You are on page 1of 49

HUMAN RIGHTS PAPERS

Paper 23

ALTERNATIVNI IZVJETAJ ZA BIH 2016:


POLITIKI KRITERIJI
INICIJATIVA ZA MONITORING
EVROPSKIH INTEGRACIJA BIH
www.eu-monitoring.ba
Sarajevo, juli 2016.
ISSN: 2303-6079

Sadraj
Spisak skraenica

SAETAK 4
1. DEMOKRATIJA I FUNKCIONISANJE DRAVE
1.1 Ustavi
1.2 Parlamenti
1.3 Uprava
1.4 Ustavni sudovi
1.5 Izbori
1.6 Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH
1.7 Civilno drutvo
1.8 Reforma javne uprave

6
6
7
8
11
12
13
15
16

2. VLADAVINA PRAVA I KORUPCIJA


2.1. Pravosudni sistem
2.2 Borba protiv korupcije

18
18
20

3. LJUDSKA PRAVA I ZATITA PRAVA MANJINA


3.1 Meunarodni instrumenti za zatitu ljudskih prava
3.2 Sloboda okupljanja i udruivanja
3.3 Prava ena i rodna ravnopravnost
3.6 Prava djece i mladih
3.5 Osobe s invaliditetom
3.6 Suzbijanje diskriminacije
3.7 Zloin iz mrnje i govor mrnje
3.8 Lezbejke, gej, biseksualne, trans* i interspolne osobe
3.9 Povratnici/e i imovinska prava;
nacionalne manjine i Romi/kinje

20
21
21
23
25
28
30
31
32

4. MEDIJI I SLOBODA IZRAAVANJA

37

5. TRANZICIJSKA PRAVDA
5.1 Regionalna pitanja, meunarodne obaveze i
tranzicijska pravda
5.2 Ratni zloini

39

6. ODABRANE TEME: EKONOMSKO-SOCIJALNA PITANJA


6.1 Rad, zdravstvo i socijalna politika
6.1.1. Radna prava
6.1.2. Socijalna zatita
6.1.3. Zdravstvo
6.1.4. Pomo poplavljenim podrujima
6.2 Popis stanovnitva

42
42
42
43
44
45
45

O INICIJATIVI

47

33

39
40

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Spisak skraenica
AP
BD
BiH
BHRT
BHT
BPK
CEDAW
CIK
DF
ECHR
EU
EP
FBiH
GAP
GRECO
HDZ BiH

HNK
ICMP
LGBTI
MKSJ
MUP
NATO
NSRS
OCD
OSCE
OSI
PD PSBiH

PFBiH
PSBiH
RAK
REKOM


RS
RTRS
RTV
RTVFBiH
PIO
SAD
SBB
SBK
SDA

Akcioni plan
Brko distrikt
Bosna i Hercegovina
Radio-televizija Bosne i Hercegovine
Televizija Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski kanton
Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije ena (UN)
Centralna izborna komisija BiH
Demokratska fronta (politika partija)
Evropski sud za ljudska prava
Evropska unija
Evropski parlament
Federacija Bosne i Hercegovine
Gender akcioni plan
Grupa drava za borbu protiv korupcije Vijea Evrope
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
(politika partija)
Hercegovako-neretvanski kanton
Meunarodna komisija za nestale osobe
Lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i interspolne osobe
Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju
Ministarstvo unutranjih poslova
Sjevernoatlantski savez
Narodna skuptina Republike Srpske
Organizacije civilnog drutva
Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju
Organizacije osoba sa invaliditetom
Predstavniki dom Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine
Regulatorna agencija za komunikacije BiH
Regionalna komisija za utvrivanje injenica
o ratnim zloinima i drugim tekim povredama ljudskih
prava poinjenim na teritoriji nekadanje SFRJ
Republika Srpska
Radio-televizija Republike Srpske
Radio-televizija
Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Sjedinjene Amerike Drave
Savez za bolju budunost (politika partija)
Srednjobosanski kanton
Stranka demokratske akcije (politika partija)

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

SDP BiH
SDS
SIPA
SNSD
SSP
TK
UDT
UN
USK
VE
VM
VSTV BiH
ZHK
ZOSPI

Socijaldemokratska partija BiH (politika partija)


Srpska demokratska stranka (politika partija)
Dravna agencija za istrage i zatitu
Savez nezavisnih socijaldemokrata (politika partija)
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju
Tuzlanski kanton
Ured disciplinskog tuioca
Ujedinjene nacije
Unsko-sanski kanton
Vijee Evrope
Vijee ministara
Visoko sudsko i tuilako vijee BiH
Zapadnohercegovaki kanton
Zakon o slobodi pristupa informacijama

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

SAETAK
Pred vama se nalazi etvrti Alternativni izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu
na putu ka lanstvu u Evropskoj uniji. Izvjetaj predstavlja zajedniki napor vie desetina osoba i organizacija, iji je zajedniki cilj bio da se iz ugla
organizacija civilnog drutva predstavi aktuelno stanje integracija Bosne i
Hercegovine. Imajui na umu da je zvanini Izvjetaj o napretku politiki izvjetaj Evropske komisije, smatramo da kroz objavljivanje Alternativnog izvjetaja moemo uticati na njegov sadraj. Upravo zbog toga, Alternativni izvjetaj objavljujemo skoro tri mjeseca pred objavljivanje zvaninog Izvjetaja,
u nadi da e to imati uticaja na formulisanje zvaninog izvjetaja.
Izvjetaj se u potpunosti fokusira na tzv. politike kriterije, s naglaskom na:
- stepen demokratinosti i funkcionisanje drave;
- vladavinu prava i korupcije;
- ljudska prava, naroito prava manjinskih i ranjivih grupa;
- tranzicionu pravdu.
Od ljeta 2015. do ljeta 2016. godine, to predstavlja period koji je obuhvaen ovim izvjetajem, Bosna i Hercegovina je zabiljeila formalni napredak u evropskim integracijama, koji nije bio praen sutinskim reformama,
ni realnim napretkom u ispunjavanju uslova za kredibilnu aplikaciju koje je
postavilo Vijee Evropske unije 2011. godine.
U februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina podnijela je aplikaciju za
lanstvo u Evropskoj uniji, iako dva kljuna uslova nisu ispunjena. Presuda
Evropskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi i Finci jo nije implementirana, iako je u meuvremenu donesena i presuda u, gotovo identinom,
sluaju Zorni. Koordinacijski mehanizam za evropske integracije nikada
nije dogovoren, pri emu je Vijee ministara BiH formalno usvojilo odluku
o mehanizmu koordinacije na tajnoj sjednici i bez znanja partnera u procesu
pregovora, ime je drastino naruen kredibilitet samog procesa. Mjesecima
nakon podnoenja aplikacije, pregovori o mehanizmu koordinacije jo traju
i ponovo su uslovljeni politikim zahtjevima stranakih lidera, koji nastavljaju generisati politike krize u dravi.
Demokratske performanse parlamenata i vlada na dravnom, entitetskom i kantonalnom nivou izrazito su slabe, uz zabrinjavajui kontinuirani
pad kvaliteta demokratskih procesa. Rad institucija i dalje odlikuje nestabilnost, netransparentnost i neefikasnost. Poraavajua je injenica da je osporena ustavnost ak tri akta usvojena u Federaciji BiH samo u prvoj godini
mandata. Odluke ustavnih sudova se ne provode, a osporavanje nadlenosti
i pozicije Ustavnog suda BiH eskaliralo je kroz najavu referenduma o provoenju odluke Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.
Strukturirani dijalog za pravosue izmeu BiH i Evropske unije ponovo
se odvija iza zatvorenih vrata, pri emu posebno zabrinjava potpuna netransparentnost procesa izrade novog zakona o sudovima. Nijedan znaajan sluaj borbe protiv korupcije nije procesuiran, dok se vre otvoreni pritisci na

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Tuilatvo BiH zbog hapenja visoko pozicioniranih stranakih zvaninika.


Nikakve znaajne i sistematske politike za borbu protiv krenja ljudskih prava nisu usvojene. Pohvalne su aktivnosti Vijea ministara BiH na poboljavanju Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o ombudsmanu koji se nalaze
u parlamentarnoj proceduri, ali zabrinjavaju opstrukcije pojedinih politikih
partija u Parlamentarnoj skuptini BiH, zbog kojih predloene izmjene jo
nisu usvojene. Manjinske i ranjive grupe i dalje ive u tekim uslovima.
U sluaju antidiskriminacijske legislative, pozitivno je uvoenje krivinih djela poinjenih iz mrnje kroz izmjene Krivinog zakona FBiH. S druge
strane, zabiljeeno je nazadovanje u pravnom okviru za zatitu prava Roma/
Romkinja kao jedne od najranjivijih grupa, jer su sve dravne politike u ovoj
oblasti istekle zakljuno sa prolom godinom. Diskriminacija i nasilje su sveprisutni, a i dalje nema napretka u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije u sudskoj praksi. Procesuiranje ratnih zloina i suoavanje s prolou,
kao preduslovi za kreiranje zdravog okruenja i gradnju zajednike drave,
predstavljaju dodatni problem. Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH nastavit e zagovarati promjene u sferi usvajanja novih zakona i
politika, ali i njihove provedbe. Uloga civilnog drutva u procesu evropskih
integracija BiH dodatno je oslabljena praksom da se kljuni dokumenti, poput Reformske agende i zakona koji iz nje proizlaze, usvajaju potpuno netransparentno, bez ikakvog uvida ili uea javnosti. Civilno drutvo mora
postati trei akter ovog procesa (pored drave i EU institucija) da bi se on
vratio u okvire demokratske prakse.
Prireivai/ice
20. juni 2016.

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

1. DEMOKRATIJA I FUNKCIONISANJE DRAVE


1.1 Ustavi
Preporuke
- Usvojiti
amandmane na
Ustav BiH i ostale
ustave u BiH kojima
se ukida etnika
diskriminacija i
pruaju jednaka
politika prava svim
graanima/kama;
- Ugraditi u Ustav
BiH definiciju
ravnopravnosti
izmeu ena i
mukaraca i zabranu
direktne i indirektne
diskriminacije ena
u javnoj i privatnoj
sferi;
- Dijalog o ustavnim
reformama voditi
iskljuivo u
institucionalnom
okviru,
transparentno
i uz uee
zainteresovane
javnosti, ekspertske
zajednice i civilnog
drutva.

Odluka Sejdi i Finci


U proteklih godinu dana nije uinjeno nita na provoenju odluke Evropskog
suda za ljudska prava u predmetu Sejdi i Finci. Cijeli proces je zaustavljen
nakon to je provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava prestala biti
uslov za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, iako
je Evropski sud 2014. godine donio i presudu u gotovo identinom sluaju
Zorni. Evropski sud za ljudska prava, u meuvremenu je donio odluku i u
sluaju Pilav, u kojoj je po trei put potvreno postojanje diskriminacije na
etnikoj osnovi u Ustavu BiH. U septembru 2015. godine, Vijee ministara
BiH izvijestilo je da je usvojilo Akcioni plan za izvrenje presuda ECHR-a u
sluajevima Zorni i Sejdi i Finci i zaduilo Ministarstvo pravde da pripremi
prijedlog odluke o formiranju radne grupe za izradu ustavnih amandmana
i usklaivanje Izbornog zakona BiH. Vijee ministara BiH od tada se vie
nije bavilo ovim pitanjem. Akcioni plan nikada nije objavljen, odluka o
formiranju radne grupe jo nije usvojena, niti su izraeni predvieni amandmani na Ustav BiH.
Drugi oblici etnike i rodne diskriminacije
Nije bilo nikakvih pomaka ni kod implementacije odluke Ustavnog suda BiH1
o izboru entitetskih predsjednika/ca i potpredsjednika/ca, gdje je takoer
utvreno postojanje diskriminacije na etnikoj osnovi. U aprilu 2016. godine
usvojene su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH (vidjeti: 1.5 Izbori), ali ta
prilika nije iskoritena da se provede ova odluka Ustavnog suda.
Nije bilo pomaka ni u sluaju primjene preporuke CEDAW komiteta (2013)2
da se u Ustav BiH eksplicitno ugradi definicija ravnopravnosti spolova i
zabrana direktne i indirektne diskriminacije ena u javnoj i privatnoj sferi.
Iako postoje dvije inicijative3 koje se zalau za izmjenu Ustava BiH iz rodne
perspektive, u BiH nema politike volje da se one provedu u djelo.

1 http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_hr/U-14-12-734865.pdf (2016-7-1)
2 Preporuka broj 14 CEDAW komiteta Zakluna zapaanja na kombinovani etvrti i peti periodini
izvjetaj Bosne i Hercegovine, 2013: http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/
TBSearch.aspx?TreatyID=3&DocTypeID=5 (2016-7-1)
3 Rije je o inicijativama Graanki za ustavne promjene i Agencije za ravnopravnost polova BiH. Do
2016. godine prijedlozi rodno senzitivnih amandmana na Ustav BiH, koje je inicijativa Graanke za
ustavne promjene predloila, nisu bili tema sjednica Parlamentarne skuptine BiH.

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

1.2 Parlamenti
Preporuke
- Zaustaviti praksu
donoenja zakona
u hitnoj proceduri,
naroito sistemskih
zakona, te onih
koji imaju znaajan
uticaj na ivot
graana/ki u BiH;
- Zaustaviti praksu
krenja zakonskih
procedura u
parlamentarnim
procesima.

Trenutno stanje
U proteklom periodu nastavljeni su zabrinjavajui trendovi nepotovanja
demokratskih procedura i usvajanja kljunih zakona u hitnoj proceduri i bez
javne rasprave, naroito u Parlamentu FBiH, gdje je od 40 zakona usvojenih
do aprila 2016. godine, samo 14 usvojeno u redovnom, 7 po skraenom, a
ak 19 po hitnom postupku. Na dravnom nivou, u istom periodu doneseno
je ukupno 19 zakona, od ega 6 po hitnom i 13 u redovnom postupku. U
Narodnoj skuptini Republike Srpske, od ukupno 57 donesenih zakona, 29
je usvojeno u redovnom i 18 po hitnom postupku. Iako je procenat zakona
usvojenih po hitnom postupku u NSRS-u manji nego u FBiH, zabrinjava njihova struktura, jer se radi o sistemskim aktima, poput paketa zakona kojima
je temeljno izmijenjen penzijsko-invalidski sistem (vidjeti: 6.1.2. Socijalna
zatita), a po hitnom postupku usvojen je i Budet Republike Srpske. Zakon
o policiji i unutranjim poslovima Republike Srpske, takoer je poslat u proceduru po hitnom postupku, ali je usvojen uz amandman Kluba Bonjaka o
usklaivanju nacionalne strukture policijskih slubenika/ca sa rezultatima
popisa iz 1991. godine. Predsjednik Republike Srpske, meutim, odbio je
da potpie zakon nakon usvajanja amandmana, direktno se umijeavi u
rad parlamenta i to kod pitanja koje ima potencijalno dublje reperkusije za
povratniku zajednicu u Republici Srpskoj, ali i ire (vidjeti: 3.9 Povratnici i
imovinska prava).
Zakoni o radu kao primjeri naruavanja demokratskog procesa
Meu zakonima usvojenim u hitnoj proceduri, u oba entiteta se istiu zakoni o radu kao najradikalniji primjeri naruavanja demokratskog procesa.
U Federaciji BiH, sjednice oba doma Parlamenta FBiH zakazane su svega
tri dana nakon to je Vlada FBiH uputila Zakon o radu u hitnu u proceduru (27.7.2015), pri emu delegatima Doma naroda nije bilo omogueno
da amandmanski djeluju na dostavljeni prijedlog, zbog ega je njih 17 (iz
redova SDP-a BiH, Demokratske fronte i Nae stranke) podnijelo zahtjev za
ocjenu ustavnosti procedure usvajanja zakona. Ustavni sud FBiH, u februaru
2016. godine utvrdio je da je procedura usvajanja Zakona o radu FBiH bila
neustavna i da je njom prekren Poslovnik o radu Parlamenta FBiH, ime je
ozbiljno kompromitovan legislativni proces u ovom entitetu. Nakon toga,
zakon je ponovo usvojen u martu 2016. godine, u istom tekstu. Ovo poigravanje zakonodavnim procedurama dovelo je do toga da je u praksi bio
primjenjivan stari Zakon o radu u periodu od proglaenja zakona nevaeim
do ponovnog usvajanja u zakonitoj proceduri, te su ugovori sklopljeni po
novom zakonu morali biti obnovljeni prema starom zakonu, a zatim ponovo
obnovljeni kada je usvojen novi zakon u regularnoj proceduri. Opi kolektivni ugovor, sklopljen svega nekoliko sedmica prije odluke Ustavnog suda,
takoer je postao nevaei i morat e se obnavljati prema zakonu usvojenom
u martu.
Zakon o radu Republike Srpske takoer je usvojen po hitnoj proceduri, u
noi izmeu 28. i 29. decembra 2015. godine, pri emu je njegovo usvajanje

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

u Narodnoj skuptini Republike Srpske obiljeeno nezapamenim inom


nasilja prema predsjednici Saveza sindikata Republike Srpske, koju je
skuptinsko obezbjeenje doslovno odvuklo iz sale prije usvajanja zakona.
U velikom dijelu javnosti sve ovo doivljeno je kao autokratski in i akt suspenzije demokratije, jer nije voena javna rasprava i, osim Vlade i udruenja
poslodavaca, niko nije mogao da utie na sadraj zakona. Oba zakona, iako
od kljunog znaaja za graane/ke, usvojena su potpuno netransparentno i
uz proteste sindikata u oba entiteta, koji su se u vezi s ovim pitanjem obratili
i Meunarodnoj organizaciji rada.
Sluaj kupovine poslanika u NSRS-u, pomenut u prologodinjem
izvjetaju, ostao je nerijeen i niko nije odgovarao za njega. Dom naroda
PFBiH nastavio je funkcionisati u nepotpunom sastavu, to jest bez propisanog broja delegata/kinja u Klubu Srba.

