Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH)

SISTEM BESPLATNE PRAVNE POMOI U BOSNI I HERCEGOVINI

Recenzenti

Tim autora
Mirna Milanovi, pravni ekspert
Demil Sabrihafizovi, pravni ekspert
Edina Reidovi, pravni ekspert

Urednici
Sanela Paripovi, rukovodilac Projekta

Izvjetaj Sistem besplatne pomoi u Bosni i Hercegovini relaiziran je u okviru projekta UNDP BiH Pristup
pravdi: Suoavanje s prolou i izgradnja povjerenja za budunost, 2009.-2012.
Miljenja izraena u izvjetaju su miljenja autora i kao takva ne odraavaju zvanine stavove Razvojnog
programa Ujedinjenih nacija (UNDP)

PREDGOVOR
Pravo na besplatnu pravnu pomo je jedno od osnovnih ljudskih prava, te podrazumjeva pravo
svakog graana na jednak pristup pravdi. Jednakost svih graana pred sudom vri se putem
ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomo. Prema meunarodnim konvencijama o zatiti
ljudskih prava BiH je obavezna obezbijediti efikasnu pravnu zatitu najranjivijim, socijalno
ugroenim grupama stanovnitva. U okviru Strategije za reformu sektora pravde, koja je usvojena
2008. godine od strane Ministarstva pravde BiH, entitetskih ministarstava pravde i Pravosudne
komisije Brko distrikta, predvieno je uspostavljanje sistema besplatne prave pomoi u svim
postupcima i na svim nivoima BiH.
Kao dio kontinuiranih napora u podrci reformi sektora pravde, UNDP BiH je izradio
sveobuhvatnu analizu trenutnog stanja besplatne prave pomoi u zemlji kako bi pruio podrku
Ministarstvu pravde BiH u implementaciji stratekog cilja koji se odnosi na besplatnu pravnu
pomo i pristup pravnim informacijama. Izvjetaj su sainila tri domaa pravna eksperta na
osnovu analize svih propisa iz ove oblasti, te anketiranjem ve formiranih slubi koje pruaju ovu
vrstu pomoi bez obzira da li se radi o vladinim agencijama ili nevladinim organizacija.
Analizom postojeih propisa i prakse u ovoj oblasti autori su doli do zakljuka da u BiH ne
postoji konzistentan sistem pruanja besplatne pravne pomoi i kao takav ne ispunjava standarde
prihvaene u Europskoj uniji. Na nivou BiH jo uvijek nije usvojen okvirni zakon o besplatnoj
pravnoj pomoi koji bi osigurao minimum prava na ostvarivanje besplatne pravne pomoi
ugroenim kategorijama stanovnitva. Nadalje, u Federaciji BiH ne postoji sveobuhvatan sistem
pravne pomoi. Samo etiri kantona su usvojila ovaj zakon i osnovale centre za besplatnu pravnu
pomo. Za razliku od Federacije BiH, u Republici srpskoj centri su otvoreni u pet gradova, dok je
u Brko distriktu situacija najpovoljnija, gdje je sistem besplatne pravne pomoi regulisan i u
potpunosti uspostavljen 2002. godine od kada nesmetano funkcionie. Pored zakljuaka u
izvjetaju su navedene i preporuke za dalje unapreenje ove oblasti u BiH. Akcenat je stavljen na
usvajanje okvirnog zakona, te donoenje odnosno harmonizaciji propisa na entitetskom i
kantonalanom novou i u Brko distriktu. Osim toga, potrebno je uspostaviti mreu kancelarija
putem kojih e svi graani imati jednak i efikasan pristup pravdi.
Izvjetaj predstavlja polaznu osnovu za izradu stratekih dokumenata kojima e se uspostaviti
jednaki standardi za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomo ranjivih kategorija
stanovnitva, kao i politika za jaanje kapaciteta pruaoca besplatne pravne pomoi irom BiH.
UNDP e nastaviti pruati podrku domaim institucijama i nevladinom sektoru u unapreenju
ove oblasti. Uspostavljanjem kvalitetnog i transparetnog sistema ojaati e se povjerenja graana
u sudove i vladavinu prava, te e doprinijeti intergraciji ugroenih kategorija stanovnitva u
demokratsko-pravni sistem.

SADRAJ
Predgovor........................................................................................................................................................2
1.

POZADINA .......................................................................................................................................... 5

1.1.

Cilj i metodologija .......................................................................................................................... 5

1.2.

Meunarodni standardi i trendovi u oblasti besplatne pravne pomoi ..................................... 5

2.
........ ANALIZA PRAVNOG OKVIRA U OBLASTI BESPLATNE PRAVNE POMOI U BOSNI I
HERCEGOVINI ............................................................................................................................................. 8
2.1.

Vladine institucije za pruanje besplatne pravne pomoi na nivou Bosne i Hercegovine,

entiteta, distrikta Brko i kantona u Bosni i Hercegovini .............................................................. 8

2.1.1. Pravni okvir uopteno ...................................................................................................................... 8

2.1.2. Organizacija, menadment i pruaoci besplatne pravne pomoi ....................................................10
2.1.3. Predmet pruanja besplatne pravne pomoi ....................................................................................12
2.1.4. Korisnici besplatne pravne pomoi i postupak za ostvarivanje besplatne pravne pomoi ..............15
2.1.5. Kontrolni mehanizmi ......................................................................................................................18
2.1.6. Poseban osvrt na pitanje nasilja u porodici i jednakopravnost spolova ..........................................20
2.1.7. Budet .............................................................................................................................................20
2.2.

Ostali vaei propisi koji imaju znaaja za ostvarivanje besplatne pravne pomoi na svim
nivoima u krivinim, graanskim i upravnim postupcima ..........................................................20

2.2.1. Zakoni o krivinom postupku .........................................................................................................20

2.2.2. Zakoni o parninom postupku ........................................................................................................23
2.2.3. Zakoni o upravnom postupku .........................................................................................................24
2.2.4. Zakoni o advokaturi ........................................................................................................................24
2.2.6. Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu ....................................................................................25
PRAKSA PRUANJA BESPLATNE PRAVNE POMOI U BOSNI I HRCEGOVINI ...................25

3.
3.1.

Praksa formiranih institucija za pruanje besplatne pravne pomoi u BiH ............................26

3.1.1. Kadrovska osposobljenost ..............................................................................................................26

3.1.2. Prostorni, materijalni i finansijski uslovi ........................................................................................27
3.1.3. Pravna pomo u praksi ....................................................................................................................27
3.1.3.1.
Uopeno ...........................................................................................................................27
3.1.3.2.
Pravna pomo u praksi u krivinim predmetima ..............................................................29
3.1.3.3.
Pravna pomo u praksi u graanskim postupcima ............................................................31
3.1.3.4.
Pravna pomo u upravnim postupcima i sporovima .........................................................33
3.1.3.5.
Pravna pomo u praksi u postupcima rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u porodici .......34
3.2.

Praksa sudova ................................................................................................................................34

3.2.1. Oslobaanje od plaanja sudskih taksi ...........................................................................................34

3.2.2. Sudski postupci u predmetima rodno uvjerovanog nasilja i nasilja u porodici ...............................35
3.3.

Praksa i potrebe pruanja pravne pomoi rtvama rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u
porodici .............................................................................................................................................36

3.4.

Nevladin sektor i ostale organizacije ...........................................................................................36

4.

AKTUELNI PRIJEDLOG OKVIRNOG ZAKONA ...........................................................................39

5.

PREPORUKE ..................................................................................................................................4141

1. POZADINA
1.1.

Cilj i metodologija

Strategija za reformu sektora pravde za period od 2008. godine do 2012. godine predvia
stvaranje uvjeta za ravnopravan pristup pravdi svim graanima Bosne i Hercegovine bez obzira
na njihov ekonomski poloaj. U tom cilju strategija predvia stvaranje funkcionalnog sistema
besplatne pravne pomoi u krivinim, graanskim i upravnim postupcima na svim nivoima Bosne
i Hercegovine.
Cilj ovog projekta je da se za potrebe Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine uradi
sveobuhvatna analiza relevantnih propisa i prakse pruanja besplatne pravne pomoi u krivinim,
graanskim i upravnim postupcima irom Bosne i Hercegovine, na osnovu koje bi se utvrdio
nain i uvjeti za uspostavljanje jedinstvenih standarda u ostvarivanju besplatne pravne pomoi
svim graanima Bosne i Hercegovine.
Ovaj struni izvjetaj uraen je na osnovu analize postojeih propisa prema kojima je omogueno
pruanje besplatne pravne pomoi u oblasti krivinog, graanskog i upravnog prava u Bosni i
Hercegovini i prakse u primjeni ovih propisa.
Analiza propisa obuhvata sve propise koji direktno ureuju pruanje besplatne pravne pomoi na
nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona i Brko Distrikta, kao i druge procesne i
materijalne propise na svim nivoima koji predviaju besplatnu pravnu pomo odreenim
kategorijama stanovnitva u Bosni i Hercegovini.
Analiza prakse pruanja besplatne pravne pomoi uraena je na osnovu razgovora odnosno
anketiranja ve formiranih slubi koje pruaju besplatnu pravnu pomo, bez obzira da li se radi o
slubama koje su osnovane i funkcionalne pri nadlenim ministarstvima na svim nivoima u Bosni
i Hercegovini ili nevladinim organizacijama koje pruaju besplatnu pravnu pomo ugroenim
kategorijama stanovnitva. Lista anketiranih organizacija nalazi se u prilogu ovog izvjetaja.
Izvjetaj takoer sadri podatke koji su dobijeni od nekih sudova i drugih organa, u vidu pismenih
izvjetaja, koji su relevantni za utvrivanje potrebe graana za besplatnom pravnom pomoi.
1.2.

Meunarodni standardi i trendovi u oblasti besplatne pravne pomoi

Izvor prava na besplatnu pravnu pomo je Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda iz 1950. godine s prateim protokolima, a prava iz ove konvencije
zagarantirana su l. II. Ustava BiH koji utvruje da se prava i slobode predviene u Evropskoj
konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno
primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
Iako Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda pravo na besplatnu pravnu
pomo izriito predvia samo za optuenike kada to nalau interesi pravde i materijalni status
optuenika, Konvencija ima i iru primjenu kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava. Tako
se, primjera radi, pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima zasniva na sluaju
Airey protiv Irske u kojem je Evropski sud za ljudska prava utvrdio povredu prava na pravedno
suenje (lan 6. st. 1. Konvencije).1 Takoer, postoje i drugi sluajevi u kojima je Sud utvrdio da
neispunjenje obaveze drave da svojim graanima osigura besplatnu pravnu pomo predstavlja

Airey v. Ireland, (11. 9. 1979.), Serie A, br. 32.

krenje prava na pravedno suenje.2 U ovom i slinim sluajevima Sud, je utvrdio da je obaveza
drava lanica da osiguraju besplatnu pravnu pomo kada je to neophodno za efikasnu zatitu
graanskih prava i obaveza, nezavisno od mogunosti stranke da se sama zastupa.
Kada je u pitanju pravna pomo u predmetima rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u porodici,
vano je napomenuti da postoji niz obaveza koje drava mora ispuniti prema svojim graanima, a
jedna od njih je i pravedno suenje. Naime, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena Ujedinjenih nacija predvia niz obaveza drave iz ove oblasti, to je potvreno i Zakljunim
komentarima koje je Komitet napisao o Bosni i Hercegovini 2006. godine.3 Takoer, na nivou
Ujedinjenih nacija postoji i Deklaracija o ukidanju nasilja nad enama, Pekinka deklaracija te niz
drugih dokumenata koji promoviraju ukidanje nasilja nad enama.
Tako je u ovom kontekstu Evropski sud za ljudska prava nedavno donio presudu u sluaju nasilja
u porodici u kojoj je, direktno se pozivajui na UN-ovu Konvenciju o eliminaciji diskriminacije
ena, ustanovio povredu lana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, i to u smislu
neispunjenja obaveze drave da poduzme zatitne mjere kako bi zatitila podnosioca tube od
nasilja u porodici koje je poinio njen bivi suprug.4
Danas je sistem besplatne pravne pomoi uspostavljen u svim dravama Evropske unije.
Besplatna pravna pomo predviena je kako u nacionalnim zakonodavstvima zemalja lanica
tako i u meunarodnim konvencijama na osnovu kojih se prava mogu ostvariti i na teritoriji druge
zemlje, pod uvjetom da su ispunjeni specifini uvjeti za koritenje besplatne pravne pomoi.
Nacionalni sistemi besplatne pravne pomoi razlikuju se u pogledu prirode i obima pravne
pomoi koji se nude korisnicima i uvjetima koritenja, ali je cilj svih da se osigura efikasan
pristup pravdi graanima pojedine zemlje.
Generalno, sistemi pravne pomoi u Evropskoj uniji, pod odreenim uvjetima, omoguavaju:
- oslobaanje ili pomo pri plaanju sudskih trokova u cijelosti ili djelimino i
- asistenciju advokata koji prua besplatnu pravnu pomo prije pokretanja postupka i,
ukoliko je to potrebno, zastupa pred sudom bez naknade ili uz minimalnu naknadu.5
Sistemi pravne pomoi se razlikuju. Naprimjer, organizacija pravne pomoi u Engleskoj i Walesu
razvila je mreu pravnika, savjetodavnih kancelarija za graane, pravnih centara i lokalnih vijea
i internetsku stranicu koje objedinjuje i uspjeno usklauje koordinacijsko tijelo koje se naziva
Lokalni pravni servis (Community Legal Service CLS). Tako se pravna pomo moe traiti
putem Interneta, e-maila, sastanka ili ak digitalne televizije.
Sistem besplatne pravne pomoi u Belgiji, naprimjer, podijeljen je na tri dijela: (i) pravnu pomo
kod podnoenja zahtjeva, (ii) primarnu pravnu pomo koja se odnosi na praktine savjete,
pravne informacije i druge vrste pravnih usluga i (iii) sekundarnu pravnu pomo koja
podrazumijeva davanje detaljnih miljenja i pomo u sudskim postupcima. Svaki od tih dijelova
organiziran je na drugaiji nain. Primjera radi, na nivou primarne pravne pomoi postoje vijea
zaduena za pruanje informacija i forumi za pravnu pomo sastavljeni od predstavnika advokata
(50%), predstavnika centara socijalne pomoi (25%) i predstavnika akreditiranih organizacija za
2

predmet Steel and Morris v. The United Kingdom, (15.5.2005, app. No. 68416/01)
Zakljuni komentari za BiH Komiteta o ukidanju svih oblika diskriminacije ena Ujedinjenih nacija
, CEDAW/C/BIH/CO/3, 2006
4
predmet Opuz v. Turkey, (9.9.2009, app. no.33401/02)
5
http://ec.europa.eu/civiljustice/legal_aid/legal_aid_gen_en.htm
3

pruanje besplatne pravne pomoi (25%), dok na nivou sekundarne pravne pomoi postoje
kancelarije za besplatnu pravnu pomo organizirane unutar pojedinih advokatskih komora.
U drugim dravama besplatnu pravnu pomo organiziraju nezavisne pravne komisije koje za
dobijena sredstva odgovaraju dravi. Pritom imaju znatan stepen autonomije pri obradi zahtjeva
za pravnu pomo, odluivanju o albama, pruanju informacija o pravnoj pomoi itd.
Pored nacionalnih zakonodavstava, u Evropskoj uniji je prisutno i pravo na pravnu pomo van
zemlje boravita, koje je utvreno Evropskim sporazumom o dostavljanju molbi za pravnu pomo
koji datira od 1977. godine.6 Sve lanice Evropske unije, sa izuzetkom Njemake, potpisnice su
Sporazuma. Bosna i Hercegovina je ratificirala ovaj sporazum, koji je na snazi u naoj zemlji od
31. 5. 2009. godine.
Ovaj sporazum utvruje da svaki pojedinac koji ima boravite na teritoriji jedne od zemalja
potpisnica, a koji eli predati zahtjev za pravnu pomo u graanskim, privrednim ili upravnim
postupcima na teritoriji druge drave potpisnice moe predati zahtjev u zemlji u kojoj boravi, a
obaveza je te zemlje da zahtjev proslijedi onoj dravi u kojoj se pravo ostvaruje. Organ koji je
nadlean za dostavu zahtjeva takoer omoguava prijevod dokumenata koji su priloeni uz
zahtjev, a svi dokumenti su osloboeni obaveze legalizacije.
Pored navedenog sporazuma, Konvencija o meunarodnom pristupu pravdi7, koja je potpisana u
Hagu 1980. godine, predvia dostavu zahtjeva za pravnu pomo izmeu potpisnica u formi koja
je meu njima dogovorena. Ova konvencija predvia da dravljani i graani s boravitem u
zemlji koja je potpisnica Konvencije imaju pravo na pravnu pomo u drugoj dravi potpisnici pod
istim uvjetima kao da imaju boravite u toj zemlji. Ovu konvenciju nisu ratificirale sve lanice
Unije. Bosna i Hercegovina je preuzela ovu konvenciju 1993. godine.
Kako se pristup sudu smatra osnovnim ljudskim pravom, Evropska komisija je dala prijedlog
Direktive za pravnu pomo koju je usvojilo Vijee Evrope u januaru 2003,8 s ciljem poboljanja
pristupa pravdi uspostavom minimalnih zajednikih pravila koja se odnose na pravnu pomo.
Odredbe ove direktive primjenjuju se na cross-border (prekogranine) graanske postupke,
odnosno kada podnosilac zahtjeva za pravnu pomo ne ivi u dravi koja je nadlena za
odluivanje u sporu. Stoga Direktiva sadri princip prema kojem lica koja nemaju dovoljno
sredstava da ostvaruju svoja prava, imaju pravo na odgovarajuu pravnu pomo. Direktiva izriito
utvruje usluge koje moraju biti pruane kako bi se pravna pomo mogla smatrati
zadovoljavajuom i to:
- pristup savjetima prije pokretanja postupka;
- pravno zastupanje;
- oslobaanje ili asistencija s plaanjem sudskih trokova, ukljuujui trokove koji su
vezani za meunarodnu prirodu spora.
Direktiva takoer propisuje uvjete koje podnosilac zahtjeva mora ispuniti u pogledu finansijskih
mogunosti ili prirode spora na osnovu kojih se dodjeljuje pravna pomo. Direktiva predvia da
pravna pomoi mora biti odobrena, pod odreenim uvjetima, i licima koja prihvate alternativne
metode rjeavanja sporova.

http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/092.htm
http://www.hcch.net/upload/conventions/txt29en.pdf
8
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32003L0008:EN:NOT
7

Na kraju, Direktiva Vijea uspostavlja odreene mehanizme za saradnju izmeu drava lanica
na koji nain se olakava prijenos i obrada zahtjeva za pravnu pomo. Direktiva je trebala biti
ukljuena u nacionalno zakonodavstvo do 30. 11. 2004. godine. U to vrijeme su lanice trebale
dostaviti odreene informacije u vezi s primjenom Direktive, kao to su nadleni organi, jezik,
forma zahtjeva i slino, na osnovu kojih je Komisija tokom 2005. godine uspostavila standardne
forme za odobravanje pravne pomoi i formulare za prijenos zahtjeva izmeu drava lanica.
2.

ANALIZA PRAVNOG OKVIRA U OBLASTI BESPLATNE PRAVNE POMOI

U BOSNI I HERCEGOVINI

2.1.

Vladine institucije za pruanje besplatne pravne pomoi na nivou Bosne i

Hercegovine, entiteta, Brko Distrikta i kantona u Bosni i Hercegovini

2.1.1.

