Professional Documents
Culture Documents
Isabela Muminovi
U uvodnom dijelu asa, postavljanjem pitanja, ponoviti ukratko osnovne podatke o Aziji.
Pitanja:
1. Od koje rijei potie naziv Azije?
2. Kolika je povrina Azije?
3. Pokazati na karti granicu izmeu Azije i Evrope!
Odgovori:
1. Naziv Azija potie od semitske rijei asu to na arapskom jeziku znai istok ili
svjetlost
2. Povrina Azije iznosi oko 44 mil. km
3. Granica Azije na zapadu ide planinom Ural, rijekom Ural, Kavkaz, Crno more, Bosfor,
Mramorno more, Dardaneli, Egejsko more i Sredozemno more.
Oekivana izlaganja
GRUPA I
Azijske tigrove ine zemlje Jugoistone i Istone Azije koje su u razdoblju izmeu 1960. i
1990. godine zabiljeile ogroman ekonomski rast. U tigrove ubrajamo Maleziju, Singapur,
Junu Koreju i Tajvan. Razvoj privrede azijskih tigrova temeljio se gotovo iskljuivo na
izvozu vlastitih dobara i proizvoda u visoko industrijalizirane zemlje, dok se domaa
potronja ograniila zakonskim odredbama, poput visokih tarifa i sl. Jedan od osnovnih
naina poveanja produktivnosti u ovim zemljama bilo je ulaganje u obrazovanje
stanovnitva. Naime, navedene drave su se usmjerile na poboljanje obrazovnog sistema na
svim razinama, a posebno je bila naglaena potreba da sva djeca pohaaju osnovnu kolu te
nakon toga steknu obvezno srednjokolsko obrazovanje. Dosta novca takoer je uloeno u
poboljanje visokokolskog obrazovnog sistema. Budui da su azijski tigrovi tokom 1960-ih
bili relativno siromani, imali su obilje jeftine radne snage. Meutim, zahvaljujui jeftinoj
radnoj snazi i reformama obrazovnog sistema ove su zemlje uspjele stvoriti jeftinu, ali
produktivnu radnu snagu.
Jo jedna od glavnih odrednica ovoga gospodarskog modela bila je jednakost meu ljudima
koja se trebala postii putem agrarne reforme na nain da se osiguraju vlasnika prava nad
zemljom i egzistencija poljoprivrednog stanovnitva. Azijski su tigrovi modernizirali svjetsku
industriju, te su popularizirali prometne puteve preko Tihog okeana. Jo jedna karakteristika
koja je atipina za razvijene zemlje zapadnog svijeta jest da su azijski tigrovi geografski i
privredno izolirani od blieg susjedstva.
GRUPA II
Stanovnitvo: 26 mil.
Prosjena gustina naseljenosti je 82 st/km. Prosjeni ivotni vijek mukaraca je 65, a ena 71
godinu. Etnika struktura stanovnitva je sloena: Malajci ine vie od 60 % ukupnog
stanovnitva. Tu su jo i Kinezi, Indijci i ostali. U vjerskom pogledu najbrojniji su muslimani,
zatim budisti, hindusi te pripadnici raznih kineskih vjerovanja. Pismeno je 80% populacije. U
gradovima ivi tek 1/3 stanovnitva.
GRUPA III
Rijena mrea je veoma gusta, a rijeke su bogate vodom. U njihovim gornjim tokovima esto
se javljaju brzaci i slapovi. Rijeke, zbog velikog pada i obilja vode imaju veliki
hidroenergetski potencijal.
Vegetacija na ostrvu je veoma bujna, pogotovo u njenom jugozapadnom dijelu. Vie od 50%
povrine prekrivaju ume. Obale su obrasle mangrovama.
Tajvan je gusto naseljena zemlja sa prosjenom gustinom stanovnitva od 636 st/km.
Najgue su naseljeni nizijski predjeli na zapadu zemlje. Prosjean ivotni vijek mukaraca je
72, a ena 78 godina. Autohtono kinesko stanovnitvo ini 84% ukupnog stanovnitva, zatim
su tu i doseljenici sa kineskog kopna i malajci. Oko 50% stanovnitva pripada raznim
kineskim religijama, tu su i budisti, krani i pripadnici drugih religija. Pismeno je 91%
populacije. U gradovima ivi oko 71% stanovnitva.
GRUPA IV
Stanovnitvo: 50 mil.
Juna Koreja (slubeno Republika Koreja) je drava u Istonoj Aziji. Zauzima juni
dio Korejskog poluotoka, a nastala je u doba Hladnog rata kada je poluotok podijeljen na
komunistiki sjever i kapitalistiki jug. Ima kopnenu granicu samo sa Sjevernom Korejom.
Izlazi na Japansko (ili Istono) more na istoku, Istonokinesko more na jugu i uto more na
zapadu. U reljefu June Koreje javljaju se stare planine i prostrane nizije. Du istone obale
prua se planinski masiv Tebek, a na jugu planinski masiv Sobek.
