Organizacija, obrazovanje i kompetencije patronanih medicinskih

sestara

Mara upani

Zdravstveno veleuilite Zagreb, Dom zdravlja Zagreb-Centar

Saetak:

Rad medicinskih sestara u zajednici tradicionalno se poglavito svodio na pruanje

zdravstvene zatite i/ili njege bolesnika ili zdravih pojedinaca u njihovim obiteljima, te
u domovima zdravlja, i domovima za zbrinjavanje starih i nemonih ljudi.

Suprotno tradicionalnom sestrinstvu, javno zdravstvena zatita medicinske sestre sve

vie usmjerava na rad u zajednici kao cjelini i na rad sa grupama ljudi. To ne znai da se
smanjuje znaenje rada sa pojedincima i njihovim obiteljima, nego da se medicinske
sestre sve vie ukljuuju u procjenu potreba ljudi glede zdravstvene njege u kui i
potpore lanovima obitelji i prijateljima u razvijanju vjetina i znanja, kako bi se mogli
sami zatititi i pruiti pomo ugroenima. Potreba za osposobljavanjem visoko
obrazovane medicinske sestre ima svoja uporita u razliitim podrujima rada poglavito
na primarnoj razini.

Opi globalni uvjeti ubrzano se mijenjaju, a to trai osjetljivost za stalno uoavanje

novih zdravstvenih rizika.Nestaju neke klasine bolesti(dobrim dijelom zbog
javnozdravstvnih mjera kao to je cijepljenje), a javljaju se nove bolesti i ponovno
prijete pandemije zaraznih bolesti, nasilja, raste broj nemonih i kronino bolesnih,
invalida, deprimiranih i osamljenih, a zdravstvena zatita postaje sve skuplja.

Danas, prema podacima u registru Hrvatske komore medicinskih sestra ukupno ima
oko 32 000 medicinskih sestara, dok na razini primarne zdravstvene zatite u Hrvatskoj
radi oko 12 000 medicinskih sestara razliite razine obrazovanja. U zdravstvenom
sustavu Republike Hrvatske u patronanoj djelatnosti zaposlene su 877 medicinske
sestre. (773 sa viim i visokim obrazovanjem i 104 srednjim obrazovanjem).(1) Prema
standardima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje patronane sestre skrbe na
odreenom podruju, za 5.100 stanovnika.

5
Naziv patronane sestre ima izvor u latinskoj rijei patronus, to znai zatitnica,
pokroviteljica, zagovornica, odvjetnica, braniteljica. U engleskom jeziku za tu se
djelatnost koristi izraz health visitor tj. zdravstveni posjetilac, odnosno zdravstveni
djelatnik koji obavlja mjere zdravstvene zatite u domu korisnika.

Medicinske sestre u patronanoj djelatnosti u svojoj profesionalnoj praksi na

najdosljedniji nain prihvaaju naela i filozofiju zdravstvene politike suvremenog
sestinstva i unutar sestrinstva ta politika ima u njoj najjae uporite.

Kljune rijei: organizacija patronane djelatnosti , obrazovanje, kompetencije,

patronana medicinska sestra.

