Professional Documents
Culture Documents
SAOBRAAJNI FAKULTET
ABS
Seminarski rad
Sadraj
Uvod.................................................................................................................................3
1. Osnovni princip rada koionog sistem.........................................................................4
2. ABS i nain funkcionisanja ABS-a...............................................................................5
3.Stabilnost,upravljivost i zaustavni put vozila................................................................9
4.Davai u sistemu..........................................................................................................12
4.1. Glavni koioni cilindar................................................................................12
4.2. Senzor brzine...............................................................................................12
4.3. Kontroler....................................................................................................13
5. Aktuatori u sistemu....................................................................................................14
5.1. Ventil....................................................................................14
5.2. Pumpa..................................................................................14
5.3. Radni cilindar......................................................................................15
Zakljuak.......................................................................................................................16
Literatura........................................................................................................................17
Uvod
Osnovni uslov koji, u odnosu na bezbijednost saobraaja, treba da ispuni svaki koioni
sistem jeste da uz maksimalnu moguu efikasnost ne ugrozi stabilnost kretanja i upravljivost
vozila pri koenju. Ovo e biti ostvareno samo u sluaju kada se pri koenju ne ugrozi
osnovna funkcija toka - njegovo kotrljanje po podlozi. Kako je vano da se vozilo u
odreenim uslovima bezbjedno zaustavi, toliko je vano da u toku koenja ne izgubi svoju
stabilnost, odnosno da se kree po trajektoriji koju diktira voza. Pri snanim koenjima,
meutim, vozilo vrlo esto postaje nestabilno, to moe da izazove teke posljedice. Stabilnost
se gubi kada se koenje vri na granici prijanjenja na jednoj ili obje osovine vozila.U tom
trenutku je potreban ABS .
(sl. 1). Rad sistema se bazira na zakonima hidrostatike a sastoji se od glavnog koionog
cilindra (1), radnih cilindara (2) i cijevi (3).
Negativna strana kod klasinih sistema koenja je to to se opozicioni tokovi jednako
koe a to, kada se istovremeno tokovi vozila nau na razliitim podlogama
(led,voda,ulje,itd.), moze dovesti do blokiranja pojedinih tokova te prouzrokovati
nestabilnost vozila. Odgovor na navedeni problem je ABS-sistem koji je u nastavku opisan.
Na emi se vidi zatvoreno regulacijsko kolo, koje u svom sastavu ima sljedee osnovne
elemente: dava broja obrtaja toka - senzor (1), koji daje upravljakoj jedinici (2) signal ugaone
brzine, na osnovu ega se odreuje ugaono usporenje ili klizanje toka. Na osnovu toga
upravljaka jedinica upravlja regulacionim ventilom - modulatorom (3), tako da se u koni
cilindar (4) iz rezervoara (5), a na osnovu komande saoptene konom ventilu (6), dovodi pritisak,
usklaen s raspoloivim uslovima koenja (prianjanja), Na taj nain se onemoguava da se sila
aktiviranja dovede konici, to bi moglo uzrokovati blokiranje koenog toka.
Princip ABS sistema moze jo bolje da se objasni pomou blok-eme koja je data na sledeoj
slici.
10
moe da koi. U uslovima koenja na mekanim, tj. rastresitim podlogama blokirani se tokovi
ukopavaju, stvarajui nanos ispred sebe i bre zaustavljaju vozilo od onih koji se okreu. Iako
je upotrebom naprednih tehnika koenja mogue postii sline rezultate i bez ABS-a, ali
ovakav nain iziskuje veliku vjetinu vozaa.Sa druge strane upotreba ABS sistema je veoma
komforna, jer voza jednostavno maksimalno pritisne pedalu konice, a raunar se brine da
konice svojim eljustima ne zakljuaju tokove.
Za razliku od toga ukoliko je podloga klizava, do blokiranja dolazi lako pa e i
usporenje tokova biti malo, tj. zaustavni put e biti dui. Po pljusku ili snijegu ABS
produava zaustavni put, ali ipak sa najveom razlikom ABS gubi na ledu, gdje se tokovi
veoma lakblokiraju pa sistem mnogo ee dozvoljava okretanje tokova te se zaustavni put
prodIlustracije radi, iako se radi o malom broju eksperimenata u sledeoj tabeli i na sledeem
grafiku prikazani su podaci objavljeni u finskom automagazinu Tehnikan Maailma:
Slika 7.Zaustavni put pri brzini od 80 km/h za razliita stanja podloge i razliite sisteme koenja
esto se moe uti da vozila opremljena ABS-om imaju uvijek krai zaustavni put, to
u principu nije tano. Zadatak ovog sistema je da sprijei blokiranje tokova pri naglim
koenjima, jer kad su tokovi blokirani vozilom se ne moe vie upravljati, pa ono gubi
stabilnost i esto takve opasne saobraajne situacije mogu zavriti udarom u prepreku ili
slijetanjem sa puta. S druge strane ABS spreava da ak i tokom koenja vozilo moe
bezbijedno da mijenja pravac. Naravno kada tokovi blokiraju, a klizanje predje 20%,
zaustavni put vozila je znatno dui, tako da je ispravno rei da ABS spreava produenje
zaustavnog puta spreavajui blokiranje tokova, izuzev rastresitih i vrlo klizavih podloga.
