Help Yourself To A Healthy Home Bosnian

Pomozite sebi da stvorite
zdrav dom
Zatitite zdravlje svoje djece
Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru
Ugljen-monoksid
Otrovni kuni preparati
Astma i alergije
Olovo
Pesticidi
Plijesan i vlaga
Pijaa voda
Bezbijednost u kui
Pomozite sebi da stvorite
zdrav dom
elite da se starate o svojoj porodici. Pokuavate da se hranite zdravom hranom.

Vodite djecu doktoru na redovite preglede. Dajete sve od sebe da zatitite svoju
porodicu od nesrea i bolesti, elite ivjeti u bezbijednom susjedstvu i domu.
Ali, jeste li znali da Va dom moda skriva opasnosti po zdravlje Vaeg djeteta?
Zapitajte se:
l
Je li zrak u Vaem domu ist i zdrav?
Je li neko u Vaem domu alergian na plijesan?
l
l
l
l
l
l
l
Imaju li Vaa djeca disajne probleme poput astme?

Znate li znake trovanja ugljen-monoksidom?
Ima li igdje u Vaoj kui olova?
Da li je pijaa voda kod Vas zdrava?
Drite li u kui preparate sa kemikalijama koji mogu nakoditi Vaem zdravlju?

Koristite li sprej protiv insekata ili druge preparate za istrebljenje tetoina?
Drite li otrovne preparate na mjestu gdje ih Vaa djeca mogu dohvatiti?
Odgovori na ovakva pitanja pomoi e Vam da saznate je li Va dom bezbijedan i zdrav.

Ova broura olakae vam da odgovorite na ova i druga vana pitanja o Vaem domu i
o tome kako ivite u njemu. Istodobno e Vam dati ideje kako da ouvate zdravlje Vae
djece. Od Vas ovisi hoete li svoj dom uiniti zdravim, ali ima jo mnogo mjesta gdje se
moete obratiti za pomo.
Sadraj
Uvod................................................................... 1-5
Pijaa voda..................................................... 33-37
Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru....... 6-10
Otrovni kuni preparati............................... 28-41
Astma i alergije............................................. 11-16
Pesticidi.......................................................... 42-47
Plijesan i vlaga............................................... 17-22
Bezbijednost u kui....................................... 48-54
Ugljen-monoksid........................................... 23-28
Olovo.............................................................. 29-32
Indeks.................................................................. 55
Zato treba da budete zabrinuti?

Neki najozbiljniji djeji zdravstveni problemi mogu se javiti u kui. Ova broura
objanjava neke od ovih zdravstvenih problema i ta da uinite povodom njih.
INJENICE
Veina ljudi provodi 90% vremena u kui.
Kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama

Da li je zrak u Vaem domu zdrav? Zrak u Vaem
domu moe biti daleko tetniji nego vanjski zrak.
Zrak je nezdrav ukoliko ima isuvie zagaivaa.
U Vaem domu moe postojati vie zagaivaa
od preparata za ienje rerne do duvanskog
dima i plijesni. Nije lako utvrditi ima li Va dom
nezdrav zrak. Moete osjetiti nepodnoljive mirise
ili ugledati dim, ali ne moete primijetiti druge
opasnosti, kao to su ugljen-monoksid ili radon.
Ovo poglavlje e Vam pomoi da saznate ima li

Va dom zdrav zrak. Pogledajte stranicu 6.
INJENICE
Broj djece sa astmom je dvostruko uvean u

posljednjih 10 godina.
Jedno od 15 djece ispod
18 godina ima astmu.
Astma i alergije
Alergije i astma su zdravstveni problemi koji su u
viestrukoj vezi sa zrakom koji udiete. Vi i Vaa
djeca provodite puno vremena kod kue stoga
zrak u Vaem domu mora biti ist. Da li neko u
Vaem okruenju pui? Imate li domae ivotinje?
Da li je Va podrum vlaan? Sve ove stvari

mogu izazvati ili uzrokovati disajne probleme.
Da saznate vie o astmi i alergijama, pogledajte
stranicu 11.
Plijesan i vlaga
I drugi zdravstveni i sigurnosni problemi mogu
nastati iz zraka koji udiete u svom domu. Isuvie
vlage izaziva irenje plijesni. Neke vrste plijesni
su izuzetno tetne, dok neke pogoravaju alergije i

astmu. Pogledajte stranicu 17 za vie informacija
o plijesni.
--
Ugljen-monoksid
Ukoliko nisu ispravni, pei i grejna tijela mogu
izazvati smrtonosni gas ugljen-monoksid u Vaem
domu. Ne moete vidjeti ili mirisom otkriti ovu
opasnost, no moete zatititi svoje najdrae od
trovanja ugljen-monoksidom. Pogledajte stranicu

23 da saznate vie o zatiti svoje porodice od
ugljen-monoksida.
Olovo
Mogu li se Vaa djeca otrovati olovom u vlastitom
domu? Izvesne zidne boje i vodene cijevi sadre
olovo. Ovaj metal moe otrovati Vau djecu.
Veina problema s olovom dolazi od stare boje i
olovne praine. Olovo se takoe nalazilo u benzinu
i dospjevalo u zemlju i zrak putem ispusnih
gasova. Ono se vie ne koristi na ovaj nain, mada
ga jo uvijek ima u prilinim koliinama u naem
okruenju.
Djeca unose olovo kroz usta i udisanjem iz
zraka. Ukoliko trudnica unese olovo u svoje tijelo,
ono moe nauditi neroenom djetetu.
Trovanje olovom moe biti ozbiljan problem
mlaoj djeci. Ono moe uzrokovati probleme s
uenjem, sa rastom i ponaanjem koje moe trajati
cijelog ivota. ak i najmanje koliine olova
mogu nauditi djeci. Stranica 29 govori o trovanju

olovom u Vaem domu.
INJENICE
Jedno od 40 amerike djece ima
previe olova u svom tijelu
Pijaa voda
Da li je Vaa pijaa voda zdrava? Znate li odakle
dolazi Vaa voda za pie? Ukoliko dolazi iz
Vaeg vlastitog izvora, morate biti sigurni da je
zdrava za pie. Testirajte vodu jednom godinje
kako biste bili sigurni da ne sadri kemikalije ili
druga zagaenja koja bi mogla ugroziti zdravlje
Vae porodice. Postoje naini da vodite rauna o
svom izvoru i odravate vodu istom. Pogledajte
stranicu 335 za ideje.
Vaa pijaa voda moe stizati iz vodovodne
kompanije ili putem komunalija. Voda se uvijek
testira prije nego se propusti u cijevi, kako bi
se osiguralo da je ista. Moete traiti izvjetaj
vodovoda ili komunalne slube o rezultatima
testiranja. ak i ako je sve u redu sa komunalnim

snabdijevanjem, voda jo uvijek moe postati
zagaena kad stigne do Vaeg doma. Pogledajte
stranicu 33 da utvrdite da li je Vaa voda zdrava
za pie.
INJENICE
95% ljudi koji ive na selu koriste
sopstvene izvore za pijau vodu.
--
Hazardni kuni preparati

Koje sve hazardne preparate drite u kui? Neki
preparati mogu tetno djelovati na zdravlje Vaih
ukuana ukoliko ih ne koristite pravilno. Kemijski
proizvodi kao to su izbjeljiva, otrov za pacove,
razreivai boja i otpuivai kanalizacije mogu
biti opasni. Djeca se mogu otrovati ovakvim
preparatima. ak i najmanje koliine izvesnih
kemijskih proizvoda mogu izazvati zdravstvene
probleme putem dodira ili udisaja. Ne zaboravite
ako koristite sprej, sadraj odlazi u zrak.
Udisanjem, Vi i Vaa porodica unosite ove
kemikalije u Vaa tijela. Stranica 38 govori o

tome kako da koristite, skladitite i uklanjate ove
kune preparate.
INJENICE
Hiljade djece umre godinje od
nepravilno skladitenih i nestruno
korienih kemikalija.
Pesticidi
Koristite li pesticide u svom domu? Skoro svako
kuanstvo koristi pesticide. Sprej protiv insekata,
praak protiv buva, otrov za pacove i tenost protiv
korova su pesticidi. Oni sadre kemikalije koje
ubijaju parazite. To znai da takoe mogu nauditi
Vama i Vaoj porodici. Ukoliko ih ne koristite na
bezbijedan nain, neki pesticidi mogu izazvati
ozbiljne zdravstvene probleme trovanje, oteenja
kod novoroenadi, nervna oboljenja i ak rak. Vaa
djeca mogu doi u kontakt sa pesticidima na vie
naina.
Na Vama je da preuzmete jednostavne korake

da ih zatitite od pesticida. Proverite na stranici
42 da li koristite pesticide bezbijedno!
INJENICE
Skoro jedna polovina domainstava sa
djetetom ispod 5 godina ostavlja pesticide
nadohvat ruke.
Kuna bezbijednost
Da li ste znali da su anse povrede kod kue
mnogo vee od onih na poslu ili u koli? Glavni
uzrok smrti kod kue su padovi, davljenja, poari,
trovanja, guenja i vatrena oruja. Mlaa djeca
i starije osobe se najee povrjeuju kod kue.
Vano je imati na umu djeji uzrast kada se
razmilja o kunoj bezbijednosti.
Pogledajte stranicu 48 da utvrdite koliko je

Va dom bezbijedan i ta moete uiniti da bude
jo bezbijedniji.
INJENICE
Svake godine, nesreni sluajevi
u kui povrijede
6,5 miliona ljudi.
--
Zato se treba
usredsrijediti na
djecu?
Svakome je potreban zdrav dom. Ali postoje

specijalni razlozi da mislimo o djeci:
l Djeca
neprestano rastu. Njihovi mladi

mozgovi, jetre i drugi organi su vie
izloeni oteenjima kemikalijama i slinim
opasnostima, nego u odraslih. Kada se dijete
razboli, tee e se oporaviti nego odrasla
osoba jer je njegov imuni sistem jo uvijek
u razvoju.
l Djeca
unose vie hrane, piju vie vode i udiu

vie zraka nego odrasli. Kada unesu olovo u
svoj organizam ili udahnu opasne gasove, to je
daleko vea doza nego kod odraslih.
l Djeca
se igraju i puu po zemlji i samim

tim su blie mnogim predmetima koji mogu
izazvati zdravstvene probleme. Bebe i mala
djeca stavljaju svata u usta stvari koje na
sebi mogu imati kemikalije ili olovnu prainu.
Djeca zavise od toga hoe li

njihovi roditelji uiniti njihov
dom bezbijednim!
Kako koristiti ovu brouru

O
va broura postavlja pitanja o Vaemu domu i nainu ivota u njemu. Davanjem

odgovora na njih moete ustanoviti je li Va dom zdrav ili treba unijeti neke promjene.
Ova broura ima devet poglavlja. Svako poglavlje daje informacije o jednoj temi,
postavlja pitanja o njoj i nudi Vam jednostavne Djelotvorne Korake koji e osigurati zdavlje
Vae djece.
Ovisi od Vas pomozite
sebi da stvorite zdrav dom!
--
Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru
Treba li da brinete?
Astma i alergije
eina ljudi provede bar polovinu ivota u svojim

kuama. Zrak u zatvorenom prostoru moe biti
tetniji po zdravlje Vae porodice nego zrak napolju.
Da li je zrak u Vaoj kui bezbijedan za udisanje?
Ukoliko neko u Vaoj kui ima zdravstvene probleme

ili je bolestan, zagaeni kuni zrak moe im samo
pogorati stanje. Na primjer, astma je oboljenje plua
od kojeg pati sve vei broj djece. Zagaeni kuni zrak
moe jo vie oteati astmu. Insekti i druge tetoine
mogu takoe predstavljati stvarni problem za ljude sa
astmom i alergijama. Na primjer, izluevine ohara i
bacila praine, kod nekih ljudu uzrokuju napad astme.
Pesticidi mogu pomoi protiv ovih tetoina, ali i pesticidi
mogu biti tetni. Vidjeti stranicu 44 za vie informacija
o bezbijednoj upotrebi spreja protiv insekata i drugih
pesticida. Vidjeti i stranicu 11 gdje se moe saznati kako
da stvorite zdraviji dom za ljude sa astmom i alergijama.
Nije uvijek lako rei da li je zrak u Vaoj kui loe

kvalitete. Moete osjetiti sumnjive mirise, ali ne moete
vidjeti ili osjetiti druge opasnosti, kao to su ugljenmonoksid ili radon. Ovo poglavlje i poglavlja o astmi i
alergijama, plijesni i ugljen-monoksidu pomoi e Vam da
postavite prava pitanja i ustanovite da li je zrak u Vaem
domu zdrav i bezbijedan. Takoe ete dobiti ideju kako
da rijeite bilo koji problem na koji naiete.
Plijesan
Djeca mogu provoditi

i do 90% vremena u
zatvorenim prostorima.
Za njihov uzrast, djeca
udiu dvaput vie zraka
nego odrasli. To znai da
je kod djece dvostruko
vei rizik od sticanja
zdravstvenih tegoba to
dolaze od zagaenog
zraka u zatvorenom
prostoru.
INJENICE
Zrak u Vaoj kui

moe biti nezdrav
ako u sebi sadri
zagaivae. Da biste
smanjili zagaivanje
zraka u zatvorenom
prostoru, saznajte odakle
zagaenje dolazi. Vodite
rauna o svojoj kui da
biste je uinili zdravom
sredinom!
--
Plijesan se stvara na vlanim i memljivim mjestima.

Obino ima miris memle. Mnogi su ljudi alergini na
plijesan. Neke vrste pliijesni su toksine, a dodir sa
velikom koliinom plijesni moe uzrokovati zdravstvene
probleme. Konsultirajte ljekara ako mislite da plijesan
uzrokuje zdravstvene probleme Vama i Vaoj porodici.
Pogledajte stranicu 17 da saznate vie o tome kako da
suzbijete plijesan u Vaoj kui.
Ugljen-monoksid
Ugljen-monoksid je smrtonosan gas koji moe potjecati iz

ureaja koji sagorijevaju gas, ulje, ugalj ili drvo, a koji ne
funkcioniraju ispravno. Auspuh na kolima takoe isputa
ugljen-monoksid. Ne moete vidjeti, okusiti ili osjetiti
miris ugljen-monoksida. Provjerite stranicu 23 za vie
informacija o tome kako da zatitite Vau porodicu od
trovanja ugljen-monoksidom.
Drugi problemi zraka u

zatvorenom prostoru
Radon je takoe gas. On moe dospjeti u pojedine kue

iz tla ispod njih. Ne moete vidjeti, okusiti ili osjetiti
miris radona. Njega ima irom Sjedinjenih Drava.
Radon moe uzrokovati rak plua. Zapravo, to je drugi
po redu uzronik raka plua u SAD. Ako puite i u Vaoj
kui je visok nivo radona, kod Vas je posebno visok rizik
raka plua.
Kvalitet zraka u zatvorenom prostoru

Ponekad zagaenost kunog zraka dolazi od
onog to ljudi rade u kui.
l
Puenje duvana uzrokuje rak i druge glavne

zdravstvene probleme. Nije bezbijedno za djecu da
borave u blizini puaa. Pasivno udisanje duvanskog
dima ili dima iz okoline moe poveati rizik kod djece
od une infekcije i disajne probleme. To moe izazvati
i napade astme.
Mnoge porodice imaju kune ljubimce. Meutim,
krznene ivotinje nekim ljudima uzrokuju probleme.
ivotinje mogu uzrokovati pojavu astme i alergija,
naroito ako ih drite u prostorijama za spavanje.
Postoje jednostavni ali vani koraci koje moete preduzeti

da saznate ta uzrokuje lou kvalitetu zraka. Pitanja na
sljedeoj stranici mogu Vam pomoi da utvrdite probleme
u okolini Vae kue. Na stranici 9 su ideje ta da radite.
Pogledajte poglavlja o astmi i alergijama, plijesni i
ugljen-monoksidu da saznate vie o problemima zraka u
zatvorenom prostoru. Zapamtite, stvaranje bezbijednijeg,
zdravijeg doma za ivot moe zahtjevati preduzimanje
vie mjera.
Hobiji i kuna zanimanja ponekad ukljuuju rad s

pijeskom, farbanje, zavarivanje ili upotrebu
kemijskih rastvora poput firnajza ili skidanje
maltera. (Rastvor je kemikalija koja moe
neto rastvoriti. Rastvori su obino teni.)
Kuna zanimanja mogu zagaditi vazduh
prainom ili tetnim kemikalijama.
Katkada zagaenje zraka u kui

potjee od onog to ljudi rade
u kui.
l
Pojedini kuni preparati, naroito oni

sa razreivaima, mogu zagaditi zrak
ukoliko ih ne koristite na ispravan nain.
(provjerite stranicu 38 za vie informacija
o kunim preparatima.)
Nov namjetaj, tepisi i gradjevinski
mterijal mogu isputati kemikalije koje
su koritene za njihovu proizvodnju.
Neke ovakve kemikalije mogu koditi
ljudima, naroito djeci.
Ako je Vaa kua sagraena prije 1978,

malter moe sadravati u sebi olovo. Olovo
je veoma opasno za mlau djecu. Provjerite
stranicu 29 da saznate vie o zatiti Vae
djece od trovanja olovom.
Ureaji koji sagorijevaju

gorivo su jo jedan mogui
izvor zagaenja zraka.
--

Neizbjena pitanja
Zdravlje Vae porodice
l Ima
li ko u Vaoj porodicu
astmu ili alergije?
l Da
li neki lan
porodice primjeuje
da ima crvene
oi, da kalje ili
kie i to
najee kad
je kod kue?
l Da
li neko u
Vaoj kui ima
kronini bronhitis ili kakvu drugu plunu bolest?
Radon
l
l
Jeste li ikada testirali Vau kuu na radon?
Da li iko od Vaih susjeda ima problema sa radonskim

gasom? Ako ima, onda moda i Vi imate problema
sa radonom.
ivot u zdravom domu

l
l
l
l
l
l
Da li se neki dijelovi Vae kue osjeaju na vlagu

ili bu?
Jeste li primjetili ohare u Vaoj kui?
Znate li kako da bezbijedno upotrrebljavate i

odravate svoje ureaje koji sagorijevaju gorivo?
Dozvoljavate li puenje u svojoj kui?
Imate li krznene ivotinje u kui?

