intoizam

into ( Shint) ili intoizam je japanska religija potekla iz stare japanske mitologije. To je vrsta
politeizma, sa crtama animizma, a ukljuuje oboavanje kamija, duhova.

into dolazi od kombiniranja dva kanjija: "" shin, to znai bog (a ponekad predsatvlja znak za "kami" u
japanskom jeziku) i "" t to znai Tao ("put" ili "staza" u filozofskom smislu). Tako into znai "staza
bogova."

Alternativno Kami no Michi.

Rije into dolazi od kineske rijei shen-tao, to znai put bogova.

intoizam je dugo bila dravna religija u Japanu ali nakon Drugog svjetskog rata ona se odvaja od drave.
Car Hirohito je bio primoran i formalno se odrei svog statusa boanskog utjelovljenja (arahitogami) u
javnom obraanju naciji 1946. godine, a intoistika vjera u potpunosti je odvojena od dravnih
institucija.

Neki kamiji su lokalni i mogu se smatrati duhovnim biima vezanim za neko mesto, a drugi predstavljaju
bogove, ili vane prirodne objekte, ili procese: na primer, Amaterasu je boginja sunca, Planina Fuji ima
svog kamija, a Susanoo je bog mora i oluje. Kamiji borave na nebu ili na zemlji, kao svete sile u prirodi.

Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupeatljivija planina Japana je planina
Fuji, sveta planina Japanaca. Njena boica je Sengen-sama. Svake godine u zoru hodoasnici se penju na
planinu kako bi gledali izlazak sunca.

Iako je utjecaj religije popustio, Japanci i danas posjeuju hramove. Najraniji hramovi su verovatno bili
prirodni objekti, stene, drvee, vodopadi, koji su smatrani boravitima kamija. U drugoj polovini prvog
milenijuma st. e. javlja se posebna vrsta hrama nainjenog od drveta. Svetita se grade u ast kamijima
ili bivim carevima. U sve se intoistike vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torri. Torri razdvaja
svetite od obinog svijeta izvan njega. Japanci esto kupuju malene ploice, takozvane eme koje vjeaju
u hramovima ili svetiima. Eme su molbe za pomo od kamija.

Unutar ovih svetita esto se nalaze i budistiki hramovi.

Postoji bezbroj lokalnih festivala u Japanu jer skoro svaki hram/svetite ima svoj vlastiti festival. Veina
se festivala odrava jedanput godinje i slavi dogaaje kao to su etva, poetak farmerske sezone ili
obiljeavaju historijske dogaaje.

Za razliku od ostalih religija, intoizam nema neka odreena moralna pravila kojih se vjernici moraju
pridravati. To je vie religija okrenuta ritualima.
U intoizmu postoje ritualne moliltve (norito) iji je cilj da uveaju prinose i blagoslove drutvne
zajednice ili podruja, kako bi se izbegla razaranja ili nesree. Obred egzorcizma i proienja (harai) se
sprovodi sredinom i krajem godine, kako bi se uklonile sve duhovne neistoe. U irim razmjerama
najvaniji susreti ljudi i kamija predstavljaju proslave vezane za godinja doba (macuri), kad se kamiji
prizivaju i ljudi dolaze s njima u dodir. Macuri je festival poklonjen boanstvima, posebno boginji
Amaterasu no Mikoto (mikoto njegova/njena Visost, a upotrebljava se samo poslije imena bogova a
rjee careva i velikih heroja).

Nije potrebno da se neko javno izjasni kao vjernik niti je primoran da vjeruje u into boanstva.
intoizam ne propovijeda da je to jedina ispravna i istinita religija i da su druge lane, a ni vjernici uope
nemaju ni vjerske obaveze. Ono to karakterie ovu religiju je macuri ili poklon boanstvu, kao i hanami
(pogled na cvijee) festival.

Postoji est oblika intoizma : Carski intoizam, Nacionalni ili Dravni intoizam, Hramski intoizam,
Sektaki intoizam, Narodni ili amanski intoizam.

intoizam carskog dvora ili Carski intoizam (Koushitsu Shinto)

Ima dva oblika. Jedan oblik se nastavlja i danas u tri hrama koja su u sastavu carskog dvora. Tokom
carskih vjenanja i sahrana javnost ovdje moe gledati drevne rituale koji se odvijaju u njima. Drugi oblik
je uglavnom religiozno-politiki.

Dravni intoizam (Kokka Shinto)

Nekada su ga zvali nacionalna vjera Japana. Ima religijske kao i politike motive.

Hramski intoizam (Jinja Shinto)

Potie jo od vremena prije pisane japanske historije. Dva najstarija hrama su: Ise hram i Tsubaki hram.
Hramovi su prije bili na otvorenom. Jinja Honcho je asocijacija 80 000 intoistikih hramova koje slui bar
po jedan svetenik. A postoji jo 120.000 hramova bez svetenika.

Sektaki intoizam (Kyoha Shinto)

Kyoha Shinto je historijsko ime religioznog intoizma. ini ih trinaest grupa koje spadaju u Dravni
intoizam jer je ovaj definisan kao ist patriotizam, a Sektaki intoizam je isto religiozan.

amanski intoizam (Minkan Shinko)

Bavi se amanima, duhovnim fenomenima i lijeenjem vjerom.

Dvojni intoizam (Ryoubu Shinto)

Ovaj intoizam je korien za razlikovanje dvije vrste intoizma: Ryoubu Shinto kombinuje budizam i
intoizam, Bude su poistoveene sa Kamijima, i Domen ideja poto intoizam tradicionalno
obeshrabruje nagaanje, neki japanski mislioci i religionisti su pokuali pomijeati psiholoku i filozofsku
misao iz drugih sistema sa intoizmom da bi dobili adekvatniji odgovor o znaenju i svrsi ivota.
Izvori:

https://www.gotquestions.org/Hrvatski/sintoizam.html
https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0intoizam
https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0intoizam
https://vanjagavric96.wordpress.com/category/religije/sintoizam/
http://nippon.org.rs/images/stories/vesti/20120517/Rezime_predavanja-Religije_Japana.pdf
https://en.wikipedia.org/wiki/Hirohito