 40 000 spaenih radnih
mjesta u industriji, graevinarstvu, posebno turizmu gdje su neke tvrtke
nale strateke partnere nakon dvadeset godina neuspjene potrage za
rjeenjima (HTP Korula, HTP Orebi, Plat, ivogoe i drugi) .
Omoguili smo reprogram i prolongiranje plaanja poreznih
obveza poduzetnicima. Smanjili smo nelikvidnost u sustavu i broj
blokiranih poslovnih subjekata. Prola Vlada ostavila je 45 milijardi
kuna tereta nelikvidnosti. Nelikvidnost danas iznosi oko 27 milijardi kuna.
Samo u zadnjih 12 mjeseci broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je
za gotovo 8 000 s dugom od 3,5 milijardi kuna.
1

U preostalih oko 45 000 blokiranih jo uvijek je dominantan broj

onih koji nemaju niti jednog zaposlenog (ak 31 000), to emo
rjeavati kroz novi steajni zakon.
Malo tko je vjerovao, s obzirom na loa iskustva drugih EU zemalja, da
emo spasiti hrvatsku brodogradnju, preko 10 000 radnih mjesta
izravno i vie od 40 000 neizravno. I u tom segmentu smo uspjeli i dali
novu priliku brodograditeljima. Restrukturirali smo i dokapitalizirali
mnoga javna poduzea - Hrvatske eljeznice, HAC, Croatia Airlines i
druge. Zaposlenost je dovedena u rang slinih tvrtki u Europi,
produktivnost poveana kao i dobit koja je u proloj godini porasla
gotovo pet puta. Restrukturiramo i dokapitaliziramo i druga
poduzea u kojima drava ima vlasniki udjel i odgovornost, kao to
su HPB, Petrokemija, uro akovi, Imunoloki zavod, Badel 1862, Borovo,
Varteks i drugi. Samo u ovim tvrtkama spasili smo vie od 5 000 radnih
mjesta.
Poduzetniko okruenje u Hrvatskoj je danas puno bolje. Lake je i
jednostavnije zapoeti poslovanje. Lokacijske i graevinske dozvole mogu
se u najboljim uvjetima dobiti za samo jedan dan. Samo kroz porezne
olakice za reinvestiranu dobit ostavili smo poduzetnicima gotovo 4
mlrd. kn. Uveli smo mogunost plaanja PDV-a po naplaenim umjesto
ispostavljenim raunima za sve male poduzetnike s prihodima do 3
milijuna kuna. Poveali smo prag za upis u registar obveznika PDV-a sa 85
na 230 tisua kuna i znatno olakali poslovanje mikro i malim
poduzetnicima. Izuzeli smo od ovrhe nekretnine obrtnika nune za ivot
obitelji i redovito poslovanje te uveli pravo na naknadu za obrtnike u
sluaju prestanka rada obrta. Uz pomo EU fondova znatno smo poveali
bespovratne poticaje poduzetnicima u razliitim segmentima ulaganja u
razvoj tvrtki. Hrvatska je zadnjih par godina naglo skoila na Doing
business ljestvici zemalja (sa 106. mjesta 2009. na 65. mjesto u 2015.)
Cilj koalicije je da u idue 4 godine dovede Hrvatsku meu prvih
40 zemalja na svijetu prema lakoi poslovanja (prema Doing
Business rangiranju)!
U razdoblju od 2012. do 2015. Vlada je smanjenjem ili ukidanjem 58
parafiskalnih nameta rasteretila poduzetnike razliitih davanja u visini
od 450 milijuna kuna na godinjoj razini. U 2015. godini donesene su
izmjene propisa kojima su dodatno smanjeni parafiskalni nameti u visini od
330 milijuna kuna godinje.
Ve u 2016. planiramo novo smanjenje parafiskalnih nameta
gospodarstvu za dodatnih 300 mil. kn ime e ukupan iznos

smanjenja biti preko 1 mlrd. kn, to predstavlja znatno smanjenje

ukupnog tereta za poduzetnike!
Odabrali smo tei, ali jedini put ozdravljenja hrvatskog
gospodarstva. Poduzee po poduzee, problem po problem. Danas kada
industrija raste ve drugu godinu zaredom (u prvih osam mjeseci 2015.
rast je ubrzan na 1,9 % u odnosu na 1,3 % u 2014.), kada turizam ubrzano
ekspandira (rast noenja u 2015. za ak 7 %) s mnotvom novih ulaganja
(samo u zadnjih godinu dana izgraeno ili obnovljeno je 25 hotela
vrijednosti investicija preko 4 milijarde kuna), kada se polako die
graevinski sektor koji je krizom najvie pogoen (u prvoj polovini 2015.
po prvi put su postignute pozitivne stope rasta izvedenih graevinskih
radova nakon est godina i propadanja za 6-10 % svake godine), moemo
rei da smo uspjeli.
Radimo ono o emu drugi samo govore. Postigli smo ono o emu su
mnogi godinama samo sanjali. Stvorili smo nove, puno zdravije
temelje hrvatskog gospodarstva. Trgovaku i rentijersku ekonomiju
baziranu na enormnom zaduivanju i uvozu transformiramo u ekonomiju
baziranu na industriji, turizmu i izvozu i roba i usluga. Zahvaljujui
svemu tome, nakon vie godina ostvarujemo i pozitivnu platnu bilancu.
Danas su to kljuni parametri gospodarskog oporavka i preokreta
trendova!
U iduem mandatu posebnu pozornost posvetit emo unapreenju
konkurentnosti i poveanju poljoprivredne proizvodnje i generalno
proizvodnje hrane. Nakon to smo u prethodnom razdoblju snano
Smanjit emo stopu poreza na dodanu vrijednost za koaricu
izabranih poljoprivrednih I prehrambenih proizvoda, ukljuujui
morsku i rijenu ribu, s 25 % na meustopu od 13 %!

potaknuli turistiki i ugostiteljski sektor smanjenjem stope PDV-a s 25 % na

meustopu od 13 %, slino emo napraviti i u sektoru poljoprivrede i
proizvodnje hrane.
Cilj je ove mjere direktno potaknuti konkurentnost naih poljoprivrednih
proizvoaa i drugih proizvoaa hrane i to u onim segmentima koji su ve
prepoznati kao znaajan potencijal hrvatskog gospodarstva u opskrbi
domaeg trita, supstituciji uvoza kao i poveanju izvoza. Ova mjera ima
za cilj poveati ukupnu proizvodnju izabranih proizvoda, dodatno zaposliti
3

hrvatske poljoprivrednike, ali i smanjiti znaajnu prekograninu kupovinu

poljoprivrednih proizvoda od strane naih graana u susjednim zemljama
koje imaju niu stopu PDV-a od Hrvatske.
Znaajna EU i nacionalna sredstva emo uloiti u projekte
navodnjavanja, ime emo osigurati da se 65 000 ha
poljoprivrednih povrina navodnjava te emo takoer osigurati
dostizanje prosjeka EU u pogledu udjela navodnjavanih povrina
(oko 6 %).
U podruju ribarstva za idue etiri godine oekujemo poveanje
proizvodnje u akvakulturi za 75 % u svim segmentima.
U tu svrhu za sektor ribarstva osigurali smo sredstva iz Europskog
fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od priblino 1,9 milijardi
kuna.
Kako bismo unaprijedili uvjete ivota u ruralnim podrujima i potaknuli
graane da ostaju u svom zaviaju, uloit emo preko 2 milijarde kuna
u socijalnu i komunalnu infrastrukturu kao to su prometnice,
vrtii, knjinice, trnice, zelene povrine. Dodatni poticaj jaanju
ukupnog potencijala za razvoj poljoprivredne proizvodnje bit e i
razminiranje kompletnog poljoprivrednog zemljita koje je
trenutno zagaeno minama, koritenjem takoer sredstava iz EU
Programa ruralnog razvoja.
Sve komponente BDP-a rastu, neovisno imaju li one karakteristiku
vanjske ili domae potranje, osim javne potronje koju drimo pod
kontrolom.
Posebnim poreznim mjerama Vlade poveali smo plae za vie od
milijun hrvatskih graana i potaknuli rast osobne potronje.
Zadnjih godinu dana osobna potronja se polako ali sigurno oporavlja, a
vidljivo je da je znaajno doprinijela rastu BDP-a.
Zato najavljujemo daljnje porezno rastereenje, odnosno rast
plaa kao snaan instrument ubrzanja rasta BDP-a. Uz rast
zaposlenosti, rast plaa i potronje zasigurno je najvaniji znak za
nae graane da se stvari kreu u pravom smjeru.
Jedan od najveih doprinosa rastu BDP-a dao je rast izvoza. Izvoz
roba raste dvoznamenkastim stopama ve gotovo dvije godine, u prvih
osam mjeseci ove godine 10,2%, a brzi rast turizma i rekordna
ovogodinja sezona doprinose u najveoj mjeri rastu izvoza usluga.
4

