Palo Alto, 15. sijetnja 2017. god. Priopéenje za javnost — Ivan Bikié Ponukan izjavom premijera Plenkovica “Koliko sam ja s_njim (Ministrom Barigi¢em) razgovarao, on me uvjerava da je rijeé o tiskarskoj pogresci, a vidimo da u akademskoj Zajednici postoje razliéita misljenja od onih koji ga kritiziraju do onih koji ga podrZavaju’, te Glancima u Jutarnjem listu grupe znanstvenika te kolumnista Inoslaya Beskera, odluio sam prikupiti i osobno proutiti konkretne podatke o neetiénim radhjama®u, znanstvenom radu Ministra Barigiéa “Does Globalization Threaten Democracy?” (Synthesis Philosophica, god 2, br. 2, 2008, str. 297-303). Na temelju do sada prikuplienih podataka zakljucio sam da jexministar Bari8ic: 1. Plagirao tekst Stephena Schlesingera “Can(Defnocracies be Organized” — Dokument 1 pokazuje da su dva odlomka iz njegeyod'teksta gotovo doslovno prepisana na str. 301 bez navodenja izvora. 2. Neetiéno prisvojio ideju iz knjige Samuela“Pe,Huntingtona The Third Wat Democratization in the Late 20th Century % Dowument 2 pokazuje da je Barisi¢ Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizaéije*koristio kao svoju ideju/otkriée, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu gdje je ta ideja izvorno iznesena 3. Koristio ideje iz knjige Carla Boggsa; The End of Politics kao svoje bez citiranja izvora — Dokument 3 Barigié preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopée ne citira u cijelom dlanku nili ha jednom mjestu. 4. Nekorektno prisvajao ideje jz Knjige Roberta A. Dahla, On Democracy (Vale University Press) — Dokurnel WY uKazuje na prenogenja tudih misljenja na _nekoliko miesta bez ikakvog citiranja,otiginalnog izvora. Barii¢ u itavom élanku navodi izvor za samo jednu reéenicu preuzetu iz)Dahlove knjige On Democracy, medutim éak dvije stranice prije toga (str. 299-300) Barisi¢ prepisuje niz ideja i formulacija iz Dahlove knjige ne dajuci pritom nikakvulnaznakt 0 njihovu pravom izvoru. 5. Koristio COPY/PASTE s|Wikipedije. To je neznanstvena metoda koju je ministar Barisi¢ koristio opetovno kopirajuéi dijelove informacija s Wikipedije a bez korektnog citiranja originalnih radova, Takve greske nisu dopustene studentima na fakultetima niti znanstvenicima, a prOhadene su u ovom radu ministra Barigi¢a u vise navrata’ Dokument 5 —“Ministar Barigié prepisuje iz Wikipedije i grije8i u navodenju izvora jer natuknicaiz Wikipedij@)je krivo ukazivala na knjigu The End of History and the Last Man (1992), a ‘or tih informacija jest élanak “The End of History?” objavijen 1989. u éasopisu jonal Interest. Bari8ié kopiraju¢i Wikipediju pokazuje da vjerojatno nije progitao originalni rad i da ne zna za njegovo postojanje nego je krivo kopirajuci rivi izvor. Dokument 6 —pokazuje da je ministar Bari8ié preuzeo vise podataka i formulacija iz Glanka “Democracy” objavijen na Wikipediji. Barigié kori8teci copy & paste kopira i pogregno napisano ime autora jer se u tekstu iz Wikipedije prezime filozofa Fukuyame navodi na pogresan naéin: “Fukayama”. 6. Promjene koje je ministar Barigi¢ unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o “malom tipografskom propustu zbog kojeg se Bari8ié vec ispriéao’, veé o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravijenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu - i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7) 7. Ministar Bari8ié je juéer popravio izvornu verziju svog élanka u online izdanju éasopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) 0 éemu je izvijestio javnost na svojoj osobnojstranici: http:/www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html. PokuSavajuéi prikriti svoj originaini plagijat ponovo je napravio znanstvenu pogregku. Na kraju fusnote dodao je sljedeéu referencu: “Ct. Stephen Schlesinger, ‘Can Democracies be Organized? ', Maxim News Network, 11/6/2008.” Kratica “Cf.” stoji za “confer”, odnosno “usporedi”. Medutim, tekst fusnote nije neto sto treba USPOREDITI sa Schlesingerovim élankom, ve se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od rijeéi do rijeci. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, veé¢ se citatelje zavarava da je tekst Barigicev. 8. Bari8i¢ev élanak je zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokumeyit S)MSchlesingerov rad je objavijen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a/Bari8ié citira “Maxim News Network, 11/6/2008”. Kako je Barisié uopée mogao citirati Schlesingerov élanak koji je objavijen pola godine NAKON &to je Barisié dovrsio i poslao svoj élanak u Synthesis philosophica? 9. Kako je moguée da u jednom radu bude toliko profesionalnih gre’aka? Otigledno taj rad nije podvrgnut kritiénoj recenziji urednigtva Easopisa ukojemu je objavijen. Kad se pogleda Barigi¢ev opus (http://bib irb.hr/lista-radova?autor=009735), moze se vidjeti da je u vrijeme dok je bio glavni urednik (1993.