U spavaonicama?
itate li naljepnice na kunim

preparatima i drite li se uputstava
za njihovu bezbijednu upotrebu?
Otvarate li prozore ili ukljuujete

ventilatore kada se bavite hobijem
ili drugim zanimanjem u kui koje
die prainu?
Da li nastojite da hobije ili zanimanja

koja diu prainu obavljate van kue?
--
Birate li namjetaj,
tepih i graevinske
materijale koji
su napravljeni od
netoksinih kemikalija
i materijala? Oni
se gdjekad zovu
zeleni gradjevinski
materijali.
Da li se u Vaoj kui
ikada osjea bu,
plijesan, dim ili neka
kemikalija?
Da li u Vaoj kui
biva sparno ili
ustajalo? Osjeate
li kuharske mirise
sljedeeg dana?
Da li Vaa kupaonica ili kuhinja imaju izduvnu

ventilaciju i da li je koristite?
DJELOTVORNI KORACI
vakako provjerite DJELOTVORNE KORAKE

u poglavlju o astmi i alergijama, plijesni i
ugljen-monoksidu. Tu ete nai dobre sugestije za
suzbijanje zagaenja u Vaem domu i stvaranju
zdravijeg zraka.
Testirajte Va dom na radon.
Moete kupiti pribor za testiranje radona u

svakoj gvoari ili prodavnici potpreptina za
domainstvo. Ili, pozovite lokalni ili dravni
Zdravstveni odjel za vie informacija.
ivot u zdravom domu

l
l
Neka se novi namjetaj ili graevinski

materijal vetre vani nekoliko dana prije nego
ih unesete unutra. Prije nego kupite nove
stvari za Va dom, raspitajte se za proizvode
napravljene od netoksinih kemikalija i
materijala. Ponekad su netoksini ili zeleni
graevinski materijali skuplji. Morate odluiti
vrijedi li za njih platiti vie da biste zatitili
zdravlje Vae porodice.
Ne puite u kui i u kolima. Nikada ne

puite u blizini svoje djece.
Starajte se o odravanju kue. Ako vodite

rauna o hrani i prolivenim tekuinama,
imaete manje insekata i tetoina.
ista kua je zdravija kua.
Otvorite prozore ili ukljuite ventilatore
da osvjeite zrak kadgod neko koristi
kemikalije u kui ili garai.
Traite od prodavca da odmota novi
tepih i provjetri ga bar jedan dan
prije noge ga donesu u Vau
kuu. Stavite tepih u sezoni
kada moete poslije toga
nekoliko dana drati
otvorene prozore.
Usisajte dobro stari
tepih prije nego ga
uklonite kako biste
onemoguili dizanje
praine.
--
Drite kune ljubimce izvan dnevnih

prostorija i spavaonica.

Kad sumnjate, provjerite!
l
l
l
l
l
l
US Environmental Protection Agency Indoor

Air Quality Home Page www.epa.gov/iaq
Indoor Air Quality Information Clearinghouse

(IAQ INFO) 800/438 4318 (od ponedjeljka do
petka, od 9:00 prije podne.do 5:00 poslije podne po
istonom vremenu) ili na email: iaqinfo@aol.com
American Lung Association. Contact your

local organization, pozovite 800/LUNG-USA
(800/586-4872) ili posjetite Internet-stranicu
www.lungusa.org
National Radon Information Hotline 800/SOS

RADON (800/767-7236)
l
l
The National Consumer Federations Radon Website

www.radonfixit.org
Kontaktirajte Healthy Indoor Air for Americas

Homes at 406/994/3451 ili www.Healthindoorair.org
Home*A*Syst: An Environmental Risk Assessment
Guide for the Home sadri informacije o kvalitetu
zraka u kui i drugim aspektima zdravog doma, ili:
www.uwex.edu/homeasyst
National Lead Information Center 800/424-LEAD

(800/424-5323)
National Hispanic Indoor Air Quality Hotline 800/

SALUD-12 (800/725-8312), od ponedjeljka do
petka, od 9:00 prije podne.do 6:00 poslije podne po
istonom vremenu.
Napomene
Originalnu verziju ovog poglavlja napisala je Kathleen Parrott, Virginia Polytechnic Institute and State University, a verziju dopunio HUD.
-10-
Astma i alergije
ie od devet miliona djece u Sjedinjenim

Dravama boluju od astme. Astma je glavni
razlog to djeca izostaju iz kole ili zavravaju u
bolnici. Astma oteava disanje. Ponekad ljudi i umiru od
astme.
Od ove bolesti jo nema lijeka, ali se moe kontrolirati.
Znaci koji ukazuju na astmatian napad

l
itanje
Kratak dah
Kaalj
Astmatiari koji naue da rano prepoznaju znake
nadolazeeg napada mogu odmah uzeti lijek. To moe
znatno olakati napad.
Ako neko ima teak napad astme, odmah

ga valja prebaciti u bolnicu. Neki znaci tekoga
napada:
l
to se deava za vrijeme
astmatinog napada?
Disajne cijevice u Vaim pluima otiu
Cijevice lue veliku koliinu guste tenosti

zvane sluz.
Preparat protiv astme ili inhalator ne pomau

u roku od 15 minuta
INJENICE
l
Razbuktavanje astme naziva se astmatinim napadom.

Za vrijeme napada, disajne cijevice u Vaim pluima,
zvane bronhije i bronhiole, suavaju se. Za vrijeme
astmatinog napada:
Miii oko tih cijevica se zateu
Ne moete se zaraziti astmom. Ali ona se javlja kod

brojnih porodica. Ako je neko ima u Vaoj familiji, moete
je imati i Vi ili Vaa djeca. Broj astmatinih sluajeva raste
i sve vie ljudi svakim danom od nje umire. Takav ishod
nije neizbjean.
Bronhije
Alveole
Bronhiole
Tjeskoba u grudima
Jo 40 do 50 miliona ljudi pati od alergija. I alergije takoe

oteavaju disanje i uzrokuju nastup astme. Alergija je
neuobiajena reakcija na neto, na primjer hranu ili biljku,
to je inae nekodljivo. Uobiajeni znaci alergije su pun
nos ili curenje iz nosa, svrab ili osip. Ovaj odjeljak pomoi
e Vam da postavite prava pitanja i otkrijete kako da svoj
dom uinite bezbijednijim, zdravijim mjestom za ljude sa
astmom ili alergijama.
Plua
-11-
Usne ili nokti na rukama atmatiara poplave

Astmatiar teko hoda i govori uslijed
kratkog daha.
Najvanija stvar koju treba znati o astmi

jeste da je moete kontrolirati. Astmatiari
(ili njihovi roditelji) koji naue koji lijek da
uzimaju i ta izaziva napade mogu ih uglavnom
uvijek izbei. To znai da astmatiari mogu
ivjeti normalnim ivotom.
Mnogi lijekovi koriste se protiv astme. Imajte
na umu da nema lijeka koji je najbolji za svakoga.
Vi i Va doktor morate zajedno raditi da biste
utvrdili koji je lijek za Vas najbolji. Upamtite,
moe proi izvesno vrijeme dok ne naete onaj
pravi. Takoe, mora proi neko vrijeme da
utvrdite ta izaziva napad.
Astma i alergije
Izazivai astme
Niko ne zna to izaziva astmu. Ipak, mnogi uzroci

izazivaju astmatini napad. Ti uzroci se nazivaju okidai.
Jedni imaju samo jedan ili dva okidaa. Drugi ljudi ih
imaju mnogo vie. Neki okidai su pojave na koje su ljudi
esto alergini. Uobiajeni su polen (sa drvea i cvijea) i
perut (pahulje koe kod maaka, pasa i drugih ljubimaca).
Takoe, neki ljudi su alergini na insekte poput
ohara, na glodare ili grinje. Grinje su
siuni insekti koji se ne mogu
vidjeti golim okom. Oni
ive svugdje u tepisima,
tapaciranom namjetaju,
punjenim ivotinjama i
posteljini. Dim cigarete je
takoe uobiajeni okida
astmatinih napada.
Drugi okidai
nemaju veze
sa alergijama
hladno vrijeme,
vjeba ili
snana osjeanja
(smijeh, pla).
Postoje dvije glavne vrste

lijeka za astmu
Jednu vrstu Vi (ili Vae dijete) uzimate

redovito da biste osposobili pluua da budu
manje osetljiva na pojave koje uzrokuju
astmatine napade. Vano je da uzimate
ovaj lijek kako vam je prepisan, bez obzira
da li se osjeate dobro. Obino
je potrebno nekoliko nedjelja da
on profunkcionira. Druga vrsta
se naziva spasonosni lijek. Njega
Drugi opti izazivai astme

l
praina
ugljen-monoksid
l
l
l
l
plijesan
preparati za ienje, poput sprejova za prainu ili

politiranje namjetaja
kozmetiki proizvodi poput spreja za kosu ili parfema

grip, prehlade
uzimate u vrijeme napada da omoguite da Vam se

otpue disajne cijevice kako biste lake disali.
Pojedini svakodnevni lijekovi protiv astme zovu
se steroidi. Neki ljudi mogu se zabrinuti zbog njih
jer su uli prie o sportaima koji koriste steroide na
neodgovarajui nain. Steroidi za astmu nisu ista stvar.
Nuspojave od steroida protiv astme su takoe rijetke.
Astmatiari obino udiu ove lijekove pravo u plua,
tako da su im potrebne samo male doze.
-12-
Astma i alergije
Alergije
Uobiajeni znaci alergija su pun nos ili curenje iz nosa,

kaalj, koprivnjaa, svrab, osip ili podbule oi. Za neke
ljude alergije mogu biti smrtonosne. Kada osjetljivi
ljudi dodju u dodir sa neim na ta su veoma alergini,
na primjer s kikirikijem, njihov krvni tlak pada i mogu
umrijeti od nedostatka vazduha. Dobro je to to se alergije
mogu kontrolirati. Ako ste alergini, vano je ustanoviti to
ih uzrokuje i kako voditi rauna o njima. Ljekar Vas moe
testirati da to utvrdi. Ljudi sa tekim alergijama mogu
uvijek nositi sa sobom lijek za hitne sluajeve.
l
l
Uobiajene alergije
Alergen je neto to izaziva znake alergije ili alerginu

reakciju. Mnogi okidai astme nabrojani na stranici
12 takoe uzrokuju alergine reakcije kod ljudi koji
nemaju astmu. Ima mnogo i drugih alergena. Neku
uobiajeni nabrojani su ovdje. Vano je konsultirati se s
ljekarom ako ste imali reakciju na bilo to od slijedeeg:
Hrana: mlijeko i mlijeni proizvodi, juno voe poput

pomorande ili limuna, umjetne boje i okusi, orasi, kao
i ljuskari poput kampi ili koljki.
Lijekovi penicilin, neki lijekovi za srce i neki lijekovi
koji sprijeavaju napade.
Ubodi ili ujedi insekata: veinu uzrokuju uti

opnokrilci, pele-radilice, zolje, strljeni i tropski
mravi. Kod nekih ljudi reakcije na ubode su ozbiljnije
s godinama. Najzad, samo jedan ubod moe izazvati
smrt. Razgovarajte s ljekarom ako ste imali ozbiljne
reakcije na ubod.
Kontaktni alergeni: uzrokuju reakcije kada predmeti poput

biljki, kozmetike, nakita ili lateksa (vrsta gume) dodirnu
kou. Osipi su uobiajene reakcije na ove alergene.
Pogledajte pitanja na slijedeim stranicama koja e Vam

pomoi da utvrdite koji propblemi u blizini Vae kue
mogu pogorati astmu ili alergije. Stranice 14 i 15 dae
Vam ideje kako da odravate svoju porodicu zdravom i
bezbijednom.
Neizbjena pitanja
l
l
Boluje li itko u Vaoj porodici od astme ili alergija?
Primjeujete li kod nekoga u Vaoj porodici crvenilo

oiju, kaalj ili kihanje, koji najee nastupaju
u domu?
Imate li u Vaem domu tepih
koji se ne isti dobro ili
dovoljno esto?
Imate li itison, pliane
igrake ili tofane
materijale u
spavaoj sobi?
l
l
l
l
l
l
-13-
Koliko esto perete arafe, deke i ostalu posteljinu?
Da li skladitite hranu u posude ili kutije bez

poklopaca?
Imate li kune ljubimce u Vaem domu?
Je li prolo vie od jedne godine od kako ste

poslijednji puta provjerili i oistili Vau pe, odvode
i dimnjake?
Pui li itko u Vaem domu?
Ima li u Vaem domu vlage ili se osjea memla?
Astma i alergije
DJELOTVORNI KORACI
Ne zanemarujte svoju astmu
i alergije
Svedite grinje na najmanju mjeru
Saznajte to izaziva napade astme ili alergije

kod Vae dijece. Razgovarajte sa ljekarom ili
negovateljicom o dranju ljekova za hitne sluajeve,
ukoliko su astma ili alergije teeg oblika. Ukoliko
netko koga volite koristi ljekove za astmu ili alergije,
uvjerite se da znaju kad ih trebaju koristiti.
Zdravo odravanje domainstva
esto itstite Va dom. S obzirom na to da se

prilikom ienja praina die u zrak, neka taj posao
obavlja netko bez astme ili alergija. Ukoliko ne
moete nai nekoga grugog tko bi istio, koristite
masku. Moete je kupiti u oblinjoj apoteci.
Svedite nered na najmanju moguu mjeru. Nered
prikuplja prainu i oteava odravanje doma istim.
Hranite svoje stvari u plastinim ili kartonskim
kutijama, umjesto da ih drite na hrpi. Kutije moete
premjetati, kako bi ienje bilo lake.
Kad je to mogue, izbegavajte itisone i tepihe. Trvdi
podovi (linoleumski, drveni ili keramiki) mnogo
su laki za odravanje i ienje praine. Ukoliko
imate itisone ili tepih, usisavajte ih esto. Moda ete
biti u mogunosti da kupite, ili pozajmite usisava
sa posebnim HEPA (High Efficiency Particle Air)
filterom kako biste uklonili prainu. Za dodatne
informacije, obratite se Vaoj lokalnoj ili dravnoj
zdravstvenoj slubi.
Vae dueke i jastuke moete upakovati

u plastificirane omotae, prije nego
ih prekrijete arafima, odnosno
jastunicama. Omotae moete kupiti u
Vaoj lokalnoj robnoj kui, ili ih naruiti
potom. Ukoliko duek bude neudoban,
postavite podmeta na njega, kako bi bio
mijeki. Prerite posteljinu, ukljuujui
deke, jastunice i podmetae za duek svake sedmice.
Temperature od preko 130 stepeni Farenhajta
ubijaju grinje.
Vodite rauna o ostalim tetoinama
ohari i glodari mogu biti izazivai astme ili alergija.

