You are on page 1of 11

JU GIMNAZIJA ISMET MUJEZINOVI

Isabela Muminovi

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI AS


AZIJSKI TIGROVI (MALEZIJA, TAJVAN, JUNA KOREJA,
SINGAPUR)

Tuzla, mart 2015.


kolska godina: 2014/2015.
Datum: 03.04.2015.
Predmet: Geografija
Razred: III d
Nastavna tema: Azija
Nastavna jedinica: Azijski tigrovi (Malezija, Tajvan, J.Koreja, Singapur)
Tip asa: Obrada nove nastavne jedinice
Ciljevi asa
Obrazovni: Usvajanje znanja o opim odlikama zemalja Azijskih tigrova i
njihovim bitnim karakteristikama (geografski poloaj, reljef, klima, vode,
stanovnitvo i privreda). Objasniti pojam Azijski tigrovi.
Funkcionalni: Formiranje vjetina, sposobnosti i navika pamenja,
posmatranja, izraajnih vjetina, te razvijanje logikog miljenja i
zakljuivanja, te snalaenja na karti.
Odgojni: Formiranje stavova i uvjerenja o opim geografskim odlikama
zemalja Azijskih tigrova i njihovom znaaju te izgraivanje pozitivnih osobina
kod uenika. Razvijati odgovoran odnos prema radu.
Oblik rada: Frontalni, rad u grupama i individualni oblik rada ( uslovno i nastavni listii)
Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora
metoda rada na tekstu i metoda pisanja.
Nastavna sredstva i tehnika pomagala: Udbenik, geografska karta svijeta, tabla, kreda.
Literatura: Udbenik geografije za trei razred gimnazije, Kicoev, S.: Azija-Regije i
drave, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1996.
STRUKTURA NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO ASA (5-10 minuta)

U uvodnom dijelu asa, postavljanjem pitanja, ponoviti ukratko osnovne podatke o Aziji.

Pitanja:
1. Od koje rijei potie naziv Azije?
2. Kolika je povrina Azije?
3. Pokazati na karti granicu izmeu Azije i Evrope!

Odgovori:
1. Naziv Azija potie od semitske rijei asu to na arapskom jeziku znai istok ili
svjetlost
2. Povrina Azije iznosi oko 44 mil. km
3. Granica Azije na zapadu ide planinom Ural, rijekom Ural, Kavkaz, Crno more, Bosfor,
Mramorno more, Dardaneli, Egejsko more i Sredozemno more.

Nakon ponovljenog prethodnog gradiva, najaviti novu nastavnu jedinicu i podijeliti


uenike u grupe. Objasniti ta e se i na koji nain raditi na asu. Zapisati naslov nastavne
jedinice na tablu Azijski tigrovi (Malezija, Tajvan, J.Koreja, Singapur)

GLAVNI DIO ASA (30-35 minuta)

Uenici su podijeljeni u 5 grupa. Svaka grupa e dobiti dio teksta iz udbenika i


drugih izvora, koji moraju pripremiti za prezentaciju. Uz tekst e uenici dobiti i umanjen
prikaz geografskog poloaja date drave, radi lakeg snalaenja na karti svijeta.
GRUPA I (Azijski tigrovi)
GRUPA II (Malezija)
GRUPA III (Tajvan)
GRUPA IV (Juna Koreja)
GRUPA V (Singapur)
Usmenim izlaganjem predstavnici prve grupe prezentiraju svoj dio teksta ostatku
razreda i tako redom. Ostali uenici mogu postavljati pitanja ukoliko nisu zadovoljni datom
prezentacijom. Nastavnik zajedno sa uenicima prati izlaganja te otklanja eventualne
pogreke i nejasnoe.

