You are on page 1of 15

Aristotel

Aristotel; aristos-najbolji, telos-kraj


- ,,Svi ljudi po prirodi tee znanju - prva reenica Aristotelove Metafizike.
- Rodno mesto Sagira (Stagira?), bio je metek (doseljenik) celog svog ivota, 2 boravka u Atini,
prvi je trajao 20 godina a drugi 12-13, nije imao graanska prava ali je mogao da uestvuje u
javnom ivotu. On je jonskog porekla iz Trakije,
metoikos -> metoikon, metek koji doe u Atinu, mora da plaa 'zatitu' za svoj boravak.
Postojalo je prijateljstvo izmeu njega i Platona. Filip Makedonski mu je razorio rodni grad dok
mu je Aleksandar Makedonski iz zahvalnosti obnovio ceo taj grad. Bio je prognan, dizali su mu i
ruili spomenik njegov, za ivota njegova. iveo je 62. godine. Za prvih 10 godina boravka u
Akademiji, Platon nije bio, bar 5 godina, Akademija je bila ekskluzivni klub, neka vrsta
fakulteta.
-Svaki lekar koji hoe da bude dobar lekar, mora da bude filozof. Po njemu je zdravlja sklad harmonija organskih delova u oveku.
,,Neka ne ulazi onaj koji ne zna geometriju'' (Neka ulazi samo onaj koji zna geometriju)- natpis
na ulazu u Akademiju.
Kako to da Aristotel nije nasledio Platona ? Najee navedeni razlozi:
I.
II.
III.
IV.

Speusip je nasledio Akademiju jer je bio Platonov sestri nepotizam


Aristotel je delio neprijateljske stavove (sa Platonom) prema demokratiji
Speusipovo favorizovanje brojeva kao principa svega
Aristotel je bio metek, onaj koji ne moe nasleivati imovinu pa samim tim ni
bitne zasluge u zajednici

Nije prisustvovao Platonovoj smrti.


-Aristotel nije rekao: ,,Drag mi je Platon, ali mi je draa istina, mada to miljenje vai i tako
veina misli, nema pravog dokaza da potpori to. ,,ovek ne moemo ceniti vie od istine''- Platon
?
-,,Filozofija je znanost (episteme) o istini- izreka Aristotelova u Metafizici. Pitanje: Kako
utemeljiti istinu, gde je pronai ? Aristotel je odbijao da su to ideje.
-Antimakedonsko raspoloenje Atinjana: 346. godine umire Platon, Atinjani su okirani
napretkom makedonske vojske, problem im je bio kako da odbiju da im neko oduzme ono
osnovno > slobodu. Grci su makedonce smatrali varvarima, divljacima a ove grke oholim
graanima koje su hteli nauiti pameti, mada su tada kada su osvojili Grku oni sami poeli
govoriti grki, modifikujui ga i pravei KOINE standarde kojim bi trebalo govoriti. Gde je
onda mogao da pobegne Aristotel ? Filip Makedonski mu je sruio grad, Atinjani su mu zabranili
da se vrati, pa je sa Ksenokratom pobegao u malu Aziju (dananji deo Turske, blizu ostrva
Lezbos)- Atarnej; tu je vladar bio Hermija koji je uspeo da realizuje ono to Platon nije uspeo u
Siciliji i tako je filozof uticao na vladara da postane vladar filozof, uz Aristotelovu pomo. Za
Hermiju su govorili da je varvarin ili rob, to je bilo pogrdno jer je on bioloki bio grkog

porekla, a neki su govorili da je fin ovek, bio je blizak prijatelj sa Aristotelom, svata se pisalo o
njemu. Omoguio je da se promeni oblik vladavine.
-Ksenokrat je nasledio Speusipa u Akademiji, kada je ovaj umro.
-Peripatos- proroka re, drugi naziv za kolu Aristotelovu, trem- pokriva deo kue od padavina.
-3 tipa jonskog dijalekta:
I.
II.
III.

Jonski
Dorski
Eolski

-Aristotela su nazivali savrenim empiriarem, mada su kasnije Lok i Bekon hteli da se od njega
distanciraju. Insistirao je na tanosti, proveri, pojedinanosti da doe do uzroka zato, kako i na
koji nain. Po Hegelu je on bio savren empiriar, 'empiriar koji misli'.
-Eulogija himna, dobra pria o nekome, slavljenje tog nekog, u Aristotelovom sluaju,
Hermije.
-Aristotel je pisao i pesme: pomenutu himnu, o emu govori: ritualna, horskom pevanju
namenjena pesma, religiozna, ritualnu svrhu i karakter sadri.
-Pravilno odreivanje ta je vrlina zavisi od razboritosti (ako se stvarno misli to to se kae),
razumnosti. Nemate vrlinu ako samo shvatite nju kao pojam. ,,Veina ljudi e se sloiti da je cilj
ljudskog ivota srea''. ta je za ljude srea ?
-Aristotel se vraa u Makedoniju na poziv Filipa Makedonskog, smatra se da mu je namera bila
da uspostavi neku vrstu saradnje sa Filipom Makedonskim koji je tada planirao napad i pomo
koja bi pomogla Filipu Makedonskom protiv Persijanaca, tehniki je bio na nekoj vrsti politike
misije. 341. godine su Persijanci zarobili Hermiju i muili ga da bi ga na kraju ubili jer su
prozreli znaenje Aristotelovog dolaska u Makedoniju. Njega smrt je radovala atinjana
Demostena koji nije voleo Makedoniju, a i znao je da e Filip Makedonski pre napada na Persiju
pokuati silom objasniti grcima da polisi nisu najbolji oblik vladavine.
-Filip Makedonski je napisao pisamo Aristotelu: Dobio sam sina, nisam toliko srean to sam
dobio sina, koliko sam srean jer se rodio u tvoje vreme i ti ga moe poduavati. to se
eventualno i desilo jer je Aleksandar Makedonski bio uenik Aristotelov. Aleksandar
Makedonski je insistirao da mu se grci klanjaju, da ga tretiraju kao boga, da je polis prevazien i
da treba stvoriti kosmopolis, da se grci moraju eniti vavarkama. Aristotel se ovome nije neto
radovao (jer mu je on bio uitelj). Aristotel je verovao da e podsredstvom Aleksandra
Makedonskog na delu biti dokazana helenska superiornost u odnosu na sve druge. Aristotel se
vratio u Pelu, Makedonija i bar 3 godine poduavao Aleksandra M. ,do 336. godine pne
Filipova smrt, Aristotel je poduavao Aleksandra M., on je postao vladar sa nepunih 17 godina,
pa je Aristotelov uticaj i rad bio neto smanjen jer je Aleksandar M. krenuo da osvaja svet, bitka
kod Heroneje . 338. godine pne, Aleksandar M. se izmeu 18-22,23 'zanimao' osvajanjem sveta i
onda kratko nakon toga je umro. Kada je odlazio u pohode, ostavljao je Antipatera radi sve to
je Aristotel napisao u svom testamentu. Antipater je bio prijatelj Aristotelov iz istinske bliskosti,

