Professional Documents
Culture Documents
UVOD...3
1.ANTROPOLOKI PROSTOR SPORTISTE.....4
2.MORFOLOKE KARAKTERISTIKE..5
3.FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI.............................................................6
4.MOTORIKE SPOSOBNOSTI7
4.1.SNAGA...
.84.2.BRZINA....
.84.3.IZDRLJIVOST..
..84.4.KOORDINACIJA
.
.84.5.FLEKSIBILNOST.
94.6.RAVNOTEA....9
4.7.PRECIZNOST.9
4.8.RELAKSIBILNOST.
.94.9.VIDNE SPOSOBNOSTI.
.9 5.KOGNITIVNE
SPOSOBNOSTI...........................................................................10 6.SPECIFINO-
MOTORIKE KARAKTERISTIKE............................................10 7.KONATIVNE
KARAKTERISTIKE......................................................................11 8.SOCIOLOKE
KARAKTERISTIKE.....................................................................12
9.ZAKLJUAK............................................................................................................15
10.LITERATURA..........................................................................................................16
2
UVOD
ovjekovo porijeklo i njegov razvoj dana prou avaju razne nau n e oblati:
biologija, mediina, fiziologija, pihologija, pedagogija, hitorija, filozofija,
ekologija, hitorija umjetnoti, geografija, arheologija, etnologija, demografija,
oiologija i mnoge druge. Sva ova aznanja o ovjeku objedinjava antropologija,
koja e naj e e definira kao nauka o ovjeku u vremenu i protoru. Njen naziv, po
ugledu na druge nauke, natao je iz gr k ih rije i anthropo - ovjek i logo - nauka,
to ozna ava nauku o ovjeku.
3
ANTROPOLOKI PROSTOR SPORTISTE
Antropomotorika je predmet izu avnja kinantropologija. Njen zna ajan dio ini
kinantropologija u feri fizike Kulture i porta. Svrha je itraz ivanje djelatne onove fizi ke
Kulture i porta kao i vojevrnog adrz aja poznaje, ipoljavnja i razvoja ovijeka u ijelini
( S. Dautba i , A Bradi Sarajevo 2005).
morfoloke karakteristike,
funkcionalne sposobnosti,
motorike sposobnosti,
specifino-motorike karakteristike,
kognitivne sposobnosti,
konativne karakteristike, i
socioloke karakteristike.
4
antropolo kih poobnoti i karakteritika bilo bi bepredmetno i nepotrebno
(J. Malako, I. Rao Sarajevo 2004).
MORFOLOKE KARAKTERISTIKE
U toku tjelenog rata i razvoja pojedini dijelovi tijela prate razli i tu krivu,
dotiz u i voj makimum u razli i tim vremenkim ta k ama. Iz tih razlo ga,
morfolo ka truktura tijela, koja e bazira na meuobnim interakijama vih
antropolo kih mjera u razli i tim fazama razvoja moz e biti razli i ta, odnono,
pojedine morfolo ke karakteritike mogu u razli i tim vremenkim ta kama
u e tvovati a razli i tim koefiijentima u e a u odreenoj morfolo koj trukturi
tijela.
Meutim, razvoj pojedinih morfolo kih karakteritika u zna a jnoj je mjeri
determinian i individualnim klopom endogeno i egzogeno ulovljenih i nilaa,
koji u itom razvojnom periodu razli i tim ubjektima odreuje razli i tu fiziolo ku
tarot. Kod nekih morfolo kih karakteritika, naro i to kod onih koji u pod
znatnijim utjeajem egzogenih i nilaa, varijaije u populaiji ite hronolo ke dobi
mogu biti veoma velike.
5
L - longitudinalna dimenzionalnost skeleta, odgovoran za rat kotiju u duz inu
animalnog podsistema, i
vegetativnog podsistema.
upravljaki segment, i
izvrni segment.
6
MOTORIKE SPOSOBNOSTI
Prema zaiorkom 81975) motori ke poobnoti u oni oblii motori ke aktivnoti koji e
pojavljuju u kretnim trukturama koje e mogu opiati jednakim parametarkim itemom, koje e
mogu izmjeriti itovjetnom kupinom mjera i u kojima natupaju analogni fiziolo ki, biolo ki i
pihi ki proei, odnono mehanizmi.
Motori kim poobnotima nazivaju e one poobnoti ovjeka koje u etvuju u rje avanju
motornih zadataka i ulovljavaju upe no kretanje, bez obzira da li u te ene treningom ili ne.
Po pitanju utvrivanja trukture motori kih poobnoti ima jo uvek dota nejano a, a
doada nja itraz ivanja pokazuju da je problem njihove trukture tek po eo da e razrje ava. Sve e
vi e zapaz a, da e motori ke poobnoti manifetuju u veoma loz enim i razli itim zadaima.
