PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

JUO Sveti Franjo

Datum: 09. 04. 2013.
Razred: III Gimnazije
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Regije Azije
Nastavna jedinica: Jugozapadna Azija
Tip asa: Obrada nove nastavne jedinice
Odgojni cilj: Izgraditi pozitivne osobine linosti, volju, upornost i odgovornost i istrajnosti u
radu.
Obrazovni cilj: Uputiti uenike u sadraj nove nastavne jedinice, objanjavajui nepoznato, dati
uenicima osnovne informacije o jugozapadnoj Aziji.
Funkcionalni cilj: Razvijanje intelektualnih, praktinih i izraajnih sposobnosti uenika.
Mjesto izvoenja nastave: Uionica
Oblik nastavnog rada: Frontalni i individualni.
Nastavne metode: Monoloko - dijaloka i metoda demonstracije.
Nastavna sredstva: Udbenik, fizika karta, kolski atlas.
Tehnika pomagala: tabla i kreda.
Literatura: Muris Spahi; Ubenik za osmi razred osnovne kole, Sarajevo,2008.god.

STRUKTURA ASA

UVOD: 5'
Ispitati uenike nesto o novoj lekciji:

1. Kakvog su oblika kontinenti Amerike?

2. Kolika je povrina Sjeverne Amerike?
3. Koja je navea zemlja Sjeverne Amerike?
4. Gdje se nalazi Srednja Amerika?
5. Gdje se nalazi Juna Amerika?
6. Koja je navjea zemlja June Amerike?

Odgovori na pitanja:

1. Kontinenti Amerike imaju oblik trougla.

2. Povrina Sjeverne Amerike ima povrinu oko 19 mil, km2.
3. Najvea zemlje Sjeverne Amerike je Kanada.
4. Sred Srednja Amerika obuhvaa kopneni most izmeu Sjeverne i June Amerike kao i
Zapadnoindijske otoke , a zemljopisno i geoloki do kopnene prevlake Tehuantepec
pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
5. Juna Amerika je kontinent koji se nalazi na junoj polutci Zemlje. Juna Amerika je
okruena Tihim oceanom (zapad), Atlanskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom
(sjever).
6. Brazil je najvea zemlja Juna Amerika.
GLAVNI DIO ASA: 35

Jugozapadna Azija

Polozaj, granice i velicina jugozapadne Azije

Jugozapadna Azija ima izuzetno povoljan geografski poloaj. Dardanelima i Bosforom ona se
veoma pribliila Evropi, odnosno mostom preko Bosfora ona jugozapadna Azija je direktno
povezana sa Evropom. U prostoru Suetskog kanala ona se gotovo direktno dodiruje sa Afrikom.
Jugozapadna Azija je prirodni most koji vrsto povezuje tri kontinenta i sve zemlje regije, ali i
susjednih kontinenata. Otuda je stratesko znaenje Azije ogromno.

Pronalaskom nafte znaaj ovog prostora je visestruko uvecan. Nafta je uinila da ova oblast
postane sjeciste mnogih svjetskih znaajnih puteva. Nafta je, medjutim, doprinjela i velikoj
nestabilnosti ovoj regiji. To je prostor sukoba interesa najrazvijenijih zemalja.

Sire shvaeno jugozapadnoj Aziji pripada i prostor Irana i Afganistana. Jugozapadna Azija
zahvata prostor od oko 6,826 miliona km2.

Prirodno geografske odlike jugozapadne Azije

Reljef

U reljefnom smislu, podruje jugozapadne Azije se moze podijeliti na tri velike reljefne cjeline.
To su prostori Arabijske ploe, Male Azije i prostor porjea Rijeka Eufrat i Tigris.

Arabijska poa gotovo u cjelosti zauzima Arabijsko poluostrvo. To je prostrana visoravan koja
pada od zapada prema istoku. Na krajnjem zapadu je stari masiv Hedzas, ije visine iduci prema
jugu rastu na oko 3000 m. U sredisnjem dijelu se nalazi ravnjak Nedzd, koji iduci prema sjeveru
prerasta u pustinju Nefud, a prema jugoistoku u pjesanu pustinju Rub el Kali.

