Igor Belamari*

BRODARSTVO

ISSN 0469-6255
(114-116)

BRODSKA TONAA
Ships tonnage

UDK 629.5
Struni lanak
Professional pape

Uvod Povijesna crtica

Intoduction History traces
Za razliku od nosivosti (DW) i istisnine broda (), Otkriva se da je u Kini, davno prije Krista, postojao
normalno izraene u tonama mase, ovdje se u naslovu sustav premjeravanja i odreivanja brodske tonae. U
3
podrazumijeva v o l u m e n s k a kategorija [m ] nazvana / danima procvata indijske trgovake mornarice, kapacitet
izraena u bruto i neto-registarskim tonama (BRT i njihovih drvenih brodova mjeren je vreama papra.
NRT).1 I dok t e h n i k e veliine nosivosti i istisnine
Sredinom 13. st. u vedskoj je za veliinu nosivosti
stalno i poticajno okupiraju misli brodogradilinog 2
rabljena jedinica nazvana last (oko 4.400 lbs) . U to se
projektanta, dotle ga tonaa, sa svojim poglavito
doba razvijala trgovina vinom izmeu Francuske i june
komercijalnim aspektima (lukarine, peljarske usluge,
obale Engleske. Nastarija zabiljeena mjera za vino bio
svjetionici, dokiranje, zahtjevi glede broja posade, 3
je spremnik zvan pipe. Poslije je uvedena vea drvena
osigurnine i druge pristojbe koje prema njezinoj veliini
bava, od dvije pipes, pa zato nazvana tun prema staroj
plaa vlasnik), manje zanima, pa kadto dapae i smeta,
engleskoj dijalektalnoj rijei za dva.
zamara ili ak iritira. Potonje, istina, vie neko negoli
danas, kad je odreivanje i raunanje bitno jednostavnije Pojam t o n a a jamano je doao u uporabu u vezi s
i lake. ubiranjem pristojba od brodova koji su prevaali vino, a te
su se pristojbe temeljile na broju tuna (tona) vina koje su
Bruto-tonaa brodova moe biti mjerilo: za priblinu
se mogle smjestiti u brod. To je bila prikladna, ako ne i
kalkulaciju cijene pri gradnji pojedinih tipova brodova, za
vrlo tona, metoda za usporeivanje veliine razliitih
usporeivanje kupoprodajnih i najamnih cijena brodova
brodova. Ta se mjerna jedinica postupno standardizirala,
na svjetskom tritu, za naplaivanje boravka broda u
da bi se jednim engleskim aktom iz 1423. zabranilo
doku, za usporeivanje trgovakih mornarica raznih
prevaanje vina u tunsima manjima od 252 galona,
nacija i slino. Relativno je novi pojam kompenzirane
emu odgovara volumen od 40,3 kub. stope. Umjesto
bruto-tone (cGT), uveden u funkciji vrste i mjere
tun, s vremenom se poelo i nastavilo pisati ton.
opremljenosti broda.
Masa (teina) jedne tune vina od 252 galona iznosila
Nosivost, kao i doputeno odstupanje od uglavljene
je priblino 2.240 lbs; galonska mjera u ondanjoj uporabi
veliine DW, odreuje svaki ugovor o gradnji broda.
poneto se razlikuje od imperijalnoga galona (imperial
Meutim, tonaa GT i NT navodi se u ugovoru, i u
gallon = 4,546 litre). S vremenom je tako tun, izvorno
tehnikom opisu broda, samo iznimno. Tada se, redovito,
mjera nutarnjeg, tj. volumenskog kapaciteta, postao,
ograniava njezina veliina. U protekloj polustoljetnoj
takoer, mjera za nosivost i jedinica za masu (teinu), a
praksi splitskoga brodogradilita samo je nekoliko puta
izraz p o u n d a g e , koji je predoivao iznos pristojbe
bila naznaena vrijednost tonae, i to bez odreene
ubrane na osnovi nosivosti, postao je praktino sinonim
novane naknade za njezino eventualno prekoraenje.
za tonau preivjevi u upotrebi do danas.
Ipak, moe biti zanimljivo razmotriti nastanak i razvoj
premjeravanja poradi odreivanja veliine i tonae broda.
* prof. dr. sc. Igor Belamari, Split 2
Last je breme, teret, tj. masa; ovdje: 4.400 x 0,4536 = 1.996 kg 2t
3
Pipe je bava razliite veliine, tipino 105 imp. galona, tj. 105 x 4,546 =
1
Nakon 18.7.1994. izostavlja se pridjev registarska, pa ostaje krae, tj. 477 litara.
GT i NT (engl. GT Gross Tonnage, i NT Net Tonnage).

