246

Za sunanu fotonaponsku opremu na strani istosmjerne struje (DC strani) mora se smatrati
da je pod
naponom ak i kad je sustav isklopljen od strane izmjenine struje (AC strane). Iskljuenje
napajanja
sa solarnih modula praktiki je nemogue jer moduli generiraju napon i ako su
iskljueni iz mree.
Visina istosmjernog napona na ulazu u izmjenjiva moe iznositi do 1000 V DC. Taj napon
moe biti
velika opasnost zbog previsokog dodirnog napona i istodobno moe biti uzronikom poara.
Da bi se
te opasnosti smanjile, sve prikljune kutije moraju nositi natpis upozorenja koji upozorava da
aktivni
dijelovi u kutijama jo mogu biti aktivni nakon odvajanja od pretvaraa.
Prvenstveno treba na strani istosmjerne struje (DC strani) koristiti zatitu uporabom opreme
razreda II
ili jednakovrijednom izolacijom. Na strani istosmjerne struje (DC strani) nije doputena
zatita
nevodljivim prostorima kao ni zatita lokalnim izjednaivanjem potencijala bez spoja sa
zemljom.
Zatita od preoptereenja na strani istosmjerne struje smije se ispustiti za kabele u
stringovima, kad je
trajno dopustiva struja kabela jednaka ili vea od 1,25 puta I
SC STC
(kratkospojna struja pod normiranim
i
spitnim uvjetima) na nekom mjestu.

6. OEKIVANA I STVARNA PROIZVODNJA TE RAZLIKE U PROIZVODNJI

IZMEU FIKSNIH ELEKTRANA I ELEKTRANA S DVOOSNIM PRAENJEM
SUNCA

6.1. Oekivana i stvarna proizvodnja

Za analizu oekivane i stvarne proizvodnje koristit u rezultate za dvije sunane elektrane
iste snage
30 kW.
Prva je SE Solektra u Dragoslavcu (sl. 7), koja se sastoji od 4 slobodnostojea nosaa za
dvoosno
praenje Sunca. Na svakom su nosau postavljena 34 modula nominalne snage 220 W,
ukupno 136
modula ili 29,92 kW. Postavljena su dva izmjenjivaa po 12 kW te jedan izmjenjiva od 10
kW.
247

Kao primjer razlike u dnevnom dijagramu proizvodnje uzet u 28. travnja 2012. godine.
Dan je bio
sunan te je krivulja proizvodnje prilino pravilna.
Na slikama 8 i 9 prikazana su oba dnevna dijagrama.

Slika 8. Dnevni dijagram za SE Berko

Slika 9. Dnevni dijagram za SE Solektra

Iz dijagrama je vidljivo da elektrana s fiksno postavljenim modulima postie snagu preko 20

kW tek
nakon 11 sati, a kod elektrane s praenjem Sunca to je ve u 8 sati. Slino se dogaa i
popodne.
Elektrana Berko taj je dan proizvela 187 kWh, a SE Solektra 313 kWh, to je ak 67% vie.
U sljedeim se grafikonima daje prikaz proizvodnje po mjesecima.

Slika 7. SE Solektra, Dragoslavec

Druga je SE Berko (sl. 1), integrirana na krov poslovne zgrade u akovcu. Moduli
snage 225 W
(ukupno 133 komada ili 29,925 kW) postavljeni su u redove, s razmakom izmeu
redova 2,6 m i
nagibom prema horizontali 35.
Obje su elektrane putene u pogon priblino u isto vrijeme, to daje dobru osnovu
za analizu i
usporedbu

Trokovi izgradnje sunane elektrane s dvoosnim praenjem Sunca u odnosu na sunanu

elektranu s
fiksnim modulima vii su u prosjeku 30%, a proizvedeno je 42% vie energije. Uz istu
poticajnu cijenu
elektrine energije prema dosadanjem tarifnom sustavu sunane elektrane s
dvoosnim praenjem
Sunca su isplativije. Prema prijedlogu novih tarifa, kada se potie gradnja sunanih
elektrana
integriranih u krov, elektrane u slobodnom prostoru vie se nee graditi.

