Professional Documents
Culture Documents
porekla, a neki su govorili da je fin ovek, bio je blizak prijatelj sa Aristotelom, svata se pisalo o
njemu. Omoguio je da se promeni oblik vladavine.
-Ksenokrat je nasledio Speusipa u Akademiji, kada je ovaj umro.
-Peripatos- proroka re, drugi naziv za kolu Aristotelovu, trem- pokriva deo kue od padavina.
-3 tipa jonskog dijalekta:
I.
II.
III.
Jonski
Dorski
Eolski
-Aristotela su nazivali savrenim empiriarem, mada su kasnije Lok i Bekon hteli da se od njega
distanciraju. Insistirao je na tanosti, proveri, pojedinanosti da doe do uzroka zato, kako i na
koji nain. Po Hegelu je on bio savren empiriar, 'empiriar koji misli'.
-Eulogija himna, dobra pria o nekome, slavljenje tog nekog, u Aristotelovom sluaju,
Hermije.
-Aristotel je pisao i pesme: pomenutu himnu, o emu govori: ritualna, horskom pevanju
namenjena pesma, religiozna, ritualnu svrhu i karakter sadri.
-Pravilno odreivanje ta je vrlina zavisi od razboritosti (ako se stvarno misli to to se kae),
razumnosti. Nemate vrlinu ako samo shvatite nju kao pojam. ,,Veina ljudi e se sloiti da je cilj
ljudskog ivota srea''. ta je za ljude srea ?
-Aristotel se vraa u Makedoniju na poziv Filipa Makedonskog, smatra se da mu je namera bila
da uspostavi neku vrstu saradnje sa Filipom Makedonskim koji je tada planirao napad i pomo
koja bi pomogla Filipu Makedonskom protiv Persijanaca, tehniki je bio na nekoj vrsti politike
misije. 341. godine su Persijanci zarobili Hermiju i muili ga da bi ga na kraju ubili jer su
prozreli znaenje Aristotelovog dolaska u Makedoniju. Njega smrt je radovala atinjana
Demostena koji nije voleo Makedoniju, a i znao je da e Filip Makedonski pre napada na Persiju
pokuati silom objasniti grcima da polisi nisu najbolji oblik vladavine.
-Filip Makedonski je napisao pisamo Aristotelu: Dobio sam sina, nisam toliko srean to sam
dobio sina, koliko sam srean jer se rodio u tvoje vreme i ti ga moe poduavati. to se
eventualno i desilo jer je Aleksandar Makedonski bio uenik Aristotelov. Aleksandar
Makedonski je insistirao da mu se grci klanjaju, da ga tretiraju kao boga, da je polis prevazien i
da treba stvoriti kosmopolis, da se grci moraju eniti vavarkama. Aristotel se ovome nije neto
radovao (jer mu je on bio uitelj). Aristotel je verovao da e podsredstvom Aleksandra
Makedonskog na delu biti dokazana helenska superiornost u odnosu na sve druge. Aristotel se
vratio u Pelu, Makedonija i bar 3 godine poduavao Aleksandra M. ,do 336. godine pne
Filipova smrt, Aristotel je poduavao Aleksandra M., on je postao vladar sa nepunih 17 godina,
pa je Aristotelov uticaj i rad bio neto smanjen jer je Aleksandar M. krenuo da osvaja svet, bitka
kod Heroneje . 338. godine pne, Aleksandar M. se izmeu 18-22,23 'zanimao' osvajanjem sveta i
onda kratko nakon toga je umro. Kada je odlazio u pohode, ostavljao je Antipatera radi sve to
je Aristotel napisao u svom testamentu. Antipater je bio prijatelj Aristotelov iz istinske bliskosti,
Za prijateljstvo je potrebno slobodno vreme, dokolica, to je odlino za robove kao prijatelje jer
oni to nemaju.
-Aristotel nije uvek bio u sjajnim odnosima sa Aleksandrom M., pored navedenih razloga,
Aristotel je preporuio Aleksandru M. Klistena a ovaj ga je par godina kasnije ubio.
-Organizovao je simpozijume, bukvalno oznaava urku, pijanku. Kod njega je to znailo da ima
hrane i vina i frulaica, da se skupe ljudi i raspravljaju o filozofiji; postojala su pravila za takva
druenja ak i ko e gde sedeti u zavisnosti od intelektualne znanosti, bitnosti, znaenja tema,
kada poinje da se pije, ko i koliko.
-Aristotel je drao 2 vrste predavanja:
I.