U naredne etiri godine cilj nam je poveati vrijednost izvoza roba

i usluga za najmanje 30 % u odnosu na 2015. godinu (stopa
rasta izvoza 7-8 % prosjeno godinje)!
Po prvi put nakon 2008. godine porasle su i investicije. U mandatu
smo donijeli paket zakona i mjera za uklanjanje barijera privatnom
investiranju, inozemnom i domaem. Kontinuirano potiemo nove
investicije i projekte, preko 120 njih kroz Agenciju za investicije i
konkurentnost i gotovo 400 kroz potpore Zakona o poticanju ulaganja.
U idue etiri godine cilj nam je osigurati najmanje 30 milijardi
kuna vrijednih ulaganja u industriju te 38 milijardi kuna u sektoru
turizma, od ega oekujemo da najmanje 50 % ulaganja potjee od
stranih ulagaa.
U naem mandatu Hrvatska je postala lanica EU. Punopravno
lanstvo Hrvatske u EU zadnje dvije godine znaajno je doprinijelo
naim naporima u gospodarstvu i ukupnom razvoju. Po uzoru na druge
nove drave lanice pravi uinci tek dolaze. No ve sada je vidljiv snani
efekt u tri podruja: rastu izvoza s dvoznamenkastim stopama, oporavku
izravnih stranih ulaganja (u 2014. etiri puta vea nego godinu prije) te
rastu iskoritenosti i ogromnom potencijalu novih ulaganja iz EU
fondova.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve vei doprinos oporavku ukupnih
investicija daje koritenje EU (ESI) fondova. Naa strategija ulaganja
za budunost bazirana je u najveoj mjeri na EU fondovima gdje se u
iduih 7-10 godina oekuje ulaganje od preko 12 mlrd. eura. Na cilj je
70-80 % svih ulaganja javnog sektora financirati iz EU fondova.
Iskustva drugih zemalja govore nam da moemo u iduih 7 godina
oekivati 1-2 posto vei gospodarski rast i osiguranje od 15-20
tisua radnih mjesta godinje upravo zahvaljujui ESI fondovima.
U ovom trenutku ugovorili smo sva do sada raspoloiva sredstva iz
pretpristupnih IPA fondova te iz Strukturnih fondova za drugu polovicu
2013. godine. Radi se o iznosu od gotovo 1,4 milijardi eura. Kada smo
preuzeli voenje vlade zatekli smo ugovorenih svega 252 mil. eura. U
proloj godini, kada se uzmu sve uplate RH u proraun EU i sve uplate EU u
proraun RH, moe se konstatirati da smo bili u plusu za gotovo 200
mil. eura. U prvih devet mjeseci ove godine ubrzali smo koritenje EU
fondova s ukupno 3,5 milijardi kuna isplata za realizirane projekte, a u
istom razdoblju 2014. to je bilo 1,5 milijardi kuna. No, to su samo direktni
financijski efekti poetka lanstva koji e svake godine biti sve vei i vei.
To takoer pokazuje iskustvo drugih novih zemalja lanica. Na je zadatak
upravljati svim tim procesima na nain da se uinci maksimaliziraju.
5

Europski fondovi na raspolaganju su mnogim subjektima, od poduzetnika,

graana, javnih poduzea, vladinih agencija, nevladinih udruga, jedinica
lokalne i regionalne samouprave. Kada je rije o poduzetnitvu
osigurali smo sredstva za razdoblje od idue 4 godine na razini
vie od 10 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz europskih
fondova, ukljuujui i fondove za ruralni razvoj, ime e se uz
vlastito sufinanciranje poduzetnika potaknuti ukupne investicije
od oko 35 milijardi kuna!
Posebno vanim pitanjem za gospodarstvo drimo daljnje unapreenje
konkurentnosti pojaanim ulaganjem u istraivanje i razvoj, u
inovacije. Integriranje znanja i vjetina u gospodarstvo jedna je od
temeljnih pretpostavki ubrzanog gospodarskog rasta, stvaranja vee
dodane vrijednosti po zaposlenom, a to znai i stvaranje pretpostavki za
vee plae i vii standard naih graana.
Za idue etiri godine uz pomo EU fondova osigurali smo
sredstva za nova ulaganja u inovacije, odnosno istraivanje i
razvoj u iznosu od oko 6,5 milijardi kuna, a uz vlastito
sufinanciranje (3,5 milijardi kuna) ukupno oko 10 milijardi kuna ili
oko 3 % BDP-a, odnosno 0,75 % godinje. Time bi se nuno
potrebna ulaganja u istraivanje i razvoj, kroz javni i privatni
sektor, znaajno poveala u odnosu na dananje stanje.
Veliki problem gospodarstva u vremenu krize bila je slaba
dostupnost kapitala, odnosno izvora financiranja. Porast rizika
uvjetovao je poveani oprez i usporavanje kreditne aktivnosti
poslovnih banaka. Zato smo snano podrali Hrvatsku banku za obnovu
i razvitak koja je u etiri godine plasirala vie od 35 milijardi kuna kredita
te doprinijela otvaranju preko 10 000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj.
Cilj nam je HBOR uiniti jo snanijom financijskom institucijom,
osobito u svrhu potpore financiranju izvoza, a to znai sektora
usmjerenih prema izvozu roba i usluga kao to su industrija,
turizam i u narednom razdoblju posebno poljoprivreda.
HBOR je potpuno spreman i za vrlo povoljno financiranje vlastitog udjela
poduzetnika i jedinica lokalne samouprave u EU projektima. Znaajan
poticaj i doprinos smanjenju rizika za nova ulaganja poduzetnika dala je i
agencija HAMAG-BICRO koja je vie nego udvostruila iznos
izdanih jamstava za male i srednje poduzetnike (u ovom trenutku 1 218
u odnosu na 531 izdano jamstvo u mandatu prole Vlade).
Pokrenuli smo i novi financijski instrument - fond rizinog
kapitala. U ovom trenutku vrijedan je 150 mil. kuna, a u idue etiri
6

godini cilj nam je samo kroz fondove rizinog kapitala osigurati najmanje 1
milijardu kuna ulaganja u razvoj tehnoloki orijentiranih malih i srednjih
poduzea.

2.
ZA BOLJI STANDARD I VEU
SOCIJALNU SIGURNOST GRAANA
Novo zapoljavanje
Postigli smo jedan od najvanijih ciljeva: zaposlenost raste i
nezaposlenost pada nakon dugotrajne recesije. Prema EU
metodologiji, u mandatu prole Vlade nestalo je 166 000 radnih mjesta u
Hrvatskoj. Osim toga, zatekli smo preko 70 tisua radnika kojima nisu
isplaivane plae vie od tri mjeseca niti su im uplaivani doprinosi. Danas
je taj broj sveden na neto vie od 20-ak tisua. Kroz proces predsteajnih
nagodbi spaeno je gotovo 40 000 radnih mjesta. Samo kroz
restrukturiranje brodogradnje spaeno je 10 000 radnih mjesta direktno i
40 000 indirektno. S gospodarskim oporavkom poela je rasti
zaposlenost koja je trenutno dosegla razinu iznad 2011., a samo u zadnje
dvije godine porasla je za vie od
70 000 mjereno prema EU
metodologiji.
Stopa nezaposlenosti je pala na 15-ak posto, to je najnia stopa
unatrag est godina.
Posebnu panju posvetili smo zapoljavanju
mladih. Stopa nezaposlenosti mladih sputena je sa 50-ak posto na
ispod 40 %.
Novo zapoljavanje apsolutni je prioritet koalicije - u 2015. godini
planirano je 1,33 mlrd. kuna za direktne potpore zapoljavanju to je
gotovo 5 puta vie sredstava u samo etiri godine za poticanje
zapoljavanja.
Uloit emo vie od 3 milijarde kuna iz EU fondova u stvaranje
novih i boljih radnih mjesta kroz izravne poticaje poslodavcima za
zapoljavanje i ouvanje radnih mjesta, obrazovanje
nezaposlenih, dodjelu bespovratnih sredstava za
samozapoljavanje te kroz druge mjere. Pri tom emo posebnu
pozornost dalje usmjeravati prema zapoljavanju mladih, ena i
starije populacije.

U cilju zadravanja mladih, visokoobrazovanih kadrova na hrvatskim

Uvodimo fiskalne olakice za osobe starije od 50 godina kojom e

poslodavac biti osloboen plaanja doprinosa na plau u razdoblju
od 5 godina u svrhu poveanja konkurentnosti na tritu rada.
sveuilitima i institutima osigurali smo sredstva za financiranje 1 500
mladih znanstvenika kojima su istekli statusi znanstvenog novaka.

U 2015. g. predvieno je poveanje vrijednosti potpora isplaenih za

zapoljavanje ena za 47,9 % u odnosu na 2014. godinu, dok se u
2016. godini oekuje daljnje poveanje isplaenih potpora od 76
%.
Ravnopravno sudjelovanje na tritu rada osoba s invaliditetom e
i dalje biti jedno od vanih podruja djelovanja nae koalicije. Glavna mjera
u idue etiri godine se odnosi na otvaranje 5 novih Centara za
profesionalnu rehabilitaciju u Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i
Vinkovcima.
Poboljanje uvjeta rada
Olakali smo procedure zapoljavanja i smanjili trokove rada za pojedine
oblike ugovora o radu, to je doprinijelo smanjenju nezakonitih oblika rada.
Smanjili smo i broj radnika koji se upuuju u invalidsku mirovinu za 10 %.
Posebno smo se bavili problemom neisplate plae. Dopunama
Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca
osigurali smo prihodovnu sigurnost radnicima kojima poslodavac nije
isplaivao ili nije redovito isplaivao plau te smo Zakonom o izmjenama i
dopunama Steajnoga zakona stvorili pretpostavke za automatsko
pokretanje steaja poslodavca u sluaju neisplate plae.
Minimalnu cijenu rada zajamili smo novim Zakonom o minimalnoj

U narednom mandatu naa koalicija e osigurati novi rast

minimalne plae, u skladu sa Zakonom o minimalnoj plai te u
dogovoru sa sindikatima i poslodavcima.
plai. U tekuem mandatu dva puta smo poveali minimalnu
plau: 2013. godine s dotadanjih 2.814,00 kn na 2.984,78 kn te 2014.
godine s dotadanjih 2.984,78 kn na 3.017,61 kn.
8