Organizacija rada

Kljuna obiljeja patronane sestrinske skrbi su u tome to je ine prepoznatljivom i

drugijom od ostalog sestrinstva te to se aktivnost odvija izvan zdravstvenih ustanova,
najee u kui korisnika i to se promicanje optimalnog zdravlja postie radom s
ljudima u partnerstvu i njihovo sudjelovanje u najveoj moguoj mjeri. Patronana
djelatnosti poinje biti prepoznatljiva jo 1921. god., kad je osnovana prva kola za
sestre pomonice, koje su radile monovalentnu patronau u tadanjim dispanzerima za
tuberkulozu i dojenad. Domovi zdravlja se poinju osnivati 1952. god., i tada
medicinske sestre zapoinju sa polivalentnim nainom rada, dok su od 1961. ukljuene
u timove lijenika ope medicine. 80-tih godina prolog stoljea Reforma zdravstva
patronanu sestru je kao i obiteljskog lijenika funkcionalno udaljila od zajednice, zbog
usmjerenosti zatite prema mjestu rada i kolovanja a ne primarno stanovanja.
Reformom zdravstva 1993.god., uveden je slobodan izbor lijenika, dok su patronane
sestre izdvojene iz lijenikih timova i objedinjene u zasebnoj patronanoj slubi kao
dio doma zdravlja. Upravo tom Reformom iz 1993. god. gube elemente suradnje i
strune potpore od strane obiteljskih doktora. Mrea javne zdravstvene slube stupila je
na snagu 20. kolovoza, 2009. godine stavljanjem izvan zakonske snage Osnovnu mreu
zdravstvenih djelatnosti. Iz podataka navedenih u Mrei javne zdravstvene slube iz
2009. godine ima ukupno 50 domova zdravlja od kojih je 11 organizirano na
upanijskoj razini, a u 10 upanija organizirano je preostalih 39 domova zdravlja.
Patronana djelatnost u cjelosti pripada navedenim domovima zdravlja.

6
Specifinost rada patronanih sestara je da skrbe za odreeno geografsko podruje
odnosno, zajednicu koja ukljuuje sve dobne skupine populacije, a djelatnost u
potpunosti pripada nadlenim Domovima zdravlja, bez zakonske mogunosti otvaranja
privatne prakse. Patronana sestra djeluje na podruju od 5100 stanovnika-osiguranika
(to je normativ), a u teko pristupanim i dislociranim podrujima taj normativ bi
trebao biti znatno manji, to u praksi na alost i nije tako. Na primjer; podruje rada u
gradskoj sredini ukljuuje djelovanje u prostoru od nekoliko ulica ovisno o naseljenosti,
dok u Liko-senjskoj upaniji u prosjeku jedna patronana sestra pokriva podruje od
411,75km2 i skrbi za 4129 stanovnika. Jednako tako treba naglasiti da je nain
obavljanja kunih posjeta razliit i on varira od koritenja javnog prijevoza, bicikla,
osobnog automobila sa i bez naknade za benzin do slubenih automobila. Reformom
zdravstva 1993. godine dolo je do prostornog izdvajanja medicinske sestre iz
geografskog podruja djelovanja, odnosno u nekim domovima zdravlja dolazi do
centralizacije patronane djelatnosti. Danas je jo uvijek na snazi i centralizirani i
decentralizirani oblik djelovanja. Podaci iz 2008 godine govore da je u patronanoj
djeltnosti prosjena ivotna dob visoka to e rezultirati odlaskom veeg broja sestara u
mirovinu i potrebom zapoljavanja novih.

Tablica 1: prikaz dobi medicinskih sestara u patronanoj djelatnosti. (upani, Opatija

2008.)

Godine starosti Fo %

20 30 god 79

31 40 god 105

41 50 god. 269 31,17

51 60 god. 325 38,87

61 i vie 58

Na osnovi koncesije moe se obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (ope)

medicine, stomatoloke zdravstvene zatite, zdravstvene zatite dojenadi i predkolske

7
djece, zdravstvene zatite ena, laboratorijske dijagnostike, ljekarnike djelatnosti,
medicine rada i zdravstvene njege u kui. Takoer treba naglasiti da sukladno Zakonu o
zdravstvenoj zatiti, za patronanu djelatnost ne postoje zakonske mogunosti ulaska u
koncesiju.

Kompetencije:

Zdravstvena njega je skrb za bolesnog i zdravog pojedinca. Skrb patronane sestre jest
orijentirana preteito na zdrave pojedince i lanove njihove obitelji, ali i na nadzor rada
drugih zdravstvenih djelatnika u ukupnoj skrbi.

