HAM EVIJA

KOMENTAR

'USEJMINA

t "' t)
FETHU RABBILBERIJ)E BITALHIS

EL-HAMEVI))E

Muhammed ibn Salih el-'Usejmin

UVOD
Sva hvala i zahvala pripadaju samo Allahu. Njega hvalimo, od
Njega pomo i oprosta traimo. Od Allaha traimo zatitu od zla
naih dua i od posljedica naih loih djela. Koga Allah uputi niko ga
ne moe u zabludu odvesti, a koga On u zabludu ostavi niko ga ne
moe uputiti. Svojedoim da nema istinskog boanstva koje zasluuje
da se oboava, osim Allah, koji nema partnera, i svjedoim da je
Muhammed :tl, Njegov rob i Poslanik - neka su salavat i selam na
njega, njegovu porodicu i njegove ashabe. A zatim..
Allah je poslao Muhammeda ii, sa uputom i pravom vjerom.
On je poslan kao milost svjetovima, kao primjer za one koji se trude
i kao dokaz protiv svih stvorenja. On je ispunio istinu, dostavio
,
uputu, posavjetovao ummet i ljudima pojasnio sve to im je
potrebno po pitanju osnova njihove vjere, kao i drugih detalja.
Nije ostavio dobro, a da ga nije pojasnio i podstakao na njega, i
nije ostavio loe djelo, a da nije upozorio svoj ummet na njega, tako
da je svoj ummet ostavio na jasnoj uputi, bijeloj stazi - ija je no
bijela kao i dan. Njegovi ashabi su proli ovu stazu, blistavu i sjajnu.
Nakon toga, najbolja generacija je to preuzela od njih u tom istom
stanju, sve dok ne poee da ih ugnjetavaju sa tamom raznih
novotarija, sa kojima su se novotari urotili protiv islama i njegovih
sljedbenika.
Ljudi tada nenamjerno zalutae u smutnje i poee svoje
vjerovanje da zasnivaju na paukovim mreama. Ipak, Gospodar je
podrao Svoju vjeru preko Svojih pomagaa kojima On darova
iman, znanje i mudrost, ime se oni zatitie od svojih neprijatelja.
Oni suzbie zavjere vraajui ih na njihove vratove. I niko nikad nije
doao sa svojom novotarijom, osim da je Allah - i zbog toga
zasluuje velianje i zahvalnost - odredio aljui nekoga od ehli
sunneta koji e demantovati i opovrgnuti njegovu novotariju i
ugasiti je.

U prvom redu, jedan od takvih, koji stade protiv ovih

novotara, jeste ejhul islam, Tekijuddin Ahmed ibn AbdulHalim ibn
Abdus-Selam ibn Tejmijje el-Harani ed-Dimeki.
Roen je u Haranu (u Iraku) u ponedjeljak 10. rebiul-evela
hidretske 661. go9ine i preseli dok je bio nasilno zatvoren u
.utvrdama Damaska u zul-kadeu 728. hidretske godine - neka mu se
Allah smiluje.
Ostavio je dosta djela koja raznjanjavaju i pojanjavaju
sunnet, ovruju njegove stubove i unitavaju novotarije. Jedno od
njegovih djela na ovu temu jeste 'El-Fetava el-Hamevijje' koju je
napisao kao odgovor na pitanje koje mu je postavljeno 698.
hidretske godine u Hamahu, mjestu u amu. U njemu je upitan o
tome ta kau uenjaci i imami po pitanju ajeta i hadisa o sifatima,
ili Allahovim Svojstvima i karakteristikama. Tako je on dao
odgovorio na oko 83 stranice zbog kojih je pretrpeo suenje i bol.
Neka ga Allah nagradi zbog koristi islamu
muslimanima sa
najboljom nagradom.
Zbog teine razumijevanja i shvatanja ovoga odgovora od
strane mnogih italaca, ja sam saeo najbitnije stvari iz njega sa
dodatkom nekih potrebnih dopuna. Nazvao sam je 'Fethu Rabbil
berijje bi-talhis el-Hamevijje - Olakanje Gospodara stvorenja u
saimanju Hamevije'.
Prva njena publikacija je bila 1380. hidretske godine. Sada je
tampamo i po drugi put sa izmjenama i dopunama i brisanjem
onoga to sam smatrao da treba (izostaviti) .
Molim Allaha da na trud bude iskljuivo zbog Njegovog lica i
kao korist Njegovim robovima, jer je On uistinu Blag i Milostiv.
Pisac:

(Muhammed ibn Salih el-'Usejmin)

PRVO POGLA VLJE

OBAVEZA ROBOVA SPRAM VJERE

Obaveza robova spram vjere jeste da slijede ono ta kae

Allah i ta kae Njegov Poslanik M, kao i (da slijede) pravedne
upuene halife od ashaba ., i one koji su njih slijedili u pravednosti.
Ovo je zato, jer je Allah, Uzvieni, poslao Muhammeda :1, sa
pojanjenjem i uputom i obavezao sve ljude da vjeruju u njega i da
.
ga slijede, kako vanjtinski tako i ubjeenjem. Allah Uzvieni, kae:

<->l j J;.:; JJ "_yT :Ji

{
t
j
_,_jj lw L- jA j 4!.1j jl
-' ' <J'
9T
<.

'

...

,j

-...

,...

/ ,

, "" ""'

tl".,

f/1"!

""

, ,

,.

_,...

f""

J.

J i 4=-1.1 olj L-: 14-j j

,

"Reci: "O ljudi, ja sam svima vama Allahov Poelanlk, Njegova

vlast je l na nebesima l na Zemlji; nema drugog boga osim
Njega, On !Ivot l smrt daje, l zato vjerujte u Allaha l Poslanika
Njegova, vjerovjesnika, koji ne zna &ati l pisati, koji vjenje
u Allaha l rljKI Njegove; njega slijedite
da biste bill
uputenll" (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 158)

I Poslanik M, kae:

l_,:.l lJ lf.!., l_,Li ,:,r ..lfll l) l .I.A.IJL.I 4:.....J

..:...l ')l...;. u. JTJ .u. JT 'JJ"' .:XJ l

'Drite se moga sunneta i sunneta pravednih upuenih halifa nakon

Drite se vrsto za to- drite se za to svojim kutnjacima. I pripazite
se novih uvedenih stvari u vjeru, svaka ta uvedena stvar je bida'
(novotarija) , a svaka novotarija je zabluda'.1
mene.

1 Zabiljeio ga je Tirmizl 2676 l kae da je hasen-sahlh. Takoe ga biljee l Ebu

Davud 4607, Ibn Made 42 l Ahmed 4/ 123. Ibn Hlbban i Hakim su ga ocijenili
sahlhom (vjerodostojnim).

Pravedne upuene halife su oni koji su doli nakon (Poslanika)

i slijedili Poslanika M, u korisnom znanju i pravednim djelima.
Najzasluniji od ljudi ovom opisu su ashabi Allah je odabrao njih
da budu Poslanikovi drugovi i oni koji e uspostaviti Njegovu vjeru.
A Allah ne izabira, jer je On Sveznajui i Najmudriji, za Poslanikove
drugove, osim ljude koji su najkompletniji u imanu, najinteligentniji,
najpravedniji u djelima, najodluniji i najblie upueni ka Pravom
putu. Zato su oni najzasluniji od ljudi da budu slijeeni nakon
Poslanika M, i da budu imami u vjeri - oni su poznati po njihovoj
uputi i ispravnom stanju.

DRUGO POGLAVLJE
POSLANIKOVA a, PORUKA OBUHVATA ISPRAVNO
POJANJENJE USULI-DINA (TEMELJA VJERE), KAO I
DETALJNIH STVARI
Poslanikova .poruka obuhvata dvije stvari:

(l) korisno znanje i

(2) dobro djelo, kao to Allah kae:

::!;

. ,

.f!.::.JI of=..",.

",..

"On je poslao Poslanika Svoga s uputom i pravom vjerom, da

bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo po volji
muirlcima (mnogobok:lma)." (Prijevod znaenja, Et-Tevba, 33)
'Uputa' je korisno znanje, dok je 'prava vjera' dobro djelo. a
to je sve zasnovano na iskrenosti Allahu i slijeenju Poslanika :fi.
Korisno znanje obuhvata svako znanje koje sadri korist za
ummet, za ivot na dunjaluku i ahiretu. Prvo znanje koje ulazi pod
taj pojam jeste: Znanje o Allahovim imenima, Njegovim svojstvima i
Njegovim djelima. Znanje o ovome jeste najkorisnije znanje od svih
nauka i to je najsuperiornije od boanske poru ke To je rezime
.

'poslanike dave (poziva)'. Kroz to se u vjeri

u ..

postavljaju izjave,

djela i vjerovanje.
Iz navedenih razloga je nemogue smatr<HI da je Poslanik :i,

zanemario ovo znanje

ostavljajui

nikakvu

i da

sumnju

ga
i

nije

kompltmo pojasnio,

odbijajui

kolebanje.

Ovo

ne
je

nemogue iz vie aspekata:

Prvi: Poslanikova j5, poruka obuhvata svj<:do i uputu. Allah

ga je poslao kao donosioca radosnih vijesti i kcu' opominjaa, kao

pozivaa Allahu sa Njegovim doputenjem i svjttlllm, u tolikoj mjeri

da je ummet ostavio na jasnom bijelom putu. na njemu je no

(jasna) kao i dan. Niko ne ode sa njega, a da ne bude uniten. A

najvee svjetlo i najznaajnije jeste da srce dobije znanje o Allahu,
Njegovim imenima, svojstvima i djelima.. Zato, nije mogue da
Poslanik M, nije pojasnio ovo znanje sa potpunim pojanjenjem.

Drugi: Poslanik M, je poduio ummet svemu to im je

potrebno od stvari vjere i dunjaluka. ak nas je poduio i ponaanju

pri jelu, piu, sjedenju, spavanju, itd .. Ebu Zerr, kae:
.

L...\;

.e..

l:J .? '11 ;u. LoJ rl-J ..111 ..111 J.,....;_,; .uJ

'Allahoo Poslanik M, je preselio, a nije ostala ni ptica koja fiTi krila,

a da nam nije rekao nefto o njoj'.
Nema sumnje da je znanje o Allahu, Njegovim imenima,
svojstvima i djelima - dio ovog opteg pojanjenja. ak ta vie, to je
prvo i najbitnije od obaveznog znanja, i znanje o tome je
neophodno.

TreP: Iman u Allaha, Njegova imena, svojstva i djela jeste

osnova itave vjere i rezime poslanike dave. To je najvea obaveza
i najbolje to srce moe dobiti i najbolje to razum opaa. Pa, kako da
Poslanik M, zanemari to, ne poduavajui i pojanjavajui to, kada je
pojasnio stvari koje su manje bitne od toga?!

etvrti: Poslanik M, je najuenija osoba od Njegovih robova.

On je najiskreniji savjetnik robovima i najznaniji u sprovodenju i
pojanjavanju objave. Zato, . nije mogue da e on sa takvim
sprovoenjem izostaviti da pojasni iman u Allaha, Njegova imena i
svojstva, ostavljajui to nejasnim i upitnim.
Peti: Ashabi ..,, su morali govoriti po pitanju ovoga zbog toga
.to bi suprotno tome bilo:
l. ili da ostanu da ute po pitanju toga,
2. ili su o tome govorili neispravno.
2 OVdje, ejh Ibn 'Usejmin, l dalje navodi razne aspekte koje opovrgavaju
pretpostavke da Poslanik nije u potpunosti pojasnio stvari imana Allahova
Imena, svojstva i djela. (Op.prev.)

- I jedno i drugo je nemogue za ashabe

(1) to se tie toga da su ashabi 4Ji,, utali o stvarima akide po

pitanju Allahovih imena i svojstava - onda to nije mogue iz
sljedeih razloga:
a) ili je njihova utnja bila zbog neznanja o tome ta je Allah
obavezao po pitanju Njegovih imena i svojstava, i ta je dozvolio, a
ta zabranio;
b) ili je njihova utnja bila zbog odreenog znanja kojeg su
posjedovali po tome pitanju, ali su oni to sakrili;
I jedno i drugo je nemogue.

(a) to se tie toga da su ashabi ..,, utali zbog nemanja:

Onda, ne postoji srce u kojem ima ivota, svjesnosti, koje trai
znanje i udi za oboavanjem, osim da bi njegova najvea briga bila
istraga za imanom u Allaha, znanjem o Njegovim imenima i
svojstvima i sprovoenjem toga sa sigurnim manjem i akidom
( ubjeenjem) . Nema sumnje da su nabolje generacije, a od njih je
najbolja generacija, ashabi bila najkompletnija od ljudi po pitanju
ivosti srca, ljubavi spram dobra i sprovoenjem korisnog znanja. Za
ovo je Poslanik al, rekao:

rf" lli rf" lli) ..,...L:.JI

'Najbolja od ljudi je moja generacija, onda oni nakon njih, onda oni
nakon njih'. 3
Ova povlastica je uoptena, za sve njihove vrijednosti, u svemu
to donosi Allahovu blizinu, od govora, djela i vjerovanja.
Dodajui - ako bi pretpostavili da ashabi nisu znali istinu
po pitanju ovih stvari, onda bi neznanje onih nakon njih bilo jo
oiglednije. Ovo je zato to znanje: ta je to Allah potvrdio, a ta
negirao po pitanju Njegovih imena i svojstava - to se jedino moe
saznati putem poslanstva i Poslanikovih ashaba ..,, koji su posrednici
izmeu Poslanika M, i ummeta. Pa tako, zasnivanje na ovakvoj
3

Buharija (2652) i Muslim (2533).

tvrdnji znai da niko nema znanja po ovim pitanjima, a to je

oigledno nerazumno.
(b) A to se tie toga da su ashabi _.,, utali skrivajui
istinu: Onda, svaka razumna i pravedna osoba koja zna situaciju
ashaba i njihovu brigu u irenju i prenoenju korisnog znanja
ummetu, nikada ih ne bi optuila za skrivanje istine, a posebno ne
po pitanju najozbiljnije i najobaveznije od svih stvari: znanja o
Allahu, Njegovim imenima i svojstvima. - Dodajui, da je od njih
dolo mnogo ispravnih izjava po pitanju ovoga, i ko god ih potrai i
slijedi ih, znae za to.
(2) A to se tie toga da su ashabi govorili neispravno o
stvarima akide vezano za Allahova imena i svojstva, onda je to
pogreno zbog dva razloga:

Prvi: Neispravno govoriti o neemu bi znailo da nije mogue

zasnovati nijedan vjerodostojan dokaz na takvoj tvrdnji. I vie od
toga, poznato je da su ashabi najudaljeniji od ljudi da govore o
stvarima o kojima se ne moe bazirati nijedan vjerodostojan dokaz, a
posebno u stvarima vezanim za iman u Allaha i stvari gajba. Zato,
oni su prvi ljudi koji praktikuju Allahove naredbe:

0!? JJ;!)

:J 1j.AjTj Tj 0; tc -- .W j

'

'J

"Ne govori ono ito ne znaill sluh, i vid, i razum- za sve to e

zaista, odgovarati." (Prijevod znaenja, El-Isra, 36)

se,

I Njegov govor:

"Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i tajni, i

grijehe, i neopravdano nasilje, i da Allahu smatrate ravnim
one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu
govorite ono ito ne znate." (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 33)

Drugi: Govoriti neispravno po bilo kom pitanju ima svoju

pozadinu, bilo da je to zbog:
l. nepoznavanja prave istine
2. ili iz elje da zavede ljude.

- Opet, nijedno od ovo dvoje nije mogue pripisati ashabima

(l) to se tie nemogunosti nepoznavanja istine po ovom

pitanju, to je ve pojanjeno.
(2) A to se tie mogunosti da su imali elju da zavedu ljude,
onda bi to bio uistinu ruan cilj. Nemogue je da se to desi ashabima
koji su poznati po svome savjetovanju i brizi za dobro, i ljubavi za
dobrobit ummeta.
Dodajui - ako bi drali da je mogue da su oni imali lo cilj i
namjeru po pitanju ovoga, onda moramo drati da je mogue da su
oni imali lo cilj i namjeru po pitanju prenoenja drugih stvari znanja
i vjere. U takvom sluaju, oslanjanje na njihov govor i informaciju
po pitanju ovih stvari bi iezla. - Naravno, ovo bi bila najgora
potvora, jer sadri klevetu na itav erijat!
Zato, ako je jasno da su ashabi morali govoriti istinito i
ispravno po pitanju ovih stvari; onda su oni govorjli:
l. ili prosto iz svoga intelekta (razuma),
2. ili putem objavljenog.
Prvo - zasigurno nije, jer razum nije u stanju dokuiti sve
detalje o tome ta je Allah naredio po pitanju Njegovih savrenih
svojstava.
Zato, ostaje jo druga opcija, a to je da su oni to znanje nauili
posredstvom Poslanikove M, objave. - Ako je tako, onda je nuno da
je Poslanik M, pojasnio istinu po pitanju Allahovih imena i svojstava
- i ovo je neophodno vjerovanje.

TREE POGLAVLJE
PUT EH Ll SUN NETA VEL DEMA'TA PO PITANJU
ALLAH OVIH IMENA l SVOJSTAVA
Ehli sunne vel d!ema'a: To su oni koji su se ujedinili na
slijeenju Poslanikovog :1, sunneta i djelovanju prema njemu, u
spoljanjosti i unutranjosti, u govoru, djelu i vjerovanju.
Njihov odnos spram Allahovih imena i svojstava je sljedei:
veri itbata (potvrivanja svojsta va) : Potvrivanje
svega onoga to je Allah potvrdio Sam za Sebe u Svojoj Knjizi ili na
jeziku Svoga Poslanika :1, bez:

Prvo:

tahrifa4 (mijenjanja),

ta'tila5 (negiranja),

tekjifa6 (ulaenja u kakvou) ili

temsila7 (poreenja). 8

Drugo: U veri nafia' (negiranja mahana): Njihov pristup

jeste da za Allaha negiraju sve ono to je On negirao (Sebi) u Svojoj
Knjizi ili na jeziku Svoga Poslanika ti, a u isto vrijeme se pridravaju
akide potvrivanja savrenosti Allahu onoga to je suprotno tome
(to je negirano).
-

Na arapskom ().

5 Na arapskom ().
6

Na arapskom ().

Na arapskom ().

8 eJh Ibn 'Usejmin e ove termine ukratko pojasnib. Meutim, kako bi u

potpunosti razumio informacije date prije njihovog poja1njenja, moda bl bilo
bolje da preskoi! ovo poglavlje (prebacMI se na sledee) kako bi bolje shvatio
spomenute termine nakon ega e! se vratiti na ovo poglavlje. Ovo e pomoi u
boljem razumijevanju taki koje ibn 'Usejmin navodi, a Allah najbolje zna. (Op.pr.)

Tree: U onim stvarima gdje nije zabiljeena niti negacija, niti

potvrda, od stvari oko kojih se ljudi raspravljaju, kao to je
prepisivanje Allahu disma (tijela), ili koliki to prostor Allah
obuhvata, ili poziciju, i sl..; ehli sunnet se suzdrava da govori o
tome. Oni, niti potvruju, niti negiraju bilo ta po pitanju ovoga,
zbog injenice da nam nije nita dolo po pitanju toga.
A to se tie znaenja toga, onda oni trae vie detalja. Kao
naprimjer: ako se time eli zlo i mahana, onda oni to opovrgavaju i
proglaavaju Allaha istim od te mahane. A ako se eli istina i to
nije kontradiktorno Allahu - onda to mogu prihvatiti. - Ovakav
pristup je obaveza prihvatiti. To je srednji put izmeu sljedbenika
ta'tila (onih koji negiraju Allahova Svojstva) i sljedbenika temsila
(onih koji porede svojstva Stvoritelja sa svojstvima stvorenja, i
obratno).
Oboje, i razum i erijatski tekstovi (Kur'an i sunnet),
obavezuju na ovaj put u ophoenju po pitanju Allahovih imena i
svojstava:
razuma:

Dokaz ovome jeste injenica da se izjave,

ta je to obavezno, zabranjeno ili dozvoljeno, po pitanju Allaha, ne
mogu razumjeti, osim preko onoga to je preneseno. Zato je nuno
slijediti sve to je preneseno o potvrivanju onoga to se potvruje,
negiranja onoga ta je negirano i utnja o onome to nije
spomenuto.

to se tie

.a:

to se tie erijatskih tekstova: od tih dokaza su rijei Allaha

0i;t?
"Allah Ima najljepia Imena l vl Ga zovite njima, a klonite se
onih koji Iskreu Njegova Imena - kako budu radili, onako e
biti kafnjenll" (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 180)

" . . Niko nije kao Oni On sve blje l sve vidi." (Prijevod znaenja,_ a

ura, 11)

;:, tf

rJ:,f :t lj.lji:; ft=a.:ii:; j -- L:

ll

i.) j

. J.

,.

,.

""

"Ne govori ono ito ne znail l sluh, l vid, l razum- za sve to te
se, zaista, odgovarati." (Prijevod znaenja, El-Isra, 36)
Prvi ajet dokazuje obaveznost izbata (potvrivanja) bez
ikakvog tahrifa (mijenjanja) ili ta'tila (negiranja) , jer je i jedno i
drugo forma ilhada (skretanja) .

Drugi ajet dokazuje obaveznost negiranja bilo koje forme

temsila (poredenja Allaha sa stvorenjima) .

Trei ajet dokazuje negiranje bilo kakve forme tekjifa (ulaenja
u kakvou Svojstava) , kao i uzdravanje i utanje po pitanju onoga o
emu nije preneena niti potvrda, niti negacija.
Sve to je potvreno Allahu od Njegovih svojstava, onda su to
imena i svojstva koja su savrena, preko kojih je On pohvaljen, i bez
manjkavosti u bilo kojem od njih. rako se svako svojstvo
savrenstva potvruje Allahu u njihovoj savrenoj formi.
Tako isto, ono to je Allah negirao Sebi - to je mahana ili
manjkavo svojstvo koje je kontradiktorno Njegovoj savrenosti.
Zato, svako svojstvo ili osobina, koja je mahana, se nee dovoditi u.
vezu sa Allahom, zbog_Njegove potpune savrenosti.
Dodajui - ta god je Allah negirao za Sebe, onda, ono to je
potrebno jeste negiranje tih svojstava, kao i potvrivanje suprotnog
svojstva (tome negiranom) koje je savreno. Ovo je zato to
negacija, sama po sebi, ne ukazuje na kompletnu savrenost sve dok
ne ukljui potvrdu pohvalnog svojstva. Sama negacija moe biti zbog
razloga kao to je nesposobnost ili slabost, a kao takvo, bilo bi
manjkavost.
Razlog za negaciju odredenih osobina moe biti zbog
nedostatka mogunosti (posjedovanja toga svojstva) . U tome

sluaju, nee biti pohvala, kao to je govor: 'Zid ne daje nikakvu

sjenku'.
, Ako je to jasno, onda kaemo da je jedno od svojstava koje je
Allah negirao za sebe nepravda9, to znai da je potrebno da se (za
Allaha) negira odreeno svojstvo tiranije i nepravde, dok se (u isto
vrijeme) Allahu potvruje ono to je nasuprot toga, a to je savrena
pravda i dobro.
Slino tome, kada On Sebi negira zamor ili umor10, onda, ono
to je potrebno jeste: negirati svojstvo zamora (Njemu) , dok u isto
vrijeme potvruje suprotno, a to je savrena snaga.
Ovo je put za razumijevanje drugih svojstava koja je Allah
Sebi negirao - a Allah najbolje zna.

Kao to je u ajetu:
. ii . .."ir. - r :.1ll f- k. f : :.lj t.,;.. .W
......, ,:Al&} ..rr
J (P'... ' '

"To je zbog djela vailh ruku, a Allah nite nepraytldan prema robovima!"

(Prijevod znaenja, AII-Imran, 182). (Op.prev.)

10

Kao to je u ajetu:

. 7'_,-.J
,, -'1f J
,
'
t:w .,:.>1 G...l
., l,;. :u.Jj
"
jv-jlj
l ' {!!

"Ml amo stvorili nebellll Zemlju l ono ito je Izmedu njih za leit Dana, l
nite N11 gphmg nlklklvymgr." (Prijevod znaenja, Kaf, 38). (Op.prev.)

POJANJENJE TERMINA

ZNAENJE "TAHRIFA"
Jezika znaenje je: 'Mijenjanje'.
erijatska definicija: 'Mijenjanje erijatskog teksta u rijeima ili
u znaenju'.
- Mijenjanje rijei u tekstu moe, a i ne mora, da promijeni
znaenj e.
Tahrifa (mijenj anja) su tri vrste:
l. Tahrif kojim se mijenja i rije i znaenje- ovakav

su uinili neki u rijeima Allaha :

$'

tahrif

J ,J

"

tl.,..

t l t-!f=:.i y J! l j

....

" .. A Allah je sigurno s Musaom razgovarao." (Prijevod znaenja, En

N isa, 164}

Promijenili su uzvieno ime 'Allah' tako to su ga stavili u

akuzativu (inei ga direktnim objektom) to bi ispalo da je Musa
govorio Allahu.
2. Tahrif kojim se mijenja rije, ali ne i znaenje

kao to

je uenje ajeta iz sure el-Fatiha:

"EI-hamdylillahi rabbi-1-'alemin." (Transkripcija, EI-Fatiha, l}

uei aj et kao: "EI-hamda lillahi rabbi-1-'alemin.".

11

Obino, ovako neto dolazi od osobe koja nije svjesna (ta je

uinila) , kada ona nema odreenu namjeru da uini neto tako.

11
ejh 'Usejmin je stava da je ovo prvi ajet Sure ei-Fatiha, a ne bismilla, kao to
tako stoji u veini kopija Kur'ana. Pogledaj Tefsir Amme Duza od autora ili njegov
tefsir Sure ei-Bekare. (Op.prev.)

kao to je
promjena znaenja rijei od njenog vanjtinskog znaenja bez
dokaza. - Primjer ovome je mijenjanje znaenja 'dvije ruke' koje
pripadaju Allahu, u znaenje: 'Allahova mo' ili 'milost', i slino
tome.

3. Tahrif kojim se promijeni samo znaenje

ZNAENJE "TA'TILA"11
Jezika znaenje: '0dU%imanje, pra!njenje'.
erijatska definicija: 'Negiranje Allahovih imena i svojstva, ili
negiranje nekog od njih'.
Ta'tila (negiranja) su dvije vrste:
l.

Potpuni ta'til13- kao to je ta'til dtehmijja koji negiraju sva

Allahova svojstva, dok ekstremi meu njima negiraju jo i Allahova

imena.
2.

Djlimini ta'til14 - kao to je. ta'til efarija koji negiraju

neka Allahova svojstva, dok druga potvruju.

Prvi ovjek za kojeg je poznato da je uinio ta'til u ovome
ummetu je Dad ibn Dirhem.
ZNAENJE "TEKJIFA"15
Tekjif jeste govor o kakvoi Allahovih svojstava, kao kada bi
neko rekao: 'Allahove ruke su takve i takve..', ili: 'Njegovo sputanje
na ovodunjaluko nebo je takvo i takvo'.

12

Na arapskom (}.

13

Na arapskom ( ).

14

Na arapskom (c",Jt. }.

15

Na arapskom (}.

ZNAENJE "TEMSILA"16 i "TEBIHA"1:

Ternsil je da potvrdi da je neto isto kao ndto drugo.

Tebih je da po tvrdi da je neto slino kao ndto drugo.
Zato je

tebih je da

temsil

da poistovjeti dvije stvari u svakom aspektu, a

poistovjeti izmeu njih u veini karakteristika. Nekada

se koristi jedan sa znaenjem drugog.

Razlika izmeu njih

(temsila i tebiha) i tekjifa je sa dva aspekta:

l. Tekjif je da govori o kakvoi neega, sa ili bez

potvrivanja da je neto slino torne. A to se

temsila i tebiha

tie,

oni ukazuju na kakvou neega sa tvrivanjern jednakosti ili

slinosti sa neim drugim.
Sa ove take gledita, tekjif je uopteniji,
temsil jeste ujedno uinio i tekjif, ali ne i obratno.

jer svako ko uini

2. Tekjif je specifian za Allahova Svojstva, dok temsil moe

biti uinjen i po pitanju kadera (odreenja) , Allahovih svojstava,
Allahovog Bia i opstojanja.
Sa ove take gledita,

temsil

je uopteniji, uopteniji je zbog

njegovog pripisivanja Njemu ili Njegovom biu, svojstvima ili

kaderu.
Dodajui: Tebiha koji je odveo mnoge ljude u zabludu irna

dvije vrste :
1-

2-

tebiha tvrdei da je stvorenje !lino Stvoritelju.

injenje tebiha tvrdei da je Stvoritelj slian stvorenju.

injenje

(l) to se tie tebiha (poredenja) potvrivanjem da je

stvorenje slino Stvoritelju onda to znai potvrditi da stvorenje
posjeduje neto to je specifino samo za Stvoritelja od Njegovih: (l)
djela, (2) prava ili (3) svojstava.
-

16
17

Na arapskom (J:IW).
Na arapskom (1).

l.

