Kratak osvrt na povijest

ovjek je u svim razdobljima svoje povijesti, u svim

starim kulturama i civilizacijama ostavio tragove, koji
ukazuju na njegovu visoku svijest o vrijednosti i znaaju
vode kao neophodnom elementu ivota.

Vrlo je rano preao iz faze neposrednog u posredni

odnos prema vodi.

Postupno je uio i savladavao tehniku koritenja i zatite

od voda o emu svjedoe brojni nalazi.
 Kratak osvrt na povijest

Postupno su ljudi nauili graditi sustave za snabdijevanje pitkom

vodom, izvoditi brane i nasipe, regulirati rijena korita, primjenjivati
natapanje i isuivati zemljite, to je omoguilo razvoj pojedinih
civilizacija.
 Kratak osvrt na povijest

Stare kulture prema raspoloivim tragovima razvile su

se ve prije 4000 godina na obalama velikih rijeka Nila
(Egipat), Tigrisa i Eufrata (Mezopotamija), Inda (Indija) i
ute rijeke (Hoang Ce; Kina). Najvie spoznaja imamo o
dolinama Nila i Tigrisa i Eufrata.

Karakteristino je da su sve te civilizacije nastale uz

velike rijeke s nestacionarnim reimom, u oblastima s
malo oborina ali izrazito vruim ljetima. Ta su podruja
povoljna za poljoprivredu, te su uz odreene zahvate
osiguravala osnovu za ivot veeg broja ljudi i za razvoj
visoko organiziranog drutva.
 Kratak osvrt na povijest
Podruje Nila, Eufrata i Tigrisa
 Kratak osvrt na povijest
Dio Mezopotamije
Radovi Senaheiba (705-681
p.n.e.) asirskog cara koji je
unitio Babilon i ureivao
podruje Ninive.

I 703 p.n.e. brana i kanal

duljine 18 km za
navodnjavanje
II 694 p.n.e. dvije brane i
lateralni kanal
III 690 p.n.e. brana
(akumulacija) i
prevoenje u drugi
sliv, kanal 55 km,
jedan od akvadukata
300 m, 14 stupova,
10 m irine)
 Kratak osvrt na povijest
Uz niz izuzetnih rjeenja zanimljivo je rjeenje zahvata podzemnih
voda bunarima i galerijom (podruje Armenije i Irana) (graeni su
prije 5000 godina a i danas se slino izvode)
 Kratak osvrt na povijest
Razvoj starih civilizacija potakla je i ureivanje
meusobnih odnosa te je vrlo rano zapoet razvoj
pravne regulative. Najstariji poznati zakon koji izmeu
ostalog ureuje i odnose u vezi vode je Hamurabijev
zakonik ( babilonski car Hamurabi; oko 1760. god.
p.n.e.).
U to vrijeme ve su izvoeni i koriteni sloeni
hidrotehniki sustavi.
Hamurabi je shvatio vanost kanala za navodnjavanje
kao i nunost transporta i komunikacije rijekama. Tigris i
Eufrat su bujine rijeke te je i sloenija prognoza
poplava. (jedno od potencijalnih mjesta opeg potopa).
Poznavali su gradnju nasipa i brana, a zanimanje za
hidrotehnike graevine bilo je kao i za ratne pohode.
 Kratak osvrt na povijest
Hamurabi je veliku brigu posveivao odravanju
izgraenih sustava, te je to dijelom obradio i u svojem
zakoniku.

