KADERIJE

Biljei Muslim u svom Sahihu od Jahje b. Ja'mera da je rekao: "Prvi koji je raspravljao o kaderu,
u Basri, bijae Ma'bed Duheni, pa smo se ja i Humejd b. Abdurrahman Humejri uputili na umru
ili na had, te rekosmo: "Ako sretnemo nekog od ashaba Allahova Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, pitaemo ga o onome to ovi govore o kaderu. Bi nam sueno da sretnemo
Abdullaha ibn Omera ibnul Hattaba... Rekao sam: 'O Ebu Abdurrahmane, meu nama su se
pojavili ljudi koji ue Kur'an i slijede (nejasno) znanje.' Pa je spomenuo da oni misle kako nema
kedera i da stvari nisu odreene. Pa ree Abdullah ibn Omer: "Kad ih susretne obavjesti ih da
se ja njih odriem i da se oni mene odriu, ree. Tako mi Onog s kojim se zaklinje Abdullah ibn
Omer, kada bi neko od njih imao zlata koliko brdo Uhud, te da ga udjeli, Allah mu to ne bi
primio, sve dok ne povjeruje u kader. Zatim je spomenuo hadis o Dibrilu."

Nevevi kae: "Kadi Ijad kae: 'Ar izraz "jetekarra'a" znai da su kod traenja znanja bukvalno
traili njegovo dno, tj. da su slijedili nejasno u tom pogledu. Otuda izraz "tekarra'a fil-kelam"
znai da neko govori udan i nejasan govor. U rivajetu Ebu Ja'le Mevsilija se kae
"jetefekkahune" tj. prouavaju vjersko znanje, to je vanjtina njegova govora, a zatim je
spomenuo njihovu stvar, to jest, spomenuo je Ibn Ja'mer stanje ovih, pa ih je opisao kako se
trude u traenju i prouavanju znanja i kako mu posveuju panju. Njegove rijei: "Pa je
spomenuo da oni misle kako nema kedaera i da stvari nisu odreene." Ar izraz u hadis "unuf
znai isto to i "muste'nef, tj. da stvari poinju sada iz poetka i da im nije prethodio kader i
Allahovo znanje, ve, po njima, (Allah) o nekoj stvari sazna tek nakon njenog deavanja. Ve
smo govorili o njihovom pokvarenom mezhebu. Ovakav stav zastupaju fanatine kaderije, inae
ovo nije stav svih kaderija. Rijei Ibn Omera: "Kad ih susretne obavjesti ih da se ja njih
odriem i da se oni mene odriu." Ovaj govor Ibn Omera vanjtinom upuuje da ih je on
smatrao kafirima. Kadi Ijad kae: "Ovo su prve kaderije koje su nijekale prethoenje Allahova

1/4

KADERIJE

znanja onome to e se desiti. Onaj ko tako govori je kafir i oko toga nema razilaenja." Sahih
Muslim sa komentarom od Nevevija, 1/150

Ibn Tejmijje kae: "to se tie injenice da su stvari i dogaaji bili poznati Allahu prije njihova
deavanja to je istina u koju nema sumnje.

Takoer, injenica je da su bile zapisane kod njega ili kod Njegovih meleka, kao to na to
upuuje Kitab, sunnet i predanja. Ovo znanje i knjiga (zapisana djela) je kader kojeg nijee
veina kaderija i misle da Allah ne zna za djela robova osim nakon to se dese. Oni su
nevjernici koje su protekfirili imami afija, Ahmed i drugi." Medmu' fetava, 2/152.

Kaderijske sekte

Takoer je rekao: "Oko toga raspravljaju (tj. oko imana u kader) fanatine kaderije. Oni misle da
prethodenje znanja spreava nareivanje i zabranjivanje, tako da su se podijelili u dvije stranke.
Jedna skupina priznaje naredbe i zabrane, nagradu i kaznu, ali nijeu da je tome predhodio
Allahov kada i kader i pisanje djela. Ovi su se pojavili na kraju perioda ashaba. Kada su ashabi
uli za tu njihovu novotariju, odrekli su ih se, kao i oni (kaderije) njih. Na njihovu zabludu su
odgovorili: Abdullah ibn Omer, Abdullah ibn Abbas, Dabir ibn Abdullah, Vasile ibn Eska'a.
Imami Malik, afija i Ahmed su protekfirili ove koji nijeu Allahovo praiskonsko znanje.