11
4.Davai u sistemu
4.1. Glavni koioni cilindar
Glavni koioni cilindar je direktno povezan sa pedalom none konice. Ako se djeluje
odreenom silom na pedalu none konice, to se na sve radne cilindre prenosi isti pritisak i u
zavisnosti od prenika klipa u radnom cilindru, stvara se sila koja vri razmicanje koionih
papua ili stiskanje koionih eljusti (kod disk konica) te na taj nain ostvaruje koenje
tokova. Izgled glavnog koionog cilindra dat je na sledeoj slici.
Ovi senzori su smjeteni na svakom toku. Oni prate broj obrtaja toka, i mogu biti razliite
konstrukcije. Ranije su bili mehaniki, i broj obrtaja su davali na osnovu broja oscilacija
davaa koji je privren za nepokretnu glavinu toka, i koji je bio priljubljen uz disk koji je
imao rupice na sebi i koji se okretao kao i toak. Danas se uglavnom koriste elektronski
senzori i to najee induktivni.
Induktivni sezori rade na principu magnetne indukcije. Kada se u blizini senzora nae
feromagnetni materijal, struja koja protie kroz senzor poinje da raste. Budui da se na
svakom toku vozila nalazi po jedan ozubljeni disk, kao to se moe vidjeti na narednoj slici,
koji se zajedno sa tokom okree, nailaskom zuba u blizinu senzora struja u senzoru raste to
se detektuje kao jedan impulsni signal. Registrovanjem navedenih signala, upravljaka
jedinica ima informaciju o brzini kretanja toka.
12
4.3. Kontroler
Kontroler predstavlja "mozak" ovog sistema. To je, u stvari, jedna mikorprocesorska
jedinica (kompjuter), koji upravlja radom cijelog ABS sistema. Kontroler prima informacije
sa senzora, i u sluaju da doe do smanjenja brzine jednog ili vie tokova, on automatski
aktivira ventil koji zatvara pritisak na konice. Kontroler je dio ovog sistema koji je pretrpio
najvie promjena i usavravanja od prvih ureaja pa do danas, to je i razumljivo imajui u
vidu nagli razvoj kompjuterske tehnike u zadnjim decenijama dvadesetog vijeka. Navedeni
kontroler kao i mjesto na kom se obicno nalazi prikazan je na sledeoj slici.
13
5. Aktuatori u sistemu
5.1.Ventili
Na svakom hidraulinom ili pneumatskom vodu od glavnog cilindra do toka postoji
ventil koji je pod kontrolom ABS ureaja. Ventil moe imati tri pozicije:
-u poziciji jedan, ventil je otvoren, pritisak se sa glavnog koionog cilindra prenosi preko
ventila na toak
-u poziciji dva, ventil je zatvoren, i konica je odvojena od glavnog koionog cilindra. Ovo
sprijeava porast pritiska, bez obzira da li voza i dalje pritiska pedalu konice.
-u poziciji tri, ventil proputa dio pritiska na konice.
5.2. Pumpa
Kako je ventil sposoban da propusti koiono ulje, to prouzrokuje pad pritiska na konici,
mora postojati nain da se to koiono ulje vrati. To je upravo ono to pumpa radi. Kada ventil
prouzrokuje pad pritiska u vodu, pumpa je tu da taj pritisak ponovo podigne. U toku koenja, kada
ABS sistem pone djeluje, rad pumpe voza moe da osjeti na papuici konice.
14
15
Zakljuak
Upravljanje vozilom u praksi je mogue jedino kada vozilo posjeduje vuna svojstva.
Prilikom intezivnih koenja, zbog toga to voza primjenjuje maksimalnu silu na pedalu
konice, koioni moment se poveava to dovodi do blokiranja tokova vozila. Pri naglom
koenju kod vozila bez ABS-a dolazi do blokade pojedinih tokova vozila, pa vozilo nije vie
upravljivo. ABS omoguava da pri punom koenju na sva etiri toka imamo maksimalnu
raspoloivu silu koenja. Radom ABS-a omogueno je da:
vozilo pri koenju ne gubi stabilnost, tj. vozilo ostaje upravljivo
ne dolazi do oteenja pneumatika
voza nije pod uobiajenim psihikim pritiskom
Ispostavilo se ipak da postoji problem koji postoji u ljudskoj prirodi. Na alost,
pokazalo se da dosta vozaa ohrabruje prisustvo ABS-a te oni voze primijetno agresivnije i
spremnije ulaze u rizine situacije. Istraivanja koja su pratila ponaanje taksista u nekoliko
gradova ovo argumentovano potvrdjuju.
Neke istine i zablude o ABS sistemima date su kroz nekoliko sledeih pitanja:
Da li sa ABS sistemom moemo bre zaustaviti vozilo?- Nije obavezno, ABS sistem
je napravljen da pomogne vozau da odri kontrolu nad vozilom u trenucima kada mora
iznenada da koi, a ne da bre zaustavi vozilo. Medjutim, u nekim uslovima (vlaan kolovoz)
moe da skrati zaustavni put. Na vrlo mekim povrinama ( rasuti tucanik ili snijeg) ABS
sistem moe da produi zaustavni put.
Literatura