l.45 Ako netko da u zakup svoju njivu seljaku i

zakup primi, a poslije toga bog kie poplavi
njivu, ili visoka voda odnese etvu gubitak
je seljakov.
l.46 Ako on nije primio zakup za svoju njivu, nego
ju je izdao napola ili na tree, zrno koje bude
na njivi dijelit e se izmeu seljaka i
posjednika prema prinosu
l.48 Ako netko duguje dug s kamatom, pa njegovu
njivu poplavi bog kie, velika voda odnese ili
zbog nedostatka vode na njivi nema ploda, on
u toj godini ne daje ito povjeriocu, treba da
umoi svoju tablicu u vodu i te godine ne daje
kamatu.
 l.53 Ako netko ne odrava svoj nasip te doe do
prodora mora nadoknaditi nastalu tetu.
l 54 Ako plodovima ne moe nadoknaditi, prodat
e se on i njegovo imanje, pa e to podijeliti
ljudi ije je njive voda poplavila.
l. 55 Ako netko pusti vodu u kanal za
navodnjavanje i time potopi polje susjeda
mora nadoknaditi tetu.
l. 56 Ako preusmjeri vodu i time potopi obraeno
polje mora vlasniku nadoknaditi sa 10 gura
zrna po svakom ganu potopljene zemlje.
(gur je 120 litara, a gan je oko 6,5 ha)
 l. 236 Ako netko iznajmi svoj brod mornaru, a mornar je
nemaran i brod potopi ili izgubi, mornar e vlasniku
nadoknaditi brod.
l. 237 Ako netko iznajmi mornara i brod, pa ga natovari
itom, , a ovaj mornar je nemaran, pa potopi
brod i ono to je na njemu, mornar e nadoknaditi brod
koji je potopio i ono to je na njemu unitio.
l.238 Ako mornar potopi neiji brod, ali ga opet izvadi, platit
e novcem polovinu cijene broda.
l.240 Ako neki brod plovi nizvodno, pa razbije i potopi brod
koji je vuen utuit e gospodar potopljenog broda
pred bogom sve to je ne njegovom brodu propalo, a
gospodar broda koji je nizvodno plovio, nadoknadit e
onom iji je brod potopio sve to je propalo.
 l. 259 Ako netko odnese u polju dolap, platit e 15
sekela srebra gospodaru dolapa (oko 120 gr
srebra)
l. 260 Ako netko odnese vjedro za izvlaenje vode
ili oluk za navodnjavanje, duan je platiti
vlasniku 3 sekela srebra.

I prije Hamurabijevog zakonika postojali su ureeni

odnosi i prema vodi, koji se mogu iitati iz raznih
pronaenih ugovora, priznanica, narudbenica,
obrauna, knjiga dunika i sudskim zapisnicima.
 Tijekom tisuljea iskustva nastali su pogledi prema
kojima se odvaja pravo na vodu i zemljite, to je i danas
prisutno.

Rimsko zakonodavstvo dalo je niz trajnih pravnih

tekovina. U odnosu na vodu zanimljiv je stav:

Postoje neke stvari, koje su po prirodnom pravu svojina sviju,

neke pripadaju udruenjima, neke su niije, iako najvei broj
stvari pripada pojedincima, koji su doli u njihov posjed na
razliite naine. One stvari koje su svojina sviju po prirodnom
pravu jesu: zrak, vodotoci, more a samim time i morska obala.
 Takoer vezano na rimsko pravo zanimljivo je spomenuti
nekoliko stavova:
Pretor (visoki inovnik u Rimu koji je upravljao poslovima
unutarnjeg poretka i prava) nareuje : Nita se ne smije uiniti
na javnom vodotoku, niti na njegovim obalama, niti se na
vodotok ili na njegove obale smije neto donositi, to bi smetalo
teenju, vodotoku ili plovidbi. Zabranjujem da se bilo to ini na
javnom vodotoku ili da se bilo to unosi u vodotok, to bi
mijenjalo tok vode kako je tekla prole godine.
Zabranjujem upotrebu sile radi spreavanja da netko na
javnom vodotoku brod ili splav pokree ili da se spreava da ih
na obalama utovaruje ili istovaruje. Isto tako zabranjujem
prijetnjom sile da netko plovi na javnim jezerima, kanalima ili
rezervoarima.
Morska obala dopire do granice najvee plime (prema Ciceru
(Marco Tulius) kad je bio arbitrani sudac)
 ..Posjednike kroz ije granice imanja prolaze vodoprovodnici,
oslobaamo od svih izvanrednih nameta, da bi oni suraivali na
ienju vodoprovodnika od nakupljene prljavtine pa elimo
da upravo ovi posjednici ne trpe nikakvog drugog nameta u vezi
sa spomenutim stvarima, da se ne bi zabavili drugim poslovima i
ispustili iz vida uredno ienje. Meutim, ako oni to ipak
zanemare, bit e kanjeni gubitkom svog posjeda, jer e drava
uzeti sebi imanja onih, ija je nemarnost upropastila
vodoprovodnike. Osim toga, oni kroz ija imanja ide akvadukt
(vodoprovodnik za pitku vodu) moraju znati, da ne smiju saditi
nikakvo drvee na 15 stopa lijevo i desno od njega; javna sluba
se mora brinuti da iskorijeni ono drvee koje vremenom nabuja
preko te granice, da korijenje ne bi otetilo vodovodne
graevine.
nitko ne jami za tete ako pobjegnu robovi koje nitko ne
uva, otimainu, masovne nerede, poplave..
 Srednji vijek