Posebnu pozornost posvetit emo unapreivanju socijalnog dijaloga

temeljem Akcijskog plana koji smo utvrdili u suglasnosti sa predstavnicima
sindikata i poslodavaca. Cilj nam je i unapreenje sustava kolektivnog
pregovaranja.
Briga za graane
Posebno smo vodili brigu o graanima koji su se ne svojom
krivnjom nali u tekom, ponekad i bezizlaznom poloaju. Energino
smo reagirali u situacijama elementarnih nepogoda koje su preko noi
ugrozile egzistenciju tisua naih graana. Primjer Gunje i drugih
poplavljenih podruja. Isto tako odluno smo reagirali kada je trebalo
pomoi graanima zaduenim u vicarskim francima i izbaviti ih iz
prijetnje dunikog ropstva. Najprije privremenim mjerama
(sniavanjem kamata i zamrzavanjem teaja), a onda i trajnim
rjeavanjem problema i njihovim potpunim izjednaavanjem s dunicima u
eurima.
U fokusu nae koalicije je ublaavanje nejednakosti naih
graana. Nejednakost je jo uvijek jako izraena, dodatno potaknuta
krizom i gubitkom poslova, to je u velikoj mjeri vidljivo i kroz nejednakost
financijske imovine koja je dramatina. Danas 70-ak tisua ljudi dri vie
od pola ukupne tednje graana (cca 90 mlrd. kuna), a s druge strane je
ogromna veina graana koja uope nema priliku za tednju ili pripadaju
skupini siromanih i (pre)zaduenih. Nevolje naih graana-dunika
tretiramo kao problem drave i ve smo pokazali u nizu sluajeva
da ih nastojimo s te pozicije i rjeavati. Drava se ne moe i nee
distancirati od pomoi graanima, posebno onima koji su u
probleme doli ne svojom voljom. Rjeavanje socijalnih posljedica krize
na je apsolutni prioritet.
Osim trajnog rjeenja problema graana zaduenih u vicarskim francima,
zatitili smo graane od ovrha stranih kreditnih zadruga i ureda koji nisu
bili ovlateni kreditirati u Hrvatskoj. Pokrenuli smo projekt Oprost duga
socijalno ugroenim graanima koji je rezultirao smanjenjem
zaduenosti za oko 30 000 graana. Smanjili smo broj blokiranih
graana s dugom do 25 000 kuna u razdoblju od 31. 12. 2014. do 30. 8.
2015. za 12 353 prema slubenim podacima FINA-e. Promjenom Zakona o
obveznim odnosima u 2015. godini snizili smo zatezne kamatne stope
te najvie kamatne stope za potroake i stambene kredite.
Zatezne kamatne stope za graane smanjene su za treinu - sa sadanjih
12,14 % na 8,14 %, dok je zatezna kamatna stopa za tvrtke smanjena s
12,14 na 10,14 %.
Socijalna zatita
9

Uveli smo red i poboljali uinkovitost socijalne zatite najsiromanijih

boljom informatizacijom i uvoenjem Zajamene minimalne naknade
(ZMN). Stvorena jedinstvena nacionalna baza podataka vie od 300 000
korisnika sustava socijalne skrbi ime je osigurana transparentnost
sustava i izbjegavanje zlouporaba. Zatitili smo skupine graana u
najveem riziku od siromatva poput samaca i samohranih roditelja kojima
je pomo poveana za 33 %. Ostvarili smo utede zbog bolje kontrole
i transparentnosti sustava socijalnih naknada, a ta sredstva smo
preusmjeravali za jo bolju zatitu socijalno ugroenih graana.
Uvoenjem kategorije zatienog kupca energenata i uvoenje novog
prava energetske naknade, kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi
Proirit emo mjeru energetske naknade (vauera) na iri krug
korisnika, osobito umirovljenika s najniim mirovinama.
dodatno smo poboljali poloaj naih najsiromanijih stanovnika, a bez
dodatnog troka za dravne proraun vaueri po 200 kn mjeseno za
125 000 graana.
U prethodnom razdoblju posebnu smo panju posvetili stipendiranju
uenika i studenata iz socijalno ugroenih obitelji. Za korisnike domova
socijalne skrbi osigurat emo uvjete najblie onima u obiteljskom
domu kroz tzv. proces deinstitucionalizacije. Oko 1,7 milijardi
kuna raspoloivo je iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i
Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).
U svrhu poboljanja kvalitete ivota djece s tekoama u razvoju i odraslih
osoba s invaliditetom kontinuirano smo razvijali i irili mreu usluga u
zajednici.
Pronatalitetna politika
U jaanju segmenta pronatalitetne politike usvojene su izmjene
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima je roditeljski dopust
Sa svrhom zatite standarda obitelji s djecom u narednom
mandatu osigurat emo delimitiranje iznosa roditeljske naknade
za dodatna 2 mjeseca (sa 6 na 8 mjeseci) i do iznosa od 5 000 kn.

odreen u trajanju od 8 mjeseci svaki roditelj po 4 mjeseca s ciljem da ga

koriste oba roditelja (za razliku od 6 mjeseci ako ga koristi jedan roditelj).
Propisan je tako posvojiteljski dopust u trajanju od 6 mjeseci.
10

Dodatnu potporu zaposlenim roditeljima osigurat emo tako da

meu vane osobne potrebe za koje se koristi plaeni dopust
uvrstimo i dopust namijenjen prilagodbi djeteta na boravak u
predkolskoj ustanovi, kao i prilagodbi djeteta prilikom polaska u
1. razred osnovne kole.
Briga za zdravlje graana
Na poetku mandata zatekli smo preko 5 milijardi skrivenih dugova u
zdravstvu. Proveli smo sanaciju 31 bolnice i 2 doma zdravlja kao i
financijski stabilizirali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Sve to znailo je dodatno ulaganje u zdravstvo od 6 milijardi kuna.
Programom smanjenja listi ekanja kroz aktivnosti Program plus i
Dani otvorenih vrata osigurali smo znaajno skraenje ekanja naih
graana na lijenike preglede. Programom 72 sata omoguili smo
poetak lijeenja maligne bolesti unutar 72 sata od postavljanja dijagnoze
i plana terapije za rak dojke i debelog crijeva.
Tijekom protekle etiri godine rekordan broj lijekova uinili smo
dostupnim naim pacijentima. Za nae branitelje i njihove obitelji
osigurali smo ''sustav ubrzanog prolaska'' u veteranskim bolnicama u
Zaboku, Kninu i Vukovaru.
Bolnice razvijamo prema centrima izvrsnosti te investiramo znaajna
sredstva u nove energetski uinkovite zgrade, dnevne bolnice te novu
dijagnostiku i terapijsku opremu. Osnivanjem Nacionalnog centra za
srce, Nacionalnog centra za mozak, Nacionalnog centra za
dijabetes i Nacionalnog centra za maligne bolesti upotpunit emo
infrastrukturu za moderni zdravstveni sustav 21. stoljea.
Opremamo ordinacije primarne zdravstvene zatite sredstvima osiguranim
u EU fondovima. Informatiziramo cijeli sustav kroz uvoenje eNaruivanja, e-Kartona, e-Uputnica, e-Nalaza, e-Novoroeneta.
Za sve gore navedene projekte i mjere kroz europske fondove smo
osigurali 1,8 milijardi kuna, a prvi projekti kreu s provedbom ve
u listopadu 2015. godine.
Cilj nam je kreirati zdravo ivotno i radno okruenje uz jednaku
dostupnost zdravstvenim uslugama svim naim graanima.
Zdravlje je kljuno za poveanje kvalitete ivota te pridonosi
poboljanju blagostanja i gospodarskog rasta nacije. Zbog toga
ouvanje i poboljanje zdravlja te ouvanje jedinstvenog,
neovisnog i solidarno financiranog obveznog zdravstvenog
osiguranja shvaamo naom temeljnom zadaom!
Jamimo nepromijenjen opseg prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja te smanjenje participacije za znaajni dio zdravstvenih usluga,
11

prije svega na preventivne pretrage i preglede specijalista kod kroninih

bolesti. Fokus nam je na prevenciji. Unapreujemo dostupnost
zdravstvene skrbi na otocima, ruralnim te brdsko-planinskim
krajevima, koristei pri tome nove informatike sustave.
Pokrenuli smo i u iduem mandatu emo dovriti izgradnju novih
bolnikih i poliklinikih kapaciteta u Rijeci, Puli, Dubrovniku,
Varadinu, Bjelovaru, Koprivnici, Sisku, Popovai, Novom Marofu,
Splitu, Zagrebu (KBC Sestre milosrdnice i KB Merkur) sredstvima
EU fondova i putem javno privatnih partnerstva, a Klinika za
djeje bolesti Zagreb kompletno e se preseliti na novu lokaciju.
Voeni stratekim interesima ouvanja zdravlja naih graana stavili smo
Imunoloki zavod pod okrilje Ministarstva zdravlja i tako ouvali
radna mjesta te osigurali kontinuitet domae proizvodnje cjepiva i krvnih
pripravaka.
Mirovine i mirovinski sustav
Negativan trend odnosa zaposlenih i umirovljenika koji traje od poetka
'90-ih godina prolog stoljea svoj vrhunac dosegnuo je poetkom
mandata ove Vlade. Uz lo omjer zaposlenih i umirovljenika jo je vei
problem struktura umirovljenika koju mahom ine ljudi relativno mlae
ivotne dobi, to je posljedica rata i ekonomske tranzicije koju su obiljeili
pljaka i privatizacija tijekom koje su nepovratno izgubljena brojna radna
mjesta. Zbog korupcije u mirovinskom sustavu tijekom '90-ih i kasnije
Republika Hrvatska imala je najvei udio invalidskih mirovina u odnosu na
zemlje lanice EU.
Prijanja Vlada ukinula je usklaivanje mirovina s rastom trokova

I u narednom mandatu nastavljamo usklaivati mirovine s rastom

trokova ivota i rastom plaa. Ubrzanje gospodarskog rasta
utjecat e na vei postotak rasta mirovina u odnosu na prethodno
razdoblje!
ivota i plaa to je rezultiralo velikim gubitkom kupovne moi
umirovljenika te dodatnog uruavanja njihove materijalne situacije. U
naem mandatu mirovine se ponovo usklauju s trokovima ivota
i plaama. Usklaivanje se provodi automatski, uz primjenu nove formule,
jo povoljnije za umirovljenike. Unato krizi, ukupni porast mirovina
tijekom mandata iznosio je 4,7 %. U dva navrata tijekom mandata
povean
je
porezni
odbitak
za
umirovljenike,
s 3 200 kuna na 3 400 te potom na 3 800 kuna.
12