A. je prognan i usmren zbog tog prijateljstva jer mu je bilo dato da bira.


-Aristotel u Nikomahovoj etici govori od 3 modela prijateljstva:
I.
II.
III.

Mladi se drue zbog 'hedone', to prijateljstvo traje dok traje 'hedone'


50 godina zbog interesa traje dok traje interes
Prijateljstvo gde je prijatelj drugo ja, zavisi od duhovne srodnosti, nema veze sa
materijalnim, koristi, interesima. Ne moe biti prolazna kategorijs jer je ta
'kongenijalnost' (druga re za duhovnu srodnost) ono to traje dok traje ivot

Za prijateljstvo je potrebno slobodno vreme, dokolica, to je odlino za robove kao prijatelje jer
oni to nemaju.
-Aristotel nije uvek bio u sjajnim odnosima sa Aleksandrom M., pored navedenih razloga,
Aristotel je preporuio Aleksandru M. Klistena a ovaj ga je par godina kasnije ubio.
-Organizovao je simpozijume, bukvalno oznaava urku, pijanku. Kod njega je to znailo da ima
hrane i vina i frulaica, da se skupe ljudi i raspravljaju o filozofiji; postojala su pravila za takva
druenja ak i ko e gde sedeti u zavisnosti od intelektualne znanosti, bitnosti, znaenja tema,
kada poinje da se pije, ko i koliko.
-Aristotel je drao 2 vrste predavanja:
I.

II.

Egzoterina: popularna, namenjena za nestrune, ona su se odravala uvee, predstavljala


su veernju etnju, govorilo se o retorici, razvijanju dunosti i govora. Uvee je mladima
predavao tajne politikog uspeha.
Akroatska (neki iz nazivaju 'ezoterinim' ali to je pogreno): ono to se mora sluati,
bavila su se tajnijom i egzaktnijom filozofijom. Ujutro su se odravala, nije mogao bilo
ko prisustvovati. Zavisi od obrazovanja, od elje. Jutarnje etnja Aristotel se etao dok
je govorio. Atmosfera je bila nauna. Aristotel je napravio podelu koja je razgraniavala
prvu nauku i filozofiju On nije imao neko ekskluzivno pravo, mogao je sve ovo nauiti i
u Platonovoj zajednici. Stalno je podsticao svoje prijatelje da se ude, trae i smisle
neto to niko pre njih otkrio nije.

Podelio je svoje tekstove na egzoteriku i akroatiku. Grke je zanimao sam sadraj a ne ko je i


kada ta napisao.

,,Tabela vrlina po Aristotelu; 5. knjiga Nikomahove etike


Prekomernost
plahovitost - smelost
razuzdanost
rasipnitvo
tatina
srditost
hvalisavost
lakrdijatvo
stidljivost
zavist
astohleplje

Sredina
Hrabrost
Umerenost
Dareljivost
Ponos
Blagost
Istinoljubivost
Duhovitost
Pristojnost
pravedno negodovanje
Aristotel ne zna; moda
dostojanstvenost

Nedostatak
kukaviluk
neosetljivost
krtost
malodunost
mekutvo
samopotcenjivanje
neotesanost
bestidnost
Zloba
neastoljublje

1 talenat = 60 mina = 6000 drahmi = 36 000 obola


1 talenat = 26,196 kilograma srebra
800 talenata = 20956,8 kilograma srebra
1 unca = 31,1 gram
1 kilogram = 32,1 unci
1 unca = 13,65 eura
1 kilogram = 438,8 eura
1 talenat = 11496,3 eura
800 talenata = 9197964 eura
-Talenat je grka mera za novac. Srebro je u Grkoj esto bilo vanije od zlata. Drahma je do
2000 i neke i dalje postojala kao kovanica u Grkoj. Agnosticizam - ne zna se odgovor na pitanje
da li bogovi postoje. Ateizam bogovi ne postoje. 384. godine pne je roen Aristotel.
Sartr je odbio Nobelovu nagradu za knjievnost jer je smatrao da je vaniji onaj koji daje
nagradu jer on moe i da je oduzme.
Magna normelia Velika etika.
-Koncili, simpozijumi - rasprave koje su bile drane 2,3 vek nove ere. POBEDILA JE ODLUKA
DA I ENE IMAJU DUU. U 17 veku su poslednje ene bile kanjavane jer su 'bile' vetice veu se za ruke i nogr i bace u reku - ako telo ispliva -> vjetica. Mada je izraz 'vetica', bio
korien i za mukarce.
-Aristotel je bio autoritet do 13-14 veka pne.
-Jeger i Rok su se sporili kada je Aristotel pisao svoje spise o ivotinjama, mada poslednje
razdoblje njegovog delovanja se odvijalo poslednjih 12stak godina boravka u Atini. Postoje