1.3 Uprava
Preporuka
- Procese od znaaja
za javnost voditi
transparentno
i uz uee
zainteresovane
javnosti na svim
nivoima vlasti u
BiH, uz potovanje
socijalnog dijaloga i
demokratske prakse

Formiranje i funkcionisanje vlada


U Federaciji BiH, Ustavni sud je u januaru 2016. godine potvrdio da Uredba
o vrenju ovlatenja u privrednim drutvima sa ueem dravnog kapitala iz
nadlenosti FBiH nije u skladu s Ustavom FBiH.4 Zahtjev za ocjenu ustavnosti uredbe zbog koje se raspala vladajua koalicija, podnio je potpredsjednik
FBiH Milan Dunovi (DF), zajedno sa zahtjevom za privremenu obustavu
njenih spornih odredbi, koji je Ustavni sud odbio. Nova parlamentarna
veina u FBiH formirana je krajem oktobra, kada su kadrove DF-a u Vladi
FBiH zamijenili kadrovi SBB-a. Kadrovi DF-a zamijenjeni su i u etiri kantona u kojima je ova stranka bila dio vladajue koalicije. U Tuzlanskom kantonu, ministri Demokratske fronte smijenjeni su tako to je kantonalna vlada
formalno oborena podnoenjem ostavke premijera Bege Gutia, koji je zatim
izabran na istu funkciju u istom danu, te je sastavio novu vladu bez DF-ovih
ministara.
Na dravnom nivou, kadrovi DF-a u Vijeu ministara BiH smijenjeni su u
decembru 2015. godine, ali novi sastav Vijea ministara nije formiran sve
do maja 2016. godine, jer je kandidat SBB-a za ministra saobraaja i komunikacija u januaru uhapen zbog pritiska na svjedoke u sluaju Keljmendi.
SBB je mjesecima odbijao predloiti drugog kandidata, dok je predsjednik
SDA javno poruio da ne vidi nita sporno u imenovanju uhapenog Bakira
Dautbaia na ministarsku poziciju. Dautbai je konano odustao od kandidature u aprilu 2016. godine, te je za ministra saobraaja imenovan Ismir
Jusko, koji je tada obnaao funkciju ministra unutranjih poslova Kantona
Sarajevo. Nedugo nakon hapenja Dautbaia, u okviru iste istrage uhapen
je i predsjednik SBB-a Fahrudin Radoni, to je dovelo i do kratkotrajne
blokade rada federalnog Parlamenta u martu 2016. godine.
4 Detaljna analiza Uredbe i postupanja Vlade FBiH u ovom sluaju dostupna je na stranici Fondacije
Centar za javno pravo, na lokaciji: http://www.fcjp.ba/index.php/15-news/290-uredba-o-vrsenjuovlastenja-u-privrednim-drustvima-sa-ucescem-drzavnog-kapitala-iz-nadleznosti-federacije-bih
(2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Prilike u Republici Srpskoj


U Republici Srpskoj, Vlada i predsjednik Republike Srpske intenzivirali su agresivnu retoriku prema dravnim institucijama, te je zabiljeeno i
odravanje specijalnih sjednica vlade, posveenih iskljuivo osporavanju odluka donesenih na dravnom nivou i diskreditaciji rada stranaka iz
Republike Srpske u Vijeu ministara BiH. Predsjednik Republike Srpske, u
vie navrata najavljivao je bojkot dravnih institucija, posebno u vezi s akcijama dravne Agencije za istragu i zatitu BiH (SIPA), ije aktivnosti su
vlasti u Republici Srpskoj konstantno predstavljale kao napade na Republiku
Srpsku. Meu upeatljivijim primjerima je sluaj likvidacije Banke Srpske,
druge koja je ugaena u Republici Srpskoj u toku samo godinu dana, koju je
Milorad Dodik pokuao pripisati pritiscima SIPA-e - konkretno, hapenju
direktorice Agencije za bankarstvo Republike Srpske u sluaju Bobar banke.
Nastavljeni su i napadi na dravne pravosudne institucije. Kampanji za referendum o Sudu i Tuilatvu BiH dodate su i najave referenduma o odluci
Ustavnog suda BiH o Danu Republike Srpske (vidjeti: 1.4 Ustavni sudovi).
Predsjednik Republike Srpske, u vie navrata je iznosio prijedlog da se referendum provede istog dana kada i lokalni izbori.
Transparentnost vlasti
U proteklom periodu, izvrna vlast u BiH demonstrirala je zabrinjavajue
tendencije da kljune procese, naroito one u vezi s evropskim integracijama,
vodi potpuno netransparentno, ak i protivno zakonskim i ustavnim propisima. Kreiranje i usvajanje Reformske agende odvijalo se iza zatvorenih vrata,
bez uea zainteresovane javnosti, pa ak i zakonodavnih organa. Ne samo
da sadraj usvojene Reformske agende nije diskutovan sa predstavnicima
civilnog drutva i socijalnim partnerima, nego je bio skrivan od javnosti
sve dok agenda nije usvojena. Posebno je problematino bilo usvajanje jednog od kljunih zakona iz Reformske agende, zakona o radu. Vlade oba
entiteta demonstrirale su potpuno nepotovanje osnovnih demokratskih
principa i derogiranje socijalnog dijaloga prilikom usvajanja ovih zakona.
U Federaciji BiH, Zakon o radu usvojen je u trenutku kada se vladajua
koalicija ve raspala, a Savez sindikata objavio je da je Vlada FBiH nakon toga povukla prijedlog zakona o kojem se dotad pregovaralo na
Ekonomsko-socijalnom vijeu FBiH i predloila tekst o kojem nije postojala saglasnost socijalnih partnera. Sindikati su se povukli iz pregovora
i najavili proteste, ali je Vlada i pored toga nastavila sa procedurom usvajanja zakona, za koju je kasnije utvreno da je bila neustavna (vidjeti:
1.2 Parlamenti). Vlada FBiH u vie navrata pokazala je namjeru da potpuno ukine dijalog sa socijalnim partnerima, poevi od naina usvajanja
Zakona o radu, preko samovoljnog ukidanja reprezentativnosti Udruenju
poslodavaca FBiH u januaru 2015. godine, bez ikakvih zakonskih osnova;
pa do predlaganja izmjena Zakona o radu u januaru 2016. godine, kojima
se minimizira uloga socijalnih partnera u socijalnom dijalogu. Ukidanje
reprezentativnosti Udruenju poslodavaca FBiH i najava izmjena zakona
u hitnoj proceduri uslijedili su nakon sporazuma poslodavaca i sindikata

Human Rights Paper, Paper 23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

o novom Opem kolektivnom ugovoru za FBiH u decembru 2015. godine.


Vlada FBiH, ovaj je sporazum pokuala osporiti i najavama da e traiti
ocjenu njegove ustavnosti. Opi kolektivni ugovor konano je usvojen u
februaru 2016. godine uz saglasnost Vlade FBiH, ali e se morati ponovo
usvojiti, jer je tada vaei zakon proglaen neustavnim.
U Republici Srpskoj, konsultacije Vlade sa socijalnim partnerima takoer su
bile neuspjene, a prekinute su kada je Savez sindikata najavio da se povlai
iz pregovora zbog neslaganja s konanim prijedlogom Vlade i najavio proteste ako se on poalje u proceduru. Vlada Republike Srpske, ipak, je 25. decembra 2015. godine uputila prijedlog u NSRS u hitnoj proceduri, pri emu
su premijerka Republike Srpske eljka Cvijanovi i resorni ministar jo tada
najavljivali da e vjerovatno brzo doi do njegovih izmjena zbog uoenih
nedostataka. Sindikat je najavio pokretanje ocjene ustavnosti novog zakona,
a Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite Republike Srpske reviziju
reprezentativnosti sindikata. Savezi sindikata iz oba entiteta obratili su se
i Meunarodnoj organizaciji rada povodom svih deavanja prilikom usvajanja entitetskih zakona o radu.
Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH usvojena
je, iako pregovori o mehanizmu koordinacije nisu bili zavreni, na tajnoj
sjednici Vijea ministara 26. januara 2016. godine, o kojoj nije postojao nikakav zvanian trag u trenutku odravanja. Javnost nije znala da je odluka
usvojena sve do 9. februara 2016, kada je objavljena u Slubenom glasniku,
a ak i tada informacija nije dola od Vijea ministara BiH, ve je objavljena u medijima. Predsjedavajui Vijea ministara BiH, usvajanje Odluke
je zatajio i poslanicima/cama u dravnom parlamentu, koji su ga o toku
pregovora o mehanizmu koordinacije pitali na sjednici odranoj 3. februara 2016. godine. Jedan od dravnih ministara vrlo je otvoreno objasnio
da je usvajanje ove odluke bio trik da bi se u februaru podnijela aplikacija
za lanstvo u Evropsku uniju, iako mehanizam nije bio dogovoren. Proces
pregovaranja o mehanizmu koordinacije jo nije okonan i pitanje je kada
e doi do usvajanja stvarnog mehanizma koji e zaista omoguiti da Bosna
i Hercegovina razgovara jednim glasom sa Evropskom unijom.
Zabrinjavajue su i reakcije Evropske unije na oitu regresiju demokratskih
procesa u navedenim, ali i drugim, sluajevima. Predstavnici/e Evropske
unije u vie navrata su pohvalili ove reformske korake, potpuno ignoriui
injenicu da su isti poduzeti uz degradiranje parlamenata i socijalnih partnera, potpuno netransparentno, ak i uz obmanjivanje javnosti.

Human Rights Paper, Paper 23

10

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

1.4 Ustavni sudovi


Preporuke
- Kroz donoenje
zakona jaati
nezavisnost
Ustavnog suda BiH;
- Uskladiti Poslovnik
o radu Ustavnog
suda Republike
Srpske sa Ustavom
BiH;
- Sudije/sutkinje
ustavnih sudova
imenovati u
propisanim
rokovima, na
transparentan i
formalno-pravno
ispravan nain, bez
politikih blokada;
- Formalno utvrditi
odgovornost
Vijea ministara
BiH da nadzire i
sprovodi odluke
iz apelacionih
nadlenosti
Ustavnog suda BiH.

Pravni okvir
Nadlenost Ustavnog suda BiH propisana je iskljuivo Ustavom BiH. Sve
odluke Suda su konane i obavezujue. Sud sam odreuje koji subjekti implementiraju odluke Suda, mjere koje treba poduzeti i rokove unutar kojih
e se mjere provoditi. Ustavni sud BiH ini devet sudaca/sutkinja, gdje je
svaki od konstitutivnih naroda zastupljen sa po dva suca/sutkinje. Ne postoji
direktna diskriminacija Ostalih, ali u praksi nikad nije bilo sudaca/sutkinja
koji nisu pripadnici/e jednog od tri konstitutivna naroda. Entiteti u Bosni i
Hercegovini (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) imaju entitetske ustavne sudove koji se konstantno suoavaju s potekoama u radu.
Trenutno stanje
Zakonodavna i druga dravna i entitetska tijela i dalje u potpunosti ne provode odluke Ustavnog suda BiH. Prema podacima Ustavnog suda BiH iz
aprila 2016. godine broj neprovedenih odluka poveao se na 92. Jo nije provedena odluka o dravnoj imovini, kao ni odluka o izmjeni Statuta grada
Mostara i Izbornog zakona BiH (vidjeti: 1.5. Izbori).
Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti lana 3 Zakona o praznicima
Republike Srpske (obiljeavanje 9. januara kao dana Republike Srpske),
donesena je 26. novembra 2015. godine5 i takoer nije provedena u zakonskom roku. Odluka je donesena po apelaciji lana Predsjednitva BiH Bakira
Izetbegovia, u kojoj je navedeno da je obiljeavanje ovog datuma kao praznika Republike Srpske diskriminatorno prema Hrvatima i Bonjacima. Ustavni
sud BiH naloio je Narodnoj skuptini Republike Srpske da u roku od est
mjeseci usaglasi neustavni lan zakona sa Ustavom BiH, to nije uinjeno.
Narodna skuptina Republike Srpske jo je u maju 2015. godine usvojila
Deklaraciju u kojoj je najavljeno da se odluka Ustavnog suda BiH u ovom
sluaju nee potovati, dok je u novembru usvojena Zajednika izjava predsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skuptine Republike Srpske
i predsjednice Vlade Republike Srpske povodom najavljenog plenarnog zasjedanja Ustavnog suda BiH u kojoj se osporava pravo Ustavnog suda BiH da
odluuje u ovom sluaju. Predstavnici/e izvrne vlasti i svih politikih partija
u Republici Srpskoj okarakterisali su odluku kao politiku i donesenu pod
uticajem stranih sudija, dok je Ustavni sud BiH nazvan politikim instrumentom bonjakih partija i visokog predstavnika. Poslanici/e iz Republike
Srpske u Parlamentarnoj skuptini BiH predloili su novi Zakon o Ustavnom
sudu BiH kojim bi se, izmeu ostalog, ukinuo izbor stranih sudija/sutkinja
u Ustavni sud BiH i uveo princip entitetskog odluivanja. Prijedlog zakona upuen je u zakonodavnu proceduru u aprilu 2016. godine i nije dobio
podrku zastupnika/ca. Nakon toga, najavljeno je raspisivanje referenduma
u Republici Srpskoj, sa pitanjem: Da li podravate da 9. januar bude Dan
Republike Srpske?.
Zbog normativne nedoreenosti Ustava BiH u dijelu koji se odnosi na
regulaciju rada Ustavnog suda BiH, veliki broj pitanja regulie se kroz
5 Slubeni glasnik BiH, 100/15: http://sllist.ba/glasnik/2015/broj100/Broj100.pdf (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

11

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Poslovnik o radu Ustavnog suda BiH. Donoenje novog Zakona o Ustavnom


sudu BiH stoga je neophodno, zbog ega je politizacija ovog pitanja posebno
problematina. Dodatno, nastojanja da se sastav Ustavnog suda BiH izmijeni putem promjena Zakona o Ustavnom sudu BiH problematina su, jer je
imenovanje stranih sudija/sutkinja, koje postavlja predsjednik/ca Evropskog
suda za ljudska prava, propisano lanom 4 Ustava Bosne i Hercegovine, te bi
ovakve zakonske izmjene bile protivne ustavnim odredbama.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine takoer se suoava sa politikim
pritiscima. Odluujui o ustavnosti usvajanja Zakona o radu FBiH, zastupnici/ce u Parlamentu FBiH optuivali su Ustavni sud Federacije BiH da donosi
politike odluke. Predstavnici organizacija civilnog drutva upozorili su da
samo komentarisanje odluka najviih ustavno-pravnih instanci zvaninika/ca
vlasti u Bosni i Hercegovini ne doprinosi uspostavi i ouvanju vladavine prava
u Bosni i Hercegovini, jer se ustavnim sudovima mora omoguiti rad bez
pritisaka i uplitanja politike.
Ustavni sud Republike Srpske i dalje primjenjuje poslovnik koji je protuustavan u postupku zatite vitalnog nacionalnog interesa u Republici Srpskoj.
Poziv zastupnika/ca iz bonjakog naroda za izmjenu ovog poslovnika jo
se ignorie. Od maja 2015. godine, pred Ustavnim sudom Republike Srpske
nalazi se inicijativa za ocjenu ustavnosti novog Zakona o javnom redu i miru
Republike Srpske. Ustavni sud Republike Srpske jo se nije oitovao o ovome.

1.5 Izbori
Preporuka
- U transparentnoj
i demokratskoj
proceduri usvojiti
izmjene Izbornog
zakona BiH, koje
e omoguiti
provoenje lokalnih
izbora u gradu
Mostaru.

Pravni okvir
Centralna izborna komisija BiH raspisala je 4. maja 2016. godine lokalne izbore za 2. oktobar 2016, za sve opine i gradove u BiH, osim za grad
Mostar. Ovjera prijava politikih stranaka i nezavisnih kandidata za uee
na Lokalnim izborima u BiH zavrena je 9. juna 2016. godine. Prijavljeno je
107 politikih stranaka, 309 nezavisnih kandidata/kinja i 58 kandidata/kinja
predstavnika/ca nacionalnih manjina. Primjetan je znaajan porast broja
politikih subjekata u odnosu na Lokalne izbore 2012. godine, kada je za
uee na izborima ovjereno 85 politikih partija, 280 nezavisnih kandidata/
kinja i 53 nezavisnih kandidata/kinja predstavnika/ca nacionalnih manjina.
Trenutno stanje
Odluka Ustavnog suda BiH o gradu Mostaru, koja je neophodna da bi se u
ovom gradu odrali lokalni izbori, jo nije implementirana. Parlamentarna
skuptina BiH imenovala je u maju 2015. godine Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH, dok je Vijee ministara BiH svoje
predstavnike/ce u radnoj grupi imenovalo u septembru. Prema izjavama
lanova Interresorne radne grupe, radna grupa se uope nije bavila pitanjem
Mostara, jer je ono stvar dogovora izmeu SDA i HDZ-a. Ovakve poruke
pokazuju da se nastavlja praksa zaobilaenja zakonodavnih institucija pri
rjeavanju kljunih pravnih pitanja, koja se tretiraju kao stvar privatnih
dogovora politikih partija. SDA i HDZ BiH su, sa svoje strane, mjesecima u

Human Rights Paper, Paper 23

12

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

javnost slale kontradiktorne poruke o uspjehu svojih internih pregovora, da


bi mostarski odbor SDA poetkom juna 2016. godine apelovao na OHR da
donese odluku kojom bi se nametnulo odravanje lokalnih izbora u Mostaru
prema starim, neustavnim odredbama.
Na sjednici Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH, odranoj
27. aprila 2016. godine, glasalo se za ak pet prijedloga izmjena Izbornog
zakona BiH, koje su predloili SDP BiH/DF, HDZ BiH, SDA/SBB, Komisija
za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Interresorna radna grupa za izradu
izmjena izbornog zakonodavstva. Prva tri prijedloga odnosila su se na izbore u Mostaru i nijedan nije usvojen. Prijedlog Interresorne radne grupe,
jedini koji je usvojila Parlamentarna skuptina BiH, nije sadrao odredbe u
vezi s gradom Mostarom. Odravanje lokalnih izbora u ovom gradu, kojih
u Mostaru nije bilo od 2008. godine, i dalje je pod velikim znakom pitanja.

1.6 Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava


Bosne i Hercegovine
Preporuke
- Radi unapreenja
efikasnosti rada
Institucije otkloniti
preklapanje
u obavljanju
poslova izmeu
ombudsmena, te
uvesti struktuiranu
podjelu rada unutar
Institucije;
- Pri usvajanju
novog zakona o
ombudsmanu za
ljudska prava BiH
strogo ispotovati
preporuke
Meunarodnog
koordinacionog
komiteta i
Venecijanske
komisije.

Pravni okvir
Vijee ministara BiH tek je u martu 2016. godine utvrdilo prijedlog Zakona
o ombudsmenu za ljudska prava BiH, koji je trebao biti izraen do kraja
2015. godine. Neusvajanjem zakona u 2015. godini, dovedeno je u pitanje
reakreditiranje Institucije ombudsmena kod Meunarodnog koordinacionog komiteta za akreditaciju nacionalnih institucija za zatitu ljudskih
prava, koje je takoer trebalo biti zavreno 2015. godine. Predstavniki
dom Parlamentarne skuptine BIH razmatrao je prijedlog zakona 5. aprila
2016. godine i vratio ga na doradu zbog negativnog miljenja Ustavnopravne
komisije.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH pozdravila je nova,
unapreena rjeenja6 u prijedlogu zakona, ukljuujui bolje definisane
nadlenosti Institucije ombudsmena, prenoenje procedure imenovanja ombudsmena sa ad-hoc komisije na stalnu parlamentarnu komisiju za ljudska
prava, podjelu oblasti i poslova izmeu ombudsmana i uspostavljanje stalnog savjetodavnog tijela civilnog drutva pri Instituciji ombudsmena.
Ipak, mora se istai zabrinutost zbog injenice da prijedlog zakona nije u
potpunosti u skladu sa preporukama Meunarodnog koordinacionog komiteta
UN-a i Venecijanske komisije. Zamjerke se odnose na diskriminatornu strukturu imenovanja tri ombudsmena samo iz konstitutivnih naroda; nedovoljno jasnu podjelu ovlatenja izmeu pojedinanih ombudsmena i tri ombudsmena kao kolektiva; te na zadravanje postojeeg neefikasnog naina
donoenja odluka. Zabrinjavaju najave pojedinih zastupnika/ca iz reda hrvatskog naroda da nee dopustiti podjelu poslova i procesa donoenja odluka, ak i po cijenu obaranja prijedloga zakona u cjelini.
6 Komentar na novi zakon koji je objavila Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH
dostupan je na lokaciji: http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2016/03/HRP-20_ombudsmanikomentaR_02.pdf (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

13

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Trenutno stanje
Odlukom Parlamentarne skuptine BiH, u novembru 2015. godine imenovana su tri ombudsmena/ke na period od est godina, od ega je samo jedan
novoimenovan.
Poetkom 2016. godine, Institucija ombudsmana BiH pristupila je odreenim
internim promjenama, te je dolo do usvajanja nove strategije djelovanja ove
institucije. U prethodnom periodu zabiljeeni su odreeni pozitivni pomaci,
poput provoenja konsultacija sa predstavnicima civilnog drutva u Sarajevu
i Banjoj Luci, te izrade dva specijalna izvjetaja.7 Institucija je u maju 2016.
godine dostavila godinji izvjetaj o radu Parlamentarnoj skuptini BiH. Za
pohvalu je intenziviranje djelovanja na terenu kroz uredovne dane (Institucija
ombudsmana od 2016. godine prisutna je i u Bijeljini). Naalost, ni godinu
dana nakon to je dobila zahtjev od Parlamentarne skuptine BiH, Institucija
ombudsmana nije izradila specijalni izvjetaj o stanju ljudskih prava LGBT
osoba. Finaliziranje ovog izvjetaja, najavljeno je za ljeto 2016. godine.
Proces donoenja odluka i dalje je izrazito neefikasan i spor, a nekad i
onemoguava donoenje odreenih odluka. Tri ombudsmena moraju donositi jednoglasne odluke o svim pitanjima, ak i o odobravanju godinjih
odmora uposlenih.
Od donoenja Zakona o zabrani diskriminacije 2009. godine do danas
nije postignut napredak u provedbi ovog zakona (vidjeti: 3.6 Suzbijanje
diskriminacije).
Iako Zakon propisuje posebnu budetsku stavku za finansiranje Odjela za
eliminaciju svih oblika diskriminacije unutar Institucije ombudsmena BiH,
ova sredstva nikada nisu obezbijeena. Kada je rije o internoj strukturi i kapacitetima, Institucija nije bila u prilici da popuni nedostajua radna mjesta.
Jo nisu otvoreni podruni uredi (u Bihau, Doboju, Foi, Bijeljini, Zenici
itd.), iako su predvieni unutranjom sistematizacijom.
Ograniavanje finansijskih i kadrovskih kapaciteta Odjela znaajno
ograniava vrenje zakonom uspostavljenih nadlenosti, a pogotovo
provoenje istraivanja i predlaganje zakonskih rjeenja kojima bi se standardi ljudskih prava u zemlji podigli na vii nivo.

