HRVATSKA NORMA tes: 91,010.30 HRN EN 1991-1-1 prosnae 2072 Zamjenjuje HRN EN 1991-1-1:2008; HRN EN 189%-1-12008/spr.1:2011 Euroked 1: Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-1: Opéa djelovanja - Obujamske tezine, viastite tezine i uporabna opterecenja zgrada (EN 1991-1-1:2002+AC:2009) Eurocode 1: Actions on structures — Part 1-1: General actions — Densities, self-weight, imposed loads for buildings (EN 1991-1-1:2002+AC:2003) Eurocode 1: Actions sur les structures ~ Partie 1-1: Actions générales ~ Poids volumiques, poids propres, charges d'exploitation batiments (EN 1991-1-1:2002+AC:2009) Eurocode 1: Einwirkungen auf Tragwerke ~ Teil 1-1: Wichten, Eigengewicht und Nutzlasten im Hochbau (EN 1991-1-1:2002+AC:2009) Europska norma EN 1991-1-1:2002 s ukijuéenim ispravkom AC:2009 ima status hrvatske Referenciski broj: HRN EN 1991-1-1:2012 hr I HZN Hrvatski zavod za norme = Creation Stendarsistute Zabranjono je umnozavanye hrvatski norma ili njhovindijelovaHRN EN 1991-1-1:2012 A Napomena o autorskom pravu @HZN 2012. ‘Sva prava prid2ava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/203). Ako drugaéije nije utvrdeno, ni jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnoZavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nacin, elektroniski ili strojno, ukliuéujuéi fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a éija je adresa nize navedena, Hrvatski zavod za norme (ZN) Adresa: Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb, CROATIA Tel, ++ 385 1610 60 95 Faks: ++ 385 1 610 93 21 e-posta: hzn@hzn.hr Web: www.hzn.hr Izjava 0 odbijanju odgovornosti za PDF PDF zapis moZe sadrZavali ugradene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj se zapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije uredivati osim ako na raéunalu, na kojem se obavija uredi- vanije, postoje licencirani i instalirani oblici ugradenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvacaju ‘adgovorost nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaéa nikakvu odgo- vornost u tome podrugju. Adobe je robni zig tvrtke Adobe Systems Incorporated, Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se naéi u opéim informacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri svaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze- te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluéaju otkrivanja problema povezanog s 1njim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresi,HRN EN 1991-1-1:2012 Nacionalni predgovor (Ovu je hrvatsku normu izdao Hrvatski zavod za norme na temelju dlanka 9. Zakona o normizaciji (,Narodne ovine’, br. 163/2003) i u skladu s Unutrasnjim pravilima za normizaciju, UPN 3, toéka 5.1.3, tako to je europsku normu EN 1991-1-1:20024AC;2009, Eurocode 1: Actions on structures ~ Part 1-1: General actions = Densities, self-weight, imposed loads for buildings, prihvatio bez ikakvin preinaka. (Ova je hrvatska norma prijevod engleske verzije europske norme EN 1991~ 4:2002+AC:2009. U hrvatski tekst norme HRN EN 1991-1-1:2012 ukljuéen je ispravak EN 1991-1-1:2002/AC:2009 tako da su ‘na odredenim mjestima u tekstu unesene izmjene, a potetak i kraj izmijenjenog teksta oznaéeni su oznakom @. Hrvatski tekst norme HRN EN 1991-1-1:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije ~ Dio 1-1: Opéa djelovanja Obujamske tezine, Viastite tezZine | uporabna opterecenja zgrada, pripremio je tehni¢ki odbor HZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodovi, Hrvatskoga zavoda za norme, Program konstrukeijskih eurokodova sadrZava niz norma od kojih se norme HRN EN 1991 do HRN EN 1999 sastoje od vige dijelova: HRN EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija HRN EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije HRN EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcja HRN EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje éeliénih konstrukeija HRN EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih éeliéno-betonskih konstrukejja HRN EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija HRN EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukejja HRN EN 1997, Eurokod 7: Geotehniéko projektiranje HRN EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukeija HRN EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskin konstrukcija Prethodno izdanje Ovo drugo izdanje norme zamjenjuje normu HRN EN 1991-1-1:2008 i ispravak HRN EN 1991-1-1:2008/lspr.1:2011 na engleskome jeziku. Upuéivanje na druge norme (Ova norma sadr2ava nedatiranim upuéivanjem odredbe drugih norma. Ta su upuéivanja navedena na odgovarajucim mjestima u tekstu. Napomene: 1. Izraz -europska norma’ u tekstu ove norme razumijeva se kao .hrvatska norm: 2. Nacionaine biljeSke u tekstu norme oznagene su oznakom NB i odgovarajucim brojem.