'traevi' da su ti njegovi spisi veoma malim delom njegovi nego da su za njih zasluni ljudi
Aleksandra M. da su oni objanjavali ivotinje Aristotelu, tu se govori i da je Aleksandar M.
dao zbog toga ak i 300 talenata (u dananjem vremenu oko 9 miliona eura). Aleksandar M. je
dosta cenio Aristotela iako je naredio da mu se ubije roak, Klisten.
-U leto 323. godine pne je stigla vest u Atinu da je Aleksandar M. umro, mada do jeseni niko u to
nije verovao jer je imao 32. godine i po njima vaio za 'poluboga'. Meutim, u jesen je stigao
oevidac koji je rekao da to jeste istina, te su grci pokrenuli rat protiv Antipatera, pa su se
obruili i na Aristotela. Grci su se vie bojali gubitka slobode nego same smrti. Grci su optuili
(tom prilikom) Aristotela za asebeju. Eumiden je bio svetenik koji je optuio Aristotela i tvrdio:
da je on napisao himnu Hermiji, svom prijatelju to je zaista bila himna o vrlini, a Hermija je
samo spomenut meu onima koji najbolje reprezentuju vrlinu; da je Aristotel svako vee tu
himnu recitovao i pevao; da je svaki dan svojoj preminuloj eni prinosio rtvu kao to se prinosi
boginji H..
-Stela je poasni stub za zaslune graane grci su ga podigli Aristotelu jer je bio zasluan za
neke igre (neki spisak pobednika pitijske igre koji je sastavio sa Kalistenom). Grvi su na osnovu
tih igara merili vreme ali su grci kasnije sruili taj spomenik jer je Aristotel bio prijatelj
Antipateru i time im bio neprijatelj. 1395. su pronali tu stelu u nekom bunaru. Aristotel je bio
tuan kada je uo da su sruili tu stelu koja je bila podignuta u ast njegovu, jer je mislio da to
to je on uradio sa Kalistenom nije podlono promenama; nije bio oduevljen jer je verovatno, po
njegovim reima, shvatio da ta poast i nije neto vano ako se tako lako da skloniti. Aristotel je
tada pobegao iz Atine na Halkidu (Halkidiki), ostrvo blizu Atine, jer je tamo njegova rodbina sa
majine strane imala neku imovinu; tu je iveo nekih godinu dana i 322. godine pne je umro u
62-63. godini ivota. Govore da je meu poslednjim reima kazao: ,, to sam sve stariji, to vie
verujem mitovima, to je udno zbog protivljenja Platonovom uenju vezanim za mitove.
-Aristotelov odnos prema naukama: danas se smatra da moda nije bio toliki genije za
matematiku ali ju je svakako dobro poznavao. Nije hteo da dozvoli da zakljuci iz matematike
imaju veu vanost i prednost nad zakljucima filozofije. Matematika mu je bila manje dobra jer
se, kao to on kae, bavi neim (onim) nepokretnim, a kako prouavati neto to se ne kree ?
Nije poznavao metode dedukcije iako je bio empiriar. ,,Dete moe postati sjajan matematiar ali
ne i mudar ovek i onaj to istrauje fizis (fiziku)''- jer se razboritost bavi pojedinostima koje
izviru iz iskustva dok mladi nije iskusan. Aristotel je moda prvi koji je napravio jasnu razliku
izmeu dobrog i lepog (otrog), kao i fizike i matematike. Lepo za Aristotela nije isto to i dobro.
-Aristotel i Aleksandar M. Su se dopisivali, po Plutarhovom svedoenju, postoje citati Plutarhovi
o citatima tih pisama.
-Aristotel je napisao 3 etike: 1)Nikomahova etika 2) Magna normalia 3) ?
-Aristotelovi sauvani spisi: esto ih zovu 'kolski spisi' metafizika, fizika, Nikomahova etika,
politika. Smatra se da postoje najmanje 2-3 podele;varijacije unutar spisa:
I.

Ono to je on predavao, tumaio sa sledbenicima, ak i beleke svojih sledbenika i


Aristotelove same beleke. Zbog dileme kada je nastala prva knjiga metafizike i da li je

II.

III.

sve napisano njegovo ili Asiklovom, 1. i 2. knjiga nisu obeleene loginim redosledom,
ve je u orginalu ALFA i A, iako je on sve oznaavao alfabetom.
Ono to je injenina graa, to je skupljano godinama, decenijama npr veruje se za ,,158
ustava'', da on to nije mogao sam da napie vremenski, isto vai i za neke ivotinjske
spise (nije sigurno on sam iao da trai i skuplja istraivanja).
Problemata: teorija argumentacije, osnovna stvar da neko postavi neki problem i onda
PRO ET CONTRA argumenti, debata, nametanje u besednitvu. Postavi se problem, pa je
poetna stvar, ZATO ? DA LI JE MODA ? .. dok se ne stigne do reenja.

Danas je manje prihvatljiva teza da nita od 'Aristotelovih' spisa nije njegovo.