Sestrinstvo u Hrvatskoj pod utjecajem je cjelokupnog stanja u sustavu zdravstva,

promjena u medicini i drutvu te razvoja znanosti i tehnologija. Ono je dio cjelovitog
sustava zdravstvene zatite i djeluje od dvadesetih godina prolog stoljea. U Zakonu o
zdravstvenoj zatiti i Zakonu o sestrinstvu (NN 121/03, 126/06) definirana je uloga i
odgovornost patronanih sestara u sustavu zdravstvene zatite. Svjetska zdravstvena
organizacija je 1974 godine definirala sestrinstvo u zajednici kao djelatnost koja brine o
potrebama pojedinca i obitelji, ali takoer prepoznajui i zadovoljavajui potrebe ire
populacije kroz razvojni pristup u kojem su lanovi zajednice potaknuti da se ukljue u
razvojne projekte za zdravlje i dobrobit u irem smislu. Kroz polivalentni oblik skrbi za
populaciju sluba funkcionira po principu preventivne skrbi. Prepoznavanje i tretiranje
najraznovrsnijih problema pojedinaca i obitelji ine ju zdravstveno-socijalnom kao i
edukativnom djelatnou. Obitelj kao temelj zajednice ciljana je skupina patronane
slube i u njenoj isljuivoj i ekskluzivnoj nadlenosti. Nadlena patronana sestra treba
imati zdravstveno-socijalnu procjenu i sliku obitelji o kojoj skrbi.

Za patronane sestre istie se skrb za pojedinca i obitelj te poznavanje osobitosti

zajednice koja ukljuuje kulturalne i okoline imbenike. Takoer je dobro poznato da
patronane sestre djeluju kao korisnikovi savjetnici i da mogu integrirati sve razine
zdravstvene zatite iz razloga to se njihov rad kontinuirano provodi u zajednici i u
domu korisnika.

Patronana sestrinska skrb usmjerena je prema dvije glavne grupe rjeavanja

postavljenih zadataka, a to:

8
 Promicanje i ouvanje zdravlja te spreavanje bolesti kod;

novoroeneta

dojeneta

male i predkolske djece

kolske djece i omladine

ena osobito za vrijeme trudnoe, babinja i dojenja

starijih i nemonih osoba

osoba s poveanim potrebama

osoba rizinog ponaanja i loih ivotnih navika
Prepoznavanje, pravodobno otkrivanje i skrb za bolesne i nemone koja se provodi
tamo gdje ljudi ive i rade, a najee u njihovim domovima.
Primarni cilj patronane zdravstvene skrbi kao djela integralnog zdravstvenog sustava
jest pruiti zdravstvenu zatitu korisnicima izvan zdravstvenih ustanova, poticati ih na
ouvanje i unapreenje vlastitog zdravlja, posebno u najosjetljivijim razdobljima ivota
i u posebnim stanjima i okolnostima kao to su kronina bolest, invaliditet, starost ili
loa socijalna situacija. Patronana zdravstvena skrb poseban naglasak stavlja na:

ograniavanje utjecaja razliitih faktora na nastanak bolesti ili oteenja

pravinost u pruanju zdravstvene zatite

intersektorski pristup

ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti

partnerski odnos u zajednici

ciljeve zasnovane na injenicama (evidence-based outcome)

Iz Zakona o sestrinstvu u lanaku 17. navodi se da je medicinska sestra obvezna

evidentirati sve provedene postupke na sestrinskoj listi za svakog pojedinog pacijenta na
svim razinama zdravstvene zatite. Sestrinska lista iz stavka 1. ovoga lanka jest skup
podataka koji slue kontroli kvalitete planirane i provedene zdravstvene njege. Danas
patronana sestra sestrinsku dokumentaciju provodi u pisanom obliku i jedina je ostala
izvan integriranog zdravstvenog sustava. Postupke zdravstvene njege prikazuje u
pisanoj formi koristei jednu jedinu oznaku/ifru iz Plave knjige 92095 za sve
izvrene intervencije unutar ciljanih skupina. Navedena zakonska regulativa o

9
kvantitativnom prikazu obavljenih usluga onemoguava patronanu sestru da svoje
usluge prikazuje na osnovu vrste korisnika i oblika rada.

