Genetika protiv teorije evolucije

Genetika protiv teorije evolucije

Ovaj blog ima za cilj podizanje svijesti ljudima o laznosti teorije evolucije koju nam predstavljaju kao istinitu. Ljudi nisu nastali od bakterije a onaj koga interesuje vise neka
procita postove i samo ce mu se kazati.

13.08.2010.

Problem sa Millerovim eksperimentom

Ako ste ikada citali neku knjigu koja opisuje proces evolucije, sigurno ste u njoj pronasli ovaj nepobitni dokaz evolucije: Millerov
eksperiment.

<< 08/2010
>>
ned pon uto sri cet pet sub
01

02 03 04 05 06 07

08

09 10 11 12 13 14

15

16 17 18 19 20 21

22

23 24 25 26 27 28

29

30 31

MOJI FAVORITI

BROJA POSJETA

36919

Eksperiment je (kao sto i vidi na slici) zatvorenog tipa: u jednoj boci imamo vodu koju zagrijavamo do tacke kljucanja. Molekule H2O
tada odlaze u drugu posudu gdje se mjesaju sa molekulama NH3 (amonijak) i CH4
(metan). Citava ova smjesa se podvrgne
elektricnim udarima koji simuliraju munje . Rezultat ovog procesa se hladi i u trecu posudu gdje dolaze molekule H2O i molekule
primitivnih oblika aminokiselina. Ovaj eksperiment zatvorenog tipa predstavlja rani oblik Zemljine atmosfere.
Obavljen je nekad u
1920-tim.
Kao sto se moze vidjeti Millerov eksperiment dokazuje nam da je moguce slucajno napraviti aminokiseline koji se nalaze u zivim
bicima. Ovo bi prema evolucionistima trebao predstavljati prvi korak u
procesu evolucije zivih bica. Korak ka kreiranju proteina.
Ovaj eksperiment se i dan danas koristi u mnogim djelima strucne literature kao jedan od krucijalnih dokaza istinitosti evolucije.
Medjutim, ovaj eksperiment ima nekoliko problema koji se samo onako ovlas spomenu ili se cak i ne spomenu:
1) U citavnom eksperimentu (zatvorenog tipa) iskljucen je oksigen,
koji je sastavni dio atmosfere. Ako bismo ubacili oksigen u ovu
reakciju doslo bi do eksplozije i eksperiment ne samo da ne bi uspio nego bismo i rizikovali svoj zivot ako bismo se nasli u blizini.
2) Eksperiment koristi i zagrijavanje i hladjenje haman pa istovremeno. Kao sto se moze vidjeti na slici voda se prvo zagrijava do
tacke kljucanja a zatim se nakon hemijskih reakcija hladi. Postavlja se
pitanje da li je u ranoj Zemljinoj atmosferi bilo moguce
uspostaviti ovaj proces. Opste poznata je cinjenica da je Zemljina atmosfera imala znatno visu temperaturu nego sto je ima danas.
Polako se hladila i formirala. Ako je vjerovati ovom eksperimentu Zemljina atmosfera se naglo ohladila sa 100% do neke nize tacke u
kojoj eksperiment uspjeva. S
druge strane ako ne bi bilo ovog naglog hladjenja (kojeg Miler naziva hladna zamka) molekule
aminokiselina bile bi unistene istog trenutka. Potrebno je dakle naglo hladjenje da bi one opstale.
3) Miller je pretpostavio da je tadasnja zemljina atmosfera bila izgradjena od ova dva gasa NH3 i CH4. To mu je bio preduslov da bi
eksperiment uopste uspio. Kako ce se poslije ispostaviti, atmosfera nije imala ove dvije molekule u uslovima koje je Miller zelio da
ima. Naime atmosfera je bila izgradjena od molekula N2 i CO2 (Kevin Mc Kean, Nauka I Tehnologija, strana 7). Naucnici J. P. Ferris i
C. T. Chen pokusavali su izvesti Millerov eksperiment sa N2 i CO2 i nisu dobili nista kao rezultat. (J. P. Ferris, C. T. Chen,
"Fotohemija Metana, Nitrogena I vode kao modela primitivne zemljine atmosfere, vol. 97:11, 1975, s. 2964.)
Vecina naucnika danasnjice smatra da zivot na zemlji nije mogao nastati
iz ove takozvane razrijedjene juhe vec pokusavaju naci
novi model nastanka aminokiselina. Sada imaju novu teoriju o meteoritima koji su donijeli aminokiseline na sebi. Neka ovi meteoririti
budu tema nekog od iducih postova, da se sad ne zamaramo s tim. Medjutim, mi cemo i dalje nalaziti Millerov eksperiment u naucnoj
literaturi, kao jedan od krunskih dokaza, mogucnosti nastanka proteina
na ovaj nacin. Jedan od takvih primjera je i knjiga o
molekularnoj biologiji koju ja posjedujem. Knjiga ima nekih 800 stranica i jedan odlomak bavi se i evolucijom. Prvi dio tog odlomka je
Millerov eksperiment zajedno sa Oparinovom teorijom primitivne supe. Zanimljiv mi je pristup autora ovom eksperimentu:
Millers experiment used a closed system to simulate the primeval conditions on early planet earth. Water was boiled to make steam
(lower left), which then mixed with NH3 and CH4 in another chamber. This upper chamber simulates earths early atmosphere and
was subjected to either electrical discharge (shown) or ultraviolet
radiation (not shown). The resulting products were cooled and
condensed as they passed coils filled with cold water. The condensed products dissolved in a flask of water, which simulated the
early oceans. The newly formed molecules were analyzed at various times during the experiment.
U prevodu ovo bi glasilo: Millerov eksperiment koristi zatvoreni sistem
kako bi simulirao uslove u ranoj fazi Zemljine atmosfere. Voda
se kuhala kako bi se pretvorila u vodenu paru (donja slika lijevo), a zatim se mijesala sa NH3 i CH4 u drugoj komori. Gonja komora
koja SIMULIRA ranu Zemljinu atmosferu, bila je izlozena elektricnim praznjenjima (prikazano na slici) i UV zracenju (nije prikazano).
Rezultat reakcije se hladio sa hladnom vodom. Kondenzovani produkt salijevao se u flasu vode koja SIMULIRA rane okeane.
Novoformirane molekule bile su analizirane u razlicitim vremenima izvodjenja eksperimenta.
Odmah ispod ovog prevoda nalazi se tabela sa produktima koji su dobijeni. Ima ih desetak. Citav eksperiment (za kojeg se ispostavilo
da je nemoguc u stvarnim uslovima) uzima cijele dvije stranice teksta. U te dvije stranice teksta ne govori se o problemima sa kojima
se eksperiment susreo iako je knjiga napisana 2005-e. Cijelo vrijeme se stice utisak da je ovaj eksperiment istinit. To se moze
provjeriti i na onog gorecitiranom i prevedemo dijelu. Rijecnik koji se koristi navodi
citaoca da pomisli kako je to rijesena stvar. Imas
bocu koja SIMULIRA okean, imas bocu koja SIMULIRA ATMOSFERU. Ono sto se dobije u atmosferu odlazi u okean i to je to. Dobio
si masu aminokiselina. Sada trebamo preci na iduci korak: uvezivanje tih aminokiselina u vece lance
(makromolekule)
I to se zaista i desava. Odmah nakon Millerovog eksperimenta dolazi naslov Polymerization of Monomers to Give Macromolecules
ili ti na naski Polimerizacija monomera za dobijanje makromolekula.
O cemu je rijec: nista nije dokazano. Ako se detaljnije izanalizira ovo
sa Millerovim eksperimentom dolazimo do nekog nejasnog
zakljucka koji kaze: e vidis, to je eksperiment. U stvarnosti to i nije bas bilo
tako ali tako nekako su nastale aminokiseline. Hajmo sad
preci na makromolekule. Citava knjiga je dobro, dobro naucno potkovana. Ulazi u najsitniji detalj sinteze proteina i onda kada dodje
do teorije
evolucije dadne nam nesto traljavo.
U sustini, sve knjige koje obradjuju molekularnu biologiju, a koje sam
ja procitao, rade to isto. Ovamo objasni savrseni mehanizam
sinteze proteina od DNA a onda nesto smrlja kad opisuje evoluciju. Ali teorija evolucije obavezno mora uzeti jedno poglavlje. U tom
poglavlju se nista znacajno ne kaze ili se kao u ovom slucaju, citaoc pokusava zavarati Millerovom teorijom. Nesto sto nije istinito,
nesto sto je dokazano kao neistinito, predstavlja se kao nesto sto je 100% dokaz.
Ili kako oni to vole reci: "OK, nije to bas 100% dokaz ali tako je tako nekako bilo". U nauku se odjednom ubaci spekulacija
Objavio/la A11 u 12:17, 1 komentar(a),
print,
#