114
"Nae more" 52(3-4)/2005
I. Belamari: Brodska tonaa
Tona kao mjerna jedinica za masu imala je razliite
vrijednosti; evo najvanijih primjera:
- engleska tona ili long ton (LT) = 2.240 lbs ili 20 cwts od
112 lbs = 1,12 short tons ili amerike tone = 1.016,05 kg
4 i neprihvatljivih teretnjaka sa zatitnom palubom i
= 1,01605 metrikih tona,
- amerika tona ili short ton = 2.000 lbs = 0,892857 long
tons = 0,90718 metrikih tona,
- metrika ili kontinentalna tona (tonneau) = 1.000
kilograma ili 2.204,621 lbs = 0,98421 long tons = 1,10231
amerikih ili short tons.
5 Pokuaj izjednaivanja i jednakoga tumaenja propisa
Petnaesto stoljee donijelo je vane promjene u
postupku tako to su se brodovi poeli mjeriti i prema
masi noenoga tereta. Ipak, sustav je polazio od
kapaciteta kad su, u 1678. godini, brodograditelji s ua
Temze naznaivali masu tereta u funkciji glavnih izmjera.
Ta je formula postala osnovom propisa o tonai sve do
1835. sa svrhom predoivanja mase tereta koju brod
moe nositi. No, takvo je polazite imalo nepovoljni
utjecaj na projekt. Naime, da bi veliina tonae ispala to
manja, korita su postajala sve punija, tj. koeficijent CB sve
vei.
Donosei svoj prvi Merchant Shipping Act 1854.
godine, britanski parlament osnauje Moorsom System
prema kojemu cijeli unutarnji prostor broda treba biti
premjeren da bi se utvrdio njegov kapacitet, jer se
zakljuilo da se pristojbe za usluge pruene brodu moraju
zasnivati na njegovoj moguoj / potencijalnoj zaradi.
Pretpostavljeno je da je nutarnji obujam svih prostora
raspoloivih za teret ili putnike mjera za potencijalnu
dohodovnost, te da je prema tome tonaa razmjerna tom
prostornom kapacitetu. Zatim se ukupni unutarnji
volumen, u kubnim stopama, dijelio sa 100 da bi se
dobila bruto-tonaa. Time je registarska tona utvrena
3
kao mjerna jedinica, 1 RT = 100 cft = 2,832 m .
Badarski sustav propisuje dvije tonae - prva
ukljuuje bruto ili ukupni prostor, osim stanovitih izuzetih
prostora, i druga koja se dobiva nakon odreenih
odbitaka da bi se dolo do veliine nosivosti. Te su dvije
tonae postale poznate kao bruto i neto-tonaa. Sustav
uzima neto-tonau kao mjeru dohodovnosti (zarade), na
kojoj se onda temelje luke pristojbe (lukarine).
Premda je badarski sustav Moorsom naelno
prihvaen od svih pomorskih zemalja, ukljuivi Sueski i
Panamski kanal, u praksi je dolazilo do razliitih
tumaenja i obraunavanja. Tako su se brojane
vrijednosti tonae u badarskih certifikatima za jednake
brodove (brodovi blizanci) mogle razlikovati, ovisno o
pojedinoj ovlatenoj instituciji kojoj je povjereno
raunanje i izdavanje dotine svjedodbe. Osim toga
pojedine su zemlje uvodile svoje specifine interpretacije
i preinake u osnovne propise.
4
Otprilike do 1975. u naim smo brodogradilitima ugovarali nosivost u
engleskim tonama (LT).
5
Nakon uvoenja Meunarodnog sustava mjernih jedinica (SI), od 1980.
je u cijelome svijetu slubeno u uporabi metrika tona, i kad se kae ili