II.
Sredina
Hrabrost
Umerenost
Dareljivost
Ponos
Blagost
Istinoljubivost
Duhovitost
Pristojnost
pravedno negodovanje
Aristotel ne zna; moda
dostojanstvenost
Nedostatak
kukaviluk
neosetljivost
krtost
malodunost
mekutvo
samopotcenjivanje
neotesanost
bestidnost
Zloba
neastoljublje
'traevi' da su ti njegovi spisi veoma malim delom njegovi nego da su za njih zasluni ljudi
Aleksandra M. da su oni objanjavali ivotinje Aristotelu, tu se govori i da je Aleksandar M.
dao zbog toga ak i 300 talenata (u dananjem vremenu oko 9 miliona eura). Aleksandar M. je
dosta cenio Aristotela iako je naredio da mu se ubije roak, Klisten.
-U leto 323. godine pne je stigla vest u Atinu da je Aleksandar M. umro, mada do jeseni niko u to
nije verovao jer je imao 32. godine i po njima vaio za 'poluboga'. Meutim, u jesen je stigao
oevidac koji je rekao da to jeste istina, te su grci pokrenuli rat protiv Antipatera, pa su se
obruili i na Aristotela. Grci su se vie bojali gubitka slobode nego same smrti. Grci su optuili
(tom prilikom) Aristotela za asebeju. Eumiden je bio svetenik koji je optuio Aristotela i tvrdio:
da je on napisao himnu Hermiji, svom prijatelju to je zaista bila himna o vrlini, a Hermija je
samo spomenut meu onima koji najbolje reprezentuju vrlinu; da je Aristotel svako vee tu
himnu recitovao i pevao; da je svaki dan svojoj preminuloj eni prinosio rtvu kao to se prinosi
boginji H..
-Stela je poasni stub za zaslune graane grci su ga podigli Aristotelu jer je bio zasluan za
neke igre (neki spisak pobednika pitijske igre koji je sastavio sa Kalistenom). Grvi su na osnovu
tih igara merili vreme ali su grci kasnije sruili taj spomenik jer je Aristotel bio prijatelj
Antipateru i time im bio neprijatelj. 1395. su pronali tu stelu u nekom bunaru. Aristotel je bio
tuan kada je uo da su sruili tu stelu koja je bila podignuta u ast njegovu, jer je mislio da to
to je on uradio sa Kalistenom nije podlono promenama; nije bio oduevljen jer je verovatno, po
njegovim reima, shvatio da ta poast i nije neto vano ako se tako lako da skloniti. Aristotel je
tada pobegao iz Atine na Halkidu (Halkidiki), ostrvo blizu Atine, jer je tamo njegova rodbina sa
majine strane imala neku imovinu; tu je iveo nekih godinu dana i 322. godine pne je umro u
62-63. godini ivota. Govore da je meu poslednjim reima kazao: ,, to sam sve stariji, to vie
verujem mitovima, to je udno zbog protivljenja Platonovom uenju vezanim za mitove.
-Aristotelov odnos prema naukama: danas se smatra da moda nije bio toliki genije za
matematiku ali ju je svakako dobro poznavao. Nije hteo da dozvoli da zakljuci iz matematike
imaju veu vanost i prednost nad zakljucima filozofije. Matematika mu je bila manje dobra jer
se, kao to on kae, bavi neim (onim) nepokretnim, a kako prouavati neto to se ne kree ?
Nije poznavao metode dedukcije iako je bio empiriar. ,,Dete moe postati sjajan matematiar ali
ne i mudar ovek i onaj to istrauje fizis (fiziku)''- jer se razboritost bavi pojedinostima koje
izviru iz iskustva dok mladi nije iskusan. Aristotel je moda prvi koji je napravio jasnu razliku
izmeu dobrog i lepog (otrog), kao i fizike i matematike. Lepo za Aristotela nije isto to i dobro.
-Aristotel i Aleksandar M. Su se dopisivali, po Plutarhovom svedoenju, postoje citati Plutarhovi
o citatima tih pisama.
-Aristotel je napisao 3 etike: 1)Nikomahova etika 2) Magna normalia 3) ?
-Aristotelovi sauvani spisi: esto ih zovu 'kolski spisi' metafizika, fizika, Nikomahova etika,
politika. Smatra se da postoje najmanje 2-3 podele;varijacije unutar spisa:
I.
II.