Pravni okvir openito

Na nivou Bosne i Hercegovine trenutno nema zakona koji utvruje minimum prava na
ostvarivanje besplatne pravne pomoi odreenim kategorijama stanovnitva. (Zakon o pruanju
pravne pomoi9 nije stavljen van snage, ali je zbog ukupnih okolnosti koje su nastale u periodu
nakon donoenja zakona gotovo neprimjenjiv u praksi. Okvirni Zakon o besplatnoj pravnoj
pomoi je u fazi prijedloga, a u parlamentarnoj proceduri je, na prijedlog Vijea ministara Bosne i
Hercegovine, od 8. juna 2010. godine.10
Nacrt Zakona datira od 2007. godine. Tadanji nacrt zakona je otro kritizirao nevladin sektor.
Naime, nevladin sektor istie zabrinutost zbog eventualne pristrasnosti pri pruanju pravne
pomoi od organa uprave, naroito kada su u pitanju sporovi stranke s organima uprave.11
Ipak, kako je usvajanje zakona o pruanju besplatne pravne pomoi na dravnom nivou obaveza
koju je Bosna i Hercegovina prihvatila kao neophodnu u oblasti reforme pravosua, postojei
Okvirni zakon o pruanju besplatne pravne pomoi bit e analiziran u zavrnom dijelu projekta,
na osnovu kojeg su data miljenja i preporuke ovog tima.
Uprkos nepostojanju dravnog zakona, u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine su ipak
doneseni zakoni i formirane institucije za pruanje besplatne pravne pomoi. Zakoni koji
utvruju pravo na besplatnu pravnu pomo usvojeni su na nivou Brko Distrikta, Republike
Srpske i odreenog broja kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako da je svrsishodno
izvriti analizu ovih propisa i ukoliko je praksa pokazala da su neka rjeenja iz ovih propisa
pozitivna, iskoristiti ih u izradi novih propisa ili izmjeni postojeih. U dijelovima u kojima su
propisi i/ili praksa razliiti tako da se ne garantira minimum prava odreenim kategorijama
stanovnitva, postojee propise treba uskladiti po donoenju okvirnog zakona na dravnom nivou.
Na nivou Brko Distrikta Bosne i Hercegovine donesen je Zakon o kancelariji za pravnu pomo
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,12 kojim je osnovana Kancelarija za pravnu pomo Brko
Distrikta (u daljnjem tekstu Kancelarija BD), s ciljem pruanja pravne pomoi graanima
slabog imovinskog stanja u odreenim postupcima na podruju Distrikta. Zakon je donesen jer je
arbitranom odlukom od 5. marta 1999. godine, kojom je uspostavljen Brko Distrikt Bosne i
Sl. list SRBiH, br. 11/77
Zakon nije usvojen na 48. sjednici Doma naroda od 13. 7. 2010. godine
11
Vaa prava Bilten, maj 2007
http://www.vasaprava.org/Documents/Magazin/Bilten/Bilten_Maj_07_L.pdf
12
Zakon o Kancelariji za pravnu pomo (Sl. glasnik BD BiH, br. 18/07)
9

10

Hercegovine kao jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom

Bosne i Hercegovine, Arbitrani tribunal eksplicitno predvidio, izmeu ostaloga, reformu
pravosua koja obuhvata formiranje pravosua Distrikta, koje ine Pravosudna komisija,
Apelacioni sud, Osnovni sud, Javno tuilatvo i Kancelarija za pravnu pomo. Kancelarija BD
prua pravne savjete i zastupa graane Distrikta loeg imovinskog stanja na teritoriji Distrikta,
odnosno pred Osnovnim sudom Brko Distrikta BiH, Apelacionim sudom Brko Distrikta BiH i
Tuilatvom Brko Distrikta BiH.
Na nivou Republike Srpske takoer je usvojen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi13 (u daljnjem
tekstu Zakon RS) u 2008. godini, kojim je formiran Centar za besplatnu pravnu pomo kao
republika upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravde s ciljem pruanja pravne pomoi
fizikim licima, graanima Republike Srpske i drugim licima koja se nalaze na teritoriji RS,
identificiranim kao socijalno ugroene kategorije, a koja nisu u situaciji da izmiruju trokove
zastupanja u postupcima ostvarivanja svojih prava i na zakonu zasnovanih interesa pred
sudovima. Zakon RS utvruje osnovna prava i principe za ostvarivanje besplatne pravne pomoi,
korisnike ovakve vrste pravne pomoi, nain ostvarivanja ove vrste pomoi, oblike ostvarivanja
pomoi, te nadzor i kontrolu kvaliteta pruanja besplatne pravne pomoi. Ovim zakonom je
utvreno da je besplatna pravna pomo oblik ostvarivanja prava iskljuivo fizikih lica na
pravedno suenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima ije trokove u cijelosti
ili djelimino plaaju organi koji su nadleni za provoenje ovog zakona.
Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine nema jedinstvenog zakona koji regulira besplatno
pruanje pravne pomoi odreenim kategorijama stanovnitva Bosne i Hercegovine. Odreeni
broj kantona - i to Posavski kanton, Tuzlanski kanton, Zeniko-dobojski kanton i
Zapadnohercegovaki kanton donio je zakone kojima se utvruju nain i uvjeti za ostvarivanje
pravne pomoi i kojim su osnovani zavodi kao upravne organizacije koje pruaju besplatnu
pravnu pomo, a ije usluge se finansiraju iz budeta kantona.
U Posavskom kantonu je nedavno donesen Zakon o pruanju pravne pomoi14 kojim je osnovan
Zavod za pruanje pravne pomoi u cilju osiguranja ostvarivanja prava garantiranih ustavom,
zakonima i drugim propisima graanima slabog imovinskog stanja. Ovim zakonom reguliraju se
nain i uvjeti ostvarivanja prava na pravnu pomo Zavoda, odreuju prava, dunosti i ovlatenja
pravnih zastupnika i utvruje rukovoenje i unutranja organizacija Zavoda. Nadlenost Zavoda
obuhvata zastupanje pred Kantonalnim i Opinskim sudom, Kantonalnim tuilatvom, kao i
drugim organima ovog kantona. Direktor Zavoda i pomonik direktora Zavoda, kao pravni
zastupnici, mogu poduzimati radnje i pred drugim pravosudnim organima van podruja kantona,
uz prethodnu saglasnost direktora Zavoda.
U Tuzlanskom kantonu donesen je Zakon o pruanju pravne pomoi15 (u daljnjem tekstu Zakon
TK) kojim je osnovan Zavod za pruanje pravne pomoi u cilju osiguranja pruanja pravnih
savjeta, odbrane i zastupanja graana slabog imovinskog stanja. Zavod je samostalna upravna
organizacija koja je osnovana i ija nadlenost je utvrena Zakonom o ministarstvima i drugim
organima uprave Tuzlanskog kantona. Zakonom TK ureuje se pravo na besplatnu pravnu
pomo, krug korisnika besplatne pravne pomoi, uvjeti i nain ostvarivanja pomoi, postupci u
kojima se ostvaruje pomo, ovlatena lica za pruanje pomoi, finansiranje i druge oblasti
relevantne za pruanje pravne pomoi.

13

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (Sl. glasnik RS, br. 120/08)

Zakon o pruanju pravne pomoi (Narodne novine upanije Posavske, br. 3/10)
15
Zakon o pruanju pravne pomoi (Sl. novine TK, br. 10/08)
14

Na nivou Zeniko-dobojskog kantona, Zakonom o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima

kantonalne uprave,16 uspostavljen je Zavod za pravnu pomo kao samostalna kantonalna upravna
organizacija koja obavlja poslove davanja usluga iskljuivo licima loeg imovinskog stanja.
Zakon o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo Zapadnohercegovakog kantona donesen je
2008. godine.17 Ovim zakonom osnovan je Zavod za teritorij Zapadnohercegovakog kantona
kao samostalna upravna organizacija sa sjeditem u irokom Brijegu.
U Unsko-sanskom kantonu prijedlog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi ve je izvjesno vrijeme
u proceduri, ali jo uvijek nije usvojen. Nacrt Zakona koji je dostupan regulira nain i uvjete za
ostvarivanje prava na pravnu pomo od Zavoda za pruanje pravne pomoi ovog kantona,
odreuje prava, dunosti i ovlatenja pravnih zastupnika i ostalih zaposlenika u Zavodu,
rukovoenje i unutranju organizaciju Zavoda, kao i druga pitanja od znaaja za rad Zavoda.
Ipak, kako tekst zakona jo uvijek nije usvojen, analiza propisa ne ukljuuje rjeenja nacrta
zakona.
Skuptina Hercegovako-neretvanskog kantona je 21. 7. 2010. godine usvojila Nacrt Zakona o
Kantonalnom zavodu za pravnu pomo, a Vlada HNK e uskoro utvrditi prijedlog zakona i
poslati ga Skuptini ovog kantona na usvajanje. Dostavljeni nacrt zakona utvruje uvjete, kriterije
i nain ostvarivanja pravne pomoi kojim se osigurava da svaki graanin, pod jednakim uvjetima,
uz primjenu istih kriterija i na isti nain ostvaruje pravo na pravnu pomo od pravnih zastupnika.
Rukovoenje i organizacija Zavoda regulirani su Zakonom, a normativna rjeenja usklaena su sa
propisima kojima su ta pitanja inae regulirana za organe dravne slube, s tim to su pojedina
pitanja prilagoena specifinostima poslova koji su u nadlenosti Zavoda. Tako je za direktora i
branioce predvieno da imaju poloen pravosudni ispit i odreeno radno iskustvo u radu na
pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita, to je sasvim opravdano i primjereno
poslovima koje trebaju obavljati. Nadzor nad provoenjem ovog zakona vri Ministarstvo
pravosua, uprave i lokalne samouprave ovog kantona. Kako konaan tekst zakona jo uvijek
nije usvojen, analiza propisa ne ukljuuje rjeenja nacrta zakona.
Pruanje besplatne pravne pomoi ugroenim kategorijama stanovnitva prema navedenim
propisima se, u pravilu, osigurava samo graanima koji imaju prebivalite na podruju tog
odreenog kantona.
Navedeni zakoni, kao ni drugi propisi, ne sadre posebne odredbe kojima se tretiraju gender
pitanja.
2.1.2. Organizacija, menadment i pruaoci besplatne pravne pomoi
Organi koji pruaju besplatnu pravnu pomo razlikuju se po statusu i organizaciji. Primjera radi,
Kancelarija BD je sastavni dio pravosua Distrikta i kao takva ima status nezavisnog organa
Brko Distrikta. Kancelarija BD o svom radu podnosi izvjetaj Pravosudnoj komisiji.
Za razliku od Kancelarije BD, ostali organi koji pruaju pravnu pomo nemaju status nezavisnih
organa.

16

Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave (Sl. novine Zeniko-dobojskog kantona,
br. 13/2008)
17
Zakon o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo (Nar. novine ZH, br. 05/08 i 04/09)

10

Centar za pruanje pravne pomoi RS je upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravde ovog
entiteta i za svoj rad odgovara Ministarstvu. Kantonalni zavodi za pruanje pravne pomoi su
slube pri kantonalnim ministarstvima pravosua i nemaju status nezavisnog organa.
Status zaposlenih unutar organa koji pruaju pravnu pomo je takoer razliit. Kako je
Kancelarija BD nezavisan organ, njeni zaposlenici imaju status zaposlenika pravosua. U Centru
za pruanje pravne pomoi RS i zavodima kantona za besplatnu pravnu pomo zaposlenici imaju
status dravnih slubenika. To je i jedna od primjedbi koju su naveli predstavnici Zavoda za
pravnu pomo Zapadnohercegovakog kantona, koji istiu da status dravnih slubenika nije
adekvatno rjeenje, s obzirom da pruaoci pravne pomoi koji zastupaju ugroene kategorije
stanovnita u postupcima trebaju imati nezavisnu poziciju u odnosu na dravnu upravu.
Unutranja organizacija takoer je razliita i ona umnogome zavisi od finansijskih resursa
pojedinih teritorijalnih jedinica. Tako su pruaoci pravne pomoi u Kancelariji BD advokati,
ime su otklonjene sve dileme u vezi s pravom na zastupanje u svim postupcima. Naime,
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji radnih mjesta u Kancelariji za pravnu pomo Brko
Distrikta BiH utvreno je da poslove u ovoj kancelariji obavljaju: direktor Kancelarije za pravnu
pomo, pet advokata Kancelarije i pomone strune slube odnosno 2 istraioca, 1 ef pisarnice i
2 operatera-asistenta, a po potrebi i odreeni broj strunih saradnika i pripravnika. Za direktora
se imenuje diplomirani pravnik s poloenim pravosudnim ispitom i 5 godina iskustva u radu
sudije, tuioca ili advokata. Za advokata Kancelarije imenuje se diplomirani pravnik s poloenim
pravosudnim ispitom i 3 godine radnog iskustva poslije poloenog pravosudnog ispita.
Meutim, u Centru RS i zavodima kantona pruaoci pravne pomoi nemaju status advokata niti
bi ga mogli imati prema postojeim zakonima o advokaturi.
Centrom za pruanje besplatne pravne pomoi RS, koji ima sjedite u Banjoj Luci, rukovodi
direktor. Pored sjedita u Banjoj Luci, Centar ima kancelarije u Doboju, Trebinju, Bijeljini i
Istonom Sarajevu. Osim direktora, u Centru je zaposleno jo 4 pravnika, dok u isturenim
kancelarijama Centra radi po jedno lice. Pravo zastupanja imaju zaposleni u Centru i
kancelarijama, pod uvjetom da su diplomirani pravnici, da imaju poloen pravosudni ispit i da
imaju najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon poloenog
pravosudnog ispita.
Radom Zavoda Posavskog kantona rukovodi direktor koji, pored opih i posebnih uvjeta
utvrenih zakonom i pravilnikom o unutranjoj organizaciji, ima poloen pravosudni ispit i pet
godina radnog iskustva u radu na pravnim poslovima. Kako je u Posavskom kantonu Zakon o
pruanju pravne pomoi18 donesen 3. 6. 2010. godine, Pravilnik jo nije usvojen tako da nema
podataka o unutranjoj organizaciji Zavoda.
Zakonom o pruanju pravne pomoi Tuzlanskog kantona predvieno je da poslove pruanja
pravne pomoi iz nadlenosti Zavoda vre direktor Zavoda i pomonici direktora Zavoda kao
pravni zastupnici u krivinim, parninim, prekrajnim i upravnim postupcima, kao i drugim
postupcima propisanim posebnim zakonima. Uvjeti za obavljanje funkcije direktora su diploma
pravnog fakulteta, pravosudni ispit i pet godina radnog iskustva dok pomonici moraju imati
radno iskustvo tri godine nakon poloenog ispita. Iako je Zavod Tuzlanskog kantona zvanino
osnovan 1. 7. 2009. godine, rad sa strankama je poeo 25. 1. 2010. godine, a trenutno nisu ni
popunjena sva predviena radna mjesta. Zavod trenutno zapoljava tri pravnika, ukljuujui
direktora.
18

Zakon o pruanju pravne pomoi (Narodne novine upanije Posavske, br. 3/10)

11

Zeniko-dobojskim zavodom za pravnu pomo rukovodi direktor. Pravilnikom o unutranjoj

organizaciji Zavoda ovog kantona osnovane su organizacione jedinice i to: Sektor za krivini
postupak i Sektor za parnini postupak. Meutim, u toku je izmjena postojeeg Pravilnika o
unutranjoj organizaciji, a prema novom bi, pored sektora za krivini i parnini postupak, trebao
biti osnovan i sektor za krivini postupak za maloljetnike. Prema slubenim informacijama
Zavoda, trenutno u Zavodu rade dva dravna slubenika i to direktor i pomonik direktora za
parnini postupak.
Zavodom za pravnu pomo Zapadnohercegovakog kantona rukovodi direktor kojeg imenuje
Vlada kantona na prijedlog nadlenog ministarstva. Zavod ima i branioca, a obje funkcije moraju
ispuniti sljedee uvjete: da je dravljanin Bosne i Hercegovine, da je diplomirani pravnik, da ima
poloen pravosudni ispit, da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova odbrane i zastupanja,
da u posljednje tri godine od dana objavljivanja upranjenog radnog mjesta nije otputen iz
dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini,
da nije obuhvaen odredbama lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, i da ima iskustvo u radu
na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita u trajanju od najmanje tri godine.
Zakon predvia i zapoljavanje odreenog broja strunih saradnika u skladu sa Zakonom o
dravnoj slubi. Prema slubenoj evidenciji Zavoda, direktor Zavoda je imenovan u maju 2010.
godine, a trenutno Zavod zapoljava dva branioca od kojih je jedan direktor i jednog
administrativnog slubenika.
2.1.3. Predmet pruanja besplatne pravne pomoi
Besplatna pravna pomo prua se u postupcima koji su izriito navedeni u zakonima koji
reguliraju ovu oblast. Tako Kancelarija BD poduzima sve radnje i uestvuje u svim fazama
postupka do pravosnanog okonanja postupka. Zakon utvruje da Kancelarija BD zastupa u
krivinim, parninim, vanparninim, izvrnim, prekrajnim, upravnim postupcima, upravnom
sporu i drugim postupcima propisanim posebnim zakonima.
Pravilnikom o radu Kancelarije BD19 blie su ureene vrste postupaka u kojima Kancelarija prua
pravnu pomo i to: (1) u krivinim postupcima zastupa osumnjiene i optuene u skladu sa l. 45
Zakona o krivinom postupku Brko Distrikta; (2) u graanskim postupcima u sporovima
razvoda braka, izdravanja djece i branog druga, utvrivanju i osporavanju oinstva, smetanju
posjeda stana, radnim sporovima koji se odnose na postupak zaposlenja, branoj steevini i
drugim sporovima u kojim stranka ispunjava osnovne kriterije, a u skladu sa ocjenom kolegija
Kancelarije BD, imajui u vidu vrijednosti spora; (3) u vanparninim postupcima radi oduzimanja
poslovne sposobnosti, oduzimanja roditeljskog prava i proglaenja nestalih lica umrlim.
Zastupanje u krivinim postupcima odnosi se na sluajeve kada osumnjieni odnosno optueni
mora imati branioca, odnosno sluajeve kada je branilac postavljen zbog slabog imovinskog
stanja.
Pravilima o radu Kancelarije BD utvreno je da Kancelarija zastupa i lica u parninim
postupcima koja predsjednik suda oslobodi od plaanja trokova parninog postupka u skladu sa
odredbama lana 118. ZPP-a BD.
Pravna pomo se takoer prua licima po meunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i
Hercegovinu.

19

Pravilnik o unutranjem poslovanju Kancelarije za pravnu pomo (Sl. glasnik BD BiH, br. 38/09)

12

Zakon RS-a utvruje da se pravna pomo ostvaruje putem Centra kao pravo na: (1) ope
informacije o pravima i obavezama koje se pruaju svim licima bez obzira da li ispunjavaju
uvjete iz Zakona; (2) pravni savjet i pomo u popunjavanju obrazaca; (3) pravnu pomo u
sastavljanju svih pismena; (4) zastupanje na sudu; (5) sainjavanje apelacija; (6) pravnu pomo u
postupcima mirnog rjeavanja spora medijacije. U pravilu, pravna pomo se prua korisnicima
u postupcima u kojima se ostvaruju i tite njihova prava i interesi, a podrazumijeva zastupanje u
parninim postupcima, krivinim postupcima u dijelu kojim se pravo na odbranu osigurava
postavljanjem branioca zbog slabog imovinskog stanja osumnjienog ili optuenog, kao i
zastupanje oteenog u krivinom postupku, upravnim sporovima, vanparninom postupku i
izvrnom postupku. Centar ne prua pomo u upravnim postupcima jer nadlene opinske slube
pruaju pravnu pomo u istim.
Ono to je specifino za sistem besplatne pravne pomoi RS-a jeste da Zakon predvia da pravo
zastupanja u parninom postupku, krivinom postupku u dijelu kojim se pravo na odbranu
osigurava postavljanjem branioca zbog slabog imovinskog stanja osumnjienog ili osuenog,
upravnom sporu, prekrajnom, vanparninom i izvrnom postupku imaju zaposleni u Centru,
osim odbrana u krivinom postupku, advokati lanovi Advokatske komore RS i zaposleni u
nevladinim organizacijama koje se bave pruanjem pravne pomoi (osim odbrana u krivinom
postupku), a pod uvjetima za zaposlene u Centru.
Zakon Posavskog kantona predvia da direktor i pomonik direktora, u svojstvu pravnih
zastupnika, poduzimaju sve radnje i uestvuju u svim fazama postupka do okonanja postupka u
krivinom, parninom, prekrajnom, upravnom postupku, kao i u postupcima propisanim
posebnim zakonima. Zavod prua pravnu pomo u vidu davanja usmenih pravnih savjeta,
sastavljanja razliitih podnesaka, odbrane u krivinom postupku i zastupanja stranaka fizikih
lica, te poduzima druge radnje u cilju zatite prava i pravnih interesa korisnika pravne zatite.
Pravo na pravnu pomo koje je utvreno ovim zakonom ne podrazumijeva pravo na oslobaanje
od plaanja sudskih i administrativnih taksi.
Zaposlenici Tuzlanskog zavoda ovlateni su da poduzimaju sve radnje pred Kantonalnim sudom i
opinskim sudovima na podruju Kantona, Kantonalnim tuilatvom, kao i drugim organima
ovog kantona, a uz saglasnost direktora i u postupcima pred pravosudnim organima van Kantona.
Pravna pomo se ostvaruje u vidu davanja usmenih pravnih savjeta, sastavljanja razliitih
podnesaka (npr. tubi, albi, molbi, zahtjeva, prigovora, predstavki i dr.), odbrane u krivinom
postupku i zastupanja stranaka i poduzimanja drugih radnji u cilju zatite prava i pravnih interesa
korisnika pravne zatite. Meutim, Zakon izriito utvruje da pravo na pravnu pomo ne
podrazumijeva pravo na oslobaanje od plaanja sudskih i administrativnih taksi.
to se tie zastupanja u krivinim postupcima, u l. 18. Zakona TK utvreno je da branilac u
krivinom postupku moe biti postavljen licu slabog imovinskog stanja lienom slobode, odnosno
osumnjienom ili optuenom na nain utvren Zakonom o krivinom postupku Federacije BiH.
Dalje, u vezi sa zastupanjem u krivinim predmetima, pravni zastupnik ima pravo odbiti
zastupanje u sluajevima koji su taksativno nabrojani u l. 29. st. 1. Zakona i to ako su zastupnici:
(a) lino oteeni, odnosno ako su brani ili vanbrani drugovi oteenog ili tuioca, njihovi
srodnici po krvi u pravoj liniji, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog
stepena; b) pozvani kao svjedoci u istom predmetu; c) postupali u istom predmetu kao nosioci
sudske i/ili tuilake funkcije; d) u drugim sluajevima predvienim posebnim zakonom. Ova
rjeenja su preuzeta iz ZKP-a FBiH. Zakon u l. 31. predvia da pravni zastupnik kao branilac
tokom krivinog postupka mora, zastupajui lice lieno slobode, odnosno osumnjienog ili
optuenog, poduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza

13

koji idu u korist lica koje brani kao i zatite njegovih prava. Meutim, Pravilnikom o unutranjoj
organizaciji nije predvieno mjesto istraioca.
Pravni zastupnici Zavoda TK pruaju pomo u svim vrstama parninih sporova. U lanu 37.
Zakona utvreno je da pravni zastupnik moe u pojedinom postupku angairati ili zatraiti
angairanje vjetaka, sudskih tumaa i drugih lica, kada je to neophodno za vrenje odbrane ili
zastupanja, samo na osnovu prethodnog odobrenja direktora, osim ukoliko je objektivno
nemogue prethodno pribaviti saglasnost.
Zavod Zeniko-dobojskog kantona prua usluge u vidu davanja pravnih savjeta, sastavljanja
razliitih pravnih podnesaka, sastavljanja raznih isprava, zastupanja stranaka u svim parninim,
upravnim i ostalim postupcima pred sudovima i ostalim organima Zeniko-dobojskog kantona,
odbrane i zastupanja u krivinim postupcima i drugim oblicima pravne pomoi fizikim licima
kako bi se zatitila njihova prava i interesi.
Zavod Zapadnohercegovakog kantona poduzima radnje pred opinskim sudovima s teritorije
ovog kantona, Kantonalnim sudom, Tuilatvom i drugim organima. Zavod je ovlaten da
poduzima radnje i pred sudovima, tuilatvima i drugim organima na teritoriji Bosne i
Hercegovine po zahtjevu graana s teritorije ovog kantona. Poslovi Zavoda su naroito: davanje
pravnih savjeta, sastavljanje razliitih podnesaka, zastupanje stranaka - fizikih lica u svim
parninim, upravnim i ostalim postupcima pred sudovima i ostalim organima ovog kantona,
odbrana i zastupanje u krivinom postupku i pruanje drugih oblika pravne pomoi fizikim
licima kako bi se zatitila njihova prava i interesi.
U krivinim postupcima, u l. 9. Zakona, utvrena je obaveza Zavoda da prua pomo u
sljedeim sluajevima: ako branioca Zavoda za te poslove angaira sam osumnjieni, odnosno
optueni; ako ga za branioca postavi sudija za prethodno sasluanje, sudija za prethodni postupak,
odnosno predsjednik vijea s liste branioca koju vodi Zavod; ako ga angaira njegov zakonski
zastupnik, brani odnosno vanbrani partner, krvni srodnik u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik,
brat, sestra ili hranilac, osim ako se tome osumnjieni, odnosno optueni izriito protivi. Zakon
dalje propisuje da je branilac duan pruati pravnu pomo: (1) osumnjienom ve prilikom prvog
ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za krivino djelo za koje se moe izrei
kazna dugotrajnog zatvora; (2) osumnjienom, odnosno optuenom odmah nakon to mu je
odreen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje; (3) optuenom nakon podizanja optunice za
krivino djelo za koje se moe izrei deset godina zatvora ili tea kazna u vrijeme dostavljanja
optunice; (4) osumnjienom, odnosno optuenom ako se postupak vodi za krivino djelo za koje
se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna ili kada to zahtijevaju interesi
pravednosti, bez obzira na propisanu kaznu na njegov zahtjev, ako prema svom imovinskom
stanju ne moe snositi trokove odbrane, ako branioca - zaposlenika Zavoda - izabere sam
osumnjieni, odnosno optueni s predoene liste, ili ukoliko ga osumnjienom, odnosno
optuenom postavi sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, odnosno
predsjednik vijea nakon to je osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sam
izabere branioca s predoene liste; (5) osumnjienom, odnosno optuenom koji je poinio
krivino djelo u stanju neuraunljivosti.
U l. 24. Zakona Zapadnohercegovakog kantona definirane su situacije kada branilac moe
odbiti zastupanje u krivinom i parninom postupku. Prema navedenoj odredbi, branilac e odbiti
zastupanje u krivinim stvarima: (1) ako je oteeni, brani, odnosno vanbrani drug oteenog ili
tuioca njihov srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini
do drugog stepena; (2) ako je pozvan kao svjedok u tom predmetu; (3) ako je postupao u istom

14

predmetu kao sudija ili tuilac; (4) u drugim sluajevima predvienim posebnim zakonom, to su
preuzeta pravila ZKP-a Federacije BiH.
Tokom krivinog postupka branilac mora, zastupajui osumnjienog, odnosno optuenog,
poduzeti sve potrebne radnje u vezi sa utvrivanjem injenica prikupljanja dokaza koji idu u
korist osumnjienog, odnosno optuenog, kao i zatite njihovih prava.
Zaposlenici Zapadnohercegovakog zavoda zastupaju u parninim postupcima, ali detaljnijih
odredaba koje bi eventualno ureivale vrstu sporova nema u Zakonu. Pravilnik kojim bi se ovo
pitanje blie uredilo nije jo uvijek donesen.
2.1.4. Korisnici besplatne pravne pomoi i postupak za ostvarivanje besplatne pravne
pomoi
Zakoni kojima se prua besplatna pravna pomo, u pravilu, to pravo daju licima slabog
imovinskog stanja. Meutim, kriteriji se razlikuju kao i sam postupak prema kojem se dodjeljuje
besplatna pravna pomo.
Kancelarija BD prua besplatnu pravnu pomo korisnicima koji zadovoljavaju kumulativne
uvjete i to da nemaju dovoljno sredstava za advokata i trokove zastupanja i da ispunjavaju
finansijske kriterije za zastupanje. Pravo na pravnu pomo po finansijskom kriteriju imaju: (1)
lica koja primaju socijalnu pomo; (2) nezaposleni bez drugih redovnih primanja ili prihoda; (3)
lica loeg imovinskog stanja; (4) djeca bez roditeljskog staranja; (5) lica loeg zdravstvenog
stanja bez prihoda.
Osnov za odreivanje prava na pravnu pomo radi slabog imovinskog stanja ukljuuje ukupna
primanja i imovinu koja se ne smatraju prihodom, a na koja podnosilac zahtjeva i lanovi
porodinog domainstva ne plaaju porez. Kod utvrivanja prava na pravnu pomo na osnovu
finansijskog kriterija ne uzimaju se u obzir prihod i imovina onih lanova domainstva koji su
protivna stranka podnosioca zahtjeva.
Zakon Distrikta propisuje da se ne smatra licem slabog imovinskog stanja ono lice koje ivi u
zajednikom domainstvu s punoljetnim lanom svoje porodice, a koji je takvog imovinskog
stanja da je u mogunosti snositi trokove advokatskih usluga lica koje s njim ivi u zajednikom
domainstvu.
U Brko Distriktu zahtjev za ostvarivanje prava na pravnu pomo podnosi se predsjedniku
Osnovnog suda Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, uz priloene dokaze o ispunjavanju
finansijskog kriterija za zastupanje u svim postupcima za koje se trai zastupanje bez naknade,
osim obavezne odbrane u krivinim postupcima. O pravu na pomo odluuje rjeenjem
predsjednik Osnovnog suda Brko Distrikta BiH, u to kraem roku.
Rjeenje o angairanju Kancelarije BD za zastupanje pred Tuilatvom i Sudom u krivinom
postupku donosi predsjednik Suda, sudija ili vijee, u skladu sa Zakonom o krivinom postupku
Brko Distrikta BiH, a u parninom i drugim postupcima predsjednik Suda po proceduri
propisanoj ovim zakonom ili posebnim propisima.
O zahtjevu za ostvarivanje pravne pomoi u upravnom postupku odluuje direktor Kancelarije
BD po finansijskom kriteriju koji je naprijed naveden.

15

Protiv rjeenja predsjednika Suda i direktora Kancelarije kojim se odbija zahtjev za pravnu
pomo, podnosilac zahtjeva ima pravo albe u roku od 15 dana Pravosudnoj komisiji.
U skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi RS, korisnik besplatne pravne pomoi je
svako fiziko lice koje je dravljanin ovog entiteta i graanin entiteta i druga fizika lica koja se
nalaze na teritoriji RS-a, a koja se identificiraju kao ugroene kategorije i fizika lica koja se
nalaze na teritoriji RS-a i koja su pod meunarodnom zatitom u skladu s meunarodnim
standardima.
Uvjeti i nain ostvarivanja besplatne pravne pomoi regulirani su u l. 16. do 26. Zakona RS i
predviaju ispunjenje sljedeih kriterija: finansijskih, oigledne osnovanosti prava radi ijeg
ostvarivanja je potrebna pravna pomo i obaveznosti po osnovu drugih propisa.
Po finansijskom kriteriju, pravnu pomo ostvaruju lica koja se identificiraju kao ugroene
kategorije graana i to: (1) lica koja primaju socijalnu pomo; (2) nezaposleni bez drugih
redovnih primanja; (3) lica loeg imovinskog stanja; (4) korisnici prava na starosnu i invalidsku
penziju; (5) lica sa oduzetom poslovnom sposobnou i duevno oboljela lica smjetena u
zdravstvene ustanove; (6) djeca bez roditeljskog staranja; (7) lica kojima je prije kratkog vremena
u drugom predmetu utvreno pravo na dodjelu pravne pomoi. Minimum socijalnog statusa
kandidata ne moe biti vii od najnie prosjene neto plae ostvarene na nivou RS-a u prethodnoj
fiskalnoj godini.
Osnov za utvrivanje prava kandidata na pravnu pomo zbog loeg imovinskog stanja su prihodi i
primanja koja se ne smatraju prihodom, kao i primanja na koja podnosilac zahtjeva i lanovi
njegovog porodinog domainstva ne plaaju porez i imovina koja je u vlasnitvu podnosioca
zahtjeva i lanova njegovog porodinog domainstva, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Prihodom se smatraju primanja ostvarena po osnovu plae, samostalne djelatnosti, imovine i
imovinskih prava i prometa imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i druga primanja
propisana Zakonom o porezu na dohodak20 i Zakonom o porezu na dobit21, koja podnosilac
zahtjeva i lanovi njegovog porodinog domainstva primaju u periodu od est mjeseci prije
mjeseca u kojem je zahtjev podnesen.
Prihodima se smatraju i vanredni prihodi i imovina koja ukljuuje nasljedstvo, poklone,
otpremnine, nagrade i druge prihode koje je primio podnosilac zahtjeva ili lan njegovog
porodinog domainstva barem jednom u periodu od est mjeseci prije podnoenja zahtjeva.
Prilikom utvrivanja prava na pravnu pomo na osnovu finansijskog kriterija ne uzima se u obzir
prihod i imovina onih lanova porodinog domainstva koji su u postupku za koji je podnesen
zahtjev za pravnu pomo protivna stranka podnosiocu zahtjeva.
Zakonom RS-a je predvieno da se postupak za ostvarivanje besplatne pravne pomoi pokree
zahtjevom Centru i da rjeenje o odobrenoj pravnoj pomoi vai do pravosnanog okonanja
postupka.
Iako Zakon RS-a utvruje da pravo na besplatnu pravnu pomo, u pravilu, podrazumijeva i pravo
na oslobaanje od sudskih taksi koje se ostvaruju u skladu s drugim zakonima, sudovi su
obavezni primjenjivati Zakon o taksama koji predvia posebne kriterije za oslobaanje od
plaanja sudskih taksi. Zakonom o sudskim taksama Republike Srpske22 taksativno su nabrojani
20

Zakon o porezu na dohodak (Sl. glasnik RS, br. 91/06 i 128/06)

Zakon o porezu na dobit (Sl. glasnik RS, br. 91/06)
22
Zakon o sudskim taksama (Sl. glasnik RS, br. 74/08 i 49/09)
21

16

organi i lica koja se oslobaaju od takse. U lanu 12. ovog zakona utvreno je da sud moe
osloboditi od takse i onog obveznika kojem bi plaanje takse ugrozilo egzistenciju. Odobrenje se
donosi na osnovu pismenog zahtjeva, a sud pri odluivanju o zahtjevu uzima u obzir vrijednost,
ukupan prihod i imovinu podnosioca i lanova domainstva, kao i broj lica koje podnosilac
zahtjeva izdrava. Podnosilac zahtjeva duan je dostaviti uvjerenje poreske uprave koje ne moe
biti starije od est mjeseci, a sud ima ovlatenje da po slubenoj dunosti pribavi i drugu
dokumentaciju. Dakle, korisnik besplatne pravne pomoi mora pokrenuti postupak oslobaanja
od plaanja sudskih taksi na osnovu posebnog propisa.
I pored toga to su kriteriji na osnovu kojih se daje odobrenje za besplatnu pravnu pomoi slini
kriterijima koji su predvieni za oslobaanje od taksi, oni nisu uvijek isti, a graanin mora
pokretati dva odvojena postupka, jedan pred nadlenim sudom, a drugi kod Centra za besplatnu
pravnu pomo, dok je jedinstven ishod neizvjestan.
Korisnici besplatne pravne pomoi u Posavskom kantonu su graani slabog imovinskog stanja s
prebivalitem na podruju Posavskog kantona koji nemaju dovoljno imovine ili drugih sredstava
da plate trokove zastupanja, pod uvjetom da ispunjavaju kriterije utvrene Zakonom o besplatnoj
pravnoj pomoi ovog kantona. Pored navedenog, pravo na odbranu i zastupanje u krivinom
postupku pred organima Kantona imaju i graani koji nemaju prebivalite na podruju Kantona,
ukoliko ispunjavaju uvjete za ostvarivanje pravne pomoi.
Graanin Posavskog kantona ima pravo na pravnu pomo ako je slabog imovinskog stanja ili ako
ispunjava bilo koji od sljedeih kriterija: (1) lice koje po osnovu socijalne zatite ostvaruje pravo
na stalnu novanu pomo; (2) nezaposleno lice; (3) penzioner koji prima najniu penziju ili
srazmjerno stranoj penziji, koja zajedno sa samostalnom penzijom ne prelazi iznos najnie
penzije; (4) dijete bez roditeljskog staranja.
Zakon Posavskog kantona utvruje da je graanin slabog imovinskog stanja ono lice ija ukupna
redovna primanja i prihodi po lanu domainstva ne prelaze iznos od 25% prosjene isplaene
mjesene neto plae zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim
podacima Federalnog zavoda za statistiku, a nema imovinu koja moe biti predmet izvrenja u
skladu sa odredbama Zakona o izvrnom postupku. Zakon izriito iskljuuje onog graanina koji
ivi u zajednikom domainstvu s punoljetnim lanom svoje porodice, koji je takvog imovinskog
stanja da je u mogunosti da snosi njegove trokove zastupanja. Takoer, kod utvrivanja slabog
imovinskog stanja graanina ne uzimaju se u obzir prihodi i imovina lanova porodice korisnika
pravne pomoi koji s njim ive u zajednikom domainstvu, a protustranka su u postupku.
Zahtjev za pruanje pravne pomoi, uz priloene dokaze o ispunjavanju kriterija, podnosi se
direktoru Zavoda. O zahtjevu za pruanje pravne pomoi odluuje direktor rjeenjem, u skladu sa
odredbama Zakona o upravnom postupku.
Pored navedenog, pravni zastupnik Zavoda moe biti postavljen za branioca licu slabog
imovinskog stanja lienom slobode, odnosno osumnjienom ili optuenom, na nain i po
postupku utvrenom Zakonom o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakonom o pravnoj pomoi Tuzlanskog kantona utvreni su uvjeti za ostvarivanje pravne pomoi
i to da pravo na pravnu pomo ima svaki graanin s prebivalitem na podruju Tuzlanskog
kantona koji nema dovoljno imovine ili drugih sredstava da plati advokata i trokove zastupanja,
ukoliko zadovolji kriterije iz Zakona, te pravo na odbranu i zastupanje u krivinom postupku pred
organima Kantona.

17

Pravo na besplatnu pravnu pomo imaju lica slabog imovinskog stanja ili lica koja ispunjavaju
jedan od sljedeih kriterija: (1) korisnik prava na socijalnu pomo, (2) nezaposleno lice, (3)
penzioner koji prima najniu penziju ili strazmjernu INO penziju koja zajedno s domaom
penzijom ne prelazi iznos najnie penzije i (4) dijete bez roditeljskog staranja.
Radi utvrivanja imovinskog stanja, uzimaju se u obzir ukupna redovna primanja i prihodi.
Pravo na besplatnu pravnu pomo imaju lica ukoliko njihovi prihodi po lanu domainstva ne
prelaze iznos od 25% prosjene isplaene mjesene neto plae zaposlenih u Federaciji BiH prema
posljednjim statistikim podacima i koja nemaju imovinu koja moe biti predmet izvrenja u
skladu sa Zakonom o izvrnom postupku Federacije BiH. Zakon izriito utvruje da se ne smatra
licem slabog imovinskog stanja ono lice koje ivi u zajednikom domainstvu s punoljetnim
lanom svoje porodice koji je u mogunosti da snosi njegove trokove advokatskih usluga. Kod
utvrivanja slabog imovinskog stanja ne uzima se u obzir prihod i imovina lanova domainstva
porodice korisnika pravne pomoi koji sa njima ive u zajednikom domainstvu, a protivna su
strana u postupku.
Zahtjev za pruanje pravne pomoi podnosi se direktoru Zavoda, uz priloene dokaze o
ispunjavanju kriterija za zastupanje u svim postupcima, osim odbrana po slubenoj dunosti.
U Zeniko-dobojskom kantonu Pravilnikom o nainu i uvjetima pruanja pravne pomoi23
utvreno je da je slabog imovinskog stanja lice koje prema svom opem imovinskom stanju nema
sredstava niti mogunosti dobijanja zajma ili drugih sredstava da plati advokata i snosi sve ostale
trokove zastupanja bez tete za nuno izdravanje sebe i svoje porodice. U tu kategoriju spadaju
nezaposleni stanovnici Zeniko-dobojskog kantona, korisnici socijalne pomoi, djeca bez
roditeljskog staranja, djeca i supruge ehida i pripadnika poginulih boraca, ratni vojni invalidi i
lanovi njihovih porodica, civilne rtve rata, otputeni radnici, penzioneri ije penzije ne prelaze
visinu minimalne penzije i druga lica za koja direktor Zavoda ocijeni da nemaju sredstava niti
mogunosti osigurati novana sredstva da plate advokata i snose ostale trokove zastupanja.
Korisnici usluga Zavoda su i centri za socijalni rad s podruja ovog kantona kojima su usluge
Zavoda neophodne u postupcima odreivanja privremenog zastupnika i staratelja za posebne
sluajeve.
Zavod odluuje o zahtjevu za postavljanje branioca zbog slabog imovinskog stanja na osnovu
prethodno obavljenog intervjua radi dobijanja osnovnih informacija o socijalnom statusu
podnosioca zahtjeva, broju lanova domainstva koje podnosilac izdrava, mjesenom prihodu
podnosioca i drugim podacima na osnovu kojih se utvruje osnovanost zahtjeva. Ukoliko se na
osnovu prethodnog intervjua utvrdi da podnosilac zahtjeva ispunjava utvrene kriterije, od
podnosioca e se traiti da dostavi dokaze o imovinskom stanju, osim u sluajevima obavezne
odbrane.
Zavod Zapadnohercegovakog kantona, u pravilu, prua usluge iskljuivo licima loeg
imovinskog stanja. Takvim licima smatraju se ona koja prema svom opem imovinskom stanju
nemaju sredstava niti mogunosti za dobijanje zajma ili drugih sredstava za plaanje advokata i
ostalih trokova zastupanja, bez tete za nuno izdravanje sebe i svoje porodice. Pravilnikom24
se blie utvruju nain i uvjeti pruanja pomoi.
2.1.5. Kontrolni mehanizmi
23

Pravilnik o nainu i uvjetima pruanja pravne pomoi (Sl. novine Zeniko-dobojskog kantona, br.
9/09)
24
Pravilnik o nainu i uvjetima pruanja pravne pomoi (Nar. novine ZH, br. 14/08)