*ezoterino namernuta tajnovitost, te se ee koristi izraz 'akroatsko' predavanje nego
ezoterino.
Grci uopte nisu davali naslove delima tako da je najverovatnije da nijedan od naziva
Aristotelovih spisa nije zapravo orginalno njegov. Herodotova istorija nije imala takav naslov
nego je naslov izvuen iz prve reenice: ..Ovo je istorija Herodotova'', a i u srednjem veku su
sami autori davali prava da su to dela nekog drugog.
Naknadno hristijanizovanje dela: bog -> Bog; on -> On; kada neko 'lano' prevodu, kada to nije
tako u orginalu: 'Ja mislim da je on tako mislio ( da je on na to mislio)'.
-Pretpostavka: sauvano je 20-30 % (otprilike 4000 stranice), za 40 godina 2000 str ?
Od egzoterinih dela postoji veoma malo sauvano, kako znamo da je on to pisao:
I.
II.

On je to sam rekao za njih, na primer u Eudemovim spisima, etika, Aristotelovoj


Metafizici, O nebu
Sekundarni izvori: Ciceron

Aristotel je smatrao da je opte obrazovanje bitno za upravljanje polisa.


-3 kategorije kolskih spisa:
-Spoljne rasprave: egzoterini, popularni spisi.
-Pored kritika u hvalospeva nije bio neprijateljski nastrojen prema Platonu, nego je prosto bio
blizak sa njim ali se nisu u svemu slagali.
-Poznat je po svemu osim dijaloga, to je suprotno od Platona, ali ih je ipak pisao, bili su
neimenovani od strane njega. Aristotelovi dijalozi: ,,Sofist'', ,,Gozba'', ,,Dravnik'', ,,Meneksen''
isti nazivi kao kod Platonovih dijaloga, ali sadraj nije isto, ali su ipak ovo samo potvrde jer nita
od njih nije sauvano. On smatra da nije praktiki ivot najvaniji, nego teorijski. Nikomahova
etika: hvalospevi politikoj sferi. Teofrast je blizak ali ne i identian Aristotelu.
-Aristotel koristi 2 termiina za sreu:
I.

Eudajmonija dobar, blag, unutranji glas, dobar duh; srea, blaenstvo, ono to je
rezultat celog ovekovog ivota, ono to se sopstvenim trudom postie u ivotu;
happiness.

II.

Tihe sluaj, sticaj, na primer 'dobitak na lotou' ; 'kada vas pregazi voz', kada se neto
desi bez vaeg uticaja, prolazno, privremeno, bi lino niste zasluni ni za dobru ali ni za
lou verziju; luck.

Srea je ono to je rezultat celog ovekovog ivota.


-ta znai 'Aristotelov spis':
I.
II.

Orignalni spis, spisi u kojima je on sudelovao


Restauracije, najee sa grekama

Gramatikos uenjak, onaj koji ui, 'naunik', ume da ita i da pie.


-Androniks sa Rodosa: 'Uinio je besmrtnu uslugu onima koji prouavaju Aristotela', sakupljao
je i katalogizovao Aristotelova dela i nekim dao nazive, bio je peripatetiar.
'ini se da je mojoj kui data dua' Ciceron, sreivanje Aristotelovih spisa od strane drugih
autora ?
Aristotelove beleke su bile nestale na stotinak godina (200-300g) nakon njegove smrti.
Fili Aristotelus, oni koji vole Aristotela. Tiranija je prepisivao i sakupljao Aristotelove beleke
ali je verovatno dosta greio. Smatra se da je veina Aristotelovih dela zapravo njegova (da; ne
da li je Teofrast pomagao, prepisivao ..). Ne zna se da li je Aristotelova Metafizika imala 13 ili
14 knjiga.
-Ostali spisi su bili uvaeniji od dijaloga, pa su nakon par stotina godina spisi o dijalozima bili
izgubljeni, ostalo je samo svega par fragmenata. Aristotem je napisao spis 'O dobru'.
Pre predavanja se potrudio da kae o emu e priati, da se sluatelji ne bi razoarali, iznervirali i
otili kako to se desilo kod Platona, kada je rekao da je priati 'O dobru', a ljudi doli, mislei da
e on priati o materijalnom dobru.
-Postojao je spis o Ksenofontovom sinu, to je verovatno Aristotelovom nsjranije delo, u njemu se
radi o retorici.
Odnos: slinosti; razlike izmeu Platona i Aristotela:
-(A)Dua je ono to ima svrhu u samome sebi. Entelehia uslovljenost, ono to ima svrhu u
samome sebi. Telo samo mogunou ima ivot, samo sa duom.
-Po Aristotelu je bog ista usvrhovljenost koja je na istom nivou sa idejama veza sa Platonom.
-Simplikije: bio je neoplatoniar, povezao je Aristotelovu teoriju nepokretnog pokretaa i
Platonov svet ideja.
Kritike: Spor oko ,,Eudema'':
I.
II.

To je sve besmislica, taj dijalog je preprian te mu se ne moe veorvati i da to nije nita


Aristotelovo
,,Istina je da Eudem ne ini nita drugo, no prepriava ono iz Fedona'', Aristotel se
hristijanizuje i da je Aristotel bio uveren da ivot na zemlji nije nita posebno a da e
kada dua ode negde van zemlje, sve biti divno i bajno (ova rasprava, dodue, nema
nikakve veze sa Aristotelovom filozofijom)

-Aristotel je govorio, meu svim ostalima grcima: ,,O pokojniku samo istina''
III.

Pisan 25-30 godina nakon Fedona i da je udno jer je Aristotel prihvatio seobu due i da
nije kritikovao .. ? Mada, zar ovek nema pravo da menja miljenje nakon nekog
vremena, a kamoli 25-30 godina kasnije ?

-Kako Platon razume dijalektiku ? DIJALEKTIKA = FILOZOFIJA


-Od starih grka do skeptika, filozofi nisu bili skeptini, verovali su da istinitost onoga to ispituju
zavisi od objekta koji ispituju a ne od subjekta, da zavisi od predmeta ispitivanja. Koliko istine
ima u predmetu ispitivanja toliko istinito nae znanje o tome moe biti. Meutim, objekat nije
tako jasno razvijen.

