You are on page 1of 15

ISTINOMER

OSVRT ISTINOMERA
NA PREDIZBORNU
KAMPANJU 2016.
Vanredni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori

SEPTEMBAR 2016.
I. VANREDNI PARLAMENTARNI, POKRAJINSKI I LOKALNI IZBORI 2
A. INJENICE 2
B. ISTINOMER ISTIE 3

II. POLITIKI KONTEKST I ULOGA MEDIJA 5


A. PAD POVERENJA U EVROPSKU UNIJU 5
B. NEPOVERENJE U INSTITUCIJE I PAD IZLAZNOSTI 6
C. IZOSTANAK DIJALOGA 7

III. SITUACIJA U VOJVODINI PRE RASPISIVANJA IZBORA 8


A. EKONOMIJA 8
B. USTAV 9

IV. TEME I OBEANJA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2016. 9

V. SITUACIJA NAKON IZBORA 10


A. DOBIJANJE MANDATA ZA SASTAV VLADE SRBIJE I KONSULTACIJE 10
B. KONSTITUISANJE NARODNE SKUPTINE REPUBLIKE SRBIJE 10
C. EKANJE NA FORMIRANJE VLADE SRBIJE 11
D. EKSPOZE MANDATARA ALEKSANDRA VUIA 11
E. LANOVI VLADE SRBIJE 12

VI. LOKALNI IZBORI 13

VII. ISTINOMER U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 13

1
I. Vanredni parlamentarni, pokrajinski i lokalni
izbori
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji odrani su 24. aprila 2016. zajedno sa redovnim
lokalnim, kao i pokrajinskim izborima u Vojvodini, samo dve godine nakon prolih
vanrednih republikih izbora. Na taj nain graani Srbije su u roku od nepune etiri
godine tri puta izlazili na parlamentarne izbore.

A. injenice

Stranke koje su u trenutku raspisivanja izbora inile vladajuu veinu SNS i


koalicija oko SPS-a dobile su najvei broj glasova na republikom nivou - skoro 60
odsto. Koalicija oko SNS dobila je 86.227 glasova vie (1.823.147, a na prolim
1.736.920), dodue pojaana sa dve nove stranke: Partijom ujedinjenih penzionera
Srbije i Srpskom narodnom partijom. Koalicija SPS-JS, ovog puta bez Partije ujedinjenih
penzionera Srbije, koja se priklonila SNS-u i nastupila u okviru njihove liste Aleksandar
Vui Srbija pobeuje, dobila je 70.837 glasova manje (413.770, a pre dve godine
imala 484.607). Ipak, koalicija okupljena oko SNS osvojila je manje mandata - 131 (pre
dve godine 158), dok sama SNS, bez koalicionih partnera sada ima 98 poslanika, a pre
izbora imala je 136. Ovo je zahvaljujui pre svega proporcionalnom izbornom sistemu u
Srbiji i cenzusu od 5 odsto za ulazak u Skuptinu. Taj cenzus su u ovom izbornom
ciklusu prele praktino sve znaajnije opozicione partije, tako da je izborni prag, koji
po DOntovom sistemu donosi najvei broj baenih glasova najjaima, bio znatno
manji nego na prolim vanrednim parlamentarnim izborima kada u parlament nisu ule
DSS, Dveri, LDP

Pored ovih stranaka koje su okosnica i nove Vlade Srbije cenzus su preli: na
treem mestu - Srpska radikalna stranka, koja je nakon povratka svog lidera Vojislava
eelja iz Hakog tribunala, uspela da nakon dva izborna ciklusa izbori parlamentarni
status sa osvojenih 8,11 odsto i 22 mandata. Pokret Dosta je bilo, na ijem elu je
nekadanji ministar privrede u prvoj Vladi SNS-a - Saa Radulovi, dobila je 6,40 odsto i
16 mandata, koliko i koalicija Za pravednu Srbiju Demokratska stranka (Nova, DSHV,
ZZS). Koalicija Boris Tadi, edomir Jovanovi Savez za bolju Srbiju Liberalno
demokratska partija, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska stranka
uspela je da preskoi izborni cenzus sa osvojenih 5,20 odsto i ima 13 poslanika u
novom sazivu Skuptine Srbije, a tek nakon ponovljenog glasanja na nekoliko birakih
mesta parlamentarni status osvojila je i koalicija Dveri Demokratska stranka Srbije
Sanda Rakovi Ivi Boko Obradovi sa 5,20 odsto i 13 mandata. U parlament su ule
i stranke manjina, Savez vojvoanskih Maara (SVM) sa etiri mandata, Muamer
Zukorli Bonjaka demokratska zajednica Sandaka i Stranka demokratske akcije

2
(SDA) sa po dva mandata, kao i Partija za demokratsko delovanje (PDD) Ardita Sinani i
Zelena stranka sa po jednim mandatom.