Njima su, kako bi preivjeli, potrebni hrana, voda,
toplina i sklonite. Moete kontrolirati ohare,
mieve i druge tetoine tako to ete im uskratiti
dostupnost navedenim stvarima. (Vidite poglavlje o
pesticidima, na strani 42, kako biste saznali vie o
tome kako se boriti sa tetoinama) Evo nekih savjeta
kako sprijeiti pojavu tetoina:
l
uvajte hranu u dobro zatvorenim posudama.
Odmah uklanjajte mrvice i prolivenu tenost.
Prljavo sue perite odmah nakon obroka.
l
l
l
l
-14-
esto iznosite smee.
Ne ostavljajte hranu i vodu za Vae kune

ljubimce dostupne tijekom noi.
Zapuite rupe u vodovodnim instalacijama i

sanirajte mjesta odakle voda curi.
Zaepite pukotine u kojima se ohari ili drugi

insekti kriju, ili kroz koje ulaze u Va dom.
Astma i alergije
DJELOTVORNI KORACI (nastavak)

Kuni ljubimci
Kuni ljubimci s krznom, poput pasa, maaka ili

hraka, mogu, svojim valama ili opiljcima koe,
izazivati astmu ili napade alergija. Najbolje je
ili uope nemati ljubimce ili ih drati van doma.
Ukoliko imate kune ljubimce unutra, svakako im
ne dozvoljavajte da ulaze u prostorije u kojima
spavate, a nemojte im doputati ni da se penju na
namjetaj prekriven tkaninom.
Provjerite svoje grejne ureaje
Provjeravajte Vae gasne instalacije, kamin, pe

ili poret na drva maker jednom godinje, kako
biste uklonili a (i tako se zatitili od ugljendioksida. Vidite stranicu 26 za vie informacija).
Provjeravajte filtere na Vaim peima ili klima
ureajima nekoliko puta godinje. Mijenjajte ih
ukoliko je to potrebno. Porazmislite o kupovini
filtera koji su neto skuplji. Oni e bolje
istiti zrak u Vaem domu. Oni zadravaju
vie praine, tako da ih morate ee
mijenjati. Provjeravajte oznake na
pakovanjima kako biste saznali vie
o ovim proizvodima. Ukoliko ste
podstanar, razgovarajte s gazdom
o ovim koracima.
Puenje
Cirgarete, cigare ili dim iz lule stvaraju

zdravstvene probleme, posebno ljudima
koji boluju od astme. Najbolje je
ostaviti puenje (kontaktirajte
American Lung Association na
1-800-LUNGUSA radi pomoi).
U suprotnom, nemojte puiti
u domu, kao ni u blizini
djece. Nemoje puiti u
automobilu, jer se u
kolima dim zadrava
i tako e utjecati
na djecu.
Plijesan
Kad ljudi udiu

plijesan, to moe izazivati alergije
ili podsticati astmu. Plijesni je, kako bi se
razvijala, potrebna voda. Pazite da vam dom bude
suh, kako biste sprijeili pojavu plijesni. To
e, takoe, pomoi u borbi sa oharima i
grinjama. Vidite poglavlje o plijesni na stranici
17 za vie informacija.
Preistai zraka mogu pomoi u spavaim

sobama oboljelih od astme
i alergija. Kvalitetni preistai zraka
(sa HEPA filterima) kotaju otprilike
100 $. NE KORISTITE preistae zraka koji
proizvode ozon, jer on moe
izazvati zdravstvene tegobe.
INJENICE
-15-
Astma i alergije
l
l
l
l
Ured Vae sreske ekspoziture provjerite u Vaem

Telefonskom imeniku
American Lung Association, 800/LUNG-USA

www.langusa.org
Va lokalni ili dravni Zdravstveni odjel provjerite u

Vaem Telefonskom imeniku
The Soap and Detergent Association, Cleaning to

Control Allergies and Asthma, 202/347-2900
www.cleaning101.com/house
Healthy Indoor Air for Americas Homes

406/994-3451 www.healthyindoorair.org
The Allergy & Asthma Network: Mothers of

Asthmatics 800/878-4403 www.aanma.org
The Food Allergy & Anaphylaxis Network (FAAN)

800/929-4040 www.foodallergy.org
The U.S. Environmental Protection Agency and
Indoor Environments, www.epa.gov/asthma
Napomene
Originalnu verziju ovog poglavlja je napisao Joseph Ponessa, Ekspozitura Univerziteta Rutgers, 2002 University of Wisconsin Extension, verziju je
prilagodio HUD
-16-
Plijesan i vlaga
eina nas vidjela je plijesan ili vlagu okolo

doma. No, jeste li znali da je plijesan iva? Ona
se razvija na mokrim ili vlanim povrinama.
Ona je esto siva ili crna, no isto tako moe biti bijela,
narandasta, ili zelena. Ona moe rasti na otvorenome,
na mijestima poput zidova, odjee, ili na ureajima. No,
moete je nai i na skrovitijim mijestima pod tepisima,
u zidovima ili na tavanu. Plijesan esto neprijatno mirie.
Bu je uobiajeni naziv za plijesan. Ukoliko stanujete
u blizini oceana ili u oblastima gdje je klima vlanija, u
Vaem domu moe biti vie vlage no to je to sluaj sa
domovima na drugim mjestima.
l
l
l
l
Mi saznajemo sve vie o zdravstvenim tegobama koje

plijesan izaziva. Izvjesne vrste plijesni mogu, kod nekih
osoba, izazvati teke zdravstvene tegobe, no naunici se
ne slau oko toga koji su to problemi. Plijesni ima gotovo
svuda, no nezdravo je ivjeti tamo gdje se ona razvija. S
obzirom da je plijesni potrebna vlaga kako bi se razvijala,
pokuajte da Va dom, kao i sve u njemu, bude suh. Evo
nekih mijesta na kojima moete nai plijesan:
l
l
l
l
U ormarima
Ispod tapeta ili tepiha
U Vaem klima ureaju
Vano je da sanirate svaki problem s vlagom u Vaem

domu im se pojavi. Plijesan se brzo razvija, pa je
najbolje ne ekati. Kako biste se rijeili plijesni, najbolje
je brzo osuiti ili baciti sve to se ovlailo.
Plijesan stvara zamjetke, siune estice koje ne moete

vidjeti, a koje lebde zrakom. Kad udiete zamjetke
plijesni, one dospevaju na Vaa plua. To moe izazvati
zdravstvene tegobe. Kod ljudi koji su alergini na
plijesan, to moe izazvati posljedice, poput vodnjikavih
oiju, curenja i zapuenja nosa, kihanja, svraba, dahtanja i
oteanog disanja, glavobolju i premorenost. Plijesan moe
ak izazvati i napade astme.
Na prozorima i zidovima na kojima se skuplja

kondenzirana vlaga
U kupaonama, posebno u okolini tueva i kada, kao i

na zidovima, plafonima ili podu.
U mokrim i vlanim podrumima i uzanim prolazima
U okoliu sudopera i umivaonika koji proputaju vodu

Na tavanima, pod krovovima koji prokinjavaju
Na morkoj odjei koja se ne osui brzo
-17-
Plijesan i vlaga
Neizbjena pitanja
Kakvog je zdravlja Vaa obitelj?
l
l
l
l
Boluje li itko od alergija ili astme?
Da li je netko u Vaem domu neprestano

prehlaen curi li mu nos, piti li pri disanju,
kalje li ili pati od glavobolja?
Nestaju li ove tegobe kad napuste dom na
neko vrijeme?
ive li u Vaem domainstvu bebe, djeca ili

starije osobe?
Kako moete znati razvija li se plijesan u

Vaem domu?
l
Moete li igdje vidjeti plijesan da se razvija?
Osjea li se igdje u Vaem domu vlaga ili plijesan?
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Hvata li se bu na na odjei ili runicima?
Viate li na zidovima ili na podovima promjene koje

ne moete obrisati?
Ima li u Vaem domu vlage

koja bi mogla podstai
razvoj plijesni?
l
l
l
l
l
l
Je li Vam neki dio doma bio

poplavljen?
Da li je voda negdje curila, ili je

dolazilo do prelivanja?
Da li vam se tepih ikada ovlaio i

ostao mokar due od 24 asa?
Moete li vidjeti vlagu na
zidovima, plafonima ili
prozorima?
Da li zidovi u Vaem kupatilu

ostaju vlani dugo nakon kupke
ili tuiranja?
Da li se odvodi u podrumu ikada

zapue i zadravaju vodu?
Da li vam pordum prokinjava?
-18-
Koristi li itko u Vaem domu ureaj za uveanje

vlanosti zraka?
Skuplja li se voda u posudama ispod friidera ili

klima ureaja?
Koristite li grijalice bez odvoda vazduha u prostoriji?

Postoji li ispod Vaeg doma uzani prostor?
ivite li u oblasti gdje je klima vlana?
Otie li kinica ka temeljima Vaeg doma?
Ukoliko imate zidanu kuu, skuplja li se voda

pod njom?
Doima li se zrak u Vaem domu ljepljivim i vlanim?
Plijesan i vlaga
DJELOTVORNI KORACI
l
l
l
l
l
l
l
Upotrijebite odvodne cijevi kako biste kinicu

usmjerili od Vaeg doma.
Oistite prljavtinu oko temelja Vaeg doma.
Neka nivo zemlje okolo Vaeg doma bude est

stopa nie nego tik kraj njega.
Sanirajte krovove, zidove, vrata ili prozore koji

prokinjavaju.
Neka sve povrine u Vaem domu budu
suhe obriite odmah svaku tenost koju ste
prolili ili koja se izlila od nekud.
Spremajte odjeu i runike tako da ostanu

suhi nemojte ih ostavljati mokre u koari za
ve ili u stroju za pranje rublja.
l
l
l
Ne ostavljajte vodu da stoji u posudama u

kojima je skupljate ako vam negdje curi, u
podrumima, ili pod klima ureajima.
Provjerite kolika je relativna vlanost u Vaem

domu. Ureaj koji tome slui moete kupiti
u duanu elektronske robe ili pokustva.
Prestanite s upotrebom ureaja za poveanje
vlanosti zraka, ukoliko je relativna vlanost u
Vaem domu iznad 50%.
Ukoliko je vlanost visoka, ne drite previe
biljaka u Vaem domu.
Nakon tuiranja
ili kupke, obriite zidove
kupaone krpom ili runikom.
Smanjite paru koja se
prilikom kupke ili
tuiranja stvara u
Vaoj kupaoni.
l
l
Ukljuite ventilator koji izvlai paru vani ili

otvorite prozor.
Ukljuite ventilator koji izvlai vazduh vani

kad kuhate.
Ukoliko imate stroj za suenje rublja, uvjerite

se da se vjetri ka vani.
Koristite ureaj za smanjenje vlanosti zraka
ili klima ureaj kako biste isuili vlane
dijelove Vaeg doma.
Ukoliko koristite ureaj za poveanje vlanosti

zraka, ispirajte ga vodom svakoga dana. Svakih
nekoliko dana, sledite instrukcije proizvoaa
za njegovo ienje, ili ga ispirajte sa
mjeavinom od pola olje hlornog izbjeljivaa
(koja se naziva i sodijum-hipohlorit.
Clorox je jedna od robnih marki) i
jednog galona vode.
Kada koristite klima ureaj, podjesite ga na
auto fan (automatsko ventiliranje).
Bacajte mokre tepihe, kartonske kutije,

izolacione materijale, kao i sve stvari koje su
bile jako mokre due od dva dana.
Uveajte protok zraka u problematinim

prostorima otvorite vrata ormara i pomjerite
namjetaj od spoljnih zidova na kojima se
razvija plijesan. Svako malo, pomerajte
namjetaj po Vaem domu.
Sprijeite vlagu da se skuplja na prozorima
ugradnjom prozora namijenjenih za olujne
uslove. Ukoliko ivite u stanu, razgovarajte s
gazdom o ugradnji takvih prozora.
Neka osobe oboljele od astme ili alergija ne
borave u vlanim prostorijama Vaeg doma.
l Izolirajte
prozorska okna ukoliko

prokinjavaju.
-19-
Plijesan i vlaga

l
Nakon uklanjanja plijesni, upotreba efikasnog

(HEPA) usisivaa moe pomoi da se zrak
oisti od zamjetaka plijesni. Moda ete biti
u mogunosti da pozajmite HEPA usisiva.
Pozovite Va lokalni ili dravni zdravstveni ured
kako biste se raspitali.
Ukoliko naete oblast plijesni veu od 15

kvadratnih stopa, najbolje je da unajmite
profesionalca kako biste je se rijeili. (Moete ih
nai u telefonskom imeniku, pod Fire and Water
Damage Restoration).
Oistite plijesan mjeavinom deterdenta za rublje

ili sudove i vode, ILI hlornog izbjeljivaa, sapuna
i vode. Ne mjeajte hlornu varikinu s bilo kojim
proizvodom koji sadri amonijak.
Ukoliko smatrate da svojoj obitelji stvarate
zdravstvene tegobe, posjetite ljenika.
Kako da poistim plijesan?

l
Zatitite se kad istite plijesan.Nosite duge

rukave i pantalone, obuu, arape, gumene
rukavice i zatitne naoare. Otvorite prozor,
kako bi svije zrak ulazio unutra dok radite.
Pobacajte stvari poput tepiha, dueka,
montanih zidova, krovnog crepa,
izolacionog materijala ili kartonskih
kutija, ukoliko su bili mokri due od
-20-
dva dana. Sve to bacate, obmotajte plastikom,

kako bi se sprijeilo irenje plijesni. ienje
plijesni izaziva irenje zamijetaka zrakom, pa se
preporuuje korienje respiratora. Neka, tijekom
ienja, mala djeca, starija i boljesna lica, kao i
svi koji pate od alergija ili astme, budu odsutni.
Plijesan i vlaga

Tvrde povrine istite mjeavinom detedenta za
rublje ili posue i vode. Moda ete morati koristiti
i etku. Isperite povrinu istom vodom i brzo je
osuite, brisanjem i upotrebom fena. Hlorni izbjeljiva
e istrijebiti plijesan sa povrina. Ali, nee ubiti
zamijetke, a uginula plijesan jo uvijek moe izazvati
alergine reakcije. Ukoliko koristite bijelilo, slijedite
ove korake:
l
l
l
l
l
Istrljate prvo povrinu vodom i deterdentom.
Razvodnite hlorni izbjeljiva na jednu olju

izbjeljivaa trebalo bi ii oko deset olja vode.
Poprskajte (sprejom) plijesnjivu povrinu ili na

nju sunerom nanesite izbjeljiva. Ostavite ga
oko 15 minuta, a zatim isperite povrinu i brzo
je osuite.
Nikada ne mijeajte klorni izbjeljiva s

proizvodima koji sadre amonijak, jer ete na taj
nain stvoriti smrtonosni gas.
uvajte hlorni izbjeljiva van domaaja kunih
ljubimaca i djece.
Upamtite, hlorni izbjeljiva izvlai boju iz veine

tkanina i tepiha. Pazite da ga ne prolijete.
Sluba kooperativne ekspoziture Vaeg lokalnog ili

dravnog zdravstvenog ureda moe Vam obezbijediti
informacije o plijesni. Oni koji rentiraju, trebalo
bi da razgovaraju sa svojim gazdama. Neke polise
kunog osiguranja pokrivaju tetu nastalu pojavom
plijesni. Profesionalci iz oblasti saniranja poslijedica
vatre i poplava mogu Vam pomoi da uklonite tetu.
Saniranje velikog problema plijesni moe stajati i
nekoliko tisua dolara.
-21-
Postoji li testiranje plijesni?
Moda ste uli za takozvanu otrovnu plijesan,

koja moe izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
To moe izazvati zabrinutost, ukoliko znate da se
plijesan razvija u Vaem domu. Raspitajte se kod
Vaeg lijenika ukoliko smatrate da plijesan stvara
zdravstvene probeme za vas i Vau porodicu. Mnogi
strunjaci slau se oko toga da zdravstvene tegobe
prije mogu nastati u zavisnosti od duine vrijemena
i koliine plijesni u Vaem domu, nego od
vrste plijesni.
Bez obzira na to kakvu vrstu plijesni imate, potrebno
je da je se rijeite i sanirate problem vlage usled
kojeg je nastala.Veina strunjaka smatra da je bolje
da vrijeme utroite na uklanjanje problema, nego na
testiranje. Zato, djelujte brzo kako biste se oslobodili
plijesni i vlage pratei djelotvorne korake iz
ovog poglavlja.
Plijesan i vlaga
l
l
l
l