pie tona (znak t), onda se podrazumijeva masa od 1.000 kilograma.
"Nae more" 52(3-4)/2005
(114-116)
Tenja da za dani brod, odreene nosivosti i
prostornosti, bude odmjerena to manja vrijednost bruto i
neto-tonae, dovodi do takozvanih paragraf-brodova.
Dobro je poznat primjer naputenih, a danas nezamislivih
tonanim zdencem, tzv. Open / closed shelterdeckers.
Dosta je primjera kad nastojanje za novanim probitcima
dovodi do anomalija u projektu i konstrukciji, koje onda
ugroavaju pomorstvenost, sigurnost i djelotvornost
broda.
poduzima 1925. godine Stalni komitet za luke i pomorsku
plovidbu pri tadanjoj Ligi naroda u enevi, zatim,
neovisno o tom nastojanju, takoer i skupina
sjevernoeuropskih drava na konvenciji u Oslu, 1938. i
1939. godine. Proiziao je nacrt International
Regulations for Tonnage Measurements of Ships. Tim
se nastojanjem nastavlja i nakon Drugoga svj. rata,
ponovno u Oslu, zatim neto potom u krilu IMCO-a,
odnosno IMO-a. Napokon, poznata International
Conference for the Safety of Life at Sea, 1960. stvara
zdravu podlogu i potie aktivnosti koje zakljuuje 314
delegata i promatraa iz glavnih pomorskih zemalja, u
Londonu 1969. godine International Tonnage
Convention (ITC). Produkt ITC69 bitno su jednostavnije
formule za obraunavanje tonae.
Meunarodna konvencija o
badarenju,1969.
International Measurment Convention, 1969.
ITC69 je od 99 registarskih zastava ratificirana 18.
srpnja 1980. a stupila je na snagu 18. srpnja 1994. Za
razliku od svih dotadanjih relacija izmeu GRT i NRT
(danas samo: GT i NT), pri emu je potonja, nakon
odbitaka, proizlazila iz prve, nove se tonae raunaju
neovisno.
Prema ITC69 formula za bruto-tonau, koja je funkcija
ukupnog obujma svih brodskih prostora, glasi:
GT = K1V
gdje je:
V = obujam svih zatvorenih prostora broda u kubnim
metrima,
K1 = 0,2 + 0,02 logV.
Pri raunanju obujma svih prostora koji ulaze u bruto i
neto-tonau vie se ne odbija priboj i razne obloge, ve
se mjeri sve do nutarnje strane vanjske oplate.
Neto-tonaa prema ITC69 definirana je primarno kao
funkcija prostora za teret i broja putnika, prema formuli:
2
NT = K2VC (4 T / 3 H ) + K3 (N1 + N2/10)
gdje je:
VC = ukupni volumen prostora za teret u kubnim
3
metrima (m ),
K2 = 0,2 + 0,02 logVC ,
115
 I. Belamari: Brodska tonaa
K3 = 1,25 (G T + 10000)/10000,
H = bona visina u metrima
T = teoretski gaz broda u metrima
N1 = broj putnika u kabinama s ne vie od osam
kreveta,
N2 = broj ostalih putnika,
N1 + N2 = ukupni broj putnika koje brod smije prevoziti
u skladu sa svjedodbom za putnike.
Tu su jo i uvjeti:
a) faktor (4 T / 3 H ) 2 ne uzima se veim od jedinice,
2
b) izraz K2VC (4 T / 3 H ) ne uzima se manjim od
0,25 BT,
c) N1 + N2 uzet e se kao nitica kad je zbroj N1 +
N2 manji od 13,
d) NT se nee uzeti manjim od 0,30 GT.
Klasifikacijskom zavodu, ili drugoj ustanovi ovlatenoj
za izdavanje badarskog certifikata prema ITC69,