Tijekom mandata ove Vlade zaustavljen je nagli rast broja

umirovljenika. Postepeno se poveava dob za odlazak u starosnu
mirovinu. Dok drugi govore o tome, mi smo ve osigurali za korisnike
starosne mirovine zakonsku mogunost nastavka radne aktivnosti
uz zadravanje mirovina. Uspostavili smo kvalitetni sustav za kontrolu i
nadzor odobravanja invalidskih mirovina, broj novih invalidskih
mirovina godinje smanjen je na 1/3 u odnosu na prethodnu Vladu
i sad je na razini EU prosjeka. Unaprijedili smo nain poslovanja
mirovinskih fondova. Uvedene su tri nove kategorije obveznih
mirovinskih fondova, tzv. potportfelja (A, B i C) prilagoenih ivotnoj dobi
umirovljenja lanova fonda.
Stvorit e se zakonske mogunosti i preduvjeti da u sluaju smrti
jednog partnera drugi partner nastavi primati odreeni postotak
njegove mirovine.
Nadalje, stvorit emo preduvjete za poveanje mirovina
ukidanjem doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 %.
Radi poticanja dueg zadravanja u svijetu rada planiramo proiriti krug
korisnika mirovine koji uz koritenje mirovine mogu zasnovati
radni odnos. Donijet e se zakonske izmjene koje e omoguiti dodjelu
socijalne mirovine graanima RH nakon navrene 65-e godine
ivota, a koji nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Osiguranici koji e ostvariti mirovinu iz oba obvezna stupa, u prvom stupu
ostvaruju osnovnu mirovinu. Sada je osnovna mirovina niska u odnosu na
mirovinu koja se ostvaruje samo u prvom stupu te nedovoljno ovisi o visini
plaa osiguranika.
Stoga se planira promijeniti formula za odreivanje osnovne
mirovine na nain da se u veoj mjeri uzima visina plae
osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup.
Postojei sustav staa osiguranja s poveanim trajanjem (tzv. beneficirani
sta) utemeljen je u cilju zatite radnika zaposlenih na osobito tekim i za
zdravlje i radnu sposobnost tetnim radnim mjestima. Budui da su se
znatno promijenili uvjeti rada (zatita na radu, tehnologija, organizacija i
dr.), institut beneficiranog staa vie nije primjeren tritu rada niti je
kompatibilan mirovinskim sustavima u Europskoj uniji te ga je potrebno
redefinirati.
Predvia se uvoene profesionalne mirovine uz mogunost rada
uz zadravanje prava na profesionalnu mirovinu.

13

3.
ZA
POBOLJANJE
JAVNOG SEKTORA

UINKOVITOSTI

Nastavak reformi u javnom sektoru je strateki cilj nae koalicije.

Reformama pristupamo na nain da dajemo odgovor na pitanje: kako
odrati i poveati kvalitetu javnih usluga, servisa graanima u
zdravstvu, kolstvu, socijali, javnoj administraciji uz isti ili manje
uloeni iznos novca, odnosno kako poveati uinkovitost javnog
sektora. Puko rezanje trokova uz zanemarivanje uinka na graane u
smislu vee dostupnosti i kvalitete javnih usluga za nas nisu adekvatne
reforme.
Na stav je da problemi javnog sektora lee prvenstveno u
njegovoj nedovoljnoj efikasnosti, a ne u njegovoj ogromnoj
veliini.
Dakle, ne radi se o masovnim otputanjima i drastinim rezovima, nego o
racionalizaciji i poveanju efikasnosti javnog sektora. Primjerice, smanjili
smo broj dravnih slubenika za 3 000 u posljednje etiri godine,
ali bez masovnih otputanja i linearnih rezova, ve prirodnim odljevom i
restriktivnom politikom novog zapoljavanja. Takvu politiku nastavit emo i
u iduem mandatu. Pri tome emo poseban naglasak staviti na novi
model plaa u javnom sektoru koji podrazumijeva uvoenje
varijabilnog
dijela
plaa,
odnosno
nagraivanje
najboljih
zaposlenika u sustavu.
E-graani i E-poslovanje
Jedan od dodatnih naina kako planiramo osigurati vie usluga uz manje ili
jednako novca jest daljnji razvoj elektronikih javnih usluga. Do sada
smo putem servisa e-Graani osigurali 25 razliitih elektronikih
usluga, od e-Matine knjige, e-Dnevnika, prijave na diplomske studije do
registracije-obrta.
U idue 4 godine poveat emo broj javnih usluga putem sustava
e-Graani i e- Poslovanje na najmanje 100 i tako dodatno
pojeftiniti javne usluge za graane i poduzetnike, smanjiti
trokove javnog sektora te znaajno utedjeti na vremenu.
Jedan od najuspjenijih reformskih projekata je fiskalizacija rauna.
Uinci projekta fiskalizacije itekako su vidljivi u svakodnevnici kroz
poboljano izdavanje rauna i naplatu poreza. Fiskalni uinci odrazili su se
u iskazivanju ostvarenih prometa i dohodaka. Registrirani prometi
ugostitelja poveani su i do 100 %, a poveanje prometa prate i iskazani
poveani dohoci od 40 % do 80 %.
14

Uinkovit pravosudni sustav i pravna sigurnost graana

Daljnje poboljanje kvalitete pravosudnog sustava, pravna drava
i pravna sigurnost graana prioriteti su nae koalicije. U
prethodnom razdoblju unaprijedili smo pravosudni sustav u mnogim
segmentima. Krajnji cilj naih napora je jo vea uinkovitost cijelog
pravosudnog sustava i izgradnja pravne drave u najirem smislu rijei.
elimo da svaki na graanin koji doe u doticaj s pravosudnim
sustavom iz bilo kojeg razloga ima osjeaj pravne sigurnosti i
jednakosti pred zakonom.
Od prvog dana mandata radimo na dva kljuna podruja: smanjenju
duljine trajanja sudskih postupaka i smanjenju broja nerijeenih sudskih
predmeta. Zahvaljujui nizu poduzetih mjera trajanje sudskih
postupaka kod prvostupanjskih graanskih i trgovakih sudova je
skraeno sa 457 dana u 2012. na 380 dana u 2015.
Na cilj je u idue etiri godine smanjiti prosjeno trajanje sudskih
postupaka na ispod 300 dana.
Poduzete mjere rezultirale su i kontinuiranim smanjenjem broja
nerijeenih predmeta. Na dan 31. prosinca 2011. bilo je 827 102
nerijeena predmeta, a na dan 30. lipnja 2015. broj nerijeenih predmeta
iznosio je 559 349. To znai da je u protekle tri i pol godine broj
nerijeenih sudskih predmeta smanjen za 32,3 %.
U idue etiri godine smanjit emo broj nerijeenih sudskih
predmeta ispod 350 000 i tako dodatno poboljati kvalitetu
pravosudnog sustava.
Znatno smo poboljali stanje u sustavu zemljinih knjiga i
katastra. U Zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra
(ZIS) unijeli smo 40 % svih zemljinoknjinih i katastarskih opina (2012.
smo zatekli 3 % unesenih podataka). Smanjili smo potrebno vrijeme
uknjibe za 30 % (s 35 na 23 dana) te smo omoguili izdavanje izvadaka
za bilo koju nekretninu na bilo kojem sudu.
U 2016. prenijet emo u ZIS sve preostale podatke te uskladiti i
trajno objediniti najmanje 60 % podataka koji se tiu definiranja i
smjetaja zemljita (katastar) i vlasnitva nad zemljitem upisanog u
zemljine knjige (gruntovnica) te nastaviti digitalizaciju zemljinih knjiga.
Nakon uspostave ZIS-a, kao kljunog preduvjeta, uspostavit emo
jedinstveno tijelo za zemljinu upravu sastavljeno od geodetskih i
pravnih strunjaka iji e prioritetni zadatak biti usklaenje stanja iz
evidencije sa stvarnim stanjem na terenu.

15

Provedbom projekta legalizacije nelegalnih graevinskih objekata

osigurali smo trajno, pravomono rjeenje za 335 000 objekata ili 40 % od
ukupno 827 000 zahtjeva. Jo je
170 000 rijeenih predmeta koji
ekaju pravomonost. Ostvarili smo prihode od preko milijarde kuna za
dravni proraun i proraune lokalnih jedinica, a zaposlili smo preko 1 000
strunjaka koji provode ovaj veliki projekt.

Odgovorno upravljamo novcem poreznih obveznika

Odgovorno smo i s mjerom upravljali novcem poreznih obveznika i
znaajno smo smanjili javnu potronju i deficit prorauna, usporili rast
izdataka za kamate i rast javnog duga. Prola Vlada zaduila se u
mandatu 93 mlrd. kn i u isto vrijeme ostvarila pad gospodarstva
za vie od 10 %. Ostavila nam je povijesno najvei deficit od 25 milijardi
kuna s puno skrivenih dugova (samo u zdravstvu preko 5 milijardi kuna).
Danas su neke stavke rashoda prorauna (materijalni rashodi i subvencije)
svedene na razinu prije krize, deficit centralne drave je znaajno smanjen
u odnosu na zateeni krajem 2011., usporen je rast izdataka za kamate, a
u prvih devet mjeseci 2015. ostvaren je najmanji deficit u zadnjih est
godina (7,1 milijarda kuna) i po prvi put primarni suficit (deficit
umanjen za izdatke na kamate) u iznosu od 1,8 milijardi kuna.
Na cilj je nastaviti proces fiskalne konsolidacije, smanjiti deficit i
zaustaviti rast javnog duga, prije svega na temeljima zapoetog
gospodarskog rasta i rasta proraunskih prihoda.
Ve je iskustvo tekue 2015. godine pokazalo da je taj posao daleko lake
raditi u uvjetima gospodarskog rasta i on e u narednim kvartalima i
godinama biti sve vei.
Deficit smo smanjivali postupno i s ciljem zatite najugroenijih
slojeva stanovnitva, posebno socijalno potrebitih i umirovljenika.
Mirovine smo usklaivali, neka socijalna davanja poveali i na taj nain
zatitili smo potencijal znaajnog dijela osobne potronje, za razliku od
mnogih drugih zemalja i njihovih vlada koje su poduzimale ozbiljne rezove
i gdje e oporavak standarda graana trajati jo godinama. Niti jednog
dana, unato krizi i recesiji, nije dovedeno u pitanje niti jedno pravo naih
graana i drava je podmirivala sve svoje obveze u cijelosti i na
vrijeme.