Srpska napredna stranka preuzela je vlast i u Skuptini Vojvodine, formirajui


pokrajinsku Vladu zajedno sa SPS i Savezom vojvoanskih Maara. Demokratska
stranka, nakon 16 godina, ostala je bez veine u pokrajinskoj aministraciji. Poredak
stranaka i rezultati u Pokrajini, posle izbora izgledaju ovako: lista Aleksandar Vui
Srbija pobeuje osvojila je najvei broj glasova, 44,48 odsto i 63 od ukupno 120
mandata u pokrajinskom predstavnikom telu. Iza njih je lista Ivica Dai
Socijalistika partija Srbije Jedinstvena Srbija Dragan Markovi Palma Patriotski
pokret Srbije sa osvojenih 8,86 odsto glasova i 12 mandata. Do tada vladajua
Demokratska stranka je sa listom Za Vojvodinu rada i znanja Demokratska stranka,
DSHV, Nova, Zep-Zeleni - dr Bojan Pajti dobila 7,24 odsto i 10 mandata, dok je lista
Nenad anak - Liga socijaldemokrata Vojvodine - digni glavu! na treem mestu sa 6,43
odsto i 9 mandata. Pokret Dosta je bilo osvojio je 5,54 odsto i ima 7 mandata, a Savez
vojvoanskih Maara (SVM) 6 mandata. Lista Maarski pokret za autonomiju - dr
Tama Korhec DZVM - Aron onka je osvojila dva mandata, a Zelena stranka jedan
mandat.

Srpska napredna stranka preuzela je i vlast na lokalnom nivou, u najveem broju


optina i gradova u Srbiji.

U Skuptinu Srbije, posle 2012. i dva izborna ciklusa, a nakon povratka iz Hakog
tribunala i oslobaajue presude za njihovog lidera Vojislava eelja, vratila se
desniarska Srpska radikalna stranka. Na drugom kraju politikog spektra - Liberalno
demokratska partija, kao lanica koalicije Savez za bolju Srbiju, ba kao i partija koja
se dosledno protivi EU integracijama, Demokratska stranka Srbije, ponovo postaju
parlamentarne stranke nakon gubitka tog statusa na izborima 2014. Nacionalistike
Dveri, nakon dva neuspela pokuaja, 2012. i 2014, postaju parlamentarna stranka, a
opozicioni Pokret Dosta je bilo, koji je na prolim izborima osvojio 2,1 odsto glasova i
ostao ubedljivo ispod cenzusa, ovoga puta sa est odsto preskae izborni prag.

B. Istinomer istie

U vezi sa lokalnim izborima mora se skrenuti panja na to da je u toku


zabrinjavajui postizborni proces - popularno nazvan preletanje u kojem izabrani
predstavnici pojedinih partija ili koalicija masovno prelaze u vladajuu SNS (u preko 70
odsto zabeleenih sluajeva preletanja) ime se naknadno menja volja biraa i dovodi
u pitanje sama sutina izbornog procesa.

3
Ove pojave za sada smo zabeleili u preko 20 optina i gradova u kojima je dolo do
ovakvih promena vlasti.1

Ovaj saziv parlamenta, koji ostaje ubedljivo veinski proevropski, u svakom


sluaju bolje odraava celu lepezu politikih stavova drutva u Srbiji, od prethodnog,
kada su pojedini delovi politikog spektra ostali bez reprezenata u Skuptini
(antievropske i bezuslovno proevropske stranke).

U izbornoj noi lideri opozicionih lista DS, SDS-LDP-LSV, DSS-Dveri i Dosta je bilo
izrazili su sumnje u izborni rezultat i optuili vladajui SNS za izbornu krau. To je bio
razlog da u toku izborne noi uu u prostorije Republike izborne komisije (RIK), a
nekoliko dana potom, odrale su i protest u centru Beograda. Ove sumnje nisu dobile
svoj sudski epilog, a nakon izbora zahtev da se utvrde sve okolnosti podnela je Srpska
napredna stranka kroz zvanini predlog da se u Skuptini Srbije formira anketni odbor
koji bi utvrdio injenice i okolnosti vezane za deavanja tokom izbornog i postizbornog
procesa. I DSS i Dveri podneli su svoj zahtev za formiranje anketnog odbora.

