Novi vjerski portal

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 To search type and hit enter

FACEBOOK

Duhovnost
33,742 likes

Like Page Share

Be the first of your friends to like this

Bog i znanost
AUTHOR ADMIN PUBLISHED 27. SIJENJA 2017 COMMENTS 0

Od pojave empirijske filozofije pa do vrhunca u

prosvjetiteljstvu, svu nadu, egzistencijalna pitanja ovjeka,
pa ak i svrhu samoga ivota, predvodnici takvog
svjetonazora polagali su u napredak znanosti i tehnicizma.
Vjena metafizika pitanja i njene proturjenosti pojedinih mislilaca naspram
drugih, pomalo su zatirana sa strane, dok su tehiniki napredak i sve vea
otkria posebno na podruju fizike i biologije, doekivana s oduevljenjem.
Enciklopedisti i filozofi naturalizma, s ustrinom su navijetali novo evanelje
gdje je znanost na tronu, a sve to nije mogue dokazati eksperimentalnom
metodom, nije ni vrijedno promiljanja. Dakako da tu kao glavna meta naao

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 se nitko drugi doli sam gospodin Bog.

O emu se radi?
Razdoblje u kojem mi danas ivimo naziva se doba post-moderne. Svijet je
postao i sve vie postaje globalno selo zahvaljujui sve veem razvoju na
podruju tehnike i sve ubrzanijoj promjeni okoline. Upravu u tome arenom
spektru mogunosti, kolau i dostupnosti tehnike, pojedincu malo ostaje
vremena posvetiti se samom sebi, to zbog sve ubrzanijeg ritma ivota, to
zbog arenila koje okruenje nudi u svim aspektima njegova djelovanja.
Novine i internetski portali su prepuni fascinantnim otkriima na podruju
znanosti, krcati senzacijama od kojih veina zasluuje respektabilno mjesto
na vlastitom podruju, ali naalost imaju malu egzistencijalnu vrijednosti za
ovjeka. Dakle rekli smo da je ovo doba post-moderne, sa svim svojim
prednostima i manama, ali ako se dublje zagledamo u ne tako daleku
povijest, lako se moe uoiti da veina intelektualaca prebiva na ostacima POSLJEDNJE OBJAVE
filozofije naturalizma i doba prosvjetiteljstva. Premda je napredak znanosti
Devetnica koja je
dao svoj lijep doprinos kvaliteti ivota, s druge strane oduevljenje prema pomogla mnogima
istome nije dalo rezultate o kakvim su Voltaire, Holbach, Comte i slini sanjali. pronai posao i dobro
Naprotiv, upravo 20. stoljee koje se dii industrijalizacijom i napretkom, ga obavljati!
4. VELJAE 2017
upravo je ono jedno od najkrvavijih i najpogubnijih u povijesti od kada je
ovjeka. To je ona druga strana medalje. Samoubojstava je sve vie, to Putokaz kojim nam je
tehinika i znanost napreduju, i tu se moda i najbolje ogleda iluzorna vjera ii ako se elimo
onih koji su znanost digli na pijedestal i proglasili je boanstvom, pa makar i osloboditi strahova
indirektno. Dakle vjera u znanost vjera je s rezultatom kontra-efekta. Netko ovoga svijeta i strahova
moe rei da sam staromodan, ali povijest ovu tvrdnju itekako nanovo od budunosti
2. VELJAE 2017
dokazuje.
Kardinal Vinko Pulji:
I to sada? Znanost nije dala odgovore na vjena pitanja, nego upravo Svijenica: Ispunjenje
naprotiv, ine se sve daljim i daljim, bez obzira koliko saznali stvari o ivota susret sa
stvarnosti koja nas okruuje, sama priroda ostaje misterij, a time ovjek jo i Spasiteljem
2. VELJAE 2017
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 vie. 2. VELJAE 2017