Druga reljefna cjelina, proctor Male Azije, najvecim dijelom ini prostranu visoravan Anadoliju.
Ona je mjestimino blago zatalasana, mjestimino zaravljena, a sa strana je oiviena planinama.
Prosjena nadmorska visina Anadolije iznosi oko 1000m. sa sjevera je okruzeba Pontijskim
planinama, na jugu gorje Toros, ten a istoku Jermenske planine.

Trecu reljefnu cjelinu cini proctor porja Rijeka Eufrat i Tigris, odnosno prostrana nizija
Mezopotamija. Smjestena je izmedju planina na sjeveu i istoku i prostora koji pripada Arbjskom
poluotoku.

Iranski i Afganistanski proctor u sredisnjem dijelu ini visoravan visine od 700 do 1000 m.
zapadno i juzno od visoravni izdizu se masivi Iransko gorja. Na sjeveru je masiv Elbursa. Prema
istoku planinski lanci se nastavljaju u gorju Hindukus, odnosno u planinskim podrujima
Afganistana.
Klima

Ove tri reljefne cjeline ine takodje , tri osobena klimatska podruja.

Arabijski poluotok ima izrazitu pustinjsku klimu. To je veoma susan proctor, sa veoma rijetkim
padavinama. Samo uz obale Crvenog mora godisnje se izlui oko 80 mm kise. Dnevna kolebanja
temperature su velike. Amplitude iznose iznose nekoliko desetina stepeni.

Sjeverna regija je kimatski drugaija. Priobalni prostori imaju mediteransku klimu. To su oblasti
blagih i kisnih zima. Januarske temperature su idmedju 8 i 10 stepeni, a julske izmedju 24 I 27.
Prosjena godisnja koliina padavina je 600 800 mm. sredisnji dijelovi imaju medjutim
kontinentalnu klimu. Januarske temperature su izmedju 0 o C i 5o C, a julske variraju izmedju 16 i
22. Koliina padavina je oko 400 mm. planinski prostori su hladni. Koliina padavina iznosi 200
600 mm godisnje. Jedino Pontijske planine imaju oko 2000 mm padavina.

Sredisnja regija, prostor Mezopotamije, ima dosta osobenu klimu. Nizijski prostori su ljeti topli I
susni. Prosjene godisnje koliine padavina iznose izmedju 250 i 500 mm. obimnije su u juznim
prostorima. Prema jugozapadu, sto smo blize Arabijskom poluotoku, klima se sve vise poprima
obiljezje polupustinjke klime.

Klima u Iranu i Afganistanu je kontinentalna. Sredisnji dijelovi visoravni su suhi i bezvodni.

Planinski masivi, osobito masiv Zagrosa, imaju mnogo vise padavina, neki dijelovi vise od 2000
mm.

Vegetacija

Arabijski prostor, oblasti pustinja, gotovo su bez vegetacije. U polupustinjskim predjelima raste
grmoliko bilje iz kojeg se dobija arabijska smola gumi arabik i tamjan. U rubnim prostorima, u
vrijeme kia rastu samo trave.

Istovjetne prilike su u oblastima Irana i Afganistana. I ovdje dominira grmoliko bilje.

Sjeverna regija ima dosta raznovrsniji biljni pokrav. Podruja mediteranske klime preteno su
obrasla tipino mediteranskom makijom. U planinskim prostorima su zone etinarskih i
listopadnih uma.

I Mezopotamija ima veoma oskudan biljni pokrov. Najvei njen dio ima pustinjsku i
polupustinjsku biljnu vegetaciju. U nizinama, uz riijeke su ume, vrbe i topole, a na krajnjem
jugu su palme. Planinski dijelovi imaju grmoliku vegetaciju.

Rijeke i jezera

Jugozapadan Azija je siromana rijekama. Ogromni Arabijski poluotok je suh i bez stalnih
Rijeka. Suhim dolinama povremeno, u vrijeme iznenadnih pljuskovitih kia, za kratko potee
voda. Brzo iza toga, za dan dva vode ponovo presue. Podzemne vode, ako su blizu povrine,
stvaraju uslov za nastanak oaza u kojima vode ima samo za mali broj ljudi. Na krajnjem zapadu
Arabijske ploe, blizu mediteranske obale, nalazi se Rijeka Jordan. Ona ima izuzetno privredni
znaaj.