Platonova podela dijalektike


PREDMETI SAZNAVANJA
SAZNAJNA STANJA
umsko miljenje,umovanje
naela, ono to jeste istinski predmet filozofije
razum, razumevanje
matematike stvari
Verovanje
nagaanje,slikovito predstavljanje
-Ko snove zamenjuje javom, na najniem je stepenu saznanja. Verovanje (ne religiozni kontekst),
kada je neko uveren u neto, odgovaraju mu iva bia, biljke, ono to je delo oveka, ono to nas
okruuje, ono to veina ljudi misli da je istinito. Vid je najvaniji od svakog ula. Oni koji misle
da se istina ulima registruje, odgovara verovanju, veliki broj ljudi je u ovom stadijumu ivota.
Ono ulno empirijsko, je tim ljudima odraz istinitosti.
-Episteme se esto prevodi kao nauka, ali je bolje to prevesti kao znanje, znanost. Ne postoji
jasna razlika izmeu nauke i filozofije do Platona i Aristotela, onih koji su u stanju mnjena i u
stanju znanosti.
-Prvi put u istoriji filozofije je precizno odvojen i objanjen razum i um. Razumu odgovaraju
matematike stvari aritmetika i geometrija a i sve ono to jeste predmet saznavanja.
Matematike stvari su stvari razuma ovek postavi hipotezu koju zatim empirijski proverava, iz
toga sledi da nauke poivaju na razumu. Umovanje je ralziito od razumevanja. Prvi put se pravi
razlika izmeu filozofije i nauke; razumevanja i umovanja. Svet ideja, ideja dobra je najvia
meu idejama.
-Mit o peini:
I.
II.
III.
IV.

Oni koji su vezani i gledaju u svet nagaanje, istinito je ono to se vidi (senka na zidu)
Oni koji se oslobode okova verovanje, objekti ula u stvarnosti
Oni koji vide svetlost i izau iz peine podruje razumevanja, intelegibilne pojedinosti
Oni koji vide sunce aspekt umovanja, mogu da gledaju naela kao takva (ideju dobra)

Ali morate priznati da gledanje u sunce boli, teti oima.


-Dijalektika bi bila umovanje, saznanje naela.
-Aristotelova dijalektika: samo pokuava tamo gde filozof spoznaje; tako da ponitava ono
Platonovo.
,,O dobru'' dijalog koji ima udnu istoriju, inspirisan Platonovim dijalogom istog naziva, mada
ovaj Aristotelov dijalog nije sauvan. Hteo je da objasni Platonov pojam dobra.
-,,Gril'' rasprava 'o retorici', najveorvatnije je ovo prvi Aristotelov spis. Gril je bio Ksenofontov
sin koji je 332. godine poginuo, napisan je u njegovu ast. Sauvan je 1 fragment gde Aristotel
govori da je retorika umee (to je Platon negirao i govorio da je dijalektika krajnje dosadna,
nepotrebna disciplina kojom se bave samo sofisti i da ne zasluuje ime umea, vetine). Ovaj
Aristotelov spis ima nekih 250 stranica, drao je predavanja o retorici, smatrao ju je delom
umee, razlikovao je tipove retorike, nabrajao je ta je sve retorika, da je u neposrednoj vezi sa
dijalektikom (kod Aristotela je ovaj pojam veoma nisko na lestvici znaaja). Za Aristotela je
dijalektika samo pokuaj, tie se mnjenja, verovatnih stavova. Postojao je i spis o dijalektici.
Kada Aristotel govori o dijalektici (retorici ?), razdvaja je od epistike, sofistike i agonistike.
Sofistika pokuaj da se pobedi u raspravi bez obzira koje se premise koriste, (najee) zbog
novca. Eristika vetina rasprave, po njemu je ideja i potreba radi pobede u raspravi ali je sama
pobeda vanija od novca, uiva se u pobedi, ona je sama po sebi nagrada. Agnostika bliska
dijalektici, ova osoba 'lake izgubi ivce'. Retorika odnos prema javnosti. Dijalektika uvek se
odnosi na nekog drugog.
-Ad hominem protiv oveka, gotovo je nuno kada imate pored vas nekoga drugoga. Aristotel
stalno govori da dijalektika (retorika) nije sofistika. Aristotel kae, da ako hoete da se vebate u
raspravi, prvo treba da zastupate stav koji ne zastupate i negde na polovini se vratite ns dvoj
prvobitni stav -> protivnik e se (potpuno) zbuniti. Gotovo je napisao 2 knjige o njoj ali je nije
puno cenio, udno ?
-Njegova dijalektika prua mogunost. Kod Aristotela je dijalektika disciplina koja je veoma
nisko na hijerarhiji disciplina. Podravao je (nagovestio), da medicina treba da lei celinu, a ne
(pojedinane) fragmente.
-,,Eudem'', sa Kipra, platoniar, koji je poginuo 354. godine pne u bitki kod Sirakuze ( u isto
vreme kada i Dionis - vladar); Eudem pria kako je on teko bolestan, na putu kroz Tesaliju
(centralna Grka) usnuo je u san u kojemu je mladi prorekao da e se vratiti kui. 5 godina
kasnije se Eudem vratio kui na Kipru ? Aristotel je zakljuio (izvukao) da se dua vraa u svoj
dom nakon to se oslobodi tela. Ovaj dijalog je Platonovog karaktera. Smatra da je telo smetnja
za duu. Aristotel kae da, dua je to to nema suprotnost, neto supstancijalno, nepropadljivo.
-Za Platona je dua samopokreue naelo.
-Disharmonija je slabost, boelst, nesklad; harmonija sklad, lepota -> -> dua nije nita vie od
toga.
-Odnos izmeu psihe ono moralno, i psihe ono to oivljava, za Platona i Aristotela je
zdravlje u telu, harmonija jednaka skladu poudnog koji kulminira u pravednosti, umerenosti.
Moralno i telesno zdravlje su bliski, slini, povezani; dobar ovek nije (nikad) bolestan, isto vai
i za obrnuto.