Zato je to tako? Jo puno prije booma tehnike, Nietzche je navijestio smrt Devetnica Bl. Alojziju
Stepincu
Boga, u emu veliki katoliki intelektualac, kardinal Walter Kasper vidio
1. VELJAE 2017
svojevrsno prorotvo. ovjek je zaboravio svoj iskon i okreno se idolima.
Nekad je idol bio zlatno tele, danas je to u globalnom smislu jedno od idola Biti dijete Boje znai u
vjera u napredak, ali ma u kakvoj god formi bio, idol ostaje idol, a posljedice svakome trenutku
znati kome se obratiti
neizbjene. Za one koje ovo nee ili ne ele prihvatiti, ponovno upuujem na
kada ti je teko!
povijest. Od poetka racionalne misli u antikoj grkoj pa do Aristotela kao
1. VELJAE 2017
najveega predstavnika te misli, kranska tradicija se od uvijek oslanjala na
dva stupa; vjeru i razum. Objava kao Boji govor ovjeku na putu povijesti Blaenstva naeg
spasenja i razum kao dar Duha Svetoga, u zajednikom proimanju ine da vremena
29. SIJENJA 2017
ovjek vjeruje da bi razumio i razumije da bi vjerovao kako to genijalno istie
sveti Augustin. Sveti Ivan Pavao II u svojoj enciklici Fides et Ratio govori o Blaenstva jezgra
vjeri i razumu kao o dva krila kojom se ovjeja dua uspinje ka Bogu. Crkva kranske vjere
je uvijek vjerno uvala taj poklad vjere i znanja. Meutim upravo zato to 29. SIJENJA 2017

jedno zahtjeva drugo, trebamo se uvati krajnosti, bilo fideizma, bilo

Bog i znanost
racionalizma. Fideizam vodi u fanatinost, racionalizam u bezbotvo koje se 27. SIJENJA 2017
pokazalo jednako pogubnim. Ne moe se neto izdvojiti i proglasiti
apsolutnim, jer kada znanstvenik to radi oito je da sam nije dosljedan Snaga Svete Mise
27. SIJENJA 2017
odnosno rekli bi smo znanstven.
ovjek koji izabire
to je uope znanost? Isusa
27. SIJENJA 2017
Nadam se da smo sada barem malo u uvodu objasnili pozadinu onoga o
emu se zapravo radi. Sada se trebamo pozabaviti pitanjem znanosti kao
takve i njene definicije, te poblie pokuati dati odgovore. Izmeu raznih
varijacija o definiciji znanosti, moemo rei da je znanost: intelektualna i
praktina djelatnost koja obuhvaa sustavno prouavanje strukture i
ponaanja fizikog i prirodnog svijeta kroz promatranje i eksperiment.