Tebih u djelima: Primjer ovome je kada neko uini irk

Allahu u Njegovom rububijjetu (Gospodarstvu) , kao to je tvrdnja da

postoji jo neki stvoritelj pored Allaha.
2.

Tebih u pravu: Primjer ovome jeste ono to su murici

(mnogoboci) radili sa svojim idolima tvrdei da oni imaju pravo da

budu oboavani. Zato su ih i oboavali uz Allaha.
3.

Tebih u svojstvima: Primjer ovome jeste ono to rade

ekstremisti po pitanj u velianja Poslanika :1, ili drugih, kao to je

reeno u poeziji poznatog el-Mutenabiha dok je uzdizao (hvalio)

'Abdullaha Ibn Jahju el Buhtara:

4l\'0-'4..;..!..!.W' ,p

'Pa, budi kakav eli biti, o ti, kojem nema ravnog.. '.
(2) to se tie

tebiha

(poredenja) potvrivanjem da je

Stvoritelj slian stvorenju - onda to znai da potvrdi Allahu neto

od specifinosti Njegovog bia ili Njegovih svoj stava na nain kako

potvruje stvorenju.
Primjer ovome je govor da su Allahove ruke kao ruke
stvorenja, ili da se On istiva (uzvisio) iznad Ara kao to se stvorenje
uzvisi iznad neega.
Reeno je da je prvi koji je poznat da je uinio ovu vrstu

(tebiha) rafidijja Hiam ibn el-Hakemi, a Allah najbolje zna.

ZNAENJE "ILHADA" 18
Jeziko znaenje: 'skretanje, devijacija, odstupanje'
erijatska definicija: 'Odstupanje od onoga to je potrebno od
akaidskih ubjeenja'.
Dvije je vrste

(illuula) :

Prva: Spram Allahovih imena.

Druga: Spram Njegovih ajeta.
18

Na arapskom ( J!..J'il).

(l) to se tie ilhada spram Allahovih imena - to je

odstupanje od istine koja je neophodna po pitanju njih (Allahovih
imena), i toga je etiri vrste:
l. Negiranje nekog Allahovog imena, ili onoga ndta
ukazuje Allahovo svojstvo, kao to rade mu'atile (oni koji negiraju
Allahova imena i svojstva kao to su dtehmijje) .
2. Da uini da Allahova imena ukazuju na slinost Allaha
sa Njegovim stvorenjima, kao to rade muJebihe (oni koji porede
Allaha sa stvorenjima i obratno).
3. Da nazivd Allaha imenom kojim On Sebe nije nazvao.
Ovo je zato to se Allahova imena ne znaju, osim putem objave. Primjer ove vrste jeste nazivanje Allaha: Ocem - kao to to rade
krani; ili: Uzronik ili Uinioc - kao to to rade filozofi.
4. Da iz Allahovih imena izvodiA druga imena :a idole, kao
to je ime Lat izvedeno od imena El-Illah (Onaj koji se oboava) i
ime Uzza od imena El-Aziz (Svemoni).
(2) to se tie ilhada spram Allahovih ajeta, to je:
l. spram zakonodavnih ajeta - a to je ono sa ime su doli
poslanici od propisa i informacija;
2. spram uoptenih ajeta- a to je spram bilo ega to je Allah
stvorio na nebesima i zemlji.
(l) to se tie ilhada spram :akonodavnih ajeta: to je da
ini tahrif spram njih, negiranje obavijesti sadrane u njima ili
ogluivanje o vladanju po njima.
(2) to se tie ilhada spram uoptenih ajeta: to je da pripie
i pridrui njih nekom drugom pored Allaha ili da vjeruje da Allah
ima oartnera ili pomagaa u tome.
Zakljuak bi bio:
Ilhad u obije spomenute vrste je zabranjen zbog Allahovog
govora u kojem prijeti onima koji ine ilhad:

G);)i)t?

"Allah Ima najljepia I mena l vl Ga zovite njima, a klonite se

onih koji lskretu Njegova Imena - kako budu radili, onako te
biti kanjenll" (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 180)
I On kae:

....

. "ii . G1;
J.&.j i
"!;. i.r
;:..;J,l
-

-:
w u

e;:.

.:

"Zbilja, oni koji ajete Nale lzvrtu nete se od Nas sakriti. Pa da

ll je bolji onaj koji u Vatru bude ba&tn 111 onaj koji na Sudnji
dan dcxte siguran? Radite ita hotete, On, zaista, vidi ita vl
radite." (Prijevod znal8'1Ja, Fusilet, 40)
Dodajemo: neke vrste ilhada su kufr (nevjerstvo), ovisno od
teksta Kur'ana i sunneta.

ETVRTO POGLAVLJE
ISPRAVNOST METODOLOGIJE SELEFA I GREKA U DAVANJU
PREDNOSTI METODOLOGIJI HALEFA U ZNANJU I MUDROSTI
Pojanjenje puta selefa je ve prethodilo, kao i dokazi o
obavezi pridravanja za njega.
Ovdje elimo da damo dokaze da je metodologija selefa uistinu,
ispravna metodologija. A to je iz dva razloga:

Prvi: Metodologija selefa ima dokaz u Kur'anu i sunnetu. Zato,

ko god slijedi njihov put sa znanjem i iskrenou, bez sumnje e nai
da je on u skladu sa Kur'anom i sunnetom, uopteno i detaljno.
Allah je objavio Kur'an tako da ljudi mogu da razmisle o
Njegovim ajetima - da rade prema njima ukoliko se radi o
propisima, i da vjeruju u njih ukoliko posjeduju informaciju.
ak ta vie, nema sumnje da su selefi najblii od ljudi koji ih
razumiju, vjeruju u njih i ponaaju se u skladu sa njima. Ajeti su
objavljivani na njihovom jeziku i u njihovom vremenu. Zato su oni
definitivno najueniji od ljudi u shvatanju ajeta i najispravniji u
djelovanju po njima.
Drugi: Moe se rei da je istina po pitanju ovih stvari:
(l) ili ono to je rekao selef
(2) ili ono ta je rekao halef
- drugo miljenje je svakako neispravno, jer bi to znailo da su
Allah, Njegov Poslanik . i oni prvi, muhadiri i ensarije, govorili
neispravno u javnosti i da niko nikad nije govorio ispravno u
pitanjima neophodne akide. Ovime bi opstajanje Kur'ana i sunneta
bilo samo apsolutna teta za usuli-din (temelje vjere), i ostavljanje
ljudi bez njih bi bilo bolje za njih i vie pogodno. - Ovo je potpuno
neispravno.
Neki od glupaka ipak kau:

'Put selefa je sigurniji, ali put halefa je maniji i mudriji'19

- Ova izjava je potekla iz dva razloga:
l. Zbog akide onoga koji ovo govori, tj. zbog onog to je pri
njemu od pokvarenih sumnji, a to je: da Allah nema istinska
svojstva na koja erijatski tekstovi ukazuju.
2. Zbog vjerovanja onoga koji ovo govori da je put selefa taj
da vjeruje samo u rijei tekstova koji spominju Allahova svojstva,
bez toga da potvrdi znaenja koja tekst nosi. Zato, predmet rasprave
je beskonaan krug izmedu vjerovanja samo u beskorisne, nebitne
rijei - i ovo je put selefa kako oni tvrde - i izmeu: potvrivanja
stvarnog znaenja teksta koje moe proturjeiti njenom
vanjtinskom znaenju, ali ipak, sa potvrdom Allahovih svojstava- i
ovo je put halefa'. - Bez sumnje, potvrivanje stvarnog znaenja
teksta je bolje u znanju i mudrosti od toga da tek tako potvrdi
beskorisne, nebitne rijei. Kao rezultat, ova glupa osoba preferira put
halefa u znai)ju i mudrosti u odnosu na put selefa.
Ova glupa izjava sadri u sebi istinu i la. to se tie istine, to
je izjava: 'Put selefa je sigurniji'. A laan govor jeste: '.. ipak, put
halefa je maniji i mudriji' - a ovo je neispravno iz vie razloga:

Prvi: Kontradiktorno je prvoj izjavi: 'Put selefa je sigurniji..'. Ako je put selefa uistinu sigurniji, onda, on mora biti i maniji i
mudriji, zato to nema sigurnosti, osim sa znanjem i mudrou znanjem o sredstvima koja vode toj sigurnosti i mudrosti da slijedi
ta sredstva. Zato je jasno da je put selefa sigurniji, znaniji i mudriji. I
nema naina da ovaj glupak negira ovo.

Drugi: Akida da Allah nema stvarna svojstva na koja ukazuje

tekst jeste pogrena akida zbog toga to je zasnovana na pokvarenoj
sumnji20

19 Ovo je poznati zabludjeli princip: 'Tarikatus-selef aslam ve tarlkatul-halef

'alem ve ahkam'. (Op.prev.)
20

Pogledaj dvadeseto poglavlje, drugi dio. (Op.prev.)

Savrena Allahova Svojstva su potvrena na osnovu : (l)

razuma, (2) osjeaja, (3) fitre i (4) erijata.

(l) to se tie toga da razum dokazuje potvrivanje

Allahovih savrenih Svojstava: Sve to postlji ima svojstva i
karakteristike, bilo da su

manjkavosti. Poslednje

to svojstva savrenstva ili svojstva

(manjkavost)

se ne vee uz savrenog

Gospodara koji zasluuje svaku vrstu 'ibadeta. Iz ovog razloga Allah

dokazuje zabludu oboavanja idola opisujui idole sa svojstvima
manjkavosti i nedostatkom, zato to oni: ne uju, ne vide, ne donose

korist, ne uklanjaju tetu, niti ita stvaraju i ne mogu donijeti

nikakvu pobjedu. Zato, ako drugo nije tano, onda prvo mora biti a to je potvrivanje savrenih svojstava Allahu.

(2) Takoe, osjeaj i ono ta mi svjedoimo ukazuje da ak

i stvorenje posjeduje svojstva. Allah je onaj Koji ih je dao
stvorenjima, pa je tako onaj koji daje ova svojstva zasluniji da bude
opisan sa njima (u njihovom savrenom obliku) .

(3) to se tie toga da fi.tra dokazuje potvrivanje Allahovih

savrenih svojstava: Pouzdano, neiskvarena dua je prirodno sklona
ljubavi prema Allahu, velianju i oboavanju Njega. Pa, hoe li
voljeti, veliati i oboavati bilo koga drugog, osim Onoga za kojeg
zna da je opisan sa svoj stvima savrenstva? Kako i dolikuje
Njegovom

uluhijjetu

(pravu

na

rububijjetu

oboavanj e)

(Gospodarstvu) .

(4) to se tie toga da erijat dokazuje potvrivanje

Allahovih savrenih svojstava: Ovi dokazi su mnogobrojni da bi se
svi navodili, kao to je Allahov govor:
J

ll J J "..., ""'

..

"

_}l J-1"')1 ljl

.. ::ij
.Y-r

ii.
_:i i "...

ts.JQT
iT-
..r-

...

"

.!.rT

r-

""'

'-"'J

"" ...,

...

"'

<t

... J

'""' ,, ""'

')') 4Jj ')'l ..ul

...

_...

!Jjj .JA
- ;J1 -s.JT

'
" ---: -
.._:_)r..

'

.
e. ,.= iT
.J.,
-.J.,T
:

'

.)

QT

"On je Allah, nema drugog boga osim Njega, On je poznavalac

nevidljivog l vidljivog svijeta, On je SVemilostan, Milostivi On
je Allah, nema drugog boga osim Njega, Vladar, SVeti, Onaj
Koji je bez nedostataka, Onaj Koji svakog osigurava, Onaj
Koji nad svim bdi, Silni, Uzviienl, Gordi, Uzviien l ist je Allah
od onoga ito mu prldruujul On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz
nl&lga stvara, Onaj Koji svemu daje oblik, On Ima najljepa
imena. Njega slavi i velia sve ito je na nebesima i na Zemlji,
On je Slini i Mudri." (Prijevod znaenja, EI-HiW, 22). 21
I kae:

"On je Taj Koji Iz nlb!ga stvara l On e to ponovo ulnltl, to je

Njemu lahko; Njemu pripada primjer najuzvlienljl l na
nebesima l na Zemlji; On je Silan l Mudar." (Prijevod znaenja, Er
Rum, 27)

I kae:

21

Kako bi potpuno shvatio znaenja ovih Allahovih Imena, 4f'QOe posluati

kasetu na arapskom jeziku ejha ibn 'Usejmina pod naslovom 'Akidah ehli sunne
vel dema'a', kaseta #2, strana B. Ovo se moe posluati online na:
http://www .binothaimeen.com/sound/snd/A0002/A0002-2B.rm. (Op.prev.)

"Allah je, nema boga osim Njega, ivi l Samoopstojei

Odrfavateljl Ne obuzima Ga nl drijemei nl san! Njegovo je
ono ito je na nebesima i na Zemljii Ko se moe pred Njim
zauzimati bez Njegovog dopuitenja?! On zna ta je bilo prije i
ta te biti poslije njih i oni ne mogu obuhvatiti od Njegovoga
znanja, osim koliko On ielll Njegova Kurslja obuhvata l
nebesa l Zemlju l Njemu nije taiko odravati lhl On je
Svevlinjl l Velianstveni!" (Prijevod znaenja, EI-Bekare, 255)
I rijei Allahovog Poslanika, M:

)i IJy-;;; ll) ,l:s\. 'J., ;.-f IJy-;;; 1-i .l l) l.l"WI t+.l

l; l.r rS..l>! Jl ;l 4) y-J:; l lJ)
'O ljudi, lagano! Vi

ne

dozivate onoga knji je gluh ili odsutan.

Uistinu, ti dozivate Onoga knji uje, vidi i knji je blizu. Uistinu, Onaj
Kojeg dozivate je blii nekome od vas od vrata jahae ivotinje'. 22

TreP3: Vjerovanje da je put selefa samo taj da samo vjeruje u

rijei teksta (koji spominje Allahova svojstva), bez potvrivanja bilo
kakvog znaenja tome tekstu - jeste pogreno vjerovanje i la na
selef. Selef su najueniji u ummetu po pitanju tekstova vezanih za
Allahova svojstva, njihovih rijei i znaenja. ak ta vie, oni su
najbolji u potvrivanju njihovog znaenja onako kako dolikuje
Allahu, i zasnivanju toga na onom znaenju leako su to htjeli Allah i
Njegov Poslanik M.
etvrti: Selefi su nasljednici vjerovjesnika i poslanika . Oni
su znanje nauili direktno sa poslanikog izvora i stvarnosti imana.
A to se halefa tie, oni su svoje znanje nauili od medusija
(vatropoklonika), murika i neupuenih od grka i jevreja.
Pa, kako da bude da su nasljednici medusija, murika, jevreja i
grka, i onih koji su iznikli od njih, maniji i mudriji u pitanju
Allahovih imena i svojstava od nasljednika poslanika i vjerovjesnika
?
22

Buharija (2992) i Muslim (2704).

23 ejh ibn 'Usejmin nastavlja da nabraja razloge zato je govor: 'Put selefa je
sigurniji, all put halefa je znaniji i mudriji' - zabludjeo princip. (Op.prev.)

Peti: Ovi od halefa - od kojih su ovi glupaci koji preferiraju

njihov put u znanju i mudrosti nad putem selefa - su zbunjeni zbog
njihovog ostavljanja onoga to je Allah poslao Muhammedu 11, od
istog uenja i upute. Oni (halefi) su traili znanje o Allahu kod
onih koji Njega i sami ne poznaju, i to potvruju za sebe, kao to im
je to i ummet potvrdio. Er-Razzi, jedan od njihovih voa, kae
objanjavajui emu to na kraju dovodi njihovo znanje:
'Krajnji rezultat davanja prednosti razumu je prosto ogranien,
i vei dio napora onih koji to rade je zabluda. Dua u naih tijela je
prazna, i veina naeg dunjaluka nije, osim teta i briga. Nismo se
okoristili iz naeg ivotnog izuavanja, osim to smo sakupili izjave
besmislenog govora 24
Prouavao sam pravac filozofa i dogmatiara, pa sam shvatio
da ne moe izlijeiti bolesnog, niti e ugasiti. Otkrio sam da je
najblii put, put Kur'ana:
itaj o isbatu (potvrdi Allahovih svojstava):

Q T J-:,JT j:i--.JT
"SVemllosnl, Koji se nad Ariom uzvisio." (Prijevod znaenja, Taha, 5)

I Njegov govor:

-:t? 4J".

, T ,, .::iT- T , 12iT .J'1 - !.iT

JU aJT
'ff .:U.fl u
-

:J

-'

'

O .J .l.ltJjl j
J.

...

--J

''

'

yi (tl;- :)J)::.:. j ,

..

...

...

",

ts

...

"Ako neko eli veliinu- pa, u Allaha je sva veliina! K Njemu

diu lijepe rijei, a dobra djela ih uzdiu. A onima koji
smiljaju hrctave namjere, pripada patnja nesnosna, l njihovo
spletkarenje je posao bezuspjeni." (Prijevod znaenja, Fatir, 10)

se

I itaj o nefju (negaciji):

Er-Razzi je ovaj dio rekao u formi poezije. (Op.prev.)

-i
. - : - -i < --.i . JJ J . JJ (P'

cr
1::_
...;"

i
i - !
'W' - . .TJ .-J"

- ,i ,t.. u
. J lJ
- y--- ff
.._ - 1 \J X-.

- - - ,.)"""'il' - - Jj
"Stvoritelj nebesa i Zemljel On vas kao parove stvara - a
stvara parove i od stoke- da vas tako razmnoava. Niko nite
kao Oni On sve uje l sve vidi." (Prijevod znaenja, B-ura, 1 1)

I Njegov govor:

'l ....
....:,_) _ c.. ..!- J r i;. -J -tr-:ls! i
- ._.u

- .

"On zna ita su radili i ita ih eka, a oni znanjem ne mogu

Njega obuhvatiti." (Prijevod znaenja, Taha, 1 10)

I ko god proe ono to sam ja, nauie ono ta sam i ja

nauio'.25
Pa, kako da bude put ovih zbunjenih ljudi, koji su se ak
ispovijedili protiv sebe, o svojoj zabludi i zbunjenosti, znaniji i
mudriji nego to je to put selefa, koji su nosioci zastave upute i
svjetiljke unutar tame?
Allah je njima (selefima) dao znanje i mudrost koja premauje

sljedbenike ostalih poslanika Y. Oni su shvatili sutinu imana i

znanja. I kada bi sakupili sve to su drugi postigli, postidio bi se onaj
koji trai da se poistovjete, a tek ta je sa onima koji tvrde da su neki
od njih (halefa) bolji i superiornij i od njih (selefa) ?
Sa ovim je jasno da je put selefa sigurniji, znanij i i mudriji!

25

Medmu'atul fetava (5/1 1).

PETO POGLAVLJE
NEKE IZJAVE MODERNIH PISACA PROTIV METODOLOGIJE
SELEFA
Neki od modernih autora kau:
'Metodologija selefa po pitanju Allahovih Svojstava jeste da
tekst (koji ih spominje) uzme kao to je doao, ah,

se

tim da vjeruje

da se sa njima ne misli njihov zahir (vanjtinsko, jeziko znaenje) .'

Ovakav govor, uzet bezuslovno, sadri taku ispitivanja. Nain
izraavanja: "njihov zahir" trai tefsil (detaljno pojanjenje) , pa tako:

(l) Ako se sa 'zahir' misli na ono to. je zahir (vanjtina) u

tekstovima o Allahovim svojstvima onako kako to dolikuje Allahu,

bez injenja

tebiha

(poreenja Allaha sa stvorenjima) - onda je to

ba ono to je i nameravano. - Ko god kae da ovo nije ono

namjeravano znaenje, onda je takav u zabludi ako tako vjeruje, i
takav je laov ili grijei ako tako opisuje znaenje kod selefa.

(2) Ako se sa 'zahir' misli na ono to je oigledno nekim

ljudima, da je njihov

zahir

(vanjtina) da se ini

tebih

(poreenje)

Allaha sa njegovim stvorenjima - onda to zasigurno nije istina i to

nije traeno znaenje teksta, jer je poistovjeivanje Allaha sa
Njegovim

stvorenjima

neto

nemogue,

zahir

(vanjtinsko

znaenj e) u Kur'anu i sunnetu nikad nee biti neto nemogue. - Ko

god bude mislio da je ovo ono to je namjeravano sa

'zahir',

onda mu

se njegova greka treba pojasniti. - Treba mu se pojasniti da je

'zahir',

kao i detaljno znaenje, potvrivanje Allahovih svojstava na nain

koji dolikuje samo Allahu i specifino je samo za Njega.
Sa ovakvim

tefsilom

(detaljnim poj anjenjem)

mi dajemo

tekstu njegovo pravo u rijei i znaenju - a Allah najbolje zna.

ESTO POGLAVLJE
PRIKRIVANJE ISTINE SA LAIMA OD STRANE NEKIH
MODERNIH PISACA

Neki od modernih autora kau:

'Nema razlike izmeu metodologije selefa i metodologije ovih
koji su (pogreno) protumaili tekstove o Allahovim svojstvima. Oni
su se sloili da ajeti i hadisi u sutini ne potvruju Allahova svojstva.
Meutim, ovi, koji su to (pogreno) tumaili, su vidjeli korist u
njihovom te'vilu (tumaenju) i veliku potrebu za time pa su se
ograniili na odreeno znaenje. A to se tie selefa, oni su se
uzdrali od ograniavanja odreenog miljenja zbog mogunosti da
ima drugo znaenje.'
- Ovo je potpuno jasna i ista la na selef. Nijedan od njih
nikada nije negirao da tekstovi potvruju Allahova svojstva koja
dolikuju samo Njemu. ak ta vie, njihove tvrdnje ukazuju na
prihvatanje ovih svojstava. Oni su ak demantovaH one koji ih
negiraju ili one koji su Allaha poredili sa Njegovim stvorenjima.
Primjer tome je izjava Neima ibn Hammada el-Huzaija, ejha imama
Buharije:

..11 1 ....J.A.., L. J ...LU ..11 1 ....A.J., L. IfJ ...LU ....a.h; ..11 1 Ir

'

J_,....; 'lJ

'Ko god poredi Allaha sa Njegovim stvorenjima je nevjernik.

Ko god negira bilo ta od onoga kako je Allah Sebe opisao je
nevjernik. I nema tebiha (poreenja) u onome kako je Allah opisao
Sebe i kako ga je opisao Njegov Poslanik .
26

Njihov govor o ovome je mnogobrojan.

Jo jedan nain koji dokazuje da je selef potvrivao Allahova
Svojstva, i da se ne slau sa onima koji tekst (krivo) tumae, jeste
26 Zabiljeio Ez-Zehebi u Sijeru 'alamu nubela (10/610) i on kae u (13/299) da
je lanac predaje sahih.

injenica da su ovi koji ga pogreno tumae u stalnim raspravama sa

selefi.ma. Ovi (koji krivo tumae) su njih (selef) optuivali da ine
tdbih27 i tedsimZil zato to oni (selef) stalno potvruju sva Allahova
svojstva.
Da se selefi. sa njima slau da erijatski tekstovi ne ukazuju na
Allahova svojstva, onda se meu njima ne bi pojavila takva
oprenost i argumentacija i optube, kao to to vidimo - a sva hvala i
zahvala pripadaju Allahu.

27

Poreenje Allaha sa njegovim stvorenjima, i obratno.

28

Potvrivanje da je Allah tjelesan (poput stvorenja).

SEDMO POGLAVLJE
PRENESENE PREDAJE OD SELEFA PO PITANJU ALLAHOVIM
SVOJSTAVA

Predaje selefa, neke opte, a druge posebne, su postale iroko

rasprostranjene po pitanju ajeta i hadisa o Allahovim svojstvima.
Primjer opte predaje bi bila izjava:

.:J W' L..Jf

'Prihvatite ih kako su dole bez pitanja: Kako?'29

- Ovo se prenosi od Makhula, Zuhrija, Malika ibn Enesa,

Sufjana es-Sevrija, Lejsa ibn Sada i Evzaije.
Ovaj govor sadri pobijanje mu'atila30 i muebiha. - Izjava:
'Prihvatite ih kako su dole. .' - ovo pobija mu'atile, a rijei: ' .. bez
pitanja: Kako?' - pobija muebihe.
Takoe, u ovoj izjavi je dokaz da su selefi uvijek potvrivali da
tekst o svojstvima sadri stvarno ispravno znaenje kako to dolikuje
Allahu. Ovo je dokaz sa dva aspekta:
l. Oni (selefi) kau: 'Prihvatite ih kako su dole ' - To znai
.

da ostavi tekst onako kako je i doao sa svojim eljenim znaenjem

na koje ukazuje. Bez sumnje, oni su potvrivali stvarno znaenje
onako kako to dolikuje Allahu. U suprotnom, da oni nisu vjerovali
da tekst potvruje stvarno znaenje, onda bi oni rekli: 'Prihvatite ih
kako su dole, ali nemojte potvrivati i traiti njihovo znaenje' ili
govor slian ovome.
29 Pogledaj I'tikad Ehlus-Sunne od EI-Lalikaia (3/537,930) i Fethul-bari (3/407) i
druge izvore.
30 Mu'atlle su frakcija u islamu koja negira
eljeno kur'ansko - hadisko
znaenje teksta, tako da su negirali Allahova najljepa imena i savrJena svojstva.
Prvi koji se pojavio sa ovakvim govorom u islamu je Dad bin Dirhem. Dehmijje
su najpoznatija sekta koja pripada mu'atilama, zatim ih slijede mu'atezile, a zatim
e'arije. (Op.rec.)

2. Oni (selefi) kau: ' bez pitanja: Kako?' - Oigledno je da

se znaenje teksta potvruje, jer, da oni nisu vjerovali da se

potvruje, onda ne bi bilo potrebno da zabranjuju pitanje: ' .. Kako?' tj., kakva je kakvoa svojstava. U tome sluaju, zabranjivanje
istraivanja: ' .. Kako?' - bilo bi uzaludno.
Moda neko upita:

'Kakav je onda odgovor na izjavu imama Ahmeda Ibn Hanbela

koji se odnosi na hadis o Allahovom nuzulu (sputanju na
dunjaluko nebo) kada je rekao:

'JJ 'J J 1+. }i

'Vjerujemo u to i to potvrujemo, bez pitanja: Kako?, i bez
znaenja.'
Kaemo: Odgovor na to jeste znaenje koje je imam Ahmed
negirao u ovoj izjavi, a to je te/sir (tumaenje znaenja) od strane
mu'atila, od dtehmijja 3 1 i drugih. Oni su iskrivili vanjtinsko znaenje
teksta Kur'ana i sunneta u znaenje koje je oprene tome. Na
odgovor je ukazan injenicom da je on (imam Ahmed) negirao
pogreno znaenje i pitanje: Kako? - kako bi se njegovom izjavom
pobile ove dvije skupine novotara, mu'atile i mt&ebihe.
Ovakvo objanjenje je, takoe, ukazano onim to je autor
knjige (Ibn Tejmijje) rekao po pitanju izjave Muhammeda ibn
Hasana, kada je rekao:

..:..Li!J I I+, J I .i>-\'IJ T.;AJ4 )'l __.Al l JI J_,.:.ll 1

'JJ ....UJ 'JJ .'M )' u." J . J_,...) If

'Islamski uenjaci se jednoglasno slau - svi oni, i sa istoka i sa

zapada - po pitanju vjerovanja u Kur'an i vjerodostojan hadis koji je
doao od Allahovog Poslanika, :1, koji spominju svojstva Gospodara,
31 Dfehmljje su sekta koja se pripisuje Dfehmu bin Safvanu, koji je ubijen
128. h.g . Oni negiraju Allahova najlje imena; takoer negiraju sva Allahova
svojstva; za Kur'an kau da je stvoren; tvrde da je iman samo spoznaja srcem, i
mnogo drugih stvari. (Op.rec.)
.

bez njihovog tefsira (tumaenja) , bez opisivanja

(poreenja) '.

bez tefbiha

Autor (Ibn Tejmijje) je rekao po pitanju ove izjave da je

znaenje rijei: 'bez njihovog tefsira (tumaenja)' pojanjenje
dehmijjama koji ine ta'til (negiranje svojstava). Oni izmiljaju
iskrivljena znaenja Allahovih svojstava koja su u suprotnosti
onome kako su ashabi i oni koji ih slijede smatrali po pitanju njih
o njihovom potvrivanju. 32
Ovo, takoe, ukazuje da tefsira (tumaenja) ajeta i hadisa
vezanih za Allahova svojstva ima dvije vrste:
l. Prihvatljiv tefsir: To je ono to se slae sa ashabia i
onima koji ih slijede u potvrivanju njihovog znaenja na nain
kako to dolikuje Allahu i kako se slae sa onim to je zahir
(vanjtinski, oigledno) iz Kur'ana i sunneta.
2. Neprihvatljiv (odbaen) tefsir: To je sve ono to je

suprotno ovome to je gore spomenuto.