Tablica 1: prijedlog postupaka zdravstvene njege u djelatnosti -patronaa

Vrsta korisnika Oblik rada

Zdravstvena njega ene za vrijeme trudnoe o Individualni rad

o Grupni rad (provoenje trudnikog teaja)

Zdravstvena njega ene nakon poroda o Individualni rad

Zdravstvena njega novoroeneta o Prvi posjet

o Ponovni posjet

Zdravstvena njega djece dojenake dobi o Individualni rad

o Grupni rad (GPD)

Zdravstvena njega male djece (predkolska dobi) o Individualni rad

o Grupni rad (mogunost zajednikog
djelovanja u djejim vrtiima)

Zdravstvena njega kronino bolesnog djeteta o Individualni rad

o Grupni rad (rad u suportivnim i
samozatitnim grupama)
Zdravstvena njega kroninog bolesnika

a. eerne bolesti o Individualni rad

b. KVB o Grupni rad (rad u suportivnim i
c. CVB samozatitnim grupama)
d. Mentalni poremeaji
e. Ostalo

10
 Individualni rad
o Grupni rad (rad u suportivnim i
Zdravstvena njega starijih osoba
samozatitnim grupama)

Individualni rad
Zdravstvena njega osoba sa posebnim potrebama -
o Individualni rad sa lanom/a obitelji
invaliditetom
o Grupni rad

o Individualni rad
o Individualni rad sa lanom/a obitelji

Zdravstvena njega palijativnih bolesnika o Multidisciplinarni rad ( obiteljski lijenik,

zdravstvena njega u kui, socijalni radnik,
duhovnik i sl)

Zdravstvena njega ena u reproduktivnoj dobi i o Individualni rad

klimakteriju o Grupni rad

Procjena stanja korisnika za poetak pruanja o Individualni rad

zdravstvene njege u kui

Ponovna procjena (reprocjena) stanja korisnika za o Individualni rad

nastavak pruanja zdravstvene njege u kui

Sudjelovanje u provoenju zdravstveno o Predavanje

preventivnih i promotivnih programa na lokalnoj o Rad u grupi
zajednici o Djelovanje putem lokalnih medija

Sudjelovanje patronane sestre u provoenju o Program mama

nacionalnih preventivnih programa u RH o Kolorektalni karcinom
o Rak vrata maternice
o Ostali (neki budui)

11
Ostale mjere: deurstva uz reorganizaciju o Telefonsko savjetovanje izvan radnog
patronane slube vremena

Obrazovanje:

Via medicinska kola pri Medicinskom fakultetu osnovana je 1966. godine a studij je
trajao dvije god. i to dva usmjerenja, bolnikim i dispanzersko-patronanim. Od 1986.
na toj se koli ukidaju svi smjerovi i educiraju se samo polivalentne sestre, studij je i
dalje trajao dvije godine. Danas dodiplomski studij setrinstva traje tri godine (180
ECTS). Prema postojeem zakonu medicinska sestra za rad u patronanoj djelatnosti
treba imati zavreni dodiplomski studij sestrinstva (bakalaureat). Unato tome 2012
god. ima zaposlene 104 medicinske setre sa zavrenom bazinom strednjom kolom
dakle brz studija sestrinstva, i 773 sa zavrenim dodiplomskim i psecijalistikim
diplomskim studijem.

Kroz brojne Konferencije o zdravlju sustavno se naglaavana uloga medicinskih

sestara u promicanju zdravlja u kojima su istaknuta slijedea podruja djelovanja: stil
ivota i zdravlje, rizini imbenici koji djeluju na zdravlje i okoli, preusmjeravanje
sustava zdravstvene zatite, svekolika potpora za ostvarivanje promjena.

kola zdravlja Dr. Andrija tampar nosi ime lijenika dr. Andrije tampara, doajena
u podruju javnog zdravstva, koji je potrebu za vrhunski obrazovanim medicinskim
sestrama u tom podruju prepoznao ve davne 1921. godine.