Dakle znanost ima kriterije koje mora zadovoljiti da bi mogla biti znanost. A
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 to su, objektivnost, sustavnost, provjerljivost, loginost i preciznost. Ako neka
NAJPOPULARNIJE
metoda hoe biti znanstvena, ona mora zadovoljiti ovih pet uvjeta. Nadalje,
OBJAVE
predmet znanosti je uvijek objekt promatranja. Stoga moemo rei da ono to
je opipljivo postaje predmetom znanosti i prouavanja. Na prvu naravno Fra Ivo Pavi:
zvui veoma logino i izgleda da je to jedini put za prihvatiti neto kao Ignacijanske duhovne
objektivno istinito. Ali im se dublje zagledamo, moemo uoiti da se tu krije vjebe u utnji
zamka. Jer toliko toga na svijetu ima to jednostvano ne moe biti predmetom promijenile su moj ivot
4. SVIBNJA 2015
znanosti jer nije opipljivo. Kao prvi primjer uzmimo povijest. Ako uzmemo da
je istinito samo ono to se da prouavati kroz promatranje i eksperiment, Devetnica u ast
onda smo ogranieni na samo jednu metodu. Povijest za prouavanje koristi svetome Mihaelu
izvore, ali nikako je ne moemo staviti pod mikroskop ili u laboratorij. ak i Arkanelu
19. RUJNA 2016
nekakva rekonstrukcija nekoga povijesnog dogaaja ne moe nam dati krajnje
precizan opis. to vie vjerujemo, to su
nam vee kunje
Dalje, uzimimo neke od najbitnijih pojmova koje se tiu ovjekova ivota, a 30. OUJKA 2015
nisu podloni eksperimentu. Kao etika, savjest, ljubav, ili povjerenje, izdaja,
nada itd. Primjera je bezbroj. Sada se dobro uvia znanost ima svoje granice. Denzel Washington:
Zahvalite Bogu za
Naravno, misli se na onaj tip eksperimentalne znanosti, jer u dananjem
milost i razumijevanje
svijetu i medijima kada se napada neto kao ne-znanstveno misli se na
23. VELJAE 2016
ovakav tip prouavanja. Znanost je dakako puno iri pojam, jer skolastici su
definirali filozofiju kao znanost o svim stvarima po posljednjim uzrocima. Pouzdajte se u mene da
u srediti va problem
Sada moemo vidjeti kako Bog nije predmetom eksperimentalnog 8. VELJAE 2016

prouavanja i ne moe nikada biti. Ali ipak moemo razumom dokuiti da

Padre Pio o anelima:
Boga ima. Psalam 14 kae: Bezumnik ree u srcu: Nema Boga. Stoga i u
Aneo uvar veliki je
Starom Zavjetu nadahnuti pisac uvia kako se razumom moe spoznati Boga dar Boje providnosti!
po divnim djelima, po ureenosti svijeta i kozmosa. Dakle da bi spoznali da 2. LISTOPADA 2016
ima netko tko je sve stvorio, treba nam drugaije metode od empirijske, a to
Ovo je pria o svakome
su orue filozofije odnosno metafizika i teodiceja.
od nas; pomae nam da
u istini vidimo sami
Stoga moemo iz svega ovoga moemo zakljuiti da znanost pod pojmom
sebe
kakvim se danas misli, nije adekvatna da se bavi pitanjima kakvim smo ve 23. LISTOPADA 2016
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 23. LISTOPADA 2016
nabrojali gore, naprosto zato to te stvari nisu i nemogu biti objekt
eksperimenta. Jutarnja molitva Ocu
nebeskom
29. TRAVNJA 2015
Argumenti iz filozofije za Boju opstojnost
Padre Pio: Jedna Zdravo
Ovdje emo ukratko nabrojati klasine filozofske dokaze da vjera u Boga nije Marija vrijedi puno vie
neto nerazumno, nego upravo suprotno, da promatranjem djelovanja od bilo kakvog
cjelokupne stvarnosti moemo zaista razumski utemeljiti da mora iza svega putovanja
19. RUJNA 2016
postojati neko vie bie koje stoji iza stvaranja kozmosa. Veliki kranski
mislilac Toma Akvinski daje svojih pet poznatih putova (via quinte) na kojim Tomislav Ivani: Dua
moemo staviti temelje racionalnoga utemeljenja vjere. treba pomo
20. SIJENJA 2015
1. Prvi od navedenih zove se dokaz iz Gibanja u svijetu. Mi opaamo kako se
stvari gibaju oko nas. Bez obzira dali se kretanje dogaa sada, ili miruje dok
ne bude pokrenuto od neega izvana, i tako dalje. Ali ako postoji beskonaani
niz kretanja, sve eka da se pokrene od neega, jer inae aktualno kretanje
nikada nebi ni poelo, a samim time kretanja ili gibanja ne bi uope ni bilo.
Ali kretanje postoji. Stoga, mora biti Prvi nepokrenuti Pokreta, kojega zovemo
Bogom.