U srednjoj regiji su najvee rijeke jugozapadne Azije Eufrat i Tigris. Njihovim spajanjem
nastaje Sat el Arab.

Suha je i bezvodna prostrana iransko afganistanska oblast.rijetki tokovi ovdje zavravaju u

unutranjosti ne otiui u more.

Sjeverna regija Male Azije ima vie tokova. Medjutim zbog kaarakteristine klime i osobenog
reljefa, ni ovdje se nisu mogle obrazovat vee rijeke. Veliki broj kratkih tokova iz ovog prostora
dotie u Sredozemno more, zatim u Egejsko, Mramorno, Crno more i Kaspijsko jezero. Rijeke
Anadolije ne otiu u Sredozemno more. One zavravaju u jezerima. Najznaajnije rijeke Male
Azije su Kura, koja se ulijeva u Kaspijsko jezero i Kizilirmak, koji se ulijeva u Crno more.

U ovoj regiji mnoga su jezera. Najvea su Van i Tuz. Oba ova jezera su slana, pa imaju manji
privredni znaaj. Na prostoru Arabijskog poluostrva samo je jedno znaajno jezero, Mrtvo more,
koje je takodje slano.

Drutveno geografske karakteristike jugozapadne Azije

Proctor jugozapadne Azije staro je sredite u kome su nastajale brojne drevne kulture i
civilizacije. Tu su nastajale i nestajale brojne drave. Danas ovaj prostor nastanjuju pretezno
narodi Islamske vjeroispovijesti. Najbrojniji su narodi arapskog porijekla, zatim Kurdi,Turci I
Jevreji. Ogroman prostor jugozapadne Azije nastanjuje vie od 120 miliona stanovnika.
Prosjena naseljenost je mala, odnosno 26 st po km2. Razmjetaj stanovnitva je neravnomjeran.
Najveu naseljenost imaju priobalni prostori, oblasti rijenih dolina i oaza u pustinjama. U
Izraelu prosjena naseljenost iznosi 200 stanovnika na km 2. U Saudijskoj Arabiji naseljenost je
oko 4 stanovnika po km2.

Prema stepenu privredne razvijenosti , jugozapadna Azija je veoma heterogena.

ZAVRNI DIO ASA: 5'

Pitanjima ponoviti prethodno obraenu nastavnu jedinicu:
1. Kakvog su oblika kontinenti Amerike?
 2. Kolika je povrina Sjeverne Amerike?
3. Koja je navea zemlja Sjeverne Amerike?
4. Gdje se nalazi Srednja Amerika?
5. Gdje se nalazi Meksiki zaliv?
6. Gdje se nalazi Juna Amerika?
7. Koja je navjea zemlja June Amerike?

Uputiti uenike na literaturu odnosno, kazati uenicima na kojim stranicama knjige se nalazi
obraena nastavna jedinica. (str. 134 )
Ocjeniti najaktivnije uenike.

PLAN TABLE

Kontinenti Amerike imaju oblik trougla.

Povrina Sjeverne Amerike ima povrinu oko 19 mil, km2.
Najvea zemlje Sjeverne Amerike-Kanada.
Srednja Amerika obuhvaa kopneni most izmeu Sjeverne i June Amerike kao i
Zapadnoindijske otoke , a zemljopisno i geoloki do kopnene prevlake Tehuantepec
pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Juna Amerika je kontinent koji se nalazi na junoj polutci Zemlje. Juna Amerika je
okruena Tihim oceanom (zapad), Atlanskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom
(sjever).
Najvea drava Srednje Amerike- Meksiko
Ande s najviim vrhom Aconcagua od 6 960 m.
Drave: Venezuela, Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija, Argentina i ile.
Dvije drave koje nemaju izlaz na more su Bolivija i Paragvaj.
Najmanja drava kontinenta je Surinam od 163.270 km2
najvea Brazil od 8.511.970 km2.