Diplomski studij za medicinske sestre u podruju javnog zdravstva nakon zavrenog

dodiplomskog studija u trajanju od tri godine, u zemljama EU se smatra najviom
strunom razinom obrazovanja, koje omoguava potpuno samostalan rad u okviru
dogovorenih kompetencija. Promicanje zdravlja i prevencija bolesti se mogu definirati
kao iroki niz osobnih/klinikih intervencija, te intervencija u zajednici, uz iroki razvoj
i primjenu drutvene politike koja utjee na postizanje zdravlja. Medicinske sestre se
ve odavno brinu za primarnu zdravstvenu skrb, s velikim naglaskom na promicanje
zdravlja, prevenciju bolesti, te prepoznavanje imbenika okoline koji utjeu na zdravlje.

12
Kljuni pojmovi sestrinstva ukljuuju pojmove poput zdravog ivotnog stila, vlastite
brige o zdravlju, holizam, smanjenje rizinih faktora, te poveanje kvalitete ivota.
Stoga bi promicanje zdravlja i prevencija bolesti trebale biti integralni dio rada u
podruju naprednog sestrinstva, kao i javna prepoznatljivost profesije medicinske sestre
koja se od njene tradicionalne uloge sestre pomonice lijenika mora preobraziti u
samostalnu profesiju, suradnice u zdravstvenom timu koji uostalom kvalitetno moe
funkcionirati kao tim ako su svi lanovi tima dovoljno dobro obrazovani. Svjetska
zdravstvena organizacija je definirala unapreenje zdravlja kao

proces koji omoguava ljudima da poveaju kontrolu nad zdravljem i da poboljaju

svoje zdravlje . To predstavlja opsean socijalni i politiki proces koji obuhvaa akcije
usmjerene na jaanje vjetina i sposobnosti pojedinca, kao i na akcije koje su povezane
s odrednicama zdravlja. U mnogim podrujima postoji osnovni nedostatak
razumijevanja za unapreenje zdravlja.

Sloenost poslova medicinskih sestara koje djeluju u zajednici na podrujima rada

javnoga zdravstva a koje karakterizira samostalan rad, nuno nalae osiguranje
mogunosti visokog obrazovanja za medicinske sestre, unutar naprednog
specijaliziranog sestrinstva.

Stoga je 2005. godine, radna grupa imenovana od Vijea Zdravstvenog veleuilita,

podrala ideju specijalistikog obrazovanje sestrinskog kadra koji e znaajno
pridonijeti zdravstvenoj, obrazovnoj, poslovnoj, politikoj i drutvenoj strukturi u
Hrvatskoj.

Time je medicinskim sestrama u Hrvatskoj prvi puta omoguen petogodinji studij iz

podruja Javnog zdravstva, koji e ih osposobiti za obavljanje sloenih poslova iz
podruja zdravstvene njege ali i potpunu profesionalizaciju i samostalnost.
Zavravanjem diplomskog studija u trajanju od dvije godine (IV semestra) sjeu se
specifine kompetencije i 120 ECTS. Ovaj studij medicinsku sestru osposobljava za
ulogu koordinatora i nositelja javnozdravstvenih aktivnosti u zajednici i sustavu
zdravstvene i socijalne zatite. Specijalistiki diplomski struni studij Javno zdravstvo
na Zdravstvenom veleuilitu, u Zagrebu poeo je sa radom 29. sijenja 2007. godine,
kada je u prvu godinu upisano 39 polaznika, iz razliitih podruja i razina zdravstvene

13
i socijalne zatite, a do danas u procesu rada iz podruja Javnog zdravstva ima oko 100
diplomiranih medicinskih sestara.