Telefonskom imeniku
Va lokalni ili dravni Zdravstveni odjel provjerite

u Vaem Telefonskom imeniku
The Environmental Protection Agency (EPA)
www.epa.gov/mold
l
l
l
California Indoor Air Quality Program

www.cal-iaq.org/iaqsheet.htm
The Health House www.healthhouse.org
Healthy Outdoors Air for Americas Homes:

404/994-3451 www.healthyindoorair.org
The Centers for Disease Control & Prevention (CDC)

www.cdc.gov/health/mold.html
Napomene
Originalnu verziju ovog poglavlja je napisala Marilyn Bode, strunjak Ekspozitura Dravnog univerziteta u Ajovi (Iowa State University), a verziju je dopunio HUD.
-22-
Ugljen-monoksid
gljen-monoksid (CO) ne moete vidjeti, osjetiti

ili namirisati. Svejedno, ovaj gas moe ozbiljno
ugroziti Vae zdravlje, ili Vas ak i ubiti. Vie
od 500 ljudi u Sjedinjenim Dravama godinje umire
od udisanja previe ugljen-monoksida. Znakovi trovanja
ugljen-monoksidom podsjeaju na gripu. Mnoge osobe
ak i ne znaju da su udisale ugljen-monoksid. Oni koji
preive, mogu ostati sa oteenjima mozga, izgubiti vid
ili sluh, ili patiti od sranih tegoba. To je velika prijetnja
zdravlju Vae obitelji. Ovaj odeljak e Vam pomoi da
saznate je li zrak u Vaem domu bezbjedan i zdrav.
l
l
l
U zgradi zahvaenoj poarom moe biti toliko ugljenmonoksida da Vas svega minut udisanja dima moe ubiti.
Nie doze, poput onih koje unosite puenjem, ne ubijaju
Vas odmah. Ipak, mogu izazvati mnoge druge zdravstvene
tegobe. Djeca, neroene bebe, osobe oboljele od astme,
starije osobe ili osobe sa sranim i plunim tegobama
podlonije su ozlijedama koje nastaju udisanjem
ugljen-monoksida. No, upamtite, ugljen-monoksid
kodi ak i zdravim osobama.
Odakle dospijeva ugljen-monoksid?
Ureaji za sagorijevanje koriste gas, naftu ili drva

kako bi proizveli toplotu. Ukoliko ne rade kako
treba, mogu stvarati uglenj-monoksid. Veina ureaja
na gas koji su propisno ugraeni, koji se pravilno
odravaju, su bezbjedni i stvaraju male koliine
ugljen-monoksida, no, to ne mora biti sluaj sa
neprovjetrenim ureajima. Elekrtini ureaji ne
koriste gorivo, pa ne proizvode ugljen-monoksid.
Uobiajeni izvori ugljen-monoksida su:
l
Pei, bojleri i grijai vode na gas i naftu
Ureaji na gas, poput rerni, tednjaka i strojeva za

suenje rublja
l
l
l
tednjaci i kamini na drva
Grejni ureaji koji sagorjevaju gas i kerozin

Rotilji na ugalj ili gas
Automobili, kamioni, kamp-vozila, traktori i

druga vozila
-23-
Mali ureaji koji rade na benzin ili teni propan

(LP), ukljuujui kosilice, maine za ienje snijega,
motorne testere, aparate za pranje pod pritiskom, i
elektrine generatore.
Vozila za rekreaiju, ukljuujui motorne amce,
terenska vozila (ATV), gliseri i generatori u kampvozilima i na splavovima
Duhanski dim
Kuni poari
Blokirani dimnjaci i sulundari
Ugljen-monoksid
Udisanje malih koliina ugljenmonoksida moe otjetiti Va
mozak, srce i druge dijelove tijela.
Pri viim dozama, mozgu je kisik
do te mjere uskraen da ne moete
jasno misliti. Vi gubite kontrolu nad
miiima i moete biti onemogueni
da se sklonite na sigurno. Visoka
doza ugljen-monoksida moe
izazvati gubitak svijesti, komu
ili smrt.
Koji su znaci trovanja

ugljen-monoksidom?
Ljudi obino misle da je trovanje

ugljen-monoksidom grip. To je
zato to se osjeaju kao da imaju
grip. Znaci blagog trovanja ugljenmonoksidom mogu biti:
l glavobolja
l
muka
povraanje
zbrkanost
l
l
l
l
l
l
l
vrtoglavica
Ukoliko puite, udiete ugljen-monoksid

i mnoge druge kemikalije. Ukoliko
puite u zatvorenom prostoru, osobe
oko Vas takoe udiu dim (takozvani
sekundarni duhanski dim). Puenje
moe izazvati pogoranje manjih
zdravstvenih tegobe i dovesti do
tekih oboljenja, poput raka i sranih
oboljenja. Ukoliko Vam je potrebna
pomo da ostavite duhan,
kontaktirajte American
Lung Association na broj
1-800-LUNG-USA.
INJENICE
Postoje prosti, no vani koraci

kako biste saznali je li Vaa obitelj
u opasnosti od trovanja ugljenmonoksidom.Pitanja na stranici
koja slijedi e Vam pomoi u tome.
Stranica 27 e vam dati ideje to
da uinite kako biste zrak u svom
domu uinili bezbjednim.
Ugljen-monoksid (CO)
i puenje
umor
malaksalost
pospanost
pritisak u grudima
oteano disanje
promjene na ulima vida,

mirisa, sluha, dodira i ukusa
-24-
Ugljen-monoksid
Neizbjena pitanja
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Da li ikada koristite rotilj na ugalj ili

male benzinske motore u Vaem domu,
garai, ili u zastakljenom trijemu?
Imate li garau koja je spojena sa
Vaim domom?
Je su li Vaa pe ili bojler stariji od 10 godina?
Jeste li zatvorili otvore za odvod sagorijevanja?
Jeste li izolirali vrata, prozore i Va dom?
Da li ikada zagrijevate vozilo u garai?
Ima li vie od jedne godine od kako ste

Vi ili Va gazda pregledali i oistili pe,
kamin, tednjak na drva ili druge ureaje?
* Vidite listu provjere bezbjenosti na stranici 26
Jeste li ikada koristili grijalicu koja

sagorijeva gas ili kerozin, ili kamin na gas
koji nije imao odvod ?
Ima li Va dom alarm za ugljen
monoksid?
Da li ikada koristite kuhinjski tednjak ili

rernu kako biste ugrijali dom?
Da li ikada zaboravljate da ukljuite
kuhinjski aspirator kad ukljuite rernu?
Da li se na nekoj od ringli tednjaka
pojavljuje uta ili naranasta vatra? *
Da li se dim iz kamina ikada vraa
u sobu?
Da li su Vai ureaji za sagorijevanje i pe

u dobrom stanju?
Da li su odvodve cijevi za Vau pe, bojler,

ili grija vode zarale ili u stanju raspada? *
Imate li grija vode na gas, koji nema odvod? *
Ima li ri, ai ili praine na Vaoj pei, bojleru ili

grijau vode?
-25-
Ugljen-monoksid
DJELOTVORNI KORACI
ne koristite rotilj na ugalj i ne palite
motore u Vaim domovima, garaama ili
podrumima, ak ni na kratko vrijeme. Rotilji
na ugalj i mali benzinski motori stvaraju velike
koliine ugljen-monoksida. ak i otvaranje svih
prozora i vrata nee vam omoguiti dovoljno
svjeeg zraka kako biste sprijeili trovanje
ugljen-monoksidom.
l Nikada
l Nikada
ne zagrijevajte vozilo u garai.

Zagrijavanje Vaeg automobila, kamiona, ili
motocikla tokom hladnog dana, ak i na samo
par minuta (ak i sa otvorenim vratima garae)
moe stvoriti dovoljno ugljen-monoksida da
vam pozli. Palite kosilice, istae snijega i
ostalu batensku opremu vani.
strunjak za grijanje provjeri Vau pe,
dimnjake, kao i ostale izvore ugljen-monoksida
svake jeseni, kako biste se uvjerili da je sve
u redu. (Moete ga pronai u telefonskom
imeniku) Uvjerite se da koristi spravu za
mjerenje nivoa ugljen-monoksida. Radi odvoda
tetnih gasova iz doma, mnogi grejni ureaji
imaju dimnjake. (Dimnjaci na gasnim ureajima
zovu se odvodi.) Dimnjak odvodi ugljenmonoksid i ostale gasove koje ureaj proizvodi
van. Ukoliko dimnjaci i odvodi rade kako treba,
u Vaem domu ne bi smjelo biti puno ugljenmonoksida. Ukoliko iznajmljujete stan, neka
Va gazda provjeri sistem grijanja.
Lista
provjere
bezbjednosti
Ukoliko ste odgovorili sa da na bilo koje
zvijezdicom obiljeeno pitanje na stranici
25, posebno obratite panju na ovu listu.
Upamtite unoenje i odravanje ureaja
za kuhanje, poput tednjaka i pei, moe
biri opasno. Samo obueni i kvalifikovani
radnici bi smjeli raditi ovo.
l
l Neka
l Uvjerite
se da su dimnjaci u dobrom stanju

isti i da dobro funkcioniraju. Svake godine
oistite Va dimnjak, kamin na drva ili tednjak
na drva. Sagorijevanje drva gotovo uvijek stvara
mnogo ugljen-monoksida. Veoma je vano da
sav dim ode kroz dimnjak.
koristite grijalicu na kerozin ili
gas bez odvoda ILI kamin na gas bez odvoda,
pratite instrukcije paljivo i uvijek otvarajte
prozor radi dotoka svjeeg zraka. Ne koristite ih
dok spavate.
l
l
l
l
l
l Ukoliko
-26-
Iskljuite ureaj ili grija koji pone

proizvoditi drugaiji zvuk, mirie
udno, iji plamen postane ute ili
naranaste boje, ili ne radi kako treba.
Radi opravke pozovite strunjaka
za grijanje.
Proitajte i slijedite instrukcije koje ste

dobili uz Va ureaj ili gasnu grijalicu
bez odvoda. Nikada ne blokirajte i ne
iskljuujte odvodnu cijev.
Obezbijedite dobru ventilaciju za sve
grejne ureaje.
Sklonite svo drvo, papir, tkaninu i
namjetaj od grejnih ureaja.
Ne blokirajte zrane otvore i
odvode ureaja.
Neka pei svake godine pregleda

kvalifikovani strunjak za grijanje.
Neka isti provjeri ima li ugljenmonoksida i ventilacione sisteme
(ili dimnjak).
Ukoliko ste izolirali Va dom, neka

strunjak za grijanje provjeri ima li jo
uvijek dovoljno uslova za ventilaciju.
Ukoliko osjetite gas, ili ukoliko se
dimni alarm ili alarm za ugljenmonoksid ukljui, odmah napustite
zgradu i pozovite 9-1-1.
Ugljen-monoksid

l
Postavite alarme za ugljen-monoksid u blizini

svih spavaih odaja u Vaem domu, kao i na
svaki pod (stariji modeli nazivaju se detektori
ugljen-monoksida) Moete ih nai u Vaoj
lokalnoj prodavnici aparata, diskontu, duanu
instalacija ili graevinske opreme po cijeni od
20 do 50 $.
Nikada ne koristite kuhinjski tednjak ili rernu

kako biste ugrijali Va dom.
Uvijek ukljuite kuhinjski respirator kada

koristite rernu ili tednjak koji nisu elektrini.
Neka se ringle na poretu poprave pre

upotrebe, ukoliko je plamen koji proizvode ut
ili narandast.
Ne koristite kamin dok ne rijeite problem.
Alarmi za ugljen-monoksid
Alarmi za ugljen-monoksid e Vam pomoi da

zatitite porodicu od bolesti ili smrti. Dobar alarm
e proizvesti snaan zvuk kada nivo ugljenmonoksida postane previsok. Postoje alarmi koji
se napajaju strujom iz zida, kao i oni koji rade
na baterije. Pregledajte pakovanje kako biste se
uvjerili da je alarm odobren od kvalifikovane
laboratorije za testiranje, poput Underwriters
Laboratory (UL). Ukoliko je ureaj na baterije,
provjeravajte ih na svakih est mjeseci. Svaki
dom bi morao imati maker jedan alarm. Najbolje
je postaviti po jedan u blizini svake spavae
prostorije i na svakom katu doma. Stravljanje
alarma za ugljen-monoksid ne znae da vie ne
morate paziti o peima, kaminu, grijaima prostora
i rerni u Vaem domu.
Ukoliko netko u Vaoj obitelji pokae znake

trovanja ugljen-monoksidom, ili ako se
alarm ukljui:
l
Odmah izaite van.
Pozovite 9-1-1, ili Va lokalni broj za hitne

sluajeve sa telefona koji je van Vaeg doma.
Odmah otiite ljeniku, ili medicinskoj sestri.

To uinite ak i ukoliko Vam bude bolje,
nakon to udahnete svije zrak. Oni mogu
provjeriti Vau krv i plua, i rei Vam, treba li
Vam dodatna medicinska nega.
Svo okruenje smatrajte neposrednom

opasnou. Nikada ne ignorirajte zvuk alarma!
Neka Va dom pregleda kvalifikovani

strunjak za grijanje ili ureaje. Njega moete
pronai u telefonskom imeniku.
Ne vraajte se doma, dok se svi problemi ne

lociraju i rijee.
-27-
Ugljen-dioksid
l
l
l

Telefonskom imeniku
The American Lung Association, 800/LUNG-USA

www.lungusa.org/air/carbon_factsheet99.html

The Consumer Products Safety Commission, tel.

800/638-2772 www.cpsc.gov/cpscpub/pubs/466.html
Healthy Indoor Air for Americas Homes

406/994-3451-www.healthyindoorair.org
Napomene
Ovo poglavlje je napisao Thomas Greiner, Kooperativna ekspozitura Dravnog univerziteta u Ajovi (Iowa State University Cooperative Extension), 2002
University Of Wisconsin Extension. Sva prava pridrana.
-28-
Olovo
rovanje olovom je jedno od najozbiljnijih

zdravstvenih prijetnji za djecu u Vaem domu
i njegovu okoliu. Vaa djeca se mogu otrovati
ukoliko im u tjela dospije olovo. Olovo moe izazvati
probleme sa uenjem i u ponaanju. Moe otjetiti sluh,
nervni sistem, ukljuujui i mozak.
Donijeti su zakoni koji zabranjuju upotrebu olova u

farbama, benzinu i vodovodnim cijevima. Meutim,
u mnogim starijim domainstvima jo uvijek ima
olova. Otkrivanje olova u Vaem domu je prvi korak
u zatiti zdravlja vae djece. Pitanja na narednoj
stranici mogu pomoi.
Odakle dospijeva olovo?
Olovo se koristilo u bojama, vodovodnim cijevima,

benzinu, posuu i u drugim proizvodima. Iako se vie ne
koristi u tolikoj mjeri, ono se zadrava na mjestima gdje
je korieno.
Boja na Vaim zidovima ili prozorima moe sadrati
olovo u sebi.Kuna praina (od stare farbe koja otpada)
moe sadrati olovo u sebi. Vaa pijaa voda moe
sadrati olovo u sebi od cijevi ili mjesta na kojima su
varena. ak i zemlja pred Vaim domom moe sadrati
olovo u sebi.
Veoma je vano otkriti ima li u Vaem domu ili okoliu
olova.Postoje testovi koji e Vam to omoguiti i nisu
previe skupi.
Kako olovo moe otrovati Vae dijete?
Postoji mnogo naina. Mala djeca stavljaju svoje ruke i

sve ostalo u usta, pa mogu jesti prainu ili opiljke olovne
farbe, a da to i ne znaju. estice premale da bi se mogle
vidjeti otpadaju s prozora, vrata i zidova, stvarajui
olovnu prainu. Djeca koja puu po podu, stavljaju
igrake u usta, ili se igraju po zemlji u okoliu doma ili u
obdanitu, mogu se otrovati.
Djeca sa previe olova u tijelima ne moraju izglijedati ili
se osjeati boljesno. Jednostavan test krvi je jedini nain
da saznate je li Vae dijete izloeno olovu. Zatraite od
Vaeg ljenika ili zdravstvenog radnika da testira Vau
djecu na olovo.
Jedan od 40 Amerikanaca ima previe olova u

svom tijelu. Stopa trovanja
olovom je jo via u gradovima.
INJENICE
Praina od olovnih farbi je najvea
prijetnja mlaoj djeci.
-29-
Olovo
Neizbjena pitanja
l
l
l
l
l
ivite li u starijem domu? U mnogim starijim