2. Drugi se zove dokaz iz Uzroka. Svaka stvar na svijetu ima svoj uzrok. Bilo
to da promotrimo oko nas, sve ima svoj uzrok, odnosno nita nije bilo
oduvjek kao takvo. Stol je izradio stolar, kuu zidari, i tako dalje. Ali da
kaemo da postoji beskonaan niz uzroka, niz nikada nebi ni poeo i samim
time niega nebi ni bilo. Stoga, strogo logiki gledano, mora postojati prvi
uzrok, a koji sam nije niim uzrokovan, i njega jednako tako zovemo Bogom.

3. Trei dokaz izvodimo iz Mogueg i Nunog. Mogua ili kontigentna bia,

kao vi i ja, automobili, stabla, kamjenje itd, su ona ije postojanje nije nuno.
Za sva takva bia, postojalo je vrijeme kada nisu egzistirali i kada nisu bila, i
vrijeme kada e prestati biti, odnosno kada vie nee postojati. Nita dolazi
od nita, tako da u tome sluaju sada bi bilo nita! Ali s obzirom da neto
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 postoji, svijet i sve ostalo u njemu, stoga mora biti bar jedno nuno bie. Ovo
Nuno Bie nazivamo Bogom.

4. etvrti dokaz izvodimo iz Stupnjeva savrenosti. Svi mi vrednujemo ljude

i stvari u pojmovima u kojim su vie ili manje istiniti, dobri, plemeniti i tako
dalje. Imamo odreene standarde o tome kako stvari i ljudi bi trebali biti. Ali
mi nebi imali takve standarde osim ako ne bi postojalo bie koje je savreno
u svakom pogledu, neto to je najistinskije, najplemenitije i najbolje. To
Najsavrenije Bie nazivamo Bogom.

5. Peti dokaz se zove dokaz iz Svrhovitosti. Kako gledamo na svijet oko nas i
same sebe, vidimo obilnost dokaza svrhe. Ptiija krila, oblikovana za svoju
svrhu leta, ljudsko uho i oko za svrhu vida i sluha, prirodno okruenje
oblikovano da se ivot odri. Dokaz iz reda, zakonitosti i finalnosti u svijetu
Ovaj dokaz polazi od injenice reda, zakonitosti i finalnosti u svijetu. Princip
na kojem se temelji jest princip kauzaliteta. Zakljuujemo iz nekog uinka, a
to je divna organizacija svemira, na uzrok ili dostatni razlog toga uinka, a to
moe biti samo neko vie inteligentno bie. Ovaj se dokaz moe dvostruko
formulirati, pa imamo dva dokaza:

1. Numinoloki dokaz (gr. , nmos, zakon) Svijet je harmonijski

ureena cjelina u kojoj sve stvari stoje u meusobnim odnostima, koji su
normirani zakonima. Ta zakonitost a prema tome red i harmonija u svijetu
nuno pretpostavlja neki razum. A budui da prirodni zakoni nemaju oznake
nutarnje bitne nunosti, jer bi mogli biti i drukiji, oni trae za svoje
razjanjenje neki nadkozmiki Logos, nadkozmiku inteligenciju, koja je
ujedno i svemona Volja (koja ravna svim to je u svijetu) a to je Bog.

2. Teleoloki dokaz (gr. , tlos, cilj, svrha) Postoji u prirodi finalnost,

teleologija, to jest namjerno adaptiranje sredstava nekom cilju. To zapaamo
ve u neivoj prirodi. Toliko mnotvo elemenata i sila u svemiru sainjava
ipak jedinstveni kozmos, a to znai da su pojedini elementi podreeni cjelini.

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 Samo na temelju teleoloki udeenog koordiniranja kozmikih elemenata i
sila fiziki je svemir mogu. Finalnost (svrhovitost) se oituje na poseban
nain kod ivih bia. Svi organi, sve funkcije ivih bia tako su koordinirane da
ostvaruju jedinstvo individue i njeno odranje u ivotu. Ta finalnost u
svemiru nuno pretpostavlja neku inteligenciju koja je cilj i plan zamislila, i
volju koja ga je ostvarila a to je Bog.