Pa tako, sudei prema navedenom: znaenje moe biti

prihvatljivo, a moe biti i odbaeno.
Ako bi bili upitani:
'Imaju li Allahova svojstva kejfijje (svoju kakvou) ?'
Odgovor je: Da, kejf (kakvoa) postoji, ali to nama nije
poznato! Nama je to nepoznato, jer znanje o kakvoi moe biti samo
vienjem tih svojstava, svjedoenjem neim to je slino njima ili
preko neke vjerodostojne informacije koja je dola po pitanju toga a ovakvi naini ne postoje u odnosu na Allahova svojstva.
Sa ovim je jasno da su izjave selefa: "Bez pitanja: Kako?" - u
znaenju da se ne ini tekjif (da se ne ulazi u pitanje kakvoe). Meutim, ovo ne znai da se apsolutno negira njihova kakvoa, jer
bi to znainilo potpuno negiranje (tj. negiranje njihovog postojanja),
a Allah najbolje zna.
32

Medmu'atul fetava (5/50) i Fethul-bari (13/407)

OSMO POGLAVLJE
ALLAHOV ULUV (UZVIENOST) l DOKAZI ZA TO
Svevinjost i Uzvienost Allaha iznad njegovih stvorenja, ili
'ulut' jeste od sifata zatijje (Allahovih svojstava Bia) .
Njega (uluta) je dvije vrste:
l.

Uluv es-siffat (Uzvienost Allahovih svojstava)

2.

Uluv ez-zat (Uzvienost Allahovog Bia)

(l) to se tie uluta Njegovih svojstava: to znai da ne

postoje svojstva savrenstva koje neko posjeduje, mimo Allaha, i da
su saVrenija i kompletnija, bilo da je to svojstvo kao to je ast ili
nadvladavanje, ili svojstva kao to su ljepota ili mo.
(2) to se tie uluta Njegovog Bia: to znai da je Allah
svojim Biem iznad svih Njegovih stvorenja. Ovo je dokazano:

l . Kur'anom i sunnetom,
2. konsenzusom,

3. razumom i
4. fitrom (prirodnom sklonou stvorenje) .

(l) to se tie dokaza iz Kur'ana i sunneta: I jedno i drugo je

proeto detaljnim ili vanjtinskim dokazima potvrde Allahovog uluta
iznad njegovih stvorenja.
Mnogo je ovakvih dokaza:

l. Nekada se ulut spominje eksplicitno (jasno) , Njegova

Uzvienost, Uzdignue iznad Ara ili da je On iznad nebesa, kao to
su rijei:

T;.j
"On je Svevlinjl i Vell&nstvenll" (Prijevod znaenja, EI-Bekare, 255)

o l .l.l?.J
"Slavi Ime Gospodara svoga SVevlinjeg" (Prijevod znaenja, EI-'Aia,
1)
,
"' , " . J
""' J ....
...
Q t uJ.rJ,!
e. u."lAL.J r4-.J ul>:'
"'

",

...

"'

tl

",

"'

"Boje se Gospodara svoga, Koji je Iznad njih, l ine ono ito im

naredi." (Prijevod znaenja, En-Nahl, SO)

se

o ,,
svemllosnl, Koji se Iznad Aria uzvisio. (Prijevod znaenja, Taha, S)

"

t -"

....
( :W J J
QJ.,..:iJ .::J l;,... }i", ifjl

u l J a-" 1;
...

li slguml da vas Onaj Koji je na nebesima nete u

zemlju utjerati, kad se ona pone Iznenada tresti?" (Prijevod
"Jeste

znaenja, EI-Mulk, 16)

I rijei Poslanika, ji:

J' l J; 'J ..!JJ ) J; J' 'J

" .. Arf je iznad toga, a Allah je iznad Arfa". 33

.L....J I

J l t.IJ " \ll

"Zar mi neete vjerovati a ja sam povjerenik Onoga Koji je iznad

nebesa!". 34
2. Nekad dokaz ukazuje na ulut1 kroz spominjanje
uzvienih stvari ili stvari koje se di!u prema Njemu, kao to su
rijei:

Qll ;:iJ
"K Njemu se dliu lijepe rijei.. " (Prijevod znaenja, Fatir, 10)
33 Pogledaj L.allkal (3/39S,6S9) i Muhtesar ei-Uiuv (str. 48) od Albanija. Ez
Zehebi i Ibn Kajjlm ga smatraju vjerodostojnim i Albani ga smatra prihvatljivim.
Lanac mu je mevkuf.
34

Buharija (43S1) i Muslim ( 1064}.

...

..

...

...

Q1 1 ,ojl'1a: ;)5' -:Y. _j j

,

CJIj !1;11 r-_

J

, ...

...

J , ,

...

"K Njemu se penju meleki i Ruhui-Kudus (Dibril) u danu koji

pedeset hiljada godina traje. " (Prijevod znaenja, EI-Mearid, 4)

S1 W;;-

T0t?j ;Jj

" .. ve ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar."

(Prijevod znaenja, En-Nisa, 158)

I rijei Allahovog Poslanika ii:

'Samo ono to je isto - uzdie se prema Allahu'.
(.i \yL,. .:,r...lJI (.N. t'
J Jl ,

'

..".

' . . .pa oni od vas koji udijele nou - to se uzdigne vaem Gospodaru'.

J:ll l Jlf:JI J Jlf:JI J:ll l YI c}.r..

'Djela uinjena nou se uzdiu Njemu prije nego djela uinjena
danju, a djela danju prije djela te noi'.

Zabiljeio ga je Ahmed.
3. Nekada dokaz spominje sputanje stvari od Njega, kao

to su rijei:

...

... ,
J

.) (;': .P

...

JI

"On (Kur'an) je objava sputena od Gospodara svjetova . . . "

(Prijevod znaenja, EI-Vakia, 80)

Q
"Reci: 'Od Gospodara tvoga objavu sputa melek Dibril s
istinom, da jo vile uvrstio vjernike u vjerovanju, i da bude
putokaz i radosna vijest svim muslimanima." (Prijevod znaenja,
En-Nahl, 102)

I govor Poslanika, ii:

_".:. 1 j:.UI I!..ll l:i..U I l Jl ; Jfi

'Nru Gospodar se spWta

noi'. 35

na

dunjaluko nebo u zadnjoj treini

Postoji mnogo ajeta i hadisa koji su preneseni raznim lancima

prenosioca od Poslanika, M, koji se odnose na Allahov uluv iznad
njegovih stvorenja. Lanci predaja su toliko brojni (mutevatir) da
obavezuju posjedovanje nunog znanja da je Poslanik ji, uistinu to
rekao po pitanju Njegovog Gospodara koje je ummet nauio od
njega.
(2) to se tie dokaza od strane konsenzusa: Ashabi ,., oni

koji su njih slijedili u dobru i imami ehli sunneta, se jednoglasno

slau oko vjerovanja da je Allah iznad nebesa na svome Aru
(Prijestolu). Njihove izjave su pune takvih tvrdnji bilo preciznim
tekstom ili oiglednim znaenjem (teksta).
Imam El-Evzai kae:
Wl

.:..J..:. 4

0-"YJ .f' J} .'_; JW l l :J_,.a;

J}I_,:;... l"'-!l::J IJ

l.:.S

..:.AA....l l 0'"

"Mi smo uobiavali - a mnogo tabi'ina je bilo meu nama - da

govorimo: 'Allah, neka je uzvieno Njegovo spominjanje, je iznad
Ara'. I vjerovali smo u sve to je dolo u sunnetu po pitanju
Svojstava".
El-Evzai je ovo rekao nakon pojave metodologije Dehma (Ibn
Safvana) koji je negirao Allahova svojstva i Njegov uluv. On (Evzai)
je ovo rekao da bi ljudi znali metodologiju selefa koja je potpuno
suprotna Dehmovoj.
ak ta vie, nijedan od selefa nikada nije rekao da Allah nije
iznad nebesa ili da je On Svojim Biem svugdje oko nas. Niti su
govorili: 'Sva mesta su ista po pitanju Njega, niti je On unutar
svijeta, niti van njega, niti je dio njega, niti je odvojen od njega...
'

35 Zabiljeili su ga Buharija i Muslim. Detalji e

trinaest.

se

spomenuti u poglavlju

ak ta vie, Selefi nisu govorili da je zabranjeno pomisliti i

ukazivati gdje je Allah. Naprotiv, najueniji od stvorenja (tj.
Poslanik Muhammed ji) je ukazao na Oprosnmn hadtdtu na dan
'Arefata, medu velikom masom, gdje je to Allah J&. On je pogledao
prema nebu podigavi svoj prst i rekao:

1 1
'O Allahu, posvjedoi!..'

Potraio je od Allaha .;lt, da mu posvjedoi da mu je ummet

potvrdio da im je prenio Njegovu poslanicu.
(3) to se tie dokaza iz razuma: Svaki zdravi razum svjedoi
injenicu da je Allah Svojim Biem iznad Njegovih stvorenja. Ovo
je sa dva aspekta:

Prvi: Uluv (uzvienost) je svojstvo savrenstva, a savrenstvo

je Svojstvo Allaha u svakom pogledu. Tako da uluv mora biti
potvren Allahu.
Drugi: Uluv (uzvienost) je suprotan niskosti, a niskost je

svojstvo manjkavosti. Allah je daleko od toga da bude opisan sa

osobinama manjkavosti, pa tako, On mora biti osloboen od
niskosti. Ovako, ono to je suprotno tome se potvruje Allahu, a to
je uluv.
(4) to se tie fitre: Allah je sva stvorenja stvorio - i arape i

ne-arape, ak i ivotinje - na prirodi koja je sklona vjerovanju u

Njega i Njegov uluv. Ne postoji rob koji se okree Njemu sa dovama
ili oboavanjem, osim sa osjeajem koji nalazi pri sebi da je On
visoko iznad. Takav se okree svojim srcem ka nebesima, a ne lijevo
ili desno. I niko se ne okree od ove injenice, osim onaj kojeg su
iskvarili ejtan i njegove strasti.
Ebu Mali el-Duvejni je znao govoriti na sijelu:
'Na poetku je bio samo Allah i nita drugo. I sada je On na
emu je i bio' - Ovim je htio sarkastino da negira Allahovo
uzdizanje iznad Ara. - Pa je Ebu Dafer el-Hamdani rekao:

'Reci: ostavljamo spominJanje Ara - jer je to svakako

potvreno objavom - i obavijesti nas o ovome to nalazimo u naim
srcima. Niko sa znanjem nije nikada dovio: 'Ooo Allahu!', osim da je
naao u svome srcu prirodni osjeaj da dovi Onome koji je visoko
iznad. T akav se ne okree lijevo ili desno. Pa, kako da suzbijerno
ovaj osjeaj u naim srcima?'. - Pa je Ebu Mali vrisnuo udarivi se po
glavi i ree: 'El Harndani me je zbunio! El Harndani me je zbunio!'. 36
Ovo su pet dokaza (Kur'an, sunnet, konsenzus, razum i fitra) i
svaki od njih dokazuju da je Allah svojim Biem iznad stvorenja.
A to se tie Allahovog a, govora:

' ...

...

"" ..

"""'

"""'

J
J jf..i l jj J l jAj
Q 0 (J'"'J.M-j ($"'

"On je Allah na nebesima l na Zemlji, On zna l ito krljete l ito

pokazujete, l On zna ono ito radite." (Prijevod znaenja, EI-En'am, 3)

I govora:

G)T -;,_, j jl jj !Jj l.;..!JT J -;,_,

"On je Onaj Koji je l na nebu, a l na Zemlji llah (Bog koji se
oboiava). On je Mudri l SVeznajutll" (Prijevod znaenja, Ez-Zuhruf,
84)

Znaenje ova dva ajeta nije to da je Allah na zemlji isto kao

to je na nebesima. I ko god shvati ovo, ili prenese to od selefa onda je pogrijeio u torne kako je shvatio i lae u torne to je prenio.
Prvi ajet potvruje Allahovo pravo da samo On bude

oboavan (kod Njegovih robova) i na nebesima i na zemlji. Sve to

je na njima Njega oboava i robuje Njemu.
Takoe je reeno da ovo znai da je prvi dio govora da je
Allah na nebesima, dok bi drugi dio ajeta poinjao sa: 'i na zemlji
On zna i ita krljete i ita pokazujete ' - u znaenju da: iako je
Njegov uluv iznad nebesa, to Ga ne sprjeava da i dalje zna vae
tajne i ono ta vi radite na zemlji.
..

36

Pogledaj Sijeru 'alamu nubela (18/475) od Imama Ez-Zehebija.

Drugi ajet znai da je Allah jedini ilah (Bog) na nebesima i

jedini ilah (Bog) na zemlji. Njegovo pravo da bude samo On

oboavan odnosi se i na jedno i na drugo (tj. i na zemlju i na
nebesa) , pa ak i ako je On (Biem) iznad nebesa.
Slino ovome je govor: 'Taj i taj je vladar Mekke i Medine' - u
znaenju da kontrolie oba grada, pa ak i ako se on nalazi samo u
jednom od njih.
Ovakav nain govora je ispravan, kako lingvistiki (u
arapskom jeziku) tako i u obiaju - a Allah najbolje zna.

DEVETO POGLAVLJE
POJAM DIHAH (POZICIJE ALLAHA)
Ono to elimo ovim poglavljem jeste poj asniti da li

je

Allahova pozicija odreena ili Mu je negirana.

Ispravan stav jeste da je neispravno bezuvjetno odreivanje
pravca Allahu, bilo negacijom, bilo potvrivanjem - ve je potreban

tefsil (detaljno pojanjenje) :

(l) Ako se misli na 'poziciju niskosti' - onda se to odbija i to je

nemogue pripisati Allahu, jer je On Sebe, a i svoj a Svojstva opisao
sa

uluvom

(Uzvienou) .

(2) Ako se misli na 'poziciju uluva (Uzvienosti) sa tim da

On bude obuhvaen' - onda se i ovo takoe odbija i nemogue je to
pripisati Allahu. On je N ajvei i Najplemenitiji da bi se obuhvatio
neim od njegovih stvorenja. Kako to da bude tako kada Njegov
Kursijj obuhvata itava nebesa i Zemlju37 ?

Tj

: ,;i
Ti
".

'iY.

,!

::i 1!.,.;. v
_,jlj

...oJ

... ....

.li :;;,. :&T i_,; j

"Oni nisu veliali Allaha onako kako Ga treba veliati; a itava

e Zemlja na Sudnjem danu u aci Njegovoj biti, a nebesa e u
desnici Njegovoj smotana ostati. ist je On i Uzvien Iznad
onih koje Njemu smatraju ravnim!" (Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 67)

(3) Ako je ono to se namjerava 'pozicija (pravac) uluva

(Uzvienosti)
kako
to
dolikuje
Njegovoj
veliini

37

Kao to stoji u ajetu:

G)

...

:;lyij 9T j bj

" .. Njegova Kursija obuhvaa i nebesa i Zemlju. . " (Prijevod znaenja, EI-Bekare,
255). (Op. prev.)

velianstvenosti, bez toga da se On obuhvati' - onda je ovo istina i

potvruje se Allahu.

ejh, Ebu Muhammed Abdul Kadir el-Dejlani, kae u

njegovoj knjizi El-Gunijja:

o.!illl # .,_;_"J I _,.l.J I ...; Y'J

'I On, subhanehu, je u pravcu uluva, uzvien je iznad Ara,
obuhvata kompletnu vlast'. 38

Ako neko upita:

'Ako vi negirate da neko od stvorenja Njega moe obuhvatiti,
onda, ta je odgovor na injenicu da je Allah na nebesima kao to je
On potvrdio to za Sebe u Svojoj Knjizi i na jeziku Poslanika ili, i na
emu su se muslimani sloili?'
Odgovor ovome je:
injenica da je Allah na nebesima ne povlai nuno da nebesa
obuhvataju i okruuju Njega. Ko god kae tako - zalutao je ako to
kae od sebe; takav je laov ili je pogrijeio ako takav opis pripisuje
nekom drugom.
Ko god je svjestan Allahove veliine i da On obuhvata sve i da
e On zgrabiti itavu zemlju na Sudnjem danu i da e smotati zemlju
kao to se zamota svitak; ko god ovo zna, onda je takvom nemogue
pomisliti da neto od Njegovih stvorenja obuhvata ili okruuje
Njega.
Shvativi ovo, injenica 'da je Allah fi (na) nebesima' je uzeta
iz dva znaenja:

Prvo: Ono to je namjeravano po pitanju nebesa jeste uluv, u

znaenju: najvisoije i najuzvienije pozicije.
ak ta vie, injenica da nebesa (es-sema) moe znaiti uluv
jeste potvreno u Kur'anu. Allah ' kae:

38

Pogledaj EI-Gunijja 11-talibi tarik el-hakk fi marite el-adab -arih, strana 94.

o :;, p J

" 1 s neba vam kliu spustio " (Prijevod znaenja, EI-Enfal, ll)

..

U znaenju: odozgo, a ne bukvalno iz nebesa, jer se kia sputa

iz oblaka.

Drugo: Da je za znaenje fi (u) uzeto znaenje 'ala (na, iznad)

inei time znaenje: 'Allah je iznad nebesa'.
I takoe je fi (u) dolo u znaenju: 'ala (na, iznad) , na mnogo

mjesta u Kur'anu i drugim tekstovima. Allah . kae:

"Putujte fi zemlji

...

" (Prijevod znaenja, Et-Tevba, 2)

U znaenju: Putujte na zemlji, a ne u zemlji.

DESETO POGLAVLJE
PRVI DIO

ALLAHOV ISTIVA (UZDIZANJE) IZNAD AA

Rije istiva se u jeziku koristi za razliita znaenja, a sva ta

znaenja su u smislu 'kompletnosti' ili 'zavretka'.
U Kur'anu se koristi na tri razliita naina:
l.

Da se rije upotrijebi samostalno: kao u ajetu:

J t

Q &lj JO..l.!.l E j
""

"l

..

J tt

"" ""' ""

<l ""

kad se on opasa snagom l stasa (lsteva) " (Prijevod znaenja, EI

Kasas, 14)

U znaenju: postade kompletan, odraste/stasa.

2.

Da se upotrijebi zajedno sa esticom (ila ka, prema) :

-

kao u ajetu:

l Jj &.Pl
-

"

..

"'

""'

zatim se lsteva Ila (uzdigao prema) nebu " (Prijevod znaenja,

..

EI-Bekare, 29)

U znaenju: namjere uz potpunu elju.

3. Da se upotrijebi zajedno sa esticom ('ala

na,

iznad) : kao u ajetu:

_,t Lj.=. ::!

...

"lltestevu 'ala (da se uspenjete na) njihova lecta

" (Prijevod

znaenja, Ez-Zuhruf, 13)

U znaenju: podignuti na njih, uspeti se.

Tako je znaenje Allahovog istiva iznad Ara: 'Uzdizanje iznad
ara i smjetanje nad njim u smislu kako to dolikuje Njemu,
Velianstvenom i Uzvienom'.

To je jedno od sifata fi'lijje (Allahova svojstava djela) koje je

dokazano u:
1-

Kur'anu,

2- sunnetu i
3- konsenzusu.

( l ) Od Kur'anskih dokaza su Allahove .;li&, rijei:

Q J-:;iT 'T
"Svemllosnl, Koji se Iznad Arla uzvisio." (Prijevod znaenja, Taha, S)

(2) Od dokaza i% sunneta jeste ono to je zabiljeio El-Hilal u

svojoj knjizi Es-Sunne, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca prema
artovima (uslovima) Buharije, gdje je Ebu Katade en-Nu'man
rekao:

'uo sam Allahooog Poslanika M, da kae:

.wf'

.).s- I.S.,=- l u.L":. lJ" Ji l ti ll

'Kada je Allah zavr!io sa stvaranjem svojih stvorenja,

'ala (uzvisio iznad) Ada'. 39

On

se isteva

ejh, Abdul Kadir el-Dejlani, kae:

JS .).s- Jl l J;l JS J ;l.. ..; l

'Ovo je zabiljeeno u svim knjigama koje je Allah objavio

Poslanicima, ltiil\ . ' 40

(3) Ehli sunnet se jednoglasno sla!e na vjerovanju da je

Allah iznad Ara i nijedan od njih nikada nije rekao suprotno.
Nemogue je da iko prenese neto tako od njih, niti takav govor,
niti u tome znaenju.

39 Ibn Kajjim spominje u Idtlmaul clujuil islamlje (str. 34). Ez-Zehebi kae:
'Njegovi prenoslocl su povjer1jlvi'. ejh Albani se sloio na ovome u Muhtesar el
uiuv (str. 38).
40

Gunijja (str. 96).

Jedan ovjek je rekao imamu Maliku:

'Ooo Ebu Abdullah:

Q _pl J--1 ,,
"Svemilosni, Koji

se

iznad Ara uzvisio." (Prijevod znaenja, Taha, 5)

Pa, kako se to Allah uzvisio?

Imama Malik spusti svoj u glavu sve dok nije poeo da se znoji,
pa ree:

\'l !ll) L..J -4

..:,s.

Jlj-liJ 'J 04)'\J ,J_,.u.. .Jf J ,J#, .Jf l_,.:....)ll

.

'lstiva (uzdizanje) je poznato, kakvoa nije poznata, vjerovanje

u to je vadib (obaveza) , a pitanje o kakvoi toga je novotarija i ja
vidim da si ti novo tar ! '
Nakon odgovora naredi d a se ovaj koji je ovo upitao izbaci
napolje.41
Slino ovome je zabiljeeno i od Rabbie ibn AbdurRahmana,
ej ha imama Malika. 42
Njegova (M alikova) izjava: 'Istiva (uzdizanje) je poznato

.'

znai da je poznato u arapskom jeziku; a to znai: 'Uzdignuti se

iznad, zaposjesti'.
Njegova (Malikova) izj ava: ' kakvoa nije poznata

.'

znai da

mi ne moemo sa naim razumom da opiemo kakvou Allahovog

istiva

(uzdizanja) iznad Njegovog Ara. Jedini nain bi bio preko

objave, a u objavi nije zabiljeena kakvoa toga. Pa, kada oboje, i

razum i objava, ne ukazuju na kakvou - onda je potrebno da se
suzdrimo od govora o tome.

4 1 Pogledaj Sijeru 'alamu nubela, {8/100-101), EI-Esmai ve5-sifat od Bejhekija

(str. 515) i El-Hafiz (Ibn Hader) ga smatra prihvatljivim u Fethul-bariju (13/407).
42

Pogledaj EI-Esmai ves-sifat (str 516).

Njegova (Malikova) izjava: ' vjerovanje u to je vad!ib ' mai

da je vadib (obaveza) vjerovati da je Allah iznad Svoga Ara onako
kako to Njemu dolikuje, jer je Allah to Sam Sebi potvrdio, zato je
vjerovanje u to i iman u to vadib (obaveza) .

Njegova (Malikova) izjava: ' a pitanje o kakvoi toga je

novotarija .' mai da je pitanje o kakvoi istitJa (Allahovog
uzdizanja) novotarija, jer nije bila poznata u vrijeme Allahovog
Poslanika M, i njegovih ashaba,

Ova izjava, koju je imam Malik spomenuo po pitanju

Allahovog istitJa (uzdizanja) , jeste presudna mjera (vaea je) za sva
Allahova Svojstva koja je On spomenuo u Svojoj Knjizi ili na jeziku
Svoga Poslanika M. To jest: njihova znaenja su nam poznata, iako
njihova kakvoa nije poznata, jer nas je Allah obavijestio o njima,
ali nas nije obavijestio o njihovoj kakvoi43
U dodatku, govor o Allahovim svojstvima jeste forma govora o

Allahovom Biu. Pa, onako kako potvrujemo Allahovo Bie bez

tekjifa (ulaenja u kakvou) , tako isto potvrujemo Njegova svojstva
bez tekjifa.
Neki uenjaci su govorili da ukoliko bude upitan od strane
dehmijje:
'Allah se sputa na dunjaluko nebo, pa kako se onda to
sputa?'
Odgovori: "Allah nas je obavijestio da se sputa, ali nas nije
obavijestio kako!"
Drugi nain odgovora kada te upita dehmijja o bilo kojem
Allahovom svojstvu:
'Kakvo je to svojstvo?'
Odgovori: "A kakav je Allah?" - ovo (mu tako kae) , jer je
nemogue shavatiti i dokuiti kakav je Allah. Tako e mu rei, da

13

Pogledaj pojmjenja naina kako se 'kakvoa' ikako moe saznati.

ako tekjif nije mogu po pitanju Allaha, onda nije ni po pitanju

Njegovih svojstava, jer su svojstva dio onoga to se opisuje!
Ako bi neko rekao:
'Ako je znaenje Allahovog istiva (uzdizanja) iznad Njegovog
Ara to da se On uzdigao iznad Ara, onda to znai da je On: ili vei
od Ara, ili manji od njega ili da su jednaki. Jer ovo znai da On
mora imati dism (tijelo), a to je nemogue! '
Odgovor ovome bi bio, bez sumnje, d a j e Allah vei od Ara i
vei od bilo ega. Ali, ovo ne ukazuje na bilo koji od neispravnih
zakljuaka od kojih je Allah ist.
to se tie toga da je nemogue da Allah ima dism (tijelo) ,
onda se mora znati da je govor o dismu (tijelu) i pripisivanje tijela
Allahu, bilo da se negira ili potvruje - novotarija, i to nije
preneseno u Kur'anu, sunnetu ili u izjavama selefa. To je irok
pojam koji trai tefsil (detaljno pojanjenje) :
(l) Ako se sa 'dism' misli na neto sainjeno, iji djelovi su
potrebni i podravaju jedan drugog - onda je to odbaeno od Allaha,
Venog, Samoodravajueg i Onog koji ne zavisi od nikoga.

(2) Ako se sa 'dism' misli na Njega bivajui Samoopstojei i

opisuje ono to samo Njemu dolikuje - onda to nije odbaeno od

Allaha, jer Allah nikog nije potreban i opisan je Svojstvima
savrenstva kako Mu dolikuje.
Ipak, poto rije 'dism' moe ukljuivati ispravno, a takoe i
neispravno znaenje kada se vee za Allaha pripisujui to Allahu,
bilo da se apsolutno zanegira ili potvrdi - to nije dozvoljeno.

Ovo je jedna izjava koju novotari koriste da bi doli do

zakljuka negacije onoga to je Allah potvrdio za Sebe od savrenih
svojstava. A dvije su vrste ovakvog zakljuivanja:
l. Ispravno

zakljuivanje

koje nije kontradiktorno

savrenosti, to je bezuvjetno vezano za Allaha. Ovo je ispravno i
potrebno je to pojasniti i objasniti da se to Allahu ne negira.

2. Pogreno zakljuivanje je ono koje je kontradiktorno

savrenosti vezanoj za Allaha. Ovo je neispravno i obaveza je to
odbiti i pojasniti da nije prikladno shvatanje Kur'ana i sunneta, jer
su Kur'an i sunnet ispravni kao i njihova znaenja. I nije nikada
mogue da istina bude shvaena u znaenju koje je neispravno.
Ako se kae:
'Ako pojasni Allahov istiva (uzdizanje) iznad Njegovog Ara
kao Njegovo uzdizanje iznad njega, onda to daje utisak da je On
potreban da podigne Sebe ili da podupre Sebe ! ?'
Odgovor je da: Svako ko je svjestan Allahove veliine,
savrenosti Njegove Moi, Njegove Snage i neovisnosti od bilo koga,
onda mu nee pasti na pamet da Allahu treba Ar da bi ga Ar
podrao. Kako to da bude tako kad Ar i sve to je stvoreno ovisi od
Allaha i izlae se Njemu? Nema podrke niti odravanja, osim od
Njega.

QJ !L--;ifj\rtj :T r 0i - :.41; -'

"I jedan od znakova Njegovih je l to ito nebo l Zemlja postoje
voljom Njegovom " (Prijevod znaenja, Er-Rum, 25)
..

Ako se upita:

'Da li je dozvoljeno da se Allahov istiva iznad Ara pojasni u

znaenju istila (da je Allah njime zagospodario) , kao to mu'atile
pojanjavaju u njihovom pokuaju da izbjegnu 'pogreno shvatanje' ?'
Odgovor bi bio:
To nije dozvoljeno, i to zbog sljedeih razloga:

Prvi: Ako je ovakav nain shvatanja ispravan, onda to ne

sprjeava pojanjavanje istiva sa njegovim realnim, stvarnim
znaenjem. A ako je to neispravno, onda nije mogue da to bude
odgovarajua vrsta shvatanja uzetog iz Kur'ana i sunneta. Ko god
misli da su oni obavezno zasnovani na neem drugom mimo njih (tj.
Kur'ana i sunneta) , onda je on zalutao.

Drugi: Pojanjavanje toga u znaenju istila (zagospodariti) je

zasnovano na osnovu neispravnog shvatanja. Nije mogue, jer je
suprotno idtma'u (konsenzusu} selefa, i zbog toga nije dozvoljeno da
se kae:

.J I -f-a ..ill wl

Allahov istiva na zemlji', i druge sline

izjave od kojih je Allah ist.