(prazna stranica)EUROPSKA NORMA EUROPEAN STANDARD NORME EUROPEENNE EUROPAISCHE NORM EN 1991-1-1 travanj 2002. +AC ‘oZujak 2009. Ics 91.010.30 Zamjenjuje ENV 1991-2-1:1995 Hrvatska verzija Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije — Dio 1-1: Opéa djelovanja — Obujamske teZine, viastite tezine i uporabna opterecenja zgrada Eurocode 1: Actions on structures Part 1-1: General actions Densities, self-weight loads for buildings Eurocode 1: Actions sur les Eurocode 1: Einwirkungen auf structures ~ Partie 1-1: Actions Tragwerke — Teil 1-1: Wichten, posed générales ~ Poids volumiques, poids propres, charges, exploitation batiments (Ovu je europsku normu CEN odobrio 30, studenog 2001. godine. Eigengewicht und Nutzlasten im Hochbau Ispravak je stupio na snagu 18. oZujka 2009. godine te je ulijuéen u normu EN 1991-1-1:2002. Clanovi CEN-a moraju se pridrzavati CEN/CENELEC-ovin unutraénjih propisa u kojima su ulvrdeni uvjeti pod kojima se v9} europsko} normi daje status nacionaine norme bez ikakvih promjena. Najnoviji popisii bibiografske uputnice koje se ‘odnase na nacionalne norme mogu se dobiti na zahtjev u Giavnome tajniStvu CEN-a ili od bile kojaga njegova diana, Ova europska norma postojiu tri sluabene verzje (engleskoj, francusko) i njematko)). Izdanje na kojemu drugom jeziku koje je na nacionalni jezik s viastitom odgovornoScu preveo Koji od Zlanova CEN-a I o tome obavijestio Glavno tajnisivo ima isti status kao i sluzbene vera. Clanovi su CEN-a nacionaina normima tela Austriie, Belgie, Bugarske, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gréke, irske, Isianda, lta, Latvie, Live, Luksemburga, Madarske, Malle, Nizozemske, Norveke, Niematke, Polske, Portugala, Rumunjske, Siovacke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjenoga Kraljevstva. aa! EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACISU COMITE EUROPEEN DE NORMALISATION EUROPAISCHES KOMITEE FUR NORMUNG Glavno tgjnistvo: venue Marix 17, B-1000 Bruxelles © 2009 CEN ‘Sva prava iskoritavanja u bilo kojom oblku I na blo koje nadine zadr2avaju ucjelome svjetu nacional élarovi CEN-a Ret. br. EN 1991-1-1:2002+AC:2009 heHRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Sadréaj Predgovor. 4 1 Opéenito 8 1.1 Podrudje primjene 8 1.2. Uputivanje na druge norme 9 1.3 Razika izmedu naéela i pravila primjene. 8 1.4 Nazivi i definice on. 10 1.5. Simboli 1" 2 Razredba djelovanja 12 2.4 Viastita tezina 12 2.2 Uporabna optereéenja.. 12 3. Proraéunske situaci 34 Opéenito 13 3.2. Stalna opteretenja ... 13 3.3 Uporabna optereéenia. 13 3.3.1 Opéenito, 13 3.3.2. Dodatne odredbe za zgrade 14 4 Obujamske tezine gradevnih i uskladistenth materijala... 4.1 Opéenito 14 5. Viastita tezina gradevina. 14 5.4 Prikaz djelovanja 5.2 Karakteristiéne vrijednosti viastite tezine 5.2.1 Opéenito, 15 5.2.2 Dodatne odredbe za zgrade 15 5.23 Dodatne odredbe za mostove. 16 6 _Uporabna optereéenja zgrada. 16 6.1 Prikaz djelovanja 16 62 Rasporedi optereéenja 7 6.2.1 Stropovi, grede i krovovi 7 6.2.2 Stupovii zidovi 7 6.3 Karakteristiéne vrijednosti uporabnih opterecenja 7 6.3.1 Stambeni, drustveni, trgovaski i administrativni prostor. 7 6.3.2 _ Prostori za skiadistenje i proizvodne djelatnosti 20 6.3.3 Garaze i prostori za promet vozila (asim mostova) 23 63.4 Krovovi 24 6.4 Horizontalna opteretenja na ograde i pregradne zidove koji sluze kao prepreke 26HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 Dodatak A (obavjesni) Tablice nazivnih obujamskih tezina gradevnih materijala i nazivnih obujamskih tezina i kutova rasprostiranja uskladistenih materijala Dodatak B (obavijesni) Propreke za vozila i ograde za parkiralista automobila 37 Bibliografija 38HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Predgovor ‘Ovu europsku normu (EN 1991-1-1:2002) pripremio je tehniéki odbor CEN/TC 250, Structural Eurocodes, Gje se tajnistvo nalazi u BSIju (Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavijivanjem istovjetnoga teksta ii objavom obavijesti o prihvacanju najkasnije do listopada 2002. godine, a proturjesne nacionalne norme moraju se povuéi najkasnije do ozujka 2010. godine, Tehniki odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukeljske eurokodove. (Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1991-2-1:1995. Dodaci Ai B su obavijesni Prema CEN/CENELEC-ovim unutra&njim propisima, ovu europsku normu obvezala su se primijeniti nacio- naina normima tela ovih zemalja: Austrje, Belgije, Bugarske, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gréke, Irske, Isianda, talje, Latvij, Litve, Luksemburga, Madarske, Malte, Nizozemske, Norveske, Njemaéke, Poliske, Portugala, Rumunjske, Slovatke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjonoga Krajevstva, Povijest programa eurokodova Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlutila je, na temelju éianka 95. Ugovora, 0 programu djelova- nja u podrugju gradevinarstva. Cilj programa bio je ukianjanje tehnigkin prepreka trgovini i uskladivanje teh- nigkih specifikacija, U okviru tog programa djelovanja, Komisija je pokrenula uspostavu skupine uskladenih tehniékih pravila za proraéun gradevina koja bi, u prvoj fazi, sluzila kao druga moguénost uz vrijedeéa nacionaina pravila u dréa- vama élanicama, a u konaénoj ih fazi zamijenila. Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoé Upravnog odbora s predstavnicima dréava lanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-ih godina, Godine 1989. Komisija i drzave élanice EU-a i EFTA-e odlucili su, na temeliu sporazuma! izmedu Komisije i CEN-a da pripremu i objavijvanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata kako bi im se osigurao Duduei status europskih norma (EN). To, ustvari, povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijinih direkti- va ili Odluka Komisije povezanin s europskim normama (npr. 5 Direktivom Vijeéa 89/106/EEC o gradevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijo¢a 93/37/EEC, 92/50/EEC i 89/440/EEC 0 javnim radovima i uslugama i istovrjednim direklivama EFTA-e pokrenulim sa svihom usposiave unulamjeg trista) Program konstrukcijskih eurokodova sadrdi sljedeée norme koje se opéerito sastoje od vige dijelova EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukeije EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukeija EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje éelignih konstrukeija EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih Geliéno-betonskin konstrukcja * Sporazum izmedu Komislje Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciu (CEN-a) 0 radu na eurokodovima za proraéun 2grada | inzenjerskin gradevina (BC/CEN/03/89).HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija EN 1997, Eurokod 7: Geotehni¢ko projektiranje EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminiiskih konstrukcija Eurokodovi potvrduju odgovornost viasti svake drZave élanice i osiguravaju njihovo pravo odredivanja vrijed- osti koje se odnose na propisivanje sigumosnih pitanja na nacionalnoj razini Kad se ona mijenjaju od dréa- ve do drzave. Status i podrugje primjene eurokodova Dréave ¢lanice EU-a i EFTA-e potvrduju da eurokodovi sluze kao poredbeni (referencijski) dokumenti u slie- deée svrhe — kao sredstvo potvrdivanja uskladenosti zgrada i inzenjerskih gradevina s bitnim zahtjevima Direktive Vijeca 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 ~ Mehaniéka otpornost i stabilnost i bitnim zahtjevom br. 2 — Sigurnost u sluéaju poZara — kao osnova pri specificiranju ugovora za gradevine | pripadajuée inZenjerske usluge = kao okvir za izradu uskladenih tehnigkih specifikacija za gradevne proizvode (europske norme, EN i europska tehnicka dopustenja, ETA). Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same gradevine, u izravnome odnosu s Temeljnim dokumentima2 navedenim u 12. élanku Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukéija od uskladenih norma za proizvode’. ‘Stoga, tehniéka pitanja koja proiziaze iz eurokodova trebaju biti prikladno razmotrena na tehniskim odborima CEN-a ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama za proizvode s cljem postizanja pune spojivosti tih tehniékih specifikacija s eurokodovima. Eurokodovi osiguravaju zajedni¢ka pravila proraéuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri proraéunu cijelih konstrukcija | dijelova proizvoda tradicionaine i inovativne prirode. Neobisni oblici gradenja ili uvjeti proraguna nisu posebno obuhvaéeni pa se u takvim sluéajevima projektant upuéuje na dodatno savjetovanje sa struénjacima, Nacionalne norme k« 1a se primjenjuju eurokodovi Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadrZavat ée cjelovit tekst eurokoda (ukjuéujuti sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor iiza kojih smij sliediti nacionaini dodatak (obavijesni). ? U skiadu s Glankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblk u temelinim dokumentima radi ostvarenja ‘nuzne povezanosti izmedu bitnih zahfjeva i mandata za uskladene EN-ove | ETAG/ETA-ove, * U skiadu s élankom 12. CPD-2, temelini dokumenti moraju 2) dati konkretan oblk bitnim zahtjevima uskiadivanjem nazivja | tenniékin osnova te naznakom razreda ill razina za svaki zahijev gale je to nuino b) naznasiti metode povezivanja th razreda il razina zahtjova s tehnickim specifkacjama, npr. metode proraéuna i provjere, tehnika pravila projektranja itd ©) posluaiti kao osnova uspostave uskladenih norma i smjernica 2a Europska tehnicka dopustenja, Eurokodovi, ustvari,imaju slignu ulogu u podruéju bitnog zahtjeva br. i djeta bitnog zahtjeva br.2HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Nacionalni dodatak smije sadrZavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu ostavijen slo- bodan odabir na nacionainoj razini i koji se nazivaju ,nacionalno odredeni parametri* (NDP), a upotrebliavaju se pri proragunu zgrada | inZenjerskih gradevina koje se grade u dotiénoj dréavi, t. kao: — vrijednosti ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguénosti — wrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol = podatke specifiéne za neku drzavu (zemiljopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereéenja snijegom postupak koji ée se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi moguéi postupci a smiju jo8 sadréavati = odluke o primjeni obavijesnih dodataka — upuéivanja na neopreéne dopunske podatke radi pomoti korisniku pri primjeni eurokoda, \Veze izmedu eurokodova i uskladenih tehnigkih specifikacija za proizvode (europskih norma i europskih tehniékih dopustenja) Postoji potreba za dosljedno8éu izmedu uskladenih tehniékih specifkacija za gradevne proizvode i tehniékih pravila za gradevine*. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznativanje znakom CE gradevnih proizvoda, a koji upucuju na eurokodove, trebaju jasno navesti koji su nacionalno odredeni parametri uzeti u obzir. Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-1 Norma EN 1991-1-1 daje proraéunske smjemice i djelovanja za konstrukcijski proraéun zgrada | inzenjerskih gradevina, a odnosi se nai — obujamske tezine'*” (1) Za proraéun stupova i zidova uporabna optereéenja treba postaviti na sva nepovoljna mjesta. NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju se uvesti daljnja pojednostavnjena pravila. Preporuéuje se da se najveée uzduzne sile proraéunaju uz pretpostavku jednoliko raspodijeljenoga ukupnog uporabnog optereéenja ra stropu svakoga kala. (] (2) Kad stupovi i zidovi preuzimaju uporabna opterecenja vige katova, ukupna uporabna optereéenja smiju se smaniiti faktorom smanjenja a, u skladu s to¢kama 6.3.1.2(11) i 3.3.1(2)P. 63 Karakteristiéne vrijednosti uporabnih optereéenja 6.3.1 Stambeni, drustveni, trgovaéki i administrativni prostori 63.1.1 Kategorije (1)P Prostori u stambenim, drugtvenim, trgovaékim i administrativnim zgradama moraju se svrstati u kategorije u skladu s njihovim namjenama prikazanima u tablici 6.1 (2)P Neovisno 0 ovaj razredbi prostora, dinamiéki uéinci moraju se uzeti u obzir tamo gdje se predvida da ce uporaba uzrokovali znatajne dinamicke udinke (vidjeti tocke 2.2(3) (5)P). 7HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Tablica 6.1 - Uporabne kategorije Kategorija Namjena Primjer "A__|Prostor za stanovanje! ‘Sobe u stambenim zgradama | kuéama, sabe i odjel u bolnicama;, kuéanske djelatnost sobe u hotelima I prenoéistima, kuhinje 1 kupaonice B Uredski prostori (C1: Prostorie sa stolovima isl, primjerice u Skolama, kavanama, restoranima, blagovaonicama, éitaonicama, recepcljama 2: Prostori s nepomignim sjedalima, primjerice u erkvama, kazalistima il kinima, sobe za sastanke, dvorane za predavanja, Jdvorane za skupove, Zeljeznicke Gekaonice i st Prostori gdje se mogu okupliat| C3: Prostori bez zapreka za kretanje ud, primjerice u muzejima, © | judi (osim prostora odredenih | izlozbenim prostorima i sliéno, te pristup! u javnim i upravnim kategoriama A,B,iD") | zgradama, hotelima, bolnicama i Zeljezniékim stanicama Ca: Prostori gdje su moguée fizitke aktivnosti, primjerice plesne Javorane, gimnasticke dvorane, pozomice C5: Prostori za vellka okupljanja \judl, primjerice u zgradama za javne Priredbe kao Sto su koncertne dvorane, sportske dvorane ukljucujuci gledalista, terase, prilaze i Zellezni¢ke perone 1: Prostori u trgovinama D_|Predaini prostori 2: Prostori u robnim kuéama Obratiti paznju na totku 6.3.1.1(2), posebno za kategorje C4 | C5. Kad se dinami¢ki utinci trebaju uzeti u obzir, Vidjetinormu EN 1990. Za kategorii E, vidjet tablicu 6,3. NAPOMENA 1: Ovisno o predvidenom natinu upotrebe, prostor koji bi mogli pripadali kategorjama C2, C3 i C4 smiju se adlukom investitora ili nacionalnim dodatkom svrstati u kategoriu C5 NAPOMENA 2: U nacionalnome dodatku smiju se odredit potkategorje za A, B, C1 do C5, D1 iD2. NAPOMENA 3: Za proizvodne djelatnosti i skladistenje,vidjeti toéku 6.9.2, 63.1.2 Vrijednosti djelovanja (1)P Optereéeni prostori, svrstani u kategorie prikazane u tablici 6.1, moraju se proraéunatl upotrebljavajuél karakteristiéne vrjednosti g, (jednoliko raspodijeljeno optereéenje) i Q, (koncentrirano optere¢enje). NAPOMENA: Vrjednosti za q.i Q, dane su utablic 62. Kad je u table naveden raspon, u nacionalnome dodatku smije se odre- dit vijednost. Preporuéene vijednosti namijenjene zasebnoj primjeni su podcrtane. Za odredivanje opéih utinaka upotreblava se ‘opterecenje ¢,, a zalokalne ueinke Q. U nacionalnome dadatku smiju se odredit drugaéij uyjti primjene ove tablice. Tablica 6.2 - Uporabna optereéenja stropova, balkona i stubiéta u zgradama Kategorija opterecenog ae On prostora IkNim?] [kN] Kategorija A, = stropovi 41,5 do 2.0 2.0.do 3.0, = stubista 2,0 do4,0 2,0 do 4.0, bakkoni 25 do4.0 2.0 do 3.0, Kategorija 8 2,0 do 3.0 115 do 45, Kategorija ¢ =c1 2,0 do 3.0 3,0.do 4.0 -c2 3,0d04.0 2,8 do 7,0 (4.0) =03 3,0 do 5.0 4,0 do 7.0, ~c4 45 do 5.0 3,5 do 70 =c5 5.0 do7.5 35.4045 Kategorija D =01 4.0 do5.0 3,8 do 7,0 (4,0) -02 4,0 do 5.0 3,5 do 20 18HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 (2) Gdje je to potrebno, opterecenja q. i Q, treba u proraéunu poveéati (npr. stubista i balkoni, ovisno o natinu upotrebe i izmjerama). (3) Za lokalnu provjeru treba uzeti samo koncentrirano optereéenie Oy. (4) Koncentrirana optereéenja od skladinih polica ili opreme za podizanje treba odrediti za svaki pojedini sluéaj, vidjeti ogku 6.3.2. (5)P Proraéunom se mora uzeti u obzir da koncentrirano opteretenje djeluje u bilo kojoj toéki na stropu ili stubiStu te da djeluje na plohi koja je oblikom primjerena namjeni i obliku stropa. NAPOMENA: Obiéno se smije pretpostavit kvadratni oblik sa stranicama duline 50 mm. Vidjeti,takoder, todku 6.3.4.2(4) (6)P Veriikalna optereéenja prouzrogena viliéarima moraju se uzeti u obzir prema toski 6.3.2.3. (7)P Ako stropovi sluze za vi8e namjena, moraju se proraéunati za najnepovoljniju kategorju opterecenja