13.08.2010.

Koje slovo o hemoglobinu

U posljednje vrijeme zainteresovao me hemoglobin, protein u crvenim krvnim zrncima, koji im daje tu crvenu boju. Hemoglobin
prenosi kisik do celija. Ono sto udahnemo ne moze doci
u celije bez hemoglobina. I citam ti ja sad ovako: hemoglobin je slozeni
protein koji se sastoji iz 4 manja proteina. Organizam dakle, mora izgraditi 4 proteina (od 4 gena) nezavisno jedan od drugog i onda u
kostanoj srzi to se spoji u jedan protein.
Cool. Haj da vidimo od cega je izgradjeno kazem sam sebi. Istrazivao ja to jedno vrijeme i vidim da imaju nekakva dva alfaglobina
http://genetika.blogger.ba/[13.11.2016. 22:18:42]

Genetika protiv teorije evolucije

(HBA1 i HBA 2) te dva "obicna" globina. Ovi alfaglobini nalaze se na 16-om hromozomu a ova dva ostala na 13-tom.
Aha, da vidimo sta je to 16-ti hromozom. Trazim i trazim i nadjem da je
to hromozom koji ima izmedju 800 i 1200 gena u sebi i da ima
90 miliona nukleotida u sebi. Ovaj HBA 2 pravi se od mRNA koja u obradjenoj
formi ima 622 nukleotida. U neobradjenoj DNA formi
kod za HBA 2 nalazi
se negdje na 16-tom hromozomu. Tacnije nalazi se izmedju 222.845 i 223.207-og nukleotida od njih 90 miliona.
Negdje na pocetku ovog hromozoma nalazi se cetvrtina koda za hemoglobin bez kojeg ne bismo mogli zivjeti ni 5 minuta. Zamisli sad
kakvu masinu moras imati u celiji
da skonta gdje se nalazi pocetak ovog koda. Jedna te ista masina skontaje gdje je pocetak, gdje je
kraj, kad treba da pocne i kada treba da zavrsi i sta da uradi sa njim. Masina se zove RNA Polimeraza. Nasao sam jednu knjigu samo
o njoj. Knjiga ima 350 stranica. Treba mi vjecnost samo da izucim jednu kariku u citavom procesu.
(napravio sam si bazu knjiga o citavom procesu od DNA do proteina i mogu ti reci za svaki korak, i za svaku kariku u lancu mozes na
netu naci po jednu ili vise knjiga koje predstavljaju doktorsku disertaciju na temu. O svakoj karici u lancu. Toliko je to komplikovano.
Ja samo ovdje pokusavam dati neki siromasni pogled iz pticije perspektive na ovu
tematiku)
I ovo samo ide dublje i dublje. Nadjem ti ja jednu dobru internet stranicu gdje su se svi naucnici ujedinili da napisu citav genetski kod
covjeka ali i ostalih bica koja istraze. Cim neki naucnik identificira neki dio DNA on to i objavi a to dodje na tu stranicu. Eh, odoh ja
sebi skinuti DNA kod za ovaj hromozom 16 kazem ja sebe. Hocu da
vidim kod. I nadjem ja download link i tu pise cini mi se 27
megabajta
da uzima ovaj fajl. Citav ljudski genom uzima oko 700 megabajta a ovaj
hromozom 16 uzima 27 a to je negdje 3%
ukupnog genoma. Ja, ti to downladujem onako naivno. Skinuo ja to i hocu da ga otvorim al neka cudna ekstenzija. Nesto .fr cini mi
se. Treba instalirati neki program koji cita ovaj fajl. Nadjem i instaliram. Otvori mi kod: 90 miliona slova ATGC.
90 miliona slova cine 3% ukupnog genoma covjeka. U svakoj celiji tvoga tijela nalazi se hromozom 16 koji ima 90 miliona slova.
Uradim ja copy svih tih slova i hocu da uradim paste u wordu. Hocu da prebacim u word taj kod pa da kad mi zatreba mogu brzo
doci do njega.
Al malo sutra. Word mi radi i radi i radi i onda nakon 15 minuta javlja
mi se racunar i kaze: Word nije u stanju upisati sve sto si mu
zadao. Prevelik mu fajl. Ja zinem. Upisao je 31000 stranica u wordu i dalje ne
moze. Stao. Samo 3% ljudskog genoma i word stao.
Nema kapaciteta. TO mi bilo zanimljivo i ja ti otvorim novi wordov dokument i upisem jedan red slova AGTC a onda to kopiram na
citavu stranicu. Na jednu stranicu u
wordu moze stati 2592 slova. To znaci da bih morao upisati 34722 i po stranice da upisem sav
kod hromozoma 16.
Zamisli sad kakva masina mora biti ta RNA Polimeraza koja je u stanju naci pocetak i kraj koda od kojeg se pravi HBA 2. Onda mora
naci pocetak
i kraj koda od kojeg se pravi HBA 1 pa onda mora na 13 hromozomu naci ostala dva globina. Nevjerovatno koja je to
sila. Koja je to organizacija. I onda kada nadje pocetak ta masina procita 1000 nukleotida u sekundi. Ovaj nas kod za HBA 2 procita
dakle za pola sekunde. Pola sekunde i hop hajmo sljedeci.
I to sve ide dublje i dublje i dalje i dalje i jednostavno nema kraja. Covjek moze sjediti ovdje i danima pisati o komplikovanosti ovog
sistema.
Ono sto je najzalosnije ovaj mehanizam ima i najosnovnija bakterija. Ovaj mehanizam nije mogao evoluirati od jednostavnijih formi.
On je jednostavno nastao iz nicega. Isto kao i one virtualne cestice u atomima. Iz nicega. Sad ga nema. Puf ima ga I savrseno je.
Nastalo slucajno ili stvoreno od strane viseg oblika Inteligencije. Sam razluci.
Objavio/la A11 u 12:14, 1 komentar(a),
print,
#

13.08.2010.

Neko je trazio nesto o atomu, mozda...