7. PROBLEMI I GREKE PRILIKOM EKSPLOATACIJE

7.1. Elaborat utjecaja elektrane na mreu
Prema Mrenim pravilima, za sve elektrane kod kojih nije ispunjen uvjet da je snaga kratkog
spoja na
mjestu prikljuenja elektrane na mreu 150 puta vea od snage elektrane potrebno je
izraditi elaborat
utjecaja elektrane na mreu. U primjeru SE Levai u Stanetincu elaborat utjecaja pokazao je
da se
elektrana moe prikljuiti na zadnji stup NN mree. Prikljuenjem elektrane pri veoj
proizvodnji
dolazilo je do iskljuivanja jednog izmjenjivaa zbog previsokog napona na mjestu prikljuka
elektrane
na mreu (u SPMO ormariu). Analizom stanja i mjerenjem utvrdili smo sljedee:
u vrijeme iskljuenja elektrane mrea je bila minimalno optereena (praktiki
neoptereena)

napon na mjestu prikljuka bio je praktiki isti kao i na sabirnicama transformatora i

iznosio je
420/241 V
NN mrea je izvedena Al vodiima 70 mm
2 duljina voda od SPMO do TS iznosi 900 m
struja elektrane pri punoj proizvodnji (30 kW) je 42 A
pad napona pri proizvodnji (odnosno porast napona na kraju mree) iznosi 6,25%
napon na mjestu prikljuenja pri punom optereenju iznosi 256 V
doputeni napon 230 + 10% = 253 V
inverteri su podeeni na 253 V i iskljuuju se im napon prijee tu granicu.
Problem je rijeen od strane HEP-a snienjem napona na sabirnicama transformatora.
Elaborat
utjecaja na mreu pretpostavio je kod izrauna neku minimalnu potronju na
niskonaponskom izlazu.
S obzirom na to da se radi o seoskim domainstvima, potrebno je u elaboratu
pretpostaviti da u
nekom trenutku uope nee biti potronje i napraviti proraun utjecaja za takav sluaj.

Slika 14. Dnevni dijagram proizvodnje kod iskljuivanja jednog inverter

7.2. Prenaponska zatita
Kod odreivanja prenaponske zatite u DC krugovima bitan je podatak je li
konstrukcija nosaa
modula izravno spojena na hvataljku ili je izveden izolirani sustav zatite od munje.
U sluaju SE
Berko nije bilo mogue izvesti izoliranu hvataljku jer se radi o metalnom pokrovu na koji je
postavljena
konstrukcija nosaa. Ubrzo nakon postavljanja i putanja u probni rad dolo je do
probijanja svih
odvodnika prenapona (i na AC strani odlaz prema HEP-u, i na DC strani). Budui
da ne postoji
sustav praenja udara munje, ne znamo je li to posljedica udara munje. Dobra je stvar da su
inverteri
zabiljeili greku i nije dolo do oteenja nijednog elementa sunane elektrane.
Prenaponski
odvodnici su zamijenjeni i sustav otada radi bez greke.

7.3. Snaga modula

Projektiranjem prvih elektrana nije bilo definirano koji parametar odreu
je snagu sunane elektrane.
Prema prvim tumaenjima snaga se odreivala prema nominalnoj snazi fotonaponskih
modula. Zbog
toga je u prvim elektranama instalirana snaga morala biti manja od granine snage za
pojedinu grupu
elektrana (npr. 29,92 kW). Kasnija su tumaenja bila da je bitna snaga koja se predaje u
mreu (to je
u svakom sluaju pravilnije). Zbog toga se moe postaviti i vei broj modula, to je dobar
podatak za
elektrane integrirane u krov jer se kod njih teko moe postii maksimum. Padanjem cijena
modula
isplatit e se vei broj modula za odreenu snagu. Ionako se snaga predaje u mreu
ograniava
inverterom, a pod instaliranom snagom smatra se snaga postrojenja na pragu prema
elektroenergetskoj mrei, odnosno prikljuna snaga postrojenja na elektroenergetsku mreu.