Klima June Koreje pod utjecajem je monsuna (to se odraava na koliinu i godinji
raspored padavina) te okolnih mora i oblinje goleme kopnene mase azijskoga kontinenta.
Openito, zime su dosta hladne s malo padavlina, a ljeta su topla, kiovita i mogu biti dosta
sparna. Zbog geoloke grae i dovoljne koliine padavina rijena mrea dosta je razvijena.
Vegetacijski pokriva preteno sainjavaju listopadne ume. Na planinama ima neto
etinarskih uma. U jugozapadnom primorju karakteristine su ume bambusa ume
zahvataju oko 67% teritorije. Rudna su bogatstva ograniena, meu najvanijima su kameni
ugljen, olovo i cink, grafit, neto eljezne rude, zlata i srebra, te vapnenac koji je vana
sirovina u cementnoj industriji. Kada govorimo o stanovnitvu, Korejci su tipini
predstavnici ute rase. Juna Koreja je gusto naseljena zemlja sa oko 491 st/km. Prosjean
ivotni vijek mukaraca je 67, a ena 73 godine. Etnika struktura J. Koreje je dosta
homogena (99,9% su Korejci), dok je vjerska struktura sloena: najvie je budista, zatim su tu
konfuijanci, protestanti, katolici i drugi. Poljoprivredom se bavi 1/4 aktivnog stanovnitva.
Oko 1/2 obradivog zemljita se navodnjava. Najvanija poljoprivredna kultura je ria, a
potom i jeam te druge itarice. Juna Koreja je velik potroa energije. Iako su izgraene
mnogobrojne hidroelektrane, u proizvodnji elektrine struje sudjeluju sa 1 %. Najvanije su
termoelektrane, nekad na ugljen, danas sve vie na naftu, a oko 35 % proizvodi se u
nuklearnim elektranama. Industrija je od poetka bila izvozno orijentirana. Danas su meu
najvanijim industrijama elektrotehnika i elektronika, posebice industrija
telekomunikacijske opreme, raunara, raunarskih komponenti i zabavne elektronike, pri
emu je Samsung postao jedna od vodeih svjetskih tvrtki. Ostale vane grane industrije su
hemijska i petrohemijska (Juna Koreja je 7. svjetski potroa nafte), strojarska,
prehrambena. i tekstilna.
GRUPA V
Sva ostrva su niska i pjeskovita. Najvii vrh ima nadmorsku visinu od 105 m. Nalazi se u
junom dijelu glavnog ostrva. Klima je ekvatorska. Odlikuje se jednolinim temperaturama
tokom cijele godine, s prosjekom od oko 26C. Padavine donose monsuni. Godinje se izlui
oko 2 700 mm kie. Na glavnom ostrvu ima nekoliko manjih rijeka. Na njima su podignute
vjetake akumulacije koje slue za vodosnabdijevanje naselja. Biljni pokriva se ouvao
samo u sjevernom dijelu glavnog ostrva, dok je u junom potpuno uniten razvojem grada.
Svega oko 5% teritorije prekrivaju ume.
Singapur ima raznoliku populaciju od 4,6 miliona ljudi, sastavljenu od Kineza, Malajaca,
Indijaca, i ostalih Azijata (razliitog porijekla). S obzirom na veoma malu povrinu, Singapur
je veoma gusto naseljena zemlja sa preko 6000 st/km. Prosjeni ivotni vijek stanovnika je
na evropskom nivou: mukarci 72, ene 77 godina. Pismeno je 88 % populacije. Vjerska
struktura je sloena: najvie je budista, zatim tu su krani, muslimani, taoisti, hindusi i ostali.
Grad-drava, Singapur je po znaaju etvrti finansijski centar u svijetu koji igra jednu od
najvanijih uloga u svjetskoj trgovini i finansijama.
Zemljoradnja je veoma slabo razvijena. Obradive povrine ine svega 10% teritorije.
Najvanija agrarna kultura je kokosova palma. Hranu moraju uvoziti u velikim koliinama.
Saobraajna funkcija Singapura ima najvei privredni znaaj. Singapurska luka je jedna od
najveih na svijetu.
Nastavni listi
Ime i prezime________________________ Datum:______________
Razred i odjeljenje:_____
3. DA
4. Formoza.
5. Singapur.
Plan table
AZIJSKI TIGROVI ( MALEZIJA, TAJVAN, J. KOREJA I SINGAPUR)
Azijski tigrovi- zemlje koje su postigle velik ekonomski rast zahvaljujui prvenstveno izvozu.
Malezija Tajvan
P-329 000 km2 P-36 000 km2
S-18 mil. S-22,8 mil.
Gl. grad-Kuala Lumpur Gl. grad-Taipei
Juna Koreja Singapur
P-100 210 km2 P- 697 km2
S-50 mil. S-4,6 mil.
Gl. grad-Seul Gl. grad- Singapur