18

Kontrola rada organa koji pruaju pravnu pomo podrazumijeva kako kontrolu nad radom centara
tako i kontrolu nad utroenim sredstvima u svrhu pruanja pravne pomoi.
Nadzor nad primjenom zakona RS kao i utvrivanje jedinstvenog institucionalnog upravljanja
sistemom pravne pomoi u Republici Srpskoj provodi Ministarstvo pravde. Centar je obavezan
jednom godinje dostaviti Vladi Republike Srpske izvjetaj o svom radu s prijedlogom mjera za
unapreivanje sistema upravljanja i pruanja pravne pomoi u Republici Srpskoj. U sklopu
Centra formira se Odbor za uspostavljanje i kontrolu profesionalnih standarda pruaoca pravne
pomoi. Odbor ine po jedan predstavnik Centra, Advokatske komore Republike Srpske i
predstavnik nevladinih organizacija. Direktor Centra, uz saglasnost ministra pravde, donosi
Pravilnik o kriterijima profesionalnih standarda pruaoca besplatne pravne pomoi.
Na nivou kantona, nadzor nad provoenjem odredaba ovog zakona vri ministarstvo pravosua i
uprave odreenog kantona, a u pravilu, zavodi su obavezni ministarstvima dostavljati
polugodinji i godinji izvjetaj o svome radu.
Ne postoji nain da se u potpunosti eliminira zloupotreba koritenja sistema besplatne pravne
pomoi od pojedinih korisnika iz razloga to centri, odnosno zavodi nemaju mogunost da
provjere stvarno imovinsko stanje korisnika, ve odluku donose na osnovu dokaza koje predoe
potencijalni korisnici.
U Centru RS-a navode da su imali sluajeva kada je besplatna pravna pomo odobrena licima
koja su predoila dokaze o slabom imovinskom stanju, iako je naknadno utvreno da ova lica
imaju dovoljno sredstava za zastupanje.
Veina zakona koji reguliraju pitanje besplatne pravne pomoi predvia obavezu plaanja pravne
pomoi, kao i obavezu plaanja trokova u vezi sa postupcima u kojima je pruana pravna pomo
(vjetaenja i drugi stvarni trokovi), kada se tokom postupka ili po njegovom zavretku, po
slubenoj dunosti ili po prijavi bilo kojeg lica, utvrdi da je korisnik pravne pomoi imao ili ima
dovoljno sredstava za plaanje zastupanja i da nije ispunjavao kriterije za pruanje besplatne
pravne pomoi. Meutim, vrlo je neizvjesno izvrenje takve obaveze korisnika.
U Brko Distriktu, primjera radi, kada se utvrdi da je korisnik pravne pomoi imao ili ima
dovoljno sredstava za plaanje zastupanja i da nije ispunjavao kriterije za pruanje besplatne
pravne pomoi, predsjednik Suda ili direktor Kancelarije e rjeenje o zastupanju staviti van
snage u kojem sluaju e Kancelarija podnijeti zahtjev predsjedniku Osnovnog suda Brko
Distrikta BiH za naplatu stvarnih trokova koje je imala u postupku zastupanja, a predsjednik
Suda e donijeti rjeenje i obavezati stranku da u roku od 15 dana isplati stvarne trokove koje je
Kancelarija imala u zastupanju. Rjeenje ima snagu izvrnog naslova.
Slina rjeenja su predviena i entitetskim odnosno kantonalnim propisima. U sluaju da se
utvrdi da je korisnik pravne pomoi imao ili ima dovoljno sredstava za plaanje zastupanja i da
nije ispunjavao kriterije za pruanje besplatne pravne pomoi, direktor centra ili zavoda donosi
rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja o pruanju pravne pomoi u sluaju da je postupak
okonan, odnosno rjeenje o obustavljanju pruanja pravne pomoi u sluaju da je postupak u
toku. Istim rjeenjem bit e odlueno o obavezi plaanja naknade za sve radnje poduzete tokom
pruanja pravne pomoi i zastupanja tog korisnika, kao i obavezi plaanja drugih trokova
nastalih u vezi s tim, osim u sluaju kad sud o tome odluuje. Naknada i trokovi za obavljene
radnje i zastupanje obraunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali trokovi utvruju na
osnovu odgovarajue dokumentacije, a prihod su budeta entiteta odnosno kantona. Zakoni

19

predviaju mogunost da se u sluaju zloupotrebe moe traiti regresiranje trokova, ali je

neizvjesna mogunost stvarnog izvrenja povrata utroenih sredstava.
2.1.6. Poseban osvrt na pitanje nasilja u porodici i ravnopravnost spolova
Pored Zakona o ravnopravnosti spolova i Gender akcionog plana, u BiH je 2009. godine usvojena
Strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici za Bosnu i Hercegovinu za period 2009.
2011. godine.25 U tom dokumentu je pravno savjetovanje identificirano kao jedna od mjera
sekundarne prevencije nasilja u porodici. Takoer, jedna od aktivnosti predviena ovom
strategijom je da kantonalna ministarstva pravde do juna 2010. godine izrade nacrt zakona o
besplatnoj pravnoj pomoi (ukljuujui rtve obiteljskog nasilja). Meutim, uprkos ovim
preporukama, postojei pravni propisi vezani za pruanje pravne pomoi nemaju poseban fokus
na rodno uvjetovano nasilje i nasilje u porodici.
2.1.7. Budet
Kancelarija BD ima izdvojen i prikazan dio budeta u okviru budeta Distrikta. U propisanoj
proceduri pripreme i usvajanja budeta, direktor Kancelarije sainjava prijedlog budeta
Kancelarije koji dostavlja Pravosudnoj komisiji radi utvrivanja konanog prijedloga budeta za
Kancelariju. Direktor Kancelarije ima pravo prisustvovati sjednicama Skuptine Distrikta i
odgovarajuih organa (odbori, komisije i sl.) i zastupati predloeni budet kada se raspravlja i
odluuje o pitanjima budeta koji se odnosi na Kancelariju. Direktor, advokati, slubenici i
namjetenici Kancelarije imaju pravo na plau i na druge naknade u skladu s propisima koji
reguliraju plae i naknade slubenika i namjetenika u pravosudnim institucijama Distrikta.
Sredstva za rad Centra RS i kantonalnih zavoda osiguravaju se iz budeta entiteta odnosno
kantona. U toku pripreme ovog izvjetaja uoeno je da u veini sluajeva budetska sredstva
koja se izdvajaju za rad Centra odnosno zavoda za pruanje besplatne pravne pomoi nisu
dovoljna, to nepovoljno utie na efikasnost njihovog rada i sposobnost da prue besplatnu
pravnu pomo u potrebnom obimu.
2.2.

Ostali vaei propisi koji su znaajni za ostvarivanje besplatne pravne pomoi na

svim nivoima u krivinim, graanskim i upravnim postupcima

2.2.1.

Zakoni o krivinom postupku

Osim posebnih zakona kojima se regulira pruanje besplatne pravne pomoi, zakonima o
krivinom postupku i to Zakonom o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, Zakonom o
krivinom postupku Federacije BiH, Zakonom o krivinom postupku RS i Zakonom o krivinom
postupku Brko Distrikta je eksplicitno utvreno pravo na besplatnu pravnu pomo u odreenim
situacijama.
Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine26 u l. 45. utvruje kada osumnjieni, odnosno
optueni mora imati branioca, a identino pravo je utvreno i u entitetskim propisima odnosno
propisu Brko Distrikta. Odbrana je obavezna u sljedeim sluajevima:

Slubeni list BiH, br. 70/09

Zakon o krivinom postupku BiH (Sl. glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05,
46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09)
25
26

20

1) Osumnjieni mora imati branioca ve prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je
osumnjien za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
2) Osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca prilikom izjanjenja o prijedlogu za
odreivanje pritvora, za vrijeme dok pritvor traje.
3) Nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset godina zatvora ili
tea kazna, optueni mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optunice.
4) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca,
ili branioca ne angairaju lica iz lana 39. stav 3. ZKP BiH, branioca e mu postaviti sudija za
prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea. U ovom
sluaju, osumnjieni, odnosno optueni ima pravo na branioca do pravosnanosti presude, a ako
je izreena kazna dugotrajnog zatvora i u postupku po pravnom lijeku.
5) Branilac e biti postavljen osumnjienom, odnosno optuenom ako Sud utvrdi da je to zbog
sloenosti predmeta, mentalnog stanja osumnjienog, odnosno optuenog ili drugih okolnosti u
interesu pravde.
6) U sluaju postavljanja branioca, osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da sam
izabere branioca s predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne izabere
branioca s predoene liste, branioca e postaviti Sud redoslijedom s liste advokata.
7) Ako pozvani advokat nije u mogunosti da preuzme odbranu, Sud poziva sljedeeg advokata s
liste advokata. Sud obavjetava nadlenu advokatsku komoru o odbijanju pozvanog advokata da
preuzme odbranu po slubenoj dunosti.
Pored sluajeva obavezne odbrane, Zakon o krivinom postupku BiH takoer predvia u l. 46. i
druge sluajeve kada se moe postaviti branilac po slubenoj dunosti i to ukoliko se postupak
vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna ili kada to
zahtijevaju interesi pravednosti bez obzira na propisanu kaznu, u kojem sluaju se osumnjienom,
odnosno optuenom na njegov zahtjev moe postaviti branilac, ako prema svom imovinskom
stanju ne moe snositi trokove odbrane.
Kao to je naprijed navedeno, odredbe o obaveznoj odbrani i odbrani zbog slabog imovinskog
stanja su izriito utvrene i u Zakonu o krivinom postupku Brko Distrikta i zakonima o
krivinom postupku RS-a i FBiH. Iako ovi zakoni predviaju mogunosti postavljanja branioca
po slubenoj dunosti i kada ne postoje uvjeti obavezne odbrane, nije rijeeno pitanje kriterija na
osnovu kojih se utvruje da lice prema svom imovinskom stanju ne moe snositi trokove
odbrane.
Dalje, ovi zakoni predviaju da se branilac moe postaviti u toku cijelog krivinog postupka,
odnosno do pravosnanosti presude, ali ostaje pitanje zastupanja u eventualnim postupcima
izvrenja, pomilovanja ili apelacionim postupkom pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Sluajevi obavezne odbrane i posebni sluajevi zbog slabog imovinskog stanja utvreni su u svim
zakonima koji reguliraju krivine postupke u Bosni i Hercegovini. Meutim, u svim sluajevima
zastupanje osumnjienog, odnosno optuenog moe vriti samo onaj branilac koji zadovoljava
uvjete koji su predvieni zakonima o krivinom postupku, odnosno drugim zakonima i
provedbenim aktima.
Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakon o krivinom postupku u l. 39. st. 2. utvruje da se za
branioca moe uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i
Hercegovine. Ovaj zakon u l. 6. utvruje da punomonik koji zastupa pred Sudom Bosne i
Hercegovine mora biti upisan u imenik advokata nadlenog organa u Bosni i Hercegovini
priznatog od Suda. Dakle, zaposlenici posebnih organa koji pruaju besplatnu pravnu pomo ne
mogu zastupati pred Sudom Bosne i Hercegovine.

21

Pored toga, u l. 6. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine utvreno je da Ured registrara Odjela I i
Odjela II Krivinog odjeljenja i Odjela I i Odjela II Apelacionog odjeljenja Suda BiH moe
propisati dodatna pravila za advokate koji postupaju pred Odjelom I i Odjelom II Krivinog i
Apelacionog odjeljenja, koja ine sastavni dio Poslovnika Suda. U tom smislu, na opoj sjednici
Suda Bosne i Hercegovine od 30. 6. 2005. godine usvojena su Dodatna pravila postupanja za
advokate odbrane. Ona se odnose na predmete koji su zapoeti nakon 7. 7. 2005. godine pred
Odjelom I za ratne zloine i Odjelom II za organizirani kriminal. lanom 3.2. Dodatnih pravila
od advokata se zahtijeva da moraju biti trenutni i vaei lanovi jedne od advokatskih komora i
da moraju posjedovati najmanje 7 godina relevantnog radnog iskustva na pravnim poslovima u
svojstvu advokata, sudije ili tuioca da bi bili imenovani za jedinog ili glavnog branioca.
Dodatnim pravilima se takoer trai da advokat pokae poznavanje relevantnih zakona za
zastupanje pred Sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, ukoliko bi se izvrile izmjene Zakona o
Sudu BiH tako da se omogui zastupanje pred Sudom Bosne i Hercegovine zaposlenicima
organa koji pruaju besplatnu pravnu pomo, oni bi morali zadovoljavati i posebne uvjete
propisane Dodatnim pravilima ukoliko se radi o predmetima iz Odjela I za ratne zloine i Odjela
II za organizirani kriminal.
Na nivou RS, Zakon o krivinom postupku u l. 47. st. 2. utvruje da se za branioca moe uzeti
advokat pod uvjetima koji su propisani zakonom. Dakle, uvjeti koji su predvieni Zakonom o
krivinom postupku propisuju da advokat zastupa u krivinim postupcima to iskljuuje
mogunosti zastupanja predstavnika Centra za pravnu pomo jer oni nemaju status advokata
prema vaeem Zakonu o advokaturi RS. Imajui u vidu da je Zakon o krivinom postupku lex
specialis, bilo bi neophodno izvriti izmjene ovog zakona, tako da se u Zakonu utvrdi da se za
branioca moe uzeti advokat ili zaposlenik Centra za pravnu pomo koji ispunjava propisane
uvjete.
Zakon o krivinom postupku Federacije BiH u l. 53. utvruje da se za branioca moe uzeti
advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine,
pravni zastupnici kantonalnih, kao i federalnih institucija (zavoda/kancelarija za pravnu pomo),
koji imaju poloen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima.
Dakle, zaposlenici organa koji pruaju besplatnu pravnu pomo mogu zastupati u krivinim
postupcima koji se vode pred sudovima ovog entiteta ukoliko zadovoljavaju naprijed navedeni
kriterij.
Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta u l. 39. st. 2. utvruje da se za branioca moe uzeti
advokat pod uvjetima koji su propisani zakonom tako da zastupnici u Kancelariji BD koji imaju
status advokata mogu zastupati u krivinim postupcima.
U krivinim postupcima nije posebno regulirano pitanje pravne pomoi oteenim licima. Pravo
na besplatnu pravnu pomo ovoj kategoriji nije eksplicitno utvreno niti zakonima o krivinom
postupku niti zakonima o besplatnoj pravnoj pomoi. Naime, oteeni se moe pojaviti u dva
svojstva kao oteeni koji se treba izjasniti o interesu za krivini postupak i postaviti odtetni
zahtjev ili/i kao svjedok. Kada je oteeni svjedok ili ak rtva izvrenja krivinog djela,
besplatna pravna pomo nije zagarantirana u krivinom postupku. Dakle, u postupcima u kojima
svjedoe rtve porodinog nasilja, trgovine ljudima, silovanja i sl. ne postoji zagarantirano pravo
na besplatnu pravnu pomo.
lanom 195. do 198. Zakona o krivinom postupku BiH predviena je situacija u kojoj oteeni
ima pravo na podnoenje imovinsko-pravnog zahtjeva, ali kako je naprijed navedeno, te odredbe
ne tretiraju pravo oteenog na besplatnu pravnu pomo tim licima.

22

Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH27 u l. 5. st. 2. utvreno je
da svjedok pod prijetnjom i ugroeni svjedok ima pravo na pravnu pomo i pomo i podrku
organa za socijalno staranje, u skladu sa zakonom, ali nije jasno na koji nain i iz kojih sredstava
se takva pravna pomo prua.
Zakonom o zatiti od nasilja u porodici FBiH28 u l. 4. utvreno je da se osigurava nesmetan
pristup sudu za prekraje svih subjekata zatite bez bilo kakvih trokova, ali se odnosi samo na
trokove prekrajnog postupka, a ne trokove zastupanja. Identino rjeenje je predvieno i
Zakonom o zatiti od nasilja u porodici RS.29
2.2.2. Zakoni o parninom postupku
Pokretanje i voenje sudskog postupka u graanskim sporovima podrazumijeva izlaganje
znaajnim trokovima zastupanja, sudskim i drugim stvarnim trokovima kao to su trokovi
vjetaenja, ovjera, prijevoda i slino.
Zakoni koji reguliraju postupanje u graanskim sporovima ne sadre odredbe koje garantiraju
besplatnu pravnu pomo pojedinim kategorijama stanovnitva.
Nepostojanje sistema besplatne pravne pomoi u svih kantonima u Federaciji BiH stavlja graane
kantona, u kojima ova vrsta pomoi nije dostupna, u nepovoljniji poloaj od onih kojima je
pomo putem organa za besplatnu pravnu pomo osigurana. Naime, u nedostatku zakona o
besplatnoj pravnoj pomoi na nivou Federacije BiH, graani koji imaju boravite u Federaciji
BiH na podruju kantona u kojima nema zavoda za besplatnu pravnu pomo nemaju naina da
ostvare besplatnu pravnu pomo po osnovu drugih propisa u graanskim postupcima, odnosno
stavljeni su u jo nepovoljniji poloaj nego to je to bilo ranije, jer su ranija rjeenja u procesnim
zakonima predviala pomo neukim strankama, kao i druge vidove besplatne pravne pomoi.
Meutim, donoenjem novog Zakona o parninom postupku Federacije BiH30 2002. godine,
stranke su izgubile mogunost da koriste strunu pomo sudija i drugih zaposlenika suda.
Za razliku od rjeenja Zakona o parninom postupku iz 1998. godine, Zakon iz 2002. godine u l.
301. ograniava zastupanje u graanskim sporovima na advokate, advokatsko drutvo ili
zaposlenika slube za besplatnu pravnu pomo, branog odnosno vanbranog druga ili srodnike
po krvi ili tazbini. Imajui u vidu da ne postoji sluba za besplatnu pravnu pomo na nivou
Federacije, odnosno na nivou svih kantona koja bi stranku mogla zastupati u parninom
postupku, stranci ostaje da za punomonika bira advokata. Meutim, poreenjem Advokatske
tarife u Federaciji BiH i prosjene plae u Federaciji BiH, jasno je da mnogi graani nemaju
mogunost angairanja advokata. Primjera radi, u postupku za razvod braka pred sudom u
Federaciji BiH, prema Advokatskoj tarifi FBiH, stranka je duna platiti 360,00 KM po svakoj
parninoj radnji. U pravilu, samo u prvostepenom postupku advokat e, pored tube,
prisustvovati i najmanje na dva roita tako da advokatska naknada iznosi 1.080,00 KM bez
poreza i drugih trokova postupka. U konkretnom sluaju, stranka je, pored advokatske nagrade,
duna platiti sudske takse koje iznose po 200,00 KM za tubu i presudu.