brodograditelj treba podastrijeti potrebnu tehniku
dokumentaciju, i to poglavito: opi plan broda, nacrt linija
i tablicu oitanja, nacrte teretnih prostora u mjerilu, nacrte
nadgraa, kuica i teretnih grotala, dijagramni list, plan
kapaciteta.
Odnos NT/GT moe donekle biti mjerilo za
rentabilnost odreenog brodskog tipa jer postoji pravilo:
za GT se plaa, a NT privreuje. Primjerice, za bulk-
carriere odnos NT/GT iznosi tipino 0,55 do 0,65 ovisno o
veliini broda; za tankere 0,48 do 0,72 ovisno o veliini i
tipu. Uvoenje tankova za odvojeni balast, prema IMO
Protokolu 1978., dovelo je do tankera fiziki veih za
danu nosivost, tj. do smanjenja odnosa NT/GT.
Prolazak brodova kroz Sueski kanal naplauje se
prema tonai izraunanoj po propisima koji su sastavljeni
1873. u Carigradu. Propisi za tonau pri prolasku kroz
Panamski kanal doneseni su 1913. i revidirani 1975. IMO
je preporuio vlastima dotinih kanala da svoje propise
usklade s ITC69.
116
"Nae more" 52(3-4)/2005
(114-116)
Raunanje bruto i neto-tonae prema ITC69 jest
znatno jednostavnije i neusporedivo lake nego prema
svim drugim prethodnim sustavima badarenja. Pa ipak,
sjetim se skupa DIT-a, 1958. godine u Splitu, kad sam,
potaknut zamornim raunanjem bruto i neto-tonae
prema tadanjim propisima, predloio da na nacionalni
registar pokua na meunarodnoj razini preporuiti
naputanje postupka badarenja brodskog prostora i
izdavanje dotinog certifikata kao mjerila / osnove za
6
odmjerivanje odgovarajuih pristojba.
Obrazloio sam to injenicom da su dananji brodovi
naelno pokriveni nacrtima i proraunima koji definiraju
cjelinu i sve sastavne dijelove, do najmanjih pojedinosti.
Svaki je brod provien opim planom, planom kapaciteta
i drugim autentinim dokumentima koji pouzdano
svjedoe o glavnim protegama, o nosivosti, prostoru i
drugom, to je samo po sebi dostatno za neposredno
odmjerivanje pojedine pristojbe.
Posebno je tetno ako formula za raunanje tonae, a
uz tenju za to manjom vrijednosti GT i NT, nepovoljno
utjee na izbor / odnos glavnih izmjera i koeficijenata
oblika korita, tj. na bitne performanse, pa ak i na
sigurnost broda. Ima primjera gdje je u zaklonu
pramanog katela mogao biti spaen ljudski ivot na
olujnome moru, ili kad je to prednje nadgrae svojim
uzgonom moglo odrati brod, pomoi mu da odoli vodnoj
masi koja se na njega sruuje. I brodovlasnik bi ga rado
ugradio / imao, ali smetala ga je poveana bruto-tonaa i
odgovarajue vea novana pristojba koju bi za to morao
plaati. Slino je i s poveanim nadvoem...
Pojedine pristojbe, lukarine, na primjer, dovoljno bi bilo
odmjeriti prema duljini i irini broda, a eventualno jo
prema snazi glavnoga stroja i koeficijentu punoe CB, ali
ve ne i prema gazu i visini broda jer potonje pridonose
svekolikoj djelotvornosti broda.
Zaista, emu danas zapravo uope slui brodska
bruto i neto-tonaa ?
Rukopis primljen: 13.5.2005.
6
DIT kratica za nekadanje Drutvo inenjera i tehniara.