7 Specijalni izvjetaj o pristupanosti radnih prostora zakonodavnih tijela u Bosni i Hercegovini


osobama sa invaliditetom i Specijalni izvjetaj o (ne)potovanju ljudskih prava i prava iz oblasti
rada u komapniji Boksit u Miliima

Human Rights Paper, Paper 23

14

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

1.7 Civilno drutvo


Preporuke
- Raditi na dosljednoj
primjeni postojeeg
Sporazuma
za saradnju
organizacija civilnog
drutva i institucija
na nivou BiH, te
uspostavi slinih
mehanizama na
entitetskom nivou;
- Implementirati
transparentne
i inkluzivne
mehanizme za
javne konsultacije
s organizacijama
civilnog drutva na
svim nivoima vlasti;
- Usvojiti strategiju
za razvoj civilnog
drutva na
dravnom i
entitetskim nivoima,
uz konkretne mjere
koje e ukljuiti
sistematsko
finansiranje kroz
odgovarajue
fondove i
ukljuivanje civilnog
drutva u proces
izrade i donoenja
javnih politika i
zakona.

Pravni okvir
U prethodnom periodu nije bilo promjena zakonskog okvira za djelovanje
organizacija civilnog drutva u BiH. Razliiti nivoi vlasti imaju svoje zakone
o udruenjima i/ili fondacijama. Ministarstvo pravde BiH, krajem 2015. godine dostavilo je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o udruenjima i fondacijama BiH,8 kojim se ukida zabrana da politiko-administrativne jedinice osnivaju i registruju udruenja na
nivou Bosne i Hercegovine, ime bi se dodatno oslabio kredibilitet nevladinih organizacija kao korektivnog fakotra i oteao njihov rad. Ministarstvo
je povuklo, a zatim vratilo prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru.
Trenutno stanje
Jo ne postoji stvarna saradnja izmeu drave i organizacija civilnog drutva.
Dok na dravnom nivou postoji mehanizam koji ne funkcionie, na entitetskom nivou ne postoje nikakvi institucionalni mehanizmi za saradnju
izmeu vladinog i nevladinog sektora, ni volja za njihovo uspostavljanje.
Podrka drave radu organizacija civilnog drutva nije transparentna, a mehanizmi i kriteriji za dodjelu sredstava su proizvoljni i zavise od institucije
koja dodjeljuje sredstva.
U februaru 2016. godine, predsjedavajui Vijea ministara BiH najavio je
konkretne aktivnosti na revidiranju teksta Sporazuma o saradnji izmeu
Vijea ministara BiH i nevladinog sektora u BiH iz 2007. godine, koji nikada
nije implementiran. Vijee ministara BiH formiralo je komisiju za reviziju
sporazuma jo 2014. godine, ali jo nije zabiljeen nikakav napredak na tom
planu. Da bi se ovaj proces ubrzao, pokrenuta je peticija za Inicijativu za hitnu uspostavu institucionalnog mehanizma dijaloga i saradnje Vijea ministara BiH sa civilnim drutvom, koju je Centar za promociju civilnog drutva
10. juna uruio kabinetu predsjedavajueg Vijea ministara BiH.9
Pravila za konsultacije sa civilnim drutvom pri izradi pravnih propisa postoje ve due vrijeme, ali se uglavnom ne sprovode. Ministarstvo pravde
BiH izradilo je novi Pravilnik za konsultacije u izradi pravnih propisa u BiH,
o kojem je odralo konsultacije sa predstavnicima/cama civilnog drutva
krajem aprila 2016. godine. Novost je uspostavljanje zvanine online platforme za konsultacije dravnih institucija sa zainteresiranom javnou i organizacijama civilnog drutva pri izradi pravnih propisa.10 Pravilnik jo nije
zvanino usvojen, dok je platforma poela raditi, iako jo nije u potpunosti
funkcionalna.
Jo ne postoji jedinstveni registar udruenja i fondacija u BiH. Na sastanku
Ministarske konferencije, u martu 2016. godine utvren je sporazum o
tehnikoj saradnji za uspostavu internet stranice udruenja i fondacija registriranih na svim nivoima u BiH. Sporazum su potpisali predstavnici/e
8 https://www.parlament.ba/sadrzaj/zakonodavstvo/u_proceduri/default.
aspx?id=59432&langTag=bs-BA&pril=b (2016-7-1)
9 http://www.cpcd.ba/bs/vijesti/uru_en_spisak_potpisnika_peticije_za_uspostavu_dijaloga_i_
saradnje_vije_a_ministara_bih_sa_civilnim_drustvom.html# (2016-7-1)
10 Platforma eKonsultacije: https://ekonsultacije.gov.ba/ (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

15

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

federalnog i nekih kantonalnih ministarstava pravde, dok je ostalim ministarstvima ostavljena mogunost da ga naknadno potpiu, to pokazuje da
i dalje ne postoji politika volja za uspostavljanje jedinstvenog registra organizacija civilnog drutva na nivou BiH. Zabiljeene su i aktivnosti kojima
se ugroava rad postojeih organizacija civilnog drutva, konkretno sigurnih
kua u Federaciji BiH (vidjeti: 3.3 Prava ena i rodna ravnopravnost).

1.8 Reforma javne uprave


Preporuke
- Uspostaviti novi
strateki okvir za
nastavak reformskog
procesa u skladu sa
najboljim praksama
participativnih
procesa, uz
konsultacije sa
organizacijama
civilnog drutva,
ekspertskom i
akademskom
zajednicom;
- Ukljuiti javnost
i zainteresovane
strane u sve
zakonodavne
inicijative u oblasti
javne uprave,
uz adekvatne
konsultacije, javne
rasprave i analize
procjena uinka,
te pravovremeno
i adekvatno
obavjetavati javnost
o ovim procesima.

Pravni okvir
Reforma javne uprave postaje, ako ve i nije, jedan od najduih reformskih
procesa u Bosni i Hercegovini. Pokrenuta 2003. godine, odgovarajuim odlukama Vijea ministara BiH i entitetskih vlada, pod pritiskom meunarodne
zajednice, a zatim i uz njenu izdanu finansijsku podrku, 2006. godine je
intenzivirana usvajanjem Strategije reforme javne uprave i Akcionog plana
njenog provoenja za period od 2006 do 2010. godine. Nakon 2010. godine,
uvaavajui injenicu da Akcioni plan u znaajnoj mjeri nije proveden, usvojen je revidirani Akcioni plan za period od 2011. do 2014. godine. I pored
namjere da se nakon ovog perioda pripremi i usvoji Akcioni plan 2, koji je
predvien i samom Strategijom reforme javne uprave, do danas ovaj Akcioni
plan nije usvojen, a reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini je proces koji
se odvija izuzetno sporo.
Trenutno stanje
S ciljem prevazilaenja postojeeg zastoja u reformi javne uprave, Vijee ministara BiH je jo 2015. godine zaduilo Ured koordinatora za reformu javne
uprave da pokrene aktivnosti na razvoju novog srednjoronog Stratekog
okvira za reformu javne uprave do 2020. godine. U tom smislu Ured koordinatora je ponudio Operativni plan za pripremu novog stratekog okvira,
za koji u Uredu smatraju da nudi cjelovit pristup izradi nove strategije i akcionog plana za reformu javne uprave kroz meuvladine radno-konsultativne strukture etiri upravna nivoa, koji e razvijati, usaglaavati i utvrivati
finalni prijedlog Stratekog okvira reforme javne uprave. Ponuena struktura
Stratekog okvira obuhvata pet oblasti: razvoj politika i koordinaciju, javnu
slubu i upravljanje ljudskim potencijalima, odgovornost, pruanje usluga
i upravljanje javnim finansijama. Predvieno je i usaglaavanje Stratekog
okvira sa prioritetima Reformske agende za BiH za period od 2015. do 2018.
godine. Dok je pripreman ovaj izvjetaj, Vlada Federacije BiH je podrala
ovaj koncept nastavka rada na refomi javne uprave, te zaduila predstavnike/
ce FBiH da daju puni doprinos u predstojeim aktivnostima.
Imajui u vidu deset godina dugo iskustvo provoenja reforme javne uprave,
ostaje krajnje upitno da li e ponuena struktura, uz zadravanje postojee
pozicije Ureda koordinatora pri kabinetu predsjedavajueg Vijea ministara BiH, koja je izrazito neprimjerena ozbiljnosti njegovog mandata, biti
uspjena u ostvarivanju visokog nivoa saradnje, konsultacija i koordinacije
brojnih organa svih nivoa javne uprave u BiH.

Human Rights Paper, Paper 23

16

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

U meuvremenu, problemi i nedostaci javne uprave u BiH ostaju gotovo


nepromijenjeni. U nekim oblastima situacija se ak i pogorava. I dalje je
istaknut problem zapoljavanja u javnoj upravi kao proces koji se nalazi
pod izuzetno jakim politikim uticajem. Usvajanjem amandmana na Zakon
o dravnoj slubi FBiH iz 2015. godine ukinuta je kategorija rukovodeih
dravnih slubenika, ime sekretari/ke organa uprave, pomonici/e rukovoditelja/ki organa uprave i glavni inspektori/ce prestaju biti dravni
slubenici. Ova radna mjesta ostaju u sistemu uprave, ali e njih popunjavati,
kako je amandmanima utvreno lica koja nisu dravni slubenici, iji e
mandat trajati koliko i mandat njihovih imenovanih rukovodilaca. Direktne
posljedice ovih izmjena su poveanje broja zaposlenih u javnoj upravi i
jaanje direktnog politikog uticaja na javnu upravu. Zabrinjava postojanje
indicija da e se slinim zakonskim intervencijama djelovati i na nivou BiH
i Republike Srpske. Potpredsjednik FBiH Milan Dunovi podnio je zahtjev
za ocjenu ustavnosti usvojenih izmjena zakona, te za privremenu obustavu
primjene spornih lanova. Ustavni sud FBiH donio je krajem juna 2016. godine odluku o privremenoj obustavi primjene lanova 11a i 75b do konane
odluke o ustavnosti po ovoj apelaciji.
Pravo na pristup informacijama i dalje je oblast u kojoj nema znaajnijeg
napretka u odnosu na ono to je postignuto samim usvajanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama, a to je imenovanje slubenika/ca koji su odgovorni za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama u odreenom
broju institucija, uz injenicu da se po ovim zahtjevima u veini sluajeva i
postupa, pri tome ne ulazei u procjenu kvaliteta izdatih rjeenja o pristupu
informacijama. U ovoj oblasti dominira reaktivni model transparentnosti
(pristup informacijama se omoguava tek na zahtjev, a ne proaktivno) za koji
nema opravdanja, ako se ima u vidu da su javne institucije u veini sluajeva
pozitivno odgovorile na zahtjeve za pristup informacijama.
Problem transparentnosti naroito je prisutan u oblasti javnih finansija i
budeta. U Bosni i Hercegovini jo se ne moe govoriti o ustaljenoj praksi
objavljivanja informacija i izvjetaja o budetu, ni o sistematskom nastojanju da se graani i graanke ukljue u procese donoenja odluka o budetu.
Ministarstva finansija na svim nivoima uprave u Bosni i Hercegovini u pravilu se ne odazivaju na pozive za uee u aktivnostima organizacija civilnog
drutva, kojima se nastoji napraviti iskorak u procesima praenja i monitoringa javnih finansija i budeta.

Human Rights Paper, Paper 23

17

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

2. VLADAVINA PRAVA I KORUPCIJA


2.1. Pravosudni sistem
Preporuke
- Hitno usvojiti
Akcioni plan za
Strategiju reforme
sektora pravde
u BiH, ubrzati
rad institucija na
ispunjenju obaveza
koje su uzrokovane
dosadanjim
kanjenjem,
te definirati
odgovornost
institucija za
neispunjenje
obaveza preuzetih
ovim dokumentom;
- Aurirati postojei
Pravilnik o sukobu
interesa lanova
Visokog sudskog
i tuilakog vijea
BiH (uvoenje
pravila o kontroli i
provjeri imovinskih
kartona lanova
VSTV-a BiH, ali
i ostalih sudija/
sutkinja i tuilaca/
teljica), te izrada
smjernica o sukobu
interesa za cijelo
pravosue.

Reforma sektora pravosua


Sa zakanjenjem od skoro dvije godine, u decembru 2015. godine usvojena
je Strategija za reformu sektora pravde od 2014. do 2018. godine, ali nije
usvojen Akcioni plan, koji je Ministarstvo pravde uputilo Vijeu ministara
BiH. Prva Ministarska konferencija odrana je 8. marta 2016. godine, ali je
bila zatvorena za organizacije civilnog drutva, koje su dotad bile ukljuene
u praenje prethodne i izradu nove strategije. Strunu i tehniku podrku u
pripremi i odravanju ministarskih konferencija, te praenju i izvjetavanju
o napretku i dalje e pruati Tehniki sekretarijat, u koji e biti ukljueni
predstavnici/e dravnog i entitetskih ministarstava pravde, Visokog sudskog
i tuilakog vijea BiH i Pravosudne komisije Brko Distrikta. Malo se govorilo o sutinskim stvarima, kao to su kanjenja u sprovoenju mjera i aktivnosti predvienih Strategijom i upitno je ispunjenje aktivnosti planiranih
za 2016. godinu.
Posljednja sjednica Struktuiranog dijaloga o pravosuu izmeu EU i BiH
odrzana je u februaru 2016. godine. Prijedlog nacrta Zakona o sudovima
nije usaglaen, jer se predstavnici/e Republike Srpske ne slau sa proirenjem
nadlenosti Suda BiH na krivina djela obuhvaena entitetskim zakonima, te
uslovljavaju osnivanje vieg suda BiH ukidanjem proirene nadlenosti Suda
BiH. Ovi sastanci su pokazali da je BiH pravosue u velikoj mjeri jo podlono
politikim uticajima i da vlasti u BiH i dalje ne shvataju ozbiljno obim i znaaj
reformi koje je neophodno provesti da bi se ispunili zahtjevi iz poglavlja 23 i
uskladila legislativa BiH sa pravnom steevinom Evropske unije.
Nezavisnost i transparentnost rada pravosua
Pravosudne institucije i dalje su izloene politikim pritiscima i uplitanju izvrsne i zakonodavne vlasti u njihov rad. Predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik i dalje koristi prijetnje referendumom za direktan uticaj na prioritete i nain sprovoenja mjera iz Strategije reforme pravosua. Otvoreni
pritisci na rad Suda BiH i Tuilatva BiH zabiljeeni su nakon hapenja predsjednika SBB-a Fahrudina Radonia, u trenutku kada se dogovaralo koaliciono partnerstvo izmeu njegove stranke i SDA/HDZ BiH. Predstavnici ovih
stranaka, ukljuujui i aktuelnog lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia,
javno su sugerisali da bi Radonia trebalo pustiti da se brani sa slobode zbog
stabilnosti vladajue koalicije. Tuilatvo se nekoliko puta oglasilo povodom
pritisaka kojima je izloeno u ovom sluaju, a naroito kontinuirane kampanje
koju protiv njega vodi Dnevni avaz, list u vlasnitvu Fahrudina Radonia.
Povjerenje graana/ki u rad sektora pravosua je na veoma niskom nivou.
Prema miljenju graana/ki, korupcija i politiki uticaj na sudije/tkinje i
tuioce/teljke najvei su problemi pravosua, za ta najodgovornijim smatraju vlasti, ali i lou organizaciju pravosudnog sistema, za koju krive sudove,

Human Rights Paper, Paper 23

18

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

tuilatva i VSTV BiH.11 U odnosu na prethodni period, javnost je u veoj


mjeri uskraena za informacije o procesima unutar pravosua. Dio institucija dosta uredno, ali veoma turo, izvjetava o rezultatima svog rada.
Efikasnost pravosua
U prethodnom periodu nastavljen je pozitivan trend poveanja efikasnosti
rada sudova i tuilatava kad je rije o smanjenju starosne strukture predmeta (rijeeno preko 180.000 najstarijih predmeta), smanjenju trajanja steajnih
predmeta (za 4%), smanjivanju broja nerijeenih predmeta (29% u odnosu
na prethodnu godinu), te rjeavanju predmeta male vrijednosti (40.07%).
Poela je primjena Uputstva za izradu planova za rjeavanje predmeta koje je
VSTV BiH izradio u januaru 2015. godine. Pozitivna je injenica da su sudovi u BiH u 2015. godini realizovali 84% predmeta predvienih za tu godinu.
Stalna komisija za efikasnost sudova VSTV-a BiH usvojila je 9. marta 2016.
godine prijedlog da se u svim prvostepenim i drugostepenim sudovima u
BiH provode sedmice sudske nagodbe, u kojima se zakazuju roita za
to vie predmeta u kojima postoji mogunost sklapanja sudske nagodbe i
rjeavanja sporova mirnim putem. U aprilu 2016. godine potpisan je Protokol
o uspostavi Foruma za saradnju izmeu okrunih tuilatava i MUP-a RS s
ciljem poboljanja saradnje izmeu policije i tuilaca u svim segmentima
krivine istrage.
Jo nije finalizirana izgradnja savremenog, visoko sigurnosnog dravnog zatvora za poinitelje najteih krivinih djela.
Odgovornost i profesionalizam
Visoko sudsko i tuilako vijee BiH donijelo je Akcioni plan za 2015. i 2016.
godinu s ciljem unapreenja upravljanja, odgovornosti i integriteta pravosua,
te jaanja povjerenja javnosti. Mjerama iz Akcionog plana nastoji se osigurati poboljanje metoda i selekcije, sastava i izbora lanova/ica VSTV-a BiH.
Radi poveanja njihovog integriteta i legitimiteta potrebno je to prije aurirati
postojei Pravilnik o sukobu interesa lanova/ica VSTV-a BiH (uvoenje
pravila o kontroli i provjeri imovinskih kartona lanova VSTV-a BiH, ali i ostalih sudija/tkinja i tuilaca/teljki), te izraditi smjernice o sukobu interesa za
cijelo pravosue. Iako je Ured disciplinskog tuioca izvijestio da je u protekloj
godini pokrenuto najvie disciplinskih postupaka od osnivanja Ureda, postoji
potreba da se uradi nezavisna procjena pravilnosti dosadanje politike disciplinskog sankcionisanja, te institucionalnog poloaja i efikasnosti Ureda disciplinskog tuioca i razmotri potreba normativne dorade disciplinskih mjera.
Prema izvjetaju Ureda disciplinskog tuioca, pokrenuto je 26 postupaka protiv 31 nosioca pravosudnih funkcija, ukljuujui dva predsjednika suda, jednog sudije Vrhovnog suda FBiH, te tri tuioca Tuilatva BiH; est zahtjeva
za privremeno udaljenje sa vrenja dunosti protiv est nosilaca pravosudnih funkcija). Okonano je 27 disciplinskih postupaka. etiri tuene sudije i
tuioca vie ne obavljaju funkciju, izreena je jedna mjera razrjeenja dunosti
i podnesene su tri ostavke u toku discipinskog postupka.
11 Dijagnostika analiza integriteta pravosudnog sektora i moguih rizika od nastanka korupcije ili
neetinog ponaanja u pravosuu, USAID, februar 2016.

Human Rights Paper, Paper 23

19

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

2.2 Borba protiv korupcije


Preporuke
- Hitno ojaati
odredbe Zakona
o sukobu interesa
i uvesti nezavisno
tijelo za nadzor
nad njegovim
provoenjem
(proirivanje
komisije
ukljuivanjem
predstavnika/ca
civilnog drutva,
ili ukljuivanje
jednakog broja
predstavnika/
ca pozicijskih
i opozicijskih
stranaka);
- Podii nivo provjere
i uvesti novane
sankcije za netane
prijave imovinskih
kartona imenovanih
zvaninika/ca
Centralnoj izbornoj
komisiji BiH.