Za razliku od optubi za izbornu krau kojima tek predstoji mukotrpan proces


dokazivanja - postoji obimna dokumentacija koju su prikupile posmatrake misije
(OEBS, CRTA i Graani na strai) kao i ona koja dolazi iz nevladinog sektora i koja

1 Televizija Apatin objavila je 10. maja snimak (https://www.youtube.com/watch?v=09R4ZNRxooQ)


odvoenja jednog odbornika Srpske radikalne stranke, koji je posle toga promenio stranu i svojim glasom
omoguio da SNS doe na vlast u tom mestu. Odvedeni je, uprkos snimku, demantovao da se radi o
otimici i prinudi.

4
ukazuje da je izborni proces obilovao krenjima procedure, pre svega po pitanju
ravnomerne zastupljenosti kandidata/stranaka u medijima. S tim u vezi posebno se
istie funkcionerska kampanja, a odnosi se na injenicu da su rukovodioci SNS-a,
lanovi tehnike Vlade, na elu sa predsednikom, iskoristili mogunost da tokom jednog
dana uestvuju u kampanji kao predstavnici drave, a drugog kao stranaki
predstavnici. To je dovelo i do bizarnih situacija u kojima tehniki premijer uz prisustvo
svih medija i sa strane dovedenih graana otvara fabrike, puteve ili ak renovirane
kolske toalete, to su mediji objavljivali u udarnim terminima informativnih programa
kao zasebne dogaaje koji nemaju veze sa kampanjom. Prema istraivanju Novosadske
novinarske kole (analizirano je ukupno 107 medija: 40 TV stanica, 8 radijskih stanica,
30 tampanih medija i 20 lokalnih/regionalnih sajtova) ukupna uestalost aktera iz SNS
dostigla je 25 odsto u centralnim informativnim emisijama RTS-a, a na RTV-u ak 31, to
je ovu stranku uinilo gotovo trostruko zastupljenijom od bilo koje druge. Slian odnos
uoen je i na komercijalnim stanicama: frekvencija SNS-a kree se od 32% na B92 do
65% na TV Kopernikus.

ak i ovolika medijska neravnotea prola je nezapaeno kod nezavisnih tela za


praenje izbora - Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje se uzdralo od
svojih zakonskih obaveza u praenju i sankcionisanju medijskih prekraja tokom
kampanje, ba kao to je to uinila i Agencije za borbu protiv korupcije u domenu svojih
nadlenosti.

I ovog puta Istinomer je pratio obeanja koja politiari daju u izbornoj kampanji i
zakljuak je da je iz jednog izbornog ciklusa u drugi primetan drastian pad konkretnih,
merljivih obeanja. S jedne strane, pozitivno je to to za razliku od ranijih predizbornih
kampanja, poput one za republike izbore 2008. iz koje je Istinomer zabeleio veliki broj
nerealnih obeanja i iz vladajuih i opozicionih stranaka, politiari sada mnogo
opreznije daju izjave ovog tipa. Ali, sa druge strane, nije dobro zbog odgovornosti da u
predizbornoj kampanji ne ponude graanima konkretne predloge i reenja koja e
nakon izbora biti proverljiva u praksi.

II. Politiki kontekst i uloga medija


Parlamentarni izbori odrani 24. aprila bili su 11. parlamentarni izbori od
uspostavljanja viestranakog sistema 1990. godine u Srbiji.

A. Pad poverenja u Evropsku Uniju

Izbori su odrani u trenutku kada Vlada Republike Srbije u dogovoru sa MMF-om i


ostalim meunarodnim finansijskim institucijama i predstavnicima EU sprovodi obiman
program finansijske konsolidacije i tednje, zbog kojih su smanjena primanja irokim
slojevima stanovnitva.

5
Izbeglika kriza i globalna ekonomska kriza kao i sve vee finansijske nevolje graana
koje koincidiraju srpskom pribliavanju EU utiu na srpski politiki kontekst i za
posledicu imaju pad poverenja u EU integracije. Sa druge strane, primeuje se i znaajan
porast antievropskih/proruskih snaga u Srbiji2, to u napetim globalnim geostratekim
odnosima dodatno komplikuje zadatke budue Vlade u pregovorima za prikljuivanje
Evropskoj uniji.

Pad proevropske opredeljenosti je viestruko determinisan. Najvanije 3 teme za birae


Srbije su smanjenje nezaposlenosti, jaanje ekonomije, borba protiv korupcije,
smanjenje siromatva itd. Prema percepciji biraa, opta ekonomska i izbeglika kriza
onemoguavaju Evropsku uniju da obrati dovoljno panje na deavanja u Srbiji u
kontekstu jaanja ekonomije i poveanja ivotnog standarda.
Takoe se mnogi interni neuspesi Vlade, u vezi sa porastom standarda graana,
opravdano ili ne, esto pravdaju zahtevima pridruivanja EU, a nedovoljno ubedljivo i
graanima razumljivo istiu se benefiti koje Srbija od ovog procesa ima.