Oekivana izlaganja

GRUPA I

Azijske tigrove ine zemlje Jugoistone i Istone Azije koje su u razdoblju izmeu 1960. i
1990. godine zabiljeile ogroman ekonomski rast. U tigrove ubrajamo Maleziju, Singapur,
Junu Koreju i Tajvan. Razvoj privrede azijskih tigrova temeljio se gotovo iskljuivo na
izvozu vlastitih dobara i proizvoda u visoko industrijalizirane zemlje, dok se domaa
potronja ograniila zakonskim odredbama, poput visokih tarifa i sl. Jedan od osnovnih
naina poveanja produktivnosti u ovim zemljama bilo je ulaganje u obrazovanje
stanovnitva. Naime, navedene drave su se usmjerile na poboljanje obrazovnog sistema na
svim razinama, a posebno je bila naglaena potreba da sva djeca pohaaju osnovnu kolu te
nakon toga steknu obvezno srednjokolsko obrazovanje. Dosta novca takoer je uloeno u
poboljanje visokokolskog obrazovnog sistema. Budui da su azijski tigrovi tokom 1960-ih
bili relativno siromani, imali su obilje jeftine radne snage. Meutim, zahvaljujui jeftinoj
radnoj snazi i reformama obrazovnog sistema ove su zemlje uspjele stvoriti jeftinu, ali
produktivnu radnu snagu.

Jo jedna od glavnih odrednica ovoga gospodarskog modela bila je jednakost meu ljudima
koja se trebala postii putem agrarne reforme na nain da se osiguraju vlasnika prava nad
zemljom i egzistencija poljoprivrednog stanovnitva. Azijski su tigrovi modernizirali svjetsku
industriju, te su popularizirali prometne puteve preko Tihog okeana. Jo jedna karakteristika
koja je atipina za razvijene zemlje zapadnog svijeta jest da su azijski tigrovi geografski i
privredno izolirani od blieg susjedstva.

Najvei nedostatak gospodarske politike azijskih tigrova je gotovo iskljuiva orijentacija na


izvoz, to znai da njihov gospodarski razvoj uvelike ovisi o gospodarstvima i stabilnosti
zemalja u koje izvoze svoje proizvode. Probijanjem Indije i Kine na svjetskom tritu azijski
su tigrovi izgubili jednu od svojih poetnih prednosti, a to je jeftina radna snaga. S
vremenom, pojam tigar postao je sinonim za zemlje koje postignu visoke stope rasta
temeljei svoj ekonomski razvoj prvenstveno na izvozu.
Danas jo neke zemlje jugoistone Azije biljee takav rast i poinju se smatrati tigrovima, u
prvom redu Indonezija, Filipini i Tajland. Meutim, ovaj pojam nije samo vezan za azijske
zemlje; u Evropi se on vee za Irsku (Keltski tigar) zahvaljujui njenom snanom razvoju
tijekom 1990-ih te uz Estoniju (Baltiki tigar) koja biljei visoke stope rasta, na poetku
21. st.

GRUPA II

Povrina: 329 000 km2

Stanovnitvo: 26 mil.

Glavni grad: Kuala Lumpur

Malezija je drava u Jugoistonoj Aziji. Podijeljena je na dva dijela: Zapadna Malezija


zahvata juni dio Malajskog poluostrva, a Istona Malezija zahvata sjeverni i sjeverozapadni
dio ostrva Borneo. Izmeu ove dvije teritorijalne cjeline prostire se Juno kinesko more.
Zapadne obale izlaze na vaan prolaz (Malajski prolaz). Na sjeveru granii sa Tajlandom, na
jugu sa Singapurom. Na Borneu se granii sa Indonezijom i Brunejom.

U Zapadnoj Maleziji uz obale se prostiru nizije, a u unutranjosti planine, dok u Istonoj


Maleziji najveu povrinu zahvataju niske zamovarene ravnice koje se prema unutranjosti
izdiu u visoke planine. Klima je ekvatorska sa jakim uticajem monsuna. Temperatura
vazduha se jednolina tokom cijele godine i iznosi oko 26C. Planinska podruja godinje
prime 3 000-4 000 mm padavina, a ostali dijelovi 2 000-3 000 mm. Rijena mrea je gusta
zbog obilja padavina. Rijeke su kratke i bogate vodom. Vegetacioni pokriva veoma je bujan.
Gotovo itavo poluostrvo je prekriveno teko prohodnom dunglom.