-2005,) dvaju “sestrinskih” éasopisa - Filozofska istrazivanja (na hrvatskom) i Synthesis philosophica (na svjetskim jezicima) - u_svojim éasopisima_objavio éak 14 znanstvenih radova, dakle u prosjeku jedan rad_godi8nje. Urednici i Glanovi odbora odluéuju kome_ée se \radovi posiati na recenziju i birajuéi “prijateliske recenzente” Gesto se dogada da Uopée ne postoji profesionaina ni kritiéka recenzija. Zakljuéak: Utvrdio sam postojanje plagitanja, niza neetiékin pogregaka, krivih citata, kopiranja reéenica i dijelova odlomaka, te zataSkavanja prijasnjih propusta. To pokazuje da ministar Barigi¢ vise puta preuzima tudevideje i predstavija kao svoje te da éini cijeli niz gregaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom éestitoScu i struénim znanstvenim radom, Prvenstveno jer je plagiranje sluZbeno potvrdeno od najvigeg relevantnog tijela u Republici Hrvatskoj, Odbora za etiku u znanosti i)visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski Sabor, te uz ove dodatne éinjenice koje sam pronaao smatram da je sve to dovolino da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o krSenju akademske Cestitosti i politickoj odgovornosti njegove vazne pozicije. Brojnost ozbiljnin znanstvenih pogreska jednostavno su nespojive s obavijanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja. Moji osobni motivi za ukljugivanje u raspravu ovog sluéaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj éestitosti te uvodenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Ukijucio sam se u ovu raspravu tek kada je sluzbeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koja nas své obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj Apel Premijeru Viade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkovicu Postovani gospodine Plenkoviéu, nadam se da uvidate, da se uopée ne radi o maloj fusnoti iti o tiskarskoj gregci, kako Vas je ministar do sada uvjeravao. Uvidam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu “U ovom trenutku on ima moje povjerenje” - pitanje je do kada? Ono &to je meni osobno najzalosnije jest da svakim danom odugovlaéenja Saljete sljedeéu poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevazno, vaznije je kopiranje. Kako Gete se osjeéati Vi ili bilo koji roditelj kada tijekom nedjelinog ruéka pita svoje dijete: P: Kako je bilo ovaj tjedan u 8koli? O: Dobro, napisao sam dva eseja. Bilo je lagano. Dobio sam 5.P: O Gemu si pisao/la? O: Ne znam. Mi u &koli Koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije. Uopée ne stignem prouciti samu temu jer brzo kopiramo. Je li takva obrazovna metoda dobra za mlade u Hrvatskoj? Nama je neophodno uvodenje vise STEM sati u obrazovni sustav, ali moze li se to svesti samo na funkcije CUT, COPY, PASTE bez razumjevanja? Ako se ne slazete s takvim obrazovnim sustavom, onda porazgovarajte s ministrom Barigi¢em jo8 jednom i upitajte ga je li Koristio iste metode i u drugim svojim znanstvenim radovima objavijenima u svojim éasopisma? Takoder skrecem Vam pozornost na jo8 dvije vazne informacije: 1. Na tekst 0 istoj temi profesora B. Lenharda (Imperial College of'Science, Medicine and Technology, London) u kojemu je vrlo jasno definirano za8to ovaj sluéaj predstavija Klasiéni primjer plagiranja http:/Avww.telegram.hr/politika-kriminal/globalno-priznati-znanstvenik-boris-lenhard-malo-se- uzrujao-zbog-tekstova-kojima-brane-barisica-pa-je-analizirao-njegov-rad/ 2. Na tekst koji je rezultat istrazivackog novinarstva gospodina Nenada Jari¢a Dauenhaura, a koji pojaSnjava moguée razloge podrske hrvatskih'znanstvenika ministru BarigiGu http:/www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivamo-znanstvenici-k6ji-su-podrzali-barisica-od-njega- ce-dobiti-milijune/943919.aspx Apel predsjedniku Sabora RH gospodinu Boi Petrovu: Potovani gospodine Petrov, preuzimanjem funkcije predsjednika Hrvatskog Sabora obvezali ste se na odr2avanje visokih kriterija politiéke odgovornosti u drustvu. Javno ste naglagavali da éete djelovati iskreno, moraino i odgovomo. Prema Vaéim rijecima, tvrdili ste da niste isti kao HDZ i SDP te da ¢ete biti korektiv negativnosti koje su te velike stranke u Hrvatskoj generirale godinama. Osobno se nadam da iskreno podrZavate politiku NULTE TOLERANCWE na plagiranje, krade i druge malformaoije u Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barigi¢a, molim Vas da tu odluku prihvatite kao obvezujucu i djelujete u tom smjeru prema Vladi Republike Hrvatske. Odluka toga najviseg drzavnog)tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvaznija sluzbena odluka UW ovom konkretnom sluéaju Stoga apeliram na\Vas da)razmotrite nastalu situaciju jer su politiéke Stete u zemiji veé sada otigledne. Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obfazovanju sluzbeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju morainih i struénih kriterija te ukazuje na nedodirljivost politiéara u naSem drustvu protiv Gega ste se javno zalagali Apeliram jo8 jednom na Vas i premijera Plenkoviéa da Vlada RH &to prije postavi ministricu ili ministra koji Ge svojim imenom i Zivotopisom uvesti visoke struéne i moraine kriterije u taj resor te doprinijeti uvodenju konsenzusa u drustvu 0 neophodnim promjenama u obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Srdaéan pozdrav, od ee Ivan Bikié