Antropoloki dokazi
Polazna toka za dokazivanje Boje egzistencije jest
iskustvena stvarnost unutranjeg (psihikog) svijeta.
1. Psiholoki dokaz Dokazujemo egzistenciju Boju iz dubokih tenja ljudske
due. ovjek u dubini svoga bia tei za apsolutnom savrenou: za
apsolutnom istinom, za beskonanim dobrom, za savrenom ljepotom, za
beskrajnom ljubavlju. Nita na ovom svijetu ne moe zadovoljiti ove duboke
tenje ljudskog bia jer na svijetu je sve nesavreno. I mi zakljuujemo da
mora postojati neko Bie, koje je u stanju zadovoljiti ove tenje, Bie koje je
sama Istina, Dobrota, Ljepota i Ljubav a to je Bog.

2. Moralni dokaz On se izvodi iz injenice moralne obligacije. Postoji

moralni red koji nam se namee kao bezuvjetna obligacija (Kantov
kategoriki imperativ). A jer nita ne moe biti bez dostatna razloga, to i
moralni red i njegov obligatni karakter mora imati dostatan razlog. Zadnji
razlog bezuvjetne moralne obligacije moe biti samo u jednom najviem
Zakonodavcu, koji jedini moe ljudsku volju obvezati a to je Bog.

3. Dokaz iz opeg uvjerenja ljudskog roda (etnoloki dokaz) Svi su narodi

vjerovali u Boga. Ta univerzalnost dokazuje da se ovjek, promatrajui svijet,
njegove ljepote i red koji u njemu vlada, instinktivno uzdie do pojma
zaetnika toga svijeta Boga.

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 Zakljuak o dokazima za Boju opstojnost
Svi su dokazi primjene principa dostatnog razloga: svaka stvar ima svoj
razlog ili u sebi ili u drugom. Svaki dokaz precizira primjenu dostatnog
razloga na podruje kontingentnosti, gibanja, finalnih uzroka, ljudskih tenja i
opeg uvjerenja ljudskog roda.

Svaki nas dokaz dovodi do Boga i ukljuuje sve druge. Ali svaki dokaz istie
posebni aspekt boanske kauzalnosti i pokazuje da, kakvo god stajalite
zauzeli, svijet ima dostatni razlog samo u Bogu, tako da moemo birati
izmeu dvoga: ili Bog ili totalna apsurdnost.

Zakljuak
Dakle po navedenom smo htjeli malo pribliiti da sve u svijetu nije
jednostavno podlono fizikoj provjeri, ali dakako da postoje stvari za koje svi
znamo da su tu, iako ih uvijek ne opaamo. Problem nastaje kada se prsti
guraju tamo gdje im nije mjesto, to hoe rei da znanstvenik e uvijek imati
istinsku reputaciju kada se dri svoje struke u metodama i granicama
znanosti kojom se bavi, a ne neto proglaavati neznanstvenim jednostavno
zato to izvjesna metoda nije kompetentna za neko odreeno podruje. Ovo
naravno jednako vrijedi i za sve oblasti znanstvenoga rada. Tek kada se
iskrena srca i uma otvorimo zajednikoj suradnji i prihvatimo rezultate s obje
strane, moemo se sve vie pribliiti Istini. Jednako tako treba rei da je tema
veoma iroka i da nije mogue u par redaka izloiti svu problematiku, ali
barem se moe okvirno pribliiti veliku raspravu naega vremena. Govor o
znanosti je danas u trendu kao to su mnoge stvari bile kroz povijest, pa
stoga donekle i ne udi njena fascinacija, jer doista je fascinanta, ali za
ljudski ivot nipoto dovoljna, a najmanje apsolutna.