Prosjena gustina naseljenosti je 82 st/km. Prosjeni ivotni vijek mukaraca je 65, a ena 71
godinu. Etnika struktura stanovnitva je sloena: Malajci ine vie od 60 % ukupnog
stanovnitva. Tu su jo i Kinezi, Indijci i ostali. U vjerskom pogledu najbrojniji su muslimani,
zatim budisti, hindusi te pripadnici raznih kineskih vjerovanja. Pismeno je 80% populacije. U
gradovima ivi tek 1/3 stanovnitva.

Poljoprivreda Malezije orijentisana je na proizvodnju industrijskih kultura, prije svega


kauuka; uzgajaju se i uljana palma, kakao, kafa, duhan i dr. Oko 60% teritorije prekrivaju
ume.
Dobro je razvijena ekstraktivna industrija. Eksploatie se kalaj, eljezna ruda, boksit i bakar.
U posljednje vrijeme znaajnije se eksploatie nafta. Posebno dobro je razvijena
brodogradnja, zatim elektrotehnika te prehrambena industrija.

U posljednja tri desetljea Malezija je doivjela privrednu preobrazbu zahvaljui velikim


inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektronikih ureaja, npr.), te nalazitima nafte.
Danas spada u skupinu srednje razvijenih drava s BDP-om od 10.500 USD po
stanovniku (2004).

GRUPA III

Povrina: 36 000 km2

Stanovnitvo: 22,8 mil.

Glavni grad: Taipei


Republika Kina (slubeni naziv), poznatija kao Tajvan ili Kineski Taipei, a ranije poznata
kao Formoza, jest ostrvska drava u istonom dijelu Azije. Susjedne drave su: Narodna
Republika Kina na zapadu, Japan na sjeveroistoku i Filipini na jugu. Tajvan je odvojen od
Narodne Republike Kine Tajvanskim prolazom. Na sjeveru je Istono kinesko more, na
istoku Filipinsko more a na jugu Juno kinesko more.

Ostrvo je izdueno u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a paralelno sa duom osom prua se


gora Chung-yang Shan-mo koja zauzima veinu unutranjosti. Zapadne padine se, za razliku
od istonih, blago sputaju prema moru pa je na zapadnoj obali i niskom priobalju
koncentrisana veina stanovnitva. Klima ima izrazito monsunska obiljeja, sa dosta
padavina i visokim temperaturama. Posjena godinja temperatura iznosi 21C. Sjeverni
dijelovi ostrva primaju 2 000-3 000 mm padavina, a planinske padine na jugu i do 6 000 mm.

Rijena mrea je veoma gusta, a rijeke su bogate vodom. U njihovim gornjim tokovima esto
se javljaju brzaci i slapovi. Rijeke, zbog velikog pada i obilja vode imaju veliki
hidroenergetski potencijal.

Vegetacija na ostrvu je veoma bujna, pogotovo u njenom jugozapadnom dijelu. Vie od 50%
povrine prekrivaju ume. Obale su obrasle mangrovama.
Tajvan je gusto naseljena zemlja sa prosjenom gustinom stanovnitva od 636 st/km.
Najgue su naseljeni nizijski predjeli na zapadu zemlje. Prosjean ivotni vijek mukaraca je
72, a ena 78 godina. Autohtono kinesko stanovnitvo ini 84% ukupnog stanovnitva, zatim
su tu i doseljenici sa kineskog kopna i malajci. Oko 50% stanovnitva pripada raznim
kineskim religijama, tu su i budisti, krani i pripadnici drugih religija. Pismeno je 91%
populacije. U gradovima ivi oko 71% stanovnitva.

