You are on page 1of 10

ZAKON ODRANJA

Zakon odranja mase


Zapreminski protok, Q, se izraava u jedinicama zapremine u sekundi, a maseni protok, m

u jedinicama mase u sekundi. Zakon odranja mase tvrdi da sav fluid ili masa fluida koji ue u
definisanu nepokretnu zapreminu mora biti jednaka onoj koja iz te zapremine izae.
Zakon odranja mase se moe napisati u obliku:

Qul Qiz (3.1)


m ul m
iz (3.2)

Treba uoiti da jednaine 3.1 i 3.2 nisu identine. Generalno, gustina najee korienih
hidraulinih fluida se ne mijenja mnogo sa promjenom pritiska, tako da je pristup odranja
zapreminskog protoka adekvatan za analizu veine hidraulinih sistema. Ova tvrdnja, naravno, nije
tana ako se kompresibilnost fluida ne moe zanemariti.

U praktinoj primjeni u hidraulinim sistemima zakon odranja mase se svodi na jednainu


kontinuiteta, tj:
Zapreminski protok tenosti (zapremina tenosti u jedinici vremena) kroz cjevovod sa nekoliko
promjena poprenih presjeka je isti za svaki popreni presjek cijevi (vidjeti sliku). Ovo znai da je
brzina strujanja tenosti kroz manji popreni presjek vea nego ona kroz vei popreni presjek.

Mogu se napisati sljedee jednaine:

Q1 A1v1 Q2 A2v2 Q3 A3v3 itd.

Kako je protok isti za svaki popreni presjek jednog cjevovoda, moe se napisati:

A1v1 A2 v2 A3v3 const. (3.3)

Primjer: Cilindar

1
Dato je:
l dm 3 10 103 cm3
Kapacitet pumpe Q 10 10
min min 60 s
Unutranji prenik cijevi d1 = 6 mm
Prenik klipa d2 = 32 mm

Potrebno je odrediti: Srednju brzinu strujanja u ulaznoj cijevi v1


Brzinu izvlaenja klipa v2

Q v1 A1 v2 A2
d12 0,62 cm 2
A1 0,28 cm 2
4 4
d 2 3,2 cm 2
2 2

A2 8,0 cm 2
4 4
10 cm 3
4

Q cm m
v1 60 s 2 595 5,95
A1 0,28 cm s s
4 3
10 cm
Q cm m
v2 60 s2 20,8 0,21
A2 8 cm s s

Zakon odranja energije

Zakon odranja energije, ili prvi zakon termodinamike, je koristan za opisivanje funkcije
energije u hidraulinim sistemima. Nekoliko izraza, koji se mogu upotrijebiti za opisivanje
elemenata ili komponenti unutar sistema, mogu se izvesi iz ovog zakona.

Slika 3.1
Princip odranja energije je matemaztiki prikazan na slici 3.1 i moe se napisati u obliku formule
kao:
dQh dW p v2 p v2 J
m c p1 1 1 z1 g m c p 2 2 2 z2 g s ili W (3.4)
dt dt 2 2 SI

Mada je lan koji predstavlja potencijalnu energiju, zg, prikazan, on se u analizi hidraulinih
sistema zanemaruje.

2
Moe se zapaziti da svaki lan u jednaini ima jedinicu energije po jedinici vremena. Mehaniki,
ovo predstavlja snagu. Prosjena vrijednost za specifinu toplotu, cp, je 2100 J kg o C u SI sistemu
jedinica. Ako su potrebni precizniji podaci za odreeni fluid moraju se koristiti podaci proizvoaa.
Mada se u stvarnim hidraulinim sistemima moe ili dovoditi ili odvoditi snaga, slika 3.1 i
jednaina 3.4 su prikazane u tradicionalnoj termodinamikoj konvenciji, gdje se dovedena toplota
sistemu smatra pozitivnom a pozitivan rad je onaj koji sistem predaje okolini. Toplota se ne koristi
za pogon hidraulinih maina. Ulazna snaga u hidraulinim sistemima se obino unosi preko
rotirajueg vratila. Ova snaga se uglavnom dobija iz elektrinog ili SUS motora i njome se pogoni
pumpa. U hidraulinim sistemima toplota se gotovo uvijek odvodi iz sistema. Da bi se obezbjedila
relativno konstantna radna temperatura, hladnjaci se moraju esto ugraivati u sistem, da bi se
obezbjedilo zadovoljavajue odvoenje toplote. Energetska jednaina se moe koristiti da bi se
odredio potreban kapacitet odgovarajueg hladnjaka.