16

4. STVARAMO OBRAZOVANJE ZA 21.

STOLJEE
Strateteki cilj nae koalicije je stvaranje jo modernijeg i inovativnijeg
sustava obrazovanja, znanosti i tehnologije, to e poduprijeti osobni
razvoj, zapoljivost i konkurentnost pojedinaca. Primarni zadatak je
osiguranje dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima.
Naa strategija obrazovanja za 21. stoljee osnauje koncept cjeloivotnog
uenja, obuhvaa cjelokupnu obrazovnu vertikalu od ranog i predkolskog,
osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja do visokog
obrazovanja i obrazovanja odraslih te ukljuuje sustav znanosti i
tehnologije.
Zapoeli smo cjelovitu kurikularnu reformu za rani i predkolski,
osnovnokolski i srednjokolski odgoj i obrazovanje to je jedna
od najvanijih nacionalnih reformi u posljednjih 25 godina.
Novi kurikulumi i rastereenje nastavnih programa olakat e
kolske torbe, smanjiti optereenje klasinim kolskim sadrajima te u
veoj mjeri razvijati kreativnost kod uenika na svim razinama
obrazovanja. Naglasak emo jo vie dati na nove metode rada i
usvajanje znanja i vjetina putem cjeloivotnog uenja. Razvoj
novih kurikuluma biti e usklaen sa suvremenim potrebama drutva,
naroito u pogledu razvoja kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje te
na usvajanje i provedbu novih programa i kurikuluma temeljenih na
ishodima uenja (funkcionalna pismenost, numerika pismenost, digitalne
kompetencije, strani jezici, poduzetnitvo, matematika i prirodne znanosti,
meuljudske i socijalne kompetencije, uiti kako uiti, opa kultura).
Zapoeli smo sustavan rad na jaem povezivanju obrazovanja s
potrebama trita rada kroz izradu Programa razvoja sustava
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Cilj nam je jo snanije povezati znanost i visoko obrazovanje sa
gospodarstvom.
Tome smo prilagodili i novi model financiranja visokih uilita kojim se
potie poveanje broja upisanih na tehnikom, biotehnikom,
biomedicinskom i prirodnom podruju. I na taj nain jasno iskazujemo
namjere da se hrvatsko gospodarstvo razvija na znanju, osobito u
podrujima koja odraavaju suvremenu i propulzivnu industrijsku
strukturu. Ve smo ranije istaknuli veliki potencijal financiranja
aktivnosti istraivanja i razvoja te inovacija kroz EU fondove kao
izravni i neizravni poticaj jaanju konkurentnosti poduzetnitva.

17

Pokrenuli smo potpunu informatizaciju osnovnih i srednjih kola.

150 kola ukljuuje se u pilot projekt e-kole vrijedan 300 milijuna kuna,
za to je osigurano financiranje iz EU fondova. Pilot projekt e-kole je prva
faza u projektnom planiranju cjelokupnog projekta
e-kole. kole
ukljuene u pilot projekt e biti u prilici prilagoditi naine uenja i
pouavanja novom informatiziranom okoliu s ciljem uporabe suvremenih
metoda i alata u nastavi, kao i lakem praenju napredovanja uenika.
Omoguili smo otvaranje novih 1 500 radnih mjesta za mlade
znanstvenike. Na taj nain smo ojaali hrvatska sveuilita i znanstvene
institute.
Cilj nam je u naredne tri godine poveati broj istraivaa u RH za
15 %.
Kontinuirano poboljavamo smjetaj za studente. U Zagrebu
obnavljamo 17 studentskih paviljona za vie od 5 000 studenata. U Rijeci
je u tijeku izgradnja tri nova paviljona za vie od 750 studenata te se
obnavlja pet starih paviljona. Ukupno je za izgradnju i obnovu studentskih
domova iz EU fondova osigurano 936 milijuna kuna, to e omoguiti
poveanje broja kreveta za 3 000 studenata i to, osim u Rijeci, jo i u
Osijeku, Varadinu, Dubrovniku, akovcu i Virovitici.
U idue etiri godine u razliite vidove obrazovanja, od
srednjokolskog do visokog, zatim za istraivanje i razvoj te za
obrazovni standard uloit emo vie od 7,5 milijardi kuna, ime
emo konano osigurati moderni sustav obrazovanja primjeren
dravi lanici EU.
Omoguili smo poveanje mobilnosti i usavravanja znanstvenika.
Meunarodnim programom stipendiranja i mobilnosti za iskusne
istraivae NEWFELPRO potie se mobilnost i povratak znanstvenika u
domovinu. U 2014. godini sklopljeno je 60 ugovora sa znanstvenicima (35
milijuna kn), a u 2015. ugovorit e se 20 projekata (6,5 milijuna kn). U
2015. godini financira se 43 projekta (37 milijuna kn) za profesionalni
razvoj mladih istraivaa i poslijedoktoranata iz ESF-a (istraivake
stipendije).
Kroz model institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti
javnim je ustanovama u sustavu znanosti preputeno 150 milijuna
kuna u trogodinjem razdoblju. U planu je i provedba Programa
dravne potpore za istraivanje, razvoj i inovacije, a cilj navedenog je
osigurati ravnomjeran razvoj znanstvenoga sustava te posljedino i
balansiran gospodarski napredak na nacionalnoj razini.

18

Osnovani su prvi nacionalni centri znanstvene izvrsnosti te

pokrenuti postupci za restrukturiranje mree javnih znanstvenih instituta.
Sve te aktivnosti pridonose ostvarenju stratekog, nacionalnog cilja porasta izdvajanja za znanost i istraivanje sa sadanjih 0,75 % na 1,4 %
BDP-a do 2020. godine.

5. GRADIMO SUVREMENU INFRASTRUKTURU ZA

NOVI GOSPODARSKI RAST I BOLJI STANDARD
GRAANA
Nakon brojnih predimenzioniranih investicija u krupnu infrastrukturu
prolih HDZ-ovih vlada, financiranih pri tome uglavnom nepovoljnim
kreditima ije trokove emo jo godinama otplaivati, uveli smo reda u
odreivanje prioriteta ulaganja u suvremenu infrastrukturu vodei
rauna o odrivosti financiranja i oekivanim uincima na
gospodarski rast i vii standard naih graana u razliitim
podrujima, od prometa, preko energetike do zatite okolia i energetske
uinkovitosti.
Prometna infrastruktura
U sektoru prometa izradili smo prvu Strategiju prometnog razvitka
nakon 1999. godine te prvu Strategiju pomorskog razvitka i integralne
pomorske politike uope. Naglasak smo stavili na poveanje ulaganja u
eljeznicu i luke na europskim koridorima uz pojaano koritenje
EU fondova. U protekle etiri godine uloili smo 3 milijarde kuna u
obnovu i modernizaciju eljeznike infrastrukture.
Za ulaganja u eljezniku infrastrukturu u iduem mandatu
osigurali smo dodatnih 8 milijardi kuna iz EU fondova! U naredne
etiri godine planira se izgradnja 51 km nove pruge, obnova i
modernizacija 265 km postojeih pruga te osiguravanje 220
eljezniko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima!
Sve to kako bi se podigla razina sigurnosti u prometu te podizanje brzine
na 160km/h na putnikim i 90km/h na teretnim dionicama, s ciljem
podizanja konkurentnosti prijevoza tereta iz morskih luka prema
unutranjosti.
Nastavit e se s planovima jaanja konkurentnosti trgovakih
drutava iz podruja prijevoza H Putnikog prijevoza d.o.o. i H
Carga d.o.o. Uz proizvodnju elektromotornih vlakova, zapoinje i
proizvodnja dizel vlakova, a ukupna investicija financiranja gradnje 44
nova vlaka iznosi 1,6 milijardi kuna, ime e se znaajno poboljati

19

kvaliteta putnikog prijevoza, posebice u prigradskom prometu, a

ujedno e dati novi zamah domaoj proizvodnji vlakova.
Osigurali smo sve preduvjete za gradnju Peljekog mosta u 2016.
Vlade HDZ-a tri puta su otvarale radove na gradnji Peljekog mosta,
premda nikada nisu imale osigurana financijska sredstva za njegov
zavretak. Mi smo prvo osigurali potrebna sredstva iz EU fondova
kroz pregovore s Europskom komisijom, pripremili svu potrebnu projektnu
dokumentaciju i ostvarili sve pretpostavke da e idue otvaranje radova
ujedno biti i posljednje te da e jug Hrvatske konano biti cestovno
povezan s ostatkom drave preko Peljekog mosta.
Naa Vlada dovrila je dionicu autoceste Rava-Ploe te brzu cestu
Solin-Klis prema Dugopolju. Osigurali smo sredstva iz EU fondova i za
izgradnju mosta do iova ime e se ukloniti ogromne prometne guve
u Trogiru, osobito u srcu sezone. Veinom sredstvima iz EU fondova
financiramo i dovrenje splitske (katelanske) obilaznice, obilaznice
oko Vodica i mnoge druge projekte.
U mandatu Vlade pokrenuta su dva do sada najvea investicijska
projekta u infrastrukturu u zranim lukama ukupne vrijednosti 4,5
milijardi kuna. Meunarodna zrana luka Zagreb financira se po
koncesijskom modelu, dok se Zrana luka Dubrovnik u najveem
dijelu financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova.
U mandatu nae Vlade otklonili smo i zadnje prepreke za projekt
zranog-hidroavionskog povezivanja hrvatskih otoka meusobno i
s kopnom.
Jedan od kljunih ciljeva u podruju razvoja elektronikih komunikacija
u narednom mandatu je realizacija projekata izgradnje agregacijske i
pristupne nacionalne irokopojasne infrastrukture koja e biti
dostupna na svim podrujima Republike Hrvatske temeljem donesenih
programa i projekata. Za provedbu projekata osigurana su sredstva iz
europskih fondova u vrijednosti 1 milijarde kuna.
U podruju elektronikih komunikacija, u ovom mandatu pokrenut je i
zavren projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u
vlasnitvu trgovakih drutava, a nositeljem projekta odabrano je
trgovako drutvo u dravnom vlasnitvu Odailjai i veze d.o.o.
Energetska infrastruktura
Intenziviranjem komunikacije prema EU i Europskoj komisiji i nametanjem
Republike Hrvatske kao relevantnog partnera u dosezanju kljunih ciljeva
poput energetske sigurnosti, diverzifikaciji opskrbnih pravaca plina i
uspostavljanju jedinstvenog energetskog trita, Republika Hrvatska je