Faktorkim pritupom u itrz ivanju ovog antropolo kog protora, vremenom e nakupilo ve vi e
informaija koje potvruju da potoji vi e faktora nage, brzine, koordinaije i dr., to je dovelo do
pitanja o trukturi motori kih poobnoti, odnono do pitanja koliko motori kih poobnoti
objektivno potoje i kakve u njihove meuobne relaije.
Na onovu itraz ivanja koja u imala takonomki ili fenomenolo ki karakter, trukturu
motori kog protora (faktori prvog reda) definiali u faktori akionog tipa (naga, brzina,
flekibilnot, ravnotez a, koordinaija i preiznot) i topolo kog tipa (naga ruku i ramenog pojaa,
naga nogu, naga trupa, flekibilnot trupa, flekibilnot zgloba kuka, flekibilnot pojaa,
koordinaija nogu, koordinaija ruku, itd.).
Dvije nove dimenzije iz najnovijih itraz ivanja motori kog protora a kondiionog apekta e
eto pojavljuju a to u : relakibilnot i vidne poobnoti.
MOTORIKE SPOSOBNOSTI
SNAGA
BRZINA
IZDRLJIVOST
KOORDINACIJA
FLEKSIBILNOST
RAVNOTEA
PRECIZNOST
RELAKSIBILNOST
7
VIDNE SPOSOBNOSTI
( S. Dautba i , A. Bradi Sarajevo 2005)
SNAGA
BRZINA
IZDRLJIVOST
Potoji mnogo definiija izdrz ljivoti kao pihomotornog kvaliteta. Prikladna bi bila
definiija izdrz ljivoti kao poobnoti ovjeka da obavlja dugotrajan fizi ki rad (aktivnot) uz
odreene ulove bez manjivanja njegove efikanoti ili izdrz ljivot je pihomotorna poobnot da
e neka aktivnot vr i duz e vremena bez niz enja njene efikanoti. Izdrz ljivot e moz e definiati i
kao poobnot uprotvljanja zamoru.
KOORDINACIJA
8
FLEKSIBILNOST
Termin flekibilnot poti e od latinke rije i fletere ili flexibili to zna i avijati, avijanje.
Flekibilnot ozna ava razli ite pojmove za razli ita podru ja itraz ivanja. Flekibilnot
razni autori razli ito defini u. Ve i broj autora defini e kao lobodni obim pokreta u jednom ili vi e
zglobova (Alter, 1996; orbin 1978; De Vrie, 1986; Hebbelnik, 1998; Holand, 1968; Stone i Kroll,
1986) (Milanovi , 1997) navodi kako je to poobnot izvoenja pokreta velikom amplitudom a da
je naj e a mjera flekibilnoti makimalna amplituda pokreta dijelova tijela u pojedinim zglobnim
itemima. lark (2001) defini e flekibilnot kao normalnu ratezljivot vih mekanih tkiva koja
dopu taju potpuni lobodni zglobni obim pokreta.
RAVNOTEA
PRECIZNOST
Preiznot e manifetuje u pogoanju ilja ili voenju nekog predmeta do ilja, koji
e nalazi na nekoj udaljenoti. To je jedna od veoma oetljivih oobina za koju je potrebno
imati dobar kineteti ki oe aj, zatim dobra proena parametara ilja i kineteti ka
kontrola pokreta na odreenom putu, kao i vreme konentraije. Dovoljno je da e
rapoloz enje oveka promeni ili bilo koji polja nji faktor (remete i faktor), pa da e
rezultati bitno promene.
RELAKSIBILNOST
VIDNE SPOSOBNOSTI
Vidne poobnoti opiuju niz vaz nih karakteritika koje vidni aparat manifetira u
motori kim radnjama. U njih ubrajamo. Vidnu konentraiju, vidno pode avanje, vidnu
memoriju, periferni vid, vidnu vremenku reakiju, flekibilnot vidnog fokuiranja,
dubinku vidnu perepiju itd ( S. Dautba i , A. Bradi Sarajevo 2005).
SPECIFINO-MOTORIKE KARAKTERISTIKE
9
Pod peifi no-motori kim poobnotima podrazomjmjeva e tepen uvojenoti
peifi nih kretnih truktura porta. Utjeaj bazi nih motori kih poobnoti ini onovu za
daljnju nadogradnju peifi nih motori kih poobnoti koje u direktno odgovorne za
potizanjekvalitetnih rezultata ( S. Dautba i , A. Bradi Sarajevo 2005).