Psihe dua, ivot. Empsihon neto to je oivljeno, oduevljeno u smislu da je dobilo duu.
Mathema u smislu znanja, pojam koji je iri od pojma nauke, vredniji je od nje u filozofskom
smislu - nije ba dobar prevod ? Methodos put u sticanju i u znanju, da bi se imalo znanja o
onom venom, nepromenljivom, idejama.
-Drugi bitan dijalog je ,,Protreptik', to se u prevodima najee nalazi kao ,,Nagovor na
filozofiju'' protreptikos je onaj koji podsea, podstie, nagovara. Pisan je kada i Eudem.
Namera: onaj koji ita ,,Nagovor na filozofiju'' treba da se preobrati, pregovori (pitanjima i
odgovorima) na nain ivota koji je piscu najbolji u ovom sluaju Aristotelu.
-Aristotel je najee posveivao dela radi pomoi nekome -- ,,Nagovor na filozofiju'' je posvetio
kiparskom kralju Temisonu (ovde se jedino pojavljuju informacije o njemu), ne zna se zato je
ba njemu ovo delo posvetio. On je najverovatnije bio vladar jednog polisa.
-Citat 1 fragmenta ,,Protreptika'': ,,Zenon sedi i ita ...''
-Da li je za bavljenje filozofjiom bolje biti siromaan ili veoma ugledan, moan, uticajan i bogat?
Grci su se oko ovoga isto pitali. Ovi drugi su veoma umiljeni, imaju ugledne roake koji hoe
da proguraju 'nekog svog' na vlast, te im stoga najee pomau. ,,Oni koji vie cene materijalno,
oni su bezvredni ljudi''. ,,Jadnicima treba smatrati one kojima je imovina (posed) vaniji od
sopstvene prirode.
-Da se elite ili ne elite baviti filozofijom, prvo se njome morate baviti, da bi opravdali svoje
postupke zato se bavite njome odnosno ne bavite.
-Prva reenica ,,Metafizike : ,,Svi po vlastitoj prirodi tee saznanju zvui kao da je
modifikacija 77. fragmenta ,,Protreptika, jer je slino.
-Phronesis razboritost, je u ,,Protreptiku sinonim mudrosti, saznavanja, a u ,,Nikomahovoj
etici je Aristotel koristi u praktiko-politikom smislu. Aristotel ne koristi uvek isti termin u
istom znaenju, ak nekad ni u istoj stranici.
-Svaka naa konstrukcija (na primer Aristotelovih dela) je pomalo i (naa lina) rekonstrukcija
dela. Aristotel nije smatrao da isto uenje o idejama moete primeniti na itav svet, nego nain
istraivanja mora biti primeren onome to se istrauje, to je predmet istraivanja.
,,Ako je neko gladan, ne razmilja o pojmu gladi, nego ide (ode) da jede Hegel.
,,Filozofija se sa pravom naziva znanou istine Aristotel, ,,Metafizika.
-Aristotel pravi razliku izmeu teorijskih i praktinih znanja, logikih vetina, teorija i umea
najbolja kombinacija (u Protreptiku). Lekar e bolje leiti ako je teorijski potkovan prirodnim
naukama, to dvoje treba da budu u harmoniji.
,,Filozof e oponaati ono to je tano.
-Trei bitan Aristotelov spis : ,,Spis o filozofiji :
I.
II.
III.

knjiga
knjiga : kritika Platona (Platonovog stvaralatva)
knjiga: kosmologija, teologija, priroda due -> pokuaj zamenjivanja Platonovih ideja

-Aristotel je u 2 razliita spisa, tvrdio ko je najstariji narod : Persijanci, Egipani i Indijci. Negde
je izjavio da nije siguran da li su Orfiki spisi orginalni i da Orfej zapravo (verovatno) nije ni
postojao.
-Opte se zna : Aristotel je zavideo Platonu i zato je (stalno) kritikovao Platonovo uenje o
idejama, mada je u Aristotelovoj pesmi on rekao (parafraza) da postoje toliko bezvredni ljudi da
ne treba da hvale Platona.
-Desie se neto loe i onda e se ljudski rod oporavljati u 5 faza: -> SOFIA
I.
II.
III.
IV.
V.

faza: oni koji preive -> proizvode elementarne stvari neophodne za ivot, SOFIA ovde
ima rudimentarno znaenje, kako preiveti, umee preivljavanja.
faza: ljudi pronau toak, metale, delimian oseaj za ukus i lepo u smislu arhitekture se
javlja, osim pukog preivljavanja
faza: uspostava, upotreba zakona, politikih i zakonskih odredbi, SOFIA ovde oznaava
praktiko i politiko znanje.
faza: ovek kada ima sve navedeno, poinje da se bavi prirodom kao takvom i prirodnim
svetom koji ga okruuje, SOFIA je u ovoj fazi bliska sa physis-om, znanje ta jeste.
faza: kada se ljudi okrenu potrenju, potrazi, potraenju boanskih stvari s onu stranu
fizikog sveta. Zbog toga je vano skupljati poslovice, jer su one ostaci stare filozofije,
koji su ouvane zbog kratkoe i jasnosti (pametnoe?).

