Professional Documents
Culture Documents
OSVRT ISTINOMERA
NA PREDIZBORNU
KAMPANJU 2016.
Vanredni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori
SEPTEMBAR 2016.
I. VANREDNI PARLAMENTARNI, POKRAJINSKI I LOKALNI IZBORI 2
A. INJENICE 2
B. ISTINOMER ISTIE 3
1
I. Vanredni parlamentarni, pokrajinski i lokalni
izbori
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji odrani su 24. aprila 2016. zajedno sa redovnim
lokalnim, kao i pokrajinskim izborima u Vojvodini, samo dve godine nakon prolih
vanrednih republikih izbora. Na taj nain graani Srbije su u roku od nepune etiri
godine tri puta izlazili na parlamentarne izbore.
A. injenice
Pored ovih stranaka koje su okosnica i nove Vlade Srbije cenzus su preli: na
treem mestu - Srpska radikalna stranka, koja je nakon povratka svog lidera Vojislava
eelja iz Hakog tribunala, uspela da nakon dva izborna ciklusa izbori parlamentarni
status sa osvojenih 8,11 odsto i 22 mandata. Pokret Dosta je bilo, na ijem elu je
nekadanji ministar privrede u prvoj Vladi SNS-a - Saa Radulovi, dobila je 6,40 odsto i
16 mandata, koliko i koalicija Za pravednu Srbiju Demokratska stranka (Nova, DSHV,
ZZS). Koalicija Boris Tadi, edomir Jovanovi Savez za bolju Srbiju Liberalno
demokratska partija, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska stranka
uspela je da preskoi izborni cenzus sa osvojenih 5,20 odsto i ima 13 poslanika u
novom sazivu Skuptine Srbije, a tek nakon ponovljenog glasanja na nekoliko birakih
mesta parlamentarni status osvojila je i koalicija Dveri Demokratska stranka Srbije
Sanda Rakovi Ivi Boko Obradovi sa 5,20 odsto i 13 mandata. U parlament su ule
i stranke manjina, Savez vojvoanskih Maara (SVM) sa etiri mandata, Muamer
Zukorli Bonjaka demokratska zajednica Sandaka i Stranka demokratske akcije
2
(SDA) sa po dva mandata, kao i Partija za demokratsko delovanje (PDD) Ardita Sinani i
Zelena stranka sa po jednim mandatom.
U Skuptinu Srbije, posle 2012. i dva izborna ciklusa, a nakon povratka iz Hakog
tribunala i oslobaajue presude za njihovog lidera Vojislava eelja, vratila se
desniarska Srpska radikalna stranka. Na drugom kraju politikog spektra - Liberalno
demokratska partija, kao lanica koalicije Savez za bolju Srbiju, ba kao i partija koja
se dosledno protivi EU integracijama, Demokratska stranka Srbije, ponovo postaju
parlamentarne stranke nakon gubitka tog statusa na izborima 2014. Nacionalistike
Dveri, nakon dva neuspela pokuaja, 2012. i 2014, postaju parlamentarna stranka, a
opozicioni Pokret Dosta je bilo, koji je na prolim izborima osvojio 2,1 odsto glasova i
ostao ubedljivo ispod cenzusa, ovoga puta sa est odsto preskae izborni prag.
B. Istinomer istie
3
Ove pojave za sada smo zabeleili u preko 20 optina i gradova u kojima je dolo do
ovakvih promena vlasti.1
U izbornoj noi lideri opozicionih lista DS, SDS-LDP-LSV, DSS-Dveri i Dosta je bilo
izrazili su sumnje u izborni rezultat i optuili vladajui SNS za izbornu krau. To je bio
razlog da u toku izborne noi uu u prostorije Republike izborne komisije (RIK), a
nekoliko dana potom, odrale su i protest u centru Beograda. Ove sumnje nisu dobile
svoj sudski epilog, a nakon izbora zahtev da se utvrde sve okolnosti podnela je Srpska
napredna stranka kroz zvanini predlog da se u Skuptini Srbije formira anketni odbor
koji bi utvrdio injenice i okolnosti vezane za deavanja tokom izbornog i postizbornog
procesa. I DSS i Dveri podneli su svoj zahtev za formiranje anketnog odbora.