B. Nepoverenje u institucije i pad izlaznosti

Politiki kontekst pred izbore 24. aprila obeleilo je nisko poverenje u institucije. Na
osnovu istraivanja javnog mnjenja4 poverenje od neto vie od 10 odsto biraa u
politike partije, parlament i sudstvo je jedno od najniih u regionu. Poverenje u
Predsednika Republike i Vladu je malo vee, ali ne drastino, i iznosi neto vie od 20
odsto biraa. Jedini izuzetak je predsednik Vlade Aleksandar Vui, u koga, na osnovu
istraivanja javnog mnjenja, poverenje ima vie od polovine biraa.

Ovakvi stavovi biraa odrazili su se na izlaznost i na ovim izborima 5, ba kao i injenica


da su izbori 24. aprila drugi uzastopni vanredni parlamentarni izbori u poslednje etiri
godine u mandatu koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke. Ovaj ubrzani
izborni ciklus izaziva nedoumicu o njegovoj neophodnosti u javnosti.

2 Na osnovi omnibus istraivanja agencije IPSOS Strategic Marketing belei se pad procenta biraa koji bi
glasali za lanstvo u EU od gotovo 10 odsto u poreenju sa 2014. godinom, i vie od 15 odsro u poreenju
sa 2010. godinom. U istom periodu pozitivan stav prema Rusiji je porastao za vie od 20 odsto.
3 Istraivanja agencije IPSOS Strategic Marketing od decembra 2015. godine za potrebe Nacionalnog

Demokratskog Instituta.
4 Regionalno istraivanja agencije IPSOS Strategic Marketing za potrebe Nacionalnog Demokratskog

Instituta iz 2015. godine.


5 Smanjenje uea biraa na izborima je ve zabeleeno na izborima 2014. godine. Izlaznost biraa na

parlamentarne izbore od 2000. do 2012. godine je bila bez veih oscilacija, sa srednjom vrednou od
3,948,221 biraa. Na parlamentarnim izborima 2014. godine uestvovalo je 3,590,717 biraa, to je za
vie od 350,000 biraa manje od srednje aritmetike izlaznosti biraa na parlamentarnim izborima u
poslednjih 15 godina. Osim znaajnog porasta apstinencije na izborima, primeen je osetan porast
nevaeih glasakih listia (tzv. Beli listii), to zajedno sa porastom apstinencije u kontekstu manjka
poverenja u institucije ukazuje na porast nezadovoljnih i razoaranih aktivnih biraa.

6
Nije uobiajeno da se posle samo dve godine, i u situaciji u kojoj Vlada ima vie nego
stabilnu podrku i 210 od ukupno 250 poslanika u parlamentu, ponovo pokree izborni
ciklus.

C. Izostanak dijaloga

U periodu izmeu dve kampanje retorika u medijskom prostoru i oko njega dodatno se
zaotrila, to je uslovljavalo zabrinutost za ulogu i uticaj medija u kontekstu ishoda
izbornog ciklusa. Novinari se prema stavovima u odnosu na slobodu medija u Srbiji u
jednom delu javnosti dele na strane plaenike, udvorike novinare i botove.
Pojedini mediji deklarisali su svoju privrenost vlastima, dok su mnoge tradicionalne
emisije debatnog tipa nestale iz etra. Govori se o mekoj cenzuri i ekonomskom
pritisku na medije i novinare6.

Generalna ocena je da se jedan opasan trend, koji je zapoeo jo sa smenom vlasti na


izborima 2012. - proiruje i ugroava demokratski napredak zemlje. Srbija je postala
zemlja bez dijaloga, onaj ko drugaije misli od zvaninih stavova esto se a priori
proglaava neprijateljem (a neki od njih kao Zatitinik graana bili su izloeni i
medijskom linu u tabloidima naklonjenim vlasti, u nekoliko navrata). Kritiki
nastrojena javnost upozorava da razvijamo tip vladavine u kome postoji jedan centar
koji je sposoban da pravilno osmiljava i donosi sve relevantne odluke i ije se odluke
ne dovode u pitanje. O nedostatku dijaloga svedoi izostanak izbornih debata
(Istinomer je svoje tradicionalne debate bio prinuen da organizuje bez uea
vladajueg SNS-a).