Raspadom rimskog carstva stvara se niz manjih

feudalnih posjeda, na kojima se polae pravo na vodu.
Na vodotocima ima mnotvo gospodara, koje nije
mogue ujediniti niti silom u odravanju i koritenju voda.
To dovodi do propadanja sloenih hidrotehnikih sustava
i postupnog nestajanja dijela tih graevina. Takoer
pojava ljudi koji nisu imali iskustva s tim sloenim
sustavima i hidrotehnikim graevinama pogodovala je
zaostajanju odnosa prema vodi. U to vrijeme u
muslimanskom svijetu voda je i dalje imala poseban
znaaj.
 Novije doba

Veliki je utjecaj na zakonodavstvo imalo francusko zakonodavstvo

nakon revolucije. Ponovno se uspostavlja znaaj vode, na pr. u
pruskom zakonu se kae: Kao i kod javnih voda, one same nisu
podvrgnute pravu svojine: samo po sebi, pravo svojine nad vodom
kao supstancom nema nitko. (predmet privatnog prava je
koritenje voda).
U naem podruju vodno se pravo vee na drugu polovicu XVIII
stoljea.
Maarska ima dugu tradiciju u vodoprivredi (poplave i plovidba).
Osnovali su muzej vodoprivrede u Esztergom-u. Slino i drugim
dijelovima Europe interes pojedinih veleposjednika diktirao je i
hidrotehnike zahvate. Tako su se gradili zatitni nasip oko
posjednikovih imanja, dok su naselja i ostala polja bila i vie nego
prije plavljena.
Francuska je tek 60-tih godina osnovala Plansku komisiju za vode
prvenstveno pritisnuta sve veim zagaenjima voda.
 Kratak osvrt na novije vrijeme
Poetkom XX stoljea zabiljeen je novi zamah ureenja voda. Uz
vodoopskrbu ovisno o podruju i potrebama teite se stavlja na
navodnjavanje, odvodnju, obranu od poplava, koritenje vodnih
snaga itd.
Znaajni su radovi ostvareni u US, Nizozemskoj, Austriji.
Osvajanje zemljita u Nizozemskoj zapoelo je ve 800-tih godina, a
dovreno u xx stoljeu (obrana od voda i odvodnja). Italija velika
ulaganja u navodnjavanje i koritenje energije vode. Bugarska
navodnjavanje (preko 106 ha). Takoer Francuska. Austrija
dominantno koritenje vodnih snaga i obrana od velikih voda. Bivi
SSSR koritenje vodnih snaga, navodnjavanje i snabdijevanje
vodom industrije.
US prije drugog svjetskog rata veliki vodnogospodarski zahvati
Colorado River Aquaduct, Columbia Basin Project, ureenje doline
Tenesi (TVA).
Colorado River Aquaduct
Colorado River Aquaduct
 Kratak osvrt na novije vrijeme
Colorado River Aquaduct je zamiljen i ostvaren kao vienamjenski
hidrotehniki zahvat i smatra se prvim u svijetu vienamjenski velikim
projektom.
Ureenje doline Tennesi (TVA) veliki zahvat u slivu dominantno baziran na
hidrotehnikim radovima. Poetak tretiranja sliva kao privredne i
vodnogospodarske jedinice.
U Hrvatskoj nakon vodoopskrbe dominira odvodnja (kontinentalni dio),
obrana od poplava, a u drugoj polovici stoljea hidroenergetika.
 Osvrt na zakonsku regulativu (HR)
(polazita u svim aktivnostima)

Ustav RH (04. prosinac 2000) potrebno je istaknuti tri

lanka:
l.2
. Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s
Ustavom i zakonom, odluuje:
o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u RH;
o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime; .
l. 52
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i
druga prirodna bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski
svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog
kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za
koje je zakonom odreeno da su od interesa za RH, imaju njezinu
osobitu zatitu.
 Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za RH mogu
upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te
naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.