27

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka (Sl. glasnik BiH, br. 3/03, 21/03, 61/04,
55/05)
28
Zakon o zatiti od nasilja u porodici Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 22/05)
29
Zakon o zatiti od nasilja u porodici (Sl. glasnik RS, br. 118/05)
30
Zakon o parninom postupku (Sl. novine FBiH, br. 53/03, 73/05 i 19/06)

23

Identina ili slina rjeenja kao u Federaciji BiH sadrana su i u Zakonu o parninom postupku u
RS31.
Zakon o parninom postupku Brko Distrikta takoer predvia da punomonik moe biti
advokat, advokatsko drutvo ili zaposlenik Kancelarije za pravnu pomo, kao i za pravna lica
zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizika lica brani, odnosno vanbrani drug stranke ili
srodnik stranke po krvi ili po tazbini.32 U Brko Distriktu Kancelarija BD zastupa u graanskim
postupcima pred Osnovnim i Apelacionim sudom Distrikta.
2.2.3. Zakoni o upravnom postupku
Zakon o upravnom postupku koji se primjenjuje na nivou Bosne i Hercegovine, kao i zakoni o
upravnom postupku koji se primjenjuju u entitetima i BD,33 ne sadri specifine odredbe o
pruanju besplatne pravne pomoi strankama koje uestvuju u upravnom postupku, a koje zbog
slabog imovinskog stanja ne mogu osigurati potrebnu strunu pravnu pomo.
Meutim, svi navedeni zakoni sadre odredbe kojima je na identian nain utvren princip
pomoi neukoj stranci. Ovaj princip glasi da e se organ koji vodi postupak starati da neznanje i
neukost stranke ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.
Iako ovakva odredba ne ukljuuje pravo na besplatnu pravnu pomo angairanjem advokata ili
drugog strunog lica, ona na indirektan nain moe imati znaaj za stranke koje zbog slabog
imovinskog stanja ne mogu osigurati potrebnu strunu pravnu pomo. Naime, takvoj stranci,
ukoliko je neuka, sam upravni organ koji vodi postupak duan je ukazati na njena prava koja
proizilaze iz materijalnih propisa, kao i na njena procesna prava, te na posljedice poduzimanja ili
proputanja pojedinih procesnih radnji.
Zakoni koji reguliraju naine pokretanja i voenja upravnih sporova, a koji se primjenjuju na
nivou BiH, entiteta i BD,34 ne sadre odredbe o pruanju besplatne pravne pomoi strankama koje
zbog slabog imovinskog stanja ne mogu osigurati strunu pravnu pomo i zastupanje u upravnim
sporovima pred nadlenim sudovima.
2.2.4. Zakoni o advokaturi
Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ne predvia izriitu obavezu advokata da
zastupa pro bono kao to je to sluaj u nekim zemljama u okruenju.
Meutim, Kodeksom advokatske etike Federacije BiH35 utvrena je obaveza advokata za
besplatno pruanje pravne pomoi socijalno ugroenim licima kao i preuzimanje zastupanja
31

Zakon o parninom postupku (Sl. glasnik RS, br. 58/03)

Zakon o parninom postupku Brko Distrikta
33
Zakon o upravnom postupku (Sl. novine FBiH, broj 2/98-33 i 48/99-1861); Zakon o optem upravnom
postupku (Sl. glasnik RS, broj 13/02-1 i 87/07-15-ispravka); Zakon o upravnom postupku Brko Distrikta
BiH (Sl. glasnik BD BiH, br. 3/00-1, 5/00-164, 9/02-665, 8/03-513, 8/04-341, 25/05-887, 8/07-279,
10/07-384, 19/07-893, 2/08-45 i 36/09-881) i Zakon o upravnom postupku (Sl. glasnik BiH, br. 29/02783, 12/04-1191, 88/07-10700 i 93/09-1)
32

34

Zakon o upravnim sporovima (Sl. novine FBiH, br. 9/05-361); Zakon o upravnim sporovima (Sl.
glasnik RS, br. 109/05-1); Zakon o upravnim sporovima (Sl. glasnik BD BiH, br. 4/00-74 i 1/01-2) i
Zakon o upravnim sporovima BiH (Sl. glasnik BiH, br. 19/02-468, 88/07-10697 i 83/08-1)
35
http://www.advokomfbih.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=764&Itemid=39

24

socijalno ugroenih lica kada to odredi nadleni organ Komore. U sluaju uspjeha u postupku,
advokat moe od takve stranke traiti nagradu za pruanje usluga u mjeri u kojoj to zastupanje
nee izgubiti svoje humano i socijalno obiljeje, ali u svakom sluaju, advokat smije traiti onu
nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovu njegovog zastupanja na teret protivne
stranke.
Prema informacijama dobijenim iz Regionalne advokatske kancelarije Sarajevo, u posljednje
etiri godine Upravni odbor Regionalne advokatske komore Sarajevo nije odreivao advokate za
pruanje besplatne pravne pomoi u pojedinanim sluajevima. U istom periodu u Regionalnoj
komori Sarajevo nisu ni evidentirani zahtjevi pojedinaca da im se odredi advokat koji e pruiti
besplatnu pravnu pomo. U nekoliko navrata Regionalnoj advokatskoj komori Sarajevo su se za
pravnu pomo obraale pojedine humanitarne ili druge nevladine organizacije. Radilo se o
pravnim pitanjima za koja su te organizacije traile pravne savjete i miljenja. U takvim
sluajevima, Upravni odbor je neposredno davao pravne savjete i miljenja i to je jedini vid
besplatne pravne pomoi koji je prakticiran u proteklom periodu u Regionalnoj advokatskoj
komori Sarajevo. Realna je pretpostavka da je ista ili veoma slina situacija i s drugim
regionalnim komorama u Federaciji BiH. Takva situacija upuuje na zakljuak da javnosti nisu
poznate odredbe Kodeksa advokatske etike, odnosno da onima kojima je potrebna besplatna
pravna pomo nije poznata mogunost da se za takvu pomo obrate advokatskoj komori. Osim
toga, odredbe Kodeksa koje se odnose na besplatnu pravnu pomo samo naelno reguliraju ovu
mogunost, ali u praksi ostaju otvorena brojna pitanja u vezi s primjenom odnosno provoenjem
ove odredbe. U tom pogledu bilo bi korisno analizirati i na odgovarajui nain koristiti iskustva i
pozitivnu praksu advokatskih komora susjednih zemalja.
Zakon o advokaturi Republike Srpske takoer ne predvia izriitu obavezu advokata da zastupa
pro bono kao to je to sluaj u nekim zemljama u okruenju. Ipak, Kodeks etike advokata
Advokatske komore utvruje da je advokat duan pruati pravnu pomo stranci za koju zna da
nije u mogunosti da plati uslugu ili stranci koja mu bude dodijeljena po rasporedu koji utvruje
nadleni organ Advokatske komore, odnosno drugoj organizaciji prema odluci Advokatske
komore, na troak Advokatske komore.
U Hrvatskoj, primjera radi, Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi36 kao pruaoci pravne pomoi
predvieni su advokati, udruenja, sindikati i pravne klinike pri emu su definirani oblici pravne
pomoi koju pojedini od ovih subjekata moe pruati. U samom Zakonu o advokaturi takoer je
predvieno da Hrvatska advokatska komora osigurava besplatnu pravnu pomo socijalno
ugroenim licima i rtvama odbrambeno-oslobodilakog rata u pravnim stvarima u kojima ta lica
ostvaruju prava koja su u vezi s njihovim poloajem.

2.2.5. Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu

Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu37 sadri odredbu da e se strancu koji podnosi zahtjev
za azil omoguiti da koristi usluge pravnog ili drugog savjetnika, ali iz odredbe nije jasno da li se
radi o obaveznoj besplatnoj pravnoj pomoi.
3.

36
37

PRAKSA PRUANJA BESPLATNE PRAVNE POMOI U BOSNI I

HERCEGOVINI

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_05_62_2098.html
Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu (Sl. glasnik BiH, br. 29/03)

25

3.1.

Praksa formiranih institucija za pruanje besplatne pravne pomoi u BiH

U skladu s donesenim zakonima o besplatnoj pravnoj pomoi uspostavlja se i razvija praksa

formiranja institucija koje na osnovu tih zakona pruaju besplatnu pravnu pomo. Jedino u BD
institucija za pruanje pravne pomoi (Kancelarija BD) ima status pravosudnog organa, ime se u
znaajnoj mjeri osigurava samostalnost ove institucije u odnosu na druge organe vlasti, a posebno
izvrne i upravne. U RS, kao i u kantonima u FBiH, institucije za pruanje besplatne pravne
pomoi formiraju se na nain da prema izriitim zakonskim rjeenjima ine sastavni dio sistema
uprave, odnosno da se na njih u skladu s tim primjenjuju propisi koji reguliraju organizaciju i rad
organa uprave, kao i rad slubenika u organima uprave. U veini zakona je deklarativno utvreno
da su organi koji pruaju besplatnu pravnu pomo u svome radu samostalni, ali njihov poloaj
koji ih ini sastavnim dijelom upravne strukture dovodi u pitanje samostalnost ovih institucija u
vrenju njihovih funkcija.
3.1.1 Kadrovska osposobljenost
Zakonima koji ureuju oblast pruanja besplatne pravne pomoi utvreni su odgovarajui uvjeti i
kriterij za lica koja neposredno rade na pruanju pravne pomoi u okviru institucija koje pruaju
besplatnu pravnu pomo. Svi do sada usvojeni zakoni sadre odredbe kojima se propisuju uvjeti
u pogledu strune spreme, staa, poloenih strunih ispita, kao i drugi uvjeti koje angairani u
pruanju pravne pomoi moraju ispunjavati.
Problem kadrovske osposobljenosti javlja se prvenstveno u smislu nedovoljnog broja lica
zaposlenih u institucijama za pruanje besplatne pravne pomoi. Ve samim aktima kojima se
ureuje sistematizacija u ovim institucijama najee je restriktivno utvrivan broj lica koja
neposredno rade na pruanju besplatne pravne pomoi, to je najee posljedica nemogunosti
da se osiguraju vea budetska sredstva za finansiranje ovih institucija. Osim toga, i ovako
restriktivno utvren broj lica koja su angairana na neposrednom pruanju pravne pomoi u
veini institucija nije u cijelosti popunjen, to nepovoljno utie na efikasnost rada ovih institucija
i njihovu sposobnost da u potrebnom obimu prue besplatnu pravnu pomo svim licima koja bi
na takvu pomo imala pravo.
Oigledno je da u aktuelnoj praksi broj kadrova koji su angairani na pruanju pravne pomoi u
institucijama uspostavljenim u tu svrhu vie zavisi od materijalnih mogunosti teritorijalne
jedinice koja finansira instituciju za pruanje besplatne pravne pomoi, nego od realnih potreba i
objektivnih kriterija po kojima bi se osiguralo njihovo zadovoljavanje. Primjera radi, Brko
Distrikt ima 87.332 stanovnika, a pet zaposlenih advokata koji zastupaju iskljuivo pred
Osnovnim i Apelacionim sudom Brko Distrikta. Zeniko-dobojski kanton, s druge strane, ima
12 opina i 427.000 stanovnika, a trenutno zaposlena dva pravnika koji zastupaju na 12
opinskih sudova. Kvalitetno zastupanje je teko mogue ostvariti s velikim brojem predmeta i
zastupanjem na vie sudova koji se nalaze na razliitim lokacijama.
Nezadovoljavajue stanje u pogledu broja kadrova koji su angairani na pruanju besplatne
pravne pomoi u institucijama koje su do sada formirane (bez nevladinih organizacija) ubjedljivo
ilustrira podatak da je trenutno na poslovima neposrednog pruanja besplatne pravne pomoi u
cijeloj Bosni i Hercegovini zaposleno ukupno 17 pravnika koji ispunjavaju propisane uvjete za
pruanje besplatne pravne pomoi.
U vezi s pitanjem kadrovske osposobljenosti, u anketama koje su realizirane u pripremi ovog
izvjetaja, isticana je i potreba da se uspostavi i razvije odgovarajui sistem kontinuirane strune
edukacije kadrova koji rade na poslovima neposrednog pruanja pravne pomoi. Takva

26

edukacija bila bi posebno znaajna radi osposobljavanja kadrova da prate i primjenjuju iskustva i
praksu razvijenih, modernih zemalja u vezi s pruanjem besplatne pravne pomoi.
3.1.2. Prostorni, materijalni i finansijski uvjeti
Prostorni, materijalni i finansijski uvjeti institucija koje pruaju besplatnu pravnu pomo znaajno
se razlikuju u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Kancelarija BD je smjetena u zgradi Suda Brko Distrikta i transparentna je svim potencijalnim
korisnicima besplatne pravne pomoi. Kako je sastavni dio pravosua Distrikta, ona ima
identine prostorne i materijalne uvjete kao i drugi pravosudni organi odnosno tuilatvo i sudovi.
Ostale institucije koje pruaju besplatnu pravnu pomo (Centar u RS i kantonalni zavodi u FBiH)
u pogledu prostornih, materijalnih i finansijskih uvjeta znaajno zaostaju u odnosu na standarde u
Brko Distriktu. Uzevi u cjelini institucije koje pruaju besplatnu pravnu pomo, one jo uvijek
nemaju na raspolaganju prostorije, opremu i finansijska sredstva koja bi im omoguila da u
punom kapacitetu, efikasno izvravaju ciljeve zbog kojih su osnovane. Pojedine od tih institucija
posebno su smjetene na lokacijama koje su izvan uobiajenih poslovnih zona, a s obzirom da se
radi o relativno novim institucijama, veliki broj potencijalnih korisnika besplatne pravne pomoi
ne zna da su takve institucije uspostavljene, a takoer ima i problem da pronae njihovo sjedite
kako bi se obratio sa zahtjevom za pruanje pravne pomoi.
Finansijski kapaciteti zavise od mogunosti pojedinih teritorijalnih jedinica. Primjera radi,
budet Kancelarije BD za 2009. godinu iznosio je 422.496,94 KM,38 dok prema informacijama
predstavnika kantonalnih zavoda, ak i kantoni sa znatno veim brojem stanovnika od BD imaju i
do tri puta manja sredstva namijenjena za rad institucija za pruanje besplatne pravne pomoi. U
svakom sluaju, s obzirom da su u pravilu inkorporirane u sistem uprave, ove institucije kao
budetski korisnici imaju identian ili slian tretman kao drugi organi uprave odnosno upravne
organizacije, to u aktuelnoj situaciji znai da podlijeu znaajnim restrikcijama.
3.1.3. Pravna pomo u praksi
3.1.3.1.

Openito

Sa izuzetkom Kancelarije za pravnu pomo Brko Distrikta koja prua besplatnu pravnu pomo
ve 10 godina, iskustva drugih institucija u pruanju besplatne pravne pomoi organa su
ograniena. Naprimjer, Zeniko-dobojski kanton ima nekoliko godina iskustva u primjeni prava
na besplatnu pravnu pomo, dok drugi kantonalni zavodi praktinog iskustva u primjeni besplatne
pravne pomoi imaju tek nekoliko mjeseci. Iz ovog razloga, podaci o radu pojedinih organa za
besplatnu pravnu pomo obuhvataju 2008, 2009. godinu i prvu polovinu 2010. godine, dok neki
organi raspolau s podacima samo za proteklih est mjeseci ili uope ne raspolau sa statistikim
podacima o besplatnom pruanju pravne pomoi.
Pored relativno kratkog iskustva u primjeni instituta besplatne pravne pomoi, treba imati u vidu
da besplatna pravna pomo, kako je predvieno propisima kojima se regulira besplatna pravna
pomo, iskljuivo podrazumijeva zastupanje bez naknade. Meutim, trokovi zastupanja
predstavljaju samo jedan dio ukupnih trokova postupka pred sudom. U graanskim postupcima,
primjera radi, postoje znaajni stvarni trokovi u vidu sudskih taksi kao i, zavisno od vrste spora,
trokovi vjetaenja, ovjere, prijevoda i sl. Dakle, graani koji se obraaju institucijama za
pravnu pomo, prema vaeim propisima, ukoliko zadovolje sve uvjete koji su utvreni posebnim
38

Izvjetaj o radu Kancelarije za pravnu pomo od 31. 12. 2009. godine

27

zakonom, imaju pravo na besplatno zastupanje, ali ne i na naknadu drugih stvarnih trokova
postupka.
Kancelarija za pravnu pomo Brko Distrikta prua pravnu pomo graanima Distrikta slabog
imovinskog stanja pred Osnovnim i Apelacionim sudom Brko Distrikta, Tuilatvom Brko
Distrikta i drugim organima od aprila 2001. godine. Dakle, na teritoriji Bosne i Hercegovine
Kancelarija za pravnu pomo Brko Distrikta ima najdue iskustvo u pruanju besplatne pravne
pomoi graanima slabog imovinskog stanja.
Kao to je navedeno u dijelu analize propisa, Arbitrani tribunal je eksplicitno predvidio reformu
pravosua koja obuhvata formiranje pravosua Distrikta koje ine Pravosudna komisija,
Apelacioni sud, Osnovni sud, Javno tuilatvo i Kancelarija za pravnu pomo. Dakle, Kancelarija
je sastavni dio pravosua to nije sluaj s drugim institucijama u RS i FBiH odnosno u
kantonima.
Kancelarija BD zastupa graane Distrikta slabog imovinskog stanja u krivinim, parninim,
vanparninim, izvrnim, prekrajnim, upravnim i drugim postupcima, prua usmene savjete po
svim pravnim pitanjima graanima Distrikta bez obzira na imovinsko stanje, te prua pomo u
popunjavanju obrazaca i drugih vrsta pismena.
Centar za pruanje pravne pomoi RS poeo je s radom u julu 2009. godine. Centar ima sjedite
u Banjoj Luci i kancelarije u Doboju, Trebinju, Bijeljini i Istonom Sarajevu. Centar prua
besplatnu pravnu pomo iskljuivo na teritoriji RS-a. Teritorijalna ogranienost Centra za
pruanje pravne pomoi u praksi znai da odreeni broj graana, koji inae zadovoljavaju
kriterije za ostvarivanje besplatne prave pomoi, svoja zakonska prava ne mogu ostvariti ukoliko
se radi o postupanju pred sudovima u Federaciji BiH, iako radi okolnosti koje su posljedica rata
postoji realna potreba ostvarivanja prava u drugim teritorijalnim jedinicama Bosne i
Hercegovine.
Centar za pruanje pravne pomoi RS trenutno zastupa graane RS-a slabog imovinskog stanja u
parninim, vanparninim, izvrnim, prekrajnim, upravnim i drugim postupcima i prua usmene
savjete po svim pravnim pitanjima. Stranke koje trae besplatnu pravnu pomo obraaju se
direktno Centru za pravnu pomo, prilaui dokaze o imovinskom stanju.
Iako je Zavod Tuzlanskog kantona zvanino osnovan 1. 7. 2009. godine, rad sa strankama je
poeo 25. 1. 2010. godine, tako da postoje odreeni podaci o radu Zavoda iskljuivo za prvu
polovinu 2010. godine. Zavod zastupa graane koji imaju prebivalite u Kantonu, bez obzira da
li svoja prava ostvaruju u Tuzlanskom kantonu ili na drugim podrujima. Tako Zavod ve ima
etiri predmeta koji se vode van Tuzlanskog kantona, dva u Brkom koji se odnose na razvod
braka i naknadu tete, te po jedan u Zenici i Sarajevu, a koji se odnose na utvrivanje brane
steevine i uspostavu radnopravnog statusa.
Zaposlenici Zavoda pravni zastupnici rade na poslovima pruanja usmenih savjeta,
sastavljanja razliitih podnesaka, zastupanja stranaka u parninim postupcima, zastupanja u
krivinim postupcima, kao branioci po slubenoj dunosti i branioci po zahtjevu stranaka i
pruanja drugih oblika pravne pomoi fizikim licima radi zatite njihovih prava i interesa.
Kantonalni zavod za pravnu pomo sa sjeditem u Zenici poeo je s radom 7. 11. 2005. godine i
prua besplatnu pravnu pomo graanima Kantona koji ispunjavaju uvjete utvrene Pravilnikom
o nainu i uvjetima pruanja pravne pomoi.

28

Zaposlenici Zeniko-dobojskog zavoda zastupaju stranke pred opinskim sudovima: Zenica,

Kakanj, Visoko, Zavidovii, epe i Teanj, Kantonalnim sudom u Zenici i Kantonalnim
tuilatvom/tuiteljstvom Zeniko-dobojskog kantona.
Zaposlenici Zavoda zastupaju u
krivinim, parninim, vanparninim i drugim postupcima. Ovo je jedan od teritorijalno najveih i
najbrojnijih kantona, a trenutno zaspoljava samo dva pravnika.
Zavod obavlja poslove pruanja pravnih savjeta, sastavljanja razliitih podnesaka, zastupanja
stranaka u parninim postupcima, odbrane i zastupanja u krivinom postupku i pruanja drugih
oblika pravne pomoi fizikim licima kako bi se zatitila njihova prava i interesi.
Zaposlenici Zavoda zastupaju u svim fazama krivinog postupka pred nadlenim opinskim
sudovima i Kantonalnim sudom u Zenici, u postupcima prema maloljetnim izvriocima krivinih
djela, po rjeenjima sudova kojima su branioci postavljeni po slubenoj dunosti, kao i u
istranim krivinim postupcima koji se vode pred nadlenim Kantonalnim tuilatvom u Zenici.
Zaposlenici Zavoda su na listi branioca po slubenoj dunosti.
Zavod za pravnu pomo Zapadnohercegovakog kantona dostavio je pismeno podatke o radu i
problemima koji su aktuelni u ovom zavodu. Prema primljenim informacijama, u ovom zavodu
bio je samo jedan zaposlenik tokom 2009. godine, a u maju 2010. godine imenovan je i direktor
Zavoda. I pored nedovoljnog broja zaposlenih u Zavodu, tokom 2009. godine, Zavodu se
neposredno obratilo 320 graana kojima je pruena pravna pomo.
3.1.3.2. Pravna pomo u praksi u krivinim predmetima
Iskustva organa koji pruaju pravnu pomo u krivinim postupcima su razliita. Zastupnici
Kancelarije BD, koji su zakonom odreeni kao advokati, zastupaju u svim fazama krivinog
postupka. Kancelariju BD moe angairati osumnjieni, odnosno optueni slabog imovinskog
stanja ili sud na osnovu rjeenja sudije koji postupa u krivinom postupku za koji je utvrena
obavezna odbrana, odnosno u sluaju zastupanja po slubenoj dunosti, ukoliko je to u interesu
pravde.
Advokati Kancelarije su na listi branioca po slubenoj dunosti. U pravilu, u krivinom postupku
u kojem je odreen advokat po slubenoj dunosti, sud odreuje advokata Kancelarije, ukoliko se
okrivljeni tome ne protivi. Ovo u znaajnoj mjeri doprinosi utedi sredstava budeta Distrikta.
Primjera radi, prema izvjetaju o radu Kancelarije za 2008. godinu, Kancelarija je bila angairana
u ukupno 287 krivinih predmeta, u skladu sa l. 45. i 46. Zakona o krivinom postupku BD, a
ukupno 140 predmeta okonano je iste godine. Kako advokati Kancelarije prije arhiviranja imaju
obavezu obraunati trokove postupanja prema advokatskim tarifama Federacije BiH i RS u
svrhu ekonomske opravdanosti, evidentirano je da su samo za 2008. godinu trokovi za 140
arhiviranih predmeta po Advokatskoj tarifi FBiH iznosili 184.422,00 KM, a prema Tarifi RS
ukupno 124.680,00 KM. Iste godine privatni advokati koji su zastupali po slubenoj dunosti u
38 predmeta ispostavili su trokove u iznosu od 110.663,77 KM koji su plaeni iz budeta
Distrikta.
Prema izvjetaju o radu Kancelarije za 2009. godinu, Kancelarija je postupala u ukupno 341
krivinom predmetu, od kojih je 154 arhivirano. Advokatski trokovi prema Advokatskoj tarifi
FBiH za ovaj broj arhiviranih predmeta iznosili su ukupno 188.496,00 KM, a prema Tarifi RS
124.905,00 KM. Iste godine privatni advokati po slubenoj dunosti ispostavili su trokove u
iznosu od 67.640,42 KM u 32 predmeta. Dakle, angairanje advokata Kancelarije, umjesto