4
ukazuje da je izborni proces obilovao krenjima procedure, pre svega po pitanju
ravnomerne zastupljenosti kandidata/stranaka u medijima. S tim u vezi posebno se
istie funkcionerska kampanja, a odnosi se na injenicu da su rukovodioci SNS-a,
lanovi tehnike Vlade, na elu sa predsednikom, iskoristili mogunost da tokom jednog
dana uestvuju u kampanji kao predstavnici drave, a drugog kao stranaki
predstavnici. To je dovelo i do bizarnih situacija u kojima tehniki premijer uz prisustvo
svih medija i sa strane dovedenih graana otvara fabrike, puteve ili ak renovirane
kolske toalete, to su mediji objavljivali u udarnim terminima informativnih programa
kao zasebne dogaaje koji nemaju veze sa kampanjom. Prema istraivanju Novosadske
novinarske kole (analizirano je ukupno 107 medija: 40 TV stanica, 8 radijskih stanica,
30 tampanih medija i 20 lokalnih/regionalnih sajtova) ukupna uestalost aktera iz SNS
dostigla je 25 odsto u centralnim informativnim emisijama RTS-a, a na RTV-u ak 31, to
je ovu stranku uinilo gotovo trostruko zastupljenijom od bilo koje druge. Slian odnos
uoen je i na komercijalnim stanicama: frekvencija SNS-a kree se od 32% na B92 do
65% na TV Kopernikus.
I ovog puta Istinomer je pratio obeanja koja politiari daju u izbornoj kampanji i
zakljuak je da je iz jednog izbornog ciklusa u drugi primetan drastian pad konkretnih,
merljivih obeanja. S jedne strane, pozitivno je to to za razliku od ranijih predizbornih
kampanja, poput one za republike izbore 2008. iz koje je Istinomer zabeleio veliki broj
nerealnih obeanja i iz vladajuih i opozicionih stranaka, politiari sada mnogo
opreznije daju izjave ovog tipa. Ali, sa druge strane, nije dobro zbog odgovornosti da u
predizbornoj kampanji ne ponude graanima konkretne predloge i reenja koja e
nakon izbora biti proverljiva u praksi.
5
Izbeglika kriza i globalna ekonomska kriza kao i sve vee finansijske nevolje graana
koje koincidiraju srpskom pribliavanju EU utiu na srpski politiki kontekst i za
posledicu imaju pad poverenja u EU integracije. Sa druge strane, primeuje se i znaajan
porast antievropskih/proruskih snaga u Srbiji2, to u napetim globalnim geostratekim
odnosima dodatno komplikuje zadatke budue Vlade u pregovorima za prikljuivanje
Evropskoj uniji.
Politiki kontekst pred izbore 24. aprila obeleilo je nisko poverenje u institucije. Na
osnovu istraivanja javnog mnjenja4 poverenje od neto vie od 10 odsto biraa u
politike partije, parlament i sudstvo je jedno od najniih u regionu. Poverenje u
Predsednika Republike i Vladu je malo vee, ali ne drastino, i iznosi neto vie od 20
odsto biraa. Jedini izuzetak je predsednik Vlade Aleksandar Vui, u koga, na osnovu
istraivanja javnog mnjenja, poverenje ima vie od polovine biraa.
2 Na osnovi omnibus istraivanja agencije IPSOS Strategic Marketing belei se pad procenta biraa koji bi
glasali za lanstvo u EU od gotovo 10 odsto u poreenju sa 2014. godinom, i vie od 15 odsro u poreenju
sa 2010. godinom. U istom periodu pozitivan stav prema Rusiji je porastao za vie od 20 odsto.