l. 69
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.
Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb
posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
 Zakon o vodama (NN 107/95;105/2005;153/2009)

l.1 (105/05)
Ovim se Zakonom odreuje pravni status voda i vodnog dobra,
nain i uvjeti upravljanja vodama (koritenje voda, zatita voda,
ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnog djelovanja
voda), nain organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima
se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje
djelatnosti vodnog gospodarstva; ovlasti i dunosti tijela dravne
uprave i drugih dravnih tijela, jedinica lokalne samouprave i
uprave i drugih pravnih subjekata, te druga pitanja znaajna za
upravljanje vodama..
(l.1 (153/09)
Ovim se Zakonom ureuju pravni status voda, vodnog dobra i
vodnih graevina, upravljanje kakvoom i koliinom voda......
 Zakon o vodama

l. 2 (105/05)
Odredbe ovog Zakona odnose se na:
povrinske i podzemne vode ukljuujui ua rijeka koje se ulijevaju
u more i kanala spojenih s morem, do crte razgranienja iz lanka
4. toke 6. ovog Zakona,
mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz
kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana
toplina u energetske svrhe to se odreuje Zakonom o rudarstvu i
nalazita vode za pie u teritorijalnom moru.
.
l.2 (153/09)
Odredbe ovog Zakon odnose se na:
1. povrinske i podzemne vode,
2. priobalne vode u pogledu njihovog kemiskog i ekolokog stanja, gdje je to
izriito odreeno u ovom Zakonu, ......
 Zakon o vodama
l. 3 (105/05)
Vode su ope dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne
mogu biti ni u ijem vlasnitvu.
Vode kao ope dobro imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Za koritenje i stjecanje prava na vodama, pored odredaba ovog
zakona, moraju biti ispunjeni i uvjeti odreeni posebnim
zakonima (zatita prirode, plovidba, zdravstvo i dr.).

l. 7 (153/09)
Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava
vlasnitva i drugih stvarnih prava.
Vode iz stavka 2. ovog lanka koriste se i na njima stjeu prava na nain i
pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom i drugim propisima.
(l.3 (153/09) daje pojanjenje pojmova)
tijelo podzemne vode je odreen volumen podzemne vode u jednom ili vie vodonosnika
tijelo povrinske vode je jasno odreen i znaajan element povrinske vode, kao to je jezero,
akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne
vode;
 l. 5 (105/05)
Upravljanje vodama ini skup aktivnosti, odluka i mjera ija je
svrha odravanje, poboljavanje i ostvarivanje jedinstva vodnog
reima na odreenom podruju, to se ostvaruje osobito
osiguravanjem potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za
razliite namjene, zatitom voda od oneienja, ureenjem
vodotoka i drugih voda i zatitom od tetnog djelovanja voda.

l. 4 (153/09)
Upravljanje voda ine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju
ovog Zakon i zakona kojim se ureuje financiranj vodnog
gospodarstva pooduzimaju Repulika Hrvatska, Hrvatske vode, ..
Ciljevi upravljanja vodama su: ....
 Zakon o vodama
l. 6 (105/05)
1. voda je nezamjenjiv uvjet ivota i rada. Obveza je svih osoba
s panjom uvati njezinu kakvou, tedljivo i racionalno je
koristiti, uz jednake zakonom utvrene uvjete,
2.vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i
naelu odrivog razvoja kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje
generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost buduih
generacija da to ostvare za sebe,
3. teritorijalne jedinice za upravljanje vodama jesu voda i slivna
podruja kao hidrografske i gospodarske cjeline . Granice
administrativno-teritorijalnih jedinica ne mogu biti zaprekom za
integralno upravljanje vodama na tim podrujima,
 Zakon o vodama
l 6. (nastavak)
4. u pripremi i donoenju planova koji su osnova upravljanja vodama
polazi se od obveze cjelovite zatite okolia i ostvarivanja opeg i
gospodarskog razvoja RH
5. za koritenje voda koje prelaze granice doputene ope uporabe, kao
i za svako pogoranje kakvoe vode, plaa se naknada razmjerno
koristi odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju voda,
6. propisima kojima se utvruju zadaci i obveza ulaganja u poboljanju
vodnog sustava moraju se utvrditi i izvori za njihovo financiranje.