U posljednjih 100 godina nauka i naucnici,
dozivjeli su na hiljade iznenadjenja. Nekako je bilo ustaljeno misljenje da je ovaj nas svijet
komplikovan i da ce istrazivanjem svijeta celija i atoma to sve biti jednostavnije i jednostavnije. Svi smo izgradjeni iz jednostavnih
gradivnih elemenata i sve se u sustini bazira na celiji (zivot) atomu (materija). Medjutim po ko zna koji put
ispostavilo se da
pretpostavka nije bila ispravna. Ispostavilo se da sto dublje ulazis u analizu celije ili atoma, sve postaje komplikovanije i
komplikovanije. Ovaj nas svijet je veoma jednostavan, u
poredjenju sa onim svijetom od kojeg smo gradjeni. To je potpuno drugi
svijet.
Evo recimo atom. Svi mislimo da se atom sastoji iz protona, elektrona i neutrona i da je to osnova od koje smo gradjeni. Elektron
kruzi oko protona i to je to. Medjutim to nije to. To je fizika iz 1940-tih koja se i dalje uci u nasim skolama (osnovnih i srednjim) a ja
mislim da je razlog taj sto je to toliko komplikovano shvatiti cak i dugogodisnjim naucnicima. Na ovom video klipu mozemo vidjeti
animaciju problema sa kojim se susrecu fizicari:
http://www.youtube.com/watch?v=DfPeprQ7oGc
Onaj ko razumije engleski ne mora dalje ni citati ali za one koji ne razumiju evo malog pojasnjenja o cemu je rijec: Uzmemo li top sto
ispaljuje teniske loptice i krenemo li ih ispaljivati na zid pod uslovom
da izmedju zida i topa ima barijera koja ima jedan uzak procjep.
Kako budemo ispaljivali loptice vidjecemo da ce se neke odbiti od barijeru a
neke ce proci kroz onaj uski procjep i udariti u zid. Ove
sto prodju, oslikace jednu uspravnu liniju na zidu. TO je logicno i to je normalno.
Ako napravimo dva procjepa naslikace tj udarace u
zid u vidu dvije uspravne linije. To je zato sto loptica zbog svoje gustine ne moze proci kroz zid. Svaka loptica koja ne udari u barijeru
prolazi
na zid I one tamo oforme jednu uspravnu liniju u sirini procjepa. Drugim rijecima, ako dobro nanisanis pogodices zid, ali neces
moci pogoditi citav zid, vec samo onaj vidljivi dio sto se vidi kroz procjep.
Isti ovakav eksperiment pokusan je I sa elektronima. Smatrali su ih (Ajnstajn prije svih) da su elektroni cestice. Nesto poput loptica.
Ako je to tako onda bi i elektroni trebali pokazivati istu sliku na zidu. Medjutim, kao sto se na animaciji moze vidjeti, do procjepa
elektroni se ponasaju kao cestice a onda odjednom postanu valovi. Fizicari nisu imali izbora nego da kazu da su elektroni
istovremeno i cestice i valovi. Zvuci nemoguce ali je tako. Mislim, kako to objasniti? Nikako, samo uz pomoc matematickih formula.
Ispade da dok gledas elektron on je cestica, a cim glavu okrenes on postaje talas. Talas nije materija. Postavlja se pitanje od cega
smo mi gradjeni: od talasa (energije) ili elektrona (materije). Ispade i od jednog i od drugog. Kako je to moguce? Jednostavno je tako.
Ali elektron ima masu i ima poziciju u prostoru. Mora da je materija. Ali elekton ima i talasnu duzinu. Mora da je talas. Smjesno zar
ne. Talasna duzina elektrona nalazi se na tacno odredjenoj udaljenosti od protona. Ni blize di dalje. Svaki elektron ima svoju poziciju
po kojoj kruzi oko protona.
Ali pazi sad drugog problema: elektron je negativno naelektrisan, a proton pozitivno. Oni bi se trebali privlaciti. Elektron bi po definiciji
trebao pasti na proton ako ne bi dobijao energiju. Samo dodatna energija bi mu omogucavala da kruzi i dalje oko protona. Kada ne
bi
dobijao energiju bilo bi mu potrebno 2 stohiljadita dijela sekunde da spadne na proton. Sta to znaci? TO znaci da ako prestane
pristizati ta energija odnekud sav svemir ode u helac sa dva stohiljadita dijela sekunde. Sve ode u helac.
Pazi sad treceg problema: zamislimo proton da je velicine jedne fudbalske lopte koju stavimo negdje u Sarajevu. Elektron bi prema
njihovim velicinama morao biti negdje u Londonu. Sta god da je elektron, talas ili teniska loptica on kruzi u radijusu London
Sarajevo. Sta se nalazi izmedju? Imas proton, imas elektron, sta je izmedju? Prazan prostor??? Ako bi istisnuo sav taj prazan prostor
u mojim atomima znas sta vi ostalo od mene? Bio bih velik kao zrno rize. Sve ovo od zrna rize pa do mojih 180cm jeste prazan
prostor izmedju protona i elektrona. MI smo prazan prostor. Sve sto vidis oko sebe je prazan prostor. Nevjerovatno zar ne?
Onda se pojavi jedan fizicar koji se zove Feynman i koji kaze: Sta ti je ba, ne postoji prazan prostor. Kako ba ne postoji prazan
prostor? Hoces li to reci da izmedju protona i elektrona tj u prostoru dijametra Sarajevo London gdje imamo fudbalsku i tenisku loptu,
ima jos nesto? I te kako odgovara Feynman. TO nije prazan prostor. U svemiru ne postoji prazan prostor. Taj prazan prostor je
samo rezultat mnogobrojnih procesa koji se odvijaju u njemu. Sa ovim fizicarem u fiziku su uvedene i metafizicke cestice tzv virtuelne
cestice. O cemu je rijec?
Ako bismo imali strasno brzu kameru koja moze snimiti najsitnije dijelove sekunde sta bismo vidjeli u prostoru proton electron: U
jednom trenutku IZ NICEGA STVORI SE POZITIVNO NAELEKTRISANA VIRTUELNA CESTICA, u iducem trenutku IZ NICEGA SE
STVORI NEGATIVNO NAELEKTRISANA VIRTUELNA CESTICA, u iducem trenutku OVE DVIJE CESTICE SE SPOJE I NESTANU
TJ PRETVORE SE U ENERGIJU. I onda opet ispocetka. Plus jedan, minus jedan jednako je nula. Ta nula je prazan prostor izmedju
Londona i
Sarajeva.
Zamisli da imas jedan bankovni racun sa kojeg placas sve svoje obaveze.
Ti dodjes u banku i upitas tetu na salteru, ili se logiras
preko interneta, i vidis da moras platiti 200 km. 80 za struju, 20 voda itd sve u svemu treba ti 200km. Izvadis pare i platis, i onda vidis
da je stanje na tom racunu 0. Dakle bilo je -200 onda si ti dodao + 200 i rezultat je 0 a ti imas mogucnost da zivis jos mjesec dana sa
strujom i vodom i sl. Isto to ima i kod elektrona: virtuelna cestica plus jedan, virtuelna cestica minus jedan jedanako je nula.
Rezultat elektron moze nastaviti kruziti dalje.
Eh ovdje su fizicari zapeli i nikako da odapnu. Zvuci nevjerovatno: Iz nicega se stvori nesto i onda se to nesto opet pretvori u nista a
elektronu ostavi energiju da i dalje moze kruziti na tacno odredjenoj udaljenosti.
http://genetika.blogger.ba/[13.11.2016. 22:18:42]