Kada bi bilo da je On istila (zagospodario} Arom, onda bi to
znailo da Allah, prije toga, nije bio u toj poziciji kada je stvarao
nebesa i zemlju.
Trei: Tumaenje istiva u znaenju istila nije poznato u
arapskom jeziku. To je la, a Kur'an je objavljen na jeziku Arapa, te
zbog toga nije mogue da to tumaimo u znaenju kakvo arapima u
njihovom jeziku nije poznato.
etvrti: Oni koji istiva tumae kao istila smatraju da je to

metaforiki govor; meutim, metaforika znaenja nisu prihvaena,

osim uz ispunjenje etiri arta (uslova} :
l. Jasan dokaz koji poziva da se ta izjava uzme metaforiki, a

ne njegovo stvarno, realno znaenje.

2. Da je mogue metaforiko znaenje zasnovano na jeziku.

3. Da je

mogue metaforiko znaenje u odreenom

kontekstu. Mogunost openitog metaforikog znaenja ne znai da
je to prihvaeno u svakom kontekstu. Suprotan kontekst odreenog
znaenja i okolnosti mogu sprijeiti neka znaenja koja se
podrazumjevaju ako se uzme openito.
4. Dokaz koji ukazuje na metaforiko znaenje rt:\Ora biti
iznijet i pojanjen. Ovo je zato to znaenje moe biti i stvarno
injenino, a ne metaforiko, i da se prije uzme kao vanjtinsko
stvarno znaenje. Zato, obaveza je iznijeti dokaz koji ukazuje na prvo
ili drugo - a Allah najbolje zna.

DESETO POGLAVLJE
DRUGI DIO

AR {PRIJESTO)

Rije ar u arapskom jeziku znai 'kraljevski prijesto'. - Allah

. kae o Jusufu :

,.."

...

t .,.. ,..

0 J- 1 J&- Y,I jj
" .. 1

on roditelje svoje postavi na ar (prijesto) .. " (Prijevod

znaenja, Jusuf, 100)

I kae o kraljici Sabe:

:;.:;- tlj
" .. a ima l velianstveni ar (prijesto)" (Prijevod znaenja, En-Neml,
23)

A to se tie Ara (Prijestola) Najmilostivijeg, iznad ega se

On istiva (uzdigao) , to je veliki prijesto koji se protee iznad svih
stvorenja. Najvisoiji je i najvei od njih, kao to je reeno u hadisu
Ebu Zerra u kojem je Poslanik il, rekao:
J.;.j lJ .i .J-) l) ilAJ... Ul..>-T tj! l .cr l ,..;.J \jiJ l ..:.;IJL-l l Lo
.Ul:L-1 ..!.l.l..l;

c.Pi')l.il l J.;.jT ,_,... l c.P ..;_,.J l

'Sedam nebesa i sedam zemalja u poreenju sa Kursijom su samo

kao prsten baen u pustinju. I uistinu, Ar u poreenju sa Kursijom je kao
pustinja u poreenju sa prstenom' ++

Autor, ejhul-islam, Ibn Tejmijje, kae u djelu 'Erala el

Arija':
44 Zabiljeio Ibn Hibban (str. 94 u EI-Mevarid) i Ebu Nuajm u El-Hilje (1/167) i u
El-Esma' (2/569, 649). Takoe je zabiljeio Ibn Merdevej kao to stoji u Tefsiru
Ibn Kesira (1/310-31 1). Hafiz Ibn Hader kae u Fethul-barlju: 'Ibn Hibban ga
smatra sahihom (vjerodostojnim) i podrava ga lanac od Mudahida - Se1d Ibn
Mensur ga je zabiljeio u Tefsiru sa sahih lancem od njega'.

'Hadis ima razliite lance prenosioca. Ehu Hatim ga biljei, kao

i Ibn Hibban u svom Sahihu, Ahmed u Musnedu, i dr.'
Rije kursij u jeziku znai: 'Stolica, neto na emu se sjedi'. A
to se tie Kursija kojeg Allah pripisuje Sebi, to je: 'mjesto Allahova
dva stopala'.
Ibn Abbas ., kae:

J l '1}

;J.i fo. '1 .;rJ 'J

l e!'>'" 4./""_,s:J l

'Kursij je mjesto dva stopala, a Ar ... niko ne moe obuhvatiti

njegovu veliinu, osim Allah, Moni i Plemeniti'
Hakim ga biljei u Mustedreku i kae:
'(Hadis je) u redu prema uslovima dvojice ejhova (Buharije i
Muslima) . Zabiljeen je i kao merfu predaja, ali je ustvari mevkuf.
Ovo maenje koje spominje Ibn Abbas ., vezano za Kursij, je
dobro poznato ehli sunnetu. To je sauvano od njega i zapameno.
A ono to je preneseno od njega da to (Kursij) mai: 'Znanje' onda to nije neto to je sauvano, i nije zapameno ni od koga.
Tako, ono to je preneseno od El-Hasana da je rekao da je Ar, to je
slabo i nije vjerodostojno, kao to kae Ibn Kesir. 45

45 u njegovom Tefsiru ( 1/311).

JEDANAESTO POGLAVLJE
ALLAHOV MA'IJJE (PRISUSTVO SA STVORENJIMA)
Allah je potvrdio u Svojoj Knjizi i na jeziku Svoga Poslanika M,
da je On ma' (sa) Svojim stvorenjima.
Od dokaza iz Kur'ana su Allahove rijei:

. ..

Q ;:, lj

0!1 jAj

" ..On je sa vama gdje god bill, l sve ito radite Allah vidi.. "
(Prijevod znaenja, El-Hadid, 4)

,.,, ... 'l l

Q e: 411 1 ulj
,

... ,

" ..jer je Allah sa vjemldma." (Prijevod znaenja, EI-Enfal, 19)

t

J ...

l- , ,

,"

<6

Q ....:..J.S ij .4=-., '-fl

..

_,

;.:

"" ,.

",

ut> Ju

"Ne bojte sei", ree On. "la sam sa vama, la sve bijem l
vidim." (Prijevod znaenja, Taha, 46)
Od dokaza iz sunneta su rijei Poslanika, M :

T L.;>- .!L...

.JI .JI .J4\'I

'Najbolji iman je da znas da je Allah s tobom gdje god bio' 46

I govor Poslanika, M, kada je rekao svome drugu, Ebu Bekru

kada su bili u peini:

Q - :&T ..:.:_.,; ::,).

" .. Ne brini, Allah je sa nama .. l " (Prijevod znaenja, Et-Tevba, 40)

Selefi od ummeta su se jednoglasno sloili na tome bez

razilaenja, kao i imami.

* Zabiljeio Et-Taberani u EI-Kebiru i EI-Evsatu, kao stoji u Mu'cl}emuz

zavaidu (1/60), i EI-Bejheki u EI-Esmai ves-sifat (907), i Ebu Nuajm u EI
Hilje(6/124).

Ma'ijje ili prisustvo se u jeziku koristi u znaenju: 'pratnja' ili

'drutvo'.
Bilo kako bilo, njeno znaenje se razlikuje zavisno od onoga
emu se pripisuje i u kakvom kontekstu i okolnostima je
upotrijebljeno:

(l) Nekada moe znaiti 'pomijeati' kao to se kae:

'Pomijeao sam vodu ma' (sa) mlijekom'.
(2) Nekada moe znaiti 'prijetnja' ili 'upozorenje' kao to se
kae da bi se disciplinovao kriminalac: 'Idi, ali ja sam ma' (sa)
tobom'.

(3) Nekada moe znaiti 'pobjeda' ili 'pomo' kao to se kae

onome koji trai pomo: 'Ja sam ma' (sa) tobom'. - I slino ovome.
Njegovo znaenje je razliito ovisno emu je svojstveno i
kontekstu u kojem se koristi.
esto se rije slae sa njenim originalnim znaenjem, medutim
razlikuje se svojim pravilom (propisom) i ta nuno povlai od onog
nata asocira svojim kontekstom.
Kada shvatimo ovo, postaje jasno da se izraz ma'ijje, kada se on
vee za Allaha, uzima u njenom stvarnom, a ne u metaforikom
znaenju. Ipak, Allahovo prisustvo sa Njegovim stvorenjima jeste
onako kako to Njemu dolikuje, i nije nikako poput bivanja stvorenja
sa drugim stvorenjem. ak ta vie, uzvienije je i savrenije i nije
poput ma'ijja stvorenja sa stvorenjem.
Neki od selefa su ma'ijje, tj. Allahovo prisustvo sa Njegovim
stvorenjima, objasnili da znai: 'On je sa Svojim znanjem o njima'.
Ovo je samo pojanjenje ta ma'ijje ukljuuje.
Razlog ovakvog njihovog pojanjenja jeste da bi pobili dehmijje
koji kau da je Allah svugdje sa Svojim Biem. Oni (dehmijje)
koriste dokaze iz tekstova ma'ijja da podre svoje zabludjela
tumaenje. Zato su selefi pojasnili da nije ono to se eli sa ma'ijjom
to da je Allah sa Svojim Biem svugdje. To je nemogue s take
razuma i vjerozakona, jer je opreno Njegovom uluvu (uzvienosti) i

to podrazumijeva da Njegova stvorenja obuhvataju i okruuju Njega

- a to je nemogue!
KATEGORIJE ALLAHOVOG MA'IJJA (PRISUSTVA) SA NJEGOVIM
STVORENJIMA

Ma'ijja (prisustva} Allaha sa Njegovim stvorenjima je dvije

vrste:
l. Opti ma'ijje i

Posebni ma'ijje.

Z.

(l) to se tie opteg ma'ijja - on obuhvata sva stvorenja, i

vjernike i nevjernike, pravedne i grjene, sa: Njegovim znanjem,
snagom, ureivanjem stvari, vlau i drugim stvarima od rububijjeta
(Gospodarstva} . - Ova vrsta ma'ijja obavezuje onome koji vjeruje u
nju, potpunu svijest da ga Allah motri. Za ovo je Poslanik, il, rekao:
.T t...;>. A.o 1

1)1 r-W 1)1 .)4)'1 J.;UI

'Najbolji iman je da znas da je Allah s tobom gdje god bio'. 47

Neki primjeri opteg ma'ijja jesu rijei Allaha :

J "' ..

t.

Q 0 Jllj jAj
J

" .. On je sa vama gdje god bill, l sve ito radite Allah vidi . "
.

(Prijevod znaenja, El-Hadid, 4)

..

...

...,

{
.ill '-S (r, jl
J j J :&1 01 ) (JI
... ",. ...

...

..

Q i)t? f
"Zar ne znal da Allah zna sve ito je na nebesima l ito je na
Zemlji? Nema tajnih razgovora medu trojicom, a da On nije
b!tvrti, ni kad ih je manje, ni kad Ih je vlie a da On nije sa
njima gdje god oni bill .. " (Prijevod znaenja, EI-Mudadele, 7)
47 Govor o

ovome hadisu je prethodio u fusnoti 46.

ono se odnosi na
Allahovo davanje pobjede ili pomoi nekome - ovo je specifino za
one koji to zaslue od poslanika i njihovih sljedbenika. - Ova vrsta
ma'ijja prisiljava onoga koji vjeruje na odravanje konstantne
postojanosti i snage.

(2) A to se tie posebnog ma'ijja

. Neki primjeri ove posebne vrste ma'ijja su Allahove rijei:

iE i

jer je Allah sa mu'mlnlma (vjernldma)- "--lPrljevod znaenja, EI

Enfal, 19)

(!) /

1 ;. lJ l_,i!i E Si J

Allah je zaista onima koji Allaha boje l onima koji dobra

djela Bne .. " (Prijevod znaenja, En-Nahl, 128)

I Njegovo obraanje Musau i Harunu itiP:

....;Jj lj l t.-.
t.

, ""'

1- , ,

"'""'

..

j
<l

...
U

""" ""

...

'l JU

"Ne bojte sei", re&t On. "la sam sa vama, la sve bijem l
vidim. (Prijevod znaenja, Taha, 46)

I Njegove rijei povodom Svoga Poslanika M:

"""

%1 0J 0.}

" .. Ne brini, Allah je sa n11ma1 .. " (Prijevod znaenja, Et-Tevba, 40)

Ako neko upita:

'Je li Allahov ma'ijje od sifata zatijje (Allahovih svojstava Bia)

ili od sifata fi'lijje (svojstava Njegovih djela)?
- Odgovor je taj da je openita vrsta ma'ijja od sifata zatijje, jer
je to svojstvo konstantno i zauvijek pri Njemu. A. to se tie posebne
vrste ma'ijja, to je od sifaia fi'lijje, jer je u skladu sa uslovima: ako se
uslovi ispune, onda se potvruje, a u suprotnom ne.

DVANAESTO POGLAVLJE
SPAJANJE IZMEU TEKSTOVA ALLAHOVOG ULUVA SA
NJEGOVIM BIEM I NJEGOVOG MA'IJJA
Prije nego pojasnimo kako se spaja izmeu ovo dvoje, najprije
bih htio da upoznamo vrijedno pravilo na koje je autor, ejhul-islam,
Ibn Tejmijje, ukazao u svome djelu El-Akl ven-nakl (1/43-44). - U
zakljuku djela stoji:
'Ako bi se reklo da postoji kontradiktornost izmeu dva
dokaza, onda su ili oba dokaza sigurni i ubjeujui ili su zasnovani na
pretpostavci, ili je jedan siguran, a drugi zasnovan na pretpostavci.
Pa, tako da ih je tri vrste:
l.

Oba dokaza su sigurni: To su dva dokaza koje razum

pozitivno potvruje u onome ta dokazuju. Zbog toga je bilo koji tip

kontradiktornosti nemogu, jer ovo znai neto od sljedeeg:
l . Jedan od dokaza mora biti odbaen, a to je nemogue, jer
svaki siguran dokaz mora biti potvren;

2. Ili, to znai da moramo potvrditi oba dokaza, s tim to emo

vjerovati da meu njima postoji kontradiktornost, a to je takoe
nemogue, jer bi to znailo Kombinaciju dvije naizgled razliite
stvari. Pa tako, pretpostavka da su oni kontradiktorni:

(a) ili znai da i jedan i drugi nisu sigurni i vjerodostojni

dokazi;
(b)ili da tu u sutini ne postoji kontradiktornost u svemu
izmeu njih, zato to je jedan od njih uzet iz odreene perspektive, a
drugi iz druge perspektive.
(e) I naravno, ako je jedan od njih derogiran i zbog toga nije
uzet, jer dokaz zasnovan na onome to je derogirana nije
podravajui, s tim to nema kontradiktornosti izmeu derogirana
dokaza.

2. Oba dokaza su zasnovani na pretpostavci: Ili su dokazi

samo pretpostavljeni zasnivajui to na tome kao dokazu, ili su
zasnovani na njihovoj autentinosti. U tome sluaju, izdvaja se
ispravniji dokaz i daje mu se prednost.

3. Jedan od dokaza je siguran, a drugi pretpostavljen: U

tome sluaju, sigurnom i pozitivnom uspostavljenom dokazu se daje

prvenstvo, jer ono to je sigurno se nikad ne odbacuje zbog puko
pretpostavljenog.
Ako je ovo jasno, onda kaemo da nema sumnje da se tekstom
uspostavlja i potvruje Allahov uluv (uzvienost) , bivajui Svojim
Biem iznad Svojih stvorenja uz injenicu da je On, takoe, sa
njima. Svi ti dokazi su sigurni i pozitivno uspostavljeni u svome
dokazivanju i vjerodostojnosti. Allah ak spaja to dvoje u Svom
govoru:
.,
-.:q

' ,

1';-. ''"' ; . l . 4 . - . - {- --. -l{_ (..) 1 f.../"v-... l.r .r- -: - - J .J 'J - y-- l.r- - _,A
,
,
(
l '" " - - l' lo
- t;- - - 1
. - 1 . .;.L
- - . . - t;- 1'7.
'J Cfi 'J ._... I.J.t-l 'J ..,.-: (_.;-- t;'J- .J
1.)1.
D
t;
,

(t

Al

J J

""'

""'

.",.

_,A

, -r(- "'"
v)1 - ...u 'J- \!.

'W'
-

"On je Onaj Koji je l nebesa l zemlju za iest dana stvorio, a

zatim se nad Ariom uzvisio: On zna ita u zemlju ulazi l ita Iz
nje Izlazi i ita s neba silazi i ita se prema njemu die, On je s
vama gdje god bill, l sve to radite Allah vidi." (Prijevod znaenja,
El-Hadid, 4)

U ovome ajetu Allah potvruje Svoj istiva (uzdizanje) iznad

Ara, koji je najuzvienijih od stvorenja. I On, takoe, potvruje da
je On sa nama. Ovdje nema kontradiktornosti, jer je mogue
spajanje (kombinovanje) izmeu to dvoje.
RAZLOZI MOGUEG SPAJANJA (KOMBINOVANJA) IZMEU OVO
DVOJE

Prvo: Tekst sam po sebi kombinuje to dvoje, pa je tako

kombinovanje izmeu ovo dvoje definitivno mugue, jer tekst nee
dokazati neto to je nemogue. A ko god tako misli (tj., da je

nemogue) , onda grijei i mora ponovo razmisliti, traei Allahovu

pomo i traei od Njega uputu i uspjeh ulaui najvii napor u
saznavanju istine. Pa, ako mu tada istina postane jasna, onda neka
velia i neka se zahvali Allahu na tome, u suprotnom, ovu stvar
treba povjeriti Onome koji najbolje zna, rekavi: 'Mi u to vjerujemo,
sve je to od Naeg Gospodara48 Uzvien si Ti; mi nemamo znanja,
osim ono to si nas ti poduio. Uistinu, ti si Onaj Najznaniji,
Mudri'49

Drugo: Nema kontradiktornosti izmedu znaenja uluva

(uzvienosti iznad stvorenja) i ma'ijja (prisustva sa stvorenjima) . Za
ma'ijje ne vai da je On pomijean medu njima ili u njihovom
mjestu, kao to je prije pojanjeno.
Mogue je da neto bude samo po sebi iznad, a da bude
opisano kao da je negdje drugo, kao to je u govoru: 'Mi smo
putovali, a Mjesec je bio sa nama' - iako je mjesec bio na nebu. Ovo
ne podrazumijeva kontradiktornost, niti u izraavanju, niti u
znaenju, jer onaj kome se govori razumije znaenje ma'ijja u ovoj
reenici; on zna da to ne znai da je Mjesec ba bio na zemlji. - Pa
tako, ako je dozvoljeno (tj. mogue) da se spoje uluv i ma'ijje u
odnosu na stvorenje, onda je jo pree u odnosu na Stvoritelja.

Tree: ak i da postoji kontradiktornost izmedu uluva i ma'ijja

u odnosu na stvorenja, onda to obavezno ne znai i u odnosu na
Stvoritelja. Ovo je zato to ne postoji nita slino Allahu u bilo
18 Kao to se kae u ajetu :

Q l!?.J :; l1;1; h
- .#r J :Jr_,
A

"..Oni, pak, koji su u znanost uputenl kalu: "Ml u to vjerujemo; sve Je to

od naiega Gospodara! " (Prijevod znaenja, AII-Imran, 7) (Op.prev.)
..

49 Kao to se kae u ajetu:

...

.,

J J

"Subhanallahl", rekoie oni, "ml znamo samo ono &trnu sl nas Tl poulol
Samo sl Tl Znalac Mudri." (Prijevod znaenja, EI-Bekare, 32) (Op.prev)

kojem Njegovom svojstvu. Zato se za Njegov ma'ijje ne presuuje u

poreenju sa ma'ijjam. stvorenja.
ak ta vie, Njegovo bivanje sa stvorenjima ne daje utisak da
je On meu njima ili na istom tom mjestu gdje su oni, jer je On
lino visoko iznad. Nita od Njegovih stvorenja nee nikad
obuhvatiti ili okruiti Njega, dok On obuhvata sve.
Imajui ove take na umu, ak je mogue spojiti
(kombinovati) izmeu primjera koji su potvreni za Allaha . da je
On daleko iznad, uprkos tome da je i ispred onoga koji klanja50
Kaemo da je kombinovanje izmeu njih s vie aspekata:

Prvo: erijatski tekstovi spajaju (kombinuju) izmeu to dvoje i

to nikad nee ukljuivati neto to je nemogue.

Drugo: Ovdje nema kontradiktornosti izmeu uluva i bivanja

ispred (klanjaa) . Mogue je za neto da bude visoko gore iznad
neega, dok je takoe i ispred toga, jer to ne obavezuje da je fiziki
zatvoren tu u istoj blizini. Zar nije mogue da ovjek gleda u Sunce i
kae: 'Nalazi mi se ispred lica' - dok je (Sunce) ustvari na nebu?
Opet, ovo se ne smatra kontradiktornou, niti u izraavanju, niti u
znaenju. - Zato, ako je ovo dozvoljeno za nas, u odnosu na
stvorenja, onda je jo vie dozvoljeno (i mogue) za Stvoritelja.
Tree: Kao to je ve spomenuto, ak i da postoji
kontradiktornost izmeu uluva i neijeg bivanja ispred neeg drugog
u odnosu na stvorenja, onda to ne znai da je to isto i po pitanju
Stvoritelja, jer nita nije slino Allahu ili nekom od Njegovih
svojstava. - S toga, Njegovo bivanje ispred onoga koji klanja ne
znai da je On Svojim Biem na istom mjestu ili pored zida spram
kojeg je klanja okrenut. Ovo nije tako, jer je On visoko iznad i
nita od Njegovih stvorenja nee nikad obuhvatiti ili okruiti Njega,
dok On obuhvata sve.
50 Kao to se kae u hadlsu kojeg biljeI Buharija (401}: "Kada neko od vas
lUnja, neka nikako ne pljuje l8pred Rbe, jer, u namazu, Allah je Ispred
njega". (Op.prev.)

TRINAESTO POGLAVLJE
PRVI DIO

ALLAHOV NUZUL (SPUnANJE) NA DUNJALUKO NEBO

Zabiljeeno je u dvije vjerodostojne zbirke (tj. kod Buharije i
Muslima) da je Ehu Hurejre, prenio od Poslanika a, da kae:
Ir (; "' y

4r: J_,.&:; ,_",:.'JI

j:.U I ..:...1; JJ I J.......l l Jl J J

V..J

_,ut; "' Ir .t;

'Spwta se Gospodar na dunjaluko nebo u zadnjoj treini noi,

govorei: 'Ko Mi dovi da mu se odazovem? Ko trai da mu dam? Ko trai
oprost da mu oprostim?"
51

Oko dvadeset osam razliitih ashaba prenosi ovaj hadis od

Poslanika M, i ehli sunnet se ujedinio na njegovom prihvatanju.
Allahov nuzul (sputanje) na dunjaluko nebo jeste od sifata
fi'lijje (Njegovih svojstava od djela) koja su povezana sa Njegovom
voljom i mudrou. To je stvarno sputanje onako kako to dolikuje
Njegovom dostojanstvu i veliini.

I nije dozvoljeno initi tahrif (mijenjanje) u znaenju:

'sputanje Njegove naredbe', ili: 'sputanje Njegove milosti', ili:
'sputanje nekog od Njegovih meleka', ili bilo kakvo drugo
neispravno tumaenje. - To je potpuno neispravno zbog sljedeiP
razloga:
Prvi: To je oprena i kontradiktorno vanjtinskom znaenju
hadisa. - Poslanik a, je ovo sputanje pripisao direktno Allahu, i
osnovni princip jeste da se neto pripisuje nekome samo onda kada
stvarno to ini ili je uzrok da se to dogodi. S toga, pripisivanje ovoga
nekome ili neemu drugom bi bio tahrif (mijenjanje) i oprena je
osnovnom principu.

51

Zabiljeili Buharija (114f5) i Muslim (758).

Drugi: Takvo (pogreno) tumaenje bi ukazivalo da neto od

rijei nedostaje, a osnovni princip je da nita nije izostavljeno.
Trei: Sputanje Njegove naredbe ili milosti nije specifino
samo za ovaj dio noi. ak ta vie, Njegova naredba i milost su
konstantni u sputanju u svakom vremenu.
Ako bi se tada reklo da to mai da je to 'posebna naredba', ili
'posebna milost', a to se obavezno ne sputa u svako vrijeme. Odgovor na ovakvu izjavu je taj da ako je ovakva pretpostavka i
tumaenje ispravno, ta bi onda mailo to da je zadnja destinacija
prilikom sputanja 'dunjaluko nebo' - zato se tu zavrava? - Pa,
kakva je to korist za nas, ako se milost sputa samo do neba do kojeg
nas je Poslanik M, obavijestio da dolazi?
etvrti: Hadis ukazuje da ono to se sputa kae: 'Ko Mi do\li

da mu se odazovem? Ko trai da mu dam? Ko trai oprost da mu

oprostim?'. - A niko ne moe rei neto ovako, osim Allah.

TRINAESTO POGLAVLJE
DRUGI DIO

SPAJANJE IZMEU TEKSTOVA ALLAHOVOG ULUVA SA

NJEGOVIM BIEM l NJEGOVOG NUZULA (SPUTANJA) NA
DUNJALUKO NEBO
Allahov uluv je Svojstvo od sifata zatijje _(Njegovih Svojstava
Bia) koje nije mogue Odvojiti od Njega. Meutim, nije
kontradiktorno onome to je dolo u tekstu o Njegovom nuulu
(sputanju) na dunjaluko nebo.
Spajanje (kombinovanje) izmeu to dvoje biva sa dva aspekta:

Prvi: Tekst kombinuje izmeu to dvoje i oni nikad nee

ukljuivati nita to je nemogue, kao to je ve spomenuto.
Drugi: Nita nije slino Allahu ili nekom Njegovom svojstvu.
S toga, Njegovo sputanje nije u niemu slino kao sputanje
stvorenja i da se kae da je to kontradiktorno Njegovom bivanju
iznad Njegovih stvorenja - a Allah najbolje zna.

ETRNAESTO POGLAVLJE
POTVRIVANJE SVOJSTVA ALLAHOVOG LICA
Metodologija ehli sunneta vel dema'ta je da Allah .;lt, ima
stvarno lice (vedh) kakvo dolikuje Njemu i opisano je sa
Velianstveno i Plemenito. Oboje, i Kur'an i sunnet to dokazuju:

Od dokaza iz Kur'ana su Allahove .;lt, rijei:

J

...
,
_?l...j l""" J;, .J
j :.;;,.J
,

" .. a ostaje Lice tvoga Gospodara, Vellanstveno l Plemenito .. "

(Prijevod znaenja, Er-Rahman, 27)

A od dokaza

od Poslanika, :1:

iz sunneta

jesu rijei iz dove koja je zabiljeena

!l.Lil

Jl J_,.:.) lJ J Jl l t..il .!.UL.fJ

'Traim od Tebe slast gledanja u Tvoje lice i elju da Te sretnem. '52

Allahovo lice je svojstavo od sifata zatijje (Allahovih svojstava
Bia) koje je On potvrdio za Sebe u stvarnom smislu na nain kako
to Njemu dolikuje. Nije dozvoljeno to iskriviti i drugaije tumaiti
kao da je u znaenje: 'nagrada' iz vie razloga. Neki od tih razloga su
sljedei:

Prvi: Razliito je od vanjtinskog znaenja teksta i svako

drugaije znaenje od vanjtinskog znaenja trai dokaz, a ne postoji
dokaz koji ukazuje na neto ovako.
Drugi: Ovo lice je neto preneseno u tekstu i pripisano je
direktno Allahu .;lt. A sve ono to je pripisano Allahu .;lt, je:

1-

ili neto kompletno odvojeno od Allaha,

2- ili nije odvojeno.

52 Zabiljeio Nesai u Es-Sugra (1305), Ibn Hibban ga smatra vjerodostojnim u

(EI-Mevarid - 509), i Albani ga smatra sahihom u svojoj provjeri Es-Sunnena (424).

(l) Ako je neto odvojeno, onda je to stvoreno i nije jedno od

Njegovih svojstava kao to je reeno: 'Allahova kua' ili 'Allahova
kamila'. Ovo Mu je pripisano kao forma poasti ili kao forma
pridavanja imovine ili stvorenja njegovom Vlasniku ili Stvoritelju.

(2) A ako nije neAto odvojeno, onda je to od Allahovog

svojstva i nije stvoreno, kao to je to: Allahovo znanje, Njegova
snaga, ast, Njegov govor, Njegove ruke, Njegovo oko, itd .. - Lice je
definitvno od ove vrste. Zato, pripisivanje lica Allhu ,a, je na nain
pripisivanja svojstava ili karakteristika onome koji se opisuje.

Trei: 'nagrada' bi bilo neto stvoreno i odvojeno od Allaha, a

lice je Allahovo svojstvo, niti je stvoreno, niti odvojeno od Njega pa, kako to da se pojanjava sa time (tj. kao nagrada) ?
etvrti: Lice je u tekstu opisano kao Velianstveno i
Plemenito, posjeduje svjetlost kojom se trai zatita53, ako ga On
otkrije, sjaj Njegovog lica e unititi od Njegovih stvorenja onoliko
koliko Njegov pogled dopire (tj., sve) .
Sva ova opisivanja sprjeavaju da znaenje bude: 'nagrada' - a
Allah najbolje zna.