l. 5 (153/09)
Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je
naslijee koje treba uvati, tititi i mudro i racionalno koristiti.
Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustva i naelu
odrivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije i
ne ugroavaju pravo i mogunost buduih generacija da to ostvare za
sebe......
 l.7 (105/05)
Vodni reim se utvruje na osnovi dugoronog praenja prostornog
rasporeda koliine, kakvoe i drugih osobina voda i izgraenosti vodnog
sustava.
Pod promjenama vodnog reima razumijevaju se sve promjene koje
nastaju uslijed ljudske djelatnosti i ponaanja ili djelovanjem prirodnih
sila kojima se mijenjaju koliina ili kakvoa voda i njihov prostorni i
vremenski raspored.

(153/09)
Osim definicije pojma vodni reim (l.3) nije pojanjeno kako se
utvruje.
 Zakon o prostornom ureenju i gradnji
(NN 76/2007; 38/2009)

Vaan je sa stajalita izgradnje novih zahvata (sustava) i

rekonstrukcije postojeih. Definirani su uvjeti i postupci
koje je potrebno provesti u cilju pripreme izgradnje,
izgradnje i koritenja zahvata.
U pravilu svaki zahvat se moe unijeti u prostor ako je
rijeen prostorno planskom dokumentacijom.
Propisani su bitni zahtjevi za graevine koji moraju biti
ispunjeni.
 Zakon o zatiti prirode (NN 70/05)
Na osnovi zakona donesen je
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/2007)
(Ovim Pravilnikom odreuju se zahvati za koje je obvezna ocjena
prihvatljivosti za prirodu, sadraj, rok i nain utvrivanja ocjene
prihvatljivosti zahvata za prirodu, nain obavjeivanja javnosti i nain
jamevine za otklanjanje moguih posljedica na prirodu)
(l.4 Za planirani zahvat koji moe imati bitan utjecaj na ekoloku
mreu, a za koji je posebnim propisom obvezna procjena utjecaja na
okoli, Ocjena se daje u sklopu procjene utjecaja na okoli sukladno
posebnom propisu).
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/2007)
(Ovom Uredbom proglaava se ekoloka mrea Republike Hrvatske sa
sustavom ekoloki znaajnih podruja i ekolokih koridora s ciljevima
ouvanja i smjernicama za mjere zatite koje su namijenjene
odravanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroenih i rijetkih
staninih tipova i/ili divljih svojti).
 Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za
ekoloku mreu (NN 118/2009)
(1) Ovim Prvilnikom propisuje se sadraj, rok i nain provedbe postupka
ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (u
daljnjem tekstu: Ocjena) u odnosu na ciljeve ouvanja i cjelovitost
podruja ekoloke mree, nain utvrivanja prevladavajueg javnog
interesa i kompenzacijskih uvjeta, nain obavjeivanja javnosti, kao i
sadraj potvrde o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, rjeenja
kojim se odreuje provedba postupka Glavne ocjene zahvata odnosno
miljenje o obvezi provedbe postupka Glavne ocjene zahvata.

(2) Odredbe ovo Pravilnika odnose se i na ekoloki znaajno podruje

Europske unije Natura 2000.
 Zakon o zatiti okolia (NN 110/2007)

Na osnovi zakona donesena je:

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/2008;
67/2009)

Ovom Uredbom poblie se odreuju zahvati za koje se provodi

procjena utjecaja zahvata na okoli; zahvati koji podlijeu ocjeni
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli; nain provedbe
postupka procjene utjecaja zahvata na okoli; nain rada i
obvezni sadraj miljenja koje daje povjerenstvo; itd
 Strategija upravljanja vodama
(usvojena na sjednici Sabora 15.VII 2008)

Izraena na osnovi Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05).

