Albert Camus francuski je filozof, romanopisac, dramatiar, esejist i dobitnik Nob

elove nagrade. Ostao je poznat po posebnom nainu pisanja do ivljaja ljudskog postoj
anja, budui da je modernog ovjeka smatrao udovi tem.
Albert Camus se rodio 7. studenog 1913. godine u Mondoviji, gradu u Al iru. Albert
dolazi iz obitelji mije anih korijena, dok je majka s Mallorke, oeva obitelj potjee
iz pokrajine Alsace u Francuskoj.

Na alost Albert je ostao bez oca kada je poginuo poetkom Prvog svjetskog rata nakon
ega se s majkom i ostatkom obitelji preselio u Al ir. Camus nije imao sretno djeti
njstvo budui da je vei dio ivota proveo u bijedi. Zahvaljujui pomoi uitelja Louisa Ge
mainea, dobio je stipendiju i upisao se u srednju kolu.
Kada je zavr io srednju kolu, upisao se na Sveuili te u Al iru da bi studirao filozofiju
. Cijelo to vrijeme bio je aktivan u pokretu otpora zbog ega se pridru io Komunistik
oj partiji. Odluio ju je napustiti nakon nekoliko godina.
Za vrijeme studiranja pored uenja bio je aktivan i u sportu pa se 1929. godine pr
idru io jednom klubu kao vratar. Na alost nakon godinu dana dobio je tuberkulozu i z
bog toga je morao odustati nogometa.
Privremeno je uzeo pauzu od studiranja pa je u to vrijeme radio kao prodava autom
obilskih dijelova. Bio je i privatni uitelj, a neko je vrijeme radio kao meteorol
og.
Godine 1936. uspio je diplomirati filozofiju obranom rada na temu neoplatonizma
i kr anske metafizike. U ovom dijelu ivota puno je vremena posvetio itanju Malrauxa,
Nietzschea, Pascala, Kierkegaarda i Epikteta.
Albert je 1957. godine dobio Nobelovu nagradu, a nakon Rudyarda Kiplinga bio je
druga najmlaa osoba koja je dobila tako vrijednu nagradu. Nagrada mu je po njegov
om mi ljenju slu beno uruena na temelju djela "Razmi ljanja o giljotini", a ne za roman
"Pad".
Za vrijeme Drugog svjetskog rata sudjelovao je u Pokretu otpora, a 1945. g. post
ao je glavni urednik lista "Le Combat", da bi se od 1947. godine posvetio samo
knji evnosti.

Kada je rat zavr io Camus je krenuo na put sa Sartreom, pa je u Sjedinjenim Ameriki

m Dr avama dr ao predavanje o francuskoj filozofiji. Unato tome to je podr avao ljeviare
bio je o tar u stavovima prema komunistima zbog ega je na kraju do lo i do razila enja
sa Sartreom, nakon objave eseja "Pobunjeni ovjek".
U spomenutom eseju elio je prikazati obja njenje revolucije iz ega se jasno moglo vi
djeti koliko je bio protiv komunizma. Prvi veliki doprinos filozofiji dao je zah
valjujui teoriji apsurda u kojoj govori kako ljudi te e smislu u svijetu koji to ne
mo e ponuditi. Sve je objasnio u "Mitu o Sizifu".
Tijekom 50-ih godina Camus je najvei dio stvarala tva posvetio pravima ovjeka, a dvi
je godine kasnije odbija suradnju sa svjetskom organizacijom UNESCO, da bi 1953.
godine prosvjedovao protiv represije Sovjetskog Saveza.
itavo njegovo stvarala tvo temelji se na ideji koliko je ljudska sudbina apsurdna.
Zbog toga je odluio suprotstaviti stvaranje prema apsurdnosti po kojoj svijet fun
kcionira. Cijelo se vrijeme trudio istaknuti negativan utjecaj koji je grad imao
na suvremenu civilizaciju, a koja je u meuvremenu izgubila svaku povezanost s pr
irodom.
Meu djelima treba izdvojiti ciklus apsurda: roman "Stranac" (1942.), esej "Mit o
Sizifu" (1942.) te dramu "Kaligula" i ciklus pobune: roman "Kuga", esej "Pobunje

ni ovjek", drama "Opsadno stanje", drama "Pravednici".

Albert je poginuo u automobilskoj nesrei jugoistono od Pariza, 4. sijenja 1960. god
ine.
Camus je oduvijek elio da ga se gleda kao ovjeka, a ne pripadnika neke vee ideologi
je jer mu je ovjek uvijek bio va niji od institucija. Oduvijek je inzistirao na tom
e da ga se ne povezuje ni s jednom ideologijom.