20

u naem mandatu prepoznata kao relevantan regionalni partner u

energetskoj politici EU.
Projekti kao to je gradnja LNG terminala na Krku te projekti za
osiguravanje plinskih interkonekcija sa susjednim zemljama dobili
su financijsku podrku Europske komisije za njihovu cjelovitu pripremu
ime smo definitivno potvrdili na uspjeh u pozicioniranju Hrvatske kao
vanog regionalnog igraa u energetskoj politici. LNG terminal jedna je od
najveih dravna investicija, vrijednosti vee od 630 milijuna eura.
Gradnjom LNG terminala, Plomina C i drugih znaajnih energetskih
objekata poboljat emo sigurnost opskrbe energentima te poboljati na
ukupni poloaj na energetskom tritu regije i Europe.
Projekt Plomin C procijenjen je na vrijednost od 1 milijarde eura.
Projektom izgradnje TE Plomin C djelomino se nadomjetaju postojei
kapaciteti termoelektrana koje zbog starosti, neuinkovitosti i
neprihvatljivosti utjecaja na okoli izlaze iz pogona.
to se tie realizacije projekata u podruju obnovljivih izvora energije,
u razdoblju od 2011. do 2015. na elektroenergetsku mreu je
prikljueno preko 338 MW iz postrojenja koja koriste obnovljive
izvore energije.
HEP ostaje i dalje kljuna hrvatska energetska kompanija i nositelj
vanih novih projekata koji su pripremani u tekuem mandatu. Meu
najznaajnijim su, uz Plomin C, HE Senj-Kosinj, TE-TO Osijek i EL-TO
Zagreb.

6. ZA OUVANJE OKOLIA I ODRIVI RAZVOJ

Ouvani okoli jedna je od najveih potencijala za odrivi razvoj i
kvalitetan ivot graana Hrvatske. Naa koalicija po prvi puta je u
Republiku Hrvatsku uvela niskougljini razvoj kao glavni koncept
razvoja koji provodi Europska unija. To podrazumijeva koritenje naprednih
tehnologija i prelazak proizvodnje i potronje energije na naine koji ne
poveavaju razinu staklenikih plinova i tako uvaju klimu i na okoli.
Naa Vlada je po prvi puta razdvojila pad emisija staklenikih plinova i
kretanje gospodarskih aktivnosti. Danas rast gospodarskih aktivnosti
u Hrvatskoj vie ne uzrokuje rast emisija staklenikih plinova.
Osigurali smo velika sredstva za razvoj sustava odrivog gospodarenja
otpadom, za sanaciju i zatvaranje odlagalita, za izgradnju sustava
21

vodoopskrbe i odvodnje. Zaposlili smo graevinski sektor, otvorili preko

11 000 novih "zelenih" radnih mjesta ("Zelena Hrvatska"). Pokrenuli
smo projekte energetske obnove javnih zgrada, vrtia, kola i bolnica, ali i
privatnih stambenih objekata. Ulaemo u energetsku efikasnost, u
subvencije za energetski tedljive ureaje, vozila koja ne zagauju
okoli.
Ostvarili smo ogromne pomake u uspostavi cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom.
Nakon desetljea nerazumnog postupanja s otpadom i odlaganja vrijednih
sirovina na preko 300 neureenih odlagalita diljem Hrvatske, napokon
poinjemo gospodariti otpadom i vrijedne sirovine vraamo u
upotrebu. Sufinancirali smo gradovima i opinama nabavu komunalne
opreme u vrijednosti od 540 milijuna kuna. Kao rezultat ulaganja u opremu
direktno namijenjenu odvajanju otpada, na hrvatskim ulicama postavljeno
je 650 000 kanti, 45 000 kontejnera, 20 159 kompostera, 2 629 zelenih
otoka, 165 reciklanih dvorita. Zahvaljujui tome danas 80 % graana
Hrvatske ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada, dok ih je
2012. imalo tek neto vie od 40 %.
Za izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom osigurali smo 5
milijardi kuna iz EU fondova i vlastitih izvora.
Prva dva centra za gospodarenje otpadom vrijedna oko 500 mil. kuna
izgraena su i ove godine kreu s radom Mariina i Katijun. Pokrivat
e potrebe Primorsko-goranske upanije i Istarske upanije i njihovih 504
000 stanovnika.
Objavljeni su natjeaji za radove na trima centrima, za ibenskokninsku, Zadarsku i Karlovaku upaniju. U tijeku je i natjeaj za
centar Pikornica koja e pokrivati potrebe 4 sjeverozapadne upanije
Meimursku, Varadinsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivnikokrievaku. To su radovi vrijedni gotovo 1,5 milijardi kuna, a 75 %
sredstava osigurano je iz EU. Ostatak do 90 % osiguran je u Fondu za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost pa na lokalnu zajednicu pada tek
10 % sufinanciranja. To su stotine radnih mjesta na njihovoj gradnji i
oko 650 novih radnih mjesta kad se svi centri otvore.
Pomou EU fondova pokrenuli smo znaajan investicijski ciklus
razvoja vodnog gospodarstva koji se nastavlja i ubrzava i u
iduem mandatu.
Zahvaljujui pokrenutim projektima, smanjit emo broj stanovnika bez
pristupa javnim vodoopskrbnim sustavima koja nisu obuhvaena
monitoringom voda ili koji su spojeni na sustave koji ne
22

udovoljavaju mikrobiolokim i/ili kemijskim parametrima sa 930

000 u 2014. na 350 000 najkasnije do kraja 2023. Kroz Operativni program
Zatita okolia 2007-2013 trenutno financira 11 projekata iz vodnog
gospodarstva ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna od ega oko 2
milijarde kuna predstavlja udjel iz EU fondova. Najvei meu njima su
projekti u Osijeku, Poreu, Vukovaru, upanji, akovcu i drugim
hrvatskim gradovima.
Najmanje 14 milijardi kuna e se uloiti u sustave vodoopskrbe,
odvodnje i proiavanja otpadnih voda, od ega je 7,7 milijardi
kuna osigurano iz EU fondova.
4 milijarde kuna se planira uloiti u zatitu od tetnog djelovanja
voda, odnosno zatitu od poplava, od ega je 1,6 milijardi kuna
osigurano iz EU fondova.
Ovako znaajnim ulaganjima u sustav gospodarenja otpadom te vodnog
gospodarstva
stvaramo
pretpostavke
za
odrivi
razvoj
gospodarstva, a posebice turizma kod kojeg je upravo ouvani okoli
najvanija komparativna prednost Hrvatske.
U iduem mandatu nastavljamo s energetskom obnovom
Hrvatske.
U protekle tri godine energetskom obnovom obuhvaeno je 20 000
kuanstava u kojima ivi oko 65 000 naih sugraana koji e
zahvaljujui ovim projektima smanjiti svoje trokove za energiju 30-60 %.
I u narednim godinama nastavit emo sa sufinanciranjem
energetske obnove obiteljskih kua, viestambenih zgrada, javnih
i komercijalnih objekata, industrije, turistikog i drugih
gospodarskih sektora.
Time emo osigurati ugodnije uvjete stanovanja, smanjenje potronje
energije i nie trokove reija. Istovremeno time smanjujemo emisije CO2 i
doprinosimo sprjeavanju i ublaavanju klimatskih promjena. Samo kroz
projekte energetske obnove i gospodarenja otpadom u sljedee
etiri godine stvorit emo 16 000 novih zelenih radnih mjesta. Za
te smo svrhe osigurali ukupno preko 12 milijardi kuna, od ega 8
milijardi kuna iz EU fondova.
Pripremamo i novi projekt suzbijanja energetskog siromatva
kroz financiranje energetske obnove domova socijalno
najugroenijim obiteljima koje ive u objektima koji su energetski
neuinkoviti.

23

7. ZA REGIONALNI RAZVOJ I DECENTRALIZACIJU

U Hrvatskoj jo uvijek postoje velike regionalne razlike u
razvijenosti. Dugogodinja kriza je utjecala na daljnje produbljivanje tih
razlika. Zato je odgovornost vlade i drave da odgovarajuim javnim
politikama utjee na smanjenje tih razlika.
Novim Zakonom o regionalnom razvoju ispravili smo mnoge nepravde
u sustavu. Tako je 99 novih jedinica lokalne samouprave s indeksom
razvijenosti ispod 75 % prosjeka Republike Hrvatske steklo po prvi
puta status potpomognutih podruja, preteito u Slavoniji i na sjeveru
Hrvatske. Na taj nain stekli su znaajne fiskalne i druge poticaje za razvoj.
U konanici, kao rezultat ovih promjena, ukupno 984 000 graana je
sada obuhvaeno potpomognutim podrujima, to je 320 000
graana vie nego prije. Zadrali smo posebne mjere za razvoj podruja
s razvojnim posebnostima kao to su otoci i brdsko-planinska podruja.
Kroz razliite programe pruili smo direktnu financijsku podrku izgradnji
komunalne i drutvene infrastrukture u slabije razvijenim podrujima.
Uloili smo stotine milijuna kuna diljem Hrvatske za izgradnju kola,
vrtia, sportskih dvorana, ureenje nerazvrstanih cesta, i mnoge
druge projekte.
EU fondovi su na kljuni instrument za poticanje uspjenog
lokalnog i regionalnog razvoja u narednim godinama.
Na je cilj da uz pomo posebnih kriterija i posebnih natjeaja za slabije
razvijena podruja osiguramo da od 130 milijardi kuna ulaganja koje emo
potaknuti uz pomo EU fondova do kraja 2023., najmanje 60 % od tog
iznosa (78 milijardi kuna) zavri na podruju 12 najslabije
razvijenih upanija koje zaostaju za prosjekom Republike Hrvatske
vie od 25 % i iji udjel u ukupnom stanovnitvu RH iznosi 38 %. U brojne
natjeaje za financiranje putem EU fondova ugradili smo dodatne
kriterije koji daju prednost projektima iz slabije razvijenih
podruja. Pored dodatnih kriterija otvaramo i posebne natjeaje iz EU
fondova samo za slabije razvijena podruja.
Poetkom 2016. godine pokrenut emo program ulaganja iz EU
fondova vrijedan oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih
gradova iskljuivo na slabije razvijenim i ratom pogoenim
podrujima kao to su Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i
Knin.