Strategija je prikazana kroz 5 poglavlja
1. Uvod
2. Stanje voda
3. Stanje upravljanja vodama
4. Ciljevi i odrednice i
5. Provedba.
Prema Strategiji nacionalni strateki projekti su:
Jadranski projekt (zatita od oneienja priobalnih voda)
Unutarnje vode (vodna podruja Save, Drave i Dunave)
Vodoopskrba i odvodnja
NAPNAV (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja
poljoprivrednim zemljitem i vodama) i
Vienamjenski kanal Dunav Sava.
Direktiva 2000/60/EC Europsko parlamenta i vijea kojom
se uspostavlja okvir za djelovanje zajednice na podruju
politike voda, od 23 listopada 2000
Okvirna direktiva EU o vodama
l.1 Svrha ove Direktive je uspostavljanje okvira
za zatitu kopnenih povrinskih voda,
prijelaznih voda, priobalnih voda i podzemnih
voda koja:
spreava daljnju degradaciju i titi i uvruje stanje vodnih
ekosustava kao kopnenih ekosustava i movarnih podruja
direktno ovisnih o vodnim sustavima s obzirom na potrebe za
vodom;
obeava odrivo koritenje voda na osnovi dugorone zatite
raspoloivih vodnih resursa;
 ima za cilj bolju zatitu i poboljanje vodnog okolia, meu ostalim i
putem specifinih mjera za postupno smanjenje isputanja, emisije i
rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prekid ili postupno
eliminiranje isputanja, emisije ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne
liste;
osigurava progresivno smanjenje oneienja podzemnih voda i
spreava njihovo daljnje oneienje, te
doprinosi ublaavanju posljedica poplavi i sua
i na taj nain doprinosi:
osiguravanju dostatnih koliina povrinskih i podzemnih voda dobre kakvoe
potrebnih za odrivu, uravnoteenu i pravinu uporabu voda;
znatnom smanjenju oneienja podzemnih voda;
zatiti kopnenih povrinskih i morskih voda i
postizanju ciljeva relevantnih meunarodnih ugovora, ukljuujui i one koji su
usmjereni na eliminaciju oneienja morskog okolia, akcijom Zajednice po
l. 16 za prekidanje ili postupno eliminiranje isputanja, emisije i rasipanja
opasnih tvari s prioritetne liste, a s konanim ciljem postizanja u morskom
okoliu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno
javljaju i koncentracijama oko nule za sintetske tvari.
 Zakon o financiranju vodnog gospodarstva

Zakon i izmjene zakona objavljene su u Narodnim

novinama broj 107/1995; 19/1996; 88/1998 i 105/2005.
Objavom novog Zakona o vodama (NN 153/2009)
objavljen je i novi Zakon o financiranju vodnog
gospodarstva (NN 153/2009)

Utvruju se temeljne odredbe financiranja.

Definiraju se izvori sredstava,
Utvruje obraun i plaanje, te
Definira nadzor, kaznene odredbe i prijelazne i zakljune
napomene.
 Pojedinane vodnogospodarske osnove

Prema ranijim zakonima bila je predviena izrada

vodoprivrednih osnova, a zatim vodnogospodarskih
osnova. Ranije su raeni i vodoprivredni planovi. Njih je
trebalo verificirati nadleno tijelo. Izraeno je nekoliko
takvih dokumenata od kojih neki nisu verificirani.
Na pr. postoji Vodoprivredni plan Istre, Vodoprivredna
osnova sliva rijeke Drave i Dunava u Hrvatskoj,
Vodoprivredna osnova grada Zagreba, Kompleksno
ureenje sliva Kupe i sl.
Na osnovi Strategije u okviru administrativnih mjera
predviena je izrada vodnogospodarske planske
dokumentacije vezane uz ureivanje vodnih podruja u
okvirima integralnog upravljanja vodama.
 Prema Zakonu o vodama (153/09) (l. 34) planski
dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja
vodama, Plan upravljanja vodnim podrujima,
viegodinji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih
voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi ureeni
ovim Zakonom.
 Zadatak:
Status vode danas u svijetu
Kriteriji i mjere u ocjeni stanja i izboru rjeenja

Koristei Internet pregledati dostupne dokumente na

osnovi kojih se moe dati kratak odgovor na pitanja
statusa, kriterija i mjera. Mogu se postaviti teritorijalne
granice te u pet grupa raditi na jednom od izabranih
podruja (na pr. Hrvatska, Europa, Amerika, Afrika,
Australija, Azija, Rusija, Kina.
Nakon pripreme rasprava se odrava u terminu
predavanja i zajedniki daje sinteza.