29

advokata koji postupaju samostalno, doprinijelo je znaajnoj utedi

Distrikta.

budetskih sredstava

Kancelarija, prema Pravilniku o unutranjoj organizaciji radnih mjesta, ima zaposlene istraioce,
to je od izuzetne vanosti u krivinom postupku jer prema Zakonu o krivinom postupku svaka
strana u postupku osigurava dokaze koje ona predlae. Advokat koji postupa u vie kompleksnih
krivinih postupaka esto nije u mogunosti da sam vri istragu, odnosno da ide na mjesto
izvrenja, razgovara s potencijalnim svjedocima, pribavlja isprave i sl. Stoga rad istraioca
omoguava pruanje adekvatnije odbrane u krivinom postupku. Kancelarija BD je jedina od
svih institucija za pruanje pravne pomoi koja ima zaposlene istraioce. Istrailac Kancelarije
BD je, po nalogu advokata, postupao u 367 predmeta samo tokom 2008. godine, to ukazuje na
objektivnu potrebu za angairanjem istraioca u postupku odbrane.
Zastupnici Centra RS ne pruaju pravnu pomo u krivinim postupcima. Naime, iako je
zastupanje u krivinim postupcima zakonom predvieno jer imenovanje zaposlenika Centra kao
branioca po slubenoj dunosti nije predvieno Zakonom o krivinom postupku RS-a. Meutim,
prema informacijama Centra, ovo rjeenje e se mijenjati tako da zaposlenicima Centra bude
omogueno zastupanje u predmetima obavezne odbrane.
Zavod u Tuzli je od poetka rada zastupao u 25 krivinih postupaka u kojima je utvrena
obavezna odbrana. Zaposlenici ovog zavoda zastupali su u svim fazama krivinog postupka pred
nadlenim opinskim sudovima i Kantonalnim sudom u Tuzli, u postupcima protiv maloljetnih
izvrioca krivinih djela, po rjeenjima sudova kojima su branioci postavljeni po slubenoj
dunosti. Zaposlenici Zavoda su na listi branioca po slubenoj dunosti.
Prema izvjetaju o radu Zeniko-dobojskog zavoda za 2008. godinu, zaposlenici Zavoda su
postupali u ukupno 460 krivinih postupaka u toku ove godine pred opinskim sudovima Kantona
i Kantonalnim sudom u Zenici, to je vie za 38% u odnosu na prethodni izvjetajni period,
odnosno 2007. godinu.39 Pravosnano je zavreno 125 krivinih predmeta u toku te godine.
Tokom 2009. godine zaposlenici Zavoda su postupali u 598 krivinih postupaka, to je vie za
27,5% u odnosu na prethodni izvjetajni period iz 2008. godine. Zaposlenici Zavoda su u svojstvu
branioca uestvovali u krivinim postupcima po rjeenju o postavljenju branioca po slubenoj
dunosti u 276 nova predmeta, za 322 poinioca krivinih djela, raunajui i maloljetne
poinioce.40 Pored toga, zaposlenici Zavoda kao branioci pruali su pravnu pomo i licima koja
su se s takvim zahtjevom neposredno obraala.
Prema vaeoj advokatskoj tarifi, uee branioca Ze-do zavoda u krivinim postupcima pred
nadlenim sudovima u 2009. godini iznosilo je 608.103,00 KM. Navedeni iznos obraunat je po
vaeoj Tarifi o nagradama i naknadi trokova za rad advokata i Zakonom i izmjeni i dopuni
Zakona o advokaturi. Napominjemo da u ovaj iznos nisu uraunati iznosi na ime davanja pravnih
savjeta, odsustva iz kancelarije, iznosi po utroenom satu i drugo, a koje radnje su inae novano
izraene po Tarifi o nagradama i naknadi trokova za rad advokata. Trenutni direktor Zavoda je
39

Zaposlenici Zavoda su u svojstvu branioca uestvovali u krivinim postupcima po rjeenju o

postavljenju branioca - Opinskog suda Zenica 127, Kakanj 56, Zavidovii 48, Teanj 39, Visoko 19,
epe 11 i Kantonalnog suda u Zenici 11.
40
Najvei broj rjeenja o postavljenju bio je sa Kantonalnog suda u Zenici 33, Opinskog suda u Zenici
136, Opinskog suda u Zavidoviima 128, Opinskog suda u Kaknju 92, Opinskog suda u Tenju 97,
Opinskog suda u Visokom 78, Opinskog suda u epu 26, te pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i
Hercegovine u 8 postupaka.

30

ujedno i branilac, tako da samo jedno lice postupa u svim krivinim postupcima i to na teritoriji 6
opina.
Iako Zapadnohercegovaki kanton ima relativno kratko iskustvo u zastupanju u predmetima
obavezne odbrane, rjeenjem suda o postavljanju branioca po slubenoj dunosti, branilac je
postavljen u 263 krivina, odnosno prekrajna postupka, kojima je bilo obuhvaeno 300
poinioca krivinih djela. to se tie strukture krivinih djela u kojima je uestvovao branilac
Zavoda, preteno se radilo o krivinim djelima u kojima su poinioci maloljetna lica (oko 80%).
3.1.3.3. Pravna pomo u praksi u graanskim postupcima
Najvei broj postupaka za koje se trai besplatna pravna pomo spadaju u oblast graanskog
prava. Radi velikoga broja potencijalnih korisnika besplatne pravne pomoi, organi za besplatnu
pravnu pomo nisu u mogunosti zadovoljiti potrebe svih potencijalnih korisnika. U pravilu,
organi daju usmene savjete svima koji se obrate, ali zastupaju u parnici samo odreeni broj
korisnika. Potrebe koje imaju korisnici evidentne su iz nie navedenih podataka.
Kancelarija BD u parninim postupcima zastupa u svim vrstama sporova na zahtjev lica slabog
imovinskog stanja kojem je besplatna pravna pomo dodijeljena rjeenjem suda. U toku 2008.
godine Kancelarija je zastupala u 264 graanska postupka, a najvei broj odnosio se na
brakorazvodne parnice i sporove radi naknade tete. U 2009. godini Kancelarija je zastupala u
271 predmetu, od ega najvie u postupcima za razvod braka.
Kancelarija, u skladu sa Zakonom o parninom postupku BD, prikuplja dokaze koji potvruju
navode stranke koju zastupa u parninom postupku, a radi kvalitetnog zastupanja osigurava i
vjetaenje u predmetima u kojima je to neophodno. Kancelarija nema dovoljno sredstava za
vjetaenje u svakom predmetu, ali ima izdvojen budet za ovu svrhu i vjetaenje se odobrava za
one predmete za koje kolegij advokata utvrdi da je neophodno.
Kancelarija zastupa i u vanparninim i izvrnim postupcima, a ukupan broj predmeta u 2008. i
2009. godini bio je 78.
Ono to je specifino za Kancelariju BD jeste da zastupa u postupcima izlaganja nekretnina.
Naime, Vijee za izlaganje podataka o nekretninama i utvrivanje prava na zemljitu formiralo je
Odjeljenje za javni registar/Pododjeljenje za katastar i arhiv u saradnji sa Osnovnim sudom Brko
Distrikta BiH.
Postupak izlaganja podataka o nekretninama i utvrivanja prava na zemljitu Vijee vri na
osnovu odredbi l. 228. do 242. Zakona o registru zemljita i prava na zemljitu, Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o registru zemljita i prava na zemljitu41 i Pravilnika o izlaganju
na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljita i odreivanje upisanih prava
na nekretninama Brko Distrikta BiH.42
Poetkom rada Vijea za izlaganje nekretnina, Kancelarija je angairana u skladu sa l. 233. ta.
1. Zakona o registru zemljita i prava na zemljitu BD BiH, jer licu ije je prebivalite odnosno
boravite nepoznato, a ne javi se radi uea u postupku, Vijee kao privremenog zastupnika
postavlja advokata Kancelarije. Tako je tokom 2008. godine Kancelarija bila angairana u 1.101
predmetu, a u toku 2009. godine u 983 predmeta od kojih je okonano 406.
41
42

Sl. glasnik Brko Distrikta BiH, br. 11/01, 1/03 i 14/03

Sl. glasnik Brko Distrikta BiH, br. 11/03

31

Ukoliko ovakav ili slian zakon bude donesen na nivou entiteta, onda se svakako mora imati u
vidu da e broj predmeta u kojima e postupati predstavnici zavoda biti znatno povean.
Kancelarija takoer prua usmene savjete svaki dan i to svim graanima koji se obrate za pomo,
to nije uslovljeno imovinskim stanjem graanina Distrikta. U toku 2008. godine Kancelarija je
pruila 2.251 usmeni pravni savjet, a tokom 2009. godine 2.105 savjeta. Vei dio savjeta odnosi
se na probleme vezane za imovinu ili stanarsko pravo, povrat imovine, razvod braka, podjelu
brane steevine, ali se savjeti daju i iz drugih oblasti prava. Ne vodi se posebna evidencija o
vrsti usmenih savjeta. Predmeti se ravnomjerno rasporeuju na pet advokata.
Kancelarija zapoljava ukupno 11 zaposlenih od kojih je pet advokata.
Prema informacijama Centra RS, u toku 2009. godine ukupno je primljeno 703 zahtjeva za
pruanje pravne pomoi, od ega je 127 aktuelnih sporova na sudu. Od poetka 2010. godine do
aprila 2010. godine Centar je primio dodatnih 1.228 zahtjeva za besplatno pruanje pravne
pomoi. Centar ima najvie predmeta u kojima se trai pravni savjet, koji moe biti usmeni ili
pismeni. Pravni savjeti se pruaju svim licima nezavisno od imovinskog stanja. Od 1.228
predmeta, za 350 su u toku sudski postupci. Realno je oekivati da e se broj zahtjeva poveati jer
veliki broj graana jo nije upoznat da je Centar poeo s radom. Najee se zastupa u
postupcima razvoda braka, izdravanja, radnih odnosa i drugim parnicama. Prioritet se daje onim
koje predloi Centar za socijalni rad, sigurne kue itd.
U vezi sa stvarnim trokovima postupka kao to su sudske takse i trokovi vjetaenja, Centar nije
duan da se stara o istim, ali ipak u praksi pomae graanima u pisanju zahtjeva za oslobaanje
od sudskih taksi, na osnovu dokumentacije koja se prilae Centru za pruanje besplatne pravne
pomoi, jer su kriteriji za pruanje besplatne pravne pomoi i oslobaanja od sudskih taksi slini.
Meutim, Centar nema sredstava za plaanje trokova vjetaenja, prijevoda, ovjera i sl. Primjera
radi, ukoliko se stranka obrati Centru za pruanje besplatne pravne pomoi radi zastupanja u
postupku izdravanja maloljetnog djeteta koji se podnosi van granica Bosne i Hercegovine,
sredstva neophodna za prijevode i ovjere nisu osigurana od Centra za pravnu pomo.
Postoji problem besplatne pravne pomoi u postupku apelacije jer Zakon utvruje da rjeenje o
besplatnom pruanju pravne pomoi vai do pravosnanosti presude.
Od poetka rada sa strankama u januaru 2010. godine do avgusta iste godine, Zavodu u Tuzli se
obratilo ukupno 857 fizikih lica. Ukupno 90 je predalo zahtjev za pruanje besplatne pravne
pomoi, a do polovine 2010. godine 70 zahtjeva je odobreno. Zaposlenici Zavoda zastupaju u
svim vrstama parninih postupaka, na osnovu rjeenja kojim se odobrava zastupanje. Pri prvom
obraanju nadlenom sudu, zaposlenici Zavoda takoer podnose zahtjev za oslobaanje od
sudske takse. U pravilu, nadleni sud oslobaa plaanja takse graane kojima Zavod prua
besplatnu pravnu pomo.
Iskustva u Zavodu sa sjeditem u Zenici ukazuju da je tokom 2008. godine povean broj zahtjeva
za pruanje besplatne pravne pomoi u parninim postupcima. Meutim, radi minimalnog broja
zaposlenih punomonika, Zavod nije u mogunosti zastupati svaku stranku koja ispunjava uvjete
za pravnu pomo a koja se obrati za pomo, nego pravnu pomo prua u formi pismenih
podnesaka koje stranke koriste u sudskom postupku. U 2008. godini zaposlenici Zavoda su
zastupali u ukupno 95 parninih i vanparninih postupaka pred svim opinskim sudovima u
Kantonu i Kantonalnim sudom Zenica i upravnim sporovima iz nadlenosti ovog suda. Meutim,
u toku iste godine sainjena su 762 podneska, od toga 223 ranijim korisnicima usluga Zavoda, za
koje ve postoje formirani predmeti.

32

U izvjetajnom periodu koji obuhvata 2008. godinu data su 2.242 pravna savjeta, najvie iz
oblasti socijalnih, radnih, porodinih i stambenih prava. Pored naprijed navedenih zahtjeva za
ostvarivanje raznih prava iz socijalnih oblasti, veliki broj korisnika obratio se radi ostvarivanja
penzijskog i invalidskog osiguranja.
U toku 2008. godine odreeni broj graana Kantona obratio se Zavodu u cilju rjeavanja njihovog
stambenog problema. Iz oblasti porodinog prava, najvie podnesaka odnosilo se na podnoenje
prijedloga za izdravanje maloljetne djece i prijedloga za izvrenje obaveze izdravanja. U skladu
sa Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom,
kojim su regulirana prava civilnih rtava rata, pruene su pravne usluge u formi savjeta i pisanih
podnesaka licima koja u skladu s ovim zakonom mogu podnijeti odreene zahtjeve u pogledu
ostvarivanja svojih prava.
U vanparninim postupcima postupalo se po zahtjevima centara za socijalni rad, u postupcima
oduzimanja poslovne sposobnosti i roditeljskog prava, a zastupanjem zaposlenika Zavoda u
naprijed navedenim postupcima doprinijelo se utedi sredstava budeta Kantona, jer trokovi
advokata padaju na teret budeta, dok ovih trokova nema kada se angairaju zaposlenici Zavoda.
U izvjetajnom periodu koji obuhvata 2009. godinu zaposlenici Zavoda su postupali u 113
parninih postupaka iz raznih oblasti graanskog prava, pred svim opinskim sudovima Zenikodobojskog kantona. Zaposlenici Zavoda su takoer postavljani za staratelje u posebnim
sluajevima, na osnovu rjeenja nadlenog Centra za socijalni rad, u skladu sa Porodinim
zakonom Federacije Bosne i Hercegovine43. U periodu 2009. godine, a kako je naprijed
navedeno, sainjeno je ukupno 1.067 podnesaka, od toga 379 ranijim korisnicima usluga Zavoda.
Prema izvjetaju za 2009. godinu, navedeno je da opinski sudovi s podruja Kantona imaju
namjeru da ubudue angairaju zaposlenike Zavoda u parninim postupcima radi zastupanja
stranaka nepoznatog prebivalita/boravita, u svojstvu privremenog zastupnika, u skladu sa
Zakonom o parninom postupku, jer bi zaposlenici Zavoda doprinijeli utedi kantonalnog
budeta. Meutim, postoji realan problem zastupanja Zavoda jer su potrebe besplatnog
zastupanja daleko vee od mogunosti, odnosno broja zaposlenika Zavoda.
Praksa u Zapadnohercegovakom kantonu je oskudna s obzirom da je ovaj zavod tek poeo s
radom i da je direktor imenovan nedavno. Do danas, pravna pomo koja je pruena graanima
koji su se obraali Zavodu sastojala se u davanju pravnih savjeta, upuivanju nadlenim
institucijama, te u sastavljanju podnesaka koji su najee bili odgovori na tube iz oblasti
socijalnih i komunalnih prava.
Iz oblasti porodinog prava, najvie podnesaka se odnosilo na podnoenje tubi za izdravanje
maloljetne djece, prijedloga za izvrenje obaveze izdravanja, razvoda braka i sklapanje braka
maloljetnika. Dalje, u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zatite i zatite porodice s
djecom, pruene su pravne usluge u formi savjeta i pisanih podnesaka onim koji imaju pravo na
ostvarivanje ovakvih beneficija.
3.1.3.4. Pravna pomo u upravnim postupcima i sporovima

43

Slubene novine FBiH, broj 35/05 i 41/05

33

Centri, odnosno zavodi za besplatnu pravnu pomo, u pravilu, ne pruaju pravne savjete u
upravnim postupcima jer veliki broj opinskih slubi prua ovu vrstu pravne pomoi. Pruanje
besplatne pravne pomoi na nivou opina bit e detaljnije obrazloeno u taki 3.4. ovog
izvjetaja.
3.1.3.5. Pravna pomo u praksi u postupcima rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u porodici
3.2.

Praksa sudova

3.2.1. Oslobaanje od plaanja sudskih taksi

Kao to je navedeno u dijelu izvjetaja koji se odnosi na praksu pruanja besplatne pravne
pomoi u Bosni i Hercegovini, naknada za zastupanje predstavlja samo dio ukupnih trokova koji
su vezani za ostvarivanje odreenog prava graanina pred nadlenim sudom.
Zakonima o sudskim taksama na kantonalnim nivoima, odnosno entitetskom nivou utvrena je
mogunost da se odreene kategorije graana oslobode od plaanja sudskih taksi. Postupak
podrazumijeva pismeni zahtjev nadlenom sudu uz priloenu dokumentaciju koja potvruje
imovinsko stanje podnosioca.
U postupku pripreme ove analize, od 10 opinskih sudova u Federaciji BiH, 5 osnovnih sudova u
RS-u i Osnovnog suda BD, zatraeni su statistiki podaci o broju podnesenih i odobrenih zahtjeva
za oslobaanje od sudskih taksi.44 Podaci o broju zahtjeva o oslobaanju od sudske takse u
graanskim sporovima jeste jedan od realnih indikatora na osnovu kojih se mogu procjenjivati i
potrebe graana za besplatnom pravnom pomoi u odreenim graanskim postupcima, jer je
pravo na oslobaanje od sudskih taksi uvjetovano imovinskim stanjem podnosioca zahtjeva.
Odgovore na upite primili smo od Osnovnog suda Brko Distrikta i odreenog broja sudova iz
Federacije BiH i Republike Srpske.
Prema dostavljenim informacijama, Osnovni sud Brko Distrikta ne vodi slubenu evidenciju o
broju zahtjeva za oslobaanje od plaanja sudskih taksi.
Prema slubenim podacima Opinskog suda u Bihau, za period od 2008. godine do kraja prve
polovine 2010. godine, tom sudu je ukupno predato 149 zahtjeva za oslobaanje od plaanja
sudske takse. Ukupno je odobreno 114 zahtjeva, ali ovaj sud nije imao statistiku obradu o
kategorijama stanovnika koji su podnosili zahtjeve. Najvie zahtjeva je podneseno za potrebe
parninih i izvrnih postupaka.
Opinski sud u Oraju nije vodio evidenciju o zahtjevima koji su predati tom sudu radi
oslobaanja od plaanja sudskih taksi do 1. 1. 2010. godine. Meutim, prema evidenciji Suda, u
prvoj polovini 2010. godine evidentirano je 9 zahtjeva koji su odobreni. Sudu su se obratila lica
slabog imovinskog stanja, nezaposlena lica i socijalno ugroena lica u parninim postupcima.
Opinski sud u Zenici dostavio je informacije da je u periodu od 1. 1. 2008. godine pa do stupanja
na snagu Pravilnika o unutranjem sudskom poslovanju od 28. 10. 2008. godine, ukupno 40 lica
osloboeno od plaanja sudske takse zbog slabog imovinskog stanja i 22 lica po drugim
44

Zahtjevi za pristup informacijama poslati su sljedeim sudovima u Federaciji: Biha, Oraje, Tuzla,
Zenica, Gorade, Travnik, Mostar, iroki Brijeg, Sarajevo i Livno. Zahtjevi za pristup informacijama
poslati su sljedeim sudovima u RS-u: Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Trebinje i Sokolac.