Privreda je dinamina, kapitalistika, i izvozno orijentirana, sa dramatinim smanjivanjem


uticaja drave u investiranje i vanjsku trgovinu. U odranju ovog trenda neke velike dravne
banke i proizvodne firme su privatizirane. Osnovna konica jaeg razvoja poljoprivrede je
nedostatak obradivog zemljita ( svega 15% ukupne povrine je obradivo). Najvanija
poljoprivredna kultura je ria. Ribarstvo je dosta dobro razvijeno. Energetska osnova Tajvana
zasniva se na eksploataciji uglja i prirodnog gasa. Najrazvijenija industrijska grana je
hemijska industrija. Dobro su razvijene i industrija graevinskog materijala i brodogradnja.
Saobraaj je dosta dobro razvijen, kako unutranji tako i vanjski.

GRUPA IV

Povrina: 100 210 km2

Stanovnitvo: 50 mil.

Glavni grad: Seul

Juna Koreja (slubeno Republika Koreja) je drava u Istonoj Aziji. Zauzima juni
dio Korejskog poluotoka, a nastala je u doba Hladnog rata kada je poluotok podijeljen na
komunistiki sjever i kapitalistiki jug. Ima kopnenu granicu samo sa Sjevernom Korejom.
Izlazi na Japansko (ili Istono) more na istoku, Istonokinesko more na jugu i uto more na
zapadu. U reljefu June Koreje javljaju se stare planine i prostrane nizije. Du istone obale
prua se planinski masiv Tebek, a na jugu planinski masiv Sobek.

Klima June Koreje pod utjecajem je monsuna (to se odraava na koliinu i godinji
raspored padavina) te okolnih mora i oblinje goleme kopnene mase azijskoga kontinenta.
Openito, zime su dosta hladne s malo padavlina, a ljeta su topla, kiovita i mogu biti dosta
sparna. Zbog geoloke grae i dovoljne koliine padavina rijena mrea dosta je razvijena.
Vegetacijski pokriva preteno sainjavaju listopadne ume. Na planinama ima neto
etinarskih uma. U jugozapadnom primorju karakteristine su ume bambusa ume
zahvataju oko 67% teritorije. Rudna su bogatstva ograniena, meu najvanijima su kameni
ugljen, olovo i cink, grafit, neto eljezne rude, zlata i srebra, te vapnenac koji je vana
sirovina u cementnoj industriji. Kada govorimo o stanovnitvu, Korejci su tipini
predstavnici ute rase. Juna Koreja je gusto naseljena zemlja sa oko 491 st/km. Prosjean
ivotni vijek mukaraca je 67, a ena 73 godine. Etnika struktura J. Koreje je dosta
homogena (99,9% su Korejci), dok je vjerska struktura sloena: najvie je budista, zatim su tu
konfuijanci, protestanti, katolici i drugi. Poljoprivredom se bavi 1/4 aktivnog stanovnitva.
Oko 1/2 obradivog zemljita se navodnjava. Najvanija poljoprivredna kultura je ria, a
potom i jeam te druge itarice. Juna Koreja je velik potroa energije. Iako su izgraene
mnogobrojne hidroelektrane, u proizvodnji elektrine struje sudjeluju sa 1 %. Najvanije su
termoelektrane, nekad na ugljen, danas sve vie na naftu, a oko 35 % proizvodi se u
nuklearnim elektranama. Industrija je od poetka bila izvozno orijentirana. Danas su meu
najvanijim industrijama elektrotehnika i elektronika, posebice industrija
telekomunikacijske opreme, raunara, raunarskih komponenti i zabavne elektronike, pri
emu je Samsung postao jedna od vodeih svjetskih tvrtki. Ostale vane grane industrije su
hemijska i petrohemijska (Juna Koreja je 7. svjetski potroa nafte), strojarska,
prehrambena. i tekstilna.

GRUPA V

Povrina: 697 km2

Stanovnitvo: 4,6 mil.

Glavni grad: Singapur

Singapur je najmanja drava u Jugoistonoj Aziji. Nalazi se na krajnjem jugu Malajskog


poluostrva. Singapur je smjeten na jednom veem i pedesetak manjih ostrva. Odvojen je od
Malezije vratima Johor (morskim prolazom), na svom sjeveru, i od indoneanskih Riau
ostrva Singapurskim prolazom, na svom jugu.