III.
sve napisano njegovo ili Asiklovom, 1. i 2. knjiga nisu obeleene loginim redosledom,
ve je u orginalu ALFA i A, iako je on sve oznaavao alfabetom.
Ono to je injenina graa, to je skupljano godinama, decenijama npr veruje se za ,,158
ustava'', da on to nije mogao sam da napie vremenski, isto vai i za neke ivotinjske
spise (nije sigurno on sam iao da trai i skuplja istraivanja).
Problemata: teorija argumentacije, osnovna stvar da neko postavi neki problem i onda
PRO ET CONTRA argumenti, debata, nametanje u besednitvu. Postavi se problem, pa je
poetna stvar, ZATO ? DA LI JE MODA ? .. dok se ne stigne do reenja.
Eudajmonija dobar, blag, unutranji glas, dobar duh; srea, blaenstvo, ono to je
rezultat celog ovekovog ivota, ono to se sopstvenim trudom postie u ivotu;
happiness.
II.
Tihe sluaj, sticaj, na primer 'dobitak na lotou' ; 'kada vas pregazi voz', kada se neto
desi bez vaeg uticaja, prolazno, privremeno, bi lino niste zasluni ni za dobru ali ni za
lou verziju; luck.
-Aristotel je govorio, meu svim ostalima grcima: ,,O pokojniku samo istina''
III.
Pisan 25-30 godina nakon Fedona i da je udno jer je Aristotel prihvatio seobu due i da
nije kritikovao .. ? Mada, zar ovek nema pravo da menja miljenje nakon nekog
vremena, a kamoli 25-30 godina kasnije ?
Oni koji su vezani i gledaju u svet nagaanje, istinito je ono to se vidi (senka na zidu)
Oni koji se oslobode okova verovanje, objekti ula u stvarnosti
Oni koji vide svetlost i izau iz peine podruje razumevanja, intelegibilne pojedinosti
Oni koji vide sunce aspekt umovanja, mogu da gledaju naela kao takva (ideju dobra)
Psihe dua, ivot. Empsihon neto to je oivljeno, oduevljeno u smislu da je dobilo duu.
Mathema u smislu znanja, pojam koji je iri od pojma nauke, vredniji je od nje u filozofskom
smislu - nije ba dobar prevod ? Methodos put u sticanju i u znanju, da bi se imalo znanja o
onom venom, nepromenljivom, idejama.
-Drugi bitan dijalog je ,,Protreptik', to se u prevodima najee nalazi kao ,,Nagovor na
filozofiju'' protreptikos je onaj koji podsea, podstie, nagovara. Pisan je kada i Eudem.
Namera: onaj koji ita ,,Nagovor na filozofiju'' treba da se preobrati, pregovori (pitanjima i
odgovorima) na nain ivota koji je piscu najbolji u ovom sluaju Aristotelu.
-Aristotel je najee posveivao dela radi pomoi nekome -- ,,Nagovor na filozofiju'' je posvetio
kiparskom kralju Temisonu (ovde se jedino pojavljuju informacije o njemu), ne zna se zato je
ba njemu ovo delo posvetio. On je najverovatnije bio vladar jednog polisa.
-Citat 1 fragmenta ,,Protreptika'': ,,Zenon sedi i ita ...''
-Da li je za bavljenje filozofjiom bolje biti siromaan ili veoma ugledan, moan, uticajan i bogat?
Grci su se oko ovoga isto pitali. Ovi drugi su veoma umiljeni, imaju ugledne roake koji hoe
da proguraju 'nekog svog' na vlast, te im stoga najee pomau. ,,Oni koji vie cene materijalno,
oni su bezvredni ljudi''. ,,Jadnicima treba smatrati one kojima je imovina (posed) vaniji od
sopstvene prirode.
-Da se elite ili ne elite baviti filozofijom, prvo se njome morate baviti, da bi opravdali svoje
postupke zato se bavite njome odnosno ne bavite.
-Prva reenica ,,Metafizike : ,,Svi po vlastitoj prirodi tee saznanju zvui kao da je
modifikacija 77. fragmenta ,,Protreptika, jer je slino.
-Phronesis razboritost, je u ,,Protreptiku sinonim mudrosti, saznavanja, a u ,,Nikomahovoj
etici je Aristotel koristi u praktiko-politikom smislu. Aristotel ne koristi uvek isti termin u
istom znaenju, ak nekad ni u istoj stranici.
-Svaka naa konstrukcija (na primer Aristotelovih dela) je pomalo i (naa lina) rekonstrukcija
dela. Aristotel nije smatrao da isto uenje o idejama moete primeniti na itav svet, nego nain
istraivanja mora biti primeren onome to se istrauje, to je predmet istraivanja.