3 Istraivanja agencije IPSOS Strategic Marketing od decembra 2015. godine za potrebe Nacionalnog
Demokratskog Instituta.
4 Regionalno istraivanja agencije IPSOS Strategic Marketing za potrebe Nacionalnog Demokratskog
parlamentarne izbore od 2000. do 2012. godine je bila bez veih oscilacija, sa srednjom vrednou od
3,948,221 biraa. Na parlamentarnim izborima 2014. godine uestvovalo je 3,590,717 biraa, to je za
vie od 350,000 biraa manje od srednje aritmetike izlaznosti biraa na parlamentarnim izborima u
poslednjih 15 godina. Osim znaajnog porasta apstinencije na izborima, primeen je osetan porast
nevaeih glasakih listia (tzv. Beli listii), to zajedno sa porastom apstinencije u kontekstu manjka
poverenja u institucije ukazuje na porast nezadovoljnih i razoaranih aktivnih biraa.
6
Nije uobiajeno da se posle samo dve godine, i u situaciji u kojoj Vlada ima vie nego
stabilnu podrku i 210 od ukupno 250 poslanika u parlamentu, ponovo pokree izborni
ciklus.
C. Izostanak dijaloga
U periodu izmeu dve kampanje retorika u medijskom prostoru i oko njega dodatno se
zaotrila, to je uslovljavalo zabrinutost za ulogu i uticaj medija u kontekstu ishoda
izbornog ciklusa. Novinari se prema stavovima u odnosu na slobodu medija u Srbiji u
jednom delu javnosti dele na strane plaenike, udvorike novinare i botove.
Pojedini mediji deklarisali su svoju privrenost vlastima, dok su mnoge tradicionalne
emisije debatnog tipa nestale iz etra. Govori se o mekoj cenzuri i ekonomskom
pritisku na medije i novinare6.
6 https://docs.google.com/viewerng/viewer?url=https://www.cenzolovka.rs/wp-
content/uploads/2016/02/izvestaj_meka_cenzura_final.pdf
7
Srbija je posle 2000. godine uglavnom usvojila i savladala prvi demokratski princip
izbori moraju biti fer i pravedni7. U skladu sa tim, broj stranih posmatrakih misija, kao i
broj domaih posmatraa se tokom vremena smanjivao. Na izborima 2016. posmatraka
misija Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OIDHR) imala je
svega 10 meunarodnih eksperata i 12 dugoronih posmatraa rasporeenih irom
Srbije. Pored njih, Republika izborna komisija (RIK) odobrila je status izbornih
posmatraa i domaim organizacijama - CRTA, Graani na strai i Centar za slobodne
izbore i demokratiju (CeSID).
A. Ekonomija
7 http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/dokumenta/ODIHR/2014%20OSCE%20parlamentarni%20lat.pdf
3 Centar za praktinu politiku pokrenuo je u aprilu 2015. Apel upozorenja demokratskoj javnosti u kome
se pozivaju predstavnici vlasti da, ako su uvereni u nestrunost ili nesavesnost Sae Jankovia, hitno
pokrenu postupak za njegovo razreenje, a da u surotnom nepokretanje takvog postupka nedvosmisleno
znai da ocene predstavnika vlasti o Jankoviu kao neodgovornom politikantu, laovu i neprijatelju
Srbije, nisu nita vie od opasnih kleveta. http://www.policycenter.info/apel-upozorenja-demokratskoj-
javnosti/
8
Prema ocenama analitiara, vlasti u Vojvodini nisu dovoljno insistirale na reformama
poljoprivrede i drugih industrijskih grana u Vojvodini, ali injenica je da pokrajinske
vlasti i nisu imale mnogo instrumenata da to pokrenu bez zakonske regulative i
finansijske podrke Republike, odnosno centralnih vlasti.