Sva ostrva su niska i pjeskovita. Najvii vrh ima nadmorsku visinu od 105 m. Nalazi se u
junom dijelu glavnog ostrva. Klima je ekvatorska. Odlikuje se jednolinim temperaturama
tokom cijele godine, s prosjekom od oko 26C. Padavine donose monsuni. Godinje se izlui
oko 2 700 mm kie. Na glavnom ostrvu ima nekoliko manjih rijeka. Na njima su podignute
vjetake akumulacije koje slue za vodosnabdijevanje naselja. Biljni pokriva se ouvao
samo u sjevernom dijelu glavnog ostrva, dok je u junom potpuno uniten razvojem grada.
Svega oko 5% teritorije prekrivaju ume.

Gotovo itav juni dio ostrva je urbanizovan.

Singapur ima raznoliku populaciju od 4,6 miliona ljudi, sastavljenu od Kineza, Malajaca,
Indijaca, i ostalih Azijata (razliitog porijekla). S obzirom na veoma malu povrinu, Singapur
je veoma gusto naseljena zemlja sa preko 6000 st/km. Prosjeni ivotni vijek stanovnika je
na evropskom nivou: mukarci 72, ene 77 godina. Pismeno je 88 % populacije. Vjerska
struktura je sloena: najvie je budista, zatim tu su krani, muslimani, taoisti, hindusi i ostali.

Grad-drava, Singapur je po znaaju etvrti finansijski centar u svijetu koji igra jednu od
najvanijih uloga u svjetskoj trgovini i finansijama.

Zemljoradnja je veoma slabo razvijena. Obradive povrine ine svega 10% teritorije.
Najvanija agrarna kultura je kokosova palma. Hranu moraju uvoziti u velikim koliinama.

U glavne industrijske grane spade petrohemija, brodogradnja i tekstilna industrija.

Saobraajna funkcija Singapura ima najvei privredni znaaj. Singapurska luka je jedna od
najveih na svijetu.

ZAVRNI DIO ASA (5 minuta)

Uputiti uenike na literaturu i istai najbitnije gradivo. Otkloniti eventualne


nejasnoe. Ukoliko ostane dovoljno vremena uenicima podijeliti nastavne listie koji sadre
pet pitanja. U suprotnom, predloiti ocjene za voe grupa i uenike koji e na tabli zabiljeiti
osnovne podatke o dravi koju njihova grupa obrauje, te ispitati miljenje uenika o
obraenim dravama. Za domai zadatak istraiti jo neke zanimljivosti o zemljama
Azijskih tigrova.

Nastavni listi
Ime i prezime________________________ Datum:______________
Razred i odjeljenje:_____

1. U Azijske tigrove ubrajamo sljedee drave:___________, ___________,


__________ i __________.
2. Maleziju moemo podijeliti na dvije geografske cjeline. To su: ___________________ i
______________________.
3. Juna Koreja je drava Istone Azije DA NE
4. Kako se prije nazivao Tajvan? ______________.
5. Glavni grad Singapura je ______________.
Odgovori:

1. Malezija, Tajvan, juna Koreja i Singapur.

2. Zapadna Malezija i Istona Malezija.

3. DA

4. Formoza.

5. Singapur.

Plan table
AZIJSKI TIGROVI ( MALEZIJA, TAJVAN, J. KOREJA I SINGAPUR)
Azijski tigrovi- zemlje koje su postigle velik ekonomski rast zahvaljujui prvenstveno izvozu.
Malezija Tajvan
P-329 000 km2 P-36 000 km2
S-18 mil. S-22,8 mil.
Gl. grad-Kuala Lumpur Gl. grad-Taipei
Juna Koreja Singapur
P-100 210 km2 P- 697 km2
S-50 mil. S-4,6 mil.
Gl. grad-Seul Gl. grad- Singapur

You might also like