34

osnovama odnosno RVI, invalidi s procentom invalidnosti preko 60%, nezaposleni

demobilisani borci, lanovi porodica preminulih boraca, te uenici i studenti na redovnom
kolovanju. Od 28. 10. 2008. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Pravilnika o unutranjem
sudskom poslovanju, do danas Sud nije vodio evidenciju o kategorijama graana koji su
osloboeni od plaanja trokova suda, ali se vodi evidencija o broju odobrenih zahtjeva. Prema
toj evidenciji, od 28. 10. 2008. godine do 1. 7. 2010. godine, ukupno 40 lica bilo je osloboeno
od plaanja sudske takse u graanskim postupcima, dok su u istom periodu ukupno 392 lica
osloboena od plaanja trokova krivinog postupka (pauala).
Pored navedenog, Zakonom o sudskim taksama Zeniko-dobojskog kantona45 odreene su
kategorije lica koja su osloboena od plaanja sudske takse. Sud ove kategorije stanovnika
oslobaa po samom Zakonu o sudskim taksama, bez podnoenja posebnog zahtjeva, odnosno bez
donoenja posebnog rjeenja. Opinski sud u Zenici nije raspolagao s potpunim podacima o
broju lica koja su osloboena od plaanja sudskih taksi po Zakonu.
Prema podacima Opinskog suda u Goradu, u periodu od 2008. godine do prve polovine 2010.
godine tom sudu predato je 7 zahtjeva za oslobaanje od sudske takse, od kojih je 5 odobreno.
Podnosioci zahtjeva su RVI, civilne rtve rata i socijalne kategorije.
Prema obavjetenju koje je dostavio Opinski sud u Travniku, ovaj sud ne vodi posebnu
evidenciju o podnesenim zahtjevima za oslobaanje od plaanja sudske takse zbog slabog
imovinskog stanja podnosioca zahtjeva.
Prema podacima Opinskog suda u irokom Brijegu, u periodu od poetka 2007. godine pa do
polovine 2010. godine ukupno je Sudu predato 12 zahtjeva za oslobaanje od plaanja takse, a
podnosioci zahtjeva navedeni su kao socijalno ugroene kategorije stanovnitva.
Opinski sud u Sarajevu ne vodi evidenciju o broju predmeta za koje je traeno oslobaanje od
plaanja sudskih taksi.
Prema slubenim podacima Opinskog suda u Livnu, u toku 2008. godine ovom sudu se obratilo
25 lica sa zahtjevima za oslobaanje od plaanja sudske takse, a svi zahtjevi su odobreni. U toku
2009. godine ukupno 52 lica su se obratila Sudu sa zahtjevima za oslobaanje od plaanja sudske
takse, a svi zahtjevi su odobreni. U prvoj polovini 2010. godine Opinskom sudu Livno obratilo
se ukupno 5 lica sa zahtjevima za oslobaanje od plaanja sudske takse. Za oslobaanje od
plaanja sudske takse u navedenim periodu Sudu su se obraali invalidi odbrambenooslobodilakog rata, suprunici, djeca i roditelji boraca, nestalih i zarobljenih u odbrambenooslobodilakom ratu, raseljeni i izbjeglice te imaoci socijalnih iskaznica.
Prema slubenoj obavijesti Suda u Doboju i Banjoj Luci, ovi sudovi nisu vodili evidenciju o
podacima vezanim za oslobaanje od plaanja sudskih taksi.
Osnovni sud u Sokocu nije vodio evidenciju o zahtjevima koji su predati tom sudu radi
oslobaanja od sudskih taksi za 2008. i 2009. godinu, ali je za prvu polovinu 2010. godine
evidentirano 25 zahtjeva od kojih je 13 odobreno. Sudu su se obraala nezaposlena lica i lica
loeg imovinskog stanja.
3.2.2. Sudski postupci u predmetima rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u porodici

45

Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, br. 12/09

35

U vezi sa praksom pruanja besplatne pravne pomoi rtvama rodno uvjetovanog nasilja, niti
jedan organ ne vodi posebnu evidenciju. Rodno uvjetovano nasilje ukljuuje niz krivinih djela
na osnovu kojih se mogu pokrenuti postupci pred sudovima, naprimjer, radi naknade tete, ili
usljed kojih se rtva moe obratiti organu radi pokretanja drugog postupka, primjera radi, razvoda
braka. Meutim, sudovi i drugi organi ne vode posebnu evidenciju o ovim postupcima.
Sudovi su dostavili odreene informacije koje se preteno odnose na postupke i statistike
podatke o predmetima nasilja u porodici.
Prema podacima Osnovnog suda u Brko Distriktu, u toku 2008. godine pokrenuta su 32
postupka u vezi s krivinim djelom nasilja u porodici, a tokom 2009. godine ukupno 25
postupaka u vezi sa istim djelom. Prema evidenciji istog suda, u prvoj polovini 2010. godine
pokrenuto je 46 postupaka u vezi s krivinim djelom nasilja u porodici.
Prema podacima Opinskog suda u Bihau, tokom 2008. godine evidentirano je 36 predmeta u
vezi sa lanom 222. KZ FBiH Nasilje u porodici, u 2009. godini 62 predmeta, a u prvoj polovini
2010. godine 55 novih predmeta.
Prema podacima Opinskog suda u Oraju, u 2008. godini primljen je 51 krivini predmet u vezi
sa krivinim djelom nasilja u porodici, u 2009. godini 26 predmeta, a u prvoj polovini 2010.
godine ukupno 21 predmet.
Prema podacima Opinskog suda u Goradu, u periodu od 2008. godine do kraja prve polovine
2010. godine evidentiran je 21 predmet koji se odnosi na nasilje u porodici iz l. 222. Krivinog
zakona Federacije BiH.
Prema podacima Opinskog suda u Travniku, za traeni period evidentirano je 124 predmeta u
postupcima nasilja u porodici.
Prema podacima Opinskog suda u irokom Brijegu, za period od poetka 2008. do polovine
2010. godine ukupno se vodilo 12 predmeta u vezi sa nasiljem u porodici.
Pred Opinskim sudom u Sarajevu od 1. 1. 2008. godine do polovine 2010. godine evidentiran je
491 predmet u vezi sa nasiljem u porodici.
Prema slubenim podacima Opinskog suda u Livnu, u toku 2008. godine pred ovim sudom su
pokrenuta 23 nova predmeta nasilja u porodici, u toku 2009. godine 21 predmet, dok je u prvoj
polovini 2010. godine ukupno pokrenuto 14 predmeta radi krivinog djela nasilja u porodici.
Osnovni sud u Banjoj Luci dostavio je informacije da se evidencije o predmetima vode na osnovu
podataka koji ne ukljuuju posebno evidentiranje rodnog predmeta u vezi s rodno uvjetovanim
nasiljem odnosno nasiljem u porodici.
Osnovni sud u Sokocu je za 2008. godinu evidentirao 14 predmeta u vezi s krivinim djelom
nasilja u porodici, za 2009. godine 9 predmeta, a u prvoj polovini 2010. godine 4 predmeta.
3.3.

3.4.

Praksa i potrebe pruanja pravne pomoi rtvama rodno uvjetovanog nasilja i

nasilja u porodici
Nevladin sektor i ostale organizacije

36

U BiH postoji vie nevladinih organizacija koje se bave pruanjem pravne pomoi. Njihov
djelokrug je razliit u zavisnosti od primarnog fokusa organizacije, te njihovog mandata i
prioriteta. Naime, postoje organizacije koje se bave zatitom ljudskih prava i u sklopu toga
povremeno pruaju pravne savjete graanima, a s druge strane, postoje udruenja ena koje
pruaju razne oblike pomoi i podrke rtvama nasilja, pa u sklopu sveobuhvatne podrke,
pruaju i pravnu pomo. Uloga nevladinih organizacije je vrlo bitna jer veina nevladinih
organizacija pomo usmjerava prema odreenoj kategoriji, npr. enama, raseljenim licima i sl. pa
u okviru pruanja pravne pomoi takoer pruaju edukaciju, pomo pri zapoljavanju i slino.
Nevladin sektor je naroito bitan u mjestima u kojima ne postoje organi koji pruaju besplatnu
pravnu pomo tako da su graani primorani da pomo trae od nevladinih organizacija.
Udruenje Vaa prava postoji od 1996. godine kao mrea centara pravne pomoi u cijeloj BiH.
Iako je prvobitno radilo iskljuivo pod pokroviteljstvom UNHCR-a kao vid podrke povratku
izbjeglica i raseljenih lica, sada ovo udruenje predstavlja najvee udruenje u BiH koje se bavi
iskljuivo pruanjem pravne pomoi. Trenutno ovo udruenje ima 35 zaposlenih, devet
kancelarija rasporeenih po BiH i 60 mobilnih timova. to se tie djelokruga rada, Udruenje
Vaa prava radi na sluajevima radnih sporova, imovinskih pitanja, porodinog zakona,
socijalnih prava, statusnih prava, penzijsko-invalidskog osiguranja, itd. Vaa prava ne radi na
krivinim predmetima. Aktivnosti se sastoje uglavnom od pruanja usmenih savjeta, pisanja
podnesaka itd., dok u nekim sluajevima, kada to interna komisija odobri, strankama se
dodjeljuju advokati koji ih zastupaju na sudu do okonanja postupka.
S obzirom da nasilje nad enama predstavlja kompleksan i multidimenzionalan problem u
drutvu, nemogue je pravnu pomo u kontekstu ove populacije posmatrati izolirano. Naime, niz
udruenja ena ima za cilj boriti se protiv nasilja u porodici i drugih oblika nasilja nad enama, te
raditi na uklanjanju ovog oblika nasilja u drutvu. Kako bi se postigao ovaj kompleksni cilj,
potrebno je djelovati preventivno u drutvu (putem javnih kampanja, putem aktivnosti usmjerenih
ka uklanjanju prepreka za uspostavljanje ravnotee moi izmeu mukaraca i ena te
ravnopravnosti spolova u svim segmentima drutva kao to je ekonomska nezavisnost ena,
jaanje svijesti o zatiti ljudskih prava itd.), te putem pruanja podrke enama rtvama nasilja
kada se nasilje ve dogodi. U tom sluaju, ova udruenja djeluju u svim segmentima, od pruanja
sigurnosne zatite putem sigurnih kua, preko pruanja medicinske pomoi, psihosocijalne
podrke, pa sve do pruanja pravne pomoi. Kapaciteti ovakvih udruenja variraju, pa je stoga
nemogue napraviti paralelu izmeu njih i tako ustanoviti i ocijeniti standard kompletnog
nevladinog sektora koji djeluje u ovoj oblasti u BiH. Naime, neka udruenja djeluju iskljuivo u
lokalnim zajednicama, dok druga udruenja rade na irem podruju, fokusirajui se samo na
odreeni problem (npr. trgovinu ljudima). Takoer, generalni problem s kojim se nevladin sektor
susree, odnosno od kojeg zavise kapaciteti i ujednaen pristup radu jeste injenica da nevladin
sektor zavisi od finansiranja od donatorskih organizacija. To je jedan od razloga to ova
udruenja iskljuuju zastupanje stranaka na sudu kao jednu od svojih aktivnosti, tvrdei da je
zastupanje dugotrajan proces kojim se rizikuje da bi udruenje moralo odustati od stranke prije
zavretka postupka zbog nedostatka finansijskih sredstava, odnosno zavretka ciklusa finansiranja
od donatora. Drugim rijeima, postoji potencijal u udruenjima ena kada je u pitanju pruanje
pravne pomoi enama rtvama nasilja, ali sve dok ne postoji osigurano sistematsko finansiranje
ovih udruenja, na ove kapacitete se ne moe raunati u dugotrajnom i sistemskom smislu. S
druge strane, s obzirom na niz godina posveenih ovim aktivnostima, te injenicu da su nevladine
organizacije vrlo esto priznate kao partneri u dravnim dokumentima (npr. Gender akcioni plan
za BiH, Strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici za Bosnu i Hercegovinu), potencijal
nevladinog sektora ne bi trebao biti zanemaren u ovom smislu. Ovaj izvjetaj ne nudi detaljnu

37

analizu udruenja ena koja se bave pruanjem pravne pomoi, nego ima za cilj naglasiti ovaj
resurs koji postoji na terenu.46
U pripremi izvjetaja zatraeni su i podaci od nekoliko drugih nevladinih organizacija, a naroito
onih koji se bave pruanjem pomoi rtvama porodinog nasilja. Naprimjer, Udruenje ene sa
Une navodi da su u toku 2008. godine ukupno zbrinjavali 25 rtava porodinog nasilja od ega
13 ena i 12 maloljetne djece, u toku 2009. godine 31 rtvu porodinog nasilja od ega 11 ena i
20 maloljetne djece, i u prvoj polovini 2010. godine 9 rtava porodinog nasilja od ega 5 ena i
4 maloljetna djeteta. Sve su rtve bile u izuzetno nepovoljnom materijalnom stanju, bez
osnovnih uvjeta za ivot, bez socijalnog osiguranja i zaposlenja, a do dolaska u Sigurnu kuu
ovog udruenja su materijalno zavisile od suprunika. U radu ove sigurne kue uestvuju
pravnik, psiholog i socijalni radnik, ali oni u velikom broju sluajeva ne mogu zadovoljiti
potrebe potencijalnih korisnika. Ovo udruenje navodi da nedostaje efikasnija saradnja s
centrima za socijalni rad u Kantonu. Naime, nadleni centri za socijalni rad, zavisno od toga iz
koje opine dolazi rtva porodinog nasilja, urade socijalnu anamnezu rtve i djece, a u iznimnim
situacijama pomognu sa jednokratnom pomoi u iznosu od 150,00 KM. Nadleni centri za
socijalni rad, na zahtjev korisnica usluga Sigurne kue, pruaju pravnu pomo davanjem usmenih
savjeta, pokuajima mirenja suprunika, a ukoliko ne uspiju s pomirenjem, sainjavaju tube za
razvod braka. Pravnik Sigurne kue je volonter, to znai da ne moe preuzeti vei broj predmeta,
a angairanje advokata nije mogue radi ogranienih finansijskih mogunosti Udruenja.
Pored nevladinih organizacija, pojedine opinske slube takoer pruaju pravnu pomo nezavisno
od centara odnosno zavoda koji pruaju besplatnu pravnu pomo. U postupku pripreme
izvjetaja, zatraene su informacije od 7 razliitih opina iz oba entiteta.
U Opini Stari Grad Sarajevo organizirana je pravna pomo u upravnom postupku i definirana je
kao pruanje upravne pomoi. Na tim poslovima radi jedan pravnik, a za sloenije stvari i ef
slube koji je diplomirani pravnik. Slubenici imaju poloene dravne ispite tako da nisu
kvalificirani za zastupanje pred sudovima. Korisnici usluga u opini Stari grad nisu vezani za
prebivalite ili boravite stranke niti se to utvruje. Postoji i nii nivo pomoi koji se sastoji u
popunjavanju formulara, zahtjeva, davanja pravnih uputa, dok se sloeniji predmeti odnose na
sainjavanje zahtjeva, molbi i albi u upravnim postupcima. Dnevno se ovoj slubi obrati izmeu
30 i 40 stranaka s raznim brojem zahtjeva, ali je ipak manji broj onih koji trae pravnu pomo u
sloenim predmetima.
U Opini Centar Sarajevo Sluba za besplatnu pravnu pomo prua pomo u svim fazama
upravnog postupka, ali ne zastupa u upravnom sporu. Prema informacijama ove slube, sudovi
su u prolosti slali stranke kojima je bilo neophodno zastupanje, a koji za to nisu imali
finansijskih sredstava. Ova sluba je u toku 2008. godine pruila besplatnu pravnu pomo u
ukupno 986 predmeta, u toku 2009. godine u ukupno 806 predmeta, a u prvoj polovini 2010.
godine u ukupno 463 predmeta. Ova pravna pomo nije uslovljena prebivalitem korisnika na
podruju opine. Najvei dio pruene pomoi odnosi se na stambena pitanja, prostorno ureenje,
djeiji dodatak i boraka pitanja. Pored navedenog, ova opinska sluba sarauje s centrima za
socijalni rad u postupcima spajanja djece i roditelja u toku brakorazvodnih parnica kada jedan
roditelj ne dozvoljava drugom roditelju pristup djeci.
U Opini Novo Sarajevo besplatna pravna pomo prua se u okviru Slube za opu upravu.
46

Neka od udruenja koja aktivno djeluju u ovoj oblasti su: Centar za pravnu pomo enama Zenica,
Medica Zenica, Vive ene Tuzla, ena BiH Mostar, Za vie informacija pogledati direktorij aktivnih
udruenja ena u BiH: http://zenskegrupebih.fondacijacure.org/

38

Na poslovima pruanja besplatne pravne pomoi zaposleno je jedno lice. U toku 2010. godine
Opini se obratilo oko 900 graana za razliite vrste besplatne pravne pomoi, dok je u oko 50%
sluajeva pomo bila u vidu davanja usmenih savjeta. Preostali dio pomoi odnosio se na
sastavljanje pismenih podnesaka, meu kojima su najee sainjavane albe na rjeenja organa
uprave. Stranke su se ovoj opini obraale i u vezi sa pitanjima iz oblasti porodinog i radnog
prava. Pored toga, stranke su zahtijevale da im se saine molbe prema drugim organima. Nekim
strankama koje su u izuzetno tekim situacijama sainjavane su i tube u parninom postupku
radi razvoda braka. I ova opina sarauje s Centrom za socijalni rad u odgovarajuim
postupcima, ali nema iskustava s postupcima u vezi s nasiljem u porodici.
U Opini Doboj jug ne postoji sistematizirano radno mjesto za pruanje besplatne pravne pomoi.
Opina Teanj ima jedno zaposleno lice na poslovima besplatne pravne pomoi, ali nisu dati
podaci o broju i vrsti predmeta.
U Opini Doboj zaposlen je jedan slubenik koji radi na poslovima pruanja pravne pomoi. U
ovoj opini oko 500 graana u toku jedne godine zatrai besplatnu pravnu pomo, kojima se
pravna pomo najee prua u vidu pravnih savjeta, dok se za sloenije predmete, a naroito
kada je potrebno zastupanje, graani upuuju na Centar za pruanje pravne pomoi. Znaajan dio
upita graana odnosi se na pravne savjete u vidu usmenih konsultacija. Besplatna pravna pomo
prua se preteno borakoj populaciji, porodicama poginulih i socijalno ugroenim kategorijama
koje slubi upuuje Centar za socijalni rad. Sluba prua razliite vidove usluga u koje spada
sainjavanje zahtjeva prema upravnim organima, popunjavanje zahtjeva i sl. Sa izuzetkom
usmenih savjeta i pravne pomoi koja se prua ugroenim kategorijama stanovnika, sluba usluge
naplauje u skladu s advokatskom tarifom. Sluba nije ovlatena da zastupa pred sudovima, a
kada je to neophodno, stranke upuuju Centru za pruanje pravne pomoi koji moe zastupati u
postupku pod uvjetom da lice zadovoljava uvjete koje je predvidio Centar. Ova sluba ne zastupa
u upravnim sporovima. Pravna pomo u Opini Doboj prua se svim licima koji im se obrate bez
obzira da li im je prebivalite na podruju ove opine, entiteta ili ak van Bosne i Hercegovine.
U okviru Odjeljenja za drutvene djelatnosti Opine Bijeljina, organizirana je Sluba za pruanje
besplatne pravne pomoi graanima. Na ovim poslovima radi jedan pravnik i jedan daktilograf.
Slubi se godinje obrati veliki broj graana, a u oko 50% sluajeva pomo se daje u vidu
usmenih savjeta. Pravna pomo se najee trai u vezi s upravnim postupcima, ali nije
organiena iskljuivo na to. Ova sluba sarauje s Centrom za socijalni rad, naroito u
postupcima iz oblasti porodinog prava.
U Opini Trebinje uspostavljena je Sluba za pruanje pravne pomoi a na tim poslovima je
angairan jedan pravnik. Ovoj slubi se godinje obrati oko 600 graana, a najvei dio pravne
pomoi prua se u formi usmenih pravnih savjeta. Sluba prua besplatnu pravnu pomo
nezaposlenim licima, penzionerima, povratnicima, dok se drugim kategorijama graana usluge
pravne pomoi naplauju. Najvei broj zahtjeva za besplatnu pravnu pomo odnosi se na upravne
postupke, ali postoje zahtjevi koji se odnose i na druge oblasti.
4. AKTUELNI PRIJEDLOG OKVIRNOG ZAKONA
Na nivou Bosne i Hercegovine trenutno nema zakona koji utvruje minimum prava na
ostvarivanje besplatne pravne pomoi odreenim kategorijama stanovnitva. Okvirni zakon o
besplatnoj pravnoj pomoi je u fazi prijedloga, a u parlamentarnoj proceduri je, na prijedlog
Vijea ministara Bosne i Hercegovine, od 8. juna 2010. godine.

