Amerike, a u Evropu je prenesena 1616. godine. Viegodinja je biljka, visoka od 100-300 cm. U zemljitu formira krtole nepravilnog oblika koje se koriste i za ljudsku ishranu, sadre inulin i eer. Krtole u zemljitu podnose temperaturu i do -30C. Stablo je jednogodinje, uspravno, najee razgranato, hrapavo. Listovi su sa drkama, jajasti, iljati, grubo nazubljeni, sa obe strane hrapavi, uglavnom naspramni. Cvjeta u septembru. Glavice su pojedinane, uspravne, prenika od 4-8 cm. Sredinji cvjetovi (cjevasti) su uti, kao i obodni (jeziasti). Dobro podnosi suu i niske temperature. Svjea nadzemna masa je odlina krma za ishranu stoke, a moe se i silirati. Ukoliko se koristi kao gajena vrsta, sadi se na stalno mjesto sadnje gdje ostaje vie godina. Jednom posaena biljka veoma se teko iskorjenjuje, zato to i nakon vaenja krtola jedan dio ostaje u zemljitu i na proljee daje novu biljku. Zbog izraenog vegetativnog naina razmnoavanja, jedini efikasan nain unitavanja ove invazivne vrste je primjena totalnih herbicida na bazi glifosata.