PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

Ime i prezime, zvanje: Delila Jusi

Svrha izrade pripreme: Analiza kontrolnog rada (Atmosfera)

I OPTI DIO

kola: Gimnazija Ismet Mujezinovi

kolska godina: 2012/2013

Datum realizacije: 28.03.2013.

Nastavni predmet: Geografija

Razred: I-c

Tip asa: Analiza kontrolnog rada

PEDAGOKI, METODSKI I DIDAKTIKI ELEMENTI

Odgojni/vaspitni cilj: Izgraditi kod uenika volju, upornost, odgovornost, istrajnost i

samostalnost pri radu, razvijati kritinost i logiko miljenje, te vanosti prirodno-geografskih
karakteristika u nastavi geografije.

Obrazovni (materijalni) cilj: Objasniti znaaj atmosfere na Zemlji, te sastav i podjelu

atmosfere, razvijati ekoloku svijest kod uenika.

Funkcionalni (praktini): Razvijanje stvaralakog miljenja, intelektualnih i izraajnih

sposobnosti kod uenika.

Nastavne metode i postupci: razgovor, demonstracija

Odabrani oblici rada na asu: frontalni rad, individualni rad

Vrste nastavnih sredstava i pomagala koje e biti upotrijebljene na asu:

- osnovna sredstva: udbenik

1
 - pomona sredstva: kolska tabla,kreda

Lokacija asa: uionica

Upotrijebljeni izvori pri izradi pripreme:

- Zubevi Orhan; Muriz Spahi: Geografija za I razred gimnazije ,IP

"Svjetlost" d.d. Zavod za udbenike i nastavna srdedstva, Sarajevo, 2007

VREMENSKA ARTIKULACIJA

a) Uvodni dio: 5 min

b) Centralni dio: 30 min

c) Zavrni dio: 10 min

II POSEBNI DIO

DJELATNOST UENIKA I NASTAVNIKA U TOKU REALIZACIJE ASA

NASTAVNIKOVA DJELATNOST

a) U uvodnom dijelu asa: napraviti uvod u analizu

b) U centralnom dijelu asa: objasniti i analizirati pitanja i zadatke kontrolnog rada
c) U zavrnom dijelu asa: donijeti zakljuke, eventualna pojanjenja te zadati domau
zadau

DJELATNOST UENIKA

a) Samostalni rad uenika

b) Razgovor o odreenim pitanjima i zadacima izmeu uenika i nastavnika

RAZRADA UVODNOG DIJELA ASA:

Razgovor nastavnika i uenika o rezultatima kontrolnog rada

2
RAZRADA GLAVNOG DIJELA ASA:

PITANJA:

1. Atmosfera i njen znaaj?

2. Sastav atmosfere?
3. Objasniti ulogu ozona u atmosferi?
4. Objasniti ulogu vodene pare u atmosferi?
5. Kako se dijeli atmosfera?
6. Objasniti pojmove troposfera i stratosfera i njihovu ulogu u atmosferi?
7. Objasniti ta se deava u mezosferi i termosferi?
8. Koji je posljednji sloj atmosfere i rei neto o njemu?

ODGOVORI:

1. Atmosfera je jedna od geosfera Zemlje. Atmosfera je smjesa gasova i raznih vstih i

tenih primjesa. Nju ine gasovi koji su izgraeni od materije koju Zemlja posjeduje.
Atmosfera je nastala od Zemlje u ranom geolokom razvoju Zemlje. Ona ini zrani ili
gasoviti omota Zemlje. Atmosfera ima svoju teinu zbog privlanih sila Zemlje.
Zajedno sa Zemljom ona rotira i obilazi oko Sunca. Zbog njenog zajednikog kretanja
mi na povrini Zemlje ne osjeamo rotaciju i revoluciju. Atmosfera je nevidljiva, ali
pojave koje u njoj nastaju mi ih vidimo i osjeamo. U amosferi vidimo oblake,
padanje kie, snijega i grada. Kroz atmosferu se prenosi suneva svjetlost, koja se na
povrini Zemlje pretvara u toplotu. Od te toplote zagrijava se i atmosfera. Atmosfera
do povrine Zemlje proputa samo jedan dio svjetlosti. Isto tako, ona spreava
potpuno odavanje toplote sa povrine Zemlje. Zbog toga je atmosfera zatitni omota
Zemlje i titi je od pretjeranog zagrijavanja i pretjeranog njenog hlaenja. Na planeti
Zemlji nebi se mogao zamisliti ivot bez atmosfere, bez nje, pored ostalog, nebi mogli
razgovarati, jer je zrak prijenosnik zvuka.
2. Atmosferu ine gasovi. Njihov omjer u prirodnom zraku se bitnije ne mijenja. Najvie
ima azota (78%) i kisika (21%). Samo 1% otpada na sve ostale gasove. U te gasove,
pored ostalih, spadaju i ugljini dioksid i ozon. Za ivot na zemlji najvaniji su kisik i
ugljini dioksid. Kisik udiu ivotinje, pa je bez njega nezamisliv ivot na Zemlji.
Ugljini dioksid veoma je bitan gas za ivot biljaka na Zemlji. Biljke ga koriste u
ivotnim procesima, a oslobaaju kisik. Zbog toga su biljke veoma vane za ivot
ivotinja, jer one atmosferu obogauju kisikom.
3. Ozon je veoma aktivan gas u atmosferi. Iako ga ima u neznatnim koliinama, u
poreenju sa drugim gasovima atmosfere, on zadrava veliki dio ultraljubiastog
sunevog zraenja. Ovo zraenje je tetno za ivot. Ono izaziva crvenilo koe i utie
na krvna oboljenja.
4. Vodena para je najznaajnija primjesa prirodnog zraka. Ona se zrakom mijea i ini
zrak vlanim. Ona u atmosferi dospijeva isparavanjem sa povrine Svjetsnog okeana i
kopna. Isparavanje se vri i sa svih predmeta- ak i led isparava. Vodena para u
atmosferi je veoma bitna jer od nje nastaju padavine i mnoge druge vidljive pojave na
nebu.
5. Atmosfera, kao i sve druge geosfere Zemlje, se stalno istrauje. Dokazano je da
atmosfera mijenja svoje osobine sa porastom nadmorske visine. U prizemnim

3
 slojevima ona je gua, tea i promjenljivih temperatura. Sa porastom visine ove
osobine atmosfere se znaajno mijenjaju. Najznaajnije su promjene u temperaturi. Na
osnovu promjena temperatura, atmosfera je podijeljena na nekoliko slojeva. To su:
troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera i egzosfera.
6. Troposfera je najnii i najvaniji sloj atmosfere za ivot na Zemlji. U troposferi se
nalazi najvea koliina ukupne atmosfere. U njoj je zrak najgui. Ona obavija
Zemljinu kuglu slojem visine od 8 do 18 km. U troposferi nastaju sve vremenske
pojave. U njenom sloju se zadrava sva koliina vodene pare. Zbog toga, u njoj i
nastaju oblaci iz kojih se izluuju padavine. U troposferi nastaju i vjetrovi koje mi
osjeamo. Od povrine Zemlje do gornje granice troposfere temperature opadaju,
priblino pola stepena na 100 m visine. Zbog toga temperature na gornjoj granici
troposfere, iznad polova iznose -45C, a iznad ekvatora -80C.
Stratosfera obuhvata slojeve atmosfere iznad troposfere do visine oko 50 km. U ovom
sloju temperature su uglavnom nepromjenljive. U njoj dospijeva malo vodene pare, pa
se ne mogu obrazovati padavinski oblaci. U stratosferi na visinama izmeu 25 i 28 km
nalazi se najvea koncentracija ozona. Zbog toga se stratosfera esto naziva i
ozonosfera.
7. Mezosfera je sloj atmosfere u kojem temperature zraka naglo rastu. Tako na njenoj
gornjoj granici od 80 km, temperature zraka iznose oko 50C. Ovako visoke
temperature nastaju od ozonosfere koja odbija viak sunevog zraenja.
U termosferi temperature zraka rastu i mogu iznositi oko 1 000C. Ovaj sloj atmosfere
odbija radio valove pa se zbog toga naziva jonosfera.
8. Posljednji sloj atmosfere, odnosno zavrni sloj jeste egzosfera. Njena gornja granica
nije precizno utvena i via je od 20 000 km. U njoj su gasovi veoma razrijeeni i na
njih ne djeluje privlana sila Zemlje.

RAZRADA ZAVRNOG DIJELA ASA:

Nakon detaljne analize kontrolnog rada sa uenicima, slijedi upisivanje zasluenih ocjena u
dnevnik.

Domaa zadaa: Proitati narednu lekciju u knjizi i pripremiti za naredni as