1

kola.JU MS Sapna
Odjeljenje.II- 1 (ma. tehn. za kompj. projektovanje)
Datum..______________________________________________________
Vrijeme______________________________________________________
Predmet... Tehnologija obrade i montae
Tema....Kinematika rezanja
Nastavna jedinka. Promjena broja obrtaja na alatnim mainama.
Cilj asa:
Obrazovni:. Sticanje novih znanja iz kinematike obrade metala rezanjem, o
promjeni broja obrtaja na alatnim mainama..

Funkcionalni:.Razvijanje ljudskih sposobnosti kod uenika:

-itanja ema i skice
-logikog zakljuivanja

Odgojni:..Razvijanje odgojnih vrijednosti kod uenika:

-kritinosti, savjesnosti, odgovornosti i vjere u vlastite snage.
-doprinos daljem razvoju naunog pogleda na okolinu.
Tip asaObrada novog gradiva
Oblici radaFrontalni
Nastavne metode..Verbalne ( izlaganje teorije i injenica), demonstracija.
Nastavna sredstva
i pomagala:...Udbenici, grafofolije, laptop, projektor, monitor, tabla,
projekciono platno, kreda...
Literatura..Tehnologija obrade za IV razred, Zdravko Simeunovi
Mehanika tehnologija, Vojislav Radovi
Wikipedia, enciklopedija
Proizvodne tehnologije II, Zoran Anii
Tehnologija materijala i obrade, Petar ovo
Internet
Vremenski planUvodni dio_______minuta
Glavni dio________minuta
Zavrni dio_______minuta

2
Uvodni dio: ( Ponavljanje )
Pitanja: 1) Objasniti pojam ekonomska brzina rezanja.
2) Kakva je meusobna ovisnost postojanosti alata od brzine rezanja?
3) Koje su vrste pogona?
4) Objasniti pojam direktni i indirektni pogon.
Glavni dio: (obrada)
Promjena broja obrtaja na alatnim mainama
Da bi se obezbijedila ekonominost obrade, potrebno je raditi s ekonomskom brzinom
rezanja. Ovo je mogue ostvariti pogodnom konstrukcijom prijenosnika za glavno kretanje.
Ovim prijenosnikom mogue je ostvariti razliite brojeve obrtaja od nmin do nmax. Iz obrasca za
D n
brzinu rezanja - pri obradi na mainama alatkama s glavnim krunim kretanjem: v =
1000
vidi se da brzina rezanja zavisi od prenika D i od broja obrtaja n. Ako se zahtijeva da prenik
D obraujemo pri konstantnoj ekonomskoj brzini rezanja, trebalo bi da bude:
Dn
v=
= constanta. Odavde slijedi da je proizvod D n = constanta (jer je
1000

=const ).
1000
Na osnovu ovoga zakljuujemo da se prilikom obrade smanjenjem prenika D poveava broj
obtaja n, i obratno.
Broj obrtaja kod maina alatki moe se mijenjati na dva naina:
- kontinualno i
- stepenasto.
Kod kontinualne promjene broja obrtaja svakom preniku D odgovara broj obrtaja n, tako da
se moe ostvariti ekonomska brzina rezanja.

Kontinualna promjena broja obrtaja

Stepenasta promjena broja obrtaja

Iz dijagrama se zakljuuje da je proizvod :

D1 n1 = D2 n2 = D3 n3 = ... Dz nz = constanta
2

Stepenasta promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje se za odeeni raspon
prenika D primjenjuje jedan broj obrtaja n, a za drugi raspon - drugi broj obrtaja itd.
Iz dijagrama se vidi da se svi prenici od D2 do D3 obrauju pri broju obrtaja n2, a prenici
D3 do D4 obrauju se pri broju obrtaja n3, pa se, prema tome, u tim razmacima radi s
prosjenom ekonomskom brzinom rezanja.
Sa stanovita ekonomske brzine rezanja, kontinualna promjena broja obrtaja pogodnija je od
stepenaste. Meutim, poto je ova promjena teko izvodljiva, najee se u praksi koristi
stepenasta promjena broja obrtaja.
Stepenasta promjena broja obrtaja moe biti: aritmetika, geometrijska i logaritamska.
Brojevi obrtaja kod maina alatki su standardizovani.
Aritmetika promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje je razlika izmeu dva
susjedna broja obrtaja konstantna, tj. to je takva promjena broja obrtaja kod koje svaki naredni
broj obrtaja dobijamo ako prethodnom dodamo stalan prirataj broja obrtaja a .
Ovakav nain promjene broja obrtaja odgovara aritmetikom redu (nizu) po kome je i dobila
naziv.
Ako maina alatka ima slijedee brojeve obrtaja rasporeene po aritmetikom redu:
n1, n2, n3, n4, ... nz-1, nz, gdje je n1 = nmin a nz = nmax , Z - broj promjena broja obrtaja,