6 https://docs.google.com/viewerng/viewer?url=https://www.cenzolovka.rs/wp-

content/uploads/2016/02/izvestaj_meka_cenzura_final.pdf

7
Srbija je posle 2000. godine uglavnom usvojila i savladala prvi demokratski princip
izbori moraju biti fer i pravedni7. U skladu sa tim, broj stranih posmatrakih misija, kao i
broj domaih posmatraa se tokom vremena smanjivao. Na izborima 2016. posmatraka
misija Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OIDHR) imala je
svega 10 meunarodnih eksperata i 12 dugoronih posmatraa rasporeenih irom
Srbije. Pored njih, Republika izborna komisija (RIK) odobrila je status izbornih
posmatraa i domaim organizacijama - CRTA, Graani na strai i Centar za slobodne
izbore i demokratiju (CeSID).

III. Situacija u Vojvodini pre raspisivanja izbora


Posle 16 godina vlasti Demokratske stranke u Vojvodini, ta partija je 24. aprila osvojila
7,24 odsto glasova graana Vojvodine koji su izali na izbore. Ubedljivom pobedom
Srpske napredne stranke, DS prelazi u opoziciju, a dotadanji pokrajinski premijer
Bojan Pajti postaje poslanik u Skuptini Srbije. Ovi pokrajinski izbori bili su, posle
skoro pune tri decenije, prvi izbori za Skuptinu AP Vojvodine na kojima se poslanici
nisu birali po veinskom ili kombinovanom sistemu, ve iskljuivo po proporcionalnom
izbornom sistemu, po kome se sprovode i republiki i lokalni izbori. Pokrajinska
administracija je, sve do sada, bila jedini segment vlasti u kojem Srpska napredna
stranka nije uestvovala. Ipak, od 2012. do odravanja izbora ove godine, vladajua
partija postepeno je preuzimala vlast u brojnim optinama i mesnim zajednicama u
Vojvodini. Prilino burno, to se dogaalo u Novom Sadu, Beloj Crkvi, ititu, Beoinu,
Titelu, Irigu... U meuvremenu bilo je pokuaja da se raspiu i prevremeni izbori na
pokrajinskom nivou.

A. Ekonomija

Posledice globalne ekonomske krize, loih privatizacija i propusta u upravljanju oseaju


se u Vojvodini, ba kao i u celoj Srbiji. Brojni poljoprivredni kombinati su ugaeni, pa su
danas, na primer mala vojvoanska mesta - itite i Bela Crkva meu najsiromanijim
optinama u Srbiji. Prole godine prosena neto zarada u Vojvodini iznosila je 43.050
dinara (353 evra), dok je u beogradskom regionu ona bila 55.551 dinar (455 evra).
Inae, prosena plata u Srbiji u 2015. iznosila je 44.437 dinara (364 evra). Poreenja
radi, prosena plata u Vojvodini 2012. godine, kada su odrani prethodni pokrajinski
izbori, iznosila je 40.441 dinara (oko 355 evra), a u republici 41.386 (oko 363 evra).

7 http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/dokumenta/ODIHR/2014%20OSCE%20parlamentarni%20lat.pdf
3 Centar za praktinu politiku pokrenuo je u aprilu 2015. Apel upozorenja demokratskoj javnosti u kome
se pozivaju predstavnici vlasti da, ako su uvereni u nestrunost ili nesavesnost Sae Jankovia, hitno
pokrenu postupak za njegovo razreenje, a da u surotnom nepokretanje takvog postupka nedvosmisleno
znai da ocene predstavnika vlasti o Jankoviu kao neodgovornom politikantu, laovu i neprijatelju
Srbije, nisu nita vie od opasnih kleveta. http://www.policycenter.info/apel-upozorenja-demokratskoj-
javnosti/

8
Prema ocenama analitiara, vlasti u Vojvodini nisu dovoljno insistirale na reformama
poljoprivrede i drugih industrijskih grana u Vojvodini, ali injenica je da pokrajinske
vlasti i nisu imale mnogo instrumenata da to pokrenu bez zakonske regulative i
finansijske podrke Republike, odnosno centralnih vlasti.

B. Ustav

Velika obeanja postpetooktobarskih vlasti o reavanju tzv. vojvoanskog pitanja,


odnosno davanju vee autonomije Pokrajini, zavrile su, kako kau strunjaci,
fasadnom autonomijom. Aktuelni Ustav je za Vojvodinu predvideo samo jedno izvorno
ovlaenje, a to je da moe donositi svoje pokrajinske simbole grb i zastavu. Pitanje
potovanja aktuelnog Ustava i vraanja sedam odsto republikog budeta Vojvodini
jedno je od onih kojima se, najee bez ikakvih posledica, veliki broj politikih partija
slui kako bi dobile glasove onih Vojvoana koji se zalau za vea ovlaenja pokrajine.
Meutim, krenje Ustava u delu koji se tie finansiranja Vojvodine tolerie se ve sedam
godina, iako su razliite politike opcije imale mogunost da to promene. Zakon o
nadlenostima APV, kao i Statut usvojeni su 2009, dok Zakon o finansiranju nije donet
do danas.