24

Kroz poseban program za pripremu projekata prihvatljivih za

financiranje iz EU fondova iz kojeg je do sada pruena financijska i
struna podrka za pripremu 200 projekata vrijednih oko 6
milijardi kuna, od ega veina na slabije razvijenim podrujima.
Najvea pomo lokalnim i regionalnim jedinicama je svakako
novoosnovani Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata
vrijedan priblino 150 milijuna kuna godinje. To je najdirektnija pomo
ovim jedinicama da osiguraju vlastiti udjel u financiranju EU projekata, to
je posebno znaajno za jedinice s manjim fiskalnim kapacitetom.
U vremenu koje je iza nas usporen je proces decentralizacije. Kljuni
razlog za to je ekonomska kriza koja je ojaala ulogu sredinje drave u
nastojanju da se ublae socijalne i ekonomske posljedice krize, to je
nuno vodilo do dodatnih izdataka dravnog prorauna. U takvim uvjetima,
provedbu decentralizacije javnih funkcija i odgovornosti u uvjetima
smanjenog ukupnog fiskalnog kapaciteta svih razina vlasti ocijenili smo
dvojbenom i teko provedivom.
Na je stav jasan. Hrvatska treba viu razinu decentralizacije.
Decentralizacija znai vie novca na lokalnoj razini, ali i vie
odgovornosti.
Moramo osigurati da taj sustav funkcionira, odnosno da su lokalna i
regionalna razina sposobne preuzeti nove odgovornosti. Pitanje je imaju li
te jedinice dovoljan fiskalni kapacitet da financiraju javne funkcije iz svoje
nadlenosti te mogu li odrati odgovarajuu kvalitetu javnih usluga
graanima. Konano, pitanje je i je li racionalno i efikasno upravljaju
novcem graana.
Naa koalicija dri da reformu postojeega sustava lokalne i
regionalne samouprave treba usmjeriti prema redefiniranju
nadlenosti razliitih razina lokalne i regionalne samouprave u
skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno
fiskalnim kapacitetom.
Samoupravi s dovoljnim fiskalnim kapacitetom treba dodijeliti poslove
vezane posebno uz zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb te obrazovanje.
Jedinicama koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet potrebno je ograniiti
nadlenosti, a onim najslabijim definirati okvir unutar kojeg mogu obavljati
samo najnunije funkcije uz naelnike i lanove opinskih vijea u statusu
volontera. Sloenije funkcije potrebno je prebaciti na susjedne, snanije
lokalne jedinice ili pak na upanije uz adekvatnu financijsku kompenzaciju.
U iduem razdoblju planiramo jaanje uloge velikih gradova s
preko 100 000 stanovnika.

25

Ovi gradovi imat e vee ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i

gospodarenju prostorom (npr. pomorskim dobrom) te u mjerama za
provedbu zatite okolia gdje ocjenjujemo da postoje svi preduvjeti da se
uinkovitost u obavljanju javnih poslova povea.
Kad je rije o smanjenju broja lokalnih jedinica na je stav da se
tome treba pristupiti na jedan poticajan nain, izbjegavajui metode prisile
i nametanja. Zato emo predloiti odgovarajui mehanizam, primarno u
smislu poreznih poticaja, koji bi stimulirao fiskalno slabije jedinice lokalne
samouprave na dragovoljno spajanje sa susjednim jedinicama.

8. ZA NAPREDNO I SIGURNO DRUTVO

Ljudska i manjinska prava i slobode
Nae poimanje naprednog drutva obuhvaa jednake mogunosti za
sve graane i drutvene skupine, prije svega potivanje ljudskih i
manjinskih prava te osnovnih vrijednosti demokratskog drutva.
Na cilj je snano ustrajati na zatiti najirih prava svakog
pojedinca i prava manjinskih skupina, u uspostavljanju i uvanju
socijalnih prava te irenju prostora graanskih sloboda.
Preuzimanjem odgovornosti za upravljanje dravom u protekle etiri
godine pridonijeli smo podizanju svijesti o znaenju ljudskih prava u
najirem smislu, kako pojedinanih graanskih prava i sloboda, tako i
prava i sloboda posebnih skupina u drutvu u smislu isticanja vlastitih
ivotnih odreenja i veeg razumijevanja razliitosti i ivota u razliitosti.
Ojaali smo i formalno-pravni okvir u tom vanom podruju ostvarivanja
naprednog drutva, a tome je svakako doprinijelo i ostvareno punopravno
lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji i preuzimanje niza visokih standarda
zatite ljudskih prava i sloboda.
Zatita ljudskih i manjinskih prava i sloboda je trajni cilj. Tu nema
prostora za mirenje s trenutnim ili zateenim stanjem. Tim vie to je
drutvo u stalnom razvoju, to su pojedine drutvene skupine i dalje
diskriminirane, a pojedinana prava i slobode esto se osporavaju u
razliitim podrujima, od obrazovanja, kulturnog stvaralatva pa do
ograniavanja slobode izbora.
Nastavit emo i dalje aktivnosti koje imaju za cilj poveanje prava
nacionalnih manjina, u emu je tijekom naeg mandata takoer
napravljen znaajni pomak. To se posebno odnosi na politiku participaciju,
kolovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, pomaganje kulturnih i

26

drugih organizacija koje uvaju identitet nacionalnih manjina putem

Savjeta za
nacionalne manjine, te ravnopravnu slubenu uporabu jezika i pisma
nacionalnih manjina.
Tijekom mandata koalicijske Vlade napravljen je vaan iskorak u
zatiti temeljnih prava i sloboda osoba istospolne seksualne
orijentacije i osoba drugaijeg rodnog identiteta. Zakonom o
ivotnom partnerstvu osoba istog spola i konkretna ivotna prava koje taj
zakon jami u potpunosti je pretoeno ustavno naelo jednakog dunog
potovanja tijela dravne vlasti prema svim graanima i graankama bez
obzira na njihove razlike u spolnoj orijentaciji u ivotnu stvarnost. Ostvarili
smo i sigurni javni prostor i slobodu izraavanja ovih drutvenih skupina u
zastupanju vlastitih stavova i interesa. Ova postignua dobila su i svoje
meunarodno priznanje te je Hrvatska u zadnje dvije godine prepoznata
kao jedna od 5 drava s najboljim demokratskim i pravnim
napretkom u zatiti temeljnih prava, sloboda i jednakosti osoba
istospolne orijentacije u Europskoj uniji.

Mladi u fokusu
Obrazovanje, radno mjesto i plaa, stan, zasnivanje obitelji logian je
razvojni put svake mlade osobe. To su kljuna podruja naeg promiljanja
kako pomoi mladim ljudima da ostvare svoje ivotne ciljeve. Iako smo se
ovih tema dotakli prethodno, na ovom mjestu saet emo nae kljune
stavove i politike prema mladima.
Prvi cilj je jednaki pristup obrazovanju za sve mlade ljude, bez
obzira na njihov socijalni status.
Naa Vlada je ve osmislila mnoge mjere i instrumente. Od
stipendija za uenike i studente, preko sufinanciranja prijevoza uenika
srednjih kola, osiguranja toplog obroka za uenike osnovnih kola,
udbenika za djecu iz socijalno ugroenih obitelji i mnoge druge. Izborili
smo se i za obnovu i izgradnju novih kapaciteta u studentskim domovima
upravo kako bismo omoguili smjetaj i studiranje studentima koji dolaze
iz obitelji slabijeg materijalnog poloaja.
Otvaranje novih radnih mjesta za zapoljavanje mladih ljudi
najvii je cilj nae ekonomske politike.
Dugogodinja kriza poveala je stopu nezaposlenosti mladih preko 50 %. U
zadnje dvije godine naa je Vlada proaktivnim mjerama zapoljavanja
mladih smanjila tu stopu na ispod 40 %. Samo od 2015. zaposleno je preko
70 000 mladih od ega 32 000 na neodreeno.
27

Nastavljamo tim putem i posebno uz potporu kroz program

"strunog osposobljavanja" koji je koristilo u zadnje tri godine ak
77 123 mladih, a preko 60 % sudionika ove mjere zaposlilo se u
roku od 6 mjeseci.
Nastavljamo i s EU programom "Garancija za mlade". Osobama do
30 godina starosti nudimo posao, naukovanje, vjebenitvo ili
nastavak obrazovanja.
Mlade, posebno visokoobrazovane ljude elimo potaknuti i na
samozapoljavanje. HBOR je razvio poseban program kreditiranja za
poduzetnike-poetnike s izuzetno povoljnim uvjetima, a HAMAG-BICRO
podrava isti program s izdavanjem jamstava.
Za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji uveli smo dva nova
programa: POS plus i POS najam. Program POS plus omoguuje
mladim ljudima da kupe svoju nekretninu uz povoljne kreditne uvjete i po
povoljnim cijenama (ovisno od grada izmeu 800 i 1150/m2). Projekt
POS najma omoguuje najam kvalitetnog stana po povoljnim uvjetima i
cijeni najma od 19-25 kn/m2 ovisno o veliini stana. Jednako tako ako se
mladi ljudi odlue za kupnju najam ulazi u otkup stana.
Iako je ve bilo rijei o obiteljskoj i pronatalitetnoj politici, jo
jednom istiemo promjene koje smo ve usvojili ili emo tek usvojiti s
ciljem potpore zaposlenim mladim roditeljima u razdoblju roditeljskog
dopusta nakon roenja djeteta ili pak dopusta u fazi prilagodbe djeteta
boravku u predkolskoj ustanovi, odnosno pri polasku u 1. razred osnovne
kole.
To samo pokazuje u kojoj mjeri smo u proteklih etiri godine vodili
sustavnu politiku brige za mlade i njihove obitelji, a tim putem
nastavljamo i u narednom razdoblju.