Pravni okvir
Primjenom izmjena Zakona o sukobu interesa u BiH iz 2013. godine, nadlenost
za provoenje zakona prela je sa nezavisnog tijela na Parlamentarnu komisiju (est lanova/ica Parlamenta BiH i tri direktora Agencije za prevenciju i
koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH). Izmjene zakona uruile su njegov
okvir prebacivanjem odluivanja na predstavnike/ce parlamentarnih stranaka,
prebacivanjem specifinih nadlenosti na razliite administrativne nivoe, te
umanjivanjem odredbi o utvrivanju sukoba interesa i propisanih sankcija.
Nakon to su sprijeene nepovoljne izmjene i dopune Zakona o slobodi
pristupa informacijama u BiH 2013. godine, u izvjetajnom periodu nije bilo
aktivnosti na ovom polju. Ipak, u implementaciji Zakona o slobodi pristupa
informacijama u BiH i dalje ima manjkavosti, posebno kroz odbijanje pristupa informacijama usljed zatite privatnosti treih lica, naroito u sluajevima
tenderske i sline dokumentacije, te informacija o plaama i naknadama
zvaninika/ca i zaposlenih u javnoj administraciji. Imovinski kartoni imenovanih zvaninika/ca bili su predmet redovne etvrte evaluacije GRECO
komisije, odrane na ljeto 2015. godine. I dalje nema provjere informacija navedenih u imovinskim kartonima, te se i dalje uoavaju isti problemi
(kandidati/kinje ne prijavljuju svu imovinu, a posebno imovinu u vlasnitvu
bliskih srodnika, finansijske informacije su nepotpune i sl.).
Trenutno stanje
U maju 2016. godine usvojene su izmjene Zakona o finansiranju politikih
partija, kojima je adresirano pet od devet preporuka GRECO-a, ali nijedna
od njih u potpunosti. Interresorna radna grupa propustila je u izmjenama
rijeiti najvanija pitanja za uspostavljanje efikasne kontrole nad finansiranjem stranaka - preciziranje nadlenosti Centralne izborne komisije kod
revizije trokova stranaka, te promovisanje koritenja jedinstvenih bankovnih rauna za transakcije politikih partija. Uredbe koje su usvojene imaju
znaajne nedostatke - predloeno je uvoenje obaveze strankama da objavljuju informacije o trokovima i prihodima na svojim web stranicama,
ali nisu propisani ni forma ni rokovi objavljivanja; propisana je obaveza
izvjetavanja o koristi ostvarenoj od povezanih lica, ali nisu definisana povezana lica, niti precizirana provedba odredbe; sankcije za krenje zakonskih
odredbi nisu dovoljno pootrene, te se i dalje vie isplati platiti kaznu, nego
potovati zakonske odredbe.
Generalna ocjena je da je ponovo proputena prilika za sutinsko unapreenje
zakonskog okvira, te ni pet godina nakon objavljivanja prvog izvjetaja
GRECO-a iz treeg kruga evaluacije, BiH nije ispunila preporuke koje se
odnose na finansiranje stranaka s ciljem unapreenja transparentnosti i
odgovornosti politikih partija.

Human Rights Paper, Paper 23

20

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

3. LJUDSKA PRAVA I ZATITA PRAVA MANJINA


Preporuka
- Hitno postii
politiki dogovor
izmeu Vijea
ministara BiH i
entiteta da bi se
pristupilo izradi,
a zatim i provedbi
strategije za ljudska
prava i osnovne
slobode BiH.

3.1 Meunarodni instrumenti za zatitu ljudskih prava


Bosna i Hercegovina je ratificirala sve vanije UN-ove i meunarodne konvencije za zatitu ljudskih prava. Principi Evropske konvencije o ljudskim
pravima ugraeni su u Ustav BiH, koji takoer garantuje supremaciju ove
konvencije nad nacionalnim zakonodavstvom. BiH je ratifikovala i nove
meunarodne dokumente, ali se preuzete obaveze u praksi ne provode.
Znakovit je primjer Istanbulske konvencije (vidjeti: 3.3 enska prava i rodna
ravnopravnost), koju je BiH ratifikovala 2013. godine. U julu 2015. godine
usvojena je Okvirna strategija za provedbu Istanbulske konvencije, ali je
Republika Srpska odbila da je podri, te je od poetka onemogueno da se
konvencija provede sinhronizovano u cijeloj dravi.
Primjetan je veoma nizak nivo saradnje nadlenih ministarstava i civilnog
drutva, kada je rije o izvjetavanju o provedbi meunarodnih mehanizama
za zatitu ljudskih prava. Vijee ministara BiH i dalje rijetko, ili nikako, ne
vri konsultacije sa civilnim drutvom prilikom izrade izvjetaja predvienih
meunarodnim dokumentima.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH planiralo je izradu strategije
za ljudska prava BiH u 2016. godini. Usvajanjem ove strategije stvorio bi
se opi okvir za zatitu i promociju ljudskih prava, te provedbu preporuka
meunarodnih tijela (Vijee Evrope, UN, EU) u ovoj oblasti. Prema planu
ministarstva, strategija bi trebala biti zavrena u etvrtom kvartalu ove godine, ali radna grupa za izradu strategije jo nije imenovana s obzirom na
to da Republika Srpska odbija imenovati predstavnika/cu u radnu grupu.
Neophodno je hitno postii politiki dogovor izmeu Vijea ministara BiH i
entiteta da bi se pristupilo izradi ove strategije.

3.2 Sloboda okupljanja i udruivanja


Pravni okvir
U Republici Srpskoj od 2008. godine zabranjeno je okupljanje ispred javnih
institucija. Sline restriktivne mjere usvojene su i u Tuzlanskom kantonu
kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju TK-a,12
koji je stupio na snagu u oktobru 2015. godine. Izmjenama zakona, policiji je
dato pravo da u svakom pojedinanom sluaju arbitrarno procijeni sigurnu
udaljenost javnog skupa od objekata koji se posebno uvaju, to jest od zgrada institucija, te da odredi koja je dozvoljena/zabranjena blizina u odnosu na
objekte javnih institucija pri organizovanju javnih skupova. Do ove odluke,
obespravljeni radnici/e u Tuzlanskom kantonu svake srijede mirno su protestovali ispred pravosudnih institucija u Tuzlanskom kantonu.

12 Slubene novine Tuzlanskog kantona, 11/2015, dostupno na lokaciji: http://www.skupstinatk.kim.


ba/Dokumenti/sl_novine/2015/Sluzbene%20novine%20TK%20br.%2011%20-%202015.pdf (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

21

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Trenutno stanje
Vlast u Republici Srpskoj jo prednjai kada je rije o pritiscima i ograniavanju
rada organizacija civilnog drutva, te autoritarno ponaanje prema politikim
neistomiljenicima. U Republici Srpskoj je 14. maja 2016. godine odran protest opozicionih stranaka, praen izrazito antidemokratskim reakcijama vlasti.
Izjave zvaninika/ca Vlade i Predsjednika RS-a povodom najavljenih protesta
obilovale su nacionalistikom i hukakom retorikom, koja se nadovezala na
viemjesenu kampanju optuivanja Saveza za promjene za antisrpsko djelovanje na dravnom nivou. Opozicione partije tako su optuivane za pokuaj
destabilizacije Republike Srpske, loe namjere prema srpskom narodu i
saradnju sa neprijateljskim spoljnim i unutranjim faktorima (meu kojima
su spominjani Britanci i Turci i bonjaki politiari). Posebno je poraavajua
politika instrumentalizacija medija u Republici Srpskoj za lin-kampanju
vlasti protiv opozicije, u kojoj su objavljivane ak i falsifikovane potvrde o finansiranju opozicionih stranaka od Fonda za otvoreno drutvo BiH. Medijska
hajka na proteste kulminirala je iznoenjem tvrdnji da su protesti u Banjoj Luci
dio plana Evropske unije i Sjedinjenih Amerikih Drava da zaponu novi rat
na Balkanu (Nezavisne novine). S druge strane, predstavnici/e opozicionih
stranaka tvrdili su da im je sa vie strana prijavljeno da su zaposleni u javnim
institucijama bili prisiljavani, pod prijetnjom otkaza, da se upisuju na spiskove
za podrku kontra-protestu koji je Vlada Republike Srpske organizovala na
glavnom gradskom trgu, pod sloganom Srcem za Srpsku stop izdaji!.
Pored medijske kampanje, SNSD je zakupio prostor glavnog gradskog trga
u trajanju od mjesec dana da bi sprijeio izdavanje dozvole za koritenje te
javne povrine za druga lica, iako za sve to vrijeme na tom prostoru nije
organizovao nita osim kontra-protesta 14. maja. Iako je protest opozicije
blagovremeno i u skladu sa zakonom prijavljen nadlenim organima, organizatorima je izdata zabrana odravanja protesta u pokretu nakon najave
kontra-protesta vlasti. Pored ove, uvedene su i zabrane rada svih objekata
u irem centru grada i prodaje alkohola u prodavnicama. Na dan protesta
kontrolisana su i vozila koja ulaze u Banju Luku, te je nekoliko autobusa
bilo sprijeeno da ue u grad. Medijska propaganda i stroge policijske mjere
bezbjednosti dovele su do toga da veina graana/ki Banje Luke tog dana
nije ni izala iz kue, ili je napustila grad, te su i protestu i kontra-protestu
uglavnom prisustvovali lanovi/ce politikih stranaka. Ono to je obiljeilo
oba skupa jeste prisustvo kerke ratnog zloinca Radovana Karadia, Sonje
Karadi, na protestu opozicije i sina generala Ratka Mladia, na kontraprotestu vlasti, to pokazuje da se obje politike opcije u Republici Srpskoj
i dalje oslanjaju na nacionalizam kao nain prikupljanja politikih poena.
Postupanje vlasti u Republici Srpskoj u ovom sluaju predstavlja nastavak politike zastraivanja i diskreditovanja svakog pokuaja kritike vlasti.
Organizacije civilnog drutva u Republici Srpskoj godinama su izloene
takvim pritiscima, od konstantnih optubi za izdaju, stavljanja na crne
liste nakon podrke radnicima u Tuzli 2014. godine,13 pa do faktikih zabrana okupljanja sa kojima se vie puta suoavala Otra nula iz Banje Luke.
13 http://www.slobodnaevropa.org/a/protest-vlasti-i-opozicije-u-republici-srpskoj-partokratija-iautokratija/27717625.html (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

22

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Odbijanje odobrenja dozvole za koritenje javnih povrina po pravilu se


saoptava usmeno i obrazlae internim odlukama zaposlenih u optini,
ime se onemoguava pokretanje albenog postupka, jer ne postoji nikakav
pisani trag zabrane.

3.3 Prava ena i rodna ravnopravnost


Preporuke
- Na adekvatan nain
rijeiti pitanje osnivanja,
funkcionisanja
i finansiranja
sigurnih kua u
FBiH, te unaprijediti
institucionalni okvir
za borbu protiv nasilja
u porodici na svim
nivoima;
- Uvesti rodnu kvotu od
50% ena i mukaraca na
kandidatskim listama, te
poduzeti dodatne mjere
koje se odnose na uee
manje zastupljenog
spola (npr. kroz
dodjeljivanje mandata sa
kompenzacijskih listi);
- Kroz Gender akcioni
plan i godinje
operativne planove
po GAP-u, provoditi
mjere za ukljuivanje
ravnopravnosti spolova
u nastavne sadraje;
- Ujednaiti pravo na
porodiljske naknade
kroz poseban zakon i
fond na nivou FBiH.

Pravni okvir
Vijee ministara BiH usvojilo je u julu 2015. godine Okvirnu strategiju
za provedbu Istanbulske konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad
enama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini za razdoblje od 2015. do
2018. godine,14 ali nema njene provedbe. Poseban problem je slaba implementacija na niim nivoima vlasti. Vlada Republike Srpske nije dala saglasnost za strategiju, smatrajui da se dokument bavi pitanjima iz nadlenosti
entiteta.
Trenutno stanje
ene ostaju podzastupljene u vladama na svim nivoima. Trenutno, samo 23
(14,8%), od 152 ministarske pozicije u BiH pripada enama, a zastupljenost
ena u parlamentima je manja od 20%. Procenat ena u upravljakim tijelima politikih stranaka je izmeu 10% i 20%. U proteklom periodu, vladajue
stranke pokazale su zabrinjavajuu tendenciju da predlau zakonska rjeenja
koja bi dodatno pogorala ovu situaciju. Prijedlog Interresorne radne grupe
za izmjene Izbornog zakona BiH predviao je brisanje odredbe o ravnomjernom rasporedu kandidatkinja na izbornim listama (minimalno jedna ena
meu prvih troje kandidata, dvije u prvih pet, tri u prvih osam itd.). Komisija
za ostvarivanje ravnopravnosti spolova ocijenila je kao retrogradan Prijedlog
Interresorne radne grupe,15 te je na kraju usvojen bez sporne odredbe, koja
je izmijenjena ad hoc amandmanskim djelovanjem na samoj sjednici.16 Kao
odgovor na prijedlog Interresorne grupe, Sarajevski otvoreni centar je izradio prijedlog koji uvodi izbornu kvotu od 50% i obavezu naizmjeninog
rasporeivanja kandidata i kandidatkinja na listama. Komisija za ostvarivanje
ravnopravnosti spolova Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH
uputila je ovaj prijedlog u parlamentarnu proceduru, ali ga Predstavniki
dom Parlamentarne skuptine nije usvojio.
Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH, na inicijativu Sarajevskog otvorenog centra
i Agencije za ravnopravnost spolova BiH, predloila je i Zakon o izmjenama
i dopunama Zakona o Vijeu ministara BiH, koji predvia uvoenje kvote
od 40% manje zastupljenog spola u sastavu Vijea ministara i obavezu njenog ispunjavanja da bi Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH potvrdio imenovanje Vijea ministara BiH. Predstavniki dom Parlamentarne
14 Strategija je dostupna na lokaciji: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2015/10/CAHVIO_
Strategija.pdf (2016-7-1)
15 Miljenje Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, dostupno na lokaciji: https://www.
parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/Default.aspx?wsid=88229 (2016-7-1)
16 Obavjetenje sa 28. sjednice PD PSBiH, dostupno na lokaciji: https://www.parlament.ba/sadrzaj/
plenarne_sjednice/Default.aspx?wsid=88893 (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

23

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

skuptine BiH prijedlog je usvojio u prvom, ali odbio u drugom itanju (maj
2016. godine).
Prava porodilja u BiH nisu regulisana jedinstvenim propisom, ve zakonskim propisima na nivou entiteta, kantona i Brko Distrikta. U Republici
Srpskoj, porodiljske naknade ujednaene su i relativno redovno se isplauju,
dok se u FBiH ova prava i dalje razlikuju u odnosu na mjesto prebivalita i
sektor rada (dravni ili realni sektor).17 Udruenje ene enama je, u saradnji sa partnerskim organizacijama iz cijele BiH, pokrenulo kampanju (Ne)
Diskriminacija porodilja u FBiH,18 kojom se nastoji uticati na institucije s
ciljem rjeavanja ovog problema. U martu 2016. godine, Predstavniki
dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Inicijativu za izjednaavanje porodiljskih naknada u FBiH, koju je pokrenuo Klub parlamentarki na prijedlog udruenja ene enama. Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH izradilo je dva prijedloga za obezbjeivanje naknade nezaposlenim porodiljama, u okviru interresorne grupe u ijem radu uestvuju i organizacije lanice
Mree Womennet. U aprilu 2016, Vlada FBiH je formirala Radnu grupu za
izradu prijedloga rjeenja za zaposlene porodilje, koju ine predstavnici/e
federalnih i kantonalnih ministarstava, od koje se oekuje da svoje prijedloge dostavi Vladi do kraja juna.
Nije bilo pomaka na polju uea ena na tritu rada. ene su i dalje manje
plaene, te je manja stopa zaposlenosti ena u odnosu na mukarace i kontinuirano ine oko 41% ukupnog broja registrovanih zaposlenih, te oko 52%
registrovanih nezaposlenih osoba u BiH. Jo je ustaljena praksa da se enama
prilikom intervjua za posao postavlja pitanje o planiranju trudnoe, kao i otkazivanje radnog odnosa kada ena ostane trudna. Veina ena ne prijavljuje
ovakve sluajeve, jer ne moe priutiti plaanje sudskih trokova. U Republici
Spskoj, novi Zakon o radu vie nema precizne odredbe o isplati plae i doprinosa za vrijeme porodiljskog odsustva. Nove odredbe propisuju samo da se sva
plaena odsustva zbog roenja djeteta, kao i beneficije u sluaju njege djece
koja imaju posebne potrebe, isplauju na teret Javnog fonda za djeiju zatitu
Republike Srpske. Ovako formulisane odredbe impliciraju da su poslodavci
rastereeni ranijih obaveza, to bi teoretski trebalo umanjiti diskriminaciju
ena na osnovu trudnoe i materinstva. U praksi, pak, postoji opasnost da e
naknade biti neredovne, jer se fond nalazi u finansijskim problemima. Pored
toga, nadlene slube jo nemaju jasne instrukcije postupanja po novom zakonu, te se i dalje primjenjuje praksa iz starog zakona.
Obrazovanje je jedan od kljunih faktora koji utie na odnose na tritu rada
i izbor zanimanja. Nadlena ministarstva obrazovanja u BiH ne rade nita
da obezbijede planove, programe i metodologije koje garantuju eliminaciju
stereotipnih programa, koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost
meu spolovima.
FBiH i dalje ne ispunjava obavezu finansiranja sigurnih kua u omjeru
70:30% sa kantonima, propisanu Zakonom o zatiti od nasilja u porodici.
17 Diskriminacija porodilja potvrena je i u Specijalnom izvjetaju Institucije ombudsmana za
ljudska prava BiH, koji je dostupan na lokaciji: http://www.ombudsmen.gov.ba/documents/
obmudsmen_doc2015102111102085bos.pdf (2016-7-1)
18 Vie o kampanji dostupno je na lokaciji: http://porodiljskenaknade.com/ (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

24

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Nisu ispotovane ni preporuke CEDAW komiteta, koje se tiu osiguravanja


odgovarajue podrke, zatite i rehabilitacije ena rtava nasilja, te finansiranja organizacija koje pruaju pravnu i psihosocijalnu pomo rtvama
nasilja. Od 2008. godine, finansijska podrka sigurnim kuama iz Budeta
FBiH nikada bila vea od 200.000 KM godinje, to pokriva tek oko 10-15%
trokova. Dvije sigurne kue na podruju Mostara zatvorene su zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Pored neispunjavanja svojih obaveza, Vlada FBiH je predloila izmjene i
dopune Zakona kojima se predvia da sigurne kue moraju biti registrovane
u skladu sa Zakonom o ustanovama FBiH, ime se izlau dodatnom finansijskom i administrativnom optereenju. Usvajanje legislative koja bi dodatno
ugrozila opstanak sigurnih kua u direktnoj je suprotnosti sa Istanbulskom
konvencijom. Nacrt zakona usvojen je u oba doma Parlamenta FBiH, a od
februara 2016. godine nije bilo daljnih aktivnosti na usvajanju zakona u
konanom tekstu.

3.6 Prava djece i mladih


Preporuke
- Donijeti dravni
Akcioni plan za zatitu
djece i spreavanje
nasilja nad djecom
putem informacijskokomunikacijskih
tehnologija;
- Harmonizirati krivino
zakonodavstvo u skladu sa
Konvencijom Vijea Evrope
o spreavanju seksualnog
nasilja nad djecom;
- Donijeti zakone o
hraniteljstvu u oba entiteta i
Brko distriktu;
- Obezbijediti bezuslovni
pristup zdravstvenoj zatiti
za djecu
- Harmonizirati i obezbijediti
redovnu isplatu socijalnih
davanja i naknada za
porodice sa djecom.