53 Ovo je u dovi P.oslanika a, kada se vratio Iz Talfa nakon to su njegovi

stanovnici odbili da prihvate njegovu poruku. Hadls je zabiljeio Muslim (179).

PETNAESTO POGLAVLJE
ALLAHOVE DVIJE RUKE
Metodologija ehli sunneta vel dema'ta jeste da Allah a, ima
dvije ruke, obije irom rairene u davanju i milosti.
One su od sifata zatijje (Njegovih svojstava Bia) i razumijevaju
se u stvarnom smislu, stvarnom znaenju, onako kako to dolikuje
Njemu. - Oboje, i Kur'an i sunnet su to dokazali i potvrdili.

Od dokaza iz Kur'ana su Allahove . rijei:

...

J.

...

...

.. ,:w w .:b...:.; u l l;

."
\";J

,.

.. ltr:
' l li
f"l- u
'

"O Ibllsul - rekao je On - ita te navelo da ne uinil seddu

onome koga sam Svojim dvjema rukama stvorio? .. " (Sad, 75)

A iz sunneta hadis:
;J ..:..IJL-.l l J.!>- l:... JAj l L. !;f ;l+J lJ J:1l l .b..... 1.5-:J... l

4. J L.

'Allahove ruke su pune; udjeljuju i nou i danju i nikad ne

umanjuju. Zar ne vidite ta je sve udijelio od stvaranja nebesa i zemlje?
ak se nije nita umanjilo ono ta je u Njegovoj desnici'. 54

Ehli sunnet se jednoglasno slae na vjerovanju da su to: 'dvije

stvarne ruke', koje u niemu ne lie na ruke stvorenja. Nije ispravno
iskriviti i tumaiti ih drugaije kao da to znai: 'snaga', ili: 'blagodat'
iz vie razloga. Neki od tih razloga su sljedei:

Prvi: To bi znailo da se vanjtinsko znaenje rijei mijenja u

znaenje koje je metaforino, bez dokaza koji to podrava.
Drugi: Takvo znaenje arapski jezik odbacuje u odnosu na
kontekst u kojem su dole pripisujui to direktno Allahu, jer On
kae:

54

Zabiljeili Buharija (4684) i Muslim (993).

..

...

J .. ... ...

" ..onome koga sam SVojim dvjema rukama stvorio?. . " (Sad, 75)

Neispravno je pretpostaviti da je znaenje (ajeta) : " onome

koga sam SVojim blagodatima stvorio.. ", ili: " SVojim snagama
stvorio".

Trei: Allah .;lt, je direktno opisan sa Njima i to je spomenuto

u dvojini. Nikada nije preneseno, na nijednom mjestu u Kur'anu ili
u sunnetu, da su milost ili snaga pripisani Allahu u dvojini, pa, kako
one (ruke) mogu biti pojanjene u tome znaenju?

etvrti: Kad bi znaenje i bilo 'snaga' onda bi tada bilo

ispravno rei da je Allah stvorio i Iblisa, i sve druge, sa Svojom
rukom. Ovo je nemogue, a kada bi to bio sluaj, onda bi Iblis to
iskoristio kao dokaz protiv Allaha ,a, kada On kae:

..

:s . j1.c.. ;,;;s uf. l; Jli

"O IbliSul rekao je On - ita te navelo da ne uini seddu

onome koga sam Svojim dvjema rukama stvorio? .. " (Prijevod

znaenja, Sad, 75)

(tj . ovo bi onda Iblis iskoristio rekavi: 'Pa i mene si stvorio isto
Svojom snagom') .

Peti: Ruka koju je Allah potvrdio Sebi je prenesena na nain

koji sprjeava da mu njegovo znaenja bude 'blagodat' ili 'snaga'.
Preneseno je i sa rijeima 'ruke' kao i: 'ake'. ak je i preneseno
potvrujui vezano za Allaha: 'prsti', 'zgrabiti' i 'potresti', kao to je
Poslanik, M, rekao: ,

..!ill l lif: J_,.&..J .i+! t' _,>\II .Y J\liJ l_,.c" l

'Allah e zgrabiti nebesa jednom, a zemlju drugom rukom i potresti

ih, pa e rei: ']a sam Vladar!" 55
Svaki od ovih razloga sprjeava da znaenje bude: 'blagodat' ili
'snaga'.
55

Buharija (4812) i Muslim (2787).

ESNAESTO POGLAVLJ t.
ALLAHOVA DVA OKA
Metodologija ehli sunneta je da Allah ima dva oka sa kojima
On vidi i to su stvarne oi i onakve kako to dolikuje samo Njemu.
One su od sifata z.atijje (Njegovih svojstava Bia) potvrenih
Kur'anom i sunnetom.

Od dokaza iz Kur'ana su Njegove M, rijei:

Q (.$;.

" .. llloja je plovila pred Mojim ama " ( Prijevod znaenja, EI-Kamer,
.

14)

A iz sunneta Poslanikove ai, rijei:

'Uistinu, vcd Gospodar nije slijep'. 56

I rijei:

jl l

'On vas neprestano gleda kad ste oajno u potrebi'. n

I kae:
Ir

l l L. J U.:.S_,J J_,:.) l

'Njegoo hidab (zastor) je svjetlo. Ako bi ga sklonio, sjaj Njegooog

lica bi spalio sva Njegooa sttJorenja koja On vidi'.

56

Zabiljeili Buharija (3439) l Muslim (169).

57 Zabiljeili su ga Ahmed (4/11, 12), Ibn Made (181) i Ibn Ebl Asim u Sunnenu
(554). EI-Busajri kae u Misbahu ez-zujaje ( 1/26, 66): 'Postoje neke kritike na
lanac ove predaje'.
58

Zabiljeio ga je Musflm (179).

Znai, to su dva stvarna oka, koja u niemu ne slie oima

stvorenja. Zato je neispravno to tumaiti u znaenje: 'znanje' ili
'gledanje' zbog sljedeeg:

Prvo: To bi znailo mijenjanje vanjtinskog znaenja u

metaforino znaenje, bez dokaza koji to podrava.

Drugo: Tekst sam po sebi posjeduje rijei i indikacije koje to

sprjeavaju, kao to je njegov M, govor:
'On vas neprestano gleda. . '
..aJ.>. (JA _,-.&!

'

.y l l L. _, .:J.r

. . sjaj Njegovog lica bi spalilo sva Njegova stvorenja koja On vidi.'

;_y4 ; u
'Uistinu, va! Gospodar nije slijep.'

SEDAMNAESTO POGLAVLJE
FORME U KOJIMA SU PRENESENA SVOJSTVA A-LLAHOVE
DVIJE RUKE l DVA OKA
Oba ova Svojstva: Allahove dvije ruke i Allahova dva oka, su
prenesena u tri razliite forme:

l . jednini,
2.

dvojini i

3.

mnoini.

( l ) Primjeri Svojstava spomenutih u jednini su Allahove

rijei:

.".
o ($ .H
, ,

tt, "" ""'

""

"Uzvlien je Onaj u ijoj je rud vlast..l " (Prijevod znaenja, EI-Mulk,

l)

I rijei:
"

" "'

" ""

.-

"' .","'

, .", t

;.fo -j lj
"'

" 1 na tebe sam bado ljubav od Mene l da rastei pod okom

Mojim. " (Prijevod znaenja, Taha, 39)

(2) Primjeri Svojstava spomenutih u mnofini su Allahove

rijei:

0 4i l:.;fl:;f.: ':f. L!; r-+' ljt!.. bf lj;.;Jjf

"Kako oni ne vide da Ml sami, od onoga ito lU Nale ruke
ulnlle, njima stoku stvaramo i da oni njome raspolaiu kao
vlasnicU" (Prijevod znaenja, Jasin, 71)
I rijei:

($?-

" koja je plovila pred Nailm oBma.. " (Prijevod znaenja, EI-Kamer,

14)

rijei:

(3) I primjeri Svojstava spomenutih u dvojini su Allahove

, , , i ' ' '
, .J$
' ,'-A", ,,
"-.,,,...!.!
-.... ..U
.

--::

J -.-

..

" Ne, obje su ruke Njegove pruiene, On udjeljuje koliko

hoe l" (Prijevod znaenja, EI-Maida, 64)

I rijei Poslanika, M:

) ' ..p- ru ' J .l,Al l ru 1:,1

'Kada rob stane da klanja, on staje ispred dva oka Najmilostivijeg'
Ovo je zabiljeeno u Muhtesaru es-savaik59 od Ate kojem je
prenio Ebu Hurejre ..,, koji to prenosi od Poslanika, M, ali (lanac)
nije jak.
A to se tie svojstva Allahova dva oka, oni u Kur'anu nisu
izriito preneseni u formi dvojine.
Ovo su tri forme u kojima su oba svojstva, Allahove dvije ruke
i Allahova dva oka, prenesena.
SPAJANJE (KQMBINOVANJE) OVE TRI FORME JE KAO fro SLIJEDI

Kao prvo: Jednina ne obavezuje negaciju ili kontradiktornost

formi dvojine ili mnoine, jer se jednina vezuje za neto generalno i
moe ukljuivati sve to se potvruje Allahu, bilo da je to ruka ili
oko ili da je jedno ili vie.
A to se tie kombinovanja izmeu izraavanja koje je dolo u
dvojini ili mnoini, onda, ako kaemo da najmanja koliina mnoine
moe biti dvoje, onda nema kontradiktornosti izmeu forme dvojine
i mnoine na prvom mjestu kombinovanjem izmeu njih dvoje.
A i kada bi rekli da je najmanja koliina mnoine troje, koji je
uobiajenije, onda bi njihovo kombinovanje bilo rei da ono to se
misli sa mnoinom nije tri ili vie; ve, ono to se eli, a Allah
najbolje zna, jeste u smislu veliine i prikladnosti, a pod ovim mislim
59

Pogledaj Es-Savalk (1/256).

na prikladnost pridruivanja neega neem drugom

kao to se koristi
.
u jeziku.
Svojstva su pridruena u smislu (mnoine odozgo) u rije:
'Naim' koja se koristi da pokae smisao veliine. Zato je
odgovarajue pridruiti mnoinu tome, jer forma mnoine daje vei
utisak veliine nego to to daju forma jednine ili dvojine. Ipak, ako
obije rijei, koje se pridruuju, ukazuju na ovo izraavanje veliine,
onda je rezultat jai u osjeaju veliine.

OSAMNAESTO POGLAVLJE
PRVI DIO

ALLAHOV KELAM (GOVOR)

Ehli sunnet vel dema'a se ujedinio na vjerovanju da Allah
govori, i da je taj govor stvaran, stvarno svojstvo potvreno Njemu
na nain kakav samo Njemu dolikuje. Allah govori sa harfovima
(slovima) i glasom, kako On hoe i (govori) kada On hoe.
Tako, Njegov govor je od sifata zatijje (Njegovih svojstava
Bia) , a takoe i od sifata fi'lijje (svojstava djelovanja) . - Ovo
dokazuju i Kur'an i sunnet.

Neki od dokaza iz Kur'ana su Allahove . rijei:

, 1 4' 1
-.;. 1
_,..
1..4JJ
"".J J

,L

"I kad Nam Musa dode u odredeno vrijeme, l kada mu

Gospodar njegov progovorl l" (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 143)

jJ ljj no JJ Jll 1j
kad Allah .-Ke: "Isa, la u tl duiu uzeti, l k Sebi te
uzdlgnutl l" (Prijevod znaenja, Ali-lmran, SS)
"I

I Njegov govor:
l

,
f. :"'
..:.

Q .t: ,4l.:..J._}
J ,..,(l J._"kj l 4!.:.,!
..l!:/J

'
.

,l

"Ml smo ga s desne strane Tura zovnuli l Sebi ga pribliili da

blje rijei Nale " (Prijevod znaenja, Merjem, S2)

U prvom ajetu: je potvrda da je Njegov govor vezan za

Njegovu volju, i biva onda kada On to hoe.
U drugom ajetu: je dokaz da je od harfova (slova) , jer ono t0

je izgovoreno sadri harfove (slova) .

U treem ajetu: je dokaz da je zvuno (glasom) , jer je zvanje i
dozivanje jedino sa zvukom.

Od dokaza iz sunneta jesu rijei Poslanika, ai:

1!1.:. ,:.r- cl- .JI !lr4 .11 1 .J): .:J 4..u...J.. : J l fl 4: JW .11 1 J
;l:.l i J)

"Allah e rei: 'O Ademe! ' - on e odgovoriti: 'Odazivam se!'.

Onda e On pozvati: 'Uistinu ti Allah nareuje da odvojii od svoga

potomstva skupinu za Vatru. " 60

Allahov govor je od rijei i znaenja; to nije samo rije, ili

samo znaenje. - Ovo je vjerovanje ehli sunneta vel dema'ta po
pitanju Allahovog govora.
A to se tie vjerovanja drugih mimo njih, onda slijedi saetak
uzet iz Muhtesaru es-savaiga el-mursela:
. 1. VJEROVANJE KERAMUJA61:

Slino je vjerovanju ehli sunneta sa razlikom da oni kau:

'Dogodio se nakon to nije bilo'. - Ovo su rekli da bi izbjegli
potvrivanje da neto moe doi od Allaha iako nema svoj poetak
(kao to je Njegov govor) .
2. VJEROVANJE KULABIJJA62:

Oni kau da je Allahov govor: 'Odvojeno znaenje samo po

sebi, a obavezno je Allahu. Slino je svojstvu Njegovog ivota ili
Njegovog znanja u tome da nisu povezani sa Njegovom voljom. A
to se tie harfova (slova) i glasa, Allah je to stvorio da bi nam kazao
o tome vanjtinskom znaenju koje postoji samo od sebe. Ovo

60

Zabiljeili su ga Buharija (4741) l Muslim (222).

61 Murdlljetul-kel'llmljje su frakcija koja pripada murdijama, oni se pripisuju

Muhamedu bin Keramu, tvrde da je Iman potvrda jezikom bez potvrde srcem.
(Op.rec.)
62 Kulabljje su frakcija u Islamu, koja se pripisuje Abdullahu bin Se'id bin
Muhammed bin Kulab el-Katan ei-Basriju. Bio je jedan od filozofa Basre, umro je
245. h.g. Ibn Kulab je bolJI od E'arija u poglavlju imana l Allahovih svojstava, a
ima i neka filozofska mljenja koja zastupa l koja su poznata. (Op.rec.)

znaenje sadri etiri zasebna znaenj a: nareivanje, zabranjivanje,

informisanje i pitanje.'
3. VJEROVANJE E'ARIJA63:

Slino je vjerovanju

kulabijja s time to se razlikuj u od njih u

dva aspekta:

Prvi: Po pitanju Allahovog govora

kulabijje kau: 'Sadri
etiri zasebna znaenja .. ', dok . e'arije kau da je tu samo jedno
-

znaenj e,

a da su ova etiri znaenj a: informisanje, pitanje,

nareivanje i zabranjivanje sva ista. ak ta vie, (oni kau da) ne
postoje

razliiti

tipovi

govora,

osim

razliitost

njihovih

karakteristika. U sutini: Tevrat, lndil i Kur'an su isti i ne razlikuj u

se, osim u nainu izraavanja.

Drugi: Kulabijje kau: 'Harfovi (slova) i glas su samo da ukau

na Allahov govor'. Dok e'arije kau: 'Oni su puki izraz (nisu stvarni)
do znaenja Allahovog govora.'
4. VJEROVANJE SALIMIJJA:

Oni govor opisuju kao: 'Zasebno znaenje za sebe. Slino je

svojstvu Nj egovog ivota ili Njegovog znanja u tome to ne sadre
Njegovu volj u. Sadri harfove (slova) i zvuk koji su spojeni: jedno
ispred drugog ne prednjae. Pa, na primjer:

ba, sin i mim u bis!flilli, svi

su oni povezani jedni sa drugim u isto vrijeme, ipak, oni su uvijek i

zauvijek prisutni.'

S. VJEROVANJE DEHMIJJA l MU'TEZILA64:

63 Ei'arlje su skupina koja se pripisuje Ebu Hasanu ei-E'ariju, koji je bio

mu'tezila, nakon ega je ostavio taj pravac, pa je poeo slijediti pravac kulabijja
da bi se, pred kraj svoga ivota, vratlo na put ehli sunneta. Preselio je 324. h .g .
Od njihovih ubjeenja je i to da potvruju sva Allahova najijepa imena, dok od
Allahovih svojstava potvruju samo sedam, a ostatak objarijavaju na svojstven
nain, bjeei od njihovog stvarnog znaenja. (Op.rec.)
.

64 Mu'tezlle su frakcija koja se pripisuje islamu, pojavili su se pred sam kraj

emevijske dinastije. Dobili su ime mu'tezile zbog toga to je Vasil bin Ata 'itezele
(napustio) haiku uenja imama Hasana ei-Basrija. Od njihovih ubjeenja je to a:

Oni kau o Allahovom govoru: 'Uistinu je on stvoren i od

stvorenja i nije od Allahovih svojstava'. A neke diehmijje oito
negiraju Allahov govor, dok ga drugi od njih potvruju, ali tvrde da
je stvoren.
6. VJEROVANJE

MODERNIH FILOZOFA, ARISTOTELOVIH

SUEDBENIKA:

Oni kau da je Allahov govor: 'Ispunjenost razuma

velikoduno osut na cijenjeno, ista dua u stepenu korienja i
prihvaanja. Pa oni moraju zamisliti i imati sigurnost u mjeri koliko
prihvate od njega. Ove slike koje su zamislili i sigurnosti, je
vizualizovano toliko sve dok ne bude jako da postane neto
shvatljivo i jasno koji je za njih govor sa govorom koji se uje uima.'
7. VJEROVANJE

ITIHADIJJA:

Oni kau, a oni vjeruju u valuletul wdtdiuLI (da se Allah

sjedinio sa stvorenjima) : 'Svaki govor je u sutini Allahov govor'.
Svi ovi govori su u direktnoj suprotnosti sa onim to je
dokazano Kur'anom, sunnetom i razumom. I svako kome je Allah
dao znanje i mudrost e to shvatiti.

negiraju sva Allahova svojstva; polnilac velikog grijeha nije niti mu'mln, a niti
kjatlr; kao l tvrdnja da je Kur'an stVoren, l druga vjerovanja koja su suprotna
vjerovanju ehll sunneta. (Op.rec.)

OSAMNAESTO POGLAVLJE
DRUGI DIO

KUR'AN JE ALLAHOV GOVOR

Metodologija ehli sunneta vel dema'ta jeste da je Kur'an:
'Objavljeni Allahov govor, i nije stvoren. Od Njega potie, i Njemu
e se vratiti. On je sa Njime uistinu progovorio, stavljajui u
odgovornost Dibrilu da ga spusti i objavi na Muhammedovo ai,
srce.' I Kur'an i sunnet ovo dokazuju.
-

Od dokaza iz Kur'ana su Allahove ' rijei:

CJ fi' .: i J;. u jJ)I;:.:J ;,;; f l'

"Ako te neki od muirlka zamoli za zait:ltu, ti ga zaitltl da bl
sasluiao Allahov govor " (Prijevod znaenja, Et-Tevba, 6)

Allahov govor ovdje znai: Kur'an.

Drugi dokaz su Njegove rijei:

"Knjiga koju tl spuitamo blagoslovljena je, da bl oni o

rijeima njenim razmislili l da bl oni koji su razumom obdareni
pouku primili. n (Prijevod znaenja, Sad, 29)
I Njegov govor:

:;;;- 9L4

. iT

0foJ, ) i CJJlT J.P

"Objaw spuita povjerljivi Dilbrll, na srce tvoje, da opomlnjei,

na jasnom arapskom jeziku. n (Prijevod znaenja, a-uara, 195)

A dokazi iz sunneta su Poslanikove ai, rijei koje je upuivao

nekim ljudima na pojedinim mjestima:

'Zar ovdje nema ovjeka koji e me odvesti svome narodu kako bi

im prenio Allahov govor? Kurejije su me sprijeile da prenosim Allahov
govor.'6s
I takoe njegov govor upuen Berau ibn Azibu, =

'-irt ..:-J.;J l "'" J JJ l

. II
.:.......L.I l: JU ..!.l..!. l) JI ..:...JI

l 'YI ..!.l:.. 'Y J 'Y 1 4-JJ Y.; l '-SR .:l:l;.tJ l

.;f I J Jf l
'Kada legne u krevet reci: 'Allahu, ja dwu Tebi predajem, sooje
lice okreui Tebi, i svoje probleme ostavljam Tebi, i svoju budunost
ostavljam Tebi - sve u nadi i strahu od Tebe. Nema utoi!ta i zrutite od
Tebe, osim kod Tebe. Vjerujem u Tvoju Knjigu koju si spustio i u
Poslanika kojeg Si poslao'.66
Amr ibn Dinar kae:

.;f ..ll i r ..; T;&J I 'YI .J# .1_,.... LoJ JJL;i.l ..ll i :_,J ..e.... .1:... '-"'l:JI ..:.SJ)!
JA! !J 1-4 J#
'Sretao sam ljude tokom sedamdeset godina i svi su oni
govorili: 'Allah je Stvoritelj i sve mimo Njega je stvoreno, osim
.
Kur'an. On je zasigurno Allahov Govor, i nije stvoren. Od Njega je
potekao i Njemu e se vratiti.'67
Znaenje 'Od Njega je potekao' jeste to da Allah njime
govori.
I ovo je takoe pobijanje dehmijja koji kau da je on
stvoren u neemu drugom od Njega.
-

A to se tie govora ' i Njemu e se vratiti' moe imati dva

znaenja:

65 Zabiljeio Ebu Davud (4734), Tirmizl (2925), Nesal u EI-Kubra (7727), Ibn
Made (201), Ahmed (3/390), i Hakim (2/669) i kae da je sahlh.
66

Zabiljeili su ga Buharija (247) i Muslim (2710).

67 Pogledaj SUnenut Kubra od Bejhekija (10/43, 205) i Temhld .od Ibn

AbdutBerra (24/186).

Prvo: Svojstvo govora Kur'anom se vraa Njemu, u znaenju

da niko mimo Allaha nije opisan da govori sa njime, jer je On Onaj
koji govori njime, a govor je svojstvo samog govornika.
Drugo: On e se uzdii Allahu, kao to je zabiljeeno u nekim
predajama da e ga On izbrisati iz knjiga i srca u jednoj noi. To e
se dogoditi - a Allah najbolje zna - kada ljudi u potpunosti i
kompletno ostave da rade po Kur'anu. Pa e biti uzdignut od njih
zbog njegove poasti. Allah je Onaj od kojeg traimo pomo.

OSAMNAESTO POGLAVLJE
TREtl DIO

NAE UENJE KUR'ANA I IZGOVARANJE NJEGA

Pod 'uenje' ovdje, u treem dijelu, mi spominjemo govor i
izgovaranje rijei iz Kur'ana. Ve je spomenuto da je Kur'an Allahov
Govor, i nije stvoren. Ali sad: Nae uenje Kur'ana - da li je
ispravno rei da je stvoreno ili nije stvoreno, ili je potrebno da se
uti po tome pitanju?
Odgovor je taj da: to se tie davanja uoptene, apsolutne
izjave za bilo koji sluaj je li stvoren ili nije stvoren, onda to nije
ispravno. A to se tie tefsila (detaljnog pojanjenja) , onda:

(l) Ako se pod 'uenje' misli na izgovaranje rijei od djela

robova, onda je to stvoreno, jer su i robovi i njihova djela stvoreni. 68

(2) Meutim, ako se pod 'uenje' misli na ono to se izgovara,

onda to nije nita drugo nego Allahov govor i nije stvoren. Ovo je
zato, jer je Allahov govor jedno od Njegovih svojstava, a nijedno
Njegovo svojstvo nije stvoreno.

Tu je izjava imama Ahmeda koja ukazuje na ovo:

_,..._ w
r.J"":tL.. ...,.
.;,,.,.- :Ji 0-"
:q "'. J..v. !.Jr _,.. rwT.J""

'Ko god kae: 'Moj govor sa Kur'anom je stvoren i time misli na

rijei Kur'ana - onda je on dtehmijja'.
Njegova izjava: ' i time misli na rijei Kur'ana. .' ukazuje da
ako nije Kur'an ono nata se misli, ve puko izgovaranje rijei koje je
od djela ljudi - onda takav nije dehmijja - a Allah najbolje zna.

68

Dokaz navedenom je ajet:

"Kad Allah 8tvara l

(Op.prev. )

vu

(b 0);: j Tj

l ono ito napravite?" (Prijevod znaenja, EsSaf'fat, 96).

DEVETNAESTO POGLAVLJE
POJAVA TA'TILA (NEGIRANJA SVOJSTAVA) l NJEGOVO
PORIJEKLO
Stavovi ta'tila69 su se pojavili nakon najboljih generacija:
ashaba (prva generacija) , tabi'ina (druga generacija) i generacije
nakon ovih (tabi-tabi'ina) - pa iako se njegovo porijeklo javilo pred
kraj generacije tabi'ina.

Prvi koji je govorilo ta'tilom jeste Dad ibn Dirhem. On kae:

'Uistinu, Allah nije uzeo Ibrahima za prijatelja, niti je Allah
lino razgovarao sa Musaom.'70
Ubijen je (Dad ibn Dirhem) od strane Halida ibn Abdullaha
Kisrija, koji je bio namjesnik u Iraku za vrijeme vladavine Hiama
ibn AbdulMelika. Doao je na mjesto gdje se klanjalo na dan
Bajrama sa zavezanim Dadom ibn Dirhemom. Odrao je hutbu i
rekao:
'Ooo ljudi! Molim Allaha da primi vae kurbane! A to se
mene tie, ja u rtvovati Dada ibn Dirhema. On tvrdi da Allah
.
nije uzeo Ibrahima za prijatelja i da Allah lino nije razgovarao sa
69 Ta'tll je negiranje nekih ill svih Allahovlh Imena l svojstava.
je detaljnije pojasnio znaenje ta'tila. (Op.prev.)

70

ejh Ibn 'Usejmin

Obije ove Izjave direktno negiraju (sledee) ajete Kur'ana:

..

:Jr_, J di-' ;._, ,_, f f _,

"Ko je bolje vjere od onoga ko je predao svoje lice Allahu, a dobrcX!Inltelj

je l slijedi vjeru lbl'llhlmovu, koji je bio vjere late? A Allah je uzeo
Ib111hlma za prijatelja." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 125)
,.

:.r_,.. l

,.,

"'

,l

j
" ..

i.. a... joJ

t.

... ..

jj J;i r. .

- ,

..

... ..

l ..

. .i
..

""

..ll
..

jj
"

"l poslali smo poslanike o kojima smo tl prije kazivali l poslanike o

kojima tl nismo kazivali. A Allah je sigurno s Muuom l'llzgoval'llo.
(Prijevod znaenja, EnNisa, 164). (Op.prev.)