2/4

KADERIJE

Druga grupa kaderija potvruje prethoenje Allahova znanja i Njegovo pisanje djela, ali misle da
je to dovoljno u pogledu naredbi, zabrana i djela, te da nema potrebe za djelima. Ve, po njima,
kome je odreen Dennet ui e u njega bez djela, a kome bude odreen Dehennem ui e u
njega bez obzira na djela. Ovi ne predstavljaju malobrojnu skupinu od onih koji govorkaju o
vjeri, ovako neto govore mnogi dahili izmeu ljudi. Oni su na veem stepenu nevjerstva i jo
vie zalutali od onih prethodnih, jer, njihov govor podrazumjeva nijekanje naredbi i zabrana,
halala i harama, nagrade i kazne. Ovi su na puno veem stepenu nevjerstva od krana i
idova,

to se tie veine kaderija oni potvruju Allahovo prethodno znanje i zapisanost djela, ali nijeu
da je Allah stvorio djela robova i nijeu htijenje robova (kainat). Njima se suprostavijaju kaderije
mudbire -(debrije), koji tvrde da rob nema moi niti istinskog htjenja, niti je on istinski inioc
svojih djela. Svi ovi su zalutali novotari. A najgori od ovih su oni koju su uinili stvaranje djela i
htjenje stvorenja zatitom (opravdanjem) od naredbi i zabrana, kao to je sluaj sa muricima
koji su rekli: "Mnogoboci e govoriti: "Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu ravnim
smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita zabranjenim uinili." Ovi su na veem stepenu nevjerstva
od idova i krana. Njihov govor za sobom povlai nijekanje svega sa im su doli svi
poslanici, od naredbi i zabrana." Medmu' fetava 8/288-289

Novotarije nisu na istom stepenu

Iz ovog citata moemo zakljuiti da sve novotarije nisu na istom stepenu. Novotari nekada toliko
zastrane u tom pogledu tako da to dostigne stepen jasnog nevjerstva, a ponekad zastanu na
stepenu novotarskog ina koji bi mogao odvest u kufr. Zato, kada uenjaci govore o propisima
novotara moraju tano odrediti razlog propisa o kojem govore, tj. da li je djelo dostiglo stepen
jasnog kufra ili je na stepenu novotarije koja vodi u kufr. Takoer, moe primjetiti da nijekanje
Allahova praiskonskog znanja, kada'a i kadera, nad naredbama i zabranama, predstavlja kufr
oko kojeg nema razilaenja, te da je za one koji to potvruju ali su ubjeenja da se na to treba

3/4

KADERIJE

osloniti i da nema potrebe potovati naredbe i zabrane i initi djela i da po njima ulazak u
Dennet i Vatru nije vezan za djela, propis za ovakve je da su oni kafiri dahili koji su na veem
stepenu nevjerstva od krana i idova. Ovi nisu skupina medu muslimanskim skupinama. Oni
koji kader navode kao dokaz, nad djelima i sudbinom, takvi su eeg nevjerstva od krana i
idova, jer krani i idovi vjeruju u neke naredbe i zabrane a neke nijecu, za razliku od ovih
koji nijeu sve naredbe i zabrane i nebeske zakone.

to se tie skupine koja priznaje Allahovo praiskonsko znanje i knjigu ali nijeu stvaranje djela
robova i volju stvorenja ovakvi su zalutali novotari. Oko njihovog tekfirenja postoji poznato
razilaenje meu ulemom. Komentariui hadis Dibrila Ibni Redeb kae: "Zbog ove reenice
(tj. imana u kader) Ibn Omer prenosi ovaj hadis kao dokaz protiv onih koji nijeu kader i koji
misle da stvari nisu odreene, tj. da im prije njihova deavanja nije prethodio Allahov kader. Ibn
Omer je zauzeo estok stav u pogledu njih, odrekao ih se i obavjestio da se od njih nee primiti
djela bez imana u kader...

4/4