Genetika protiv teorije evolucije

Kada su Feynmana pitali da im pojasni ovo, on im je rekao da ni on ne zna sta je to. Nemojte mi traziti da vam pojednostavim jer je to
nemoguce. Ja vam mogu ispricati onako kako jeste a ako se vama to ne svidja ili ako vi to ne mozete zamisliti u svojim glavama ja
vam tu pomoci ne mogu. TO je tako a ti kako hoces.
Ni ja, teorija, nemam objasnjenje za ovaj fenomen u fizici. Niko ga nema. Ja samo mogu pogadjati. Nekada davno, prije nego sam
ovo naucio o atomu citao sam ajet iz Kur ana koji kaze da je Allah taj koji cuva da se ravnoteza svemira ne poremeti. Nikada mi nije
bio jasan ovaj ajet. Iz njega sam shvatio da Allah na neki nacin odrzava svemir. Nisam znao kako a ni sada ne znam kako. Jedino
sto mogu jeste pretpostaviti da bi to moglo biti to. Ja sam ubjedjen da u jednom trenutku nauka mora doci u poziciju da kazu ne
znamo kako je to moguce. Mozda se ovaj fenomen sa virtuelnim cesticama nekada i objasni ali na osnovu onog ajeta jednostavno
jednog dana se mora doci u poziciju da ukljucis Boga u svoju jednacinu.
Ista stvar je u genetici i u molekulanoj biologiji. Oni se samo prave slijepi i ne zele da ukljuce Boga u svoje definicije iako im zdrava
logika govori da je jednostavno nemoguce da se sve samo od sebe stvori. Nema logike.
Sto dublje ulazis sve vise fasciniran ostajes. Sto dublje ulazis sve vise shvatas koliko ne razumijes stvarnost. Ovo sto mi vidimo je
samo jedan nacin na koji se vidi stvarnost. Postoji ih na hiljade. Mislili smo da cemo moci objasniti svijet ako dovoljno izucimo nase
gradivne elemente, ali mi samo mozemo konstatovati da nista ne kontamo. Nema logike. Logika zdravo.
Objavio/la A11 u 12:12, 1 komentar(a),
print,
#

07.03.2010.

Nedostatak vremena za proces evolucije

Ovih dana slusao sam sejha Imrana Hosaina i
ostao sam zapanjen jednom cinjenicom koja nikako da mi izadje iz glave.
Necu sada
govoriti o njegovoj teoriji koju zastupa ili o njemu kao licnosti vec cu se osvrnuti na nacin na koji on iznosi dokaze i nacin na
koji
razmislja. Njegova metodologija je jednostavna: kada analizira neku temu on pohvata sve ajete i hadise koji govore o toj temi i onda
pokusava izvuci neki zajednicki sadrzilac za sve njih. Naime, neki ajeti
i hadisi se naizgled razlikuju iako govore o istoj stvari i onda je
potrebno izvrsiti analizu svih ajeta i napraviti cjelokupnu sliku. Nacin
na koji on to radi je zapanjujuci. Covjek misli da zna nesto o
islamu i
onda sejh poveze dva tri ajeta i hadisa sa nekim cetvrtim i ti uhvatis neku novu logiku koju do tada nisi vidio. Svi ajeti govore
o istoj stvari samo iz razlicitih uglova. To je kao da posmatramo piramidu iz pticije prerspektive. Vidjeli bismo kvadrat sa dvije
dijagonale. Gledamo
li ispod piramide vidjeli bismo samo kvadrat a gledamo li samo sa jedne
strane vidimo trokut. Tri aspekta
gledanja pokazuju tri razlicite stvari medjutim ni jedna nije ispravna jer je rijec o potpuno trecem objektu; piramidi.
Sejh povezuje ove aspekte na tako jednostavan ali ipak zapanjujuci nacin. Zatim sam citao o jednom velikom islamskom ucenjaku
Shafiji r.a. koji je koristio istu metodologiju. Negje sam procitao da su mu jednom postavili pitanje a on nije znao odmah dati odgovor.
Otisao je kuci poceo uciti Kur an i onda kad god bi naletio na ajet koji govori na tu temu zapisao bi ga sa strane. Na kraju je skupio
odredjeni broj ajeta i hadisa i sve ih analizirao te donio svoj stav na tu temu.
Ova dva primjera meni na najbolji nacin pokazuju kako su ucenjaci razmisljali. Koju su metodologiju koristili. Ako covjek istinski zeli
doci do odgovora i spoznaje neceg, on mora uzeti u obzir sve aspekte i sve cinjenice koji imaju veze sa nekom temom. Ne smije
odbaciti niti jedan dokaz ma koliko on malen bio, niti ga iskljuciti iz analize.
Posto je ovdje rijec o teoriji evolucije i posto ja smatram da je ovo i te kako lazna teorija zapitao sam se zasto naucnici ne uzmu u
obzir ovih
nekoliko veoma jednostavnih pitanja i onda ne razmisle o njima kao sto su to radili prijedjasnji ucenjaci. I onda kad uzmes u
obzir postavke na
kojima se temelji teorija evolucije i kad uzmes u obzir i pitanja koja se sama po sebi namecu, razmisli i pokusaj naci
zajednicki sadrzilac sa sve njih.
Prema teoriji evolucije jedinke su evoluirale iz primitivnijih oblika u komplikovanije uz slozene bio-hemijske procese koje obicni
smrtnici ne mogu razumjeti. Bilo je potrebno mnogo vremena a prema ovoj teoriji gotovo svake sekunde desavaju se promjene. I tako
se desi neka mutacija koja je dobra i onda po principu prirodne selekcije ta dobra mutacija dadne toj jedinki kompetitivnu prednost i
onda moze lakse preziviti i brze se razmnoziti. Taj bolji gen ima vecu sansu da se prenese na narednu generaciju. Na ovaj nacin losi
geni nestaju a ovi dobri i oni novi koji nastanu a bolji su od prethodnih ostaju u zivotu i preuzimaju primarnu ulogu. Jedinka je
napredovala za jednu stepenicu a kada se kroz
dosta generacija taj gen prosiri na sve jedinke dobijemo novu vrstu.
Medjutim, da bi dosli do kompletne spoznaje vezano za ovu temu moramo postaviti nekoliko pitanja koja su u najmanju ruku skakljiva.
U proteklim postovima ja sam postavljao pitanja tipa statistike protiv evolucije, bebe protiv evolucije, genetika protiv evolucije i
smatram da
nisam niti da cu ikada dobiti logican odgovor na ova pitanja. Naucne odgovore i ne ocekujem jer nauka nije uspjela
objasniti niti dokazati ovu teoriju. Iz tog razloga zove se teorija evolucije a ne zakon evolucije. Nauka se bazira na zakonu a ne na
teoriji. Medjutim, intrigantno je sto se naucnici pozivaju na ovu teoriju kao da je ona zakon. Kad god se prica o istoj govori se o njoj
kao o rijesenoj stvari.
Ako postavis pitanje protiv teorije kao da si ucinio cin blasfemije. Ja
sam dakle, postavio nekoliko pitanja ovdje
a spremio sam evo jos jedno koje je vezano za vrijeme.
Ako kazemo da svemir postoji 15 milijardi godina. To ti je onda 5,47875E+12 dana a to ti je 1,3149E+14 sata a to ti je 7,8894E+15
minuta
a to ti je 4,73364E+17 sekundi. Sta nam kazuje ova posljednja cifra? Ova posljednja cifra kaze da ako postoji dogadjaj sa
4*10 na 17-tu (broj
sa 17 nula) nekih mogucih varijacija dogadjaja i ako se svake sekunde desava po jedna varijacija i ako je samo
jedna prava od njih svih; to znaci da bismo tek danas mogli ocekivati sa vjerovatnocom od 100% da se dogodi ona prava.
Postavlja se pitanje, kakav je to dogadjaj koji ima varijacija sa brojem
od 17 nula? Ako bacamo novcic on ima dvije mogucnosti:
pismo ili glava,
ako bacamo kockicu onda imamo 6. Kad god bacis kockicu mozes dobiti jednu od 6 mogucnosti. Ako bacas dvije
kockice onda imas 36 mogucnosti (11,12...2266), ako trebas pogoditi nasumice dan u sedmici onda imas 7 mogucnosti, ako trebas
nasumice pogoditi dan u godini onda imas 365 mogucnosti. Ako trazis vjerovatnocu da se izvuce sretni dobitnik u jednom gradu od
1000 stanovnika onda je to 0,001%... Koji to dogadjaj ima varijacija u velicini broja od 17 nula?
Onda kad nadjemo dogadjaj koji ima broj varijacija sa 17 nula znacemo da
ako bi se svake sekunde dogadjao taj dogadjaj bilo bi
potrebno svo vrijeme svemira da se mozda dogodi taj dogadjaj. Ako ja zamislim neki broj od 1-1000 i ako ti kazem pogodi taj broj.
Tebi ce trebati 1000 pokusaja da sa sigurnoscu kazes eh sad sam znam da sam u nekom od pokusaja pogodio o kojem broju je rijec.
Hajmo sad pretpostaviti da sam zamislio broj izmedju 1 i broja sa 17 nula. Tebi bi za istu ovu tvrdnju trebalo 15 milijardi godina da
svake sekunde pogadjas taj broj. Tek nakon 15 milijardi godina ti mozes reci da si slucajem uspio pogoditi jedan broj.
Eh sad se polako priblizavamo teoriji evolucije. Znamo da postoje 4 nukleotida i da oni tvore gene. Jedan gen ima nekoliko hiljada
nukleotida u prosjeku i to znaci da na svako od tih nekoliko hiljada mjesta moze doci samo jedan od nukleotida. U proteklim
postovima pokazao sam da je broj mogucnosti veoma veoma veliki a sada cemo se probati fokusirati na ovaj broj sa 17 nula. Sta smo
ono rekli:
Ako gen ima samo jedan nukleotid onda je vjerovatnoca da onaj pravi dodje na to mjesto 1:4 tj 0,25%. Dva nukleotida mogu napraviti
16 gena. Tri mogu napraviti 64. To znaci da imamo 64 mogucnosti ali samo je jedna
prava. Cetiri mogu napraviti 256.
vidimo da se broj postepeno povecava. Postavljam si pitanje: koliko velik moga biti gen da bi imali 10 na 17-tu mogucnosti da ga
popunimo. Evo smo rekli da ako zelimo imati gen sa 4 nukleotida moramo napraviti 256 takvih da bi nam jedan bio pravi. Koliko velik
gen moramo imati da napravimo 10 na 17-tu gena od kojih ce jedan biti pravi?
Odgovor je zapanjujuc: 28.
Ako bi se svake sekunde stvarao gen od 28 nukleotida potrebno bi bilo 15
milijardi godina da se stvori jedan pravi gen koji
funkcionise. Postavlja se pitanje: koliko vremena treba da se slucajnim izborom (prema teoriji evolucije) napravi jedan (pravi) gen od
2000 nukleotida (sto je prosjek za gene), pa kada se odgovori na ovo pitanje postavljam pitanje koliko je potrebno vremena da se
napravi 500 takvih gena. Tek kad protekne to vrijeme dobijamo prvu bakteriju sasvim slucajno. Do tad nemoguce je tvrditi da je bilo
sta zivo u ovom svemiru nastalo slucajno.