koje zaziva najveée udinke djelovanja (npr. sile ii progibe) u promatranom element, (8) Ako je moguéa popreéna raspodjela optereenja na stropu, viastita tezina pokretnih pregrada smije se Uzeti kao jednoliko raspodijeljeno opterecenje q, koje treba dodati uporabnim optereéenjima stropova, danim U tablici 6.2. Ovako odredeno, jednoliko raspodijeljeno optereéenje ovisi o viastitoj tezini pregrada, kako je prikazano u nastavku: 5 kNim? za pokretne pregrade viastite tezine < 1,0 kNim duljine zida: za pokretne pregrade viastite teZine > 11 < 2,0kNim duljine zida: = 0,8 Kim? za pokretne pregrade viastite teZine > 2 < 3,0 kNim duljine zida: ge 12kNim? @ (9) Za teZe pregrade proraéunom treba uzeti u obzir: = polozaj i smjer pruzanja pregrada = oblik konstrukeije stropa. (10) U skladu s to&kom 6.2.1(4), uporabno se optereéenje a, (vidjeti tablicu 6.2 i stavke (8) | (9) za stropove | Za prohodne krovove kategorie | (vidjeli tablicu 6.9) smije pomnoaiti faktorom smanjenja ca. Gl NAPOMENA 1: Preporuéena vrijednost faktora smanjenja a4 za Kategorie A do D odredena je kako siljedi u nastavku: Gal Sy, 10 (ea s ograniéenjem za kategorije CiD: a, >0,6 gdje je: 6 faktor u skladu s normom EN 1990, Dodatak A.1, tablica A.1.1 Ao= 10,0 m? 4 optereéena plostina, NAPOMENA 2: U nacionalnome se dodatku smije dati zamjenska metoda, 19HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 (11) U skladu s toékom 6.2.2(2) i pod uvjetom da je prostor svrstan, u skladu s tablicom 6.1, u kategorije A do D, ukupna uporabna optereéenja stupova i zidova koji preuzimaju optere¢enja od vise katova smiju se ‘mnoZiti faktorom smanjenja ay NAPOMENA 1: Preporugene vrjednosti za a, dane su u nastavku. a, -22-2)ve (62) gdje je: n_ bro] katova (n> 2) iznad optereéenih konstrukcijskih elemenata iste kategorije ¥ faktor prema normi EN 1990, Dodatak At, tablica A1.1 NAPOMENA 2: U nacionalnome se dodatku smije dati zamjenska metoda, 6.3.2 Prostori za skladistenje i proizvodne djelatnosti 6.3.2.1 Kategorije (1)P Prostori namijenjeni skladistenju | proizvodnim djelatnostima moraju se svrstati u dvije kategorije u skladu s tablicom 6.3. Tablica 6.3 — Kategorije za skladigne i proizvodne namjene Tegra Naniona Prine <1 _[Prostotnamjenen gemini robe, | Potion za stain, wud elder nion thule pete str olan dota [2 Protec namena (1)P Optereéeni prostori, svrstani u kategorije prema tablici 6.3, moraju se proraéunati upotrebljavajudi ka- rakteristiéne vrijednosti g, (jednoliko raspodijelieno optereéenje) iQ, (koncentrirano opterecenje). NAPOMENA: Preporuéene vrijednosti za gs i Oy dane su u tablici 6.4 u nastavku. Ako je potrebno, te se vilednosti smiju Imijenjati u skladu s upotrebom (vidjti tablicu 6.3 i Dodatak A). Promjene se mogu uvesti za pojedini projekt il u nacio- rnalnome dodatku. Za odredivanje opéih udinaka upotrebljava se optereGenje qy, a za lokalne usinke Q;. U nacionainome se dodatku smiju odredit drugadi uvjet primjene tablice 6.4 Tablica 6.4 — Uporabna optereéenja stropova zbog skladistenja Kategorija optereéenog % Prostora, KN’ aN) | Kategoria Et 75 70 (2)P Karakteristiéna vrijednost uporabnog optereéenja mora biti najveca vrijednost, uzimajuéi u obzir i dina mike uginke tamo gdje je to bitno. Raspored optereéenja mora se odrediti tako da odgovara najnepovolinijim uyjetima koji mogu nastati upotrebom. NAPOMENA: Smjemice za prolazne proraéunske situacije koje obuhvataju ugradnju | dogradniu strojeva, proizvodnih jedinica i sliéno, dane su u normi EN 1991-1-6. 20HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 (3) KarakteristiGne vrijednosti vertikalnog optereéenja u skladiénim prostorima treba proraéunati uzimajuél u obzir obujamsku tezinu i gornje proraunske vrijednosti visine gomilanja (slaganja). Kad uskladi8tena roba uzrokuje horizontalne sile na zidove i sligno, one moraju biti adredene u skladu s normom EN 1991-4, NAPOMENA: Za obujamske tezine vidjeti Dodatak A, (4) Treba uzeli u obzir sve uéinke punjenja i praznjenja. (5) Opterecenja skladignih prostora za knjige | ostale dokumente treba odrediti iz optereGene plostine i visine polica za knjige, upotrebljavajuci odgovarajuée vrijednosti obujamskin tezina, (6) Optereéenja proizvodnih prostora treba odrediti uzimajuci u obzir predvidenu namjenu i opremu koja ée se ugraditi, Tamo gdje se ugraduje oprema poput dizalica, pokretnih strojeva i sliéno, uéinke na konstrukeiju treba odrediti u skladu s normom EN 1991-3, (7) Djelovanja viliéara i teretnih vozila treba u proraéunu uzeti kao koncentrirane sile koje djeluju zajedno s ‘odgovarajucim raspodijelienim uporabnim optereéenjima danim u tablicama 6.2, 6.4 i 6.8. 