domainstvima nalaze se olovne boje i olovne
vovdovodne cijevi. Olovne farbe zabranjene su
1978. godine. U domovima koji su izgraeni prije
1950. godine, najvjerovatnije ima olova u farbi i
vodovodnim cijevima.
Ima li opiljaka od farbe u Vaem domu?
Ima li mjesta sa kojih farba otpada u Vaem domu,

poput vrata ili prozornih okvira? Ovo moe stvoriti
prainu koja sadri olovo.
Imate li vodovodne cijevi od olova? Jesu li spajane

varenjem olova? Voda koja tee kroz njih moe
sadrati olovo. Olovne cijevi su tamno sive boje i
moete lako zagrebati po njima kljuem ili noviem.
Imate li djece mlae od est godina, kojima krv

nije testirana na olovo? Mlaa djeca bi trebalo da
se testiraju na olovo. Ovo vai posebno ako ivite u
starijem domu, ako Vam je dom nedavno renoviran,
ili ukoliko su brat, sestra ili drugar ve bili testirani i
ako je utvreno da im je nivo olova visok. Traite od
vaeg ljenika da testira dijete ve sa est mjeseci, a
nakon toga, svake godine, sve dok ne napuni
est godina.
Jesu li susjedova djeca ili drugovi vaeg djeteta ikad
imali visok nivo olova u krvi?
Ukoliko ste odgovorili sa da na bilo koje od ovih

pitanja, vaa djeca mogu biti u opasnosti od trovanja
olovom. Vidite djelotvorne korake kako
biste saznali na koji nain da zatitite zdravlje
vae djece!
Je li Va dom nedavno renoviran? Nakon radova,

mogu preostati praina i olovni opiljci.
Ima li olova u zemlji u okoliu Vaeg doma? Tu

je olovo moglo dospijeti sa fasade, ili od lokalne
industrije. Ili, moglo je tu dopijeti iz auspuha nekog
automobila iz vrijemena kad se jo koristio olovni
beznin. Dijeca se mogu otrovati ukoliko se igraju na
zemlji koja sadri olovo, ili ako netko unese olovo
u dom.
Radi li itko od Vaih ukuana na poslu gdje se koristi

olovo? Poslovi na kojima se moe stvarati olovna
praina su: graevinarstvo, mostogradnja, peskiranje,
brodogradnja, vodoinstalaterski radovi, proizvodnja
baterija i reciklaa, popravke automobila, namjetaja
i rad u livnici. Radnici mogu unijeti olovnu prainu u
dom na odjei, koi ili obui.
Treba samo dati mali uzorak krvi da biste

ustanovili ima li Vae dijete trovanje olovom.
Pitajte Vau zdravstvenu ustanovu o testiranju.
Nivoi olova mjere se mikrogramima na decilitar

(/dL).
l Ukoliko je nivo kod Vaeg djeteta 10 /dL ili
vii, onda je to previe.
-30-
Test krvi na olovo
INJENICE
l Morate
olovom.
saznati kako je dijete otrovano
Vaa zdravstvena ustanova moe Vam pomoi to

da preduzmete.
Olovo
DJELOTVORNI KORACI
Jeste li testirali djecu na olovo?
l
Ovaj test je obino besplatan u lokalnim

zdravstvenim ustanovama.
l
Ustanovite ima li u Vaoj

kui olova
l
Moda e biti potrebno da testirate va

dom. U vaem lokalnom ili dravnom
zdravstvenom uredu e vam objasniti kako da
to uinite bez velikih trokova, ili besplatno.
U mnogim robnim kuama prodaju se jeftina
oprema za testiranje olova.
Nemojte sami pokuavati da uklonite olovo.

To treba da radi obuen i kvalifikovan radnik.
Moete nai registrovanu kompaniju koja se
time bavi - kontaktiranjem Vaeg lokalnog
zdravstvenog ureda. Uklanjanje olova na
pogrean nain moe dodatno pogorati
problem! Djeca i trudnice se trebaju skloniti
tokom uklanjanja olova.
Odravanjem doma smanjite nivo olovne

praine. Jednom nedeljno prebriite prozore,
podove i druge povrine papirnim ubrusima,
toplom vodom i sapunom jednom sedmino.
Dobro isperite.
Nikada nemojte mesti, usisavati ili brisati
prainu suhom krpom u sobi u kojoj ima
olovne praine. Neete ukloniti tetnu
prainu, a moete je samo podii. Ovdje
spadaju i tremovi, koji su esto farbani
olovnim bojama.
Ne dajte djeci da stavljaju usta na prozorske

okvire. Neka kolijevke budu to dalje od
prozora i zidova.
Ukoliko se dom renovira, uvjerite se da li
se radi na neemu to sadri olovnu boju.
Nikada ne treba strugati ili mirglati olovnu
boju. Nemojte je paliti ili variti. Djeca i
trudnice trebaju se skloniti dok se radovi
obavljaju. Uradite test na olovnu prainu
poslije renoviranja.
Zatitite vau djecu od olova

l
esto perite djeci lica i ruke sapunom,

posebno prije jela. Igrake perite
svake sedmice.
-31-
Ukoliko imate olovne vodovodne cijevi, ili su

varene olovom, moete preduzeti mjere kako
biste smanjili nivo olova u Vaoj vodi.
Olovo

Nikada ne koristite vrelu vodu iz esme za
pie, kuhanje ili pripremanje mlijeka za bebu.
Vrela voda moe povui vie olova iz cijevi.
Kada niste koristili vodu iz esme par sati,

ili tijekom noi, pustite prvo hladnu vodu
da istee par minuta, prije nego je ponovo
upotrijebite. Znaete da je voda tekla dovoljno
dugo kad promijeni temperaturu. Obino
postane hladnija. Ovako se oslobaate
vode koja je dugo stajala u cijevima i tako
se nakupila olova ili drugih metala. (Vidi
poglavlje o pijaoj vodi, na stranici 33)
l
Neka se Vaa voda testira na olovo. Pozovite

lokalnu ili dravnu zravstvenu ustanovu kako
biste saznali na koji nain to moete uiniti.
Ukoliko u Vaem dvoritu ili u obdanitu

koje pohaa Vae dijete ima olova, ne dajte
djeci da se tamo igraju. Testirajte zemlju na
olovo kako biste se uvjerili da je bezbjedna.
U meuvremenu, zasadite travu i biljke kako
biste udaljili djecu od zemlje.
Zdravo hranite djecu. Hrana koja sadri

vitamin C, kalcijum i gvoe moe umanjiti
trovanje olovom. Djeca otrovana olovom
esto ne dobijaju dovoljno gvoa ili drugih
minerala u ishrani. Obezbjedite li Vaoj djeci
dovoljno ovih namirnica, umanjit ete koliinu
olova koju unose u tijela.
Ukoliko neko iz Vaeg doma radi s olovom,

oni ga mogu unijeti na odei. Neka se istuiraju
i presvuku prije nego uu u dom. Neka svoju
odjeu sami peru.
l
l
Za testiranje krvi, pozovite svog porodinog ljekara

ili kliniki centar.
Za testiranje farbe ili pijae vode, pozovite svoj
Nacionalni informativni centar za olovo (National
Lead Information Center) besplatno na broj
800/424-LEAD.
Za paket materijala, ili ako imate pitanja o olovu,

pozovite National Lead Information Center besplatno,
na broj 800/424-LEAD.
Kontaktirajte HUD o pravima stanara i drugim

pitanjima stanovanja na 800/HUDS-FHA
www.hud.gov/lead
Za informacije o olovu u kui i oko nje, vidjeti

Home*A*Syst. Ovaj Home*A*Syst prirunik daje vie
detalja o ovim i drugim aspektima zdravog doma.
Tel. 608/262-0024 ili www.uwex.edu/homeasyst.
Za informacije o olovu u vodi, pozovite EPA Safe

Drinking Water Hotline: 800/426-4791 ili posjetite
Internet-stranicu www.epa.gov/safewater.
Ovo poglavlje je prilagoeno i preuzeto iz Olovo u kui i u okoliu: identifikovanje i rjeavanje problema na samom izvoru, autora Karen Filchak, Kooperativna
ekspozitura Univerziteta u Viskonsinu (University of Connecticut Cooperative Extension). U: Home*A*Syst, An Environmental Risk-Assessment for the Home,
1997 Regents of the University of Wisconsin System. Sva prava pridrana.
-32-
Pijaa voda
vakoga dana
Amerikanci popiju
vie od milijardu aa
vode! Voda nam je u
domovima potrebna kako bismo istili,
kuhali, spremali hranu i mlijeko za bebe i kupali se.
Ukoliko ste nalik veini ljudi, vjerujete da je Vaa voda
bezbjedna. Ovo je uglavnom tono. Pijaa voda u SAD je
bezbjedna za veinu zdravih osoba. Ukoliko imate bunar
ili drugi, privatni izvor vode, na Vama je da ga odravate
bezbjednim. Bez obzira na to da li vaa voda stie sa
javnog ili privatnog izvora, moete preduzjeti korake da
se uvjerite je li bezbjedna za Vas i Vau djecu.
Postoje periodi kad pijaa voda u Vaem domu moda
nije bezbjedna. Upotreba nehigijenske vode za pie
ili pripremanje hrane moe dovesti do toga da se
razbolite. Djeca mogu imati vie problema nego
odrasli, jer:
l
l
l
U odnosu na veliinu, djeca piju vie vode

od odraslih.
Njihove bolesti mogu biti ozbiljnije jer su djeiji

imuni sistemi jo u razvoju.
Njihova tijela jo uvijek rastu, pa im kemikalije mogu

vie nakoditi.
to se moe nai u vodi koja nije

bezbjedna?
Bakterije i virusi mogu izazvati bolesti. Pijaa voda

koja ih sadri moe izazvati bolove u elucu, proljev, ili
ozbiljnija oboljenja. Kod djece, trudnica i starijih osoba,
posljedice mogu biti jo gore. Moete se razboljeti od
samo jedne ae vode s ovim klicama.
ovim problemom esto imaju plava ili ljubiasta lica jer

im u krv ne dospijeva dovoljno kisika. Ona se odmah
moraju odvesti ljekaru. Neki strunjaci vjeruju da nitrat
moe dovesti i do oteenja ploda i pobaaja. Hrana i
mlijeko za bebu, koje se pripremaju s Vaom pijaom
vodom, moraju biti bezbjedni.
Olovo i bakar su metali koji mogu dospeti u
Vau vodu iz cijevi. Previe olova moe kod
djece izazvati probleme u ponaanju i uenju,
kao i druga oboljenja (Vidite stranice 29-32 za
vie informacija o olovu). Bebe koje uzimaju
previe bakra, mogu dobiti greve u
stomaku i bljuvati hranu vie nego
je to uobiajeno. Od bakra i starija
djeca i odrasle osobe mogu imati
stomane tegobe i diareju.
Druge tetne kemikalije
mogu dospijeti u pijau
vodu. Pesticidi mogu
dospijeti u vodu
spiranjem sa travnjaka
i polja, ili prolivanjem
iz kontejnera. Gas i
nafta mogu kroz zemlju
dospeti u pijau vodu.
ak i minimalne koliine nekih
kemikalija mogu izazvati probleme, poput
oteenja bubrega, jetre ili drugih organa. Neke
izazivaju rak, dok druge mogu izazvati tekoe u trudnoi.
Odgovorite na pitanja na sljedeoj stranici kako biste
saznali je li vaa voda bezbjedna I to moete uiniti
kako biste smanjili rizik poVau obitelj.
Nitrat dospijeva u vodu iz ivotinjskog i ljudskog izmeta i

ubriva. Previe nitrata u Vaoj pijaoj vodi moe izazvati
sindrom plave bebe kod djece do est mjeseci. Bebe sa
-33-
Pijaa voda
Neizbjena pitanja
Djelotvorni koraci
Proistite cijevi Slijedite ovaj jednostavni
Odakle dolazi Vaa voda?
korak ukoliko su olovo i bakar problem u Vaem

domu.
Ako niste koristili vodu neko vrijeme (kao, kad
na primjer, ustanete ujutro, ili se vratite s posla),
potrebno je da proistite cijevi. Pustite hladnu vodu
da tjee dva, ili tri minuta prije nego promjeni
temperaturu, prije nego to je popijete ili upotrijebite
za kuhanje. Ovako ete izbaciti vodu koja je stajala
u cijevima i nakupila se olova i bakra. Nikada ne
koristite vrelu vodu iz esme za kuhanje, pie, ili
pripremu mlijeka za bebe, jer toplina pomae u
rastvaranju metala. Koristite hladnu vodu, a zatim je
ugrijte na tednjaku ili u mikrotalasnoj penici.
Da li vaa voda dolazi iz javnog snabdijevalita, kao to

je komunalni vodovod? Ili, koristite privatne zalihe vode,
poput bunata ili izvora? Pitanja koja ete sebi postaviti
zavise od toga koji izvor vode koristite.
Komunalno snabdijevanje vodom
Prije nego to stigne do vaeg doma, voda iz javog
snabdijevalita se testira na vie od 80 kemikalija.
Ukoliko ima problema, postrojenje za snabdijevanje
vodom e obraditi vodu kako bi je uinilo bezbjednom,
ili e Vas obavijestiti da nije bezbijedna.
Svake godine, postrojenja za snabdijevanje vodom
svoje potroae obavjetavaju o rezultatima testiranja
vode. alju ih potom, ili objavljuju u lokalnim
novinama. Vi, takoe, moete nazvati vae postrojenje
za snabdijevanje vodom i pitati ih koje se kemikalije
nalaze u vodi i kako je obrauju da bi bila bezbjedna.
Doprinesite zatiti
snabdijevanja vodom
Moda ne znate, no javno snabdijevalite vodom je

lokalno. Vaa voda moe stizati iz podzemnih voda
koje se nalaze pod Vaim domom. Moda stie iz
oblinjeg jezera ili rijeke. Ono to Vi inite moe je
ouvati istom ili zagaditi.
Voda iz javnog vodovoda moe postati nebezbjedna

nakon to dospije u Va dom kroz olovne ili bakarne
cijevi. Kakvu vrstu cijevi imate?
Olovne cijevi: Va dom, posebno ako je star, moda

ima olovne vodovodne cijevi ili cijevi spojene varenim
olovom. Olovne cijevi su tamno sive i lako ih moete
zagrebati po povrini kljuem.
Bakarne cijevi: Moda imate

bakarne cijevi. One su crvenkastosmee boje.
-34-
Ukoliko koristite otrove kako biste ubili bube ili

korov, slijedite instrukcije na proizvodu. Nikada
ne korostite vie nego to je naznaeno.
Pazite gdje spremate kemikalije (poput bjelila,
farbe ili pesticida) van doma. Uvjerite se da su
boce vrsto zatvorene i da su jasno oznaene.
Ne bacajte kemikalije u smee ili u

klozetsku olju. Proitajte instrukcije na
proizvodu. Ostatke dajte netkome tko
e ih upotrijebiti, ili zovite lokalni
zdravstveni ured da biste saznali kako
da ih se rijeite.
Pijaa voda
DJELOTVORNI KORACI
l
Poistite iza Vaeg psa. Ne ostavljajte izmet

Vaih ljubimaca na zemlji odakle kia moe
raznijeti klice do rijeka i jezera. Najbolje je
prosuti ga u klozetsku olju.
Privatno vodosnabdijevanje
Moda imate privatno vodosnabdijevanje, kao to

je bunar za pijau vodu. Va izvor vode jeVaa
odgovornost. Morate biti sigurni da jer ist i
higijenski bezbijedan.
Testirajte vodu
sa svog izvora
vodosnabdijevanja
(nastavak)
Kakvu vrstu izvora vode imate?

l
l
l
Bunar je obino velik, irok bar dvije stope,

dubok do 50 stopa. Ovi bunari mogu biti
manje bezbijedni jer bakterije i kemikalije
mogu u njega lako prodrijeti odozgo ili
sa strane.
Bunar obino ima uzak otvor (4-10 ini u
obimu) i dublji je, nekad i stotine stopa.
Arteki ili subarteki bunar ima otvor od
1-2 ina u obimu i ne mora biti dubok.
PRIVATAN IZVOR
Ima li dvije godine kako ste

posljednji put testirali vodu?
Ne moete vidjeti, osjetiti miris
ili okus veine problema, pa
morate dati vodu da se testira
u laboratoriji. Bunarska voda
obino se testira na bakterije
i nitrate. Moda elite da
testirate vodu ee ili i na
druge zagaivae, ukoliko ste
u prolosti imali probleme.
Pozovite svoj lokalni ili dravni
Odjel za zdravstvo da saznate
kako da testirate vodu.
Ako ne znate kakvu vrstu bunara

imate, kontaktirajte lokalnog
bunardiju.Moete ga nai u
telefonskom imeniku.
Znate li koliko Vam je star
bunar? Ako je stariji od
20 godina, moda se mora
provjeriti. Moda morate ee
testirati vodu.
Da li je Va bunar u dobrom
stanju? Treba da drite stvari koje
su iznad zemlje, van domaaja
vodenog sistema.
Zatitite Vae
vodosnabdijevanje
Morate takoe odravati izvor,

naroito ako je stari.
Znate li gdje vam je izvor? Pronaite svoj izvor.
Da li je u brdu iznad obora i ubreta, ivotinjskog
izmeta, septikih sistema ili mjesta gdje se odlau
kemikalije?
-35-
Pijaa voda
DJELOTVORNI KORACI
l
Obloga bunara treba da bude iznad zemlje

do 12 ini, ali lokalna pravila variraju.
Obavijestite se kod lokalnog ili dravnog
Odjela za zdravstvo.
Ne treba da bude procepa ili prostora

izmeu obloge bunara i i materijala i zemlje
oko njega.
Obloga ne smije imati rupa i pukotina.
Da li poklopac dobro prijanja? Da li su neki

otvori i ventili zatvoreni?
Donji prostor oko bunara ne smije sakupljati

kinicu. Kia nosi zagaivae koji tako mogu
prodrijeti u bunarsku vodu.
Ne drite gas, ulje, preparate protiv korova ili

druge kemikalije u bunarskoj kuici.
Imate li nekoriene bunare na Vaem imanju?