Suradnja s udrugama civilnog drutva

Udruge civilnog drutva drimo nezaobilaznim imbenikom i sastavnicom
u izgradnji modernog drutva. Upravo zato u naem mandatu je ostvaren
veliki napredak u suradnji s udrugama civilnog drutva. Poveali smo
transparentnost cijelog sustava, ukljuujui i financiranje
projekata udruga iz javnih izvora. Postigli smo i vei stupanj
otvorenosti svih informacija o radu udruga i drugih neprofitnih
organizacija.
Po prvi put su detaljno ureeni kriteriji, postupci i mjerila za
financiranje programa i projekata udruga te jasne smjernice svim
dravnim tijelima, JLPS, ali i javnim trgovakim drutvima kako poboljati
financiranje udruga da se to kvalitetnije pokriju potrebe na terenu. Po
28

prvi su put javno i transparentno dostupna financijska izvjea udruga i

drugih neprofitnih organizacija te je unaprjeen Registar udruga.
Poveali smo ukljuenost udruga u oblikovanje javnih politika.
Samo u 2014. godini pokrenuli smo 10 puta vie javnih savjetovanja o
novim propisima nego prethodna Vlada u 2011., a 50 puta se poveao broj
komentara udruga i graana na oblikovanje novih zakona. Osiguran je i
pristup informacijama, odnosno obveza svih dravnih tijela da izvijeste
civilno drutvo/zainteresiranu javnost o rezultatima javnih savjetovanja. U
tu svrhu uspostavljen je sredinji dravni portal za javna savjetovanja
(esavjetovanja.gov.hr).
Investirali smo znaajna sredstva u osnaivanje nevladinog
sektora kao partnera drave u provedbi stratekih reformi. Iz dravnog
prorauna u protekle je 4 godine uloeno skoro 2,5 milijardi kuna u
programe i projekte udruga od interesa za ope dobro.
Cilj nam je zadrati dosadanja visoka ulaganja u jaanje
kapaciteta udruga te osigurati dodatna ulaganja u nevladin sektor
iz strukturnih fondova EU!
Po prvi puta su uspostavljeni precizni kriteriji za dodjelu dravnih
prostora na koritenje udrugama radi provedbi programa i projekata
od interesa za ope dobro.
Pripremili smo niz drugih mjera za jaanje poloaja i utjecaja
udruga civilnog drutva u naprednom drutvu kojem teimo:
unaprijedit emo Zakon o zakladama kako bi se potaknuo razvoj zaklada
lokalne zajednice koje mogu bre i efikasnije podravati rad lokalnih
udruga, a potaknut emo i dugoronu suradnju udruga sa JLPS.
Dodatno emo raditi na razvoju socijalnog/drutvenog
poduzetnitva kako bi se potaknuo razvoj poduzetnitva u slubi
zajednice gdje u prvom planu nije profit, nego ulaganja u
dobrobit lokalne zajednice, a gdje su udruge jedni od kljunih
partnera!
Poticat emo suradnju sveuilita i udruga u svrhu razvoja programa
drutveno korisnog uenja kako bi studenti znanja koja stjeu na pojedinim
kolegijama prakticirali ve za vrijeme studija.
Sigurnost graana i drave
Ostvarili smo napredak u svim segmentima sigurnosti. Veliki napor uloili
smo u reorganizaciju i modernizaciju hrvatskog vojno-obrambenog
sustava. Postavili smo jasne kriterije ispod kojih se ne moe ii kada je rije
o dinamici i osiguranju adekvatnih izvora financiranja obrambene
29

spremnosti Hrvatske vojske. Osposobili smo nau vojsku za sudjelovanje

u meunarodnim mirovnim operacijama i operacijama odgovora na krize,
za potporu ostalim institucijama u zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih
dobara, u borbi protiv terorizma, te u nadzoru i zatiti prava i interesa
Republike Hrvatske na moru. Sveanim mimohodom kojim je obiljeeno 20
godina od vojno-redarstvene akcije Oluja i oslobaanja Republike Hrvatske
pokazana je opremljenost i spremnost Hrvatske vojske za najsloenije
operacije.
Hrvatska policija u naem mandatu dosegla je jo viu razinu
organiziranosti i opremljenosti za suzbijanja organiziranog kriminala,
ilegalnih migracija, trgovanja ljudima, drogama, terorizma te sprjeavanja
irenja oruja masovnog unitenja. Prioritet je razvoj sposobnosti nadzora
granice, ljudi i roba u prekograninom prometu i razvoj sposobnosti
suzbijanja organiziranog kriminala uope. U zadnjih nekoliko tjedana
Hrvatska policija je pokazala da je spremna odgovoriti na najvee izazove
zbrinjavanjem na izrazito human i organiziran nain preko 100 tisua
izbjeglica s prostora Azije.
Na sigurnosno obavjetajni sustav je pokazao sposobnost
prikupljanja pravodobnih, pouzdanih i relevantnih informacija za donoenje
kljunih odluka u domeni nacionalne sigurnosti. U naem mandatu
ostvaren je ogroman napredak u modernizaciji i depolitizaciji tog vanog
sustava.
Svi kljuni aspekti sigurnosno-obrambenog sustava jasno ukazuju
da smo osigurali visoku razinu sigurnosti naih graana i drave u
cjelini kao bitne pretpostavke ostvarivanja gospodarskog i svakog
drugog napretka.
Borba protiv korupcije
Korupcija izravno ugroava ljudska prava graana te razara moral i
strukturu drutva. Sprjeava razvoj slobodnoga poduzetnitva i jednakost
graana u ostvarivanju njihovih prava i interesa. Korupcija je opasna za
sve segmente drutva i predstavlja ugrozu gospodarskoga, drutvenoga i
politikoga razvoja i prosperiteta Republike Hrvatske.
Naa Vlada je pokazala da se dravom i dravnim institucijama
moe upravljati uspjeno i poteno, uz izuzetno visoko
postavljenu ljestvicu moralne, strune i politike odgovornosti
obnaatelja javnih funkcija.
Kako je borba za ljudska prava kontinuirani proces tako je i s bitkom za
pravnu dravu i protiv korupcije. Ne mislimo da je taj proces zavren,
ali drimo da je stanje danas kudikamo bolje nego prije etiri
godine. Zato emo nastaviti obraun s korupcijom u svim tijelima javne
vlasti. Isto tako, podrat emo jaanje kapaciteta kljunih i neovisnih
dravnih institucija nadlenih za borbu protiv svih oblika nezakonitosti i
30

korupcije na nain na koji to moemo - prije svega financijski. I u ovom

segmentu naa je poruka jasna nema povratka na staro!
Sport
Sport i rekreacija, zdrav ivot, razvoj i odgoj mladih u sportu i kroz sport,
druenje, tolerancija, samopotovanje sve su to vrijednosti koje naa
koalicija dri bitnom sastavnicom modernog drutva. U prethodne etiri
godine radili smo na razvoju cijelog sustava na razliitim razinama.
Izmjenom Zakona o sportu i osnivanjem Sportske inspekcije pootren je
nadzor nad troenjem javnih sredstava za sport i osigurana vea zatita
sportaa, a naknadama za izvrsnost odano priznanje osvajaima
olimpijskih i svjetskih medalja za promociju Hrvatske u svijetu.
Hrvatska je izborila domainstvo Europskih sveuilinih sportskih igara
koje e se odrati u Rijeci i Zagrebu 2016. i biti najvei sportski dogaaj u
Hrvatskoj od 1990.
Na je cilj jo snanije ukljuivanje mladih u sportske aktivnosti,
unapreenje sustava kolskog i studentskog sporta te
odgovarajuih sportskih natjecanja i osobito sporta u funkciji poticanja
cjeloivotne rekreacije, zdravijeg i kvalitetnijeg ivota.
Na osnovu nove Strategije razvoja sporta, namjera nam je izraditi novi
cjeloviti Zakon o sportu s ciljem preputanja sporta sportaima s
jasno definiranim mehanizmima upravljanja i odgovornosti za uloena
javna sredstva te ostvarivanja javnih potreba u sportu i provoenja
preventivnih programa.
Sve nae aktivnosti bit e usmjerene jaanju autonomije sporta,
sportskih organizacija, sportaa i sportskih djelatnika kao temeljnoj
pretpostavci svakog daljnjeg djelovanja u podruju sporta koji mora biti u
potpunosti osloboen politikog utjecaja.
Kultura
Naa koalicijska Vlada je u ovom mandatu ostvarila iznimne rezultate u
razvoju kulturnih sadraja vodei rauna da kulturni sustav vidljivo i
mjerljivo pridonosi ukupnom odrivom drutvenom i gospodarskom razvoju
Republike Hrvatske u zajednici europskih naroda i drava.
Posebno istiemo izgradnju i obnovu devet muzeja, od Muzeja
vuedolske kulture u Vukovaru, preko Muzeja sinjske alke pa do obnove
povijesnog Makovia hana. Izgradili smo i obnovili 7 knjinica, od
Gunje, preko Gospia pa do Jelse. Digitalizirali smo ak 15 kino
dvorana, u Bolu, Cresu, Glini, Hvaru, itd.
Nastavljamo raditi na podruju zatite i ouvanja kulturne batine, razvoju
kulturnog i umjetnikog stvaralatva i proizvodnje, medija i javne
komunikacije te intersektorske suradnje kulture s obrazovanjem i znanosti,
31

gospodarstvom i turizmom, zatitom prirode i graditeljstvom, socijalnom

politikom i zdravljem.
Polazei od naela kulturne izvrsnosti, kreativne i kulturne poduzetnosti te
kulturne ukljuivosti, kljuni procesi kulturne politike obuhvatit e
izgradnju sustava stratekog planiranja na svim razinama kulturne
organiziranosti te prilagodbu modela financiranja javnih potreba u kulturi.
Cilj nam je uspostaviti sustav javnog, privatnog i mjeovitog te neizravnog
financiranja kulture (porezne olakice za kulturu) s prioritetima koritenja
europskih fondova za kulturu i dostizanja 1-postotnog nacionalnog
proraunskog standarda za kulturu.

32