IV. Teme i obedanja u predizbornoj kampanji 2016.


Ekonomski deo kampanje obeleile su uglavnom naelna obeanja o privrednom rastu i
boljem ivotnom standardu graana, ali bez ozbiljne argumentacije i konkretnih
reenja. U tom kontekstu treba itati i injenicu da nisu sve stranke ponudile
potencijalnim biraima celovit ekonomski program, ve su se pozivale na naelni
program stranke, ili ak na program koalicionih partnera. Ekonomski program kao
dokument imale su SNS, DS, DJB i koalicija DSS-Dveri. Kampanju je takoe obeleilo
izjanjavanje opozicionih stranakih lidera u odnosu na ekonomske top teme koje se
vezuju za Vladu Aleksandra Vuia, poput prodaje oranica arapskim investitorima,
neuspelog pokuaja privatizacije Telekoma Srbija ili visokih iznosa subvencija stranim
investitorima.

SNS je desetak dana pred odravanje izbora objavila program Srbija 2020 sa akcionim
planom, ali ga u kampanji nije eksploatisala. Sutinu tog programa ine prethodne i
budue investicije i infrastrukturni projekti, tvrdnje o 120.000 novootvorenih radnih
mesta u prethodnom periodu, infrastrukturni uspesi (300 mostova), pohvale
meunarodne zajednice i slino. Samo nekoliko dana pred kraj kampanje premijer u
tehnikoj vladi uvodi u renik diskretno vratiemo i nadoknadiemo, govorei o
smanjenju penzija i plata. Druga karakteristika Vuievog predizbornog diskursa je
uvoenje tema iz ekonomije, koje uglavnom nisu poznate i razumljive prosenom
graaninu: izvrenje budeta, suficit za prvih nekoliko meseci, usporeni javni dug,
isplata kamata i slino.

9
Socijalistika partija Srbije, koja je u kampanju ula kao lanica Vlade bila je na liniji
Vladine ekonomske politike, ali sa jaim osloncem na zatitu radnika: prekvalifikacija
za nezaposlene, podsticaji za otvaranje novih radnih mesta i zavretak kljunih
infrastrukturnih projekata, kao preduslova za ekonomsko osnaivanje celih delova
zemlje.

Okosnicu kampanje gotovo svih opozicionih stranaka inila su obeanja o poveanju


plata i penzija koje je Vuiev kabinet smanjio na kraju 2014. godine u cilju sprovoenja
mera tednje usaglaenih sa Meunarodnim monetarnim fondom i smanjenja fiskalnog
deficita.
V. Situacija nakon izbora
A. Dobijanje mandata za sastav Vlade Srbije i konsultacije

Predsednik Srbije Tomislav Nikoli poverio je 23. maja mandat za sastav nove vlade
lideru SNS-a Aleksandru Vuiu, koji je poetkom juna odrao konsultacije o Vladi.
Razgovarao je sa predstavnicima SPS-a i JS, SRS, LSV, LDP, Dveri, strankama manjina, a
sastanak sa predstavnicima pokreta Dosta je bilo trajao je samo 10 minuta, jer je,
prema reima lidera DJB Sae Radulovia, pokuao Vuiu da urui tubu koju je podneo
pre dve godine protiv njega.

B. Konstituisanje Narodne skuptine Republike Srbije

Konstitutivna sednica Skuptine Srbije poela je 3. juna verifikacijom mandata novih


poslanika, formirano je 16 poslanikih klubova, a kao jedini kandidat za novog
predsednika parlamenta predloena je Maja Gojkovi, koja je na toj funkciji bila i u
prethodnom sazivu najvieg zakonodavnog tela.