Ukoliko u analiziranom sistemu (tj. nekavoj zamiljenoj kontrolnoj zapremini) nema


dovoenja ili odvoenja toplote i mehanikog rada, i ako temperatura fluida ostaje konstantna, onda
se energetske jednaina 3.4 svodi na Bernulijevu jednainu za idealan fluid:

p1 v12 p v2
z1 g 2 2 z2 g (3.5)
2 2

GUBICI USLJED TRENJA U CJEVOVODIMA I SPOJEVIMA

Gubici trenja koji nastaju usljed strujanja fluida mogu se generalno procjeniti
kombinovanjem analitikih i eksperimentalnih rezultata. Pri strujanju fluida mogu dominirati
inercijske ili viskozne sile, u zavisnosti od Rejnolsovog broja (koji predstavlja odnos inercijskuh i
viskoznih sila unutar fluida). Rejnoldsov broj, za strujanje u krunim cijevima, se obino izraava u
obliku:
vd vd 4 Q
Re (3.6)
d

3
Kada je Rejnoldsov broj manji od 2000, strujanje u cijevi je laminarno. Za ovaj reim
strujanja, stujanje je mirno, i odvija se u paralelnim slojevima. Kada Rejnoldsov broj premai
vrijednost od 4000, strujanje poprima nestacionarni karakter sa vrtloenjem unutar fluidnog toka.
Ovaj reim strujanja nazivamo turbulentnim. Za Rejnoldsove brojeve izmeu 2000 i 4000 strujanje
je u prelaznoj fazi.

Teorija laminarnog strujanja je veoma razvijena. Pretpostavljajui stacionarno strujanje i


konstantan viskozitet, pad pritiska u hidraulinom ulju du eline cijevi ili fleksibilnog crijeva
krunog poprenog presjeka je:
l v 2
p f . (3.7)
d 2

Rezultat teorijske analize prikazan jednainom 3.7 moe se napisati u obliku:

128lQ
p , (3.8)
d 4

poto je za laminarno strujanje koeficijent trenja, f, jednak:

64
f . (3.9)
Re

4
Za turbulentno strujanje, teorijska analiza otpora strujanja nije jo uvijek u potpunosti mogua.
Blasius je postavio empirijsku teoriju, po kojoj se za hidrauliki glatke cijevi koeficijent trenja
moe priblino izraunati po opbrascu:

0.3164
f . (3.10)
Re 0.25

Na osnovu izraza 3.10, pad pritiska kroz hidraulini glatku cijev, u kojoj je strujanje turbulentno, se
moe izraunati iz:
l v 2 l 0.25 0.75Q1.75
p f 0.242 . (3.11)
d 2 d 4.75

Moe se primjetiti da je hrapavost cijevi ignorisana u prethodnom razmatranju turbulentnog


strujanja. U praksi, eline cijevi i crijeva koja se koriste za transport ulja se mogu tretirati kao
hidraulini glatka sa zanemarivim gubitkom tanosti.

Koeficijent trenja nije dobro definisan u prelaznom podruju izmeu laminarnog u turbulentno, i on
se moe priblino odrediti po formuli:

f 0.0000039 Re 0.0242 . (3.12)

Za turbulentni tok u zatvorenim ne-krunim prolazima, gornje jednaine se mogu koristiti


uvoenjem ekvivalentnog hidraulinog prenika, dh, koji se moe napisati u obliku:

5
4A
dh . (3.13)
S

U ovoj jednaini A je povrina poprenog presjeka toka a S je obim. Jednaina (3.13) se ne moe
koristiti za strujanja u ne-krunim prolazima u laminarnom i prelaznom podruju, i za njih se
moraju koristiti drugi izrazi. Strujanje se generalno smatra laminarnim ako je Rejnoldsov broj, Re,
manji od 2000.

Umjesto korienjem navedenih izraza, koeficijent trenja za cijevi krunog poprenog presjeka, se
moe odrediti korienjem Mudijevog dijagrama.

Lokalni gubici pritiska

Promjene pravca strujanja izazivaju znaajne padove pritiska u krivinama cijevi, T-


komadima, spojevima pod nekim uglom i pri grananju cjevovoda. Gubici najvie zavise od
geometrije lokalnih otpora i brzine proticanja.
Ovi gubici pritiska se raunaju korienjem koeficijenta koji je za veinu najeih oblika dobijen
kao rezultat eksperimentalnih ispitivanja.

v 2
p (3.14)
2

Poto je oblik koeficijenta za laminarno strujanje jako zavisan od Rejnoldsovog broja, uvodi se u
prethodnu jednainu korekcioni faktor b.
Zbog toga, za laminarno strujanje prethodna jednaina dobija oblik:

v 2
p b (3.15)
2

Napomena: Za turbulentno strujanje koeficijent zavisi samo od oblika lokalnog otpora

Tabela za korekcioni faktor b


Re 25 50 100 250 500 1000 1500 2000
b 30 15 7,5 3 1,5 1,25 1,15 1,0

Vrijednost koeficijenta za neke najee oblike lokalnih otpora:

6
Dvostruko
T-rava 90o krivina koljeno 90o koljeno Ventil

Primjer: Izraunati pad pritiska p u koljenu cijevi nominalnog prenika 10 mm.


Dato je: Brzina strujanja v 5 m/s
Gustina ulja 850 kg/m 3
Kinematski viskozitet 100 mm 2 / s

Prvo se rauna Re-broj:


v d 5 m/s 0,01 m
Re 500
100 10-6 m 2 / s
Faktor iz tabele: b = 1,5
Koeficijent iz tabele = 1,2
v2 850 kg/m 3 5 m 2 / s 2
p b 1,2 1,5 19125 Pa 0,19 bar
2 2

Gubici pritiska u ventilima


Gubici pritiska u ventilima se izvode iz p-Q karakteristike koju daje proizvoa.