Musaom .'
nakon hutbe se spusti i zakla ga za kurban 1 19
hidretske godine. Ibn Kajjim spominje ovaj postupak Halida ibn
Abdullaha Kisrija u nekoliko stihova svoje Nunijje.
-

Govor o ta'tilu Dada ibn Dirhema naslijedio je ovjek po

imenu Dehm ibn Safvan. Za njega se vee metodologija dehmijja,
jer je on taj koji je to proirio. On je ubijen od strane Selima ibn
Ahvaza, policajca Nasira ibn Sajara. To je bilo u Horasanu 1 28
hidretske godine.
Tokom drugog stoljea, knjige (filozofije) Rimljana i Grka se
prevode na arapski jezik, pa ta'til jo vie ojaava u teti i teini.
Tako se u treem stoljeu uenje dehmijja proirilo preko Bira
ibn Gajjasa el-Marisijja i njegove skupine. Svi imami su ih
kritikovali, veina ih je proglaavala nevjernicima ili zalutalim.
Osman ibn Se'id ed-Darimi, napisao je djelo u kojem je odgovor
Marisijju, nazvavi je: 'Nakdu Osman ibn Se'id 'ala el -kafir el -Anid
fima Iftara 'ala Allah min et -tevhid', tj. 'Odricanje Osmana ibn Se'ida
od arogantnog nevjernika zbog onoga to je izmislio protiv Allaha od
tevhida'. - Ko god proita ovu knjigu sa znanjem i pravednou;
onda e mu biti jasna slabost, prije e biti la, argumenata ovih
mu'atila (onih koji ine ta'til) . Svako e otkriti iskrivljeno tumaenje
koje se nalazi u govoru mnogih modernih pisaca kao to su: Er-Razzi,
Gazali, Ibn Akil i drugih potpuno slinih iskrivljenih tumaenja
Bira ibn Gajjasa el-Marisijja.
to se tie porijekla ta'tila, onda, to potie od jevreja, murika i
zabludjelih od saibija i filozofa. Dad ibn Dirhem je uzeo njihovo
uenje, a reeno je: ' (Uzeo ga je) od Ahbana ibn Samana, koji je to
nauio od Taluta, koji je to nauio od Lebida el-Asama, jevreja koji
je napravio sihr Poslaniku, ji'.
Takoe je reeno da je Dad ibn Dirhem iz mjesta zvanog
Harran koja je zemlja puna saibija i filozofa. I bez sumnje, okolina
ima veliki uticaj na akidu i ponaanje pojedinca.
Meu njima ima onih ija je metodologija vjerovanje da Allah
nema svojstva koja je On potvrdio za Sebe, jer, prema njihovim

tvrdnjama, potvrivanje svojstava Allahu znai da je Allah slian

Njegovim stvorenjima. - Meutim, oni Allahu potvruju svojstva
salbijje ili svojstva idafijje, ili kombinovanje njih dvoje.

to se tie svojstava salbijje: To su oni koji Allahu negiraju

sve to Njemu ne prilii. Dajui primjer tome: 'Allah je Jedan' - u
znaenju da je negirano od Njega smisao razdvajanja ili djelova, ali
ono to oni u stvari negiraju jeste da On ima partnera.
to se tie svojstava

idafijje:

To su svojstva a kojima Allah

nije opisan potvrujui ta svojstVa Sebi, ali se opisuje njima zbog

stvari koje su ona (svojstva) prouzrokovala. Primjer je njihov govor
o Allahu: 'On je otpoinitelj i uzronik'. Mislei time da je On
otpoinitelj i uzronik sa take da su se stvari dogodile zbog Njega, a
ne sa take potvrivanj a svojstava Allahu, a to su: otpoinjanje,
izvor stvari i uzrok deavanja stvari.

to se tie kombinovanja medu njima: To su svojstva koja su

salbijje sa jedne i idafijje sa druge strane. Primjer je njihov govor o
Allahu: 'On je Prvi'. Ovo je salbijja u smislu da se negira Njemu bilo
kakvo deavanje ili pojavljivanje i idafijje u tome da su te stvari
nakon Njega.
Pa, ako je ovo ono to je dobijeno od naina onih koji negiraju
Allahova svojstva, pa, kako e vjernik ili razumna osoba uzeti
ovakav put i ostaviti put onih koje je Allah blagoslovio od
Poslanika, iskrenih, ehida i pravednih?

DVADESETO POGLAVLJE
PRVI DIO

METODOLOGIJA MU'ATILA (ONIH KOJI NEGIRAJU

ALLAHOVA SVOJSTVA)
Oni koji negiraju Allahova svojstva se slau u potvrivanju
svojstava Allahu koje njihov razum prihvata, dok negiraju one koje
njihov razum osjeti da ih treba negirati, bez obzira da li se Kur'an ili
sunnet na tome slau ili ne.
Tako je njihov put 'potvrivanja i negiranja svojstava Allahu
zasnovan iskljuivo na razumu. Oni se tako razilaze po pitanju
svojstava koje razum ne moe shvatiti u njihovom potvrivanju ili
negiranju. Pa ih tako, veina njih prosto negira pojanjavajui da
koje god je takvo svojstvo zabiljeeno - ono je u metaforikom
znaenju.
Neki od njih, meutim, suzdrvaju se od zauzimanja stava i
njihovo znaenje preputaju Allahu, negirajui da ona ukazuju na
neku od karakteristika. Oni tvrde da je njihova metodologija srednji
put izmeu dokaza rezuma i onoga ta je zabiljeeno. Meutim, oni
lau, jer dokazi razuma i ono to je preneseno se oboje slau na
potvrivanju svojstava savrenstva Allahu. Nijedno Allahovo
svojstvo koje je dolo u Kur'anu i sunnetu nije kontradiktorno
razumu, mada razum nee biti u stanju da shvati i opazi njihove
stvarne detalje.
Put ovih koji negiraju svojstva je slian putu onih o kojima
Allah a, kae:

;:,J ; J.rhj:JJ J.rf 11; f ;:,:;; JJ ) iJf

J J , ul
J - - ... -l,!
J J L- 1J
J u l
J!.

y,,

J ' - -- u l
..Uj 9pl... JJ- 1

11 -

J!' Jjf jj 1

J -

rl JJ, 11Jj

Q ::!!

 _;5j G..:;.J J t) 0j ;t 0 :!JJ{ i

"Zar ne vidli one koji tvrde da vjenju u ono ito je objavljeno
tebi l u ono ito je objavljeno prije tebe, kako ele da lm se
pred Tagutom sudi, iako im je narecteno da u njega ne
vjenju?l A iejtan eli da Ih samo u veliku zabludu navede! - I
kada lm se kae: "Dodlte na ono ito je Allah objavio i doite
Poslanlkul" - vidli licemjere kako se od tebe sasvim okretu! A
ita te tek biti kada Ih pogodi nevolja zbog djela Riku njihovih,
pa tl dou zaklinjui se Allahom: "Ml smo samo ht;jell da dobro
i pravo uflnlmol" (Prijevod znaenja, En-Nisa, 62)
Oni su slini ovima o kojima se govori u ovome ajetu u
mnogim stvarima. Neke od slinosti su sljedee:

Prva: I jedni i drugi tvrde da su vjernici u ono ta je objavljeno

Poslaniku a, ali ipak ne prihvataju sve ono sa ime je on doao.

ga: Ovi ljudi, koji negiraju svojstva, ako budu pozvani

onome ta je dolo u Kur'anu i sunnetu od potvrivanja savrenih
svojstava Allahu, oni se okrenu i odbiju ba kao to su to ovi
licemjeri uradili, kao to je reeno o njima: "Dodlte na ono ito je
Allah objavio l doite Poslanlkul" i oni su se takoe okrenuli i
odbili.
-

Trea: Ovi ljudi koji negiraju Allahova svojstva imaju tagute

koje slijepo slijede, davajui prednost njima u odnosu na ono sa
ime je doao Poslanik, ji. Oni ele da im oni daju presudu u sporu,
a ne Kur'an i sunnet, na isti nain kako su licemjeri traili presudu
od taguta iako im je bilo nareeno da u njih ne vjeruju.
etvrta: Ovi koji negiraju Allahova Svojstva tvrde da oni
njihovom metodologijom ele samo dobro i sklad izmeu razuma i
objave, ba kao to su se licemjeri kleli da namjeravaju samo dobro i
sklad.
Svaki laov i sljedbenik lai koji prekriva sebe i svoje lai,
pretvarajui se da slijedi istinu, pokazujui to vanjtinom; takav e
prije ili kasnije doi sa obmanjujuim govorom koji iri, pokazujui

time svoje licemjerstvo. Premda, onaj kome Allah da znanje,

razumijevanje i mudrost dok on ima dobru namjeru, onda takav
nee biti obmanut zabludom, niti takvim obmanjivakim pozivom a od Allaha traimo pomo.

DVADESETO POGLAVLJE
DRUGI DIO

ONO TO NEMINOVNO PROIZILAZI IZ TVRDNJI OVE

METODOLOGIJE
Metodologija ovih, koji negtraJu Allahova svojstva,
nagovjetava i prouzrokuje mnoge lane tvrdnje protiv izvora islama
i muslimana. Te tvrdnje su sljedee:

Prva: Ova metodologija navodi da su i Kur'an i sunnet doli sa

kufram (nevjerstvom) i da njemu otvoreno pozivaju. To je zato to
su oboje (i Kur'an i sunnet) prepuni potvrde i dokaza o Allahovim
svojstvima - ovo su ona svojstva za koje ovi tvrde da njihovim
potvrivanjem osoba ini tebih (poreenje) i kufr (nevjerstvo) .
Druga: Njihova metodologija ukazuje da Kur'an i sunnet ne
pojanjavaju istinu, jer je istina, kako to oni shvataju, negiranje
svojstava - a nema teksta ili vanjtinskog znaenja u Kur'anu i
sunnetu koji negira Allahova savrena svojstva.
Mnogi koji se prave da imaju znanje, od ovih ljudi, izvlae i
razluuju svoje tvrdnje 7 1 zasnivajui to na dokazima kao to su
Allahove a, rijei:

Q 4Y
11

Znal ll da Ima neko Njemu sll61n?11 (Prijevod znaenja, Merjem, 65)

Q l l tlj
l

11

, ,

niko Mu ravan nljel'11 (Prijevod znaenja, EI-Ihlas, 4) .

I dobro je poznato svakome razumnom da je ono to je sa

ovakvim tekstovima eljeno: potvrivanje savrenosti Allaha i da ne
postoji nita slino Njemu po pitanju Njegovih svojstava. - A nije
mogue da oni ukazuju na negiranje Njegovih svojstava.
71

Tvrdnje negacije l negiranja Allahovlh Svojstava. (Op.prev.)

Nema sumnje da ko god pokua da ljudima dokae negiranje

Allahovih svojstava sa slinim ovakvim govorom; onda je svaki
takav neodreen, varljiv ili nemoan da razjasni istinu. Sve je to
nemogue po pitanju Allahovog ili Poslanikovog ., govora. I jedan i
drugi govor sadre najrjeitiju jasnou i namjeru. U njima nema
namjere za zabluivanjem stvorenja i njihovim zbunjivanjem sa
nejasnoama.

Trea: Ova metodologija, takoe, ukazuje da su prve

generacije od muhadira, ensarija i onih koji ih slijede u pravednosti,
da su svi oni irili neistinu skrivajui istinu, ili da su svi oni
neupueni u istinu. Ovo je zato to mnogo lanaca od njih biljei
vjerovanje u potvrivanje Allahovih svojstava savrenstva. To je
ono vjerovanje za koje ovi negatori tvrde da je neispravno. Niko od
njih (selefa) nije nikada rekao niti jednu predaju koja podrava
negiranje Allahovih svojstava - a ovo je to samo vjerovanje za koje
ovi negatori tvrde da je istina. Ova optuba je nezamisliva po pitanju
najbolje generacije i najboljih od ovoga ummeta.

etvrta: Ako se negira da Allah nije opisan sa svojstvima

savrenstva, onda mora biti opisan sa svojstvima manjkavosti, jer sve
to postoji mora imati svojstva. Zato se stvar preokrenula protiv ovih
negatora, jer su upali u vee zlo od onog od kojeg su pokuali
pobjei.

DVADESETO POGLAVLJE
TREtl DIO

STVARI NA KOJIMA NEGATORI SVOJSTAVA ZASNIVAJU

SVOJE UBHE (SUMNJE)
Negatori Allahovih svojstava se oslanjaju na sumnje i
izmiljotine72, a svaki onaj kojem je Allah dao ispravno znanje i jasno
razumijevanje moe lako prepoznati zabludu njihovih takozvanih
'dokaza'.
Veina od onoga na ta se oni oslanjaju su sljedee stvari:

l. Njihove lai i pogrene tvrdnje kao to je ta da su uenjaci

na jednoglasnom stavu po pitanju negiranja Allahovih svojstava, ili
da je to vjerovanje ono koje je tekstualno vjerodostojno, ili da se
IZJave njihovih neprijatelja (ehli sunneta) suprotstavljaju
argumentima islamskih uenjaka, i druge njihove sline izjave.

2. Pretpostavka da se ini te!bih (poreenje} zasnovano na

njihovom iskvarenom shvaanju. A primjer tome je njihov govor da
- ako se Allahu potvrde svojstva - da takav u stvari ini te!bih, jer su
svojstva neto vanjtinsko i vidljivo, pa tako, to mora imati tijelo, a
ovakva izjava biva proglaavanje da je to kao druga tijela.

3. Oni konstantno koriste rijei i izraavanje koje moe imati

ispravno i neispravno znaenje kada se veu za Allaha, kao to je
dism (tijelo) , ili da 'Allah obuhvata odreeni prostor' ili dtihah
(Allahova pozicija) . Ovakvo izraavanje je nejasno i oni ovime

n Kao !to navode (kao dokaze) ajete:

, J.i

" .. Znal ll da Ima neko Njemu silan?" (Prijevod znaenja, Merjem, 65)

f t , (Jj
" .. l niko Mu ravan nljel'" (Prijevod znaenja, EIIhlas, 4). (Op.prev.)

zapoinju negiranjem svega, zavravajui na kraju sa negiranjem svih

Allahovih svojstava. 73
Oni su tako preformulisali ove sumnje koristei ih dugako,
udno, i atraktivno se izraavajui, to osobu, neznalicu, moe
navesti na vjerovanje da je to istina, zbog ljepote njihovih izjava.
Meutim, kada neko potpuno shvati ovu stvar postaje mu jasno da
su to samo puke izmiljotine i sumnje.
Ovi ljudi su odbaeni sa vie aspekata:

Prvi: Njihove tvrdnje i njihovi dokazi su opreni u tvrdnji da

potvrivanje Allahovih svojstava obavezuje tdbih (poreenje) ; u
tome su ve upali u ono od ega su bjeali, zbog toga to nisu mogli
zamisliti da je Allah potpuno drugaiji od stvorenja i da On
posjeduje svojstva, ali ipak, ne bivajui slian stvorenjima - pa su
oni tako zapoeli tdbih (poreenje Allaha sa stvorenjima) u svojoj
glavi.

Drugi: Kont;adiktornost i zbunjenost njihovih tvrdnji je jasna.

Nai e grupu od njih koji tvrde da razum dokazuje odreena
svojstva, dok druga grupa tvrdi opovrgavanje toga. ak ta vie,
svaki od njih moda tvrdi da razum dokazuje jednu stvar, a zatim
kontrira tome 'dokazu' u drugoj tvrdnji. -Kontradiktornost dokaza je
jedan od najjaih argumenata koji ukazuje na njihovu neispravnost.

Trei: Oni su takoe pobijeni injenicom da njihovo negiranje

Allahovih svojstava prouzrokuje drugo neispravno znaenje i
iskvarenost onoga to proizilazi iz tih dokaza, zbog pokvarenosti
dokaza samog po sebi.
etvrti: Tekstovi o Allahovim svojstvima nisu potrebni te'vila
(tumaenja) . Pa, iako neki od njih i trae, onda u njima nema nita

73 Pogledaj poglavlje devet: Pojam dihah (pozicija Allaha). Vezano za pitanje

dlsma (tijela), vrati se na poglavlje deset. Za pitanje 'obuhvatanja' onda ovo
zahtijeva vie specifinosti. Za to, ako se time cilja da n od stvorenja obuhvata
l okruuje Allaha - to je nemogue. Meutim, ako se eli (cilja) da On posjeduje
stvorenja, ali bivajui potpuno odvojen od njih, onda je ovo Ispravno.

to sprjeava njihovo razumijevanje zasnovano na njihovom

vanjtinskom znaenju.

Peti: Veina ovih svojstava je poznata kao nuno znanje o

islamu sa kojim je doao Poslanik, Pa je tako njihovo neispravno
tumaenje (tekstova o svojstvima) na istom stepenu kao neispravno
tumaenje namaza, posta, Hadda i drugih poznatih stvari vjere od
strane keramita i batinijja. 74
esto: isti, neiskvareni razum, siguran i jasan od bilo kakve
sumnje ili strasti, ne podrava da je bilo koji tekst koji je doao o
Allahovim svojstvima neto nemogue. ak ta vie, ukazuju na
uopteno potvrivanje savrenih svojstava Allahu, ak iako postoje
neke detaljne specifike kod svojstava koje razum nije u mogunosti
shvatiti i potpuno razumjeti. - ak i najistaknutiji od ovih ljudi
priznaju da razum nije u mogunosti doi sa potpunim uvjerenjem
po pitanju boanstvenog koje je traeno. Zato je obavezno da se ovo

74 Ulema se razilazi kada se pojavila sekta batinija, jedni smatraju 205. godine
po hidzri, a neki 250. h. g. Ovo je jako opasna sekta po islam, koja se pojavila sa
vrlo jasnim ciljem, a to je ruenje islama. Osniva ove sekte je Mejmun ei-Kadah.
E!jh Sefer bin Abdurrahman ei-Havali kae: "Ono Ito preovladava je to da je bio
idov. Pojavili su se krajem treeg stoljea zajedno sa keramltama 275. h.g .. "
Najbolje Ih je opisao Ebu Hamid Gazali l drugi: "Vanjtina lm je rafd (uenje
ekstremnih ija), dok su nutrinom pravi nevjernici." Pretvarall su se da su od
rafidija (ekstremne ije), tvdei da vole Poslanikovu a, porodicu kako bi doli do
svoga cilja. Neka od Imena ove zabludjele sekte batinija su: keramite, ismaillje,
sebijje, talimije, ibahije i dr .. Neka od glavnih njihovih vjerovanja su: da dnevni
namazi nisu nista drugo do izraz, fraza od pet imena, kao to je to sluaj kod
nusajrija, za njih je pet dnevnih namaza da naui pet Imena nlhovih boanstava,
koje smatraju boanstvima mimo Allaha, a oni su: Alija, Fatima, Hasan, Husejn i
Muhsin. Za post kau da je to spominjanje trideset osoba, ill uvanje tajni njihovih
uenih, a ako bi ko odao tajnu vjeruju da e stradati ill biti ubijen. 'Ne vjeruju u
proivljenje poslije smrti, tvrde da nema obrauna poslije smrti, da ne postoji ni
Dennet ni Dehennem. Za sve ovo tvrde da je to imaginacija, mata ili
duhovnost, spiritualizam. Sve Kur'anske tekstove tumae na svojstven nain,
bjeei od njihovog pravog vanjtinskog znaenja, a to svoje tumaenje nazivaju
"spoznaja unutranjeg znaenja" (skrivenog znaenja). Ibn Tejmijje u svojim
Fetvama kae da je njihovo nevjerstvo vee od nevjerstva Jevreja i na, ak je
vee od mnogih murlka, a opasnost l teta po umet Muhammeda a, je vea od
otvorenih neprijatelja islama. (Op.rec.)

ui jedino preko Poslanikove M, upute koja je bez iskrivljavanja ili

pogrenih tumaenja - a Allah najbolje ma.

DVADESET PRVO POGLAVLJE

SLJEDBENICI TA'TILA l TEMSILA U STVARI KOMBINUJU l
TA'TIL l TEMSIL

Mu'atil je onaj koji negira neto od Allahovih imena i

svojstava kao to to rade dehmijje, mu'tezile, e'arije i drugi slini
njima.75

Mumesil je onaj koji potvruje da su Allahova svojstva ista ili

slina svojstvima Njegovih stvorenja; od takvih su prve rafidijje
(ekstremne ijje) i oni slini njima.
Realnost ove stvari jeste da je svaki mu'atil ujedno i mumesil, i
da je svaki mumesil ujedno i mu'atil.
to se tie mu'atila, njegov ta'til je oigledan. A to se tie kako
to on ini temsil, to je jedino zbog toga to on ini ta'til negirajui
Allahova svojstva - na prvom mjestu zbog neispravnog vjerovanja
da potvrivanje svojstava zahtijeva injenje tefbiha, proglaavajui
tako da je neto slino Allahu. Pa tako, on negira Allahova svojstva
da bi izbjegao da proglasi da je neto slino Allahu. I na ovakav
nain, on prvo uini temsil (u svojoj glavi) , a nakon toga on uini

ta'til.
to se tie mumesila, njegov temsil je oigledan. A njegovo
injenje ta'tila jeste sa tri aspekta:

Prvi: On negira sami tekst koji potvruje Allahova svojstva

tako to mijenja njegovo znaenje i ono ta dokazuje. Ipak, tekst
jedino dokazuje potvrivanje svojstava Allahu onako. kako to
Njemu dolikuje, a ne to da je Allah slian sa stvorenjima.

Drugi: Ako on proglasi da je Allah slian sa Njegovim

stvorenjima, on je ve zanegirao svaki tekst koji negira bilo kakvu
slinost Allaha sa Njegovim stvorenjima, kao to su Njegove rijei:
75 ejh ibn 'Usejmln je dao detaljne definicije ta'tila l temslla u poglavlju tri.
(Op.prev.)

" .. Niko nije kao Oni " (Prijevod znaenja, a-ura, 1 1 )

..

I Njegov govor:

Q i (Jj
"I niko Mu ravan nljel" (Prijevod znaenja, EI-Ihlas, 4)

Trei: Ako on vjeruje da je Allah slian sa Njegovim

stvorenjima - takav negira Njegovu savrenost koju On zasluuje,
tako da on smatra Gospodara, koji je savren. u svakom pogledu, da
je slian, u nedostatku i manjkavosti, sa stvorenjima.

DVADESET DRUGO POGLAVLJE

UF.OZORENJE SELEFA NA 'ILMUL KELAM (APOLOGETIKU,
FILOZOFIJU)
'Ilmul kelam (apologetika, filozofija} jeste ono to su neki
uticajni mutekelimuni izmislili vezano za usuli-din (temelje vjere} , od
upoznavanja akidetskog vjerovanja, tako to su odbacili ono sa ime
je doao Kur'an i sunnet.
Izjave selefa su pune upozorenja protiv govora kelama i
njihovih sljedbenika od onoga to vodi u pogrena vjerovanja i
sumnje, do te mjere da je imam Ahmed rekao:

'Sljedbenik kelama nikada nee uspijeti.'

Imam afija kae:

:JA._, JSIJ )L.:....I I J tf! ;JU.._, ,J.,.:JIJ J..._A ly. c:,f rJI J-f J
rJI > J,ifJ WIJ l !J; Ir l?. Ih
'Moj sud za onoga koji govori kelamom jeste da se takav izudara
trskom i cipelama, pa da se nakon toga vodi arijom i da se govori:
'Ovo je nagrada onome koji ostavi Knjigu i sunnet i prihvati govor

kelama.'
Oni zaista zasluuju ovo to afija kae sa take podsticanja da
se pokaju Allahu i da bi se drugi odvratili od slijeenja njihove
metodologije.
Ako pogledamo u njih sa take koliko ih je ta zbunjenost
ophrvala i koliko ih je ejtan savladao - onda se smUujemo i alimo
ih. Zahvalni smo Allahu koji nas je sauvao od onoga sa ime su oni
zaraeni. Tako, mi na njih gledamo sa dva stanovita: sa erijatske
strane izvravanja preventivne kazne da ne bi irili njihovu
metodologiju, i sa take onoga to ih je pogo4ilo. Osjeamo se
alosnim zbog njih i molimo Allaha da ih uputi i zahvaljujemo
Allahu to nas je spasio od njihove kunje. Plaimo se zablude za

veinu onih koji uu u ovaj govor filozofije i nikada ne osjete da su

dosegli njegovu dubinu i granice.
Zato, onaj koji nikada ne ue u te dubine je siguran, a onaj
koji i dosegne njegove granice i najzad zakljui svoje duboko
razmiljanje, njemu postaje jasna bez-izlaznost i poremeenost.
Nakon toga, takvi se vraaju Kur'anu i sunnetu, kao to se to desilo
sa njihovim velikanima. Prema tome, opasnost ostaje za onoga koji
napusti Pravi put dajui prednost govoru filozofa, dok mu njegova
realnost nikada ne postane jasna.
Autor, Ibn Tejmijje, rahimehullah, je prenio mnogo predaja od
ovih filozofa gdje su govorili o sebi ono to je vezano za ovu temu.
On kae:
'Iako mi imamo vie nego to je potrebno za nas u Kur'anu i
sunnetu, i u izjavama selefa, nad svakim drugim govorom, ipak,
mnogi ljudi su se zakaili za neke uticajne govornike, imajui lijepo
miljenje o njima mimo drugih, postajui prevareni zamiljanjem da
su ti govornici dosegli dubinu uvjerenosti po tom pitanju, dok drugi
to nisu. Pa, ako bi mi donijeli svaki ajet i dokaz, oni to nebi slijedili,
osim ako bi im se naveo neki od ovih filozofskig govora kao potvrda
toga'.
On kae:
'Ako spomenemo neiji dio govora sa kojim se slaemo, to ne
znai da se slaemo sa itavim njegovim govorom. Meutim, istina
se prihvata od bilo koga ko progovori njome.'76
Zato je on pojasnio svoju svrhu prenoenja ovih izjava, a to je
da bi se istina razjasnila - pa bilo ko da je kae - i da uspostavimo
dokaz protiv ovih govornika sa izjavama njihovih 'uenjaka' """" a
Allah najbolje zna.

76 Pogledaj El-Fetva el-hameYije el-kubra koja se nalazi u Medmu'atul fetava

( 5/99) .

DVADESET TREE POGLAVLJE

PRVI DIO

KATEGORIJE ZABLUDJELIH LJUDI PO PITANJU VJEROVANJA

U ALLAHA l SUDNJI DAN
Put Poslanika ai, ashaba ..,, i onih koji ih slijede u pravednosti
jeste: Ostajanje na Pravom putu u znanju i djelovanju. Svaki onaj
koji ih iskreno slijedi sa znanjem, zna da su oni uspjeli i sproveli
vjerovanje u Allaha i Sudnji dan u djelo. Oni su to prihvatili kao
sigurnu istinu. Oni su bili iskreni u injenju djela samo u ime Allaha
i slijeenju Njegove objave, bez injenja irka, novotarija, tahrifa, i
bez negiranja bilo ega od vjere.
A to se tie onih koji su zalutali sa njihovog puta, njih je tri
grupe:

l. sljedbenici tahjila,

2. sljedbenici te'vila, i
3. sljedbenici tedhila.
1. SUEDBENICI TAHJILA

To su batinijje i oni koji ih slijede od filozofa, i oni koji smatraju

da iza svega stoji neko skriveno, tajnovito znaenje. Mnogi govornici
(filozofi) su od ove grupe.
injenica (karakteristika) ove metodologije jeste da je sve sa
ime je Poslanik ai, doao po pitanju vjerovanja u Allaha i Sudnji
dan, samo puki primjer i zamiljeni koncept - koji nije u sutini
stvaran. Ovakvim konceptima se samo hoe iskoruavanje obinog
naroda, jer, ako bi se njima (narodu) reklo: 'Vi imate Najveeg,
Svemogueg, Milostivog, Snanog Gospodara, a ostao je samo
estoki dan u kojem e te biti proivljeni nakon vae smrti i biete
nagraivani za djela koja sada inite'. - Ako bi im se ovako reklo,
onda bi se oni popravili i ponaali u smislu kako se to od njih trai,
iako to u sutini nije istina - kako to ovi tvrde.

Ovi ljudi se dalje dijele na dvije podgrupe:

(l) ekstremni od njih i

(2) oni koji to nisu.

to se tie ekstremnih od njih, oni tvrde da Poslanik M, u

sutini nije imao znanja o ovim stvarima. ak ta vie, 'boanski
filozofi' su ti koji znaju pravu sutinu toga. Tako, oni pripovijedaju
da su neki od filozofa ueniji po pitanju Allaha i Sudnjeg dana nego
to su to poslanici. - (A mi kaemo:) Poslanici su bez sumnje
najueniji od ljudi po pitanju tih stvari.
to se tie onih koji nisu ekstremni, oni priznaju da poslanici
uistinu znaju ove stvari, ali, u isto vrijeme, oni ljudima spominju
stvari koje su izmiljene i namijenjene da privuu ljude vjeri, ali ne u
skladu sa pravom istinom; 'oni (poslanici) su ovo radili zbog opte
koristi za ljude'. Tako su tvrdili da se dobrobit robova jedino moe
donijeti na takav, obmanjivaki, nain, to ukljuuje da su poslanici
lagali u najveim i najznaajnijim stvarima (vjerovanja u Allaha i
Sudnji dan) .
Zato: prva skupina tvrdi da su poslanici neuki, a druga grupa
da su oni obmanjivaki laovi. - Ovo je erovanje ljudi tehjila po
pitanju Allaha i Sudnjeg dana.

Odnos prema konceptu injenja djela - neki od njih tvrde da je

ovaj koncept istina i da je svakoj osobi nareeno da ini dobra djela.
Drugi dre da je koncept injenja djela samo izmiljeni, simbolini
pristup koji je samo nareen obinom narodu, a ne i viem
'specijalnom' sloju ljudi. Oni su pogreno protumaili znaenje
namaza, smatrajui da je sutinsko znaenje 'znanje o skrivenim
tajnama', post je 'prikrivanje tih tajni', a Hadd u stvari znai
'putovanje njihovim uenjacima' - i njihova slina tumaenja drugih
stvari vjere. - - Ova grupa se sastoji od takvih ludaka, kao to su
ismailije, batinijje i drugi. Pokvareno i lano vjerovanje ove skupine se
spoznaje osjajem (ntrom) , razumom i objavom.
Mi smo svjedoci nebrojenih znakova koji ukazuju na
postojanje Allaha &, i savrenost Njegovih svojstava. U svemu tome

su znaci koji pokazuju da je On uistinu Jedan. Sve to se dogodi i svi

dogaaji su u savrenoj harmoniji i redu, i nita se ne moe desiti,
osim po odredbi Mudrog i Svemonog. Allahovi vjerozakoni ukazuju
na postojanje Sudnjeg dana, i na Allahovu potpunu mudrost u
tome. Niko ne negira ovo, osim isti oholnik ili ludak.
Nije puno potrebno za pobijanje sljedbenika tahjila, jer je
odvratnost i odbijanje da prihvate njihovo vjerovanje dobro poznata
i oigledna kod veine ljudi.
2. SUEDBENICI TE'VILA (ISKRIVUENOG TUMAtENJA)

A to su govornici od dehmijja, mu'tezila i oni koji njih slijede. Njihova metodologija jeste da sve to je dolo od Poslanika ai, od
tekstova o Allahovim svojstvima jeste metaforino; zahir
(vanjtinsko znaenje) nije ono to se njima eli, ve su druga
suprotna znaenja vanjtinskom znaenju ono to se njima eli.
Poslanik ti, je znao skriveno znaenje, ali je to ostavio ljudima
da deifruju i otkriju svojim intelektom. Tako oni pokuavaju da
protumae i shvate spoljanost teksta vanjtinskog znaenje da je u
skladu sa 'stvarnim (skrivenim) znaenjem'.
Poslanikov ti, razlog tome je testiranje ljudskih mozgova.
Ovim iskustvom e oni dobiti mnoge koristi, otkrivajui skrivena
znaenja jezika i udnost govora.