B. Ustav
SNS je desetak dana pred odravanje izbora objavila program Srbija 2020 sa akcionim
planom, ali ga u kampanji nije eksploatisala. Sutinu tog programa ine prethodne i
budue investicije i infrastrukturni projekti, tvrdnje o 120.000 novootvorenih radnih
mesta u prethodnom periodu, infrastrukturni uspesi (300 mostova), pohvale
meunarodne zajednice i slino. Samo nekoliko dana pred kraj kampanje premijer u
tehnikoj vladi uvodi u renik diskretno vratiemo i nadoknadiemo, govorei o
smanjenju penzija i plata. Druga karakteristika Vuievog predizbornog diskursa je
uvoenje tema iz ekonomije, koje uglavnom nisu poznate i razumljive prosenom
graaninu: izvrenje budeta, suficit za prvih nekoliko meseci, usporeni javni dug,
isplata kamata i slino.
9
Socijalistika partija Srbije, koja je u kampanju ula kao lanica Vlade bila je na liniji
Vladine ekonomske politike, ali sa jaim osloncem na zatitu radnika: prekvalifikacija
za nezaposlene, podsticaji za otvaranje novih radnih mesta i zavretak kljunih
infrastrukturnih projekata, kao preduslova za ekonomsko osnaivanje celih delova
zemlje.
Predsednik Srbije Tomislav Nikoli poverio je 23. maja mandat za sastav nove vlade
lideru SNS-a Aleksandru Vuiu, koji je poetkom juna odrao konsultacije o Vladi.
Razgovarao je sa predstavnicima SPS-a i JS, SRS, LSV, LDP, Dveri, strankama manjina, a
sastanak sa predstavnicima pokreta Dosta je bilo trajao je samo 10 minuta, jer je,
prema reima lidera DJB Sae Radulovia, pokuao Vuiu da urui tubu koju je podneo
pre dve godine protiv njega.
10
C. ekanje na formiranje Vlade Srbije
Novi-stari premijer Aleksandar Vui est sati je u Skuptini Srbije 9. avgusta izlagao
svoj ekspoze8. Na poetku sednice salu su napustili poslanici Demokratske stranke,
Socijaldemokratske stranke i pokreta Dosta je bilo uz objanjenje da to ine jer ne ele
da budu "dekor u vreanju dostojanstva i parlamenta i graana Srbije". Oni su naglasili
da je sednica morala da bude zakazana u skladu sa Poslovnikom, tanije pre sedam
dana, a ne samo 24 sata ranije.
Aleksandar Vui u ekspozeu govorio je, izmeu ostalog, o tome da je cilj nove vlade
prosperitet i podizanje ivotnog standarda svim graanima; da je plan da sva
pregovaraka poglavlja budu zatvorena do kraja mandata budue vlade 2019. godine, a
da rast investicija u budunosti zavisi direktno od dinamike pristupanja EU; o
neophodnosti dobrosusedskih odnosa, kao i o tome da e u oblasti obrazovanja akcenat
biti na razvoju preduzetnikih vetina i praktinih i primenjivih znanja.
8 Istinomer je po prvi put radio live fact-check obeanja i izjava mandatara tokom prezentovanja
ekspozea. http://www.istinomer.rs/clanak/1697/Ocenjivali-smo-skupstinsku-raspravu-o-ekspozeu
11
On je, takoe, naglasio da e se penzije i plate u javnom sektoru redovno isplaivati, kao
i da je cilj da se kroz poveanje potronje podigne rast, a ne samo kroz poveanje izvoza
i investicija. Napomenuo je da je od 2014. do 2016. otvoreno 124.000 novih radnih
mesta.