10
C. ekanje na formiranje Vlade Srbije

Uprkos oekivanjima i ponovljenim eksplicitnim obeanjima Aleksandra Vuia da e


Srbija, nakon apsolutne pobede SNS na aprilskim izborima, novu Vladu imati u kratkom
roku, Vlada Srbije formirana je, nakon pomeranja nekoliko rokova u kojima je to trebalo
da bude uinjeno, tek 11. avgusta. Kada govorimo o podeli vlasti u demokratskom
drutvu i kontrolnoj ulozi parlamenta nad izvrnom vlau, vano je istai da je od
momenta raspisivanja izbora do formiranja Vlade proteklo gotovo etiri meseca u
kojima je izvrna vlast radila u tehnikom mandatu bez formalne kontrole parlamenta.
Tokom tehnikog mandata premijer je bio veoma aktivan i Vlada Srbija donela je niz
odluka. U ovom periodu odlueno je da Srbija preuzme dvojicu zatvorenika iz
Gvantanama, to je ministar spoljnih poslova ocenio kao veoma vaan signal za razvoj
bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Amerikim Dravama (SAD). Takoe, Vlada je
usvojila Zakljuak o usvajanju nacrta okvirnog ugovora o investiranju kineske
kompanije Hestil, nakon to je prihvaena ponuda ove kompanije za kupovinu elezare
Smederevo; usvojena je i Odluka o obrazovanju policijskih i vojnih snaga za izvravanje
zajednikih zadataka, kako bi se spreavao ilegalni ulazak migranata iz Bugarske i
Makedonije. Premijer u tehnikom mandatu potpisao je sa predsednicom Hrvatske
Deklaraciju o unapreenju odnosa i reavanju otvorenih pitanja izmeu Srbije i
Hrvatske, koja sadri est taaka, a dva dana ranije Delegacije Srbije i Kine potpisale su
ukupno 22 sporazuma o saradnji.

D. Ekspoze mandatara Aleksandra Vuida

Novi-stari premijer Aleksandar Vui est sati je u Skuptini Srbije 9. avgusta izlagao
svoj ekspoze8. Na poetku sednice salu su napustili poslanici Demokratske stranke,
Socijaldemokratske stranke i pokreta Dosta je bilo uz objanjenje da to ine jer ne ele
da budu "dekor u vreanju dostojanstva i parlamenta i graana Srbije". Oni su naglasili
da je sednica morala da bude zakazana u skladu sa Poslovnikom, tanije pre sedam
dana, a ne samo 24 sata ranije.

Aleksandar Vui u ekspozeu govorio je, izmeu ostalog, o tome da je cilj nove vlade
prosperitet i podizanje ivotnog standarda svim graanima; da je plan da sva
pregovaraka poglavlja budu zatvorena do kraja mandata budue vlade 2019. godine, a
da rast investicija u budunosti zavisi direktno od dinamike pristupanja EU; o
neophodnosti dobrosusedskih odnosa, kao i o tome da e u oblasti obrazovanja akcenat
biti na razvoju preduzetnikih vetina i praktinih i primenjivih znanja.

8 Istinomer je po prvi put radio live fact-check obeanja i izjava mandatara tokom prezentovanja
ekspozea. http://www.istinomer.rs/clanak/1697/Ocenjivali-smo-skupstinsku-raspravu-o-ekspozeu

11
On je, takoe, naglasio da e se penzije i plate u javnom sektoru redovno isplaivati, kao
i da je cilj da se kroz poveanje potronje podigne rast, a ne samo kroz poveanje izvoza
i investicija. Napomenuo je da je od 2014. do 2016. otvoreno 124.000 novih radnih
mesta.

Do kraja ove godine bie, kako je kazao Vui, donet Zakon o poreklu imovine i naglasio
da e borba protiv korupcije, organizovanog i finansijskog kriminala nastaviti da bude
prioritet Vlade Srbije, najavljujui formiranje etiri posebna odeljenja Tuilatva u
Beogradu, Kragujevcu, Niu i Novom Sadu. Govorei o obrazovanju naglasio je da je
Srbija poela sa uvoenjem modela dualnog obrazovanja, kao naina za usklaivanje
sistema obrazovanja s tranjom privrede za kadrovima, jer je, kako je kazao, u zemljama
koje imaju dualno struno obrazovanje stopa nezaposlenosti mladih, po pravilu, manja
od 10 odsto.

E. lanovi Vlade Srbije

Novu Vladu Srbije ponovo ine iste koalicioni partneri koji su formirali i prethodnu
izvrnu vlast: Srpska napredna stranka, Socijaldemokratska stranka Srbije i
Socijalistika partija Srbije. Ovoga puta, mesto u Vladi dobila je i Partija ujedinjenih
penzionera Srbije, iji je lider Milan Krkobabi postao ministar bez portfelja, dok je
predstavnika u izvrnoj vlasti izgubila Nova Srbija, jer je predsednik te stranke Velimir
Ili ostao bez mesta u Vladi Srbije. Bez funkcije ostali su i dotadanji ministar kulture i
informisanja Ivan Tasovac, ministar prosvete, nauke i tehnolokog razvoja Sran Verbi,
ministar pravde Nikola Selakovi, ministarka poljoprivrede i zatite ivotne sredine
Sneana Bogosavljevi Bokovi, kao i potpredsednica Vlade i ministarka dravne
uprave i lokalne samouprave Kori Udoviki. Ubrzo nakon formiranja nove izvrne vlasti