Ovi su od ljudi najvie zbunjeni i kontradiktorni, jer oni

nemaju stvarno, konstantno tlo pod nogama ili pravilo po kojem
mogu utvrditi koji tekst moe biti tumaen, a koji ne, niti ikakvo
osnovno pravilo za odreivanje eljenog znaenja koje tekst krije.
Jo jedna taka protiv njih jeste da veina onoga to oni tvrde
da je stvarno-skriveno znaenje - da se to zna okolnostima i
kontekstom da nisu mogua prema specifinim izjavama.
Oni otvoreno pokazuju da pomau sunnet, maskirajui sebe
kao one koji ga se dre i potuju. Meutim, Allah otkriva njihove
stvarne identitete pobijajui njihova sumnjiva vjerovanja i la
njihovih dokaza.

ejhul islam (Ibn Tejmijje) i mnogi drugi su im se suprotstavili,

pobijajui ih vie nego druge skupine, jer je njihovo obmanjivanje
ljudi mnogo opasnije, zbog toga to se oni prikazuju kao pomagai
sunneta.77

n Poja9ljenje o treoj skupini (sljedbenicima tedhlla) e uslijediti u tro"'

dijelu ovog poglavlja. (Op.prev.)

DVADESET TREE POGLAVLJE

DRUGI DIO

METODOLOGIJA SLJEDBENIKA TE'VILA PO PITANJU

TEKSTOVA O AHIRETU
Metodologija sljedbenika te'.,ila po pitanju tekstova o ahiretu
{buduem ivotu) , jeste da oni vjeruju u njih kao stvarnosti bez
tumaenja toga.
Meutim, zbog toga to se njihova metodologija odnosi na
mijenjanje vanjtinskog znaenja Allahovih svojstava u metaforika,
sljedbenici tahjila su ih kritikovali insistirajui na njihovom
tumaenju tekstova o buduem ivotu na isti nain kako to ine kod
Allahovih svojstava. Tako su sljedbenici te'.,ila svoju poziciju branili
govorei:
'Mi sa sigurnou znamo da je Poslanik M, doao sa dokazima
koji potvruju budui ivot i mi znamo zabludjele argumente koji
govore opreno tome. Zato je vjerovanje u ovo obavezno.'
- Ovo je ispravan odgovor i jasan dokaz u odbrani njihove
pozicije u ne-mijenjanju znaenja tih tekstova koji se tiu ahireta
{budueg ivota) . Takoe se trai i od sljedbenika tehjila da isto to
uine - da vjeruju u budui svijet i da prihvate tekstove onako kako
su i doli, u njihovom stvarnom vanjtinskom znaenju.
Ako je dokaz uspostavljen, a neto mu se suprotstavi, onda to
ukazuje da je to neispravno i biva obavezujue da se potvrdi ono to
je dokazano.
Ehli sunnet koristi ove iste dokaze protiv sljedbenika te'"ila tj. da vjeruju u tekstove o Allahovim svojstvima i da ih prihvate
onako kako su doli u stvarnom vanjtinskom znaenju. Zato, mi
njima (tj. sljedbenicima te'.,ila) kaemo:
'Mi isto tako sa sigurnou znamo da je Poslanik doao sa
dokazima koji potvruju Allahova svojstva i znamo zabludjele
argumente protiv toga. Zato je vjerovanje u ovo obavezno.'

- Ovo je takoe ispravan, jasan i nepobitan dokaz protiv

sljedbenika te'vila.
Prema tome, ko god odbije da mijenja znaenje tekstova o
buduem svijetu u druga metaforika znaenja - onda takvi takoe
moraju da odbiju isto to po pitanju Allahovih svojstava, to je vee i
vie dokazano u objavi nego to su to tekstovi o ahiretu (buduem
ivotu) . Ako takvi izaberu da ne uine to, onda su takvi sami sebi
kontradiktorni i pokvarenost njihovih umova e postati jasna.

DVADESET TREE POGLAVLJE

TREI DIO

SLJEDBENICI TEDHILA
Sljedbenici ted!hila: mnogi od njih pokuavaju sebe da
poveu sa sunnetom i kao sljedbenike selefa. ealnost njihove
metodologije jeste da sve ono sa ime je Poslanik a, doao od
tekstova o Allahovim svojstvima, da je to puko neznanje,
nerazumljiv govor. Niko ne zna njihova znaenja, pa ak ni sam'
Poslanik a. On je izrekao mnogo hadisa o Allahovim svojstvima, ali
on ne zna njihova znaenja! Kao vrhunac ovoga, oni kau da nema
mjesta za razum kada se govori o Allahovim svojstvima. - Ova izjava
znai da ni Poslanik, a, niti ashabi ..,, a niti imami od prvih
generacija, nemaju intelektualno, niti erijatsko znanje po pitanju
ovoga. Ovo je jedna od najneispravnijih izjava.
Njihov put po pitanju tekstova o Allahovim svojstvima jeste
prihvatanje samo njihovih rijei, dok vjeruju da su ta znaenja
potpuno nepoznata.
Neki od njih su opreni drugima govorei da se oni prihvataju
u vanjtinskom znaenju, ali sa drugaijim tumaenjem koje niko ne
zna, osim Allah! - Ovo je oigledna kontradiktornost, jer, ako je
eljeno neko drugo tumaenje koje zna samo Allah, koje je drugaije
od vanjtinskog znaenja teksta, onda, kako mogu da budu
prihvaeni u vanjtinskom znaenju?
Po pitanju njihovog govora, ejhul-islam, Ibn Tejmijje, kae u
svojoj knjizi El-Akl ven nakl, l tom, 1 2 1 str.:
'Jasno je da su izjave ovih koji vjeruju da su znaenja potpuno
nepoznata - ovih koji tvrde da slijede sunnet i selefe - jedne od
najopasnijih izjava meu svim ljudima novotarima i zabludjelim'.
Lani dokazi koje ovi ljudi koriste je pauza koju veina selefa
koristi nakon govora: 'All "i l - Amo Allah', dok citiraju ajet:

-'-'

...

,,

..

...

.. J

JI

(. - f:-

_ li ' .. 1 1
1 . - l:i .: lk:
-: _;. - tf-J
. .

, il'
, , ;l.i::,j
. '-' =;ll
- . l .:,., ;','
. ; u
.r
.-!"l
J

li

O ....J :;, L- 1 ; ) #T J :Jtj ...T J ;E rl:l

"On je Onaj Koji tl objavljuje Knjigu u kojoj su ajeti jasni; oni
matica Knjige; drugi su nejasni. Oni u Bjlm je srcima
zatrana slijede llldasne ajete u tenji za smutnjom l svojim
tumaanjem. A tumamnje njihovo zna samo Allah! I oni koji
su u znanost uputenl, kau: "Mi u to vjerujemo; sve je to od
naiega Gospodara !" {Prijevod znaenja, AII-Imran, 7). 78
su

Oni su zasnovali svoje lane dokaze na dvije stvari:

Prvi: Oni tvrde da su ajeti o Allahovim svojstvima od

mutdabih (nejasnih) tekstova.
Drugi: Oni takoe tvrde da je tumaenje koje je spomenuto u
ajetu, u stvari, mijenjanje rijei vanjtinskog znaenja u drugaije
znaenja koje je tome suprotno. Kao rezultat toga je da svi ajeti o
svojstvima imaju znaenje koje je opreno njihovom vanjtinskom
maenju i da to (maenje) ne zna niko drugi, osim Allah .

POBIJANJE OVE SKUPINE JE SA SUEDEIM TAKAMA

Prva taka: Mi njih pitamo ta oni podrazumijevaju sa
'mutdabih (nejasni)' - na ta oni ciljaju kod svih ajeta o Allahovih
svojstvima. Da li pod tim smatraju da su to:

l . nejasni (neodreeni) i skriveni,

2. ili misle da kakvoa
specifikovana (poznata) ?

tih

Allahovih

svojstava

nije

( l ) Ako misle na prvo - a to je ono to oni i misle - onda ajeti

o svojstvima nisu od ove vrste, jer su njihova znaenja jasna i oita.

78 Taka koja se ovdje navodi je zasnovana na injenici da su neki od selefa

pojasnili da se ajet moe takoe uiti: .A tuma&nje njihovo zna samo
All8h, l oni koji lU u znanost uputenl.. (Prijevod znaenja, AII-Imran, 7) ukazujui da Allah zna tumaenje, kao i oni koji su u znanje upueni. {Op.prev.)
"

(2) A ako misle na drugo znaenje - onda je istina da su ti

ajeti od ove vrste. Ovo je zbog toga to niko ne ma sutinu
kakvou svojstava, osim Allah.
Nakon ovoga to je reeno, nije ispravno rei za ajete o
svojstvima da su mutdabih (nejasni) kao to je to spomenuto u
navedenom ajetu. ak ta vie, prethodno spomenuti detalji se
moraju uzeti u obzir.

Druga taka: Njihov govor: "Sa rijeima: 'te'vil (tumaenje) ' iz

ajeta se eli mijenjanje rijei od njihovog vanjtinskog znaenja u

drugaije maenje koje je tome suprotno" - nije ispravan.

Ovo je nova definicija za te'vil (tumaenje) koji je spomenut u

ajetu. Niti su Arapi u globalu, niti ashabi meu kojima je
objavljen Kur'an na njihovom jeziku, shvatali da su to njihova
eljena znaenja. Nasuprot tome, ono to je njima bilo dobro
poznato jeste da te'w ima jedno od dva znaenja:

(l) To je tefsir (pojanjenje i objanjenje maenja) - i te'vil u

ovome smislu je poznat onima koji imaju znanje, kao to je Ibn
Abbas rekao:
41.J[;

'Ja sam jedan od onih

(tumaenje)' 79

r-W l J 1)1 1.1'" ul

uenih koji zna

njihov te'vil

U tome znaenju, mnogi selefi bi pauzirali nakon to bi prouili

ajet:

'l oni koji su u znanost upueni'

- iz prethodno navedenog ajeta.

(2) Mo!e znaiti stvarnost (kakvou) ili krajnji rezultat i
ishod. to se tie stvarnosti onoga o emu nas je Allah obavijestio
-

o Sebi i o Sudnjem danu, to nama nije pomato, jer, tumaenje o

79

Pogledaj tefsir od Ibn Kesira (1/348).

tome jeste sutina i kakvoa toga - a to je nama nepoznato, kao to

su to 'rekli imam Malik i drugi po pitanju istiva (uzdizanja Allaha
iznad Ara) i drugih slinih stvari. Prema ovakvom tumaenju,
mnogi od selefa bi pauzirali prilikom uenja spomenutog ajeta kao:

O "'T J t : _,
'A tumalenje njihovo zna samo Allahl'

Trea taka, kako se pobijaju ovi ljudi, jeste to da je Allah

objavio Kur'an da bi se o njemu razmiljalo. On nas podstie da
razmiljamo o njemu u potpunosti ne pravei razliku kod ajeta o
svojstvima. Podsticanje na razmiljanje o njima znai da je mogue
doi do njihovog znaenja; u suprotnom, to ne bi bilo podsticanje na
razmiljanje. Podsticanje na neto do ega ne moe doi je
besmislen govor, a Allahov govor i govor Njegovog Poslanika :i, je
'
daleko iznad toga.
Podsticanje jeste da se o svemu razmilja, bez izuzetka, to
pokazuje da ajeti o svojstvima imaju stvarno znaenje i da je mogue
dosegnuti ih razmiljaljui o njima. Najblii od ljudi u shvatanju ovih
znaenja su Poslanik a, i njegovi ashabi Kur'an je objavljen na
njihovom jeziku i oni su prvi ljudi koji rade po njima, a posebno u
najbithijem dijelu vjere.
Ehu AbdurRahman es-Selemi kae:
'Oni koji su uili Kur'an kao Osman Ibn Affan, Abdullah Ibn
Mes'ud i drugi, su prenijeli da bi oni nauili deset ajeta od Poslanika
:1, i ne bi prelazili na sljedeih deset sve dok nebi nauili ono ta oni
sadre od znanja i djelovanja; Kau: 'Mi smo uili Kur'an, znanje i
djelovanje po njemu, u isto vrijeme." - Pa, znajui ovo, kako da
bude praktino predpostaviti da oni nisu znali znaenja ajeta po
pitanju Allahovih svojstava kada je to najbitnija stvar u vjeri?

etvrta taka: izjave ovih ljudi ukazuju da je Allah objavio u

Svojoj Knjizi prazan govor bez znaenja. Sudei prema ovome, oni
nisu nita vie, osim alfabetska slova. - Ovo je potpuno
kontradiktorno Allahovoj Mudrosti sa kojom je On objavio Knjigu i
poslao Poslanika a.

Upozorenje:
Sada znamo, iz onoga to je prethodilo, da postoje tri znaenja

te'vila:
l. To mo!e znaiti tefsir, a to je pojanjenje i objanjenje
znaenja. - Ovo je znaenje prema veini mufesira (uenjaka
tefsira) . Od ovoga je Poslanikova M, izjava upuena Ibn Abbasu, :

.J):ll J ..Ul J 4.fli

'O Allahu, daj mu razumijevanje vjere i naui ga te'vilu
(tumaenju) '. 80
Ovo znaenje je dobro poznato islamskim uenjacima po
pitanju ajeta o Allahovim svojstvima i drugom.

2. Takoe mo!e znaiti su!tinu (kakvou) neega.

Ovakvo znaenje je dobro pomato kao jedno od znaenja te'vila, kao

to je spomenuto u Kur'anu i sunnetu, kao u ajetu:

tLt j ;:.,J
"ekaju ll oni te'vll (da se uistinu obistini)? " (Prijevod znaenja,
..

EI-'Araf, 53)

I Njegove rijei:

t :,.:;.f) 1
" ..To je bolje l te'vll (krajnje posljedice)

su

ljepiel" (Prijevod

znaenja, En-Nisa, 59)

Zato, tumaenje ajeta o Allahovim svojstvima na ovakav

nain jeste njihova stvarna sutina i njihova stvarnost (tj. kakvoa) .
E ovo je poznato jedino Allahu .a.

3. I zadnje znaenje te'vila jeste: mijenjanje vanjtinskog

znaenja rijei u drugo koje je tome suprotno. Ovo je znaenje
kod veine mutekelimuna (sljedbenika kelama) i drugih. Ovakvo
-

tumaenje je dalje podijeljeno na dvije vrste:

80

Biljee ga Buharfja ( 143) i Muslim (2477).

l . ispravno i
2.

neispravno.

( l ) to se tie ispravnog - to je mijenjanje znaenja rijei

zasnovano na dokazu. - Primjer ovome jeste mijenjanje Allahovog
., govora:
-

"

",." ,

" ... "' J, , " "'

QJ.} I u ul;jiJ I l) 1})

tl ...

.,

"Kada uBi Kur'an, zatrafl kod Allaha zaitltu od

prokletog" ( Prijevod znaenja, En-Nahl, 98)

iejta na

U znaenje: 'Ako hoei da uBi .

(2) to se tie neispravnog znaenja - to je mijenjanje rijei

bez dokaza. - Primjer ovome jeste mijenjanje rijei istiva (uzvisiti se,
uzdii)' kod Allahovog istiva iznad Ara u znaenje: istila
(zagospodariti) ', ili mijenjanje znaenja Allahove ruke u znaenje:
'snaga', ili: 'blagodat', i drugi slian te'w (tumaenje) .

DVADESET TREE POGLA VLJE

ETVRTI DIO

TUMAENJE KUR'ANA
Preneseno je da je Ibn Abbas, ..,, rekao:

# J.>.! J lt- ,r -"" 1 4i_rU :JI ;f iJT_,AJ I

.,.; .)1 l l 'J J ..l...W I J

'Tumaenje Kur'ana ima etiri naina: tumaenje pomato

arapima zasnovano na jeziku; tumaenje zbog ijeg nepomavanja
niko nema opravdanje; tumaenje pomato uenjacima; i tumaenje
koje samo Allah ma - ko god tvrdi da ma tumaenje ovog zadnjeg
takav je laov'.

l . Tumaenje poznato arapima zasnovano na jeziku: Ovo je

rijei: kur

pojanjenje rijei u jeziku kao to su maenja

(menstruacija) , namarik (stubovi) , kehf (peina) , itd ..

2. Tumanje zbog ijeg nepoznavanja niko nema

opravdanje: Ovo je tumaenje ajeta ije maenje svako mora mati
- a to su (ajeti) o vjerovanju i djelima. Primjer ovome jeste da
upozna Allaha kroz Njegova imena i svojstva, znanje o sudnjem
danu, o ienju, namazu, zekatu, itd..
3. Tumaenje poznato uenjacima: Ovo je pojanjenje koje
moe biti nepoznato drugima. Primjer jeste poznavanje razloga zbog
ega je objavljen ajet, poznavanje derogiranih i derogirajuih ajeta,
optih i posebnih, preciznih i nejasnih, itd ..

4. Tumaenje koje samo Allah ma : Ovo je sutina i.kakvoa

onoga o emu nas je Allah a, obavijestio o Njemu i Sudnjem danu.
Mi razumijemo znaenje ovih stvari, ali ne moemo tano razumjeti
kakva su i kada e se dogoditi. - Primjer ovome jeste ono to mi
razumijemo od maenja Allahovog istiva (uzdizanja) iznad Ara, ali
mi ne moemo dokuiti i razumjeti kako se to dogodilo.

Drugi primjer jeste da mi razumijemo znaenje: voe, med,

voda, mlijeko i druge stvari o kojima nas je Allah a, obavijestio da
e toga biti u Dennetu, ali ipak ne moemo dokuiti sutinu njihove
kakvoe. Allah a, kae:

Q 0 i) t? ;... #f j e;; f 1! p:.;

"I niko ne zna kakve Ih, kao nagrada za ono to su inili,
skrivene radosti ekaju." (Prijevod znaenja, Es-Sedcla, 17)

Ibn Abbas .,, kae:

'JI 'J} .t:J::I

J ll ..U l J

'Nita sa dunjaluka nije slino neemu iz Denneta, osim

imena'.81
Znajui ovo, postaje jasno da u Kur'anu postoje stvari koje zna
samo Allah a, kao to je sutina Njegovih imena, svojstava i onoga
o emu nas je Allah &, obavijestio po pitanju Sudnjeg dana. to se
tie znaenja ovih stvari, to je nama poznato, jer u suprotnom ne bi
imalo smisla da budemo informisani o tome - a Allah najbolje zna.

81

Pogledaj Zuhd od Hanacla (1/51/8) i Tefsir Ibn Kesira (1/64).

DVADESET tETVRTO POGLAVLJE

PODJELA PRIPADNIKA KIBLE PO PITANJU AJETA I HADISA
O ALLAHOVIM SVOJSTVIMA
Ono to se podrazumijeva pod ehlu kibla (pripadnici kible) jeste
svaki onaj koji klanja prema kibli (Ka'bi) , a to je svaki onaj koji sebe
svrstava u pripadnike islama.
Pripadnici kible su se podijelili na est skupina po pitanju .
ajeta i hadisa koji se tiu Allahovih svojstava:

l . Dvije skupine kau da se oni shvataju po njihovom zahirn

(vanjtinskom znaenju) .
2. Dvije skupine kau da se shvataju po znaenju koje je
drugaije od zahira (vanjtinskog znaenja) .
3.

I dvije skupine koje se suzdravaju od obije ove skupine.

1. DVIJE SKUPINE KOJE KAU DA SE SHVATAJU PO NJIHOVOM

ZAHIRU (VANJTINI):
to su oni koji
Allahova svojstva uporeuju sa svojstvima stvorenja. - Njihova
metodologija je u potpunosti neispravna. Selef ih je negirao.

l . Prva skupina je ona koja ini tebih

2. Druga skupina su selefi - koji su ih prihvatili prema zahirn

(vanjtinskom znaenju) na nain kako to dolikuje Allahu a. Njihova metodologija je ispravna, zasnovana isto na dokazima
Kur'ana i sunneta, a i razum to dokazuje, kao to je navedeno u
treem i etvrtom poglavlju.
Razlika izmeu ove dvije skupine jeste da prva ini tefbih, a
druga to porie.
Zato, ako onaj koji ini tefbih kae o Allahovom znanju,
sputanju na dunjaluko nebo ili o Njegovoj ruci, npr: 'Ja ne mogu
shvatiti to znanje, sputanje, ili ruku, osim poredenjem sa nekim
stvorenjem' - onda se na ovo odgovara na vie naina:

Prvi: Razum i ono to je objavljeno, oboje dokazuju razliku

izmeu Stvoritelja i stvorenja u svim Njegovim svojstvima. Svojstva
Stvoritelja odgovaraju Njemu, a ona od stvorenja samo njima. Od
objavljenih dokaza koji upuuju na ovu razliku jesu rijei Uzvienog:
..
.
J
,
.
J

-'iT e;; .JA

, J !__,.
--
, ,"

, , !..J"

" .. Niko nije kao Oni On sve blje i sve vidi." (Prijevod znaenja, B
ura, 11)

I Njegov govor:
-

"::,J l 'J l
.l

"' ,

"" , f A , ,.,

"' _,,_,

..-t

"Pa da ll je onda Onaj Koji stvara kao onaj koji ne stvara?!

Urazumite sei" (Prijevod znaenja, En-Nahl 17)
Od razumskih dokaza jeste: Kako moe Stvoritelj, savren u
svemu, savrenost je dio Njegovog Bia, da bude slian sa
manjkavim stvorenjem, manjkavost je dio njih samih i oni su ovisni
od Onoga koji ih kompletira?
Drugi: kazat emo im: 'Zar ne shvata da Allahovo Bie nije
slino biima Njegovih stvorenja?' -Odgovorit e nam: 'Naravno'.
Pa emo im rei: "Zar ne shvata onda da Allah posjeduje
karakteristike i svojstva koja ni u emu ne slie sa neim od
stvorenja. Govoriti o Allahovom Biu je isto kao i govoriti o
Allahovim svojstvima; ko god uini razliku izmeu ovo dvoje takav
je kontradiktoran.'

Trei: Kazat emo im: "Mi svjedoimo da postoje svojstva kod

stvorenja koja imaju ista imena, ali se razlikuju u kakvoi. Ruka
ovjeka nije ista kao ruka ivotinje. S toga, ako je mogue da
svojstva stvorenja budu razliita od drugih stvorenja, dok imaju ista
imena; onda je razlika izmeu svojstava stvorenja i Stvoritelja prea.
I dunost je prihvatiti ovu razliku'.

2. DVIJE SKUPINE KOJE KAU DA SE SHVATAJU PO ZNAENJU

KOJE JE DRUGAIJE OD ZAHIRA:

Oni negiraju da Allah .a, ima bilo koje svojstvo koje Mu se
potvruje; ili oni negiraju neke od njih, ili potvruju stanja, ali ne i
svojstva.

l . Skupina koja ini te'til: kao to to rade dehmijje i drugi

koji mijenjaju tumaenje tekstova o Allahovim svojstvima u
specifina znaenja koja oni odaberu. Primjer je njihovo mijenjanje
znaenja Allahove ruke u znaenje Njegove 'blagodati'; ili Njegov
istiva u znaenje: istila (zavladao) , i druga neispravna tumaenja.

2. Skupina koja ini tedihil: tvrdei da jedino Allah zna

ta se htjelo sa tekstovima o Njegovim svojstvima, ali oni znaju kako to oni tvrde - da On ovim tekstovima nije mislio na
vanjtinsko svojstvo (tj. znaenje) . - Ova njihova izjava je
kontradiktorna. Njihov govor da oni znaju da On nije elio
vanjtinsko svojstvo direktno je kontradiktorno njihovom
vjerovanju da jedino Allah zna znaenja tih tekstova. Vjerovanje da
jedino Allah zna nihova znaenja uzrokuje da osoba: niti negira, niti
potvrdi neko svojstvo.
Razlika izmeu ove dvije grupe jeste da prva potvruje
znaenje teksta o Allahovim svojstvima, ali da su suprotni od njenog
vanjtinskog znaenja. A to se tie druge grupe, oni tvrde da jedino
Allah zna njihova znaenja bez da ih potvruju. Oni takoe kau da
Allah .a, nije htio sa ovim tekstovima stvarno Njegovo svojstvo.
3. DVIJE SKUPINE KOJE SE SUZDRAVAJU OD OBIJE OVE SKUPINE:

l. Skupina koja navodi znaenja tekstova koja mogu, a i

ne moraju potvrdivati svojstva koja Allahu a, dolikuju. Mnogi
fakihi i drugi su od ove skupine.

2. Skupina koja sve ovo negira svojim srcem i jezikom.

Oni ak i ne itaju Kur'an i hadise.
Razlika izmeu ove dvije grupe jeste ta da prva potvruje da
tekstovi o Allahovim svojstvima mogu znaiti stvarnost svojstava

koja dolikuju Njemu ili moda i ne mogu, dok druga grupa ne donosi
t,ikakve odluke - a Allah najbolje zna.

DVADESET PETO POGLAVLJE

RUNA IMENA KOJA NOVOTARI PRIPISUJU EHLI SUNNETU
VEL DEMA'TU
Od Allahove mudrosti jeste da je On svakom poslaniku dao
neprijatelje od zloinaca, koji su sprjeavali istinu koliko su mogli sa
rijeima i djelima. Ovo su uradili iz vie razloga, od spletki i planova,
sumnji i sumnjivih vjerovanja, pogrenih poziva. Allah je to odredio,
pa da istina bude jasna uprkos tome, da bi se prikazala i uzdigla iznad
svih zabluda.
Poslanik M, i ashabi ..,, su nailazili na mnoga takva
suprotstavljanja, kao to kae Allah :

, t

P.
jiJI &r;ul j i 4=- ,dj F!yl a --.:..>
.._;::,1 t 1j$'"'.? t1 J.;ul j
1_,lli
'-j 1 ujJ
, ,
-1"'1!::, u
...

"Vl l:ete slgumo biti lskuiavanl u Imecima vailm, l ilvotlma

vailm, a sluiat l:ete od onih, kojima je prije vas dana Knjiga, l

ldolopoklonlka mnoge neugodnosti. Ako bl.ldete lzdriall l

Allaha se bojali, to doista, u Istinske postupke spadal" (Prijevod
znaenja, All-lmran, 186)

Ovi murici, tlaitelji, su Poslaniku M, i ashabima ..,, upuivali

klevete, vrijeajui ih i davajui im sarkastina imena kao to su
sihirbazi (vraari) , ludaci, proroci, laovi, itd ..
Poto su uenjaci nasljednici Allahovih poslanika ' oni
bivaju izloeni novotarima i filozofima isto kao to su za murike bili
Poslanik M, i njegovi ashabi Sve te sekte sljedbenike sunneta
(ehli sunne) oznaavaju imenima klevetanja i sarkazma od kojih. ih
Allah isti. Oni to rade ili zbog svoga neznanja, pretpostavljajui
ispravnost onoga na emu su oni i da su ehli sunne na lai; ili to rade
zbog loe namjere pokuavajui zavaditi ih i odvajajui druge od

njih. Oni su se arogantno pridravali svojih miljenja znajui

sopstvenu zabludu.
Dehmijje i njihovi sljedbenici koji ine ta'til (negiranje
Allahovih svojstava) nazivaju Ehli sunne (sljedbenike sunneta) sa:
'Muebihe (oni koji porede Allaha sa stvorenjima) ' - navodei to
zbog toga to ehli sunne potvruje svojstva Allahu . da oni time
(kako to oni shvataju) uporeuju Njega sa stvorenjima.
Ekstremne ijje (rafi.dijje) ih zovu: 'Navasibe (neprijatelji) ' - jer
su na strani Ehu Bekra i Omera, kao to su oni (tj. ijje) na strani
Poslanikove M, familije. Zbog toga su govorili da svako ko je na
strani Ehu Bekra i Omera, da je takav neprijatelj Poslanikove M,
porodice. Za ovo su znali govoriti: 'Nema saveznitva, osim uz
oslobaanje njih' - ovim su mislili da nema saveznitva sa
Poslanikovom M, familijom, osim ostavljanjem Ehu Bekra i Omera!
Kaderije (oni koji ne vjeruju u Allahov kader-odreenje)
nazivaj u ehli sunne sa: 'Mudbire' tj. oni koji vjeruju da su ljudi
prisiljeni od strane Allaha na injenje djela bez mogunosti izbora.
Ovo je rezultat vjerovanja u kader, kako to oni tvrde.
Murdije, a to su oni koji zabranjuju istisna82 u imanu, nazivaju
ehli sunne sa: 'ekkak (sumnjivci)' - jer iman kod njih (murdija)
nije nita vie od potvrde srcem. A istisna kod murdija predstavlja
sumnju (u iman) .
Sljedbenici kelama i dijalektike nazivaju ehli sunne sa:
'Haevije' ili 'oni beskorisni', pri kojima nema koristi. Takoe ih
zovu: 'Navabiti' a to je korov koja raste bez koristi u njoj . Oni su njih
nazivali: 'Gusa' ili olo ija bujica nosi neist. Ovi sljedbenici kelama
i dijalektike su koristili takva imena, jer su tvrdili da ko god ne
82 lstisna {Izuzimanje) je da neko kae: "Ja sam mu'min inllah!". - Kada neko
od ehli sunneta bude upitan:" Jesi ll ti mu'mln?" I on odgovori : "Jesam, inaAIIah!"
Vjerujui da iman raste i opada i da je dereda mu'mina vea od derede
muslimana, a ne sumnjajui u svoie vjerovanje. Murdije tvrde da oni ovim
sumnjaju u svoj Iman i nazivaju ih "Sekkak" sumnjivci . Ovo je iz razloga to oni
vjeruju da djela ne poveavaju niti umanjuju Iman. Oni vjeruju da je Iman uvjek
isti. (Op.rec.)

obuhvati znanje o razumu kao to to oni rade - onda on nema

stvarnu ubijedenost o bilo emu - takvi su beskorisni pri kojima
nema nikakve koristi. - Istina je da ova vrsta znanja, kojom se oni
hvaliu, u pitanju s.tvarnosti nije nita u poredenju sa istinom, ba
kao to ejhul-islam (Ibn Tejmijje) kae u svojoj knjizi Er-redd 'ala el

mantikien:

'Uvijek sam znao da pametnoj osobi ne treba grka logika

(dijalektika) , niti ona koristi glupacima.'83

83

Pogledaj Medmu'atul fetava (3/52).