7.4. Senzori vjetra i snijega

Na sunanim elektranama s dvoosnim praenjem Sunca postoji mogunost oteenja nosaa
prilikom
jakog vjetra. Zbog toga je kod veine elektrana postavljena meteoroloka stanica koja
prati brzinu
vjetra te u sluaju prevelike brzine postavlja nosae u vodoravni poloaj. Brzinu
vjetra pri kojoj se
nosai postavljaju u vodoravni poloaj odreuje proizvoa nosaa.
Na nekim je elektranama postavljen senzor za snijeg na dnu panela. Ako se pojavi
snijeg na
panelima, nosai podiu panele u vertikalni poloaj, ime se snijeg istresa s povrine panela.
Uvjet za funkcioniranje je postavljanje ureaja za neprekinuto napajanje (UPS) kako bi se i u
sluaju
kad elektrana ne radi postigla zatita od naleta vjetra.
Prole zime (2011./12.) nije bilo snijega da bi se mogla provjeriti efikasnost rada senzora za
snijeg te
usporediti proizvodnja elektrana sa senzorom i bez njega.

8. ZAKLJUAK

Tijekom 2011. i poetkom 2012. krenula je masovnija gradnja sunanih elektrana.

Prva iskustva
pokazala su da su svi koji su sklopili ugovore o otkupu elektrine energije po dosadanjim
tarifama
napravili dobar posao, odnosno da e im se investicija isplatiti u roku od 6 do 9 godina.
Oekivalo se
da e se tarife smanjiti sukladno snienju cijena opreme. Prijedlogom novog tarifnog sustava
cijene se
drastino smanjuju, to se posebno odnosi na elektrane u slobodnom prostoru. Tono
je da se
izgradnjom elektrane uzima prostor unutar poslovnih zona, no povrina potrebna za
proizvodnju
elektrine energije kod sunanih elektrana najmanja je u odnosu na ostale izvore.
Dobro je to se
potie izgradnja integriranih elektrana (na krovu ili fasadi)
teta to se dosadanji pravilnik i tarifni sustav ne primjenjuju za sve koji su zapoeli s
gradnjom jer e
velik broj investitora odustati od gradnje bez obzira na to to su uloili u otkup zemljita,
ishoenje
dokumentacije i plaanje doprinosa.
Veseli me to dosadanje elektrane rade i bolje od planiranog, to nema velikih greaka
u radu ni
havarija te da smo stekli dragocjena iskustva koja e nam koristiti u budunosti.

9. LITERATURA

Popis literature prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu:

1
. G. Oreki, Sunana elektrana Berko idejno rjeenje, 2010.
2. G. Oreki, Sunana elektrana Solektra idejno rjeenje, 2010.
3. J. Podlipnik, Solarni sustavi Zatita od munje, seminar, prosinac 2011.
4. SMA Solar Technology AG, Sunny Portal, <www.sunnyportal.com>
5. MBT-inenjering, Projekti elektroinstalacija, 2010., 2011.
253
SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE KOMPENZACIJE JALOVE
ENERGIJE PO DUBINI SN MREE

Branko Posedel, dipl. ing. el.

HEP-ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Buje

Saetak: U ovom radu prikazan je nain kompenzacije jalove energije u magistralnim SN

distributivnim zranim vodovima. Razvijeni matematiki model omoguava odreivanje
optimalne lokacije i snage kondenzatorske baterije u SN zranim vodovima. Ciljna funkcija
koja se maksimizira ukljuuje prihod od smanjenja gubitaka vrne snage i energije te
godinje trokove ugradnje kondenzatorske baterije. Ugradnja kondenzatorske baterije
je
isplativa kada su prihodi od smanjenja gubitaka vrne snage i energije vei od
trokova
ugradnje baterije. Takoer je predloeno tehniko rjeenje izvedbe kompenzacije postavljene
na betonski stup i opremljene elementima za daljinsko upravljanje. Na kraju su
prikazane
krivulje iz kojih se vidi ekonomska korist u odnosu na razne parametre voda i
razliite
godinje faktore jalovog optereenja.