Do danasnjeg dana mogli bismo reci da je proteklo dovoljno vremena se slucajnim putem ili mutacijom stvori sam od sebe jedan gen
od 28 nukleotida ako bi se svake sekunde stvarao po jedan takav. Vec 29 nukleotida ne dolazi u obzir.
PS (samo za one koji hoce u detalje): postoji mogucnost da neko dadne kontra tezu kako se mutacije desavaju brze od 1 u sekundi.
Odgovor tim ljudima glasio bi ovako: zamislimo da se u jednoj sekundi dogodi milijarda mutacija. To znaci da na nas broj sa 17 nula
trebamo dodati jos 9 nula. To je broj sa 26 nula. Ako znamo da imamo 10 na 26-tu varijacija; postavlja se pitanje koliko je nukleotida
potrebno da se dobije taj broj. Za broj od 17 nula bilo je potrebno 28 nukleotida a primjer sam koristio kako bi se slikovitije prikazala
nemogucnost teorije evolucije. Ovdje imamo one malo preciznije koji traze nesto tacniju brojku. Vjerovao ti meni ili ne za ovih 15
milijardi godina koliko je svemir star moglo se slucajnim putem stvoriti gen sa samo 45 nukleotida ako bi se svakog milijarditog dijela
sekunde desavao navedeni
dogadjaj.

http://genetika.blogger.ba/[13.11.2016. 22:18:42]

Genetika protiv teorije evolucije

PSS (za one koji hoce bas u detalje) Da odemo u samu krajnost nauke. Naucnici smatraju da je vjerovatnoca iznad broja sa 50 nula
naucno nemoguca. To znaci da gen od 84 nukleotida naucno nije nemoguce stvoriti
slucajnim putem. Svako onaj ko vjeruje da se
slucajnim putem stvorio gen sa vise od 84 nukleotida ne govori istinu.
PSSS: kako sad to, kad imamo ljude sa preko 20000 gena od kojih je prosjek 2000-3000 nukleotida??? Jednostavno nemoguce je
vremenski ocekivati da se stvori jedan jedini ispravan gen od preko 84 nukleotida a
ovamo u stvarnosti imamo samo u covjeka
20.000 komada od po 2000. Nesto
ne stima????
Objavio/la A11 u 12:59, 1 komentar(a),
print,
#

05.12.2009.

