DEAD MAN WALKING

Redatelj Tim Robbins odabrao je temu smrtne kazne za radnju filma Dead Man Walking
te se u svojoj ekranizaciji posluio istoimenom knjigom koja govori o redovnici Helen Prejean i
zatvorskom osueniku na smrtnu kaznu Matthewu Ponceletu. Smrtna je kazna najei predmet
moralnih, etikih, religijskih pa i pravnih polemika jer predstavlja zakonom utvreno
usmrivanje osobe kao kaznu za najtee zloine, a kako SAD pripada trideset jednoj zemlji koje i
danas provode smrtnu kaznu, Tim Robbins je svojim filmom dodirnuo bolne toke amerikog
zakonodavstva.
Radnja filma nam predstavlja Matthewa Ponceleta (Sean Penn) koji eka izvrenje
smrtne kazne zbog ubojstva dvoje tinejdera te se obraa redovnici Helen Prejean (Susan
Sarandon) kako bi mu pomogla sa zavrnom albom. Kako mu ona odluuje pomoi u njegovoj
albi, pojavljuju se i roditelji ubijenih tinejdera koji ne shvaaju redovniinu empatinost prema
ubojici te ustraju u izvrenju smrtne kazne. Nakon to je Ponceletova alba odbijena, Prejean
prihvaa Ponceletovu molbu da mu bude duhovni savjetnik u njegovim zadnjim danima.
Provodei gotovo cijele dane s Ponceletom, Helen se zbliila sa zatvorenikom te se izmeu njih
javlja prijateljstvo pokazujui kako svi imaju pravo biti voljeni. Robbins je vrlo dobro prikazao
problematiku smrtne kazne bez oekivane patetike i teatralnosti, to samoj radnji daje vei
znaaj. Prikazavi sve strane upletene u priu ( Ponceleta, roditelje rtava i Ponceletovu majku,
sveenika, redovnicu Helen, izvritelje kazne i pravna tijela) film djeluje vjerodostojno te ne
namee miljenje gledatelju. Kroz izvrsnu glumu Seana Penna u ulozi Matthewa Ponceleta i
Susan Sarandon u ulozi Helen Prejean, moemo vidjeti najiskrenije ljudske emocije te su oni
svojom glumom realno prikazali radnju filma. Redatelj je u radnju uklopio i retrospektivan
prikaz ubojstva dvoje tinejdera te je upravo tom retrospekcijom na najbolji nain prikazan lik
Ponceleta jer u isto vrijeme vidimo zloin za koji je optuen i njegovu ljudskost koju pokazuje u
razgovorima s Helen.
Sam je Poncelet izjavio kako smatra da je ubojstvo loe, bilo da ga uini on, vlada ili bilo
tko drugi, ali redatelj unato tome ostavlja mjesto svakom gledatelju za vlastito miljenje,
proteui kroz film kransku misao kako su svi ljudi djeca Boja i da svi imaju pravo voljeti i
biti voljeni.

Tatjana Klari