Kljune rijei: radijalni distributivni vod, kontinuirano optereenje, kondenzatorska baterija,

smanjenje vrne snage i energije, ciljna funkcija.

1. UVOD
U dananje vrijeme ekonomske krize i velikih nova
nih restrikcija za izgradnju elektroenergetskih
objekata, gledajui s pozicije dobrog gospodara, nuno je posvetiti veliku pozornost
racionalnoj
potronji elektrine energije i boljoj iskoristivosti postojeih i buduih elektroenergetskih
postrojenja.
Jedan od bitnih elemenata koji utjeu na racionalnu potronju elektrine energije i
iskoristivost
elektroenergetskih postrojenja je uravnoteen prijenos jalove snage i energije od proizvodnih
jedinica
do mjesta potronje, uzimajui u obzir i distribuiranu proizvodnju koja se prikljuuje
na razliite
naponske razine.
Tokovi jalovih snaga kroz elemente distributivne mree stvaraju gubitke snage i energije koji
se mogu
tehno-ekonomski prihvatljivo otkloniti ugradnjom kondenzatorskih baterija u razne
vorove
distributivne mree. Kao to je poznato, ugradnja kondenzatorskih baterija u
distributivnu mreu,
pored smanjenja vrne snage i energije, omoguuje bolje iskoritenje vodova i
transformatora,
poboljava naponske prilike te na odreeno razdoblje odgaa izgradnju ili rekonstrukciju
distributivne
mree.
Operator distribucijskog sustava koji nadzire i ograniava tokove jalovih snaga kroz svoju
mreu pored
ugradnje kondenzatorskih baterija u TS 110 (35)/SN kV i TS SN/NN moe ostvariti
veu korist
ugradnjom kondenzatorskih baterija u zrane vodove srednjeg napona 10 (20) kV.
Fiksne kondenzatorske baterije ugraene u SN sabirnice TS 110 (35)/SN kV
koncipirane su kao
tarifne kompenzacije za odravanje prosjenog cos () 0,95, koje ne mogu slijediti
dijagram
potronje jalove snage, a da u odreenom razdoblju minimalnog optereenja ne
prijeu u
prekompenzirano odnosno podkompenzirano stanje u razdoblju kada je potreba za jalovom
energijom
najvea
Navedeni problem rjeava se ugradnjom kondenzatorskih baterija po dubini SN mree s
mogun
ou
daljinskog upravljanja. Time se postie vea tehno-ekonomska korist i poboljavaju naponske
prilike
uzdu voda, to ponekad moe biti i jedina ciljna funkcija.

2. GUBICI SNAGE I ENERGIJE U RADIJALNOM ZRANOM SN VODU

Za proraun gubitaka snage i energije koriten je zrani vod duine L, jedinstvenog presjeka
S du
cijelog voda, prikljuen na nazivni napon Un, koji je kontinuirano optereen. Naime
optereenja du
vodova koji napajaju podruja ruralnih sredina s transformatorima manjih snaga mogu
se u cilju
pojednostavljenja prorauna i uz prihvatljivu greku svesti na kontinuirana, tj. na optereenja
jednoliko
rasporeena du voda.
Ugradnja kondenzatorske baterije snage Qc u vod mijenja vremenski dijagram jalovog
optereenja,
dok vremenski dijagram radnog optereenja ostaje nepromijenjen. Iz tog razloga kod
smanjenja
gubitaka aktivne snage i energije zbog ugradnje kondenzatora u vod u proraunu za
smanjenje
gubitaka koristimo samo jalovu komponentu struje )(ti .
Omjer gubitaka snage zbog jalove komponente struje u odnosu na ukupne gubitke
prikazuje nam
relacija:

q/ S= (1- cos2 ).100

gdje je:
q gubici aktivne snage zbog protoka jalove komponente struje
S gubici aktivne snage zbog protoka prividne komponente struje
cos faktor snage DV 10 (20) kV.
Iz slike 1 vidimo da nam za uobiajene faktore snage zranih DV 10 (20) kV (0,85-0,95)
gubici aktivne
snage zbog protoka jalove komponente struje iznose od 10 do 25%.