Kako se perfidno podmece lazni dokaz za teoriju evolucije

Kako se ispire mozak.
Pogledajmo sat. To je jedna perfektna masina koja savrseno funkcionise i
koja nam pokazuje protok vremena. Sasvim je jasno da
njena perfekcija nije nastala slucajno. Ovaj sat koji gledate ima svog kreatora a to je covjek. Istu ovu logiku kriticari teorije evolucije
koriste u dokazivanju svojih stavova kada navode primjer ljudskog oka. Ljudsko oko
je savrseno i ako samo jedan dio tog savrsenstva
ne radi citavo oko ne radi. Kako je moguce da ovakvo nesto funkcionise bez kreatora. Takvim stavovima dajemo slijedeci dokaz:
ljudsko oko je nastalo kao rezultat dugotrajnog procesa. Prvo su postojale jednocelijski organizmi koji su istovremeno bili fotocelije.
Grupisanjem ovih fotocelija dobijen je savrseniji organizam koji je imao mogucnost dati odredjenu ulogu ovim celijama. Nisu sve celije
morale koristiti svoju fotoosjetljivost. Organizam je mogao skontati odakle dolazi svjetlost tako sto su fotocelije sa jednog kraja
organizma davale signal da dolazi svjetlost dok su celije na drugoj strani sutile. Tako je organizam znao da ove prve celije "vide"
svjetlost a ove druge je ne vide. Tako je organizam "znao" odakle dolazi svjetlost. Naknadno se vid razvijao i uloga ovih celija se
mjenjala. Sustina je dakle u jednoj fotoceliji koja moze osjetiti svjetlost. Kada se one udruze one mogu skontati koje celije reaguju i
tako reci organizmu odakle dolazi svjetlost. Zatim se celije dalje "specijaliziraju" tako da prepoznaju intenzitet svjetla, zatim se dijele
na one koje prepoznaju samo odredjenu boju onda neke postanu prozirne i dobijaju ulogu lece te tako prelamaju svjetlost.
Za svaki od ovih koraka imamo dokaz u prirodi. Fotocelije se nalaze i dan danas u prirodi. Situaciju gdje se vise fotocelija koje
prepoznaju odakle svjetlost udruzuju nalazimo kod puzeva. Organizmi koji prepoznaju
jacinu svjetlosti su meduze a hobotnice
prepoznaju i boje. Tako se vidi
neprekidni niz u prirodi razvoja oka i pogresno je reci kako to zagovaraju kreacinosti da je preduslov
ljudskom oku "Tvorac". Jasno je svakome da Tvorac nije potreban kako bi se dobilo ljudsko oko. Potrebno je vrijeme.
Ovo su rijeci jednog naucnika sa jedne TV emisije koju sam upravo gledao. Ovu pricu moze popusiti samo djete koje nema blage
veze sa biologijom i genetikom. Ali hajde da malo analiziramo sam tekst. Prvo cu
krenuti sa laganim pitanjima koje mozemo smatrati
zagrijavanjem a onda cemo prelaziti na sve teza i teza pitanja:
1) Prvo nije postojao sat. Ljudi su vrijeme mjerili danima. Medjutim, pojavila se potreba da u toku jednog dana odrede vrijeme. U
pocetku su to radili na osnovu Sunca. Pa su koristili termine: uradi mi to i to dok
sunce ne zadje, ili dok sunce ne predje polovinu
neba. Ovo je bilo malo
nezahvalno jer je Suncu u toku ljeta trebalo malo vise vremena nego zimi tako da se posao nije obavljao za
isto vrijeme. Bio im je potreban drugi metod. Onda su skontali pjescani sat, pa su rekli, dok pjesak iscuri u donju posudu uradi posao.
I to je funkcionisalo. Onda se nekako
napravio prvi primitivni sat koji je imao jednu oprugu koja se pomalo otpustala. Trebalo ga je
navijati svakih sat vremena ali se mogao koristiti jer je trajao duze od pjescanog sata. Zatim je stvoren sat sa dvije opruge i tako smo
dobili dvije kazaljke (sat i minute) a nakon toga imamo sat sa tri opruge i tri kazaljke (sekundara). Onda je napravljen zidni sat koji je
imao klip koji se povuce i tako zategne feder i moze sve tri kazaljke mrdati pet dana bez prestanka. Onda su smisljene baterije koje
su omogucile da se sve tri kazaljke mrdaju godinu dana bez promjene baterije. Onda je smisljen digitalni sat koji nije imao kazaljke a
mogao je pokazivati i stotinke i hiljadinke.
Eto evolucije sata. Vidite kako je vrlo jasno da je teorija evolucije upravu. Danasnji moderni sat nije produkt Tvorca vec je nastao u
etapama. Necu vam reci koliko je tacno etapa bilo i necu vam reci da postoji samo 30 vrsta ociju kod svih zivih bica ali cu vam reci da
je ljudsko oko nastalo u etapama. Trebalo je puno vremena i puno etapa (ustvari broj je samo 30) ali vi sada morate vjerovati kako je
danasnji digitalni sat produkt evolucije a nikako ne smijete vjerovati kako je tvorac stvorio svaku etapu sata. Znaci, covjek nije
napravio pjescani sat, covjek nije napravio sat sa jednim pa sa dva pa sa tri federa. Covjek nije napravio kvarcni sat ni sat sa klipom
koji zategne glavni feder i koji moze raditi pet dana bez navijanja i covjek nije napravio bateriju. Sat je evoluirao od pjescanog sata.
Ljudima je trebalo da racunaju vrijeme i eto sat je evoluirao. Ono, molekule su se pomjesale i
malo je grmilo, malo hemije i nuklearnih
reakcija i eto, nastao je pjescani sat. Ostalo je lako. Vrijeme jarane, evolucija i eto ti digitalni sat. Tamo ga vamo ga i to je to.
2) Vidis, udruzi se vise fotocelija i dobijes organizam koji prepoznaje odakle svjetlost dolazi. Primjer ti je puz i njegovo oko. Pa dobro
sad, te fotocelije moraju imati mjesto na koje ce slati tu informaciju i koja
ce obraditi tu informaciju. To mjesto se zove mozak ali posto
je rijec o
puzu recemo da je to neki primitivni oblik nervnog sistema. Znas, to su
se ujedinile fotocelije i odlucile da podijele uloge. Ti
tamo 876 celijo koja se nalazis na desnom boku kad osjetis svjetlost reci meni a ja cu naredit misicu da se mrdne i da nas usmjeri
prema koordinatama koje nam ti posaljes. Kad stignemo tamo naredicu ustima da jedu jer je to hrana.
BUkvalno je ovako teorija evolucije objasnila puzevo oko i kako je ono nastalo. Eto, ti koji vjerujes u teoriju evolucije moras i ovo
vjerovati
jer je to ispricao ovaj covjek kojeg sam gledao na TV a koji se prestavio kao naucnik i biolog. Medjutim nije nam receno jos
nesto. Ne moze celija tek tako doci i reci, vidis ja cu javljat ako svjetlost dodje sa ugla 34,23 stepena sjeveroistocno. Celija ima nesto
sto se zove
DNA. Da bi celija uradila ovu akciju ona mora vec imati genetski kod za
to. Dakle, ova podjela celija da jedna kaze ja cu
pratiti svjetlost sa tog i tog ugla je moguca ali pod uslovom da vec ima DNA u sebi za tu radnju. Jedan je naucnik obavljao
eksperimente i stavljao je iste celije
u razlicite okoline. Kako je mjenjao ph vrijednost tako je celija mjenjala svoju ulogu. Jednom je
postajala misicna celija, jednom je postaja bubrezna celija jednom je postajala nervna celija. On je zakljucio da nisu geni ti koji
odredjuju celiju nego da je okruzenje to koje odredjuje celiju. Naravno preduslov za ovo je postojanje cjelokunog
DNA koda. Posto
jedna fotocelija nema sve gene koje imaju celije kod PUZA ova teorija o okupljanju celija pada u vodu. Tehnicki nije moguce ujediniti
vise fotocelija i dobiti puzevo oko a razlog je jednostavan: celije u puzevom oku imaju komplikovaniju DNA. Dakle, morali su nastati
novi geni. Jos jednom da ponovim, a to nije na odmet, kolika je vjerovatnoca da se napravi jedan gen od 300 nukleotida je 1:100000
(180 nula) a prosjecni gen ima oko 2000 nukleotida.
3)Daljim udruzivanjem fotocelija sve se vise diferencija uloga pojedinih
celija tako da jedna fotocelija sada prepoznaje svjetlost, dok
druga postaje prozirna i slusi kao leca i usmjerava svjetlost na trecu celiju koja je jasnije prima. Sve bi ovo lijepo bilo kad ne bi bilo
genetike. Fotocelija mora imati genetski kod koji ce povrsinskoj celiji reci de postani prozirna i de se zategni toliko i toliko da bacis
svjetlost na ovu trecu (princip rada ljudkog oka: leca i mreznjaca). Posto znamo da prethodna etapa ociju (puz) nije imala ovu
mogucnost a da naredna etapa kako je taj naucnik navodi etapa hobotnice ima ovu opciju onda moramo zakljuciti da su fotocelije
hobotnice dobile novi gen ili nove gene jer jarane moramo omoguciti svakoj celiji da izabere funkciju u zavisnoti o polozaju. Ona celija
koja je na povrsini oka, zahvaljujuci ph vrijednosti sredine ( i ostalim faktorima) aktivirace gen za prozirnost dok ce ona celija u dubini
oka aktivirati gen za skupljanje svjetlosti i
prenosenje na nervnu celiju. Paralelno s tim hobotnica mora napraviti nekoliko mutacija na
ostalim celijama u svom tjelu. Njen nervni sistem mora aktivirati gen koji omogucava raspoznavanje boja, i mora aktivirati
gen koji ce
kontrolisati ponasanje zahvaljujuci boji koju gleda. Ako joj prilazi opasnost treba bjezati a ako joj prilazi plijen treba ga loviti. Sirenjem
spektra boja siri se mogucnost lovine. Odmah do znaci da hobotnica nece jesti istu hranu kao puz. Posto moze loviti "ljepsa" jela njen
probavni trakt mora evoluirati i napraviti gene koji ce moci variti novu hranu. Dakle citav organizam mora dozivjeti promjene. Vise ne
govorimo o evoluciji jednog gena cija vjerovatnoca je 1:10000 (minimum 180 nula) vec govorimo o simultanoj evoluciji vise gena u
vise razlicitih organskih sistema.
Mislim, reci da je ljudsko oko nastalo u evolucionim etapama koje su posljedica udruzivanja fotocelija, kako nam je to pokusano reci
kroz ovu
emisiju, je cisto ispiranje mozga. I tu teoriju koja nema nikakve naucne osnove, nego se oslanja na neznanje publike,
nemogu nazvati nikako drugacije nego podvala. Svjesno je podvalio svoju pricu i predstavio je kao teoriju racunajuci da ce ljudi
popusiti pricu zato sto
je on kao naucnik pa ono sto nece razumjeti rece on je naucnik on zna.
Zamisli onu pricu o satovima. Zamisli da ti neko isprica kako je pjescani sat nastao puhanjem vjetrova, pa je onda on evoluirao u sat
za kazaljkama a ovaj u digitalni sat. I zamisli da te neko ubjedjuje da je to ocit dokaz evolucije sata jer, avaj, imas etape. I zamisli da ti
neko
ispire mozak govoreci ti da te satove niko nije smislio ni unaprijedio.
Nastali su slucajno, slucajnim nemogucim mutacijama.
Kojoj prici vise vjerujes: prici da su se satovi razvili slucajno bez svog tvorca ili da je neko inteligentno bice stvaralo te etape u razvoju
sata.
Ovih 30 vrsta ociju predstavljaju samo etape koje je Tvorac stvarao. Svaku ponaosob. Kao sto je covjek smislio svaku vrstu sata
ponaosob.
Objavio/la A11 u 01:01, 0 komentar(a),
print,
#