-Aristotel je u ,,Fizici'' napisao: ,, ..To zbog ega je dvoznano, no o tome je bilo reeno o ,,Spisu
o filozofiji''- on sam govori da je to napisao (iako ovaj spis nije sauvan).
-Ono to je vremenski kasnije, u logiko-ontolokom smislu je ranije -> dete je otac oveka;
ovek raa oveka, a ne na primer irafu i isto tako ne moe irafa roditi oveka.
-Aristotel kae da je kokoka starija od jajeta, ono to je istvareno u svojoj svrsi, na poetku, iz
njega nastaje ono to tek moe da bude.

-,,Spis o filozofiji - Najverovatnije pisan oko Platonove smrti, 348-347. godine pne.
Najznaajniji Aristotelov dijalog. Prvi Aristotelov spis koji ima jasnu podelu na 3 dela:
I.
II.
III.

knjiga: celokupna istorija pretpodne filozofije, zakljuno sa Platonovom i sadrala je


stavove onih koji nisu filozofi.
knjiga: kritika Platona
knjiga: Aristotelov specifian pristup filozofiji kroz kosmologiju, teologiju i prirodu due.
Pokuaj osloboavanja Platonovih ideja.

-Homonimija- upotrebljavanje istih rei sa razliitim znaenjima: na primer SOFIA ima 5


znaenja.
-Postoji Demokritov fragment koji je u nekoj meri usvojio Aristotel: ,,Zato ljudi uvode boga;
bogove ?
-Uzeo je 5 element: eter (ether) - smatrao ga je vipim od smrtnih, propadljivih bia, a nii od

nepokretnog pokretaa-Boga. Nije ovo potpuno do kraja razradio! ta je onda eter ? Da li ima
duu, ako ima- kakva je, ako nema- kako nema kada je vii od oveka koji je ima. (Razlika
izmeu Platona i Aristotelva-sutastvo)
-Aristotelova podela disciplina (postoji vie podela, od autora do autora) :
I.

II.
III.

LOGIKA
FIZIKA
ETIKA
TEORIJSKA SFERA FILOZOFIJE
PRAKTIKA SFERA FILOZOFIJE
TEORIJSKA
PRAKTIKA
POETIKA

-Verovatno je prvi Aristotel postavio jasnu distinkciju izmeu filozofskih disciplina.


-Kod njega su i dalje nauka i filozofija spojene. Izuavanje prirode i zakona isto, ali se moe
utvrditi ta je to zajedniko, nepromenljivo u tom promenljivom.
LOGIKA
TEORIJSKA
Fizika
Matematika
metafizika(theologike)

Filozofija
PRAKTIKA
etika
ekonomija
politika

POETIKA
gramatika
retorika
?

-Teorijske su najbolje s obzirom na predmet razmatranja, ono veno, nepromenljivo i


nepropadljivo. Teorijska (znanja) imaju veze sa materijom i kretanjem. Fizika se bavi s onim u
pokretu, ali nije odvojeno od tvari; moe se shvatiti kao prirodne nauke, jer u PHYSIS spadaju:
fizika, biologija, hemija, meteorologija i psihologija. Po Aristotelu je psihologija deo physis-a jer
istrauje duu kao neto to kao i priroda ima naelo u sebi samom i neto to je neodvojivo od
materije. Aristotel kae da je kruno kretanje najbolje jer je veno. Zato je matematika via od
aritmetike, fizike ? Matematika je neto nepromenljivo ali ne i neodvojivo. Da li je diskalkulija
zaista poremeaj ? ta je 2+2 ? Neto apstraktno. Pojam broja je bitan jer je potreban za
matematike kalkulacije. Metafizika(prva filozofija, kako on sam kae) je na vrhu: ona koja
prouava nepromenljive stvari, Boga-nepokretnog pokretaa. Svrha ovih disciplina je u njima
samima, znanje radi znanja. Theoria(kao re) je tada imala dublju vezu sa delanjem, delatnou
uopte, za grke miljenje nije odvojeno od delanja. Kako se saznaje o teorijskom : znanje,
umovanje, mudrost(razum, um, mudrost).
-Etika je na dnu, zavisi od ljudskih uverenja i zanimanja. Ekonomija je ono to se bavi onim
osnovnim, domainstvom. Politika je na vrhu, najvanija od praktikih disciplina jer bez sree
zajednice, nema sree pojedinca. Neko ko je natproseno inteligentan, ne znai da je socijalno