Nekorieni bunari koji se ne pune i ne zatvaraju
propisno mogu proputati zagaivae u
podzemne vode i Vau pijau vodu uiniti manje
bezbijednom. Ako imate nekorien izvor, pitajte
lokalni ili dravvni Odjel za zdravstvo kako da
ga zapeatite.
(nastavak)
Koristite ureaje na kraju slavina da

sprijeite da se voda vraa u vodovod.
Ove sprave se zovu sprave za spreavanje
vraanja vode. One spreavaju zagaivae da se
vraaju u cijevi i Vau pijau vodu.
Kakve vrste cijevi imate?

Vidite odjeljak istite cijevi na stranici 34 da
ustanovite kako da sprijeite prodor tetnih metala
u pijau vodu iz cijevi.
INJENICE
95% ljudi koji ive u ruralnim oblastima piju vodu iz privatnog
vodosnabdijevanja.
-36-
Pijaa voda
l
l
l
l
Pozovite svoju lokalnu vodovodnu kompaniju
Pozovite svoj lokalni ured Kooperativne ekspoziture

(Cooperative Extension)
Home*A*Syst prirunik prua vie detalja o ovom

i drugim aspektima zdravog doma. 608/262-0024
Pozovite svoj lokalni ili dravni Odjel za zdravstvo
Pozovite EPAs Safe Drinking Water Hotline

besplatno na broj 800/426-4791
Napomene
Ovo poglavlje je prilagoeno i preuzeto iz Odravanje izvora pijae vode, autora Billa McGowana, University of Delaware. U: Home*A*Syst,
An Environmental Risk-Assessment for the Home, 1997 Regents of the University of Wisconsin System. Sva prava pridrana, kao i Vodi za javne
izvore vode, autora Alyson McCann, Kooperatvina ekspozitura Univerziteta Rod Ajlend (University of Rhode Island Cooperative Extension), Februar 2000,
Rhode Island Home*A*Syst program.
-37-
tetni preparati u domainstvu

mate li ove proizvode u

svojoj kui?
Izbjeljiva,
otrov za pacove,
naftalinske loptice,
tenost za paljenje
drvenog uglja,
sredstvo za ienje
rerne, baterije,
ivine termometre,
gas, naftu, sredstvo
za poliranje drveta,
preparate za
ienje ploica
i odvoda, imalin,
sprej protiv
insekata?
Kuni preparati poput ovih
opasni su po Vau djecu!
Opasni preparati se nazivaju opasnima ako mogu
nakoditi ljudima kad se ne koriste ispravno. Nije svaki
preparat opasan, a neki su opasniji od drugih.
Moete bezbijedno koristiti veinu preparata ako slijedite
uputstva na etiketama. Riskantno je po Vae zdravlje
i zdravlje Vae porodice ne postupati po uputstvima.
Ljudi zapadaju u nevolje ako koriste prekomjerne doze
preparata ili mijeaju dvije vrste preparata, na primjer.
Djeca se mogu otrovati ukoliko se preparati ne skladite
ili uklanjaju bezbijedno. Djeja su tijela mala, pa i mala
koliina nekih kemikalija moe uzroiti velike probleme.
Jedenje ili pijenje hazardnih preparata je, naravno, opasno.

Takoe, moe biti tetno ak i ako se dodirne ili udahne
neki od ovih preparata. Oni mogu izgorjeti
Vau kou ili oprljiti oi samo
ako dodju u dodir s njima.
Od nekih hazardnih
proizvoda moe Vam
pripasti muka ako dospiju
u Vae tijelo preko koe ili
ako udahnete njihov prah
ili isparenje.
Ponekad znate
odmah ako ste
bilo Vi bilo
Vae dijete doli
u kontakt
sa opasnim
preparatom.
Moete osjetiti muninu u stomaku ili
vrtoglavicu. Koa moe svrbjeti ili gorjeti.
Oi Vam mogu suziti ili Vas pei.
Drugi problemi ne pojavljuju se dugo, kao rak ili
oteenje plua. Takoe, kontakt sa kemikalijama moe
utjecati na rast Vaeg djeteta.
Moete zatititi svoju djecu i sebe od oboljenja i povreda.
Koristite opasne preparate bezbijedno. Uklanjajte ih na
propisani nain. Slijedee stranice pomoi e Vam da
saznate vie o tome.
U hitnom sluaju
Moete pozvati lokalni Centar za kontrolu
trovanja na 1-800-222-1222 iz bilo kog .
kraja zemlje. Drite ovaj broj pored svih
Vaih brojeva telefona i tamo gdje drite
hazardne preparate.
INJENICE
U 2000-toj godini, skoro 20.000
djece je bilo izloeno trovanju ili
otrovano klorinskim bjelilom.
-38-

Neizbjena pitanja
Upotrebljavajte ih bezbijedno
Da li na bezbijedan nain koristite hazardne preparate

za domainstvo?
l
l
l
l
Proitajte uputstvo.
Ovo je jedan od
najvanijih koraka
pri koruenju
preparata.
Obratite panju
na rijei oprez,
upozorenje,
zapalji vo, tetno,
opasnost, otrovno.
One vam govore
da taj preparat moe
biti hazardan. Ukoliko
vidite ove rijei na
etiketi preparata, budite
posebno oprezni.
Budite spremni u sluaju nesree: drite telefonski

broj Centra za kontrolu trovanja, 800/222-1222, tamo
gdje ga moete brzo nai u hitnom sluaju. Zalijepite
ga, na primjer, na zid kraj Vaeg telefona u kuhinji.
Kupite Syrup of Ipecac u Vaoj lokalnoj prodavnici i
drite ga pri ruci. Ovaj lijek tjera
na povraanje. Ali upotrijebite ga samo ako
vam odobri ljekar iz Centra za kontrolu
trovanja. Ponekad povraanje posle trovanja
pogorava stvar.
Upotrebljavajte ih uzdrano
Moete li smanjiti upotrebu hazardnih preparata u

Vaoj kui?
l
l
Obratite panju na posebne instrukcije na etiketi

poput: Radite u dobro provjetrenom prostoru.
Ovo znai da treba raditi napolju ili u prostoriji sa
otvorenim prozorima. Od isparenja Vam moe pozliti
ukoliko ne udiete svje zrak.
Nosite zatitno odijelo. To znai da treba da nosite
zatitne naoale, rukavice, duge rukave ili druge
titnike. Prava odjea moe sprijeiti opekotine ili
irenje kemikalija u Vae tijelo preko koe.
Nikada ne jedite, ne pijte niti puite dok

upotrebljavate ove preparate.
l
l
Nikad ne mijeajte preparate osim ako na etiketi ne

pie da je to doputeno. Na primjer, nikad ne mijeajte
preparate koji sadre klorni izbjeljiva s preparatima
koji sadre amonijak. Ako ovo dvoje pomijeate,
dobiete smrtonosni gas.
Drite djecu i kune ljubimce dalje od sebe dok
koristite ovakve preparate.
Uvijek zatvarajte i sklanjajte preparat
poslije upotrebe.
Nikada ne ostavljajte preparat ili limenku tamo

gdje ih djeca mogu dohvatiti.
-39-
Da li kupujete samo to Vam je potrebno, tako da

nemate viak?
Sprijeite ili reducirajte probleme sa tetoinama, pa

Vam nee trebati kemikalije za unitavanje. Perite
sue i briite radne povrine esto. Odravajte istou
oko posude za smee.
Ako ste trudni, ne koristite hazardne preparate
ukoliko neto drugo moe da ih zamjeni.
Razmislite o korienju
sredstava ili preparata koji su
bezbijedni: koristite sprave
za otpuivanje odvodnih
cijevi umjesto kemikalija.
istite sodom bikarbonom
(zagoretine) ili octom
(masnoe).

Neizbjena pitanja
Skladitite bezbijedno
Da li bezbijedno skladitite tetne preparate u

domainstvu?
l
l
l
l
l
l
l
Drite ih dalje od djece. Najbolje je neko bezbijedno

mjesto pod kljuem.
Skladitite ih u originalnoj kutiji, konzervi ili boci.

Nikad ih ne premjetajte u druge posude (naroito
ne one za hranu ili pie)! To pomae da se sprijei
trovanje i zadrava etiketu s uputstvima na produktu.
l
l
Neka su kutije i kontejneri s preparatima uvijek suhi.

Dobro ih zatvorite.
Smjestite kontejner u plastinu kesu u sluaju da curi.
Drite preparate bar 150 stopa udaljene od izvora,

cisterne ili pumpe za vodu. To e zatititi Vae
vodosnabdijevanje i Vae zdravlje.
Drite preparate podalje od toplote, varnica
ili vatre.
Smjestite baterije i zapaljive kemikalije kao to

je benzin na hladnom i mranom mjestu.
Bezbijedno uklanjanje
Kako se rijeavate ostataka proizvoda?

l
l
Podijelite viak produkata s nekim ko e

ih upotrijebiti.
Nosite ostatke na punkt gdje se u Vaem
kraju odlae hazardni otpad. Pitajte svoj
lokalni ili dravni zdravstveni odjel gdje
se punkt nalazi.
Neki preparati kao pesticidi veoma su

opasni. Bie potrebno ak da pazite kako
uklanjate prazne kontejnere. Na etiketi
e pisati kako to da uinite.
Nikada ne bacajte i ne palite hazardne
preparate na svom imanju. Bacanje ili
njihovo spaljivanje blizu izvora vode
veoma je opasno.
-40-
Nikad ne palite hazardni otpad u buretu ili na poretu.

Paljenje moe ispustiti toksine gasove i stvoriti
tetan pepeo ili dim. A u mnogim dravama SAD to
je i protivzakonito.
Reciklirajte motorno ulje ili antifriz. Ima mnogo
mesta na kojima to moete uiniti.
iva je pretnja za zdravlje. Slijedei proizvodi imaju u

sebi ivu: fluorescentne arulje, termometri, termostati
i aparati za mjerenje krvnog tlaka. Zovite Va lokalni
odjel gradske istoe ili zdravstveni odjel da saznate
gdje d reciklirate proizvode sa ivom.
tetni kuni preparati
Djelotvorni koraci
Neki od naina da zatitite
zdravlje Vae porodice:
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Kupujte samo ono to Vam je neophodno da

obavite posao.
Koristite ako je mogue produkte koji su

bezbijedni.
itajte i slijedite uputstva sa etikete

produkta uvijek!
Drite telefonski broj Centra za kontrolu

trovanja blizu telefonskog aparata.
Nikad ne mijeajte dva preparata ako niste

sigurni da to nije bezbijedno.
Nikad ne mijeajte izbjeljiva sa amonijakom.
Drite sve hazardne produkte u pretincu van

domaaja djece.
Kupujte produkte u kontejnerima koji su
bezbjedni za djecu.
Drite hazardne preparate u svojim originalnim

kontejnerima.
Dajte ostatak preparata nekome kome
je potreban.
Saznajte za punkt gdje se u Vaem kraju odlae

hazardni otpad.
Reciklirajte svaki produkt koji moete ulje,
antifriz, produkte sa ivom.
Nikada ne palite niti bacajte ostatak preparata

ili prazne kontejnere.
Napomene
Kad sumnjate,
provjerite!
Pozovite svoj lokalni Centar za kontrolu trovanja

(Poison Control Center) 800/222-1222
Pozovite svoj lokalni ured Kooperativne ekspoziture

(Cooperative Extension)
Pozovite svoj lokalni ili dravni Odjel za zdravstvo
Kontaktirajte Komisiju za bezbijednost potroakih

proizvoda (Consumer Products Safety Commission)
na broj 800/638-2772 l www.cpsc.gov
Kontaktirajte Healthy Indoor Air for Americas
Homes: 406/994-3451 ili posjetite Internet stranicu:
www.healthyindoorair.org
Home*A*Syst priruni prua vie detalja o ovim i
drugim aspektima zdravog doma, 608/262-0024 ili
EPAs Consumer Labeling Initiative: www.epa.gov/

opptintr/labeling/index.htm
Ovo poglavlje je prilagoeno i preuzeto iz Odravanje hazardnih kunih proizvoda, autora Elaine Andrews, Kooperativna ekspozitura Univerziteta u Viskonsinu
(University of Wisconsin Cooperative Extension). U: Home*A*Syst, An Environmental Risk-Assessment for the Home, 1997 Regents of the University of
Wisconsin System. Sva prava pridrana.
-41-
Pesticidi
noge porodice u kui imaju tetoine. ohari,

buve, pacovi i grinje nose boletine i mogu
dospjeti u hranu. ohari i kune grinje mogu
pogorati alergije i astmu. Buve koje ulaze u kuu preko
kunih ljubimaca ili odijela mogu nositi boletine. Ujedi
pacova i pojedinih vrsta pauka mogu izazvati ozbiljno
oboljenje kod djece i odraslih.
TROVANJE KEMIKALIJAMA:
Ne dopustite slijedee
Vaoj djeci:
Pesticidi su sredstva puput spreja protiv insekata, otrova

za pacove i sredstva za unitavanje batenskog korova
i mogu sprijeiti pojavu ili unititi tetoine. Persticidi
mogu predstavljati pravu opasnost ako ih ne koristite na
ispravan nain. Neki mogu uzroiti trovanje, defekte kod
poroaja, oteenje nerava, ak i rak. Mogu pogorati
alergije i astmu. Udisanje isparenja ili praine iz praka
ili spreja pesticida moe biti kodljivo. Dodirivanje poda
gdje ste nanijeli pesticid takoe moe biti opasno.
Naroito su u opasnosti djeca. Ona mogu puzati ili se
igrati na podu ili travnjaku, mogu doi u dodir sa bilo
kojim pesticidom koji je tamo nanesen. Mlaa djeca trpaju
ruke, igrake i druge stvari u usta. A moda su dodirivali
pesticide na podu ili u travi.
Najvea opasnost je trovanje. Djeca se mogu sluajno
otrovati ako se igraju, jedu ili piju pesticide koji nisu
bazbijedno uskladiteni.
INJENICE
Gotovo polovina domova sa djecom

do 5 godina ima pesticide koji su u domaaju djece.
-42-
Petogodini djeak pije iz boce s

izbjeljivaem koju je naao ispod sudopere.
Trogodinja djevojica pokuava da ukrasi

kosu sprejom kao njena mama, ali umjesto
toga nanosi aerosol direktno u oi.
Beba koja je tek propuzala jede zelene

kuglice koje je nala iza sofe. Izlgledaju kao
bombone ali su zapravo otrov protiv pacova.
Dobro je to ima toliko stvari koje moete

uiniti da zatitite zdravlje i bezbijednost
svoje porodice. Postavite sebi pitanja sa
slijedee stranice da otkrijete mogu li pesticidi
predstavljati prijetnju Vaem domu. Od Vas ovisi
bezbijedna upotreba pesticida!
Pesticidi
Neizbjena pitanja
Zato imate tetoine?
l
l
l
l
l
l
l
Ima li u Vaoj kui labavih ili pocijepanih zavjesa

ili slomljenih prozora?
Ima li procjepa ili rupa na kui koje mogu
propustiti tetoine?
Jesu li radne povrine ili podovi ponekad prljavi?