Zakljuak:

Gotovo i nema podruja koje se ne bi moglo ukljuiti u neki nain podizanja znanja o
nainima ouvanja zdravlja, o ranom otkrivanju bolesti, usvajanja navika zdravijeg
ivljenja, brige o radnom i ostalom okoliu. Potrebno je otvarati i mogunosti za
ukljuivanje te iskazivanje interesa svih koji mogu doprinijeti kvalitetnijoj organizaciji
zdravstvenog sustava, kako bi on uz postojea sredstva to bolje sluio stanovnitvu. Ta
ukljuivost ponajprije treba biti usmjerena na patronane sestre zbog injenice da su
primarno i do sada bile usmjerene na zajednicu i ljude koji u toj zajednici ive. U cilju
uspjenog provoenja potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke. Dobri primjeri iz
prakse pokazuju da jedino infiltracija patronanih sestara u aktivnosti lokalne zajednice
mogu donijeti rezultate u ostvarenju postavljenih ciljeva koji doprinose unapreenju.
Tako su vei broj patronanih sestra pojedinih Domova zdravlja u veem broju upanija
aktivni lanovi raznih timova izvan uobiajenog podruja djelovanja. Strategija razvoja
sestrinstva u patronanoj djelatnosti temelji se na uoavanje svjetskih trendova i ocjene
postojeeg stanja. Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje
potpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili
iznemoglosti. Zdravstveni djelatnici esto nerado prihvaaju konstataciju da kljune
determinante zdravlja lee izvan kompetencija zdravstvenog sektora. Koncept razvoja
zdravlja ima mnogo slinosti sa ekonomskim razvojem. Procesna zbivanja bi trebali biti
rezultat aktivnosti koje ukljuuju mnoge sektore drutva, kao i populaciju u cjelini, kroz
individualne i kolektivne odluke, akcije, projektna djelovanja i sl. Iz tog razloga
patronana zdravstvena djelatnost predstavlja vodeu snagu u provedbi aktivnosti
koje su usmjerene unapreenju zdravlja.

Prioriteti strategije razvoja sveukupne patronane djelatnosti u RH prvenstveno

se trebaju temeljiti na osnaivanju prepoznatljivosti i povezanosti, odnosno
informatizacijom, ukljuujui i djelominu reorganizaciju ponajprije u
standardizaciji postupaka, dokumentiranju uinjenog, uvoenju kontrole kvalitete
i obrazovanju.

14
Ukratko glavne strateke smjernice razvoja sestrinstva u zajednici su:

Uiniti kadrovsku i drugu procjenu, procjenu stanja i izraditi planove akcije

kratkoronih i dugoronih potreba na svim podrujima rada sestrinstva u
zajednici
Nedostatak medicinskih sestara postupno poveanje svih razina obrazovanja
Osigurati snaniju potporu studentima uz rad
Potreba za obrazovanjem na dodiplomskoj,diplomskoj i poslijediplomskoj razini
Podravati cjeloivotno obrazovanje i struno usavravanje
Pokretanje i provoenje istraivakih projekata sestrinstva u zajednici
Osigurati pruanje kvalitetne skrbi u zajednici, prema najviim standardima
Standardizirati sestrinsku skrb, provesti informatizaciju
Uskladiti status i koeficijent plae za nove kategorije obrazovanja (dipl. ms)

Literatura:

1. HAZU; razred za medicinske znanosti, Zdravstvo u Hrvatskoj, zbornik radova,

Zagreb 2012.

2. Bruno Mazzi, Patronana sluba i obiteljski doktor, 20.10.2011.

www.hdod.net/rad_drustva/Patronazna,.

3. M. Zupani, Konferencija medicinskoh sestara Strategija razvoja sestrinstva u

zajednici, Opatija 2008.

4. www.zakon.hr/z/190/Zakon-o-zdravstvenoj-zatiti

Zakon o zdravstvenoj zatiti. proieni tekst zakona. NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11,

5. Zorka Mojsovi i suradnici, Zdravstvena njega u zajednici, Visoka zdravstvena kola,

2005.
6. www.zakon.hr/z/407/Zakon-o-sestrinstvu

15