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
One utvari predtavljaju bazu miaone, vjene aktivnoti, i bez njih ne bi bilo mogu e
provoditi metodke potupke obrazovanja, initi analizu portkog upjeha i neupjeha, vr iti
kontrolu i rukovoditi vim drugim miaonim operaijama u proeu trenaz nog rada. Smatra e da
potoji jedna op a kognitivna poobnot, koja je odgovorna za rali ite kognitivne proee i naziva
e G-faktor, koji e naj e e interpretira kao op a inteligenija, a koja e obino defini e kao
poobnot nalaz enja i rje avanja problema u novim, nepdznatim ituaijama." Meutim,
detaljnijnom analizom definiija inteligenije, vidi e,'da potoje velika nelaganje ta je inteligenija,
pa je avim jano da ne potoji i op e prihva ena definiija inteligenije.
Pretpotavlja e da nema nijednog porta, ma koliko on bio
jedn^tavan, gde inteligenija ne u etvuje u jedna ini peifikaije
Utvreno je da meu vfrmnkim poritima ima malo onin kod kojih je
inteligenija proije na, ve je ona u ve ini lu ajeva iznad pro eka, nekih
i znatno, gde e koefiijent inteligenije (QI) naj e e^^kre e^..u^gtaniama.-od-120-140.
Takve vrednoti u pronaene i kod portita koji imaju uz e obrazovanje i nemaju nikakvih
intelektualnih interea. To je donekle i razumljivo, jer kada op i ureaj (generalni kognitivni
proeor) za prijem, preradu informaija i dono enje odluka ne bi funkioniao kako treba, bilo bi
nemogu e poti i dobre rezultate u jednoj tako loz enoj aktivnoti kao to je vrhunki port.
Koefiijent uroenoti op te inteligenije je relativno^dobro poznat i kre e e od .85 do .92 (ve ina
autora matra da iznoi oko .90). To je veoma viold koefiijent i on je prakti no ve i od koefiijenta
motori ke nage, koordinaije i preiznoti i tek je ne to manji od brzine
Smatra e da e op ta inteligenija moz e razvijati amo pod utiajem treninga kod djee do 7
godina, pod ulovom da e rje avaju razni kognitivni problemi. Razvoj dotiz e voj makimum oko
16 godina, pa e odrz ava do 25 godina, a pole 30 godina zapo inje opadanje. U portkim
10
aktivnotima kod pribliz no itih motori kih poobnoti upeh u portu u zna ajnoj meri zavii i od
op te inteligenije, kao i drugih antropolo kih poobnoti i karakteritika ( S. Dautba i , A. Bradi
Sarajevo 2005).
KONATIVNE KARAKTERISTIKE
Razli iti autori, na razli itim populaijama i a razli itim mjernim inrumentima, dobili u
eto veoma razli ite rezultate u pogledu trukture normalnih konativnih karakteritika. Shodno
tome, formirale u e razli ite teorije li noti, od kojih u najpoznatije:
Cattell-ova teorija linosti, i
Eisenck-ova teorija linosti.
Koefiijent uroenoti patolo kih konativnih karakteritika iznoi oko _ 182. DoITe do
aznanja, da ni najavremenije terapeutke proedure~lIT~ metode lje enja ne mogu definitivno
(ili u vrlo velikoj meri) manjiti neki patolo ki faktor. Ono to e naj e e moz e u initi je da e neki
od faktora vede na neku podno ljivu mjeru, a veoma te ko e moz e u initi da e puti na
normalan nivo.
Motivi e u irem milu matraju atavnim djelom konativnog protora, u kome e odvijaju
vi normalni i patolo ki proei trukture li noti.
11
socijalne (sekundarne) motive.
Motiv postignua u sportu e naj e e defini e kao potreba da e dotigne ili prema i
odreeni tandard kvaliteta (odreeni portki rezultat). Smatra e da potoji odreena dimenzija
li noti koja determini e koliko e napora portita uloz iti u potizanje iljeva. Onovnim
pojmovima teorijkog konepta motivaije potignu a pripadaju, oim ame potrebe, jo i ituaija
potignu a, kao i proe uporeivanja vlatitog potignu a a odreenim tandardom.
Konflikti nataju kada doe do ukoba izmeu motiva (dva ilja) ili ako u piholo kom polju
u proeu zadovoljenja nekog motiva toji barijera. Frutraije ili li avanja (varanje, zavaravanje,
ouje enje) nataju kada e ooba nae pred negativnim iljem ili jakom barijerom, i to tanje je
vrlo neugodno, jer ono duz e vremena traje i naj e e rezultira neurotkim imptomima i tanjima.
Situaije u kojima vladaju konflikti ne predtavljaju ne to negativno (pogotovu u mladala kom
dobu), ve pomaz e mladom ovjeku da potane aktivan, a time i da tekne bolju poobnot za
kaniju adaptaiju ( S. Dautba i , A. Bradi Sarajevo 2005) .