6.3.2.3 Djelovanja uzrokovana viliéarima (1) Viliéare treba svrstati u 6 razreda, FL 1 do FL 6, ovisno o njihovoj tezini, dimenzijama i nosivosti, vidjeti tablicu 6.5, Tablica 6.5 - je viliéara prema razredima FL i Noto tezina Nosivost | Sirinaosovine | UkupnaSirina | Ukupna duljina Razred viliéara he rat “tal A ‘tt Fut a 10 0.85 4,00 2,60 FL 34 18 0.95 4:10 3,00 FL3 44 25 1.00 4120 3:30 Fla 60 40 41,20 140 4,00 FLS 90 60 150 480 4.80 FL6 110 80 4:80 230 0 (2) Vertikalno statisko osovinsko optereéenje viliéara Q, ovisi o razredima FL 1 do FL 6 i treba ga uzeti iz tablice 6.6, Tablica 6.6 ~ Osovinsko optereéenje viliéara saeaviéara | O*0vinsko opterecenie Razrod vile Qc KN] Ft 26 FL2 2 FLa 8 FLA 90 FLS. 140 FLe. 170, (3) Vertikalno statiéko osovinsko optereéenje 0, treba povetati dinamickim koeficijentom @ upotrebljavajuéi izraz (6.3). Dram = PDs (6.3) aHRW EN 198t-1-1:2012 EN i99t-1-1:2002+AC-2008 gdje je: Quays Karakteristiéna vriednost dinamigkog djelovanja © dinamigki koefiijent — karakteristiéna vrijednost statiékog djelovanja. (4) Dinamigki koeficijent g za viliéare uzima u obzir udinke inercije uzrokovane ubrzanjem i usporenjem pre- no8enog lereta i treba imali sljedeée vrijednosti 9 =1,40 za kotaée sa zratnicama 2,00 za pune kotaée. (6) Za viliéare neto tezine vece od 110 kN, opterecenja treba odrediti toénijim proraéunom, (6) Vertikaino osovinsko optereéenje Ox i Q..ye viliéara treba rasporediti kao na slici 6.1. Slika 6.1 - Dimenzije viligara (7) Horizontalna optereéenja uzrokovana ubrzanjem ili usporenjem viliéara smiju se uzeti kao 30 % vertikalnoga osovinskog opterecenja Qh NAPOMENA: Nie potrebno upotrebijavati dinamitke koeficllente 6.3.2.4 Djelovanja uzrokovana teretnim vozilima (1) Djelovanja teretnih vozila koja se kreéu slobodno po stropu ili po tratnicama treba odredili prema raspo- redu opterecenih kotaca. (2) Stati¢ke vrijednosti vertikalnin optereéenja kotaéa trebaju biti dane u obliku stalnih teZina i uporabnih tereta. Za odredivanje koeficjenata kombinacije i zamomih opteretenja treba upotrebljavali spektar njihovih vrijednosti 2HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 (3) Vertikaina i horizontaina optereéenja kotaéa treba odrediti za svaki pojedinaéni sluéaj (4) Raspored opterecenja kao i dimenzije bitne za proraéun treba odrediti za svaki pojedinaéni sluéal, NAPOMENA: Smiju se upotrebljavati prikiadni modali opteroéenja iz norme EN 1991-2. 6.3.2.5 _Djelovanja uzrokovana posebnim uredajima za odréavanje (1) Posebne uredaje za odréavanje treba modelirati kao optereéenja transportnin vozila, vidjeti tocku 6.3.2.4. (2) Rasporede optereéenja, kao i dimenzije bitne za proraéun, treba odrediti za svaki pojedinaéni sluéaj. 6.3.3 Garaie i prostori za promet vozila (osim mostova) 63.3.1 Kategorije (1)P Prometni i parkiraliéni prostori u zgradama moraju se svrstati u dvije kategorije, u skladu s njhovom dostupnosti vozilima, kako je pokazano u tablici 6.7. Tablica 6.7 - Prometni i parkiraligni prostori u zgradama Kategorija prometnog prostora Namjena Primjeri Prometni i parkraligni prostori za lagana | Garaze, parkiraiéni prostori i parkiraliéne F vorila (< 30 kN bruto teZine voziiai< 8 | dvorane sjedala bez vozateva) Prometni i parkiraligni prostori za srednja__ | Pristupni putovi, podruéja dostave, podrucja c vozila (> 30 KN, < 160 KN bruto teZine | dostupna vatrogasnim vozilima (< 160 kN. vozila, $ dvije osovine) bruto tezine vozila) NAPONENA 1: Pristup prostorima koji su proraGunani kao Kategoria F treba ogranigti mehanickim preprekama ugradenim v 2gradu NAPOMENA 2: Podruia proragunana kao kalegotie F | G treba bi oznaéena odgovarajuelm znakovima upazorenia (1) Treba upotrebljavati model optereéenja s jednostrukom osovinom i optereéenjem Q, s dimenzijama prema slici 6.2 te jednoliko raspodijeljenim opteregenjem q,. Karakteristiéne vrijednosti za q | 0, dane su u tablici 6.8, NAPOMENA: Optereéenje gy sluzi odredivanju opéih udinaka, a Q, odredivanju lokalnih uéinaka. Nacionalni dodatak smije odrediti drugatije uvjete primjene ove tablice. 23HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 1,80 NAPOMENA: Stranice kvadrata na koji se rasprostire optere¢enje su 100 mm za kategorilu F, 2 200 mm za kategorilu G (vidjetitablicu 6.8). Slika 6.2 — jimenzije osovinskog optereéenja Tablica 6.8 - Uporabna optereéenja garaia | prostora za promet vozila Kategorija prometnog prostora on a Kategoria F bruto tezina vozila < 30 KN co a Kategoria 6 30 kN mort cementni mort 19010290 ipsa mort, 0 apneno-cementi mort 18.040 200 ]vapneni mort 12,00 18.0 7 Povetati za 1 kNim® za uobiéajene postotke Gelika za armiranje | prednapinjanje ) Povetati za 1 kN/m’ za neotvrsnuli beton. NAPOMENA: Vit & pola. Tablica A.2 - Gradevni materijali- zide ater Obujamska tezina 7 Material [kNim’] zidni elementi lopetni vidjeti normu B®) EN 771-1 Gl vapnenosilikatni vidjoti normu Ei) EN 71-2 Gl betonski vidjeti normu B®) EN 771-3 Gl od porastog betona Vigjoti normu 2) EN 771-4 Gol Jod umjetnog kamena vigjoti normu Bi) EN 71-5 Gl stakleni blokovi, Sup vidjeti norma EE) EN 1051 od terakote 210 od prirednog kamena, vidjet! normu [ EN 771-6 oranit, silent, por 27.0 do 30.0 bazalt,diort, gabro 27,0. do 31,0 anit 260 bazaltna lava 24.0 pieséenjak 21,0d027.0 gusti vapnenac 20,0 do 29.0 ostali vapnenci 200 ]vulkanski tuf 200 onajs 30.0 Skrijevac 28.0 NAPOMENA: Vidjet 4. poslav. arHRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Tablica A.3 ~ Gradevni materijali - drvo Materijali ‘Obujamska tezina 7 IkNim’] drvo (za razrede évrsto¢e grade vidjei normu EN 338) razred évrstoée C14 35 razred évrstoge C16 a7 razred évrstoce C18 38 razred évrstoée C22 44 razred évrstoge C24 42 razred