Pravni okvir
Izmjenama krivinog zakona BiH iz 2015. godine, trgovina ljudima je pozicionirana kao manje opasna kriminalna djelatnost i rasporeena u nadlenost
kantonalnih, odnosno entitetskih tuilatava i policijskih slubi, u odnosu
na raniji period kada je voenje istraga za trgovinu ljudima bilo u prioritetima Tuilatva BiH i Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA). Dravno
tuilatvo ostalo je nadleno samo za meunarodne oblike trgovine ljudima,
dok je trgovina ljudima unutar BiH u nadlenosti niih nivoa tuilatava.
U procesu izmjene ovog Zakona nije se pristupilo njegovom usklaivanju
sa meunarodnim standardima zatite djece od seksualnog iskoritavanja
(Lanzarote konvencijom).
U martu 2016. godine usvojene su izmjene i dopune Krivinog zakona FBiH,
ije su odredbe usklaene sa Konvencijom Vijea Evrope o borbi protiv trgovine ljudima. Time je prekinuta viemjesena pravna praznina koja je postojala u ovom entitetu, a koja je za posljedicu imala da su u prethodnom periodu neki poinitelji trgovine ljudima bili krivino gonjeni pod optubom za
djelo navoenja na prostituciju.
Akcioni plan za djecu za period od 2015. do 2018. godine nastavlja da se
sprovodi. Odravaju se redovni sastanci Vijea za djecu, a nadlenim vladama i tijelima upuene su inicijative za implementaciju pojedinanih
mjera iz Akcionog plana. Jo nije usvojena dravna Strategija za borbu
protiv maloljetnikog prestupnitva. Napredak je ostvaren u dijelu koji se
odnosi na prikupljanje podataka o djeci u sukobu sa zakonom. Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice BiH, 2. juna 2016. godine izradilo je Smjernice
za prikupljanje podataka u oblasti maloljetnikog prestupnitva u BiH, kojima se utvruje jedinstvena metodologija prikupljanja i izrade jedinstvene
baze podataka o maloljetnim poiniocima krivinih djela, a koja ukljuuje
i podatke i pokazatelje koji se odnose na vrste krivinih djela, recidivizam,

Human Rights Paper, Paper 23

25

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

spolnu strukturu, pregled izreenih krivinih sankcija i dr.19


U decembru 2015. godine, Vijee ministara BiH je, u saradnji sa institucijama, pravosuem i civilnim drutvom oba entiteta i Distrikta Brko, usvojilo
Akcioni plan suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini za period
od 2016. do 2019. godine.20 Akcioni plan je usmjeren na efikasnije krivino
gonjenje poinitelja krivinog djela trgovine ljudima i povezanih djela, na
prevenciju trgovine ljudima, na zatitu i pomo rtvama trgovine ljudima,
te na jaanje saradnje aktera ukljuenih u suprotstavljanje trgovini ljudima.
Akcioni plan za zatitu djece i spreavanje nasilja nad djecom putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija istekao je zakljuno sa 2015. godinom,
ali jo nije zapoela izrada novog.
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH izradilo je, a Vlada FBiH u oktobru 2015. godine usvojila Poltiku razvoja hraniteljstva u FBiH. Parlament
FBiH prihvatio je nacrt Zakona o hraniteljstvu u FBiH, te je on upuen u javnu
raspravu, gdje je veina kantona dala negativno miljenje zbog utvrenih
obaveza kantona u finansiranju naknada za hranitelje, te je njegovo dalje usvajanje upitno.
Vlada Republike Srpske u septembru 2015. godine usvojila je Strategiju
unapreenja socijalne zatite djece bez roditeljskog staranja za period od 2015.
do 2020. godine, koja je orijentisana ka unapreenju poloaja djece koja
odrastaju izvan svojih biolokih porodica.
Trenutno stanje
Samo 14,4% djece u BiH ukljueno je u predkolski odgoj, to je najnii procenat u Evropi. Najmanje su ukljuena djeca koja ive u ruralnim podrujima,
djeca koja pripadaju manjinskim grupama, djeca bez roditeljskog staranja i
djeca s invaliditetom. U pojedinim kantonima (ZHK, SBK, HNK) nije donesen zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju, te jo nije zakonom propisana obaveza ukljuivanja djece u programe predkolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu kolu. Pozitivni pomaci nainjeni
su u pojedinim kantonima (TK, ZDK, BPK i Kantonu 10), gdje je ostvarena
stopostotna obuhvatnost djece ovim programom.21
Diskriminacija bonjake djece u obrazovnom procesu u Republici Srpskoj
se nastavlja. Donijeta je instrukcija da se u svjedoanstvima na eksternoj maturi, u zavrnim uvjerenjima i akim knjiicama koristi termin bonjaki
jezik, to je prouzrokovalo dodatno nezadovoljstvo roditelja bonjake djece
i irenje bojkota nastave u vie povratnikih mjesta u Republici Srpskoj.
Zbog naziva jezika upitna je mogunost nastavka srednjokolskog obrazovanja ovih uenika u FBiH. Roditelji iz Srebrenice najavili su krivine prijave
19 Dostupno na lokaciji: http://www.mhrr.gov.ba/ljudska_prava/djeca_bih/Smjernice%20za%20
prikupljanje%20podataka%20u%20oblasti%20maloljetnickog%20prestupnistva%20BiH.pdf (2016-7-1)
20 Vijee ministara BiH: Akcioni plan suprostavljanja trgovini ljudima 2016-2019, dostupan na lokaciji:
http://msb.gov.ba/PDF/AKCIONI_PLAN_2016-2019_30_12_2015.pdf (2016-7-1)
21 Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke: Informacija o upisu uenika u osnovne i srednje kole
u kolskoj 2015/2016. godini u FBiH, novembar 2015, dostupno na lokaciji: http://fmon.gov.ba/
Upload%5CDokumenti%5Cfb67b2fd-3e55-4faf-80d14ea288d72fc2_Informacija%20o%20upisu%20
u%C4%8Denika%20u%20osnovne%20i%20srednje%20%C5%A1kole%20u%20FBiH%20u%20
%C5%A1kolskoj%202015-2016.%20godini.pdf (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

26

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

protiv nadlenog ministarstva za obrazovanje i direktora lokalne kole zbog


mijenjanja podataka u kolskim dnevnicima.
U pojedinim dijelovima BiH dolo je do regresije prava djece na zdravlje. U
Tuzlanskom kantonu usvojene su izmjene Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti
civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, kojima je djeci od 6 do 15
godina, koja nisu ukljuena u obrazovni proces, uskraeno pravo na zdravstveno osiguranje, zbog ega je poetkom 2016. godine 46 djece ostalo bez
ovog prava. Nakon pritisaka javnosti i najave udruenja Zemlja djece da
e podnijeti krivine prijave protiv osoba odgovornih za izmjene zakona,
Skuptina Tuzlanskog kantona izmijenila je Odluku o utvrivanju osnovica,
stopa i nainu obraunavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, te je vraeno pravo na zdravstveno osiguranje djeci koja su izgubila
ovo pravo izmjenama zakona. Zakon je, meutim, ostao u istom obliku, te se
ovo ne moe smatrati trajnim rjeenjem.
Radi se o djeci koja ive u ekstremnom siromatvu, hronino bolesnoj djeci,
rtvama eksploatacije i zanemarivanja. Pojedini kantoni (TK, HNK, ZHK,
USK) jo nisu postupili po Preporuci Institucije ombudsmena za ljudska
prava BiH iz 2012. godine o oslobaanju djece od plaanja participacije prilikom koritenja usluga zdravstvene zatite. Za veinu porodica u stanju socijalne potrebe, posebno Rome, to je ograniavajui faktor koji njihovoj djeci
onemoguava koritenje ovog prava.
Djeca koja su smjetena u ustanovama van teritorije svog prebivalita i dalje
ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu pomo u mjestu preseljenja zbog
administrativnih razloga.
Bosna i Hercegovina je i dalje polazina, odredina i tranzitna zemlja za ene
i djecu rtve trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskoritavanja i prisilnog
rada. Od ukupno 35 potencijalnih/identifikovanih rtava trgovine ljudima u
2015. godini, 17 su maloljetne osobe, od ega se u 13 sluajeva radilo o prodaji
zbog prosjaenja, a u etiri zbog prisilnog sklapanja braka.22 Zabrinjavajue
je da se veliki broj djevojica iz marginalizovanih grupa, posebno Romkinja,
svakodnevno putem maloljetnike udaje odvode u zemlje Zapadne Evrope
radi prosjaenja i seksualne eksploatacije. U koordiniranoj policijskoj akciji
BiH i Francuske, u Zenici je u privatnoj kui otkriveno 14 djece u stanju
higijenske, obrazovne i zdravstvene zaputenosti, iji se identitet nije mogao
utvrditi. Radilo se o djeci ena rtava trgovine ljudima, koju je organizovana kriminalna grupa koristila kao sredstvo ucjenjivanja ena koje su vrbovane putem stupanja u vanbrane zajednice, a potom su psihikim i fizikim
nasiljem primoravane da vre krae na podruju Francuske i dostavljaju novac. U pojedinim sluajevima rtve su bila i djeca.
I dalje izostaje podrka dravnih institucija za rad jedine SOS linije (hotline)
za prijavljivanje sluajeva zloupotrebe i iskoritavanja djece u BiH, ije je
funkcionisanje u 2015. godini omogueno iskljuivo sredstvima organizacije
MFS-Emmaus, u okviru koje i djeluje.
Vrnjako nasilje nad djecom je u stalnom porastu. Sluaj samoubistva etrnaestogodinjeg djeaka iz Sarajeva pokazao je da institucionalni
22 Izvjetaj o stanju u oblasti trgovine ljudima za 2015. godinu, 2016, dostupno na lokaciji: http://msb.
gov.ba/PDF/IZVJESTAJ_TRGOVINA_2015_Vijece_minsitara05042016godine.pdf (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

27

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Preporuke
- Usvojiti nove strategije
za izjednaavanje
mogunosti i unapreenje
poloaja osoba s
invaliditetom, vodei
rauna o nunosti
alokacije neophodnih
sredstava za njihovu
implementaciju, te jaanje
sistema odgovornosti
onih koji su zadueni za
implementaciju;
- Obezbijediti potrebne
uslove za puno i
aktivno uee osoba
s invaliditetom u svim
segmentima drutvenih
aktivnosti, ukljuujui
i proces evropskih
integracija, kako bi se
osigurala implementacija
prava garantovanih
Konvencijom o pravima
osoba s invaliditetom;
- Uskladiti zakonske
propise sa odredbama
Konvencije kod
obezbjeivanja podrke
u donoenju odluka za
osobe sa intelektualnim i
mentalnim invaliditetom.

mehanizmi utvreni Smjernicama za postupanje u sluaju nasilja nad djecom


nisu nikada uspostavljeni. Ne vode se evidencije o broju incidenata i vrstama vrnjakog nasilja, a nisu razvijeni ni programi za pomo rtvama i
poiniteljima nasilja.
U BiH je i dalje institucionalno zbrinuto 80% djece bez roditeljskog staranja,
pri emu se broj djece u ustanovama socijalne zatite udvostruio od 2009.
do 2015. godine.23 U entitetskom i kantonalnim budetima nisu obezbijeena
adekvatna sredstva za implementaciju Strategije deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne zatite u FBiH (2014-2020). Nepostojanje baze
podataka na svim nivoima vlasti, koja bi pokazala koliko djece se nalazi u
statusu usvojenja i/ili starateljstva, stvara prostor za mogunost manipulacije i trgovine djecom.
Diskriminacija usvojitelja i usvojenika prema mjestu prebivalita i dalje je
prisutna zbog neusaglaenosti porodinog zakonodavstva u vezi s propisanim uslovima za usvojenje djece razliite starosti. Dok se u Republici Srpskoj
potpuno moe usvojiti samo dijete uzrasta do pet godina, u FBiH i Brko
Distriktu potpuno se moe usvojiti dijete do desete godine ivota. Praksa
hraniteljstva se ne promovie dovoljno, a zabiljeen je i pad interesa za hraniteljstvo. Naknade za smjetaj u hraniteljske porodice i dalje su neujednaene
(150500 KM),24 a u pojedinim kantonima isplate kasne i do 8 mjeseci.
Socijalna davanja za porodice sa djecom i dalje su neujednaena i ne zadovoljavaju osnovne potrebe djece. Zbog desetomjesenog kanjenja isplate
djeijeg dodatka u Tuzlanskom kantonu protestovale su majke sa djecom.

3.5 Osobe s invaliditetom


Pravni okvir
Zakoni kojima se reguliu prava osoba sa invaliditetom na svim nivoima i
dalje diskriminiu osobe iji invaliditet nije uzrokovan ratnim dejstvima.
Prijedlog izmjena Zakona o zabrani diskriminacije BiH (vidjeti 3.6 Suzbijanje
diskriminacije) predvia uvoenje invaliditeta kao osnove za zabranu diskriminacije, ime bi bio nainjen pozitivan pomak u zatiti prava osoba sa
invaliditetom. Propisi za graevinsku pristupanost i prilagoavanje postojee
infrastrukture osobama s invaliditetom postoje, ali nedostaju nii provedbeni akti i dosljedna primjena na terenu. Pozitivan je primjer usvajanja novog pravilnika o obiljeavanju vozila osoba s invaliditetom na nivou Bosne i
Hercegovine u decembru 2015. godine, ija e primjena makar donekle unaprijediti pristupanost za osobe s invaliditetom.
Ne postoji zakonska obaveza revizije odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti osobama s intelektualnim i mentalnim invaliditetom (koje povlai
ukidanje drugih prava kao to su prava na posjedovanje i nasljeivanje
imovine, raspolaganje vlastitim novcem itd.), niti su obezbijeeni uslovi za vrenje redovnih revizija, ime se praktino iskljuuje mogunost
vraanja poslovne sposobnosti i grubo se kre prava osoba s intelektualnim
23 Veernji list: http://www.vecernji.ba/u-ustanovama-fbih-udvostrucio-se-broj-djece-bez-roditeljskeskrbi-1068589 (2016-7-1)
24 Podaci iz dokumenta Javna politika o razvoju hraniteljstva u FBiH

Human Rights Paper, Paper 23

28

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

i mentalnim invaliditetom, od kojih se veliki broj nalazi u institucijama zatvorenog tipa. Drava bi trebala osigurati pravna rjeenja kojima e se obezbijediti razliiti oblici podrke u donoenju odluka osobama s intelektualnim
i mentalnim invaliditetom. Drava nema plan za usklaivanje postojee legislative sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, a implementacija
prava definisanih Konvencijom jo je daleko.
Trenutno stanje
Nije zabiljeen pomak u radu organa vlasti na stvaranju jednakih mogunosti
za osobe sa invaliditetom. Nepristupanost fizikog okruenja, zajedno sa
neadekvatnim ili nedostajuim ortopedskim i drugim pomagalima, nepostojanje javnog prevoza za osobe sa invaliditetom, te nedostatak informacija
prilagoenih slijepim, gluhim i osobama s intelektualnim potekoama doprinose iskljuivanju osoba s invaliditetom iz svih drutvenih aktivnosti. U
oba entiteta, strategije za izjednaavanje mogunosti i unapreenje poloaja
osoba s invaliditetom istekle su 2015. godine i u najveoj mjeri nisu implementirane. U Federaciji BiH, indeks provedbe je 0,6 na skali 0-3, a pozitivno je
ocijenjena samo oblast zapoljavanja, to je vjerovatno rezultat injenice da je
vrlo malo osoba s invaliditetom uope bilo zaposleno prije donoenja Zakona
o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju osoba sa invaliditetom (2010).
Meutim, ene sa invaliditetom (naroito sa veim stepenom invaliditeta) tee
se zapoljavaju, nego mukarci, bez obzira na kvalifikacije, jer poslodavci prednost daju kategoriji ratnih vojnih invalida. Od ukupnog broja osoba sa invaliditetom zaposlenih u 2015. godini u FBiH, ene ine 26,6% (66 od 248), a u
Republici Srpskoj samo 6,2% (34 od 547) za period od 2013. do 2016. godine.25
ene sa invaliditetom slabije su zastupljene i u politikom ivotu. Od ukupno
10 predstavnika/ca organizacija osoba sa invaliditetom u Vijeu za osobe sa
invaliditetom BiH, samo dvije su ene, dok ih uope nema u dravnom i entitetskim parlamentima, na izbornim listama, ni na elu neke javne institucije.
I dalje nije osigurana adekvatna i dostupna zdravstvena zatita za osobe s
invaliditetom. Neujednaen pristup zdravstvu i dalje je poseban problem u
Federaciji BiH, gdje je zdravstvo u nadlenosti kantona. U oba entiteta, nabavka asistivnih pomagala zasniva se samo na medicinskoj procjeni invaliditeta, dok se individualne potrebe ne uzimaju u obzir. Pisane informacije za
pacijente/ice nisu dostupne u alternativnim formatima (Brajevo pismo, audio
trake, uveana tampa). Pristup zdravstvenoj zatiti posebno je otean enama
s invaliditetom, za koje nije obezbijeena adekvatna oprema (mamografi za
pregled dojki, stolovi za porode i ginekoloke preglede). U cijeloj BiH postoje
samo etiri stola prilagoena enama u kolicima, ali medicinsko osoblje nije
adekvatno obueno za njihovo koritenje. ene s invaliditetom stoga koriste
zdravstvene usluge samo u sluaju znaajnih tegoba i gotovo nikada ne obavljaju preventivne preglede.
Nije obezbijeeno kvalitetno inkluzivno obrazovanje djece s invaliditetom u redovnom kolskom sistemu, ni budetska podrka za njegovo
25 Podaci Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida RS-a

Human Rights Paper, Paper 23

29

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

uspostavljanje na bilo kojem nivou vlasti. Drava ne obezbjeuje ni redovnu


i adekvatnu finansijsku podrku za efikasan rad udruenja osoba s invaliditetom, te angaman osoba s invaliditetom uglavnom ovisi o programima
edukacije drugih nevladinih organizacija, njihovih linih i kapaciteta njihovih organizacija.

3.6 Suzbijanje diskriminacije


Preporuke
- Usvojiti prijedlog
izmjena i dopuna
Zakona o zabrani
diskriminacije BiH;
- Uspostaviti
praksu godinjeg
izvjetavanja o
pojavnim oblicima
diskriminacije
sa prijedlogom
mjera za uklanjanje
i spreavanje
trendova
diskriminacije;
- Izraditi i usvojiti
Strategiju za
suzbijanje
diskriminacije u
BiH.

Pravni okvir
Zbog pritiska meunarodne zajednice i s ciljem vizne liberalizacije, BiH je
2009. godine dobila Zakon o zabrani diskriminacije. Veliki broj obaveza,
koje proizlaze iz zakona i koje su se trebale desiti svega nekoliko mjeseci
nakon usvajanja zakona, nikad nije ispunjeno.
Vijee ministara BiH izradilo je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o zabrani diskriminacije BiH, kojim se unapreuje pravni okvir zatite
od diskriminacije, te se u velikom dijelu usaglaava sa antidiskriminacijskim
direktivama Evropske unije.26 Izmjene i dopune zakona predviaju i jasno
navoenje dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, te povezanosti sa ugroenom grupom, kao osnova na kojima je zabranjena diskriminacija. Poboljane su i definicije uznemiravanja i
seksualnog uznemiravanja. Poticanje na diskriminaciju vie nije ogranieno
na pitanje vjerske, nacionalne i rasne mrnje, nego je zabranjeno na svim
osnovama. Prijedlog je usvojen u oba doma Parlamentarne skuptine BiH
u prvom itanju, te je 16. juna 2016. godine usvojen u drugom itanju u
Predstavnikom domu. Preostaje jo da se o prijedlogu zakona u drugom
itanju izjasni Dom naroda Parlamentarne skuptine BiH.
Trenutno stanje
U Bosni i Hercegovini i dalje je iroko rasprostranjena diskriminacija,
naroito u oblasti rada (mobbing). Programom rada za 2016. godinu,
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH planiralo je izradu Strategije
za borbu protiv diskriminacije BiH. Zabrinjava injenica da radna grupa za
izradu strategije nije imenovana ni u petom mjesecu ove godine. Upitna je i
spremnost institucija Republike Srpske na saradnju u ovom procesu.
Zakonom o zabrani diskriminacije i Pravilnikom o nainu prikupljanja
podataka o predmetima diskriminacije u BiH propisano je da su nadlene
institucije dune redovno voditi evidenciju o svim sluajevima prijavljene
diskriminacije i dostavljati podatke Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice
Bosne i Hercegovine, koje bi na osnovu toga izraivalo izvjetaj o pojavnim
oblicima diskriminacije. U aprilu 2016. godine, Vijee ministara BiH je, prvi
put od 2009. godine, izradilo takav izvjetaj, te je usvojen jednogodinji
Akcioni plan za spreavanje diskriminacije u BiH.
Ni tokom 2015. i 2016. godine nisu provoene velike javne kampanje informisanja o postojanju Zakona o zabrani diskriminacije i mehanizmima
26 Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije: https://www.
parlament.ba/sadrzaj/zakonodavstvo/u_proceduri/default.aspx?id=65342&langTag=bs-BA&pril=b
(2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

30

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Preporuke
- Izmijeniti krivine zakone
FBiH, Republike Srpske i
Brko Distrikta tako da se
proire osnove na kojima je
zabranjeno izazivati mrnju,
netrpeljivost i razdor,
u skladu sa osnovama
prepoznatim kroz regulaciju
krivinih djela poinjenih iz
mrnje;
- Ukljuiti obavezno
obrazovanje o krivinim
djelima poinjenim iz
mrnje u nastavne planove
policijskih akademija
Republike Srpske i
Federacije BiH, te u stalne
i specijalistike programe
obuke policajaca/ki,
tuitelja/ki i sudija/sutkinja;
- Izraditi protokol kojim e
se jasno propisati saradnja
policije i pravosudnih
organa u procesuiranju
sluajeva krivinih djela
poinjenih iz mrnje s
ciljem njihovog brzog i
efikasnog rasvjetljavanja.