Da li ostavljate sue neoprano?
Je li Vam pod negdje proliven hranom?
Drite li smee gdje mu mogu prii mravi, ohari,

pacovi, mievi ili druge tetoine?
Da li Va vodovod ili krov negdje curi?
Kako skladitite i uklanjate pesticide?

l
l
l
l
l
l
Skladitite li hranu u kontejnere ili kutije

bez poklopaca?
Upotrebljavate li pesticide pravilno?
Nikad ne uzimajte zdravo za gotovo da je neki

pesticid nekodljiv.
l
l
l
l
l
l
Da li Vi (ili kompanija za kontrolu tetoina) ikada

koristi pesticide za bube u vidu bombi ili sprej za
ohare unutar kue umjesto mamaca? Bombe i
sprejovi ire pesticide po irem prostoru, uslijed ega
je vea vjerovatnoa da neko doe u dodir s njima.
Kristite li ogrlice ili puder protiv buva za Vae
kune ljubimce? Oni sadre pesticide koji mogu
koditi ljudima.
Koristite li pesticide bez itanja etiketa?
Ima li djece ili ivotinja u prostoriji kad

koristite pesticide?
Da li jedete, pijete ili puite za vrijeme
upotrebe pesticida?
Da li paljivo nanosite pomadu protiv
insekata Vaoj djeci?
Da li sluite voe i
povre neoprano?
-43-
Da li ikada premjetate pesticide iz originalnog

pakovanja u druge posude?
Imate li nekad viak ili ostatke pesticida u
okolini kue?
Drite li pesticide nadohvat djece?
Drite li pesticide blizu hrane?
Bacate li prazne kontejnere od pesticida bez

prethodnog ispiranja?
Ostavljate li prazne kontejnere od pesticida gdje ih

djeca mogu dohvatiti?
Pesticidi
Djelotvorni koraci
Odravajte kuu istom
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Perite esto djeci ruke, boice, cucle i igrake.
Redovno istite podove, ragastove i

druge povrine.
Dobro zatvarajte kontejnere za smee i esto

ih praznite.
Skladitite hranu u dobro zatvorenim

posudama.
Neka Vaa porodica uvijek ruava za stolom.

Ne dozvolite da etaju okolo jedui.
Oistite odmah fleke i mrvice.
Perite sue odmah poslije jela.
Dobro oistite kuu poslije dezinfekcije protiv

ohara da biste izbjegli alergije.
tetoine trae vodu. Ne dozvolite im da do
nje dodju uslijed curenja ili ostavljanja pune
sudopere preko noi.
Kontroliite buve estim pranjem posteljine,
sapunanjem i pranjem kunih ljubimaca,
usisavanjem podova i korienjem eljeva
za ljubimce.
Oslobaajte se starih novina, papira, kesa
i kartonskih kutija koje predstavljaju
ugodnu sredinu za tetoine. Ako moete,
reciklirajte ih.
Ne dozvolite tetoinama da Vam

nasele kuu
l
l
l
Zapuite pukotine i procjepe kuda tetoine

mogu ui u Vau kuu.
Provjeravajte ima li u kesama ili kutijama
ohara prije nego ih unesete u kuu.
Uite djecu da ne dijele eljeve, kape ili
kapute u koli ili u obdanitu.
Koristite pesticide bezbijedno

l
itajte etikete i slijedite uputstva. Koristite

samo preporuene koliine u naznaene svrhe.
-44-
Smjetajte pesticide, ukljuivi mamce, izvan

domaaja djece.
Kad koristite pesticide, drite djecu dalje dok
nanos ne ispari ili onoliko dugo koliko je
preporueno na etiketi.
Zatitite svoju kou, oi i plua dok
koristite pesticide.
Uvijek perite ruke poslije upotrebe.

Nikad ne puite, ne jedite i ne pijte dok
upotrebljavate pesticide.
Obratite panju na upozorenja. Sve etikete na

pesticidima sadre rijei oprez, upozorenje ili
opasnost da upozore na opasnosti preparata.
Pesticidi
Djelotvorni koraci
l
l
l
l
Skladitenje i uklanjanje
pesticida
Perite odjeu koju ste nosili za upotrebe

pesticida u odvojenoj turi vea.
Ako imate pitanja u vezi s pesticidima,

zovite proizvoaa. Na etiketi bi trebalo da je
naznaen besplatan broj telefona (800-broj).
Takoe moete pozvati Nacionalni centar za
obvijetenja o pesticidima: 1-800-858-7378.
Pomeajte I koristite samo neophodnu

koliinu kako ne biste imali ostatke.
Mijeajte i koristite samo neophodnu koliinu

tako da Vam nita ne ostane neupotrebljeno.
(Nikada ih ne spravljajte u kuhinji.)
Rije Oprez naznaena
je na etiketi pesticida i kad
je produkt najmanje kodljiv

za ljude.
na kome stoji rije Oprez.
Opasnost znai da je
sa ovim upozorenjem
krajnje oprezno jer on moe

izgorjeti Vau kou ili teko
ozlijediti oi.
Drite pesticide iskljuivo u originalnom

pakovanju, nikada ih ne premjetajte u boce
od sokova ili druge sline posude.
Slijedite uputstva sa etikete o ispravnom

nainu odlaganja pesticida.
Nikad ne koristite ispranjene kontejnere od

pesticida u druge svrhe.
Moete pozvati lokalni Centar za kontrolu trovanja

na broj 1-800-222-1222 gdje bilo da ste u zemlji.
Stavite ovaj broj blizu telefonskog aparata i
tamo gdje smjetate hazardne proizvode.
produkt otrovniji nego onaj
iritantan. Koristite pesticid
Smijetajte pesticide izvan domaaja

djece i kunih ljubimaca ili u
zakljuanim pretincima.
U sluaju OPASNOSTI
Upozorenje znai da je
preparat veoma otrovan ili
(nastavak)
Pomada protiv insekata
ad nanosite pomadu protiv insekata na djecu,

prije svega pratite uputstva. Ne koristite je
preko posjekotina ili oteene koe. Ne nanosite
preko oiju, ustiju, aka, niti direktno na lice.
Upotrijebite samo koliko je potrebno da prekrijete
kou i odjeu. Ne nanosite je ispod odjee.
-45-
Pesticidi
Korisne preporuke
Savjeti za Va travnjak i dvorite
l
l
l
l
l
l
Koristite sjemenje i biljke za travnjak koji

uspijevaju dobro u Vaem okruenju i tako
izbjegavajte bolesti.
Razmislite o tome da podnesete malo
korijenja ili insekata umjesto da
koristite pesticide.
Koristite miie. Moete iupati korijenje

rukom ili ukloniti motikom.
istite opalo lie i ubrite da biste se
rijeili tetoina.
Budite sigurni koja je tetoina ili problem u

pitanju prije nego upotrebite pesticid.
Nanosite pesticide samo tamo gdje
ima tetoina.
Ured Vae kooperativne ekspoziture moe

Vam pomoi u odravanju travnjaka i bate.
Preporuke za pripremanje hrane

l
l
l
l
l
-46-
Perite i trljajte voe i povre pod

mlazom vode.
Posle pranja, ljutite voe i povre kad

god je mogue.
Odbacite spoljnje listove lisnatog povra

poput zelene salate i drugog zelenia.
Odstranite masnou sa mesa i kou s peradi i

riba neki pesticidi hvataju se na masnoe.
Jedite to raznolikiju hranu sa to
razliitijih izvora.
Pesticidi
EPA Ofce of Pesticide Programs, 703/305-5017

www.epa.gov/pesticides
Moete naruiti slijedee publikacije:
Citizens Guide to Pest Control and Pesticide Safety
Help! Its a Roach: A Roach Prevention Activity Book

10 Tips to Protect Your Family From Pesticide and
Lead Poisoning
Pesticides and Child Safety
Pesticides and Food: What you and Your Family Need

to Know
Food and Drug Administration Food Safety

Information Service Hotline, 888/SAFE-FOOD
(888/723-3663), pd 10 prije podne do 4 poslije podne.
Od ponedjeljka do petka.
Home*A*Syst prirunik prua vie pojedinosti o
pesticidima i drugim aspektima zdravog doma.
608/262-0024 www.uwex.edu/homeasyst
Za vie obavjetenja o netoksinoj kontroli tetoina,

kontaktirajte Bio-Integral Resource Center:
510/524-2567 www.birc.org
National Pesticide Information Center,

tel. 800/858-7378 www.npic.orst.edu
Napomene
Autor originalne verzije ovog poglavlja je Kadi Rou, Ekspozitura Univerziteta u Viskonsinu, verziju dopunio HUD
-47-
Bezbijednost u kui
Treba li da se brinete?
a li ste znali da su Vae anse da se ozlijedite

kod kue mnogo vee nego na poslu ili u koli?
Glavni uzroci smrti u kui su padovi, utapanje,
poari, trovanja, guenja, davljenja i vatreno oruje.
Dobro je to postoje jednostavne mjere koje moete
poduzeti da zatitite sebe i svoju porodicu. Ovaj odjeljak
pomoi e Vam da postavite pitanja kako biste saznali da
li je Va dom bezbijedno mjesto za ivot i kako ga uiniti
jo bezbijednijim.
INJENICE
U Sjedinjenim dravama vie od milijun
djece pet i ispod pet godina
se otruje svake godine.
Najmlaa djeca i stariji ljudi najverovatnije e se ozlijediti

u kui. Vodite rauna o uzrastu ljudi kad razmiljate
o tome kako da uinite svoj dom
bezbijednijim.
Od padova pogine mnogo vie
ljudi nego od bilo koje druge
nesree, izuzimajui saobraajke.
Veina padova deava se kod
kue. Veina ljudi saplete se
i padne u nivou prizemlja,
nego penjui se i silazei niz
stepenice. Padovi mogu biti
gori po odrasle nego po djecu.
Oni padaju bre i tee
nego djeca. Njihove su
kosti slabije, tako da
se mnogo lake lome.
Djeca su radoznala
i svakodnevno ine
stvari koje ih mogu
ozlijediti ili ak ubiti.
Velik broj djece se
razboljeva ili umire
uslijed jedenja
ili ispijanja takvih stvari kao to su lijekovi, minka ili

biljke. Djeca vole da se igraju sa tim stvarima jer lijepo
izgledaju ili miriu.
Za vie od deset godina broj ljudi koji strada od
poara je opao. Ipak su poari glavni uzronici
smrti kod kue. Stariji ljudi su u najveoj
opasnosti jer mogu biti nesposobni
da reagiraju na alarm ili brzo
napuste kuu.
Davljenje i guenje takoe uzrokuju
mnoge smrtne sluajeve kod kue.
U sluajevima davljenja, nekoj osobi
zastane na primjer pare hrane u grlu i
tako onemogui disanje. Guenje nastaje
kad se nekom zaepi nos, usta ili grlo
tako da ne moe disati. Ako neko prilino
dugo ne moe doi do zraka, to moe
izazvati oteenje mozga ili smrt. Djeca ispod
etiri godine i stariji ljudi najee stradaju od
davljenja. Do davljenja dolazi od hrane, neeg to
nije bilo nameravno da se jede, poput dugmeta ili
novia. Plahte, ebad ili plastine kese mogu uguiti
ljude koji
se u njima nau.
-48-
Bezbijednost u kui
Svake godine utopi se vie od 1.000 djece do
14 godina. Na svako utopljenmo dijete dolazi jo
20 djece koja dospiju u bolnicu ili hitnu pomo jer
se umalo nisu utopila.
Treba poduzeti samo nekoliko jednostavnih, gotovo
besplatnih koraka kako biste sauvali djecu od brojnih
svakodnevnih opasnosti. Pitanja na slijedeoj i narednim

stranicama pomoi e Vam da rijeite probleme
bezbijednosti kod kue. Na stranici 51 daju se ideje
kako to uiniti. Zapamtite, da biste svoj dom uinili
bezbijednim za svakog, moda morate poduzeti vie
od jednog koraka.
Neizbjena pitanja
Okliznue, saplitanje, pad
l
l
l
l
l
Da li vodite rauna da na podovima, naroito

hodnicima i stepenitu, nema predmeta o koje moete
da se okliznete ili sapletete?
Jesu li Vae stepenice u dobrom stanju?
Imate li tepih-staza u kui?
Znate li bezbijedan nain prenoenja veeg tereta?

Da li Vam je kua dobro osvijetljena?
Da li je Va dom bezbijedan
od trovanja?
Da sprijeite trovanja u svojoj kui, provjerite cijelu kuu

oima djeteta. Ima li ega to bi moglo ozlijediti Vae
dijete da mu je nadohvart ruke?
U bilo kojoj prostoriji moe se nai neto to moe
ozlijediti Vae dijete: kuhinji, kupaonici, spavaonici,
dnevnoj sobi, podrumu, garai ili veernici. Mnogi otrovni
produkti nalaze se u prostoriji gdje se dre preparati
za ienje. (Vidi poglavlje o opasnim produktima za
domainstvo, stranica 38, i o pesticidima, stranica 42,
za vie informacija.)
-49-
Bezbijednost u kui
Neizbjena pitanja
Poari i paljevine
l
Da li Vaa kua ili stan imaju bar jedan alarm na dim?
Jeste li razgovarali o bezbijednosti od poara sa

Vaim detjetom?
l
l
Gdje drite ibice i upaljae?
Pazite i u blizini vode

l
Imate li bazen i da li Vae dijete esto pliva?
Da li ikada ostavljate igrake u bazenu?
l
l
Imate li plan za izlazak u sluaju poara ako do njega

doe u Vaoj kui?
l
l
Upotrebljavate li grijalice na siguran nain i uz

otvorene prozore?
INJENICE
koji ne moete vidjeti ili mu osjetiti miris.
On dolazi iz ureaja za sagorijevanje kao to
su grijalice na gas, pei, poreti i mainesuilice (drajeri). Auspuh na kolima takoe
isputa ugljen-monoksid. Vidi poglavlje o
ugljen-monoksidu na stranici 23, gdje se
moe nauiti kako
da se zatiti porodica od ove iznenadne
opasnosti.
Da zatitite svoju
porodicu,
montirajte alarm
na ugljenmonoksid.
Davljenje
l
Da li Vae dijete tri oko bazena?
Posjeujete li ikad jezera, plae ili rijeke?

Motrite li na mlau djecu u kadi?
Bazeni su vrlo opasni za odojad i tek prohodalu djecu.

Dijete koje upadne moe umrijeti ili zadobiti oteenje
mozga. Mala djeca vole se igrati kraj vode. Ali ona ne
znaju da se i u pliaku mogu udaviti ili ozlijediti. Djeca
u trku mogu upasti i teko se ozlijediti. Djeca se uvijek
moraju dobro paziti dok su u blizini vode.
Ugljen-monoksid je smrtonosni gas
Da li Va bazen ima ogradu okolo?
Pazite li dobro na djecu dok jedu i igraju se?
Da li birate igrake koje odgovaraju uzrastu

Vaeg djeteta?
Mlaa djeca vole da stavljaju stvari u usta. Baloni, igrake

i dijelovi igraaka koji su dovoljno mali da stanu u usta
djetetova, mogu uzroiti davljenje. Takodje moda neete
biti u stanju da ih izvadite ako se zaglave.
-50-
Bezbijednost u kui
DJELOTVORNI KORACI
Sprijeite okliznua, saplitanje
i padove
l
l
l
l
l
l
Osigurajte kuu od trovanja
Koristite ovaj vodi da osigurate kuu od otrova od

sobe do sobe:
Odravajte podove iste od blo ega to moe

izazvati okliznue. Uklanjajte opasne predmete
poput igraaka, cipela i asopisa.
Briite odmah sve proliveno da se ljudi

ne okliznu.
Popravite svako stepenite ako je staro ili

ima pukotine.
Ako imate tepihe u kui, zamijenite ih onima

ija je podloga rapava i ne klie se.
Kad nosite vei ili tei teret, pazite kuda idete.