Slika 1. Relativni gubici jalove snage u ovisnosti o cos

2.1. Smanjenje gubitaka aktivne snage

Za kontinuirano optereen vod, ukupno jalovo optereenje na poetku voda svodimo
na jedinino
optereenje po duini voda na nain:
i(t)=(It)/L

255

gdje je:
i(t) jedinino jalovo optereenje po duini voda u trenutku t
I(t) jalovo optereenje na poetku voda u trenutku t
L ukupna duina voda.
Jednadba (2) pretpostavlja da sva jedinina jalova optereenja uzdu voda imaju isti
vremenski
dijagram optereenja.

dx
x
I(t)
L
i
x
(
t
)
i
(t)

Slika 2. Vod s kontinuiranim optereenjem

Gubitak aktivne snage na elementu duine voda dx, jedininog otpora r, u trenutku t iznosi:
dxxLtirtdP
22
)()(3)(
= (3)
dok su ukupni gubici na vodu duine L:

=
L
dxtdPtP
0
)()(
(4)

)()(
2
tIRtP = (5)
gdje je:
P(t) ukupni gubici na vodu u trenutku t
R ukupni otpor voda ().
Najvei gubici na vodu su u trenutku t kada jalova komponenta struje ima najveu vrijednost
i iznose:

max
2
max
IRP = (6)
Ugradnjom kondenzatorske baterije snage Q
c
na udaljenost a kao to je prikazano na slici 3 smanji
se jalova komponenta struje za iznos Ic na mjestu ugradnje baterije, a time i gubici radne
snage, koji
sada iznose:
263

Q-iz 35 kV mree
Q- iz baterije
tp
t

(h)
Q (kVAr)

Slika 8. Pokrivanje potronje jalove snage u ureenom godinjem dijagramu

Karakteristine veliine ureenog godinjeg dijagrama su:

a) ukupna godinja potronja jalove energije; Wq = 3 498 000 kVArh
b) godinji faktor jalovog optereenja; m = 0,56
c) godinji faktor gubitaka; fp = 0,441
d) maksimalna snaga na ulazu voda: Q
max
= 710 kVAr; P
max
= 2 000 kW
e) srednja jalova snaga; Qsr = 399 kVAr
f) gubici vrne snage (
max
2
max
IRP = ) zbog jalove komponente struje iznose 14 kW
g) gubici energije ( TIfRW
p
=
2
max
) zbog jalove komponente struje iznose 54 260 kWh, dok su
karakteristine veliine zranog dalekovoda: L = 10 km; S = 35 mm
2
(Al/e
); r = 0,835 /km.
Prikazanom tehnikom tehno-ekonomske optimizacije za ugradnju kondenzatorske
baterije u vod
dobijemo sljedee rezultate:
a) optimalna lokacija je uvijek na 2/3 duine voda (6,6 km)
b) optimalna snaga kondenzatorske baterije je 309 kVAr (odabiremo 300 kVAr)
c) ukupno smanjenje vrne snage 10,8 kW (77% u odnosu na
max
P)
d) ukupno smanjenje gubitaka radne energije je 28 760 kWh (53% u odnosu na W )
e) ukupni godinji prihod za cijenu kondenzatorske baterije od 8.350 kn/god. iznosi 6.092
kn.
Iz ureenog godinjeg dijagrama pokrivanja potronje jalove snage vidimo da je
vrijeme ukljuenja
baterije tp 7482 h. Baterija ostaje iskljuena 1278 h, to je otprilike dva mjeseca (oujak i
listopad).
Na slici 9 prikazana je ciljna funkcija Re u ovisnosti o snazi ugraene kondenzatorske
baterije Q
c
,
ugraene na optimalnu lokaciju od 2/3 duine voda. Funkcija je tada ovisna samo o snazi
ugraene
kondenzatorske baterije.