évrstoce C27 45 razred évrstoée C30 48 razred évrsto¢e C35 48 razred évrstoge C40 50 razred évrstoée D30 64 razred évrstoge D35 67 razred évrstoce D40 70 razred évrstoée DSO 78 razred évrsto¢e D60 a4 razred évrstoée D70 10.8 liepljeno lamelirano drvo (za razrede évrstoce grade vidjeti normu EN 1194) Homogeno, lijepleno, lamelirano drvo GL24h 37 Homogeno, lijepleno, lametirano drvo GL28h 40 Homogeno, lijepleno, lamelirano drvo GL32h 42 Homogeno, ljepleno, lamelirano drvo GL36h 4a Kombinirano, ijepljeno, lamelirano drvo GL24e 35 Kombinirano, ijepljeno, lamelirano drvo GL28¢ a7 Kombinirano, iepljeno, lamelirano drvo GL32¢ 40 Kombinirano, ijepljeno, lamelirano drvo GL36- 42 uslojeno drvo (,8perpiota") Jod mekog drva 50 Jod brezavine 70 tslojene plote i panelske plode 45 ploge od ivera iverica 7,0.d08,0 /érvocementna iverica 120 iverica s orjentanim iverima 70 viaknaste gradevne ploée tvrde, obiéne i otvrdnule 100 viaknatice srednje gustoce 80 mekane viaknatice 40 NAPOMENA: Vijet 4 poglav, 28Tablica A.4— Gradevni materijali - metali HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 Obujamska tezina 7 Material maka te metall alumin 27.0 imjed 83,0 do 85,0 bronca 83,0 do 85,0 bakar 87 do 89,0 Hjevano Zoljezo 71.060 72,5 ovano Zeliezo 76,0 clove 1120 do 114,0 zelik 77.0 do 785 eink 711.0 60 72.0 Tablica A.5 — Gradevni materijali— ostali materijali terial Obujamska t Matera tkNien} ostali materijall lomljeno staklo 220 staklo u ploéama 25,0 plastika akrine pose 120 polstiron, ekspandiranii u granulama 03 14 pienasto stakio E® (izbrisani tekst) G2 B® (izbrisani tekst) 29HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Tablica A.6 ~ Materijali za mostove Materijalt Obujamska tezina 7 IkNim’] kolnici cestovnih mostova alfatbeton 24,0 do 25,0 evan’ astalt 18,0 do 22.0 vruge valiani asfalt 23.0 Ispuni za mostove pijesak (suh) 18.0 do 16,0" zastor, sliunak (nevezan) 15.0 do 16.0" podlozni beton 18,5 do 19,5 drobljena zgura 13,5 do 14,5 povezani lomijeni kamen 20,5 do 21,5 lina za oblaganje 18,5 do 19,5, gornji ustroj Zeljezniékih mostova zaatitni beton 25.0 Jobigan zastor (npr. granit, gnajs itd.) 20.0 zastor od bazaltnog kamena 26,0 Te¥ina po jedinicl duljine posteljice™ gy IkN/my konstrukcije sa zastorom Jdvotratne UIC 60 12 prednapeti betonski Zejezniki prag s priévsnim priborom 48 betonski Zellezni¢ki prag s metalnim kutnim priévrsnim priborom - | drveni Zeljeznicki pragovi s priévrsnim priborom 19 konstrukeie bez zastora Jdvotratne UIC 60 s priévrsnim priborom 47 évotratne UIC 60 s priévrsnim priborom, mosnom gredom i traénicom vodlicom 49 'U drugim tablicama dano kao uskladiéteni material * Posteljca nije ukjuéena *) Podrazumijeva razmak 600 mm NAPOMENA 1: Vrjednosti se upotrebjavaju ne samo za Zaljezniéke mostove, NAPONENA 2: Viejt 4, postal. 30HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 Tablica A.7 — Uskladigteni materijali - gradenje ‘Obujamska tezina 7 | Kut rasprostiranja Materijat samska prostiranja 9 Jagregati (vidjeti normu [i EN 206 Gl) lagani 9,0 do 20,0” 30, bien’ 20,0 do 30,0 30 tedki > 30.0 30 Stjunak i plesak, rasut! 15,0.do 200 35 pijesak 14,0 do 19.0 30, troska visoke pei Jorude 170 40 granule 120 20 srobjena 90 35 pijesak od opeke, drobijena opeka, lomijena opeka 15,0 35 vermikutit ekspandirani kao agregat za beton 10 - sirov 6.04090 - bentonit rahi 80 40 rastrest 110 - cement rasuti 160 2a u vreéama 150 - loteéi pepeo 10.0.0 14,0 2 staklo, vplodama 250 - ips, mjeveni 150 2s fitarski pepeo od lignita 150 20 ]vapno 130 25 ]vapnenae, prah 130 250.27 magnezit, mjeveni 120 - plastika pollen, pols u granulama 64 20 palvinikloris,prah 59 40 polesterska smola 118 - smolastalepila 130 : yoda, slatka 10.0 Vidjetitablicu A.1 za razrede gustote laganoga betona. NAPONENA: Vidjet 4 poglavije 3HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1981-1-1:2002+AC:2008 Tablica A.8 - Uskladisteni materijali - poljoprivredni Proizvodi ‘Obujamska tezina 7 Kut rasprostiranja 6 IkNim’] tl poljoprivredno gospodarstvo slajski gnoj (najmanje 60% évrstog) 78 - stajski gnoj (sa suhom slamom) 93 45 suho koko8je gnojivo 69 45 tokuce gnojivo (najvise 20% évrstog) 108 - umjetno gnojive NPK, u granulama 8,0.do 12.0 28 obiéna troska, drobljena 137 35 fosfatiu granulama 10,0 do 16,0 30 kaljov sulfat 12,0 do 16,0 28 urea 7.0 do.8,0 24 krma, zolena, rahlo skladistena 35d045 7 sitarice uzmu (viaga < 14% ako nije drukije navedeno) opéenito 78 30 jeéam 7.0 30 pivske Zitarice (viazne) ag = bilino sjemenje 34 30 kukuruz na brpi 74 30 ukuruz u vreéama 50 - -zob 50 30 tujana repica 64 25 raz 70 30 pSenica na hrpi 78 30 pSenica u vreéama 75 = trava u balama 78 40 sijeno (ubalama) 1,0d03,0 - (umotanim balama) 6,0 do 7.0 - krzna i kode 8,0 do.9.0 - hmelj 1,0 do2.0 28 slad 4,0 do 6.0 20 krupica mijevena 70 45 ukockama 70 40 treset suhi, rahi, rastresiti 10 35 suhi, stlaéen u bale 50 — igri 35 - krma u silosu (silaza) 5,0,do 10.0, - slama rasuta (suha) o7 - ubalama 45 - duhan u balama 35 do50 - rasuta 30 - ubalama 7,0.do 13,0 - NAPOMENA: Vidjeti 4. poslav. 