17.11.2009.

Jedan mali gen od 461 nukleotida

http://genetika.blogger.ba/[13.11.2016. 22:18:42]

Genetika protiv teorije evolucije

Kazemo da postoje pozitivne mutacije? Mozda. Al evo sta rade negativne koje su mnog,
mnogo vise zastupljene:
Mapirani geni i bolesti/poremeaji na 22 hromosomu:
Mutacije gena mapiranih na ovom hromozomu uzrokuju sledee bolesti i poremeaje:
* sindrom majeg oka
* trombofilija
* katarakta, tip 2
* hronina mijeloidna leukemija
* neuroepiteliom
* pluna alveolarna proteinoza
* meningiom
* spinocerebralna ataksija
* leukoencefalopatija
* autizam, sukcinil purinemiki
* manija krae
* Kanzakijeva bolest
* glutationurija
* delimina epilepsija i dr.
Evo jednog random gena koji se u naucnim krugovima zove: IGLV1-51 immunoglobulin lambda variable 1-51 i nalazi se na 22
hromosomu. Pogledajmo na kojem mjestu u hromosomu se nalazi
Kaze nalazi se izmedju 22676864-og i 22677325 og nukleotida tj. sacinjava ga ukupno 461 nukleotid. Ovo je jedan veoma mali gen u
odnosu na prosjek koji iznosi negdje oko 2000. Kolika je vjerovatnoca da ovaj gen, koji negativnom mutacijom daje jednu od onih
gore nabrojanih bolescura, nastane. Pa imamo formulu za varijacije sa ponavljanjem, a prema njoj rezultat je:
3.5453245841927125e+277, ili ti jedno nekoliko beskonacno puta nemoguce jer je broj sa 277 nula podjeljen sa brojem sa 50 nula
(najvisa dozvoljena vjerovatnoca) daje rezultat sa 227 nula a upravo toliko puta je nemoguce da se ovaj dogadjaj desi.
Jedan mali gen od 461 nukleotida.
Objavio/la A11 u 17:02, 2 komentar(a),
print,
#

01.10.2009.

Statistika i genetika
Na koliko nacina se cetiri elementa A,B,C,D mogu poredati u grupi od po dva elementa. Odgovor je na 16 nacina a evo ih:
AB BA AC CA AD DA BC CB BD DB CD DC AA BB CC DD
Matematicka formula za izracunavanje varijacija sa ponavljanjem glasi:
V,r(n) = n^r (n na r). N je broj elemenata koji se ponavljaju i to je 4 a r je broj elemenata u skupu a to je 2.
4^2 (cetiri na kvadrat) jednako je 16.
Poznato je da postoje 4 nukleinske kiseline (adenin, timin, guanin, citozin) koje sacinjavaju DNA. Dakle N=4. Posto jedan gen ima
nekoliko hiljada nukleinskih kiselina R=nekoliko hiljada. Hajmo uzeti 2000.
Dakle, matematicka formula prema kojoj se racuna koliko postoji varijacija sa ponavljanjem glasi:
4^2000.
Haj da malo vidimo kako rastu ovi brojevi:
4^2=16
4^4=256
4^10=1048576
4^12=16777216
4^16=4294967296
4^20=1099511627776
4^100=1.6069380442589903e+60 (aha evo imamo 60 nula - vec smo premasili granicu moguceg)
4^200=2.5822498780869086e+120 (vec imamo 120 nula).
4^300= 4.149515568880993e+180 (180 nula)
4^600=Infinity (ne moze mi kompjuter izracunati)
a treba mi broj 4^2000.
Kao sto smo mogli vidjeti, matematicki je suludo ocekivati da ce se slucajno sloziti u pravilan redoslijed 4 objekta na sto mjesta, a
kamo li na 2000 koliko je otprilike prosjek duzine jednog gena.
Objavio/la A11 u 10:04, 0 komentar(a),
print,
#

08.08.2009.

Hloroplast u borbi protiv teorije evolucije...

Hloroplast je organela koja se nalazi u biljnim elijama koje vre proces
fotosinteze. Ova organela koristi sunevu svjetlost (energiju) kako bi napravila
slobodnu energiju ili ATP. Hemijski proces izgleda ovako:

6 CO2 + 6 H2O + energija (iz suneve svjetlosti) =C6H12O6 + 6 O2

Dakle, ova organela radi posao koji radi mitohondrija proizvodi energiju.
Koristi ugljen dioksid i vodu spojeno sa suncem daje glukozu i est molekula
kisika. Ovo je WOW. uj ugljen dioksid plus voda plus suneva svjetlost
jednako je energija plus kisik. Zvui jednostavno al haj se sjeti sam.

Ako pogledamo sliku koja prikazuje evolucijsko stablo zapazit emo odmah jednu stvar: Na samom poetku
razdvajaju se biljke i ivotinje prema teoriji evolucije. Ova slika, naravno, prikazuje kako to evolucionisti
zamiljaju nastanak ivog svijeta na Zemlji. Dakle, imali smo prvobitnu, prostu elijicu, nekakvu bakteriju
koja se u prvim koracima odluila dijeliti na biljni i
ivotinjski svijet. Kao to sam nebrojeno mnogo puta
naveo potreban je itav gen dodati kako bi se dodala jedna osobina jer 1 OSOBINA = 1 GEN. Iz one
jednostavne bakterije koja ima 500 gena treba sada napraviti jednu koja e proizvesti hroloplast i jednu koja e
imati
mitohondriju (biljne i ivotinjske elije). Kako?