,,Ako je neko gladan, ne razmilja o pojmu gladi, nego ide (ode) da jede Hegel.
,,Filozofija se sa pravom naziva znanou istine Aristotel, ,,Metafizika.
-Aristotel pravi razliku izmeu teorijskih i praktinih znanja, logikih vetina, teorija i umea
najbolja kombinacija (u Protreptiku). Lekar e bolje leiti ako je teorijski potkovan prirodnim
naukama, to dvoje treba da budu u harmoniji.
,,Filozof e oponaati ono to je tano.
-Trei bitan Aristotelov spis : ,,Spis o filozofiji :
I.
II.
III.
knjiga
knjiga : kritika Platona (Platonovog stvaralatva)
knjiga: kosmologija, teologija, priroda due -> pokuaj zamenjivanja Platonovih ideja
-Aristotel je u 2 razliita spisa, tvrdio ko je najstariji narod : Persijanci, Egipani i Indijci. Negde
je izjavio da nije siguran da li su Orfiki spisi orginalni i da Orfej zapravo (verovatno) nije ni
postojao.
-Opte se zna : Aristotel je zavideo Platonu i zato je (stalno) kritikovao Platonovo uenje o
idejama, mada je u Aristotelovoj pesmi on rekao (parafraza) da postoje toliko bezvredni ljudi da
ne treba da hvale Platona.
-Desie se neto loe i onda e se ljudski rod oporavljati u 5 faza: -> SOFIA
I.
II.
III.
IV.
V.
faza: oni koji preive -> proizvode elementarne stvari neophodne za ivot, SOFIA ovde
ima rudimentarno znaenje, kako preiveti, umee preivljavanja.
faza: ljudi pronau toak, metale, delimian oseaj za ukus i lepo u smislu arhitekture se
javlja, osim pukog preivljavanja
faza: uspostava, upotreba zakona, politikih i zakonskih odredbi, SOFIA ovde oznaava
praktiko i politiko znanje.
faza: ovek kada ima sve navedeno, poinje da se bavi prirodom kao takvom i prirodnim
svetom koji ga okruuje, SOFIA je u ovoj fazi bliska sa physis-om, znanje ta jeste.
faza: kada se ljudi okrenu potrenju, potrazi, potraenju boanskih stvari s onu stranu
fizikog sveta. Zbog toga je vano skupljati poslovice, jer su one ostaci stare filozofije,
koji su ouvane zbog kratkoe i jasnosti (pametnoe?).
-Aristotel je u ,,Fizici'' napisao: ,, ..To zbog ega je dvoznano, no o tome je bilo reeno o ,,Spisu
o filozofiji''- on sam govori da je to napisao (iako ovaj spis nije sauvan).
-Ono to je vremenski kasnije, u logiko-ontolokom smislu je ranije -> dete je otac oveka;
ovek raa oveka, a ne na primer irafu i isto tako ne moe irafa roditi oveka.
-Aristotel kae da je kokoka starija od jajeta, ono to je istvareno u svojoj svrsi, na poetku, iz
njega nastaje ono to tek moe da bude.
-,,Spis o filozofiji - Najverovatnije pisan oko Platonove smrti, 348-347. godine pne.
Najznaajniji Aristotelov dijalog. Prvi Aristotelov spis koji ima jasnu podelu na 3 dela:
I.
II.
III.
nepokretnog pokretaa-Boga. Nije ovo potpuno do kraja razradio! ta je onda eter ? Da li ima
duu, ako ima- kakva je, ako nema- kako nema kada je vii od oveka koji je ima. (Razlika
izmeu Platona i Aristotelva-sutastvo)
-Aristotelova podela disciplina (postoji vie podela, od autora do autora) :
I.
II.
III.
LOGIKA
FIZIKA
ETIKA
TEORIJSKA SFERA FILOZOFIJE
PRAKTIKA SFERA FILOZOFIJE
TEORIJSKA
PRAKTIKA
POETIKA
Filozofija
PRAKTIKA
etika
ekonomija
politika
POETIKA
gramatika
retorika
?
inteligentan, moda nema razboritost. Svrha praktike sfere : znanje radi delanja, dobro delo,
svrha je ono to uinite a ne kaete da ete uiniti, uvek se odnosi na ljude spram ljudi. Praktika
sfera zahteva pokret, pokretanje. Svrha je biti dobra ovek u dobro ureenom polisu.