39

Prijedlogom Zakona utvrene su odredbe koje se odnose na oblike ostvarivanja besplatne pravne
pomoi i postupci u kojima se prua takva pomo, korisnici besplatne pravne pomoi, uvjeti i
nain ostvarivanja besplatne pravne pomoi, subjekti ovlateni za pruanje besplatne pravne
pomoi, institucionalno upravljanje sistemom besplatne pravne pomoi, finansiranje besplatne
pravne pomoi, te vrenje nadzora nad provoenjem Zakona.
Predloeni Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi utvruje da graaninu BiH koji moe
ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomo u mjestu prebivalita isto pravno ne moe biti
uskraeno bilo gdje na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ova odredba je veoma znaajna i ima
karakter naela kojim se eliminira diskriminacija graana po teritorijalnom principu. Pored toga,
Zakon sadri odredbe koje iskljuuju diskriminaciju graana u pruanju besplatne pravne pomoi
po bilo kojem osnovu, jer se to pravo mora osigurati bez obzira na nacionalno ili etniko
porijeklo, rad, boju koe, jezik, politiko uvjerenje, spol, spolni identitet, seksualno opredjeljenje,
zdravstveno stanje, invaliditet, dravljanstvo ili bilo koje drugo lino svojstvo.
Prijedlog Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi propisuje uvjete za ostvarivanje pravne
pomoi. Predloeni zakon utvruje da fiziki subjekt stie status korisnika besplatne pravne
pomoi na osnovu tri kriterija i to: (1) finansijskog kriterija, (2) kriterija oigledne osnovanosti i
(3) kriterija obaveznosti po drugim zakonima i meunarodnim konvencijama. Finansijski kriterij
se odnosi na sljedea lica: (a) lica koja primaju socijalnu pomo, (b) nezaposlene bez drugih
redovnih primanja ili prihoda, (c) lica loeg imovinskog stanja, (d) djecu bez roditeljskog
staranja, (e) lica kojima je prije kratkog vremena u drugom predmetu utvreno pravo na dodjelu
besplatne pravne pomoi, (f) korisnike prava na starosnu i invalidsku penziju i (g) lica kojima je
oduzeta poslovna sposobnost i duevno oboljela lica smjetena u zdravstvene ustanove. Kriterij
obaveznosti po drugim zakonima i meunarodnim konvencijama treba obrazloiti u zakonu jer
organi koji zastupaju nemaju niti evidenciju (osim Konvencije o graanskopravnim aspektima
meunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu
koje su navedene u l. 8. koji definira korisnike besplatne pravne pomoi) niti poznavanje
konvencija prema kojima bi eventualno trebali postupati.
Nain na koji se ostvaruje besplatna pravna pomo definiran je u predloenom zakonu i
podrazumijeva podnoenje zahtjeva onom organu koji bi trebao pruati pravnu pomo. Ovo je
logino rjeenje, s obzirom da ti organi snose trokove zastupanja i s obzirom da se podobnosti
utvruju na osnovu prihoda podnosioca zahtjeva za besplatnu pravnu pomo.
Prijedlog Okvirnog zakona utvrdio je da rjeenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoi vai do
pravosnanog okonanja postupka, ali da se za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za
postupke pred ustavnim sudovima BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava donosi posebno
rjeenje. Zakonom, meutim, nije utvrena institucija koja odobrava zastupanje po vanrednim
pravnim lijekovima pred ustavnim sudovima i pred Evropskim sudom za ljudska prava, niti uvjeti
i finansiranje ovih postupaka. Meutim, kako je u l. 31. utvreno da se sredstva za organiziranje
i pruanje besplatne pravne pomoi osiguravaju iz budeta iz kojeg se finansiraju organi, to bi
proizilazilo da bi kantonalni organi zastupali pred Evropskim sudom za ljudska prava, to je malo
vjerovatno imajui u vidu raspoloivi budet.
U l. 32. Okvirnog zakona dalje je utvreno da e se odredbe zakona primjenjivati i pri dodjeli
besplatne pravne pomoi u prekograninim sporovima, u skladu s meunarodnim obavezama
BiH, a da odluku o dodjeli donosi Odbor za pravnu pomo BiH, koji broji devet lanovapredstavnika iz Ministarstva pravde BiH, Ministarstva finansija i trezora BiH, Ministarstva za
ljudska prava i izbjeglice BiH, Advokatske komore FBiH i RS, Ministarstva pravde FBiH i RS,

40

Pravosudne komisije BD i nevladinih organizacija. Ovakva odredba pretpostavlja postojanje

organa kojem se podnosi zahtjev i koji dalje postupa van granica BiH.
Okvirni zakon predvia vrlo bitnu komponentu besplatne pravne pomoi, a to je oslobaanje od
sudskih taksi. Postojei zakoni na kantonalnim nivoima i nivou RS i BD ograniavaju pravo na
besplatnu pravnu pomo jer ne predviaju oslobaanje od sudskih taksi koje mogu predstavljati
prepreku u ostvarivanju zakonitog prava graanina. Meutim, kako je obaveza sudova da
postupaju po zakonima o sudskim taksama, tako u sluaju donoenja zakona koji bi korisnike
besplatne pravne pomoi oslobodio ove obaveze, treba izvriti izmjene u zakonima o sudskim
taksama tako da se izriito utvrdi oslobaanje od obaveze plaanja takse korisniku besplatne
pravne pomoi. Takoer, kao to je ve navedeno, u sluaju da se prihvati sugestija zastupanja
predstavnika organa pred Sudom BiH, neophodno je izvriti izmjene u postojeem ZKP-u BiH jer
isti predvia samo advokate kao branioce po slubenoj dunosti. Kako je institut besplatne
pravne pomoi djelimino reguliran i drugim zakonima, takoer je neophodno izvriti i
odgovarajue izmjene drugih zakona kako bi se dala mogunost zastupanja zaposlenicima
institucija koje pruaju besplatnu pravnu pomo.
U vezi s provoenjem zakona i vrenjem nadzora, predloena su rjeenja koja, prije svega,
raunaju na ve uspostavljene centre ili kancelarije na nivou entiteta, kantona i Distrikta.
Takoer je predvieno formiranje Odbora za pravnu pomo Bosne i Hercegovine, u ijoj
nadlenosti je uspostavljeno voenje politike besplatne pravne pomoi, koordinacija i
harmonizacija sistema besplatne pravne pomoi, odluivanje o dodjeli besplatne pravne pomoi o
pitanjima koja su u nadlenosti Bosne i Hercegovine, unifikacija dokumenata koji se koriste u
postupku za dodjeljivanje besplatne pravne pomoi, uspostavljanje standarda za kvalitetno
uspostavljanje pravne pomoi, meunarodno predstavljanje sistema besplatne pravne pomoi u
Bosni i Heregovini, te druga pitanja od znaaja za institucionalno upravljanje sistemom besplatne
pravne pomoi.
U cjelini, predloeni zakon sadri odredbe koje su u skladu sa evropskim zakonodavstvom i
uspostavljenim standardima kojima se garantira i ostvaruje pravo na pristup sudu i pravednom
suenju. Usvajanje predloenog zakona, bez obzira na nedostatke koji su uoeni, predstavljat e
veoma vaan korak u pravcu uspostavljanja modernog i konzistentnog sistema pruanja besplatne
pravne pomoi, koji slijedi regulativu i praksu Evropske unije.
5. PREPORUKE
Analiza postojeih propisa koji se odnose na pruanje besplatne prave pomoi kao i prakse u ovoj
oblasti upuuje na zakljuak da u Bosni i Hercegovini ne postoji konzistentan sistem pruanja
besplatne pravne pomoi koji bi zadovoljavao standarde prihvaene u Evropskoj uniji, s ciljem da
se putem besplatne pravne pomoi osigura pravo na pristup sudovima i drugim institucijama koje
odluuju o pravima i obavezama graana, kao i na pravedno suenje odnosno voenje drugih
postupaka.
U cilju prevazilaenja navedenog stanja i uspostavljanja odgovarajueg sistema besplatne pravne
pomoi daju se sljedee preporuke:
5.1. Ope preporuke
5.1.1. Pravni okvir

41

Usvojiti Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi na nivou Bosne i Hercegovine u cilju
kreiranja koherentnog sistema besplatne pravne pomoi koji e akceptirati evropske
standarde i praksu na svim nivoima vlasti i uspostaviti minimalne standarde za sve graane
na cijelom podruju Bosne i Hercegovine.

Usvojiti zakone o besplatnoj pravnoj pomoi na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i

kantona u kojima ovaj zakon jo uvijek nije donesen.

Harmonizirati zakonske odredbe o besplatnoj pravnoj pomoi na svim nivoima u cilju

osiguranja primjene minimalnih standarda za sve graane Bosne i Hercegovine.

Zakonskim okvirima definirati minimalne standarde u sljedeim oblastima:

a) Upravljanje i organizacija uzimajui u obzir broj stanovnitva na podruju na kojem
djeluje organ za pruanje besplatne pravne pomoi
b) Prostorni resursi i oprema
c) Predmet pruanja besplatne pravne pomoi vrsta usluge i oblasti u kojima se prua
besplatna pravna pomo
d) Korisnici besplatne pravne pomoi kriteriji i postupak
e) Pruaoci besplatne pravne pomoi - minimum kvalifikacija, iskustvo i stepen
nezavisnosti u cilju osiguranja kvaliteta pruanja besplatne pravne pomoi u skladu s
meunarodnim standardima, naroito u oblasti zastupanja pred sudom
f) Struno usavravanje kadrova koji pruaju usluge besplatne pravne pomoi u cilju
osiguranja kontinuiranog jaanja kapaciteta u ovoj obalsti
g) Uloga i odnos prema advokatskim komorama i advokata u sistemu besplatnog pruanja
pravne pomoi
h) Uloga i odnos prema organizacijama civilnog drutva koje se bave pruanjem besplatne
pravne pomoi
i) Saradnja s drugim institucijama i organizacijama
j) Kontrolni mehanizam pruanja besplatne pravne pomoi
5.1.2. Preporuke za vlade i ministarstva pravde na svim nivoima

Osigurati minimum prostornih kapaciteta za organe koji pruaju besplatnu pravnu pomo u
skladu sa zakonom definiranim standardom i stvoriti uvjete za daljnji razvoj ovih organa.
Osigurati minimum materijalnih i finansijskih resursa za organe koji pruaju usluge besplatne
pravne pomoi osnovane zakonima o besplatnoj pravnoj pomoi, uzimajui u obzir broj potrebnih
pruaoca pravne pomoi u odnosu na broj stanovnitva, kao i broj drugog osoblja neophodnog za
efikasno vrenje mandata.
Osigurati sredstva za uspostavu kontinuirane strune obuke za pruaoce besplatne pravne
pomoi i uspostaviti saradnju u kreiranju programa strune obuke u cilju osiguranja ujednaenih
standarda u oblasti strunog usavravanja za pruaoce besplatne pravne pomoi.
Kontinuirano djelovati u polju jaanja svijesti javnosti o pravima graana u oblasti besplatne
pravne pomoi i jaanja saradnje sa organizacijama civilnog drutva, advokatskim komorama,
centrima za edukaciju sudija i tuilaca i drugim organizacijama u ovoj oblasti.

42

 Uspostaviti bazu podataka u cilju uspostavljanja kontinuiranog sistema analize potreba, stanja
i trendova u oblasti besplatne pravne pomoi i time stvoriti uvjete za efikasnije kreiranje politika
djelovanja u ovoj oblasti.

U okviru budeta predvienog za podrku radu nevladinih organizacija, posebnu panju

obratiti na projekte usmjerene ka pruanju besplatne pravne pomoi rtvama rata.
5.1.3. Ope preporuke za organe koji pruaju usluge besplatne pravne pomoi

Uspostaviti saradnju na svim nivoima s drugim organima osnovanim prema zakonima o

pruanju besplatne pravne pomoi i drugim organizacijama u cilju razmjene informacija i prakse.
Uspostaviti bazu podataka o predmetima koji se odnose na sekundarni nivo pruanja besplatne
pravne pomoi.
Razviti saradnju s centrima za socijalni rad, nadlenim ministarstvima, jedinicama lokalne
samouprave i drugim organima u cilju praenja prakse primjene zakonskih odredbi u odreenim
oblastima i analize potrebe graana da svoja prava i obaveze definirane tim zakonima rjeavaju
uz pruanje besplatne pravne pomoi.
Omoguiti kontinuiranu edukaciju kadrova koji pruaju besplatnu pravnu pomo.
Kontinuirano kontrolirati kvalitet i kvantitet pruanja besplatne pravne pomoi.
Osigurati kontinuirano pruanje informacija javnosti o ciljevima, nainu i pitanjima u oblasti
besplatne pravne pomoi.
5.1.4. Ope preporuke za jedinice lokalne samouprave
Potrebno je uspostaviti saradnju jedinica lokalne samouprave u cilju razmjene informacija i
prakse u oblasti besplatne pravne pomoi.
Potrebno je osigurati struno usavravanje lica koja pruaju besplatnu pravnu pomo pri
jedinicama lokalne samouprave, naroito u oblasti meunarodnih standarda, propisa i prakse kako
bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pruene usluge na lokalnom nivou.
Uspostaviti oblike saradnje s organima osnovanim zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi i
drugim organizacijama u cilju razmjene informacija i prakse u ovoj oblasti.
Potrebno je osnaiti aktivnosti usmjerene ka jaanju svijesti graana na lokalnom nivou o
njihovim pravima i obavezama u oblasti besplatne pravne pomoi.
U okviru budeta predvienog za podrku radu nevladinih organizacija, posebnu panju
obratiti na projekte usmjerene ka pruanju besplatne pravne pomoi rtvama rata.

5.1.5. Preporuke za organizacije civilnog drutva koje pruaju besplatnu pravnu pomo

43

 Potrebno je formirati mreu organizacija koje pruaju besplatnu pravnu pomo na cijelom
podruju BiH. Ona bi povezivala organizacije koje se bave besplatnom pravnom pomoi i
inicirala i unaprijedila njihovu saradnju i razmjenu informacija i iskustava.
Potrebno je uspostaviti saradnju s organima formiranim na osnovu Zakona o besplatnoj
pravnoj pomoi, agencijama za ravnopravnost spolova na nivou BiH i entitetskom nivou i razviti
oblike komunikacije u cilju razmjene informacija i prakse.
Osnaiti aktivnosti u polju jaanja svijesti javnosti u oblasti pruanja besplatne pravne pomoi
te informiranja graana o sistemu besplatne pravne pomoi i njihovim pravima na cijelom
podruju BiH.
Poeljno je uspostaviti/razviti bazu podataka koja e ukljuivati podatke o broju korisnika koji
imaju status rtve rata, s posebnim osvrtom na rtve nasilja na osnovu spola i rtve nasilja u
porodici, vrstu i oblast pruene besplatne pravne pomoi kako bi se unaprijedio sistem praenja
stanja u oblasti reparacije i integracije stanovnitva u skladu sa Revidiranom strategijom Aneksa
VII, te obavezama koje BiH ima na osnovu meunarodnih konvencija u oblasti ravnopravnosti
spolova i ljudskih prava.
Preporuuje se jaanje saradnje udruenja rtava rata s nevladinim organizacijama koje
pruaju pravnu pomo.

5.2. Posebne preporuke

5.2.1. Upravljanje i organizacija (zaposlenici)
Osigurati adekvatan stepen nezavisnosti djelovanja organa koji pruaju besplatnu pravnu
pomo.
Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta predvidjeti najmanje jedno lice strunog saradnika
koje e biti zadueno za pruanje primarne besplatne pravne pomoi pruanja informacija, uputa i
slino, putem telefona ili e-maila.
Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta predvidjeti najmanje jedno lice koje bi prualo
podrku u oblasti IT. Ovo bi lice bilo zadueno da osigura i aurira distribuciju on-line
informacija, odravanje baze podataka i sl.
Potrebno je definirati minimalni standard - kriterij za odreivanje broja potrebnih kadrova za
pruanje sekundarnih usluga besplatne pravne pomoi (sastavljanje podnesaka, tubi, albi,
zastupanje i sl.) u odnosu na broj stanovnitva na datom podruju i realne potrebe, to je polazni
osnov za definiranje broja radnih mjesta pruaoca besplatne pravne pomoi u internom
pravilniku.
5.2.2. Prostorni kapaciteti i oprema
Da bi organi pruili minimum adekvatne usluge besplatne pravne pomoi, svaka kancelarija za
pruanje besplatne pravne pomoi morala bi minimalno osigurati sljedee prostorne resurse i
opremu:
Prostor:
1. Po mogunosti odvojen prostor s posebnim ulazom

44

2. Prostorija za prijem stranaka i ekaonica (u nedostatku prostora, prijemna kancelarija

i ekaonica mogu se organizirati u jednoj prostoriji)
3. Prostorija za razgovor sa strankama
4. Prostorija za rad pruaocima besplatne pravne pomoi
Oprema:
1. Kancelarijski namjetaj za zaposlene, 1 raunar po zaposlenom, najmanje dvije
telefonske linije (ADSL) s telefonskim aparatom, mobilni telefoni
2. Stoli i stolice za klijente
3. Zaseban server i internet konekcija, softwer za bazu podataka i pratea oprema za
odravanje
Ostalo:
1. Poeljno je da kancelarija ima svoju web stranicu ili poseban link na web stranici
vlade ili ministarstva pravde
2. Poeljno je da kancelarija ima svoj vlastiti minimalni mjeseni fond za osvjeenje,
kojim direktno raspolae (voda, sok, kafa, maramice)
5.2.3. Predmet pruanja besplatne pravne pomoi
Analizom trenutnih zakonskih rjeenja moe se zakljuiti da je razliit obim pruanja besplatne
pravne pomoi na razliitim nivoima. Praksa u Evropi i regionu i postojei trendovi ukazuju na
podjelu pruanja pravne pomoi na dva nivoa i to:
1. Primarna pravna pomo - koja se odnosi na pruanje opih informacija o pravima i obavezama
bez obzira da li lica ispunjavaju uvjete iz zakona;
2. Sekundarna pravna pomo koja zahtijeva vei stepen strune angairanosti i podrazumijeva
sastavljanje podnesaka (tubi, albi, prigovora i drugih podnesaka) i zastupanje.
U oblasti predmeta pruanja besplatne pravne pomoi preporuuju se sljedei minimalni
standardi:
Definirati mandat za pruanje primarne pravne pomoi na svim nivoima bez obzira na
imovinski status.
Poeljno je da minimalni standard u oblasti sekundarne pravne pomoi ukljuuje pruanje
besplatne pravne pomoi u graanskim i krivinim postupcima i upravnim sporovima,
kao i drugim postupcima kada je to u interesu pravde.
Poeljno je regulirati odnos prema Zakonu o sudskim taksama na nain da se licima koja su
ostvarila pravo na besplatnu pravnu pomo omogui sticanje prava na oslobaanje od
sudske takse na osnovu rjeenja o sticanju prava na besplatnu pravnu pomo kako bi se
izbjeglo dupliciranje postupka.

5.2.4. Korisnici besplatne pravne pomoi kriteriji i postupak

45

 Poeljno je kreirati zakonske pretpostavke koje e omoguiti sticaocu prava na besplatnu

pravnu pomo ostvarivanje tog prava i u postupcima koji se vode pred sudovima i drugim
tijelima u Bosni i Hercegovini koja djeluju izvan podruja djelovanja organa besplatne
pravne pomoi koji donosi rjeenje o pruanju besplatne pravne pomoi prema
prebivalitu lica - podnosioca zahtjeva.
Poeljno je kreirati zakonske pretpostavke za osiguranje besplatne pravne pomoi licima
koja nastupaju kao protivne stranke u postupcima a obje ispunjavaju zakonske kriterije za
ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomo.
Poeljno je da minimalni standardi koji se odnose na korisnike ukljuuju: 1) lica koja
primaju socijalnu pomo; 2) nezaposlene bez drugih redovnih primanja; 3) lica loeg
imovinskog stanja; 4) rtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola u vrijeme dok su
smjeteni u sigurnim kuama; 5) korisnike prava na invalidsku i starosnu penziju ukoliko
iznos primanja ne prelazi minimalni prosjeni iznos; 6) djecu bez roditeljskog staranja i
7) lica kojima je prije najvie 6 mjeseci utvreno pravo na dodjelu besplatne pravne
pomoi.
5.2.5. Pruaoci besplatne pravne pomoi
Poeljno je osigurati razvoj kapaciteta pruaoca besplatne pravne pomoi, kako u oblasti
zakonske regulative tako i u oblasti etikih i profesionalnih standarda.
Poeljno je da pruaoci besplatne pravne pomoi u okviru organa koji su osnovani
zakonima o besplatnoj pravnoj pomoi ispunjavaju minimum kvalifikacija koje su
potrebne za obavljanje advokatske djelatnosti, izuzimajui advokatski ispit.
Poeljno je uspostaviti dobru praksu u okviru advokatskih komora, te putem izmjene
zakonskih propisa regulirati djelovanje advokata u oblasti pruanja besplatne pravne
pomoi.
5.2.6. Budet
Poeljno je osigurati budetske pretpostavke za provoenje minimalnih standarda u oblasti
besplatne pravne pomoi kada se ovi standardi usvoje.
Napomena: Imajui u vidu pokrenute procese usvajanja zakona na razliitim nivoima u
Bosni i Hercegovini, ovaj izvjetaj nema za cilj da zaustavi ili otea proces donoenja
zakona u ovoj oblasti, ve naprotiv, da doprinese unapreenju sistema u ovoj oblasti.

6. ANEKSI

46