zatite, te informisanje graana/ki. Pruanje pravne pomoi i podrke i


dalje najvie zavisi od organizacija civilnog drutva, naroito u sluajevima
stratekih kolektivnih tubi. Pojedine ranjive grupe, kao to su Romi/kinje
i LGBT osobe i dalje ne koriste zakonski okvir za zatitu od diskriminacije
zbog nepristupanosti pravnog sistema, i/ili homofobije u institucijama.
Poetkom 2016. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH donijelo je
odluku o zabrani noenja vjerskih obiljeja zaposlenima u pravosudnim institucijama. Agencija za ravnopravnost spolova BiH, odluujui po zahtjevu
Sarajevskog otvorenog centra za ispitivanje povrede Zakona o ravnopravnosti
spolova, utvrdila je da navedena odluka nije u skladu sa ovim zakonom, da je
suprotna Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima u dijelu koji se odnosi na
slobodu vjeroispovijesti, te da neproporcionalno pogaa ene-muslimanke
koje nose maramu, s obzirom na to da je ovo vjersko obiljeje jasno i direktno vidljivo, za razliku od drugih vjerskih obiljeja.27

3.7 Zloin iz mrnje i govor mrnje


Pravni okvir
U aprilu 2016. godine, Parlament FBiH usvojio je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakona FBiH, koji je dostavilo Ministarstvo
pravde FBiH. U trenutku pisanja ovog izvjetaja, Zakon jo nije objavljen u
Slubenim novinama Federacije BiH, jer se radi na tehnikim ispravkama
usvojenog teksta. Sada u sva tri krivina zakona (RS, FBiH, BD) regulisana
su krivina djela poinjena iz mrnje. Odredbe kojima se sankcionie poticanje na mrnju, govor mrnje i nasilje u krivinim zakonima oba entiteta
i Brko Distrikta ograniene su iskljuivo na nacionalnu, etniku i vjersku
osnovu i ne pruaju okvir za sankcionisanje govora mrnje prema drugim
grupama poput LGBTI osoba, koji dominira na internetskim portalima i
drutvenim mreama.
Trenutno stanje
Policija i pravosue i dalje ne prikupljaju sistematski informacije o krivinim
djelima poinjenim iz mrnje i govoru mrnje. Jo nisu podignute optunice
protiv odgovornih osoba zbog napada na Festival Merlinka u februaru 2014.
godine. Nakon napada na Art kino Kriterion, 4. marta 2016. godine, organizovan je skup podrke kojem je prisustvovalo nekoliko predstavnika/ca
dravnih institucija, ukljuujui i ministra pravde i uprave Kantona Sarajevo,
koji je tom prilikom naglasio da se ovaj napad mora adekvatno kvalificirati i
sankcionisati, te da e lino nadgledati procesuiranje ovog sluaja.
Edukacija policijskih slubenika/ca, sudija i sutkinja i tuitelja/ica i dalje
najvie zavisi od civilnog sektora i meunarodnih organizacija. U Federaciji
BiH, Sarajevski otvoreni centar, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, radi
treninge za policiju i pripravnike/ce sudova i tuilatava. Tokom 2015. godine, educiran je 151 policijski slubenik/ca iz svih kantona o tome kako
adekvatno reagovati na krivina djela poinjena iz mrnje. U Republici
27 http://arsbih.gov.ba/reakcija-na-postupanje-vstv-bih/ (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

31

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Srpskoj, Ministarstvo unutranjih poslova je, prema preporuci Institucije


ombudsmena za ljudska prava BiH, u 2015. godini zapoelo program obuke
policijskih slubenika/ca o pravima LGBTI osoba. Obuka je odrana u tri
centra javne bezbjednosti u sastavu Ministarstva, a planirano je da se u 2016.
godini obuka provede u jo tri centra.
Grupe, koje su takoer meta zloina iz mrnje i govora mrnje, jesu
povratnici/e i Romi/kinje. Ispisivanje grafita mrnje po vjerskim objektima,
grobljima i spomenicima, te napadi na njih, deavaju se skoro svakodnevno.
Napadi do kojih dolazi tokom vjerskih praznika unose nestabilnost i nepovjerenje u lokalne zajednice. Hate monitor Misije OSCE-a u BiH biljei da je
veina napada motivisana etnikom i religijskom pripadnou rtve.

3.8 Lezbejke, gej, biseksualne, trans* i interspolne osobe


Preporuke
- Izraditi, usvojiti i
provoditi viegodinji
Akcioni plan za
ravnopravnost
LGBTI osoba s ciljem
suzbijanja predrasuda,
diskriminacije i nasilja
na osnovu seksualne
orijentacije, rodnog
identiteta i spolnih
karakteristika;
- Usvojiti i provoditi
zakone Republike
Srpske, Federacije BiH i
Brko Distrikta kojima
bi se zakonski priznale
istospolne zajednice;
- Usvojiti i provoditi
zakone Republike
Srpske, Federacije BiH i
Brko Distrikta kojima
bi se zakonski uredili
svi pravni i medicinski
aspekti promjene spola;

Pravni okvir
Tokom 2015. i poetkom 2016. godine prvi put su usvojene javne politike koje
predviaju mjere za ravnopravnost LGBTI osoba. U decembru 2015. i martu 2016. godine, vlade oba entiteta usvojile su godinje operativne planove
po Gender akcionom planu za 2016. godinu. U aprilu 2016. godine, Vijee
ministara BiH usvojilo je jednogodinji Akcioni plan za suzbijanje diskriminacije. Sve tri javne politike ukljuuju niz aktivnosti s ciljem unapreenja
prava LGBTI osoba.
Od marta 2016. godine, u parlamentarnoj proceduri nalaze se izmjene i
dopune Zakona o zabrani diskriminacije, kojima se seksualna orijentacija,
rodni identitet i spolne karakteristike uvode kao osnove na kojima je zabranjena diskriminacija. Zakon jo nije usvojen (vidi 3.6 Suzbijanje diskriminacije). Zakon o izmjenama i dopunama Krivinog zakona FBiH, kojim se,
izmeu ostalog, reguliu i krivina djela poinjena iz mrnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, usvojen je u aprilu 2016. godine i eka
se njegovo stupanje na snagu. Institucija ombudsmena je konano poela
izradu Specijalnog izvjetaja o stanju ljudskih prava LGBTI osoba.
Trenutno stanje28
Diskriminacija LGBTI osoba u BiH i dalje je jako prisutna i ne poduzimaju
se proaktivne mjere za njeno otklanjanje. Nije bilo nikakvih inicijativa da se
pojednostave procedure za izmjenu oznake spola na linim dokumentima
trans* osoba u BiH, kojima bi se omoguila promjena ovih dokumenata bez
zahtjeva za potpunom medicinskom prilagodbom spola. Nije bilo ni aktivnosti na zakonskom ureivanju ivotne zajednice za istospolne parove na
bilo kojem nivou vlasti u BiH.
Krivina djela poinjena iz mrnje prema LGBTI osobama, iako esta,
uglavnom ostaju neprijavljena policiji i pravosudnim institucijama.
Procesuiranje prijavljenih sluajeva ovih krivinih djela traje predugo i ti
sluajevi najee nisu pravilno okvalifikovani. Sarajevski otvoreni centar,
28 Vie o ljudskim pravima LGBTI osoba u BiH moe se pronai u Rozom izvjetaju za 2016. godinu
na lokaciji: http://soc.ba/rozi-izvjestaj-godisnji-izvjestaj-o-stanju-ljudskih-prava-lgbt-osoba-ubosni-i-hercegovini/ (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

32

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Preporuke
- Osigurati zakonski okvir
na dravnom nivou
kojim se ureuje pitanje
naziva i upotrebe
slubenih jezika;
- Uskladiti Sporazum o
posebnim potrebama
djece povratnika u
pristupu obrazovanju sa
propisima na dravnom
i entitetskom nivou;
- Izvriti reviziju
instrukcija nadlenim
policijskim organima
u vezi sa primjenom
Zakona o prebivalitu
i boravitu s ciljem
adekvatne primjene
propisa za raseljena lica
i povratnike/ce;
- Osigurati standarde
minimalne
zastupljenosti graana/
ki iz reda konstitutivnih
naroda i Ostalih pri
zapoljavanju u javnim
slubama;

u 2015. godini dokumentovao je 103 sluaja govora mrnje i podsticanja


nasilja, te 20 incidenata i krivinih djela motivisanih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Od januara do marta 2016.
godine dokumentovano je 23 sluaja govora mrnje i dva sluaja krivinih
djela na istim osnovama. Ukupno 13 sluajeva krivinih djela poinjenih iz
mrnje, etiri sluaja govora mrnje i etiri sluaja diskriminacije prijavljena
su nadlenim institucijama, ili organizacijama, i nijedan od tih sluajeva dosad nije uspjeno razrijeen.
Ni dvije godine nakon napada na Festival Merlinka u februaru 2014. godine
nije dolo do podizanja optunice protiv odgovornih osoba. Neadekvatan
pravosudni tretman homofobinih napada (Sarajevo Queer Festival 2008,
Merlinka 2014. godine) i poticanje na nasilje i mrnju prema LGBTI osobama alje poruku da se homofobni i transfobni napadi u BiH toleriu, to
je kulminiralo jo jednim homofobnim napadom na osoblje, goste i goe
Art kina Kriterion, 4. marta 2016. godine. Istog mjeseca zabiljeen je jo
jedan primjer neadekvatne reakcije institucija na poticanje diskriminacije i govor mrnje na osnovu seksualne orijentacije, kada je predsjednik
Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, Haris Zahiragi, javno
pozivao na lijeenje i obiljeavanje LGBTI osoba, ime je prekrio Statut
Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, Etiki kodeks Univerziteta
u Sarajevu, kao i Zakon o zabrani diskriminacije. Iako su Sarajevski otvoreni
centar i studenti/ice prijavili nadlenim tijelima diskriminatorne stavove
iznesene javno i to od osobe koja obnaa javnu funkciju, nije uslijedila nikakva reakcija nadlenih institucija.

3.9 Povratnici/e i imovinska prava;


nacionalne manjine i Romi/kinje
Pravni okvir
Pitanje priznavanja rezultata popisa stanovnitva iz 2013. godine imat e
direktne implikacije na povratnike/ce prilikom primjene pravnih propisa,
koji reguliu zastupljenost prema posljednjem popisu stanovnitva. Premda
se kvote bazirane na rezultatima popisa iz 1991. godine ni dosad nisu
dosljedno primjenjivale tamo gdje su propisane zakonom, uvoenje ovakvih
odredbi pokazuje tendenciju da se u potpunosti zanemare raniji mehanizmi afirmativne akcije po principu zapoljavanja proporcionalnog entikoj
strukturi stanovnitva. Takav je, recimo, sluaj usvajanja Zakona o policiji
i unutranjim poslovima Republike Srpske (vidjeti: 1.2 Parlamenti), koji bi
mogao postati presedan i za druge akte u kojima se obaveza proporcionalne
zastupljenosti graana i graanki iz razliitih etnikih skupina nee uzimati
u obzir pri izradi propisa.
Zapoela je primjena novih odredbi Zakona o prebivalitu i boravitu
dravljana BiH, gdje se pri prijavi povratka u prijeratno prebivalite, raseljena lica/povratnici tretiraju po istim postupku kao i drugi graani/ke, te se
u praksi ignorie stari i jo vaei lan 20 ovog Zakona, koji im omoguava

Human Rights Paper, Paper 23

33

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

olakani postupak prijavljivanja. Raseljena lica zbog administrativnih


problema mijenjaju privremene u trajne line karte u mjestu poslijeratnog
prebivalita, ime gube status raseljene osobe. Na taj nain se formalno
smanjuje broj raseljenih osoba, to u praksi nije sluaj.
Izbjegla lica i dalje se suoavaju sa problemom primjene Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, gdje neuee izbjeglih u javnim izlaganjima ugroava zatitu imovine u smislu uspostave novog premjera, posebno
u sluaju uzurpacije imovine od drugih lica. Zakon o porezu na nepokretnosti Republike Srpske, takoer, sadri odredbe problematine za izbjegla
lica, jer poreski raun ima snagu izvrne isprave, dajui Poreskoj upravi
mogunost da pokrene prinudnu naplatu poreza, ili stavi nekretninu pod
hipoteku, u sluaju neplaanja poreza. Izbjegla lica izloena su riziku da nee
biti blagovremeno informisana o preduzetim mjerama nadlenih organa, to
im moe ugroziti vlasnitvo nad imovinom u BiH.
Trenutno stanje
Kljuna, kad je rije o pravima povratnika/ca u 2016. godini, ostaju pitanja
osiguranja ravnopravnog pristupa javnim slubama; nepristrasne istrage o
prekrajima i krivinim djelima koja su povezana s izbjeglim i raseljenim
licima i povratnicima/cama; pristupa obrazovanju bez diskriminacije, te
ravnopravne zastupljenosti u institucijama. Uee povratnike populacije
u procesima odluivanja u lokalnoj vlasti direktno je povezano s rezultatima lokalnih izbora, na kojima se oekuje pad izlaznosti povratnika/
ca, te interesa izbjeglih i raseljenih lica za glasanje u prijeratnim mjestima
prebivalita. Organizovana mobilizacija i osiguranje ostvarivanja prava
glasa za raseljena i izbjegla lica prisutna je u svega nekoliko opina (Vare,
Stolac, Srebrenica, Bratunac). Povratnika udruenja iz istone Bosne
uputila su inicijativu za izmjene Izbornog zakona BiH, kojima bi se konstitutivnim narodima garantovala minimalna zastupljenost u opinskim
skuptinama i vijeima, na istom principu kao i nacionalnim manjinama, a koja bi zavisila od rezultata popisa (kvote od 3, 6 i 9% popisanog
stanovnitva).
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o omoguavanju glasanja
kroz otvaranje biralita u diplomatsko-konzularnim predstavnitvima u 24
drave, ali se organizacija glasanja moe otkazati u sluaju malog broja prijavljenih. Prema raspoloivim informacijama, izostale su aktivnosti registracije izbjeglih lica i lica koja privremeno borave u inostranstvu za glasanje
na lokalnim izborima 2016. godine. Unato preporukama civilnog drutva,
Centralna izborna komisija nije preduzela konkretne mjere za olakavanje
registracije i glasanja za lica u inostranstvu.
I dalje nije rijeen status prava djece povratnika/ca u osnovnom obrazovanju. Bojkot nastave u osnovnim kolama u Kotor-Varoi i Bratuncu jo
traje, a nedavno se proirio i na Osnovnu kolu u Srebrenici. Roditelji i
djeca iz bonjake zajednice bojkotuju nastavu zbog nepriznavanja naziva
bosanskog jezika (vidjeti:3.4. Prava djece i mladih), te pitanja organizovanja nastave iz tzv. nacionalne grupe predmeta u skladu sa Privremenim

Human Rights Paper, Paper 23

34

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Preporuke
- Hitno pristupiti izradi
nove strategije za
rjeavanje problema
Roma/Romkinja, koja
e biti usklaena sa
Platformom Evropske
unije, uz obuhvatanje svih
oblasti u kojima Romi ne
ostvaruju svoja prava;
- Usvojiti zasebne
akcione planove za
pojedinane oblasti,
posebno za zdravlje,
stanovanje, zapoljavanje
i obrazovanje Roma/
Romkinja, te primijeniti
intersektorski pristup u
realizaciji;
- Obezbijediti finansijska
sredstva za realizaciju
strategije i akcionih
planova;
- Ojaati kapacitete Odbora
za Rome/Romkinje pri
Vijeu ministara BiH kroz
utvrivanje preciznih
kriterija za izbor lanova/
ica Odbora;
- Ozvaniiti i obiljeavati
datume od znaaja za
Rome/Romkinje;
- Pri rjeavanju romskih
pitanja i radu na romskim
akcionim planovima
neophodno je osnaivati
i ukljuivati predstavnice
i predstavnike romske
zajednice u BiH.

sporazumom o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika.


Asocijacija studenata Srebrenice predloila je izmjene Okvirnog zakona o
osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, gdje je zatraeno da se jasno
preciziraju nazivi i koritenje slubenih jezika konstitutivnih naroda, s
obzirom na to da institucije Republike Srpske odbijaju da priznaju naziv
bosanski jezik, te je najavljeno i predlaganje Zakona o slubenim jezicima u Bosni i Hercegovini. Ozbiljne aktivnosti za rjeavanje ovih pitanja
nisu pokrenute, s obzirom na to da reakcije na nejednak tretman bonjake
i hrvatske djece u Republici Srpskoj, ili srpske u Federaciji, jo ne prelaze
granice lokalnih zajednica.
Romi/Romkinje
Pravni okvir
Strategiju Bosne i Hercegovine za rjeavanje problema Roma usvojilo je Vijee
ministara BiH 2005. godine. Vijee ministara tek je u julu 2008. godine usvojilo Akcioni plan Bosne i Hercegovine za rjeavanje problema Roma u oblastima zapoljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zatite, te se iste godine BiH prikljuila Dekadi inkluzije Roma. Od 2009. godine institucije BiH
godinje izdvajaju 3.000.000 KM za realizaciju akcionog plana. Ovaj Akcioni
plan naknadno je revidiran za period od 2013. do 2016. godine.
Od 2004. godine postoji i Akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim
potrebama Roma, koji je revidiran 2010. godine, ali za iju realizaciju nikada nisu izdvojena sredstva. S obzirom na to da cjelokupna realizacija regionalnog programa Dekade inkluzije Roma nije davala eljene rezultate,
Evropska unija je izradila Okvir nacionalnih strategija za integraciju Roma
Evropske unije do 2020. godine (Platforma EU-a), koji je 2011. godine usvojila Evropska komisija, te obavezuje Bosnu i Hercegovinu da svoje strateke
dokumente uskladi sa ovom platformom i njenim principima.
Svi strateki dokumenti za Rome/Romkinje u BiH su istekli ili istiu ove
godine, osim Platforme EU-a koja treba da poslui kao okvir za izradu
stratekih dokumenata. S obzirom na nepostojanje stratekih dokumenata,
tokom proteklog perioda nije dolo do rjeavanja bitnih problema poput integracije romske djece u obrazovni sistem ili suzbijanja viestruke diskriminacije Romkinja i romskih djevojica.
Odbor za Rome pri Vijeu ministara BiH sastoji se od 11 predstavnika/ca
Roma i 11 predstavnika/ca institucija. Romska udruenja iz FBiH predlau
est lanova/ica iz est podruja, iz Republike Srpske tri lana/ice iz tri
podruja, te jedog lana/icu iz Brko Distrikta i jednu lanicu iz enske
romske mree. Ovaj princip regionalne zastupljenosti, kao glavnog kriterija
za izbor lanova/ica Odbora, moe dovesti do umanjenja kvaliteta sastava
Odbora, jer se iskustvo i ekspertiza organizacija koje delegiraju svoje predstavnike/ce time stavlja u drugi plan.
Trenutno stanje
Diskriminacija Roma/Romkinja i dalje je iroko rasprostranjena i nedovoljno adresirana od vlasti. BiH nije implementirala svoje meunarodne

Human Rights Paper, Paper 23

35

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

obaveze u osiguranju mehanizama za poboljanje romskih ljudskih prava,


poput prava na adekvatno obrazovanje, zapoljavanje, stanovanje, zdravstvenu zatitu, sigurnost i zatitu od diskriminacije.
Romi i Romkinje esto su rtve napada i zloina iz mrnje. Posebno je
zabrinjavajua izloenost romske djece diskriminaciji, kako od svojih
vrnjaka/inja, tako i od nastavnog kadra u obrazovnom sistemu. I dalje je
izraena diskriminacija pri zapoljavanju, koja ima ne samo ekonomske, ve
i druge posljedice po Rome/Romkinje u BiH. Jedna od izraenijih je slaba
pokrivenost zdravstvenim osiguranjem, koje zavisi od uplaenih doprinosa.
Zabiljeen je porast osoba koje nemaju zdravstveno osiguranje. I ovaj problem posebno pogaa romsku djecu. Iako je zakonom propisano da sve osobe
ispod 18 godina starosti imaju pravo na zdravstveno osiguranje, u praksi se
zakonske odredbe ne primjenjuju i esto se zahtjeva potvrda o pohaanju
kole da bi se ovo pravo ostvarilo. Mnoga romska djeca ne pohaaju kolu,
jer im roditelji ne mogu obezbijediti knjige, odjeu i drugu opremu. Pored
toga, romska djeca naputaju kolu i zbog diskriminacije kojoj su izloena u
kolskom sistemu.
Obiljeavanje znaajnih datuma za Rome i Romkinje, poput 8. aprila,
Svjetskog dana Roma, predstavlja nain da Romi postanu vidljivi u javnom
prostoru. U tom smislu vano je obiljeiti i stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu, naroito na podruju tzv. Nezavisne drave Hrvatske.29

29 Susjedna Republika Hrvatska je kao zvanian dan za komemoraciju Roma stradalih tokom Drugog
svjetskog rata uzela 2. august, jer je samo na taj dan 1943. godine u nacistikom koncentracionom
logoru Auvic ubijeno vie od 3.000 djece, ena i staraca Roma.