SOCIOLOKE KARAKTERISTIKE
Pod oiolo kim karakteritikama podrazumevaju e karakteritike nekih grupa ili dru tvenih
intituija kojima pripada ili a kojima je povezan ovjek koji e analizira.
U oiolo kom protoru predmeti najve eg broja doada njih itraz ivanja bili u problemi
oijalne diferenijaije, oijalne tratifikaije i oijalne mobilnoti (Hoek-Momirovi 1979). Dok
je pojam oijalnih mobilnoti relativno jaan, pojmovi oijalne diferenijaije i oijalne
tratifikaije eto e zamenjuju, a ponekad poitove uju i a pojmom klanih razlika. Jedan od
razloga ovakvog tanja vakako je nedotatak adekvatnih teorijkih i matemati ko-kiberneti kih
modela na kojima bi e zanivala itraz ivanja na temu oijalnog razlikovanja.
Potoji vega jedan model koji omogu ava tvarni nau ni pritup izu avanju trukture
tratifikaijkih dimenzija. Konuian kao fenomenolo ki model, vremenom je pretrpeo nekoliko
promjena, ali je otao pogodan za izu avanje oijalnih promena. S obzirom da je taj model
hijerarhijki, njegova u tina je definiana ttatifikaijkim ubitemima drugog reda:
12
Socijalizacijski subsistem:
edukativni (obrazovni) status, odnono tepen obrazovanja pojedinaa u dru tvu,
bazini rezidencijalni status, karakteritike mjeta gde je ubjekt proveo u ranom djetinjtvu.
Institucionalizacijski subsistem:
profesionalni status, odnono tepen ekpertne mo i pojedina ili poloz aj pojedina u radnoj
organizaiji,
drutveno-politiki status, odnono poloz aj pojedina u dru tveno-politi kim
organizaijama, i politika orijentacija.
Sankcijski subsistem:
bazino-ekonomski status, odnono it prihod u porodii i
predmeti koji u tandardni u jednoj porodii,
ivotni stil, odnono natproje ni tandard z ivota, i
reziduijalni status, odnono karakteritike mjeta gde ljudi z ive.
Otkrivanje zakonitoti natajanja i odrz avanja grupa u vrhunkim portkim ekipama i utiaja
tih zakonitoti na upeh u portkim aktivnotima predtavlja jedan od veoma vaz nih zadataka
oiologije porta. Po to e ve ina portkih aktivnoti otvaruje u portkim grupama, neophodno
je dati odgovore na mnoga pitanja o ulozi kolektiva, uzorima pona anja kolektiva u pojedinim
portovima, grupnim normama i vrednotima, kulturi grupe, tatua pojedina u grupi, oijalnoj
prilagodljivoti pojedinaa, koheziji grupe, njenoj pokretljivoti i trukturi-ranoti.
Grupna dinamika u oblati oiologije porta izu ava:
kako grupa uti e na pojedina, a pojedina na nju,
kakva je veza izmeu grupne dinamike i potignutih upjeha grupe,
kakva je veza grupe i kvaliteta pojedinih lanova grupe, i
kakav je upjeh grupe u takmi enju.
Razli ite potrebe i iljevi difereniraju grupe iz razli itih podru ja i uti u na zakonitoti
njihovog djelovanja. Do dana na podru ju grupne dinamike, kao oiolo kog podru ja, nije
potavljena nijedna konkretna teorija na koju bi e mogla olanjati i itraz ivanja portkih ekipa.
Meutim, jedna "generalna teorija" grupne dinamike mogu a je amo preko az imanja zakonitoti
pojedinih podru ja razli itih kupova grupnih aktivnoti.
Rezultati doada njih itraz ivanja grupne dinamike u portkim igrama ukazuju na nuz not
takvog nau nog pritupa, koji e obezbeivati egzaktno odreivanje utiaja pojedinih latentnih
dimenzija portkih grupa na pojedine portke fenomene. Tek takvim pritupom i adekvatiiim
matemati ko-tatiti kim potupima mogle bi e utanoviti zakonitoti dinamike portkih grupa,
kako u portkim aktivnotima tako i u dru tvu uop e ( S. Dautba i , A. Bradi Sarajevo 2005).
13
ZAKLJUAK
14
pona anja, analogno tome, potoje i:normalne konativne karakteritike, i patolo ke konativne
karakteritike. 7.Soiolo ke karakteritike-Pod oiolo kim karakteritikama podrazumevaju e
karakteritike nekih grupa ili dru tvenih intituija kojima pripada ili a kojima je povezan ovjek
koji e analizira.
LITERATURA
15