Do kraja ove godine bie, kako je kazao Vui, donet Zakon o poreklu imovine i naglasio
da e borba protiv korupcije, organizovanog i finansijskog kriminala nastaviti da bude
prioritet Vlade Srbije, najavljujui formiranje etiri posebna odeljenja Tuilatva u
Beogradu, Kragujevcu, Niu i Novom Sadu. Govorei o obrazovanju naglasio je da je
Srbija poela sa uvoenjem modela dualnog obrazovanja, kao naina za usklaivanje
sistema obrazovanja s tranjom privrede za kadrovima, jer je, kako je kazao, u zemljama
koje imaju dualno struno obrazovanje stopa nezaposlenosti mladih, po pravilu, manja
od 10 odsto.
Novu Vladu Srbije ponovo ine iste koalicioni partneri koji su formirali i prethodnu
izvrnu vlast: Srpska napredna stranka, Socijaldemokratska stranka Srbije i
Socijalistika partija Srbije. Ovoga puta, mesto u Vladi dobila je i Partija ujedinjenih
penzionera Srbije, iji je lider Milan Krkobabi postao ministar bez portfelja, dok je
predstavnika u izvrnoj vlasti izgubila Nova Srbija, jer je predsednik te stranke Velimir
Ili ostao bez mesta u Vladi Srbije. Bez funkcije ostali su i dotadanji ministar kulture i
informisanja Ivan Tasovac, ministar prosvete, nauke i tehnolokog razvoja Sran Verbi,
ministar pravde Nikola Selakovi, ministarka poljoprivrede i zatite ivotne sredine
Sneana Bogosavljevi Bokovi, kao i potpredsednica Vlade i ministarka dravne
uprave i lokalne samouprave Kori Udoviki. Ubrzo nakon formiranja nove izvrne vlasti
12
u medijima su se pojavile informacije da e Vlada Srbije biti uveana za dve nove
kancelarije: za ekologiju i za saradnju sa Rusijom, na ijem elu bi se naao predsednik
Srpske narodne partije Nenad Popovi. Takoe, navodi se da e biti oformljeno i
ministarstvo za evrointegracije, koje bi vodila sadanja ministarka bez portfelja
Jadranka Joksimovi. Za formiranje novog ministarstva potrebno je da u Skuptini bude
izglasan i novi zakon o ministarstvima i Vladi. Budui da u maju 2017. istie mandat
aktuelnom predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliu, odmah nakon parlamentarnih izbora
poelo je da se spekulie da li e on biti kandidat SNS-a, a kandidaturu za predsednike
izbore ve je najavilo nekoliko stranakih lidera. Najava rekonstrukcije tek formirane
Vlade i nezvanini start kampanje za predsednike izbore stvaraju bojazan da e i
naredni period biti obeleen politikim kombinatorikama i meustranakom borbom, a
da e opet u drugom planu ostati problemi od kljune vanosti za ivot graana.
13
jedanaest. Tokom predizborne kampanje, Istinomer je organizovao pet debata pod
nazivom "Da se ne laemo" (dve u Beogradu, a po jednu u Novom Sadu, Niu, Novom
Pazaru) posveenih republikim, pokrajinskim i lokalnim izborima u Srbiji.
Istinomer je tokom ove kampanje napravio i Biraki proglas, kao manifest novog
srpskog biraa, spremnog da po svaku cenu titi integritet sopstvenog glasa i
ispravnost procesa biranja. Namera Proglasa je da se preokrene ustaljeni izborni
obrazac, u kome se biraki glasovi posle okonanih izbora zloupotrebljavaju od strane
politiara, a predizborna obeanja se brzo zaboravljaju. Proglas je samo preko Fejsbuka
pogledalo vie od pola miliona ljudi, a posebna je zanimljivost to su ga potpisale
odnosno to su se sa njegovim sadrajem sloile sve sada parlamentarne stranke, osim
SNS-a. Hiljade graana potpisalo je Biraki proglas na tandovima Istinomera ili putem
onlajn formulara. Ovo je kapital koji Istinomer ohrabruje i namerava da promovie ideje
i sadraj Proglasa i u narednom periodu.
14