-Poetika(disciplina, sfera) zahteva stvaranje POESIS-a, ono to se stvara, tvori. Re je odnos
ljudi prema stvarima. Da li se umee moe nauiti ? Da biste bili dobar ovek, morate uiniti
dela koja vas takvim ine, nije dovoljno samo znati, to se ivljenjem u delanjem moe iskustveno
nauiti. Svrha poetike sfere se iznosi izvan oveka i opredmeuje se u neemu.
-Ova podela je vaila do 18 veka, kada su se spojili PRAKTIKA i POETIKA - izmeao se
odnos oveka prema oveku i ovek prema stvarima -> PRAKSA (jedinstvo ta dva), i to stoji
nasuprot TEORIJSKE = TEORIJA. Ovo je moderna podela Aristotelovih disciplina.
-Praktino-tie se postojeeg stanja. Praktiki ovek se snalazi u postojeem.
-Praktiko-podrazumeva mogunost promene. Praktiki ovek hoe da menja postojee stanje
ako nije dobro.
-Aristotel je mislio na praktiko kada je govorio o tome-ono to menja okolnost.
-Posle su se razvijale genetivne discipline ; etika ovog i onog
-Za logiku se Aristotel dvoumio gde da je situira. Tretirao ju je kao organon-orue svih znanja,
pretpostavku svih drugih znanja i disciplina, te ju je zato stavio izvan. Neki smatraju da ju je
stavio meu teorijskim disciplinama, jer logika istrauje miljenje kao takvo, pa moe biti deo
onoga to radi metafizika(Donatan Barnet)-da nije organon. Opet, drugi veruju da je ona i deo
filozofije ali i orue-ne moete misliti o svakodnevnim stvarima ako nemate neku pretpostavku,
predstavu miljenja. Predmet logike je miljenje koje se miljenjem mislim.
Njegov odnos sa Platonom je ambivalentan. Postoje brojne slinosti i razlike, meutim.
-2400 godina kasnije su se filozofi podelili na 2 grupe : 1. Slavi Aristotela 2. Kritikuje sve
Aristotelovo
-Smatrao je da se stvari ne imenuju sluajno, da je ima sutastvo, bit stvari. Istina je adekvacija
imena i stvari. Nije se protivio neologizmima(nova re za neku stvar), ali ime mora odgovarati
stvari.
-Uglavnom je odbacivan, zastareo, ovek kog ne treba izulavati ni u emu, jedino ako vam je
dosadno, nemate ta drugo da inite.
-Don Barnet : Aristotel je manje kompetentan od Platona (ima negativno mipljenje o Aristotelu,
a o drugim filozofima je sjajno govorio).
-Dosta njih misli da Aristotelova svedoenja o njegovim prethodnicima ne treba uzimati u obzir ,
da nisu dobra i dovoljna, da on dosta toga iskrivljuje. ,,Aristotel uvek tumai prethodnike svoje
iz perspektive vlastitog sistema-ovo mu je jedna od glavnih zamerki, ali objektivno gledano,
kako drugaije, no iz vlastitog miljenja. Hegel je, dodue, bio izuzetak meu tim kritiarima,
dosta ga je cenio.
-Logon didonai-filozofa treba da obrazloi ono to interpretira.
-Da li je on zaista istoriar ili poluistoriar, ili nijedno od ta dva ?
-Uenje o uzrocima
bivstvo(sutina)-formalni uzrok
tvar(podmet)-materijalni uzrok
ono im zapoinje kretanje-eficijentni uzrok
to po emu je dobro-finalni uzrok
-Spominje ih u 3. knjizi metafizike. Mada ne objanjava zato, samo ih odjednom navodi. Nekad
ne nabraja 4 nego 3. Uzroci se mogu razlikovati u nainu i smislu -> 4 vrste, 6 naina, 3 smisla.
Nije bitno kojim redom su navedeni, jer ih on u razliitim delovima spisa razliito navodi. U
Fizici je formalni uzrok na drugom mestu, a ne na prvom, na nekom drugom mestu je trei itd.
ali finalni je uvek poslednji naveden.
-Zbog ega ih on navodi ?
Jeger: uo je neto pto ga je navelo na to od svojih prethodnika, oni su ga na to podstakli.
Ros: jer su samorazumljivi.
-6 naina:
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
Mogu biti razmatrani uzgredno, u 2 smisla: ono to ima dejsto - energeiu i ono to je mogue dynamis-