Traite pomo ako treba.
Drite kuu dobro osvijetljenu da vidite kuda
idete po noi.
Drugi savjeti
l
l
l
l
Ne koristite stolice ili stolove umjesto ljestvi.
Nosite cipele sa gumenim onovima i nazuvajte

djeci arape koje se ne kliu.
Uite djecu da ne skau u kui i ne jure
niza stepenice.
Uite djecu i druge lanove porodice
o opasnostima od pada i kako da
ostanu bezbjedni.
-51-
Kuhinja.
Vaa kuhinja je jedno od najopasnijih mjesta za
djecu. Otvori slivnika, deterdenti, preparati za
poret itd. mogu nakoditi Vama ili Vaoj djeci.
Stavite sigurnosne reze na sve pretince ili ladice
sa kodljivim produktima. Jo bolje, stavite ih
tamo gdje ih djeca ne mogu dosegnuti. Djeca
se ih obino domognu upravo onda kad ih
neko koristi. Ako je mogue, drite djecu van
prostorije kada u njoj upotrebljavate
ove preparate.
Kupatilo.
Stvari u Vaem spremitu za lijekove
poput lijekova, minke, ispiraa za usta, prve
pomoi, dezodoransa i deterdenata mogu
ozlijediti Vau djecu. Drite ih van njihovog
domaaja. Stavite sigurnosnu rezu na
spremite s lijekovima.
Spavaonica.
Drite lijekove, medicinske preparate, mirise,
minku i cigarete van domaaja djece.
Dnevna soba.
O slijedeim stvarima u dnevnoj sobi treba
voditi rauna: alkoholna pia, cigarete,
politir-smjese, petrolej i neke biljke. Drite
ih van domaaja.
Garaa, podrum i veernica.

Ovo su moda najopasnije prostorije u Vaoj
kui. Ima mnogo kemikalija i otrova u njima
koji mogu ozlijediti ili ubiti Vae dijete:
izbjeljiva, antifriz, benzin, kerozin, preparati
za pranje kola, akumulatori, farbe, razreivai,
naftalinske kuglice, sprej protiv insekata, sol za
posipanje staza itd. Najbezbijednije je uopte
drati djecu to dalje od ovih prostorija.
Bezbijednost u kui
DJELOTVORNI KORACI
Uite djecu kako sprijeiti poar i to uiniti ako

izbije. To moe odluiti razliku izmeu ivota ili
smrti. Razgovarajte s djecom o bezbijednosti. Vaa
lokalna vatrogasna sluba moe Vam pomoi.
Morate biti sigurni da se .

lijekovi skladite u kontejnerima
bezbijednim po djecu. Ali upamtite,
bezbijednost po djecu ne znai da ih
djeca ne mogu dosegnuti, pa ih drite
izvan njihovog domaaja.
Znate li to treba uiniti ako se neko u Vaoj
kui otruje? Ako mislite da se neko otrovao,
pozovite odmah Va lokalni Centar za kontrolu
trovanja na 1-800-222-1222. Drite ovaj broj kraj
telefonskog aparata. Morate znati:
l
Fabriko ime produkta
Sastav izloen na etiketi
l
l
l
l
l
l
(nastavak)
Vrstu produkta
Koliko je otprilike otrovana osoba pojela ili

popila preparata
Kako je osoba dola u dodir sa otrovom (preko

usta, koe i sl.)
Koliko je dugo osoba bila u dodiru sa otrovom
Planirajte i uvjebavajte bekstvo u sluaju poara

s porodicom. Radite to i nou i to sa ugaenim
svjetlima da biste bili spremni u sluaju poara.
Preduzmite posebne mjere za spasavanje djece,
starijih ljudi ili nesposobnih koji moda nisu u
stanju da se domognu izlaza u sluaju opasnosti.
Grijalice poput onih elektrinih ili na kerozin
najvie izazivaju paljevine u kui. Drite ih
podalje od ulaznih vrata, hodnika ili drugih
promjetnih dijelova kue. Takoe ih drite
barem tri stope udaljene od zavjesa, posteljine i
drugih stvari koje su lako zapaljive. Uite djecu
da ih grijalice mogu opei. Jo bolje, postavite
neku barijeru da im djeca i kuni ljubimci ne
mogu prii.
Uzrast i teinu osobe
Kako ste pokuali pomoi, ako ste pokuali
Sprijeite poar i paljevine
Montirajte dimni alarm na svakom spratu u Vaoj

kui u ili kraj svake spavaonice. To e upola
smanjiti rizik od guenja u sluaju poara.
Igranje s vatrom ibice, upaljai ili grijalice
glavni je uzronik smrti djece do pet godina
od poara. Skladitenje ibica, upaljaa i drugih
izvora toplote na sigurno mjesto, kao to je
zakljuana ladica, pomoi e Vam da drite djecu
dalje od njih. Ne dajte djeci da se igraju blizu
tednjaka ili rotilja.
-52-
Bezbijednost u kui

Sprijeite guenje i davljenje
Svakodnevno, hrana moe izazvati davljenje.

Virle, orasi, kokice i tvrde bombone mogu se
lako zaglaviti u grlu djeteta. Ne dozvolite maloj
djeci da ih jedu. Bebe se mogu udaviti ak i
piem, poput formule, mlijeka ili soka, ako piju
leei, naroito iz boice. Vodite rauna da djeca
piju sjedei. Posebno pazite na najmlau djecu
u kui.
Ne dajte djeci da se igraju s balonima. Drugi
predmeti u domainstvu koji mogu uzroiti
probleme jesu novii, klikeri i dugmad, pa ih
ne ostavljajte na podu. Najzad, ne dajte djeci
da se igraju blizu kola ili starih strojeva. Mogu
se uguiti i umrijeti ako se nau zatvoreni u
prtljaniku ili starom friideru.
Najmlaa djeca mogu se zaplesti i uguiti u
zavjesama, sa gajtanima za roletne i produnim
kablovima. Plastine kese i pokrivai mogu
takoe biti opasni. Ne privezujte igrake ili cucle

za djeje odijelo. Mala djeca ne bi trebalo da nose
nakit oko vrata.
Igrake s malim dijelovima ili dugim vrpcama
mogu zadaviti ili uzrokovati davljenje djece
uzrasta do etiri godine. itajte uputstva na
igrakama da provjerite za koji se uzrast
preporuuju.
Provjerite okolinu vode
Ako imate ili koristite bazen budno pazite na

djecu do 12 godina kraj bazena. Neka hodaju
samo postoljem oko bazena.
Svi bazeni, kade i saune treba da imaju ogradu
visoku bar pet stopa, s vratima koja imaju
samozatvarajue reze. Vano je da se na takve
ograde djeca ne mogu uspinjati. Nemojte misliti
da je Vaa kua ta ograda, jer djeca mogu otvoriti
vrata i pribliiti se bazenu.
Uklonite sve igrake iz prostora u blizini bazena
posle kupanja, da djeca ne poele da se vrate u
vodu i igraju sama.
Djeca bi morala nositi laufe ili prsluke za
spasavanje na dokovima ili plaama ili uz rijeku.
Nikad ne dozvolite da djeca plivaju sama! Nikad
ne dopustite da najmanja djeca budu ostavljena
sama u kadi. Ona se mogu udaviti u vodi plitkoj
samo nekoliko ina.
-53-
Bezbijednost u kui
Djelotvorni koraci (nastavak)

Drugi aspekti bezbijednosti
l
Starija djeca i odrasli treba da naue prvu pomo

i CPR (Cardiopulmonary Resuscitation kardiopluno oivljavanje) da mogu pomoi u nevolji.
Va lokalni crveni krst daje kurseve.
l
l
Nikad ne dozvolite djeci da se penju na

opremu poput traktora-kosilice. Mogu se
ozlijediti ako padnu.
Nabavite bezbijednosnu opremu poput ljemova

i koljenica za djecu koja voze bicikle, koturaljke,
ATV (vozila na tri toka), skutere i daske s

kotaima (skejtbordove). Dajte dobar primjer
nosei i sami bezbijednosnu opremu.
Skladitite oruje na bezbijednom mjestu
nenapunjeno i zakljuano.
Kad putujete kolima, pazite da djeca uzrasta

do 12 godina sjede na zadnjem sjeditu.
Koristite i posebna sjedala za odojad i djecu
do 40 funti teine.

l
l
l

Telefonskom imeniku

Informacije o povlaenju produkata: The Consumer
Products Safety Commission, tel. 800/638-2772
www.cpsc.gov
l
l
National SAFE KIDS Campaign, tel. 202/662-0600

www.safekids.org, 1301 Pennsylvania Avenue, NW,
Ste. 1000, Washington, DC 20002
The American Red Cross www.redcross.org
National Safety Council, 800/621-7619 www.nsc.rog
Napomene
Autor originalne verzije ovog poglavlja je Ron Dester, Kooperativna ekspozitura Univerziteta u Delaveru, verziju dopunio HUD
-54-
Indeks
Alarmi za ugljen-monoksid, 27
Plijesan, 1-2, 6-7, 9, 12, 15, 17-22
Alergije, 1-2, 6-9, 11-20, 42, 44
Praina, 5-9, 12, 14-15, 29-31, 38, 42
Astma, 1-2, 6-9, 11-20, 22-23, 42
Puenje, 7-8, 15, 23-24, 27
Bacili praine, 12, 14-15, 42
Radon, 2, 6, 8-10
Bezbijednost od poara, 50, 52
Rastvarai, 7
Bezbijednost u kui, 1, 4, 48-54
Signalne rijei, 44
Bronhitis, 8
Sprej protiv insekata, 1, 4, 6, 38, 42, 51
Bubavabe, 8, 12, 14, 42, 43, 44
tetoine, 1, 4, 6, 9, 12, 14, 42-44, 46
Detektor dima, 26
Tepih, 8-9, 13-14, 17-18, 20
Dimni alarm, 50, 52
Trovanje olovom, 3, 7, 29-30, 32, 47
Dvorite, 26, 32
Ugljen-monoksid, 1-3, 6-7, 9, 15, 23-28
Etikete, 15, 34, 41, 44
Ureaji za sagorijevanje, 7, 23, 50
Farba, 3-4, 7, 29-32, 34, 51
Ventilacija, 26
Grijai prostora, 18, 23, 27, 50, 52
Vlaga, 1-2, 17-22
Guenje, 4, 48, 50, 53
Voda, 1, 3, 5, 14-15, 18-21, 23, 25, 29-38, 40,
Ishrana, 5, 33, 9, 11, 13-14, 16, 33, 40, 42-44,

46-47, 48
Izbjeljiva, 4, 19-21, 34, 38-39, 41-42, 51
44, 46
Vodovodne cijevi, 3, 29-30, 34
iva, 38, 40-41
Izvori, 3, 19, 35-36

Kemikalije, 1,3-5,7-9,24,33-36,38-40,42,51
Korov, 34, 46
Kuni ljubiomci, 2, 7-9, 12-13, 15, 21, 39,
42-45, 52
Kuni preparati, 1, 4, 7-8, 38-41, 49
Kvalitet zraka u zatvorenom prostoru, 1-2,
6-10, 22
Olovne boje, 29-31
Otrovi, 1, 34, 51
Padovi, 4, 48-51
Pesticidi, 1, 4, 6, 14, 33-35, 40, 42-47, 49
Pijaa voda, 1, 3, 29, 32-37
-55-
estitamo!
Index
Nainili ste prvi korak ka zdravom i bezbijednom domu!
Ako imate jo pitanja o zdravlju i bezbijednosti
Vaeg doma, kontaktirajte:
US Department of Housing and Urban
Development:.
www.hud.gov/healthyhomes
US Environmental Protection Agency:.
www.epa.gov/children/
Childrens Environmental Health Network:.
www.cehn.org
National Safety Council:.
www.nsc.rog/ehc/chldhlth.htm
US Centers for Disease Control and Prevention:.
www.cdc.gov/od/oc/childhealth/
Home*A*Syst:.
www.uwex.edu/homeas
-56-
Credits
National Coordination.....................................Joseph L. Wysocki
National Program Leader
Housing and Environment,
United States Department of Agriculture,
Cooperative State Research, Education, and Extension Service
(USDA-CSREES)
Emily Williams
Director, Healthy Homes Division,
Office of Healthy Homes and Lead Hazard Control
Department of Housing and Urban Development
(HUD)
Project Coordination..........................................Patrick Kennealy
Alabama Cooperative Extension System
Auburn University
Layout and Design...........................................................Jill Felten
University of Wisconsin Extension
Illustration...............................................................Hawley Wright
Madison, Wisconsin
For additional information, visit our Web site at www.healthyhomespartnership.net.
Or contact:
Patrick Kennealy, Extension Associate
Housing, National Healthy Homes Coordinator
Alabama Cooperative Extension System
218E Duncan Hall
Auburn University, AL 36849
(334) 844-2422
Trade names are used only to give specific information. The Alabama
Cooperative Extension System does not endorse or guarantee any
product and does not recommend one product instead of another that
might be similar.
A special thank-you goes to the University of Wisconsin Extension for
their efforts and contributions in the development of this book.
www.hud.gov/lead
www.csrees.usda.gov
www.healthyhomespartnership.net
Published
by the
(Alabama A&M
A&M and
Published by
the Alabama
Alabama Cooperative
Cooperative Extension
Extension System
System (Alabama
and Auburn
Auburn Universities)
Universities)
in
cooperationwith
withthe
theU.S.
U.S.
Department
of Agriculture.
An Equal
Opportunity
Educator
and Employer.
in cooperation
Department
of Agriculture.
An Equal
Opportunity
Educator
and Employer.
2007by
bythe
theAlabama
Alabama
Cooperative
Extension
System.
All rights
reserved
2007
Cooperative
Extension
System.
All rights
reserved

Help Yourself To A Healthy Home Bosnian

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Help Yourself To A Healthy Home Bosnian

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pomozite sebi da stvorite

Zatitite zdravlje svoje djece

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru

Otrovni kuni preparati

Pomozite sebi da stvorite

elite da se starate o svojoj porodici. Pokuavate da se hranite zdravom hranom.

Je li zrak u Vaem domu ist i zdrav?

Je li neko u Vaem domu alergian na plijesan?

Imaju li Vaa djeca disajne probleme poput astme?

Da li je pijaa voda kod Vas zdrava?

Drite li u kui preparate sa kemikalijama koji mogu nakoditi Vaem zdravlju?

Odgovori na ovakva pitanja pomoi e Vam da saznate je li Va dom bezbijedan i zdrav.

Pijaa voda..................................................... 33-37

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru....... 6-10

Otrovni kuni preparati............................... 28-41

Astma i alergije............................................. 11-16

Plijesan i vlaga............................................... 17-22

Bezbijednost u kui....................................... 48-54

Zato treba da budete zabrinuti?

Kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama

Ovo poglavlje e Vam pomoi da saznate ima li

Broj djece sa astmom je dvostruko uvean u

Da li je Va podrum vlaan? Sve ove stvari

su izuzetno tetne, dok neke pogoravaju alergije i

trovanja ugljen-monoksidom. Pogledajte stranicu

mogu nauditi djeci. Stranica 29 govori o trovanju

testiranja. ak i ako je sve u redu sa komunalnim

Hazardni kuni preparati

kemikalije u Vaa tijela. Stranica 38 govori o

Na Vama je da preuzmete jednostavne korake

Pogledajte stranicu 48 da utvrdite koliko je

Svakome je potreban zdrav dom. Ali postoje

neprestano rastu. Njihovi mladi

unose vie hrane, piju vie vode i udiu

se igraju i puu po zemlji i samim

Djeca zavise od toga hoe li

Kako koristiti ovu brouru

va broura postavlja pitanja o Vaemu domu i nainu ivota u njemu. Davanjem

sebi da stvorite zdrav dom!

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru

eina ljudi provede bar polovinu ivota u svojim

Ukoliko neko u Vaoj kui ima zdravstvene probleme

Nije uvijek lako rei da li je zrak u Vaoj kui loe

Djeca mogu provoditi

Zrak u Vaoj kui

Plijesan se stvara na vlanim i memljivim mjestima.

Ugljen-monoksid je smrtonosan gas koji moe potjecati iz

Drugi problemi zraka u

Radon je takoe gas. On moe dospjeti u pojedine kue

Kvalitet zraka u zatvorenom prostoru

Puenje duvana uzrokuje rak i druge glavne

Postoje jednostavni ali vani koraci koje moete preduzeti

Hobiji i kuna zanimanja ponekad ukljuuju rad s

Katkada zagaenje zraka u kui

Pojedini kuni preparati, naroito oni

Ako je Vaa kua sagraena prije 1978,

Ureaji koji sagorijevaju

Kvalitet zraka u zatvorenom prostoru

Jeste li ikada testirali Vau kuu na radon?

Da li iko od Vaih susjeda ima problema sa radonskim

ivot u zdravom domu

Da li se neki dijelovi Vae kue osjeaju na vlagu

Znate li kako da bezbijedno upotrrebljavate i