Ako misli da je dovoljna jedna pozitivna mutacija grdno se vara. Al pazi, ve iznad prve, osnovne elije,
nalaze se dvije koje imaju potpuno razliitu funkcionalnost i koje opstaju na potpuno razliit nain. Rekli
smo
http://genetika.blogger.ba/[13.11.2016. 22:18:42]

Genetika protiv teorije evolucije

za mitohondriju da je to fabrika savremenija od najsavremenije fabrike na svijetu. Isto vai i za hroloplast.

Imamo dvije fabrike koje obavljaju potpuno razliite procese a nalaze se na prvom koraku evolucije. Hajmo
rei da je jedna fabrika neka napredna eljezara koja proizvodi eline limove a druga fabrika je fabrika
sokova. Obe su nastale tako to si rastavio dijelove fabrike duhana i promjenio im raspored te si dobio ove
dvije fabrike. To, ustvari zagovara teorija evolucije. Promijeni postojei genom mutacijom i dobije drugu
fabriku. Iz mitohondrije dobije hroloplast. Iz jednog hemijskog procesa drugi. Sam od sebe, sluajno.

Ko bi normalan u to povjerovao. A to
upravo govori teorija evolucije. I ne samo to. Teorija evolucije je jo
lua i kae da u postojeoj eljezari razvali neku mainu u dijelove i onda ih sklopi kako ti bude eif,
sluajno, a ostale maine ostavi netaknutima i dobio si tvornicu za proizvodnju sokova. Ovo je analogija
izmeu mitohondrije i hroloplasta. Pogledaj jo jednom sliku i vidie kako se odmah iznad prvog ivog
organizma dijeli stablo na biljke i ivotinje. ivotinje imaju mitohondrije a biljke hroloplast. I ko koga ovdje
sad zafrkava?

Hajmo razmiljati malo; imamo

eljezaru i koji bi dijelovi mogli biti u njoj. Ja znam da imaju visoke
pei,
koksare, imaju valjaonice itd. U ovim departmentima nalaze se odreene maine. Koja se od tih maina nalazi
u tvornici sokova? Ja mislim nijedna.

Koji dio mitohondrije se nalazi u hroloplastu. Nijedan, naravno. Strukturalno jesu slini ali funkcionalno
nisu
ni blizu. I nemoe se ovdje rei trebalo je generacija i generacija da se promjeni jedna mitohondrija u
hroloplast, jer to je il jesi il nisi. Il proizvodi energiju fotosintezom il ne proizvodi. To je hemija. Ne moe
rei odoh ja probat uzet CO + voda + nitrogen (umjesto suneve energije) da dobijem eer i kisik. Hemija je
egzaktna nauka. Il energiju proizvodi ovako ili onako, il preko mitohondrije ili preko hloroplasta. A kao lag
na tortu doe injenica da se prema teoriji evolucije nalaze jedna iznad druge stepenice. Nema meustepenica.
Sluaj je napravio HOP. Sa mitohondrije skoio na hroloplast.
Cool.

Objavio/la A11 u 22:15, 0 komentar(a),

print,
#

08.08.2009.

Bebe protiv teorije evolucije...

Nije li logicno da prirodnom selekcijom svaka generacija napreduje? Kako je onda moguce da mladuncad sisara i ptica, koji su na
najvisoj ljestvici teorije evolucije, imaju najslabiju
i najnesposobniju mladuncad. Nije li logika da se i mladuncad razvijaju
i napreduju
prirodnom selekcijom kako bi se povecale sanse za nastavak vrste.
Darwin nije ni rijeci rekao o ovome. Naucnici sute kada im se spomene ova tema.
Objavio/la A11 u 12:23, 1 komentar(a),
print,
#

08.08.2009.

Naucne TV emisije...
Ovaj tekst sam prethodno objavio na avazovom forumu te se zbog toga spominje isti u postu. Zbog orginalnosti
ideje nisam zelio
mijenjati tekst:
Upravo sam odgledao jednu TV emisiju navodno naucnog karaktera gdje jedan ugledni biolog govori slijedecu recenicu: Pri djeljenju
celije dolazi do mutacija na genima koje dovode do "stvaranja" novih osobina koje dovode do stvaranja novih vrsta. Ovo je prosto
nevjerovatno. Ljudi tako lagano popuse ovaj fazon da se tacno pitam zasto je on to rekao kad
i sam zna da to nije tako. Mutacije
mijenjaju postojece gene, eventualno poboljsavajuci POSTOJECE osobine. Da bi se napravila NOVA osobina potrebno je "stvoriti"
novi gen. Gen moze imati na hiljade nukleotida sto znaci da je ISTOVREMENO potrebno napraviti na hiljade mutacija i da sve budu
pozitivne i da sve budu pravilno poredane jer od milion kombinacija samo je jedna pravilna. Ovaj navodni doktor upravo je
rekao da je
to moguce.
Evo ovaj avazov forum u gornjem dijelu stranice ima crvenu pozadinu, i to bi mogao biti hexadecimalni kod FF0000. Zamislimo sada
da neko udje u
css fajl avazovog foruma i promjeni kod FF0000 u 00FF00 dobio bi zelenu
pozadinu. On je napravio mutaciju foruma.
Ova mutacija jeste promjenila
osobinu na postojecem forumu i svim onim forumima koji nastanu na bazi njega. Medjutim, ova
"mutacija" nije poboljsala funkcionalnost foruma. Mozda je forum ljepsi ili ruzniji ali ja i dalje ne mogu kliknuti na link i ocekivat da mi
se link otvori u novom prozoru. Vjerovatno ste skuzili da se klikom na bilo koji link direktno ode sa foruma na taj link. Mozda postoji
opcija otvaranja linka u zasebnom prozoru u administratorskom panelu, ali hajmo uzeti za pretpostavku da ne postoji.
Administrator
ne moze, primjera radi, kliknuti na neki check box ispod kojeg pise "Open in new tab". Nema te opcije. Da bi je bilo mora se napisati
citav blok koda i povrh svega treba znati gdje taj kod staviti i
kako ga aktivirati. Dakle tri radnje: NAPISATI KOD, AKTIVIRATI KOD,
STAVITI NA PRAVO MJESTO.
Ista stvar je i sa genetikom. Nova vrsta, koja ima poboljsanu funkcionalnost nema promjenjen jedan dio postojeceg koda kako rece
gorespomenuti naucnik, vec ima potpuno novi gen. Taj gen ima milion nukleotida koji su poredani svrsishodno, ima pocetni dio koda
koji aktivira gen i ima krajnji dio koda koji zaustavlja proces, i nalazi se na tacno odredjenom mjestu u genomu.
Eh sad, taj naucnik zna sve ovo ali i dalje govori recenice koje zvuce smjesno onome ko se iole razumije u temu. Kako bi to zvucalo
jednom programeru kada bih mu rekao da cu promjenom css-a dobiti napredniji forum koji ce biti verzija phpBB 3.0.6. Druze evo ti
link na kojem grupa
programera sjedi i duma kako da izda update za ovaj forum.
http://www.phpbb.com/blog/2009/07/26/developer-meeting/
Kazu hoce da poboljsaju PM raporte, hoce da naprave opciju da mozes raportirati PM moderatoru kao da je to normalan post. Imas
eto 30 slova abecede pa ih SLUCAJNO poredaj i vidi hoce li tvoj KOD biti isti kao kod
koji oni napisu.
INTELIGENCIJA PROTIV SLUCAJA
Samo inteligentno bice moze poboljsati postojeci kod a nikako slucaj. Slucaj vodi haosu.
Objavio/la A11 u 10:01, 0 komentar(a),
print,
#

Stariji postovi

http://genetika.blogger.ba/[13.11.2016. 22:18:42]