UKUPNI GUBICI PRITISKA JEDNOG HIDRAULINOG POSTROJENJA

Ovi gubici se odreuju sabiranjem pojedinanih gubitaka pritiska; kako gubitaka na ravnim
dijelovima cjevovoda, tako i lokalnih gubitaka:

l vi v
2 2
n m
p f i i k k . (3.16)
i 1 di 2 k 1 2

MODIFIKOVANA BERNULIJEVA JEDNAINA (ZA REALAN FLUID)


2 2
p1 v12 p v2 n l v m v
z1 g 2 2 z2 g f i i i k k (3.17)
2 2 i 1 d i 2 k 1 2

TOPLOTNI GUBICI U SISTEMU PRENOSA


7
Gubitak hidrauline snage

N H Q p (3.18)

je mjerodavan za proraun nastale toplote (poveanja unutranje energije fluida) po jedinici


vremena:

dQW
N H . (3.19)
dt

Iz energetske jednaine (3.4):

dQW
2 1 c p Q . (3.20)
cpm
dt

Kod brzih promjena optereenja, kao to se po pravilu dogaa u hidraulinim postrojenjima,


moe se zanemariti izmjena toplote nastala usljed prelaza i zraenja toplote. U tom sluaju,
jednaine (3.19) i (3.20) se mogu izjednaiti i dobija se izraz za prirataj temperature hidraulinog
fluida usljed gubitka pritiska:

p

c p . (3.21)

Primjer: Izraunati koliki pad pritiska e dovesti do porasta temperature hidraulinog fluida za
10oC (npr. kroz sigurnosni ventil) ako je poznato:
J
- c p 2100 i
kg o C
kg
- 870 .
m3

Rjeenje:
Iz jednaine (3.21) se dobija:
p c p 2100 870 10 182.7 105 Pa 182.7bar

Priguna mjesta

8
U prigunim presjecima toka, vrijednost Rejnoldsovog broja je daleko vea od 2300. Razlog za ovo
su mali popreni presjeci, u kojima se (da bi se zadovoljila jednaina kontinuiteta) jako poveava
brzina strujanja. Zbog toga se kritina brzina pri kojoj laminarno strujanje prelazi u turbulentno se
postie veoma brzo.

Zakon odranja energije tvrdi da ukupna energija sistema ostaje konstantna. Iz tog razloga, ako se
poveava kinetika energija, kao rezultat porasta brzine strujanja, neki od oblika energije se mora
smanjiti. Energija pritiska se u prigunim mjestima pretvara u kinetiku i toplotnu energiju.
Poveana brzina strujanja izaziva poveano unutranje trenje; ovo dovodi do zagrijavanja
hidraulinog fluida. Dio nastale toplotne energije se emituje iz sistema u okolinu. U skladu sa tim,
protok, a ako su povrine poprenih presjeka fluidnog toka iste ispred i iza prigunog mjesta onda i
brzina, imaju istu vrijednost. Meutim, energija pritiska e se smanjiti za vrijednost za koju se
poveala toplotna energija fluidne struje.

Pritisak

Pad pritiska

Relativni
vakum

Protok kroz priguna mjesta je zavisan od razlike pritisaka ispred i iza prigunog mjesta.

Poazejeva formula:

2 p
Q A

= Koeficijent protoka (zavisi od oblika prigunog mjesta i eventualno od Re broja)


A = Povrina poprenog presjeka prigunog mjesta [m2]
p = Pad pritiska [Pa]
= Gustina ulja [kg/m3]
Q = Zapreminski protok [m3/s]

Ako pritisak u prigunom mjestu padna u podruje podpritiska, dolazi do izdvajanja rastvorenog
vazduha iz ulja i do stvaranja vazdunih mjehuria u toku ulja (kavitacija).

Zako odranja impulsa

9
Zakon odranja impulsa je jedan od najosnovnijih i najoptijih zakona u prirodi koji vai i u
klasinoj i relativistickoj fizici. Posmatrajmo zatvoreni izolovani sistem koji se sastoji od n estica
ili tijela. estice se kreu ( iskljuivo unutar granica sistema, poto je sistem zatvoren) i meusobno
interreaguju pri emu svaka estica ima svoj impuls p(vektor).

Ako je sistem izolovan, to znai da je suma svih spoljanjih sila koje na njega djeluju jednaka nuli.

To drugim rijeima znai da se tokom vremena impuls lestica moe mijenjati, ali samo tako da
ukupni impuls sistema (kao vektor) ostane nepromijenjen. Zakon odranja impulsa, oigledno je,
iskljuuje unutranje sile pri razmatranju kretanja, to pojednostavljuje rjeavanje problema
kretanja.

Zakon odranja impulsa glasi:

Ukupan impuls izolovanog sistema estica (tela) je konstantan.

Ukupna energija sistema estica je zbir ukupnih energija svih estica i ukupne potencijalne energije
njihovih interakcija:

10

You might also like