DVADESET ESTO POGLAVLJE

PRVI DIO

ISLAM l iMAN
Islam u jeziku znai: 'poniznost' i 'pokornost'.
U erijatu: Islam je pokoravanje robova i potpuna predanost

Allahu .a, spoljanou i unutranjou, obavljajui Njegove

naredbe i izbjegavanje onoga to je On zabranio. On obuhvata
itavu vjeru.

Allah . kae:

e:. "

# J J " J

)' jj

" 1 zadovoljan um da vam Islam bude vjera " (Prijevod znaenja,

EI-Maida, 3)

I Njegov govor:

""'

.""

." ", "

f ""' ,

)' l ;11 1 ..1:.f uj

"(Priznata) vjera kod Allaha, je dorsta, samo lslam l " (Prijevod

znaenja, AII-Imran, 19)

I On kae:
" .",

"
,.....

"., ,

,,

, ,

Ql &tl _;:'91 J jAj j;1,! Ji )'l? )AJ

"

"'

"A onaj ko iell neku drugu vjeru osim Islama, nete mu biti
primljena, l on te na drugom svijetu biti mectu gubltnldma."
(Prijevod znaenja, AII-Imran, 85)

A to se tie imana, u jeziku to znai: 'tasdik (vjerovanje) '.

Potvrujui to znaenje, Allah . kae:
"

t -,

('b W I C.j
"

A tl netei biti mu'mln u nas (netei nam vjerovati)." (Prijevod

znaenja, Jusuf, 17)

U erijatu, iman j e: prihvatanje srcem, to obavezuje

prihvatanje jezikom i djelima. To jest, iman je: vjerovanje, izgovor i
djelo - vjerovanje srcem, izgovor j ezikom i djela srca i vanjskih
organa.
Dokaz da sve navedeno ulazi pod poj am imana jeste govor
Poslanika, M:

r-J e- .".uJIJ ._r:.\11 r .J .u...JJ ...;S J .J <Ill

; )' l

'Iman je c:fa vjerujd u Allaha, Njegooe meleke, Njegooe knjige,

Ngooe poslanike, Sudnji dan i kader (odreenje) , bilo da je lof ili
dobar'.84
I njegov govor:
J..J.l l If'

l l t..U"f.J .JI I l l

: J} L.(;

.J )' l
.)' 1 l.J

'Iman je sastavljen iz sedamdeset i nekoliko djelooa, najvii njegoo

dio je svjedoenje La ilahe illAUah. Najnii dio je uklanjanje smetnje sa
puta, a i stid je dio imana'.
Iman u Allaha, Nj egove meleke, itd .. - to je vjerovanje srcem.
Svjedoenje La ilahe illAllah - to je izgovaranje jezikom.
Uklanjanje smetnje sa puta - to je djelo udova.
Stid - to je djelo srca.
Sa ovim se zna da iman obuhvata itavu vjeru. Zato - nema
razlike izmeu njega i islama. Ovako, maenje jednog je i ono
drugo, kada se nau razdvojeno. Meutim, kada se spomenu zajedno
(na jednom mjestu) , onda je islam vanjtinsko pokoravanje jezikom i
djelovanje udovima.
Od oboje zavisi, da li je vjernik potpunog imana ili je slabog
imana. Allah a, kae:

84

Pogledaj Buharfju (SO} i Muslima (9}.

""'

Q )i
"Neki beduini govore: 'Ml vjerujemol' Red: Vl ne vjerujete, all
'Islam smo primili l' - a Iman joi nije uiao u vala srca .. "

recite:

(Prijevod znaenja, EI-Hudurat, 14)

Sudei prema ovome, ak se i munafik (licemjer) moe nazvati

muslimanom u spoljanosti, ali je takav nevjernik u unutranjosti.
Iman je opisan kao unutranje pokoravanje, to je vjerovanje i
prihvatanje srcem i srana djela. Ovo je samo kod potpunog
vjernika (mu'mina) , kao to Allah a, kae:

'

J.t/

"

.,

t j iT _.::., O :.f:J j j
, JI
- , ;.-l
"@ i"
'
Jj ofoj :.f:J j.) (-{ ll> u
Q u- ,

t!. t

-:;: l

Qf-

"Pravl su vjernici urno oni Bja se srca strahom Ispune kad se

Allah spomene, a kad lm se rljeB Njegove kazuju, vjerovanje
lm povetaju l samo se na Gospodara svoga oslanjaju, oni koji
namaz obavljaju l dio od onoga ito lm Ml dajemo udjeljuju.
Oni su, zbilja, pravi vjemld - njih kod Gospodara njihova
atkaju po&stl, l oprost, l oblije plemenito." (Prijevod znaenja, EI
Enfal, 2)

Sa ovim znaenjem, iman je vei nivo. Tako je svaki mu'min

ujedno i musliman, dok suprotno nije tako.

DVADESET ESTO POGLAVLJE

DRUGI DIO

POVEAVANJE l SMANJIVANJE l MANA

Od osnova vjerovanja ehli sunneta vel dema'ta jeste da se
iman poveava i smanjuje. Oboje, i Kur'an i sunnet to potvruju.
Od dokaza iz Kur'ana su Allahove a, rijei:

QJ

\f;dj ,.;dj ij15);! _,ti J Jj:,i C>i

"On je Onaj Koji je smiraj u srca vjernika spustio da bl

vjerovanje na vjerovanje svoje povetall " (Prijevod znaenja, El
..

Feth, 4)

A od dokaza iz sunneta su Poslanikove fl, rijei o enama:

.1-l>-1 r.il Jo:-) 1 l (JI.J JU ..:.A..u"\i lJ L.

'Nisam vidio da neko ko je manjkave pameti i vjere moe toliko

djelovati na pamet i najodlunijih ljudi, kao !to ste to vi ene.'85
U ajetu je dokaz da se iman poveava, a u hadisu je dokaz da
se smanjuje.
Svaki tekst koji dokazuje poveavanje imana, takoe ukljuuje
dokaz smanjivanja imana, i obratno, jer su oboje povezani. Nije
razumno da jedno postoji bez onog drugog. Potvreno je da su
ashabi to govorili i nije poznato da se neko od njih suprotstavio
ovome vjerovanju. Selef se na tome sloio.
Ibn Abdulberr po pitanju poveanja i smanjivanja imana kae:
'Muhadisi i fakihi u svim zemljama su ovako vjerovali'.
Dvije razliite predaje se prenose od imama Malika po pitanju
smanjivanja imana: u jednoj je utao, a u drugoj se sloio sa
veinom.
85

Zabiljeili su ga Buharija (304) l Muslim (80).

Postoje dvije sekte koje su oprene ovoj osnovi:

Prva: Ekstremne murdije koji kau da je iman samo spoznaja

srcem. Oni tvrde da se to prihvatanje srcem nikada ne koleba, pa
prema njima, pokvareni i pravedni su na istom stepenu imana.
Druga: Oni koji jedino slijede tekstove prijetnje i upozorenja,
oni od mu'tezila i haridija. (Koji kau:) Onaj musliman koji uini
veliki grijeh je u potpunosti lien imana. Oni kau da iman: ili
potpuno postoji ili ga uopte nema, i oni negiraju da osoba moe biti
na viem nivou (imana) od druge osobe.
Obije ove grupe su pobijene sa:

l. objavom i

2. razumskim dokazima.
(l) to se tie dokaza iz objave, neki tekstovi koji dokazuju
poveavanje i smanjivanje imana su ve navedeni.

(2) to se tie razumskih dokaza: Mi murdijama kaemo da je

njihova izjava o imanu - da je on puko potvrivanje srcem, nikada se
ne koleba ili mijenja - to je pobijeno sa onim to smo ve navodili.
To je suprotno onome to Kur'an i sunnet potvruju, da rijei i djela
ulaze u iman. - Sa dodatkom, da je njihova izjava da se prihvatanje
srcem nikada ne mijenja, oprena osjeaju (prirodi) . Svima je
poznato da je uvjerenje srca jedino zasnovano na znanju, i bez
sumnje, znanje varira zavisno od izvora. Informacija zasnovana na
jednoj osobi nije toliko povjerljiva koliko je to kada je zasnovano na
dvije ili vie osoba. ak ta vie, bilo koje znanje koje ljudi steknu,
sluajui o bilo emu - ni u jednom sluaju se ne moe uporediti sa
stvarnim svjedoenjem toga. Tako, uvjerenje varira kao to je to
dobro poznato da ak osoba moe nai sebe u nekom vremenu i
situaciji jaom u uvjerenju nego u drugom vremenu.
Prema tome, udimo se kako da bude ispravno razumski
predpostaviti da su dva ovjeka potpuno ista (u imanu) ; jedan
opstaje konstantno u pokornosti Allahu . izbegavajui grijeenje,
kada mu doe poriv da uini grijeh on odmah od toga odustaje i kaje
se Allahu ; i drugi ovjek koji izgubi svaku priliku da izvri ono to

mu je Allah .iM, naredio, inei ono to je Allah a, zabranio, ali ne

ini djela koja su nevjerstvo. Kako da ova dva ovjeka budu isti u
imanu?
Onima (tj. mu'atezilama i haridtijama) koji se jedino fokusiraju
na tekstove prijetnje, upozorenja i kazni, kaemo da njihova izjava:
da onaj koji poini veliki grijeh izlazi potpuno iz imana - da je to
opreno onome to su Kur'an i sunnet dokazali. - Ako je ovo jasno,
kako moemo predpostaviti da su dva ovjeka potpuno jednaki (u
imanu) kada jedan od njih ispunjava obaveze traei Allahovu a,
nagradu i izbjegava grijehe, a drugi ugnjetava sam sebe inei ono
to je Allah a, zabranio i naputajui ono nareeno, premda ne ini
djela nevjerstva? Predpostavimo da musliman koji poini veliki
grijeh ipak izlazi iz imana, ali, kako da kaemo da su dva ovjeka isti
u imanu, dok jedan trai nagradu od Allaha a, a drugi je od onih
uvijek prvih u injenju pravednih djela uz Allahovu a, pomo?

DVADESET ESTO POGLAVLJE

TREI DIO

NAINI POVEAVANJA l SMANJIVANJA IMANA

Postoji mnogo naina da se povea neiji iman . . Neki od njih
su:

l . Upoznavanje Allahovih imena i svojstava: Uistinu, svaki

put kada rob povea svoje znanje o ovome, upoznajui njihova
znaenja i njihovo djelovanje, onda se i njegov iman u Gospodara
takoe povea, a tako i ljubav i iskazivanje potovanja.
2. Razmiljanje o Allahovim znakovima u kosmosu, kao i
o Njegovim ajetima (dokazima) : Kada god rob o tome razmilj,
razmiljajui duboko o onome ta oni podrazumijevaju od savrene
moi i savrene mudrosti, onda nema sumnje da se njegov iman
odmah povea.
3. injenje djela pokornosti traei Allahovu blizinu: Iman
se poveava shodno kvalitetu, koliini i vrsti djela. Kada god se djelo
izvri na najbolji nain, poveavanje imana je vee zbog toga. I
kvalitet djela se povea u zavisnosti od iskrenosti i slijeenja
sunneta.
to se tie vrste djela, onih djela koje je Allah . naredio njihovo obavljanje jeste bolje od obavljanja nafila (dobrovoljnih
djela) . Neka djela pokoravanja su bolja od drugih - to je vee djelo,
vee je poveanje imana.
to se tie koliine djela, iman se, takoe, povea shodno
tome, jer je samo djelo dio imana, pa zasigurno, kada se koliina
povea, i iman se povea.

4. Izbjegavanje grijeha strahujui od Allaha .a: kada god je

nagon za injenje grijeha vei, poveavanje imana zbog ostavljanja
toga je vee. Ovo stoga jer, potiskivanje jae strasti za injenjem
grijeha jeste pokazatelj snage imana koja je prisutna kod roba. On

daje prednost Allahu . i Njegovom Poslaniku ji, iznad svoje

sopstvene duevne strasti.
Postoji vie razloga za smanjenje imana. A neki od tih razloga
su sljedei:

l . Da ostane neznalica o Allahu i Njegovim imenima i

svojstvima.
2. Zanemarivanje i okretanje od rada po Allahovim ajetima,
Njegovom zakonu i Njegovim znakovima u kosmosu. - Ovo je
rezultat bolesti srca ili njegove srnut zbog ophrvanosti strastima i
lanim vjerovanjima.
3. injenje djela nepokornosti spram Allaha a: Iman se
smanjuje radi:
1 - vrste djela, smanji se zbog veliine grijeha,

2- smatranjem da je to (grijeenje) nebitno,

3-

i snage ili slabosti neije strasti koja te vodi da ga ini.

(l) to se tie vrste injenja djela i stepena grijeha, onda se

zasigurno iman vie smanjuje injenjem velikih grijeha nego
injenjem malih grijeha. Na primjer: vie se smanjuje ubistvom
nevine osobe nego kraom neijeg imetka. I takoe, vie se smanjuje
injenjem dva grijeha nego jednog, itd..
(2) A to $e tie toga da smatra da je grijeenje nebitno, ovo
se javlja zbog srca koje smatra grijeenje prema Njemu nebitnim,
kada ima malo ili uopte nema straha od Njega, ovo mnogo vie
uzrokuje smanjivanje imana. S druge strane, smanjivanje imana je
manje kada se poriv na injenja grijeha pojavi u srcu koje velia
Allaha a, strahuje od Njega, ali se ipak desi da uini greku i grijeh.
(3) Snaga nagona za inj enjem grijeha takoe ima vezu sa
smanjivanjem imana. - Ako osoba poini grijeh, a pri njemu postoji
samo mali nagon ili strast, onda se iman vie smanjuje nego to se
smanji kod onoga kod koga je nagon vei. Iz ovoga razloga,
siromana osoba koja se ponaa arogantno, i stariji ovjek koji uini

blud imaju vei grijeh nego kada to uini arogantni bogata i moan
ovjek, ili mlad ovjek kada poini blud, kao to stoji u hadisu:

r-:l ' "':"'.1&. J , .i-! J ' rY- J .JI 4:

'Tri su osobe sa kojima Allah nee ni progovoriti, niti e ih pogledati
na Sudnjem danu, niti e ih oistiti i oni e imati bolnu kaznu '. 86
..

- nakon ovoga je spomenuo tri vrste ljudi ukljuujui starce

koji bludnie i siromahe koji su arogantni (oholi) zbog njihove
slabosti (tj. nemogunosti) da poine taj grijeh.

4- Ostavljanje djela pokornosti Allahu .&: Smanjivanje

imana je shodno stepenu djela pokornosti. Pa, ako je stepen
obaveznosti na veem stepenu, onda je smanjivanje imana vee. A
neko moe i ostati bez imana u potpunosti, kao da, na primjer, ostavi
obavljanje namaza.

Postoje dvije vrste smanjivanja imana ostavljanjem djela

pokornosti:

l . Vrsta za ije ostavljanje osoba moe biti kanjena, kao to

je ostavljanje vadiba (obaveza) bez opravdanog razloga;
2. I vrsta za koju osoba nee. biti kanjena, kao to je
ostavljanje vadiba (obaveze) onda kada za to ima opravdan razlog;
.ili ostavljanje nafila (dobrovoljnih djela) koji su od djela pokornosti.
Primjeri druge vrste bi bila ena koja ne obavlja namaz zbog
toga to se nalazi u mjesenom ciklusu ili da osoba ostavi obavljanje
duha namaza - a Allah najbolje zna.

86 Zabiljeili Muslim (107) i Taberani. Hejtemi i Munzlr kau da je osoba u lancu

ispravna u odnosu na druge vjerodostojne lance. Albani kae da je sahih
(vjerodostojan) u Sahih et-Tergib (1788).

DVADESET ESTO POGLAVLJE

ETVRTI DIO

ISTISNA (IZUZIMANJE) PO PITANJU IMANA

Istisna (izuzimanje) po pitanju imana znai da se kae: 'Ja sam

mu'min, inaAllah (ako Bog da)'.
Ljudi se razilaze da li treba dodati 'inaAllah'. - Postoje tri
razliita vjerovanja:

l. Oni koji kau da je zabranjeno: Ovo je vjerovanje

murdija i dehmijja i onih slinih njima. Osnova ove izjave jeste
vjerovanje da je iman sam po sebi neto to osoba prepoznaje u sebi;
to je samo prihvatanje srcem. Ako osoba kae: 'inaAllah', onda bi
to bio dokaz da on sumnja u to prihvatanje, kako to oni tvrde. Iz
ovoga razloga, oni, ljude koji to rade, nazivaju: 'sumnjivci
(sumnjiavi) '.
2. Oni koji kau da je obaveza dodati inAaAllah: Ova izjava
je zasnovana na dva vjerovanja:

Prvo: Vjerovanje da je iman neto na emu osoba umire; pa je

osoba vjernik ili nevjernik shodno onome na emu preseli. Ovo je
neto to je unutar budunosti svake osobe i nepoznato njima, nije
dozvoljeno to tvrditi. Mnogi moderni govornici zastupaju ovakvo
miljenje. Meutim, nije pomato da je iko od selefa zastupao ovakvo
miljenje. Oni su bili ovog drugog vjerovanja:

Drugo: Vjerovanje da potpun iman sadri obavljanje svih

naredbi i izbjegavanje svih grijeha. Ovo je neto o emu nijedna
osoba ne moe biti sigurna da je to izvrila. Ako bi to tvrdio, onda
on hvali sebe i svjedoi da je on od bogobojaznih i estitih. Ovo bi
.
znailo da on svjedoi da je on od dennetlija, a to nije mogue.
3.

tako:

Trei kau: Potreban j e tefsil (detaljno pojanjenje) , pa

l. Ako se doda 'inaAllah', kao uzrok sumnje zbog koje

osnova imana nee opstati u njegovom srcu - onda ovo nije
dozvoljeno. ak ta vie, to je nevjerstvo, jer je iman: ubjeenje - a
sumnja je suprotna tome ubjeenju.

2. Ako se kae kao rezultat straha da sam sebe hvali i strah

da posvjedoi da si ispunio iman u potpunosti sa rijeima, djelima i
ubjeenjem - onda je to obavezni strah.
3. Ako se kae: 'inaAllah', iz razloga zato to trai blagoslov
spominjanjem Allahove potpune kontrole i volje, i da je sve to se
pojavi od imana u neijem srcu zbog toga to je Allah . tako htio onda je to dozvoljeno. Dodavanje istisna (iznimke) iz ovoga razloga
nije oprena stvarnom imanu. injenje ovakvog dodavanja jeste
uinjeno zbog toga to je to ubjeenje, kao Allahove . rijei:
..

u l i' 1_rjT .i ;iT .liJ J_;j4 4;_pT .J 0.i;:. :uj

i_,.1: rl ; )Li 0-'"'j rLJ :J l;
;li.

..

.)
-

-1"'1!1 uJ
-

"Allah te obistiniti san Poslanika Svoga da tete doista u

Mesdlldi-Haram utl slguml - lnlaAIIah (ako Allah bude htio)
neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. On je
ono Ito vl niste znali znao l zato vam je, prije toga, nedavnu
pobjedu dao." (Prijevod znaenja, EIFeth, 27)
Sa ovim to smo pojasnili postaje jasno da injenje apsolutnog
suda za ili protiv istisna (izuzimanja) po pitanju imana nije ispravno.
Ve, prethodni tefsil (detaljno pojanjenje) se mora uzeti u obzir - a
Allah najbolje zna.
Neka je Allahov salavat i selam na naeg Poslanika
Muhammeda . njegovu porodicu i njegove ashabe
Napisano u sedmom mjesecu zul-kade u godini 1380 po hidri.
Hvala i zahvala Onome uz ije odobrenje su ispravna djela
upotpunjena.
Pisac: Muhammed ibn Salih el-'Usejmin

SADRAJ
UVOD

. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

OBAVEZA ROBOVA SPRAM VJERE

ERRO R ! BOOKMARK NOT DEFI N E D.

POSLANIKOVA a, PORUKA OBUHVATA ISPRAVNO POJANJENJE USULI

DINA (TEMEUA VJERE), KAO l DETAUNIH STVARI

PUT EHLI SUNNETA VEL DEMA'TA PO PITANJU ALLAHOVIH IMENA l

SVOJSTAVA ....................................................................................... 15
POJMNJENJE TERMINA . .
.

.......

.... ..... ..
.

..

...

. . ... . .
.

..

...

..........

.. . . ..
.

.......

. 19
.

........................................................................................

19

ZNAENJE "TA'TILA"

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .

20

ZNAENJE "TEKJIFA"

.........................................................................................

ZNAENJE "TAHRI FA"

ZNAENJE "TEMSILA" 1 "TEBIHA"

ZNAENJE "I LHADA"

.....................................................................

............. .............................................................................

20
21
22

ISPRAVNOST METODOLOGIJE SELEFA l GREKA U DAVANJU PREDNOSTI

METODOLOGIJI HALEFA U ZNANJU l MUDROSTI

25

NEKE IZJAVE MODERNIH PISACA PROTIV METODOLOGIJE SELEFA

33

PRIKRIVANJE ISTINE SA LAIMA OD STRANE NEKIH MODERNIH PISACA

35

..................................... ....................................................................

PRENESENE PREDAJE OD SELEFA PO PITANJU ALLAHOVIH SVOJSTAVA37

ALLAHOV ULUV (UZVIENOST) l DOKAZI ZA TO
POJAM DIHAH (POZICIJE ALLAHA)

41

49

ALLAHOV ISTIVA (UZDIZANJE) IZNAD AR

AR (PRIJESTO) .

.....

. . .
..

..

.....

........

..
.

.........

..

......

............

..

....

53

. . . ... .... 61
..

..

ALLAHOV MA'IJJE (PRISUSTVO SA STVORENJIMA) .............................. 63

KATEGORIJE ALLAHOVOG MA'IJJA (PRISUSTVA) SA NJEGOVIM STVORENJIMA

....

65

SPAJANJE IZMEU TEKSTOVA ALLAHOVOG ULUVA SA NJEGOVIM BltEM

l NJEGOVOG MA'IJJA ......................................................................... 67

RAZLOZI MOGUEG SPAJANJA (KOMBINOVANJA) IZMEU OVO DVOJE .. . .. . .... 68

ALLAHOV NUZUL (SPUTANJE) NA DUNJALUKO NEBO

......................

71

SPAJANJE IZMEU TEKSTOVA ALLAHOVOG U LUVA SA NJEGOVIM BIEM

l NJEGOVOG NUZULA (SPUTANJA) NA DUNJALUKO NEBO

73

75

.... ....................

77

79

POTVRIVANJE SVOJSTVA ALLAHOVOG UCA

ALLAHOVE DVIJE RUKE
ALLAHOVA DVA OKA

FORME U KOJIMA SU PRENESENA SVOJSTVA ALLAHOVE DVIJE RUKE l

DVA OKA

..........................................................................................

81

SPAJANJE (KOMBINOVANJE) OVE TRI FORME JE KAO TO SLIJEDI .......... .. .. . ..... 82

ALLAHOV KELAM (GOVOR)

l. VJEROVANJE

85

KERAMIJJA: .............................................................................. 86

2. VJEROVANJE KULABIJJA: .. . ..... . .......... . . .... .. . . .. . ..... . .. . .. .. . .. .. . . . . . ... ...................... 86

3. VJEROVANJE E'ARIJA: .................................................................. ................ 87

4. VJEROVANJE SALIMIJJA:

. .... . .. . .. . ..... . . . ...... ..... . . . .. . ......... . .. . ... .. . .. . ....... .. . . .... . ... 87

.

S. VJEROVANJE DEHMIJJA l MU'TEZILA: ....... .. . . . . . . ....... ..... . ....... . . ......... .... 87

.

6. VJEROVANJE MODERNIH FILOZOFA, ARISTOTELOVIH SUEDBENIKA: ... . ... . ... 88

.

7. VJEROVANJE ITIHADIJJA: . . .. . .......................... . ..... . ..... . .. . ..... . . . .. ......... . ............ 88

KUR'AN JE ALLAHOV GOVOR

.......................................... ..................

NME UENJE KUR'ANA l IZGOVARANJE NJEGA

..................................

POJAVA TA'TILA (NEGIRANJA SVOJSTAVA) l NJEGOVO PORIJEKLO

89
93

......

95

.......................................................................................

99

METODOLOGIJA MU'ATILA (ONIH KOJI NEGIRAJU AUAHOVA

SVOJSTVA)

ONO TO NEMINOVNO PROIZILAZI IZ TVRDNJI OVE METODOLOGIJE 103

STVARI NA KOJIMA NEGATORI SVOJSTAVA ZASNIVAJU SVOJE UBHE
(SUMNJE)

........... ....................... . ........................... .................... ......

105

SUEDBENICI TA'TILA l TEMSILA U STVARI KOMBINUJU l TA'TIL l TEMSIL

.................................................................................. .. ...................

109

UPOZORENJE SELEFA NA 'ILMUL KELAM (APOLOGmKU, FILOZOFIJU)

...................... ...............................................................................

111

KATEGORIJE ZABLUDJELIH UUDI PO PITANJU VJEROVANJA U ALLAHA l

SUDNJI DAN

113

1. SUEDBENICI TAHJILA ................................................................................... 113

2. SUEDBENICI TE'VILA (ISKRIVUENOG TUMAtENJA) ............................ ... .... 115
.

METODOLOGIJA SUEDBENIKA TE'VILA PO PITANJU TEKSTOVA O

AHIRETU

SUEDBENICI TEDHILA

117
119

POBIJAfi!JE OVE SKUPINE JE SA SUEDEIM TAtKAMA ................... ................. 120

.

TUMAENJE KUR'ANA

...

125

PODJELA PRIPADNIKA KIBLE PO PITANJU AJETA l HADISA O ALLAHOVIM

SVOJSWIMA

127

1. DVIJE SKUPINE KOJE KA2U DA SE SHVATAJU PO NJIHOVOM ZAHIRU

(VANJTINI): ........................................................................... ........................ 127
.

2. DVIJE SKUPINE KOJE KA2U DA SE SHVATAJU PO ZNAtE NJU KOJE JE

DRUGAtiJE OD ZAHIRA: .................................................................................. 129

3. DVIJE SKUPINE KOJE SE SUZDRAVAJU OD OBIJE OVE SKU PINE: . ............. . 129
.

RUNA IMENA KOJA NOVOTARI PRIPISUJU EHU SUNNETU VEL

DEMA'TU

ISLAM l IMAN

POVEAVANJE l SMANJIVANJE IMANA

NAINI POVEAVANJA l SMANJIVANJA IMANA

ISTISNA (IZUZIMANJE) PO PITANJU l MANA
SADRAJ

"
.

."

131
135
139
143

..................... 147

149