You are on page 1of 6

MALIKIJSKI MEZHEB

Malik Ibn Enes (93.h.g.-179.h.g.),(712.g.-796.g.)

Malik ibn Enes vodi porijeklo od jemenskog plemena Asbeh. Djed mu je doselio u Medinu i bio
je jedan od uenijih Tabeina . Znanje je sticao pred najuglednijim ljudima Medine kao to su: Ibn
ihab, Mafi Mewla,Ibn Omer idr.

Od Ibn ihaba preuzeo je 32000 hadisa a od drugih 80000 hadisa i uvrstio ih je u svoju Muvetu.

Muveta je njegovo muhadisko djelo to u prijevodu znai Utabana staza. A pojavila se u


drugom stoljeu po hidri. S obzirom da Muveta sadri i neka druga pitanja postavlja se pitanje
da li je ona muhadisko djelo ili fikhsko.

1/6

MALIKIJSKI MEZHEB

Kada bi veliki uenjaci dolazili da posjete Kabu i Medinu on bi to iskoristio da sa njima vodi
razgovore i vri rasprave i izmjenjuje iskustva.

Tako je jednom prilikom sreo i Dafera ibn Sabita (esti imam kod ia) i od njega je zabiljeio
u svoju Muvetu sedam hadisa na kojoj je radio punih 40 godina.

Muveta je u vrijeme Abasida bila toliko poznata da su je neki htjeli proglasiti mezhebom u
dravi.

Moda bi bila i proglaena da se Malik ibn Enes nije usprotivio i rekao da bi to zatvorilo vrata
idtihadu, te da bi svaka pokrajina i pojedinac izgubili svoju posebnost jer bi ju morali potovati i
slijediti.

Malik ibn Enes osniva je Hidaske pravne kole koju karakterie izuzetna privrenost sunnetu
i tradiciji Medine pa je nazivaju i kola tradicije i sunneta.

Malik se u rjeavanju pitanja opredijelio za rjeavanje aktualnih pitanja svoje sredine i vremena
u kojem ivi. On ne trai rjeenje za budue generacije niti za pretpostavljene situacije kao Ebu
Hanifa.

Izvori erijata kod njega se razlikuju po tome to on u rangiranju prednost daje tradiciji Medine u
odnosu na kijjas(analogiju).

Kod njega je tradicija grada Medine ispred kijjasa kao to je i interes zajednice uvijek ispred
interesa pojedinca.

Tradicija Medine

2/6

MALIKIJSKI MEZHEB

Malik ibn Enes rangira izvore erijata na sljedei nain:

Kuran, sunnet ,idma, tradicija Medine, kijjas.

On uvaava vie tradiciju Medine nego i ahad i haber hadise(loe i slabe hadise).

Svoj stav argumentira time to je Muhammed a.s. najvie vremena i najznaajniji period
nastanka erijatskog prava proveo u Medini. Njegov sunnet ne ine samo rijei nego i postupci
a na postupke je samo reagirao ako nisu dobro inili a sve to je preutio znai da je odobrio.

Graani medine bili su svjedoci mnogih postupaka Muhammeda a.s. njegovih presuda i
dogaaja pa je i logino da nitko ne poznaje tradiciju bolje od njih.

Malik ibn Enes uzima u obzir svjedoenje jednog graanina Medine ako se zakune da se neto
desilo u vrijeme Muhammeda a.s. dok drugi mezhebi trae svjedoenje dvojce mukaraca ili
jednog mukarca i dvije ene ili svjedoenje etiriju ena.

Malik ibn Enes smatra da je mogua greka u kijjasu (analogiji) a da u tradiciji graana Medine
to ne moe biti. Tako on vri i teritorijalnu podjelu pa daje prednost Raviji(prenosiocu) iz
Hidaza nad ostalim prenosiocima. Druge pravne kole ne uzimaju tradiciju graana Medine
kao izvor u erijatu niti vre teritorijalnu podjelu prenosioca hadisa ve uzimaju neke druge
kriterije za vjerodostojnost hadisa.

Maslehatul-mursele ve Maslehat Amele

Javni interes zajednice i interes pojedinca. Interes zajednice uvaavaju sve pravne kole ali niti
jedna u tolikoj mjeri koliko Malikijska.

3/6

MALIKIJSKI MEZHEB

Pod pojmom Maslehatul-mursele podrazumijeva se sve ono o emu se zakonodavac nije


izjasnio a interes zajednice zalae da se normira zabrana ili naredba. Da bi se mogla izrei
masleha potrebno je da se ispunjavaju sljedei uslovi:

-da je logino i da prihvaa zdrav razum ono to je muddehid odredio,

-da je u skladu sa opom intencijom erijata i da nije u suprotnosti sa nekim drugim pravno
valjanim izvorom,

-da se normom ostvaruje ope drutveno dobro i korist u interesu vjere ili da se otklone
potekoe u vjeri.

Mnogo je pitanja rijeeno putem maslehe bilo da je rije o pojedinanom ili zajednikom
interesu. Ako se suprotstave ova dva interesa onda se daje prioritet opem interesu.

Smatra se da djelo koje je vjerom zabranjeno treba sprijeiti u samom nastanku i sve ono to
vodi tom grijehu i treba ga onemoguiti i zabraniti bez obzira to su u principu dozvoljena i da su
u normalnim uvjetima dozvoljena. Recimo voe kojim se proizvodi alkohol treba zabraniti sijati
za te potreba dok za normalnu konzumaciju su dozvoljena(ljiva ili groe).

Maslehatul-mursele spada u domen istog idtihada.

Ebu hanifa nije dozvoli da se pojedinani interes pod svaku cijenu podinjava kolektivnom dok
imam Malik zauzima suprotan stav.

Po njemu se moe primijeniti sila nad okrivljenim da bi se iznudilo priznanje argumentirajui to


da ako toga ne bi bilo mogao bi se ugroziti mir potenih graana te da je manji grijeh zakinuti
pojedinano pravo nego dozvoliti nesigurnost zajednice.

4/6

MALIKIJSKI MEZHEB

Ebu Hanifa smatra da je ovo u suprotnosti sa utvrenom predajom poslanika koji imperativno
zabranjuje izricanje krivine presude u erijatskom pravu ako postoji i najmanja sumnja u
istinitost.

Prema hanefijskom uenju manji je grijeh ne kazniti krivca nego osuditi nevinog.

Maslehatul-mursele je u malikijskom mezhebu nalo veliku primjenu ne samo u pravu ve


uope.

U paniji je postojala jedna fetva koja je glasila:

Halifa za namjerno omren post ne moe vriti otkup za poinjeni grijeh ve je morao
uzeti ono to je za njega najtee. Sve druge osobe mogu za isti prekraj da odaberu
jednu od tri mogunosti koja im je najlaka. Keffaret se moe postii samo ako prekritelj
vjerske norme osjeti posljedice svog grijeha a ono za halifu moe biti samo post zbog
njegovih materijalnih mogunosti.

Iz svega navedenog vidimo da hidaska kola ima etiri karakteristike u odnosu na druge
pravne kole i to:

-otvorenost idtihada za sve generacije,

-tradicija graana Medine ima prednost nad ahad i haber hadisima,

-idma je mogua samo ako je u suglasnosti sa tradicijom Medine,

5/6

MALIKIJSKI MEZHEB

-daje veliku prednost drutvenom interesu nad pojedinanim.

6/6

You might also like