Moe li znanost dokazati da nema Boga? Ne moe! Niti dokazati niti

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 opovrgnuti kako smo i pokazali u ovoj prezentaciji, niti je njen posao
dokazivanje ili opovrgavanje Boga. Ali kako i empirijski dokazi idu sve vie u
prilog vjeri u Boga, znanost nas moe uputiti na neto to je beskonano
nadilazi!

Izvor: http://www.svjedocanstva.com

TWEET SHARE 0 +1 PINTEREST EMAIL

Moda vas zanima:

Bez Katolike Crkve ne bi Odnos vjere i znanosti Vrhunska njemaka

bilo ni zapadne civilizacije znanstvenica uzdrmala
javnost: Ovo je dokaz da
Bog postoji!

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 VIDEO: Film je podigao Novo istraivanje Proturjee li vjera u Boga
puno praine jer je pokazuje da su vjernici i znanost jedno drugom?
dokazao da je Zemlju sretniji od ateista
stvorio Bog!

Galileo Galilei i Dan Znanost dokazala Red u svijetu ukazuje na

Brown postojanje Boga Boga

Istraivanja potvruju
snagu molitve

Facebook Komentari
0 comments

0 Comments
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 Add a comment...

Facebook Comments Plugin

CATEGORY ZNANOST VIEWS 26

Share this post:

ADMIN

Blaenstva - jezgra
Snaga Svete Mise
kranske vjere

RELATED POSTS
ZNANOST ZNANOST ZNANOST

Istraivanja potvruju Znanstvenici potvrdili: Odnos vjere i znanosti

snagu molitve Ljudski mozak je 2. SIJENJA 2015
2. LIPNJA 2014 programiran da vjeruje u
Boga
11. SIJENJA 2016

ZNANOST ZNANOST ZNANOST

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 Proturjee li vjera u Boga Znanost dokazala Galileo Galilei i Dan
i znanost jedno drugom? postojanje Boga Brown
10. SIJENJA 2016 14. OUJKA 2016 11. PROSINCA 2014

0 COMMENTS

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

LEAVE REPLY

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Comment:*

Your comment..

Name:*

Name..
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 E-mail:*

E-mail..

Dokaite da niste raunalo:

21 20 =

Post a comment

DUHOVNOST NAJPOPULARNIJE POSLJEDNJE OBJAVE FACEBOOK

OBJAVE
Portal Duhovnost je Devetnica koja je
Fra Ivo Pavi: pomogla mnogima
Duhovnost
vjerski portal koji je 33,742 likes
usmjeren na razliite Ignacijanske duhovne pronai posao i dobro
vjebe u utnji ga obavljati!
vjerske sadraje kao i
promijenile su moj ivot 4. VELJAE 2017
aktualizacije nedjeljnih 4. SVIBNJA 2015
Like Page Share
biblijskih itanja kroz Putokaz kojim nam je
poticajne misli mnogih Devetnica u ast ii ako se elimo
svetome Mihaelu osloboditi strahova
poznatih duhovnih Be the first of your friends to like this
Arkanelu ovoga svijeta i strahova
pisaca. Osim vjerskih 19. RUJNA 2016 od budunosti
sadraja, donosi teme 2. VELJAE 2017
iz obiteljskog ivota, to vie vjerujemo, to su
osobnog razvoja i nam vee kunje Kardinal Vinko Pulji:
30. OUJKA 2015 Svijenica: Ispunjenje
meuljudskih odnosa,
ivota susret sa
kao i razmiljanja o
Spasiteljem
aktualnim drutvenim 2. VELJAE 2017

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
 2. VELJAE 2017
zbivanjima.

Copyright 2017. All rights reserved.

Ovo web odredite koristi kolaie. Ukoliko nastavite s pregledavanjem oveRazvija
web stranice,
s ljubavlju slaete se i prihvaate
ova pravila. This website uses cookies: By continuing to browse this site you accept this policy.

open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com