Human Rights Paper, Paper 23

36

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

4. MEDIJI I SLOBODA IZRAAVANJA


Preporuke
- Usvojiti legislativu
kojom e se osigurati
transparetnost
medijskog vlasnitva i
finansiranja medija iz
javnih budeta;
- Harmonizirati
zakone o javnim
servisima sa krovnim
Zakonom o javnom
RTV sistemu, te
uspostaviti odriv
model finansiranja
javnih medija i
depolitizovati proces
izbora i imenovanja
upravnih odbora,
programskih savjeta
i direktora/ica javnih
servisa;
Osigurati efikasniju
zatitu sigurnosti
novinara/ki kroz
dopune krivinih
zakona i zakona o
krivinom postupku
na svim nivoima vlasti
u BiH;
Sprijeiti politike
uticaje na rad
Regulatorne agencije
za komunikacije radi
efikasnije regulacije
trita elektronskih
medija i potovanja
profesionalnih
standarda
novinarstva.

Pravni okvir
BiH ima adekvatan zakonski okvir koji garantuje zatitu slobode izraavanja
i slobode informisanja, ali ne i njegovu zadovoljavajuu i efikasnu primjenu
u praksi.
Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) na snazi je 15 godina, ali i
dalje ga graani/ke i novinari/ke ne primjenjuju u velikoj mjeri. Veliki broj
javnih organa i dalje ne izvrava sve obaveze predviene ovim zakonom,
posebno kod imenovanja slubenika/ce za informiranje. Zakon o zatiti od klevete u BiH primjenjuje se 13 godina, uz nastojanje sudova da slijede standarde
i odluke Evropskog suda za ljudska prava. Zabrinjavajua je injenica da broj
sudskih tubi za klevetu konstantno raste (u prosjeku 100 novih svake godine),
te da procesi traju vie godina.
U BiH ne postoje zakoni koji reguliu transparentnost medijskog vlasnitva i
tite novinarsku profesiju od medijskog klijentelizma. Kodeks za tampu i online medije i Kodeks o audiovizuelnim uslugama medija i medijskim uslugama
radija, u kojima su postavljeni standardi profesije, ne potuju se dosljedno,
niti su jednako prihvaeni od strane brojnih medija u BiH. Odredbe Zakona o
Javnom RTV sistemu, kojima je propisana raspodjela sredstava od RTV takse
i marketinga, u praksi ne potuju entitetski javni emiteri (RTRS i RTVFBiH),
to je dovelo do finansijskog kolapsa dravnog javnog emitera (BHRT).
Trenutno stanje
U prethodnom periodu nastavljeni su trendovi pritisaka i napada na novinare. Udruenje BH Novinari zabiljeilo je 60 sluajeva napada na novinare/ke, te krenja slobode izraavanja, integriteta medija i individualnih
prava medijskih djelatnika/ca. Istrage o ovim sluajevima nisu profesionalne i efikasne, niti se ovakvi napadi adekvatno procesuiraju, na ta vjerovatno utie injenica da se meu poiniteljima nalaze visoko pozicionirani
javni zvaninici, poput predsjednika Republike Srpske, ministra sigurnosti
BiH i parlamentaraca, kao i vlasnici medija, policajci, vjerski zvaninici i
sl. Prema istraivanju Udruenja BH novinari, samo 15% krivinih djela
poinjenih protiv novinara/ki dobije pravosnani sudski epilog, dok najvei
broj sluajeva proe bez ikakve reakcije pravosudnih institucija. Medijska
zajednica je stoga pokrenula inicijativu za izmjene krivinog zakonodavstva
u BiH radi osiguranja pravne zatite medijskih profesionalaca/ki.
Znaajan napredak ostvaren je u oblasti saradnje Ministarstva za ljudska prava
i izbjeglice BiH i medijskih organizacija i institucija, s ciljem uspostavljanja
stalnog praenja institucionalne zatite slobode medija. Kreiran je Akcioni
plan zatite ljudskih prava sa posebnim segmentom posveenim zatiti sistema javnog emitiranja, provoenju efikasnih istraga u vezi sa napadima na
novinare/ke i medije, te kreiranju mehanizama i metodologije kontinuiranog
izvjetavanja o primjeni prava na slobodu izraavanja u BiH.
Nakon to su funkciju direktora Regulatorne agencije za komunikacije
punih osam godina obnaali vritelji dunosti, na sjednici Vijea ministara

Human Rights Paper, Paper 23

37

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

BiH 26. aprila 2016. godine potvreno je imenovanje direktora RAK-a u punom mandatu. Regulatorna agencija za komunikacije i dalje je pod snanim
politikim uticajem i nalazi se u stanju potpune pasivnosti, te ne ispunjava
u potpunosti svoju funkciju nezavisnog regulatora, ukljuujui i odluke u
vezi sa digitalizacijom, provedbom Kodeksa o audiovizuelnim medijskim
uslugama i medijskim uslugama radija i ostalih profesionalnih standarda
prihvaenih uvjetima dozvole za rad elektronskih medija u BiH. Zakon o
komunikacijama BiH zabranjuje uplitanje politikih lobija u rad RAK-a, ali
odredbe tog zakona nisu dovoljan garant za efikasan i nezavisan rad agencije. Potrebno je mnogo efikasnije djelovanje Vijea agencije, rukovodeeg i
strunog osoblja, posveenog provedbi EU standarda, funkcionisanju trita
elektronskih medija, ouvanju etikih i profesionalnih standarda novinarstva, kao i demokratske i kohezione uloge medija u bh. drutvu.
U BiH se poistovjeuju vlasnitvo i funkcija medija. Mediji, posebno privatni,
robuju interesima svojih vlasnika i njihove ureivake politike odslikavaju preferiranu politiku opciju, dok istovremeno jaaju politiki uticaji na
urednike politike u javnim medijima. Politikoj instrumentalizaciji komercijalnih medija doprinosi netransparentnost medijskog vlasnitva, te fragmentirano i prezasieno medijsko trite. Na manje od etiri miliona stanovnika/
ca, u BiH postoji 7 dnevnih novina, 3 politika magazina, desetine raznih
periodinih publikacija, 6 novinskih agencija,30 46 televizijskih stanica i 151
radio stanica.31 Pored tradicionalnih medija, u BiH, gdje 57% stanovnitva
koristi internet,32 djeluje i veliki broj novinskih portala, pri emu ne postoji
centralni registar online medija i medijskih portala, ni kod javnih institucija,
ni kod medijskih regulatora. Vlasnitvo nad online medijima posebno je netransparentno i izloeno zloupotrebama politikih subjekata.
Javni servisi izloeni su finansijskim i politikim pritiscima, koji su kulminirali
potpunim raspadom sistema naplate RTV takse i najavom Upravnog odbora
BHRT-a da e BHT krajem juna prekinuti emitovanje programa. Pritisci na
Javni servis prisutni su i u formi pokuaja produbljavanja etnikih podjela u
javnom RTV sistemu (uvoenje hrvatskog kanala i disolucija BHT kanala).
Kriza u funkcionisanju javnih medija (javnih servisa i lokalnih RTV stanica)
zahtijeva profesionalnije i odgovornije ponaanje, ne samo osnivaa javnih
medija (parlamenata i opinskih vijea), ve i upravnih i poslovodnih struktura, te urednika, novinara i uposlenika koji pred graanima moraju demostrirati svoju posveenost provedbi misije javnih medija i rad u interesu
javnosti, a ne politikih centara moi. Neophodno je, takoer, obezbijediti
jae uee civilnog drutva i medijske zajednice u izboru kompetetnih i
strunih rukovnih i upravnih struktura u javnim servisima. Prema Press
Freedom Indexu za 2016. godinu, Bosna i Hercegovina je nie rangirana u
odnosu na ranije i trenutno je pretposljednja zemlja u regionu kad je rije o
medijskim slobodama, ispred Makedonije kao posljednje.
30 Podaci su preuzeti sa stranice Vijea za tampu BiH: http://www.vzs.ba (2016-7-1)
31 Podaci su preuzeti sa stranice Regulatorne agencije za komunikacije: http://www.cra.ba/bih/index.
php?uid=1273787399 (2016-7-1)
32 Podaci uzeti iz: Pregleda korisnika interneta i internet operatera u BiH u 2015. godini, koji je
publikovala Regulatorna agencija za komunikacije: http://www.cra.ba (2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

38

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

5. TRANZICIJSKA PRAVDA
5.1 Regionalna pitanja, meunarodne obaveze i
tranzicijska pravda
Preporuke
- Predmeti kategorije
A, obraeni na
Meunarodnom
krivinom sudu za
bivu Jugoslaviju,
trebaju postati
prioritet da bi se
preostalo vrijeme
za implementaciju
dravne strategije
iskoristilo
najefikasnije i
najsvrsishodnije;
- Usvojiti zakon o
rtvama torture u
BiH;
- Napraviti program
reparacije kako bi se
umanjile posljedice
pretrpljenih
trauma rtava,
te kompenzirala
njihova materijalna
i nematerijalna
teta i izvrio povrat
imovine.

Prava rtava torture i dalje nisu adekvatno zatiena. Odbijaju se tube


bivih logoraa/ica, koji su tuili Republiku Srpsku zbog ratnih zloina, pri
emu na njih pada teret plaanja visokih sudskih trokova. U junu 2015. godine, Zajednika komisija za ljudska prava Parlamentarne skuptine BiH na
sjednici posveenoj rtvama torture naloila je Vijeu ministara BiH da do
kraja 2015. godine izradi nacrt zakona o pravima rtava torture. Formirana
je radna grupa pod kontrolom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH,
ali nacrt ni godinu dana kasnije nije dostavljen, ni Vijeu ministara BiH, ni
Parlamentarnoj skuptini BiH. Drava i dalje nema program reparacije, ni
bazu podataka o svim rtvama da bi se osigurala zatita prava na obeteenje.
Nastavljaju se problemi u vezi s funkcioniranjem Instituta za nestale osobe,
iji upravni i nadzorni odbor radi u tehnikom mandatu zbog nesuglasica
suosnivaa instituta (ICMP i Vijee ministara BiH). U tehnikom mandatu
rade i lanovi Kolegija direktora, koje je javnost optuivala za pokuaj politizacije Instituta.
BiH nikada nije usvojila prijedlog strategije tranzicijske pravde za period
od 2012 do 2016. godine. Regionalna saradnja na progonu ratnih zloinaca
je loija, to potvruje i Izvjetaj za 2015. godinu glavnog hakog tuitelja
upuenog Vijeu sigurnosti UN-a. S obzirom na takvu situaciju, potrebne
su promjene u Dravnoj strategiji BiH za rad na predmetima ratnih zloina,
ukljuujui uspostavu novih mehanizama, prevashodno komisija za istinu.
Inicijativa za REKOM jedina je takve vrste u regionu i od krucijalnog je
znaaja za cijeli region.
Postignut je odreeni napredak kad je rije o odnosima prema rtvama
seksualnog nasilja u ratu. U maju 2015. godine usvojeni su amandmani na
Krivini zakon BiH, kojima se postojanje oruanog sukoba tretira kao prinudna okolnost dovoljna da se utvrdi da je do seksualnog ina dolo bez
pristanka, bez dokazivanja upotrebe sile ili prijetnje njome. Zakon je time
usklaen sa meunarodnim standardima. Takoer, nastavljena je praksa
dodjele obeteenja rtvama seksualnog nasilja u ratu (drugostepena presuda Slavku Saviu iz februara 2016. godine i presuda u sluaju Adil Velji i
Beki Mei u martu 2016. godine). Sa druge strane, Vlada FBiH je krajem
2015. godine izradila Nacrt izmjena Zakona o osnovama socijalne zatite,
zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom FBiH, koji predvia
osnivanje posebne komisije za utvrivanje da li je podnositelj/ica zahtjeva za
utvrivanje statusa civilne rtve rata, rtva seksualnog nasilja. Na ovaj nain
u proceduru se uvodi nepotrebno novo tijelo, umjesto da se koriste postojei
i ustaljeni mehanizmi, tj. zvanini Institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja u Federaciji BiH.
U Federaciji BiH, u februaru 2016. godine, Predstavniki dom Parlamenta
FBiH usvojio je Nacrt zakona o zabrani negiranja, minimiziranja,

Human Rights Paper, Paper 23

39

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

opravdavanja ili odobravanja holokausta, zloina genocida i zloina protiv


ovjenosti. Nacrt je poslat u javnu raspravu i na konsultacije sa udruenjima
rtava, te akademskom zajednicom. Ova problematika jo nije rijeena
u Republici Srpskoj i na dravnom nivou. Vijee ministara BiH nekoliko
puta je predloilo usvajanje zakona koji zabranjuje djelovanje faistikih i
neofaistikih organizacija, te upotrebu ovih obiljeja, ali zakon nikad nije
dobio potrebnu parlamentarnu veinu.

5.2 Ratni zloini


Pravni okvir
Prema Dravnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zloina (2008), u
roku od sedam godina trebalo je procesuirati najodgovornije za najsloenije
sluajeve tekih krenja meunarodnog humanitarnog prava, a ostale predmete u roku od 15 godina od usvajanja Strategije. Tuilatvo BiH zatrailo je
dodatne tri godine za procesuiranje najsloenijih sluajeva, koji su trebali biti
okonani do decembra 2015. godine, te je upitno i u kojoj mjeri e se ispuniti
predvieni ciljevi za procesuiranje ostalih predmeta u narednih osam godina. Osnov za Dravnu strategiju bila je informacija da se u BiH nalazi oko
10.000 lica koja se mogu dovesti u vezu sa tekim krenjima meunarodnog
humanitarnog prava u BiH.
Trenutno stanje
Dosad je rijeeno oko 30% navedenih sluajeva, od ega preko 2.200 sluajeva
obustavom procesa. Tuilatvo BiH je 2005. godine preuzelo 18 istraga koje je
zapoeo Haki tribunal (predmeti kategorije 2), koje su okonane tek krajem
prole godine, bilo podizanjem optunica, ili obustavom istrage.
Pravosudne institucije i dalje su izloene politikim pritiscima, dok izostaje
snana i odluna podrka meunarodne zajednice, poput mehanizama koje
bi mogle obezbijediti Ujedinjene nacije koz pravno i kadrovsko naslijee
MKSJ-a, te kroz uspostavu kontrole i neposrednog uestvovanja u realizaciji predloene izmjene Dravne strategije. Potrebno je osigurati podrku ne
samo za tuiteljstva u BiH na svim nivoima, nego i za rad sudaca/sutkinja
i prateih agencija i slubi, posebno na polju zatite i podrke svjedocima/
svjedokinjama. Potrebna je materijalna podrka meunarodne zajednice, ali
i pomo kroz institucionalni i pravni okvir, ime bi se osigurali puni kapaciteti neophodni za zavretak sluajeva, posebno onih koji su pregledani
Pravilima Rimskog puta, od kojih je veina zakljuana u ladicama preko
15 godina.
Tuilatvo BiH dijeli odgovornost za realizaciju Dravne strategije sa
tuilatvima na niim nivoima (entitetskim i kantonalnim), to je posebno problematino zbog nepostojanja koordinacije izmeu tuilatava na
razliitim nivoima. Kriteriji za ocjenjivanje sloenosti sluajeva su nejasni
i neujednaeni, ne postoji jedinstvena baza podataka, dupliraju se istrage, a
optunice Tuilatva BiH ustupaju se niim nivoima. Sve ovo produava trajanje procesa i dodatno troi resurse, jer se novi tuitelji/ce moraju upoznati

Human Rights Paper, Paper 23

40

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

sa sluajevima i ponovo pozivati svjedoke/svjedokinje, to dovodi do zastoja


u procesima. ini se i da se nia tuiteljstva i sudovi esto kriju iza odluka/
aktivnosti viih nivoa, kao to su Tuiteljstvo i Sud BiH, a to se posebno
odnosi na tuiteljstva i sudove iz Republike Srpske.
Ilustrativan je sluaj Milenka Stania, koji je osumnjien od MKSJ-a i prema
Pravilima Rimskog sporazuma svrstan u kategoriju A standardnih oznaka,
a SDS ga je kandidovao za viceguvernera Centralne banke BiH, to je izazvalo proteste udruenja rtava. U kategoriji A nalaze se osobe za koje, po
meunarodnim standardima, postoje osnove sumnje da su poinile teka
krenja meunarodnog humanitarnog prava.
Upravo je ovaj sluaj otvorio pitanja realizacije predmeta pregledanih
Pravilima Rimskog puta. Kategorijom A oznaeno je 848 sloenih predmeta
u BiH, od ega je dosad procesuirano oko 250 predmeta, dok se za ostalih
600 sluajeva ne zna u kojoj su fazi. Dio ovih predmeta nalazi se na niim
tuiteljstvima, ukljuujui tuiteljstva na podruju Republike Srpske, gdje
je posebno upitna dalja sudbina ovih predmeta s obzirom na to da je dio
pravosua u RS-u koji se bavi ratnim zloinima sistematski slabljen u korist
onog koji se bavi vjerskim ekstremizmom i terorizmom.

Human Rights Paper, Paper 23

41

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

6.

ODABRANE
PITANJA

TEME:

EKONOMSKO-SOCIJALNA

6.1 Rad, zdravstvo i socijalna politika


Preporuke
- Na osnovu analize primjene
odredaba novih zakona
o radu do kraja 2016.
godine izmijeniti i dopuniti
lanove koji nisu dovoljno
razjanjeni, ili postoje
problemi u primjeni, te
pojaati inspekcijski nadzor
nad primjenom novih
zakonskih rjeenja;
- Uskladiti zakonska
rjeenja iz oblasti socijalne
i zdravstvene zatite sa
novim rjeenjima u vezi
s pravom na porodiljsko
odsustvo za oeve;
- Izjednaiti naknade u
oblasti socijalne zatite da
bi se svim graanima/kama
osigurao jednak tretman
i ista prava u oblasti rada,
socijalne i zdravstvene
zatite;
- Ukinuti odredbe kojima
se zdravstveno osiguranje
nezaposlenih osoba
uslovljava rokovima
prijavljivanja na evidenciju
zavoda za zapoljavanje;
- Usvojiti okvirni Zakon
o lijeenju neplodnosti
biomedicinski
potpomognutom
oplodnjom na dravnom
nivou.