inteligentan, moda nema razboritost. Svrha praktike sfere : znanje radi delanja, dobro delo,
svrha je ono to uinite a ne kaete da ete uiniti, uvek se odnosi na ljude spram ljudi. Praktika
sfera zahteva pokret, pokretanje. Svrha je biti dobra ovek u dobro ureenom polisu.
-Poetika(disciplina, sfera) zahteva stvaranje POESIS-a, ono to se stvara, tvori. Re je odnos
ljudi prema stvarima. Da li se umee moe nauiti ? Da biste bili dobar ovek, morate uiniti
dela koja vas takvim ine, nije dovoljno samo znati, to se ivljenjem u delanjem moe iskustveno
nauiti. Svrha poetike sfere se iznosi izvan oveka i opredmeuje se u neemu.
-Ova podela je vaila do 18 veka, kada su se spojili PRAKTIKA i POETIKA - izmeao se
odnos oveka prema oveku i ovek prema stvarima -> PRAKSA (jedinstvo ta dva), i to stoji
nasuprot TEORIJSKE = TEORIJA. Ovo je moderna podela Aristotelovih disciplina.
-Praktino-tie se postojeeg stanja. Praktiki ovek se snalazi u postojeem.
-Praktiko-podrazumeva mogunost promene. Praktiki ovek hoe da menja postojee stanje
ako nije dobro.
-Aristotel je mislio na praktiko kada je govorio o tome-ono to menja okolnost.
-Posle su se razvijale genetivne discipline ; etika ovog i onog
-Za logiku se Aristotel dvoumio gde da je situira. Tretirao ju je kao organon-orue svih znanja,
pretpostavku svih drugih znanja i disciplina, te ju je zato stavio izvan. Neki smatraju da ju je
stavio meu teorijskim disciplinama, jer logika istrauje miljenje kao takvo, pa moe biti deo
onoga to radi metafizika(Donatan Barnet)-da nije organon. Opet, drugi veruju da je ona i deo
filozofije ali i orue-ne moete misliti o svakodnevnim stvarima ako nemate neku pretpostavku,
predstavu miljenja. Predmet logike je miljenje koje se miljenjem mislim.
Njegov odnos sa Platonom je ambivalentan. Postoje brojne slinosti i razlike, meutim.
-2400 godina kasnije su se filozofi podelili na 2 grupe : 1. Slavi Aristotela 2. Kritikuje sve
Aristotelovo
-Smatrao je da se stvari ne imenuju sluajno, da je ima sutastvo, bit stvari. Istina je adekvacija
imena i stvari. Nije se protivio neologizmima(nova re za neku stvar), ali ime mora odgovarati
stvari.
-Uglavnom je odbacivan, zastareo, ovek kog ne treba izulavati ni u emu, jedino ako vam je
dosadno, nemate ta drugo da inite.
-Don Barnet : Aristotel je manje kompetentan od Platona (ima negativno mipljenje o Aristotelu,
a o drugim filozofima je sjajno govorio).
-Dosta njih misli da Aristotelova svedoenja o njegovim prethodnicima ne treba uzimati u obzir ,
da nisu dobra i dovoljna, da on dosta toga iskrivljuje. ,,Aristotel uvek tumai prethodnike svoje
iz perspektive vlastitog sistema-ovo mu je jedna od glavnih zamerki, ali objektivno gledano,
kako drugaije, no iz vlastitog miljenja. Hegel je, dodue, bio izuzetak meu tim kritiarima,
dosta ga je cenio.
-Logon didonai-filozofa treba da obrazloi ono to interpretira.
-Da li je on zaista istoriar ili poluistoriar, ili nijedno od ta dva ?
-Uenje o uzrocima

-ernis : Aristotel je izmenio, falsifikovao stavove prethodnika, da bi se on uklopili u njegovo


uenje o uzrocima.
aitia ;aition : uzrok, o uzrocima, causa cause, povod, razlog, poetak, izvor, osnov
tuba, krivica, teta, prigovor
-Aristotel govori da su aitia i arhe veoma slini i da ih je teko razlikovati, iako ih je u Metafizici
objasnio razdvojeno.
-Platon : Krivica je u birau, nije za sve kriv bog - parafraza, i tu Platon za obe rei koristi
aitia.
-Herodot kada kae aitia misli na uzrok-iz daljeg teksta se to zakljuuje.
Grci nisu cenili vajare-previe upotrebljavaju ruke, a ne glavu.
-Metafizika 1071,2: Ono usled ega se menja je pokretako, ono to se menja je tvar, a u ono u
ta se menja je oblik.
-U poetku Bog stvori nebo i zemlju(formalni i materijali uzrok)- ta je prvo stvorio ?
Istovremeno je stvorio i oblik i stvar, moemo ih samo logiki razdvojiti. Hileno ete- umna tvar,
protena stvar(Za Dekarta je to res ecstensa).
- Tvar je uzrok onog uzgrednog, naelo individualizacije (oblik oveka isti u svima nama) ->
moete imati plastine operacije, to nita nee promeniti, jer je to samo fiziki izgled.
-Oblik je vaniji od materijala koji je korien za njegovo pravljenje, ali sve ima svoju svrhu.
-Od oca dolazi oblik, a od majke tvar - dosta su mu zbog ovog stava zamerali, ovde je mislio
da je majka potrebna zbog utrobe, a otac daje oblik materijalu koji se nalazi u majinoj utrobi.
-automatos - ono to ima samo od sebe kretanje.
-ovek je neposredni uzrok oveka, a sunce je posredni uzrok oveka. Teleologija-svrhovitost.
Ne postoji 1 uzrok kome sve tei nega za sve postoji svrha - svrha je veoma bitna, ona logiki
prethodi onom to je kasnije ostvarenje. Entelehia- ono to ima svrhu u (samom) sebi.
-uenje o 4 uzroka za razumevanje stavova prethodnika:
I.
II.
III.
IV.

bivstvo(sutina)-formalni uzrok
tvar(podmet)-materijalni uzrok
ono im zapoinje kretanje-eficijentni uzrok
to po emu je dobro-finalni uzrok

-Spominje ih u 3. knjizi metafizike. Mada ne objanjava zato, samo ih odjednom navodi. Nekad
ne nabraja 4 nego 3. Uzroci se mogu razlikovati u nainu i smislu -> 4 vrste, 6 naina, 3 smisla.
Nije bitno kojim redom su navedeni, jer ih on u razliitim delovima spisa razliito navodi. U
Fizici je formalni uzrok na drugom mestu, a ne na prvom, na nekom drugom mestu je trei itd.
ali finalni je uvek poslednji naveden.
-Zbog ega ih on navodi ?
Jeger: uo je neto pto ga je navelo na to od svojih prethodnika, oni su ga na to podstakli.
Ros: jer su samorazumljivi.
-6 naina:
I.

Pojedinani po sebi: vajar

II.
III.
IV.
V.
VI.

Rodni po sebi: umetnik


Pridolazei (po sebi): Poliklen ?
Spoj rodnog i pridolazei-pojedinanog: ovek
Spoj pojedinanog i pridolazei-pojedinanog: vajar ?
Spoj rodnog po sebi i rodnog-pridolazeeg: umetnik

Mogu biti razmatrani uzgredno, u 2 smisla: ono to ima dejsto - energeiu i ono to je mogue dynamis-

You might also like