onda se za aritmetiki red moe napisati:

n1
n2 = n1 + a
n3 = n2 + a = n1 + a + a = n1 + 2a
.
.
.
nz = n1 + (z-1)a

Ako su poznati n1 i nz, kao i broj promjena broja obrtaja z, prirast broja obrtaja moe se
odrediti po obrascu: a=

n z n1
z 1

Primjer 1: Odrediti sve brojeve obrtaja stepenastog prijenosnika s aritmetikom promjenom

broja obrtaja, ako prijenosnik ima 6 razliitih brojeva obrtaja, pri emu je najmanji broj
obrtaja: n1 = 140 min-1 i ako je prirast broja obrtaja: a = 60 min-1.
Rjeenje:
n1 = 140 min-1
a = 60 min-1
z=6
n2 = n1 + a = 140 + 60 = 200 min-1
n3 = n2 + a = 200 + 60 = 260 min-1
n4 = n3 + a = 260 + 60 = 320 min-1
n5 = n4 + a = 320 + 60 = 380 min-1
n6 = n5 + a = 380 + 60 = 440 min-1
Kod geometrijske promjene broja obrtaja svaki naredni broj obrtaja dobija se ako se
prethodni broj obrtaja pomnoi s odreenim stalnim faktorom . Dakle, kod ove promjene
broja obrtaja kolinik izmeu bilo koga broja obrtaja i njegovog prethodnog broja obrtaja
jeste stalan, konstantan, tj.:

n2
n1

n3
n2

n4
n3

= ...

nz
nz 1

= = constanta

Faktor geometrijske promjene broja obrtaja standardizovan je i iznosi :

1,12; 1,25; 1,4; 1,6; 2
Navedena osobina svrstava brojeve obrtaja po geometrijskom redu, tj.:
n1, n2, n3, n4, ... nz-1, nz. Ako je poznat najmanji broj obrtaja n1 = nmin, i faktor geometrijske
promjene , naredni brojevi se mogu odrediti na slijedei nain:
n1 = nmin
n2 = n1
n3 = n2 = n1 2
n4 = n3 = n1 2 = n1 3
.
.
.
nz = nz-1 = n1 z-1, gdje je z - broj promjena brojeva obrtaja.
Ukoliko je kod prijenosnika poznat broj promjena broja obrtaja, najmanji i najvei broj

nz
.
n1
Primjer 1. Kod mjenjaa s geometrijskom promjenom broja obrtaja sa z = 6 i najmanjeg broja
obrtaja: n1 = 100 min-1, faktora = 1,12 odrediti ostale brojeve obrtaja!
obrtaja, onda se faktor geometrijske promjene odreuje iz posljednje jednaine: =

z 1

Rjeenje:
n1 = 100 min-1
n2 = n1 = 1001,12 = 112 min-1
n3 = n2 = 1121,12 = 125,4 min-1
n4 = n3 = 125,41,12 = 140,4 min-1
n5 = n4 = 140,41,12 = 157,2 min-1
n6 = n5 = 157,21,12 = 176,1 min-1
Pored aritmetike i geometrijske promjene postoji i logaritamska promjena broja obrtaja.
Kod ove promjene faktor mijenja se po zakonu logaritamske krive, pri emu je za manje
brojeve obrtaja manje, a za vee brojeve obrtaja je vee. Mjenja broja obrtaja (mjenjaka
kutija) pri logaritamskoj promjeni je komplikovaniji od mjenjaa za geometrijsku promjenu,
pa se rjee koristimo logaritamskom promjenom.
Pri konstrukciji maine alatke najee se primjenjuje geometrijska promjena broja obrtaja.
Zavrni dio (ponavljanje)
Pitanja: 1) Objasniti princip remenog prijenosa.
2) Kako se rauna broj obrtaja kod remenog prijenosa?
3) Kako se rauna broj obrtaja kod zupastog prijenosa?
4) Kako se moe mijenjati broj obrtaja na alatnim mainama?
5) Objasniti aritmetiku promjenu broja obrtaja?