12
u medijima su se pojavile informacije da e Vlada Srbije biti uveana za dve nove
kancelarije: za ekologiju i za saradnju sa Rusijom, na ijem elu bi se naao predsednik
Srpske narodne partije Nenad Popovi. Takoe, navodi se da e biti oformljeno i
ministarstvo za evrointegracije, koje bi vodila sadanja ministarka bez portfelja
Jadranka Joksimovi. Za formiranje novog ministarstva potrebno je da u Skuptini bude
izglasan i novi zakon o ministarstvima i Vladi. Budui da u maju 2017. istie mandat
aktuelnom predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliu, odmah nakon parlamentarnih izbora
poelo je da se spekulie da li e on biti kandidat SNS-a, a kandidaturu za predsednike
izbore ve je najavilo nekoliko stranakih lidera. Najava rekonstrukcije tek formirane
Vlade i nezvanini start kampanje za predsednike izbore stvaraju bojazan da e i
naredni period biti obeleen politikim kombinatorikama i meustranakom borbom, a
da e opet u drugom planu ostati problemi od kljune vanosti za ivot graana.

VI. Lokalni izbori


Prethodni lokalni izbori odrani su pre etiri godine, a od tada se u mnogim mestima
menjala gradska ili optinska vlast uglavnom preslikavajui sastav vladajue koalicije na
republikom nivou. Najee je to injeno tako to je, gde god je to bilo mogue, Srpska
napredna stranka sklapala koalicije formirajui novu skuptinsku veinu, a neretko su i
pojedinano odbornici prelazili u druge stranke ili kao nezavisni odbornici davali
podrku novim politikim savezima. SNS je od 2012. godine, kada su odrani prethodni
redovni lokalni izbori, vlast formirala u vie od 100 optina. Dogaalo se da celi odbori
prelaze iz jedne u drugu stranku (sluaj sa odborom u Kovaici koji je preao u SNS),
neki od odbornika menjali su stranke uivo u televizijskom programu (odbornik SPS u
Niu Milo Stojkovi potpisao pristupnicu SNS-u), a deavalo se da je predsednik
optine od prve pobede na lokalnim izborima promenio ak etiri stranke (Boljevac).

VII. Istinomer u predizbornoj kampanji


Istinomer je i tokom ove predizborne kampanje pratio aktivnosti politikih stranaka,
beleio i ocenjivao izjave politiara, analizirao neke od vanih tema koje su pokrenute u
kampanji. Posveena je panja i proceduralnim pitanjima u vezi sa izborima,
predizbornim neregularnostima koje su se dogaale, kao i vanim temama poput
funkcionerske kampanje, kao i pitanju sada ve uobiajene prakse preletanja iz
jedne u drugu politiku stranku. Na sam dan izbora Istinomer je pokuao da odgovara
na nedoumice koje su graani imali u vezi sa samim procesom glasanja. Kao i u
predizbornim kampanjama 2012. i 2014. godine, Istinomer je i pred ove izbore objavio
Glasomer, onlajn mehanizam koji je omoguio graanima da uporede svoje stavove sa
stranakim. Iako su pitanja na aktuelne teme iz ekonomije, politike, drutva,
obrazovanja, zdravstvene i socijalne zatite, bila poslata na adrese svih stranaka koje su
se kandidovale na vanrednim parlamentarnim izborima, odgovori su stigli od svega njih

13
jedanaest. Tokom predizborne kampanje, Istinomer je organizovao pet debata pod
nazivom "Da se ne laemo" (dve u Beogradu, a po jednu u Novom Sadu, Niu, Novom
Pazaru) posveenih republikim, pokrajinskim i lokalnim izborima u Srbiji.

Istinomer je tokom ove kampanje napravio i Biraki proglas, kao manifest novog
srpskog biraa, spremnog da po svaku cenu titi integritet sopstvenog glasa i
ispravnost procesa biranja. Namera Proglasa je da se preokrene ustaljeni izborni
obrazac, u kome se biraki glasovi posle okonanih izbora zloupotrebljavaju od strane
politiara, a predizborna obeanja se brzo zaboravljaju. Proglas je samo preko Fejsbuka
pogledalo vie od pola miliona ljudi, a posebna je zanimljivost to su ga potpisale
odnosno to su se sa njegovim sadrajem sloile sve sada parlamentarne stranke, osim
SNS-a. Hiljade graana potpisalo je Biraki proglas na tandovima Istinomera ili putem
onlajn formulara. Ovo je kapital koji Istinomer ohrabruje i namerava da promovie ideje
i sadraj Proglasa i u narednom periodu.

14

You might also like