32HRN EN 1991-1-1-2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 & Tablica A.9 — Uskladisteni proizvodi — hrana Obujamska tezina y |] Kut rasprostiranja Protzvedi Hameka tetna 7 rostiranja é ja, pakirana 40.4050 - braéno ra hpi 60 26 ti veéama 50 ° abuke * rasute 83 30 = ukatjama 65 ~ trosnje 78 z use 59 = maine, pakirane 20 z iagode, pakirane 42 = race 68 z Secor rahi na hep bien, u vreéama 7,8 d0 10.0 35 160 = povrée, zoleno hupus salata 40 - 50 = povrée, mahunasto rah P sve vate aa 35 = soja TA 30 grasak 78 - povréo, korjonasto sve vste a8 - cikia TA 40 mea 78 36 tuk 70 35 bila repa To 35 krumpir na hpi 18 35 usanducima 4a = Segerna repa Josusona i narezana 29 35 neobradena 78 = sirova i narezana 100 Z NAPOMENA: Vidiet 4 poslavie. 33HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Tablica A.10 - Uskladisteni proizvodi — tekucine Obujamska tezina Proizvodi tN piéa pivo 10.0 mijeko 10.0 yoda, slatka 10,0 vino 10.0 prirodna ulja ricinusove ulje 93 alicerin 12.3, laneno (bilino) ujo 92 masiinovo ulje 38 organske tekuéine | kiseline alkohol 78 eter 7A solna kiselina (teZinski udjel 40 %) 11.8 ‘metiin alkohol 78 dusi¢na kiselina (tezinski udjel 91 %) 147 |sumporna kiselina (tezinski udje! 30 %) 137 sumporna kiselina (teZinski udjel 87 %) 177 terpentin, bjeli alkoholni Spirit 83 ugljikohidrati arilin 98 benzen (benzol) 88 glen’ katran 10,8 do 12.8 kreozot 10.8 rafinirana nafta 78 Parafin (kerozin) a3 Taki benzin 69 sirova nafta (petrole)) 98 do 12.8 dizelsko ulje a3 kao gorivo 7.84098 te&ko dizelsko ulje 12,3, kao mazivo 38 benzin kao gorivo TA tekuci pin butan 587 ropan 5.0 ostale tekuéine iva 1330 mini) 59,0 bijelo olovo za mazanje, u ullu 38,0 blato s vie od 50 % obujma vode 10,8 NAPONENA: Vidjot 4 poglavijeTablica A.11 - Uskladi8teni proizvodi — kruta goriva HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2008 Proizvedi Obujamska tezina y Kut rasprostit TkNim'] a drveni ugljen ispunjen zrakom 40 - bez zraka 15.0 - kameni ugljen briketi, u hrpama 80 35 briket, slozeni 13.0 - briketi jajoik a3 30 kameni ugien, iskopani 100 35 kameni uglen u bazenima za ispiranje 120 - kamena ugjena prasina 70 25 koks. 40 do65 35 do 45 lomijeni uglen u ugljenokopu 123, 35 kameni uglen ispran u uglenokopu 137 35 sve druge vrste kamenog ugljena a3 30 do 35 ogrjevno drvo 5A 45 |smeai ugljen (lignit) briketi, u hrpama 78 30 brik, slozeni 12.8 - viazni 98 30 do 40, suhi 78 35 prasinasti 49 25 do 40 koks, niskotemperaturni 98 40 treset comi, sugeni, évrsto pakiran 6,0 do90 - cei, sudeni, rahi na hrpi 3,0d06.0 45 NAPOMENA: Vidjet 4 poslavie. 35HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Tablica A.12 - Uskladisteni proizvodi — industrijski i ostali Proizvodi ‘Obujamska tezina 7 Kut rasprostiranja 6 TkNim"] nl knjige i dokumenti knjige i dokument 60 - gusto slozeni 85 - ormari | police 60 - odjeca i tkanine, smotane 110 - led, komadi 85 - koza, u hpi 10.0 - Papir usmotcima 150 - uhrpi 110 - guma 10,0 do 17.0 - kamena sol 220 45 sol 120 40 piljevina [suha, u vreéama 30 - suha, u hrpama 25 48 viazna, rasuta 50 45 katran, bitumen 149 - NAPONENA: Vidjot 4. poglavije 36HRN EN 1991-1-1-2012 EN 1991-1-1:2002+AC.2009 Dodatak B (obavijesni) Prepreke za vozila i ograde za parkiralista automobila B(1) Prepreke i ograde na parkiralignim prostorima treba proraéunali tako da izdrZe horizontalna opterecenja dana u B(2). B(2) Horizontaina karakteristiéna sila F (u kN), nastala udarom vozila, okomita na prepreku i jednoliko raspodije- ljena na duljinu od 1,5 m, odredena je izrazom: =05m#/(6, +8) gdje je: m bruto masa vozila (u kg) v brzina vozila (u m/s) okomito na prepreku 6, deformiranje vozila (umm) 6, deformiranje prepreke (u mm). B(3) Kad su parkiraligta proragunana na temelju toga da bruto masa vozila koja ih upotrebljavaju neée premaéiti 2500 kg, za odredivanje sile F, uzimaju se sijedece vrijednost m= 1500 kg 5 mis & = 100 mm ako nema toénijih podataka. Kod krutih prepreka za koje se vrijednost 4, moze uzeti nula, karakteristiéna sila F koja adgovara vozilima mase do 2 500 kg, uzima se s vrijedno&éu 150 KN. B(4) Kad su parkiraliSta automobila proraéunana za vozila Gia bruto masa premasuje 2 500 kg, za odredivanje karakteristiéne sile F, uzimaju se sljedeée vrijednosti m_stvama masa vozila za koje je parkiraliSte proraéunano (ui kg) v 4,5 mis 4, 100 mm ako nema toénijih podataka, BS) Smije se pretpostavili da sile odredene prema tockama B(3) ili B(4) djeluju u visini odbojnika vozila, Za ParkiraliSta namijenjena vozilima dija bruto masa ne premaéuje 2 500 kg, za ovu visinu smije se uzeti 375 mm iznad razine poda. B(6) Prepreke na pristupnim rampama parkiraliSta moraju izdréati pola sile odredene prema toékama B(3) ili B(4), Koja djeluje na visini 610 mm iznad rampe, B(7) Nasuprot krajeva ravnih rampi koje su namijenjene spustanju vozila, dja duljina premasuje 20 m, prepreke ‘moraju izdrZati dvostruku silu odredenu toékom B(3), koja djeluje na visini 610 mm iznad rampe. 37HRN EN 1991-1-1:2012 EN 1991-1-1:2002+AC:2009 Bibliografija 1SO 2394, General principles on reliability for structures 1SO 3898, Basis of design of structures — Notations - General symbols 1S 8930, General principles on reliability for structures — List of equivalent terms 38(prazna stranica)Cjenovni razred HH