6.1.1. Radna prava


Registrovana nezaposlenost donekle je smanjena u odnosu na prethodni period, ali je i dalje visoka. Prema podacima Agencije za rad BiH, u martu
2016. godine registrovana je nezaposlenost od 42,4%, a u BiH je registrovano 530.370 nezaposlenih i 721.633 zaposlenih u pravnim licima. Procjena
je da oko 200.000 zaposlenih radi za minimalnu mjesenu plau od oko 370
maraka i da priblino jo toliko zaposlenih ne prima plau redovno, niti
im se uplauju doprinosi. ak i sa prethodnim zakonskim rjeenjima koja
su garantovala zatitu prava radnika/ca do odreene mjere, bilo je mnogo
sluajeva njihovog krenja i sudskih predmeta u oblasti radnih sporova.
Nije bilo nikakvog napretka u rjeavanju problema stvorenih privatizacijskim kriminalom, koje se najavljuje jo od protesta 2014. godine. Neuvezani
radni sta, neredovno uplaivanje doprinosa, neisplaene plae i druga
dugovanja i dalje su realnost mnogih radnika/ca u BiH. Protesti radnika/
ca i dalje su prisutni, pri emu se konvencionalne metode obustave rada,
blokade fabrika i saobraaja poinju zamjenjivati radikalnijim metodama
poput trajka glau i prijetnji samoubistvom. Ovakvi sluajevi zabiljeeni su
u Tuzli u fabrici Tuzla kvarc (april 2016) i Livnici elika (januar 2016). Oba
protesta okonana su nalaenjem privremenih rjeenja.
U proteklih godinu dana, u oba bh. entiteta usvojeni su novi zakoni o radu,
uz neslaganje socijalnih partnera, te proteste sindikalnih organizacija (vidjeti: 1.2 Parlamenti i 1.3 Uprava). Novim zakonskim rjeenjima odreena
prava su poboljana, dok su neka prava umanjena. Meu pozitivnim novinama su odredbe koje garantuju zabranu diskriminacije po bilo kojem osnovu, te odredbe se odnose na mobbing i nasilje na radu; radna sedmica
je skraena na 48 sati, to je u skladu sa Direktivom 2003/88 EZ. Posebnim
lanom propisana je zabrana diskriminacije na osnovu spola, te je propisana
i mogunost uspostavljanja specijalnih mjera pri zapoljavanju radi postizanja ravnopravnosti spolova. Ipak, ova odredba nije detaljnije razraena,
pa je teko procijeniti kakve e efekte imati u praksi i da li e biti integrisana u zakone i pravilnike pravnih subjekata. Uvedene su odredbe kojima se poslodavcu zabranjuje da odbije zaposliti enu zbog njene trudnoe
i da joj otkae ugovor o radu za vrijeme trudnoe, poroajnog odsustva i
sl. Uvedena je mogunost da otac djeteta moe koristiti poroajno odsustvo 42 dana (FBiH), odnosno 60 dana (RS) poslije poroaja, ali je regulacija
naknade za takvo odsustvo u FBiH ostavljena kantonima. Minimalno trajanje godinjeg odmora poveano je sa 18 na 20 radnih dana, ali je uveden
i maksimum trajanja odmora od 30 radnih dana. Uvedeno je nepovoljnije
rjeenje po radnike produavanjem perioda na koji se moe zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme sa dvije na tri godine u FBiH, dok je u RS ostao rok od dvije godine, osim u posebnim sluajevima. Trajanje kolektivnog

Human Rights Paper, Paper 23

42

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

ugovora ogranieno je na tri godine, nakon ega se moe primjenjivati maksimalno 60 dana, osim ako strane koje su ga zakljuile ne sklope sporazum
o produetku ugovora u roku od 60 (RS), odnosno 30 (FBiH) dana prije njegovog isteka. Prema prethodnom zakonu, kolektivni ugovor se primjenjivao
sve do zakljuivanja novog, te je ovaj lan bio jedan od kljunih zamjerki
sindikata na novi zakon. Usvojene su i odredbe o odreivanju otpremnine
koje su nepovoljnije po zaposlene sa duim radnim staom.
6.1.2. Socijalna zatita
Sistem socijalne sigurnosti u BiH obuhvata socijalno osiguranje, socijalnu
pomo, porodinu i djeiju zatitu, te boraku zatitu. Prava iz oblasti socijalne zatite i dalje su neujednaena izmeu entiteta, odnosno kantona, ime
je nastavljena diskriminacija i nejednak tretman korisnika/ca socijalne zatite
u zavisnosti od mjesta prebivalita. Socijalna davanja baziraju se na pripadnosti odreenoj kategoriji, a ne na individualnim potrebama. Rigorozni uslovi za ispunjavanje prava na socijalnu zatitu, te neadekvatno targetiranje i
nedovoljna sredstva predstavljaju veliki problem, naroito za najugroenije
korisnike/ce socijalne zatite. Zastraujui je podatak da oko 30.000 ljudi u
BiH preivljava hranei se u javnim kuhinjama, koje ni priblino nemaju dovoljno kapaciteta da pokriju potrebe najugroenijih stanovnika/ca i esto zavise od stranih donacija i zalaganja pojedinaca/ki. U decembru 2015. godine,
troje ljudi, koji su bili korisnici javnih kuhinja u Ljubiji (Prijedor), umrlo je
od gladi. Fondovi za socijalnu zatitu godinama se nalaze u stanju finansijske
neodrivosti, posebno PIO fondovi u oba entiteta. Penzijski sistem, baziran
na principu meugeneracijske solidarnosti, efektivno je neprimjenjiv u stanju
kontinuirano visoke nezaposlenosti, naroito u realnom sektoru. Socijalni mir
se kupuje neplanskim i neproduktivnim zaduivanjem kod globalnih kreditnih organizacija, ija je jedina svrha da obezbijedi odrivost budeta i sredstva za socijalna davanja. U Republici Srpskoj, Vlada je odluila da se penzije
vie ne isplauju iz sredstava prezaduenog PIO fonda, te je u novembru 2015.
godine izradila set izmjena i dopuna zakona kojima je PIO fond preao na
trezorsko poslovanje. Ovo je obrazloeno potrebom da se zaustavi kreditno
zaduivanje fonda kod komercijalnih banaka, s obzirom na njegov negativan
finansijski rezultat u iznosu od 46.131.526 KM na kraju prole godine. Jedna
od posljedica ovog poteza jeste i odluka Vlade Republike Srpske, usvojena na
posebnoj sjednici 11. i 12. aprila 2016. godine, da sva ministarstva do daljnjeg
obustave sve isplate iz budeta. Ovakva odluka e uticati na ivot svih graana/
ki, a naroito na socijalno ugroene kategorije.
U Federaciji BiH, PIO fond je, takoer, u ozbiljnim finansijskim problemima, zbog ega se penzije isplauju sa zakanjenjem i neredovno. Udruenje
penzionera FBiH zbog toga je u vie navrata najavljivalo pokretanje protesta,
ali je od njih odustalo nakon potpisivanja sporazuma sa Vladom FBiH u
septembru 2015. godine. Vlade, meutim, nije ispotovala sporazum i jo
nije dolo do stabilizacije fonda i redovne i pravovremene isplate penzija, a
stanje je dodatno oteano ulaskom 15.000 novih penzionera u sistem krajem
2015. godine.

Human Rights Paper, Paper 23

43

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

6.1.3. Zdravstvo
Sistem zdravstvene zatite i dalje je fragmentiran, sa neusklaenim zakonskim odredbama meu razliitim administrativnim nivoima. Pristupanost
zdravstvenih usluga i dalje nije univerzalno obezbijeena, jer osoba osigurana u jednom entitetu/kantonu ne moe ostvariti svoje pravo u drugom.
Mjesto stanovanja dovodi graane/ke u neravnopravan poloaj i po drugim
osnovama ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu, kao to su razliite entitetske/kantonalne liste lijekova, koje utiu na dostupnost i cijene lijekova
(koje su u BiH i dalje meu najviim u regionu). Nije bilo promjena u zakonskom okviru u oblasti zdravstvenog osiguranja, koje je i dalje uslovljeno
uplatom doprinosa, zbog ega osobe koje su nezaposlene, ali nisu registrovane na birou, zaposleni na osnovu ugovora o djelu, oni kojima poslodavac
ne uplauje doprinose i sl. ostaju bez zdravstvenog osiguranja. Kratki rokovi
(30-90 dana) za prijavu na evidenciju nezaposlenih u FBiH onemoguuju ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje razliitim kategorijama nezaposlenih (posebno mladim, enama iz ruralnih sredina, marginaliziranim grupama i sve radnicima/cama kojima poslodavac u tom roku ne izda potrebnu
dokumentaciju), sve dok se ne formalno ne zaposle. U budetima kantona
jo nisu osigurana sredstva za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih
prava za neosigurana lica iz 2009. godine, zbog ega oko 500.000 graana/ki
FBiH nema zdravstveno osiguranje.
Reproduktivna prava ena, takoer, su neujednaena, naroito kod lijeenja
neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom. Fondovi zdravstvenog
osiguranja RS-a, FBiH i Distrikta Brko u cijelosti ili djelimino finansiraju
do dva pokuaja vantjelesne oplodnje. No, provedba ovog pravila u Federaciji
BiH zavisi od finansijskih sredstava pojedinanih kantona. Postoje znatne razlike izmeu entiteta i kantona u sluaju prava na refundiranje i visine iznosa
refundiranih trokova,33 te gornje granice starosti ena koje imaju pravo na
besplatne pokuaje medicinski potpomogunte oplodnje (od 37 do 42 godine). U martu 2016. godine, Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova
Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH uputila je u skuptinsku
proceduru Prijedlog okvirnog zakona o lijeenju neplodnosti biomedicinski
potpomognutom oplodnjom, kojim bi se ujednaila ova prava. Prijedlog je
dvaput dobio negativno miljenje Ustavnopravne komisije koje je Predstavniki
dom PSBiH odbio usvojiti, te je zakonodavni postupak obustavljen.
Kad je rije o poroajnoj i postporoajnoj zatiti ena, prema izvjetaju organizacije Save the Children, BiH se nalazi na 54. mjestu na ljestvici zdravlja majki i djece i najnie je rangirana meu zemljama bive Jugoslavije.34
Istraivanje koje je 2015. godine provela organizacija Djeca, roditelji i porodilje, pokazalo je da se ene suoavaju sa razliitim oblicima nasilja tokom
poroaja. Od 539 ena koje su se porodile u jednom od 13 javnih i jednom
privatnom porodilitu u Republici Srpskoj, oko 80% ispitanica je navelo da
33 Vidjeti: Narandasti izvjetaj 2016: Godinji izvjetaj o stanju ljudskih prava ena u Bosni i
Hercegovini, poglavlje 3: Zdravstvena zatita, dostupan na lokaciji: http://soc.ba/site/wp-content/
uploads/2016/02/NARAN.IZVJESTAJ_02_20.02.2014._FINAL_web.pdf (2016-7-1)
34 Indeks o stanju majki u svijetu za 2015: https://www.savethechildren.net/state-worlds-mothers-2015
(2016-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

44

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

nisu uestvovale u donoenju odluke o nainu poroaja, a ak 59% se ne bi


ponovo porodile u istom porodilitu. Pristup zdravstvenoj zatiti posebno je
problematian za ene Romkinje, od kojih 21% ne trai i/ili ne dobije prenatalnu zdravstvenu zatitu tokom trudnoe.35
6.1.4. Pomo poplavljenim podrujima
Mrea nevladinih organizacija Brana objavila je u februaru 2016. godine
Izvjetaj o realizaciji sredstava za sanaciju posljedica poplava u BiH iz 2014.
godine, u kojem se navodi da je dosad isplaeno oko 31% sredstava obeanih
na donatorskoj konferenciji u Briselu. Prema izvjetaju, utroak finansijskih
sredstava realizovanih preko institucija vlasti moe se precizno utvrditi za
samo 54% sredstava, dok je taj procenat za donatorsku pomo znatno vei i
iznosi 90%. Netransparentno troenje sredstava za obnovu i pomo ogleda
se u nedostatku jasnog i transparentnog sistema izvjetavanja (u velikom
broju izvjetaja nema podataka o vrsti sredstava (budetska ili donatorska),
te lokaciji i krajnjim korisnicima donacija), te nedostatku jedinstvene baze
podataka o donacijama. Istaknuto je i da su graani/ke loe informisani o
javnim pozivima za dodjelu pomoi, te o vrijednosti dobijene pomoi.
U Republici Srpskoj, 2014. godine je usvojen Zakon o posebnom doprinosu za solidarnost da bi se prikupila sredstva za pomo rtvama. Vlada
RS-a na osnovu toga je prikupila desetine miliona maraka pomoi koji su,
prema izvjetajima nevladinih organizacija, potroeni na netransparentan
nain i za koje postoji osnovana sumnja da nisu potroeni za pomo rtvama
poplava. U 2015. godini usvojene su izmjene i dopune zakona, za koje je
podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti. U februaru 2016. godine, Ustavni sud
Republike Srpske (u predmetu broj U-63/14) utvrdio je da je lan 6 Zakona o
izmjenama Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost neustavan iz formalnih razloga, jer je propisivao stupanje zakona na snagu u roku od jednog
dana po objavljivanju, dok je ustavnom normom propisan rok od najmanje
osam dana. Sud je odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti samog sadraja zakona. Narodna skuptina Republike Srpske usvojila je novi Zakon o posebnom
doprinosu za solidarnost u decembru 2015. godine sa identinom odredbom, uz Odluku kojom je pojanjeno da za to postoje naroito opravdane
okolnosti, jer se doprinos povezuje s neto prihodima koji se isplauju na
mjesenom nivou. Jo ne postoje podaci da li je podnesen zahtjev za ocjenu
ustavnosti novog Zakona.

6.2 Popis stanovnitva


Rezultati popisa stanovitva, domainstava i stanova u BiH iz 2013. godine jo nisu objavljeni, a politiki pritisci na statistike institucije nastavljeni su i intenzivirani u proteklom periodu, to je direktna posljedica
injenice da je provoenje popisa od poetka bilo nedovoljno isplanirano,
35 Smjernice za poboljanje poloaja Romske djece u BiH, 2013: http://www.mhrr.gov.ba/ljudska_
prava/djeca_bih/default.aspx?id=4281&langTag=bs-BA (2013-7-1)

Human Rights Paper, Paper 23

45

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

loe implementirano, ispolitizirano i od politikih partija u BiH tretirano


iskljuivo kao pitanje etnonacionalnog prebrojavanja (vidjeti: Alternativni
izvjetaj za 2015.).
Objavljivanje rezultata popisa bio je jedan od uslova za kredibilnu aplikaciju
BiH za lanstvo u Evropskoj uniji, koja je podnesena u februaru 2016. godine, iako ovaj uslov nije ispunjen. Rok za objavu rezultata popisa, koji je
postavljen Akcionim planom za implementaciju Reformske agende bio je
kraj 2015. godine, dok je krajnji zakonski rok za objavljivanje rezultata popisa 1. juli 2016. godine, nakon ega oni vie nee biti validni. U martu 2016.
godine, Tuilatvo BiH pokrenulo je istragu sa ciljem utvrivanja eventualne
krivine odgovornosti za nastalu situaciju.
Objava rezultata kasni zbog razilaenja u stavovima entitetskih statistikih
institucija oko utvrivanja jedinstvenog programa obrade popisne grae
popisa stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini iz 2013.
godine, konkretno u dijelu koji se odnosi na kriterije za utvrivanje rezidentnog stanovnitva. Centralni popisni biro sastajao se vie puta da bi
usaglasio kriterije za utvrivanje jedinstvenog programa, no dogovor nije
postignut i pored probijanja svih postavljenih rokova. Oskudne informacije
sa ovih sastanaka bile su vrlo zabrinjavajue, poput svjedoenja o prijedlogu
da se osobe popisane u spornim obrascima (njih 196.000) evidentiraju kao
rezidentno stanovnitvo, pod uslovom da se izbrie izjanjavanje popisanih
osoba o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti.
Direktor Agencije za statistiku BiH objavio je 18. maja da je usvojena odluka o jedinstvenom programu obrade podataka, u skladu sa preporukama Meunarodne monitoring misije, prema kojoj e se osobe popisane u
spornim popisnicama tretirati kao rezidentno stanovnitvo. Zamjenik direktora Agencije iz reda srpskog naroda javno je izrazio neslaganje sa ovom odlukom, te su se o tome oglasili i Vlada Republike Srpske, Zavod za statistiku
Republike Srpske, te predstavnici/ce i vladajuih i opozicionih stranaka iz
ovog entiteta, uz poruke da Republika Srpska nee priznati rezultate popisa
ukoliko se objave u skladu sa ovom metodologijom. SNSD je, konano, preko svojih predstavnika/ca u Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine
BiH prenio ovu raspravu i u dravni parlament, te je krajem maja odrana
peta hitna sjednica Predstavnikog doma PSBiH, sa koje je Vijeu ministara
BiH upuen zahtjev da u roku od 10 dana dostavi Informaciju o Odluci o
usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovnitva,
domainstava i stanova u BiH iz 2013. godine, koju je donio direktor Agencije
za statistiku BiH Velimir Juki, nakon ega je predsjednik Republike Srpske
najavio da e, u sluaju objave rezultata popisa po usvojenoj metodologiji,
obustaviti sve procese u kojima uestvuje Republika Srpska na dravnom
nivou i provesti novi popis u Republici Srpskoj. Pitanje popisa i njegovih
rezultata jo jednom je eksplicitno preneseno sa terena struke na teren
politikih sukoba i interesa, ime se nastavlja uruavanje ionako upitnog
kredibiliteta provedenog popisa.

Human Rights Paper, Paper 23

46

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

O INICIJATIVI
Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine neformalna je koalicija trideset organizacija civilnog drutva, koja doprinosi
praenju reformi i nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske
unije, fokusirajui se na pitanja demokratizacije, vladavine prava, te ljudskih i manjinskih prava. Saznajte vie o Inicijativi na: http://eu-monitoring.
ba/o-inicijativi/
Aktivne lanice su:
Asocijacija za demokratske inicijative, Sarajevo
BH novinari, Sarajevo
Centar za istraivako novinarstvo, Sarajevo
Centar za mlade Kvart, Prijedor
Centar za politike studije, Sarajevo
Fondacija Cure, Sarajevo
Fondacija 787, Sarajevo
Forum ZFD, Sarajevo
Helsinki parlament graana, Banja Luka
Inicijativa mladih za ljudska prava, Sarajevo
Kali Sara Romski informativni centar, Sarajevo
MyRight - Empowers People with Disabilities, Sarajevo
Otra nula, Banja Luka
Transparency International, Banja Luka/Sarajevo
TRIAL Track Impunity Always, Sarajevo
Sarajevski otvoreni centar
Udruenje tranzicijska pravda, odgovornost i sjeanje, Sarajevo
Udruenje ene enama, Sarajevo
Vaa prava BiH
Zato ne, Sarajevo
Zemlja djece, Tuzla
Inicijativu koordiniraju:
Sarajevski otvoreni centar
info@eu-monitoring.ba
Inicijativu podravaju:
ACIPS, Sarajevo; Asocijacija studenata Pravnog fakulteta Univerziteta u
Tuzli; Banjaluko udruenje kvir aktivista (BUKA), Banja Luka; Centar za
socio-ekoloki razvoj, Banja Luka; Centar za ljudska prava Univerziteta u
Sarajevu; Crvena, Sarajevo; Evropski istraivaki centar, Sarajevo; Green
Council, Sarajevo; Infohouse, Sarajevo; OKC Abraevi, Mostar; Prava za
sve, Sarajevo; Perpetuum Mobile, Banja Luka; Udruenje PEKS, ivinice;
Udruenje graana za analizu javnih politika, Banja Luka; Vesta, Tuzla;
Vanjskopolitika inicijativa BiH, Sarajevo; Zeleni Neretva, Konjic

Human Rights Paper, Paper 23

47

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

INICIJATIVA ZA MONITORING EVROPSKIH INTEGRACIJA


BOSNE I HERCEGOVINE
Naslov:
ALTERNATIVNI IZVJETAJ BIH ZA 2016. GODINU
Izdava:
Sarajevski otvoreni centar, u ime
Inicijative za monitoring EU integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba
Prireivai/ice:
Tijana Cvjetianin, Zato ne, Sarajevo
Inela Hadi, Sarajevski otvoreni centar
Autori/ce pojedinih poglavlja (po abecednom redu):
Anela Pepi; Borka Rudi, BH novinari; Dragana Dardi, Helsinki
parlament graana; Draana Lepir, Otra nula; Inela Hadi, Sarajevski
otvoreni centar; Leila Biaki, Centar za istraivako novinarstvo;
Mirsada Bajramovi, Zemlja djece; Miroslav ivanovi, Centar za ljudska
prava Univerziteta u Sarajevu; Nataa Maros, My rights; Nedim Jahi,
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH; Paulina Janusz, Tranziciona
pravda, odgovornost i sjeanje; Rasim Ibrahimagi, Inicijativa mladih za
ljudska prava; Selma Korjeni, TRIAL BiH; Saa Gavri, Sarajevski otvoreni
centar; Snjeana Ivandi Ninkovi, Asocijacija za demokratske inicijative;
Sunita Dautbegovi-Bonjakovi, Forum ZFD; Tijana Cvjetianin, Zato ne;
Vladana Vasi, Sarajevski otvoreni centar.
Prevod BHS-ENG/lektura ENG:
Alma Hamza
Lektura BHS:
Maja Sijeri
Prelom/dizajn:
Dina Vili
Nekomercijalno umnoavanje, fotokopiranje, ili bilo koji drugi oblik
reprodukcije cijele publikacije ili njenih dijelova, je poeljno. Sadraj ove
publikacije iskljuiva je odgovornost njenih autora/ica.

Human Rights Paper, Paper 23

48

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba

Alternativni izvjetaj za BiH 2016: politiki kriteriji

Human Rights Paper, Paper 23

49

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, www.eu-monitoring.ba, info@eu-monitoring.ba