TETNI NAPITCI

Gazirana pia

Danas je popularnost raznih cola vea nego ikada.

Djeca i mladi odrastaju uz te popularne napitke. Ali
svijest o tetnosti gaziranih napitaka jo je toliko niska
da i dalje pijemo goleme koliine pitajui se zato
osjeamo umor, zato nam pati jetra ili nas boli
eludac?

Ljeto donosi nov nain prehrane i osvjeenja koja mogu

biti veoma tetna za tijelo. Velike vruine zahtijevaju
unos poveanih koliina tekuine, to se esto
nadoknauje razliitim gaziranim napicima. Oni
uglavnom nemaju veliku hranjivu vrijednost, a
viestruko mogu biti tetni.
Upotreba gaziranih bezalkoholnih pia u naoj zemlji je
naglo porasla u posljednjih nekoliko godina. To je
navika koja pridonosi debljini, kvarenju zuba i gubitku
kotane mase. Cijeli razvijeni svijet preplavljen je coca-
colom, fantom, tonikom i drugim vrstama gaziranih
napitaka. Danas samo u Americi svaki mukarac, ena i
dijete dnevno prosjeno popiju dvije limenke gaziranih
pia.

to su?
Uzmite au vode, dodajte joj 8 do 12 liica eera,
umijeajte dozu kemikalija i dobit ete omiljeno
gazirano pie.
Samo nepotreban dodatni unos eera putem tih pia
stvara velike tegobe. Jedna od njih je neuravnoteena
prehrana.
Neka gazirana pia sadre 120 do 180 kalorija iz istog
eera bez hranjivih sastojaka.
Prosjenoj eni koja sjedi na poslu potrebno je svega
oko 1200 do 1600 kalorija dnevno da bi zadrala
odgovarajuu tjelesnu teinu i dobro zdravlje. Dva ili tri
gazirana pia mogu prilino smanjiti potrebnu dnevnu
koliinu' hrane jer sadre veliki dio tih kalorija.
Samim tim dolazi do nedovoljnog unosa mnogih
potrebnih hranjivih sastojaka to s vremenom moe
dovesti do pravog manjka minerala i vitamina. Isto
vrijedi i za mukarce slinih zanimanja kojima je
dovoljno oko 1800 do 2400 kalorija dnevno.

Do kilograma!
Bezalkoholna pia spadaju meu najvee izvore
preraenog eera u razvijenom svijetu. Mnogi preko
njih dobivaju i do jedne treine dnevnog unosa eera.
Ameriki tinejderi unose 44% dnevne koliine eera
iz bezalkoholnih napitaka, dok tinejderke tim putem
unose 40% eera.
Vee doze potiu potronju. Tijekom 1950-ih godina
coca-cola se prodavala u boici od 1,8 dl. S vremenom
su te male boce zamijenjene limenkom od 3,3 dl, a njih
su uskoro nadmaile boce od 0,5 l. Danas postoje i
boce od 1 i 2 litre, s tim da svakih pola litre donosi 200
novih kalorija!
Vano je znati da gazirani sokovi utjeu na pojavu
pretjerane debljine. Dokazano je da, ako se pije tri
decilitra gaziranog pia dnevno, tjelesna se teina za
mjesec dana moe poveati i do jednog kilograma. Kad
se kalorije iz gaziranih i ostalih bezalkoholnih pia
pridodaju kalorijama koje se dobiju iz hrane, esto
nastaje viak koji se skladiti u obliku masnog tkiva.

Pad energije
Gazirani sokovi smanjuju sposobnost organizma da
preradi eer, pa stoga dolazi do dijabetesa, kao i do
razvoja metabolikog sindroma. On se oituje
prekomjernom teinom, visokim krvnim tlakom i
poveanim nivoom eera i masti u krvi. Kalorije
dobivene iz jednostavnih eera liene su biljnih
vlakana i zato brzo ulaze u krvotok, podiu nivo
glukoze u krvi i pruaju privremen osjeaj snage.
Guteraa trenutno reagira luenjem inzulina koji
sputa nivo eera, zbog ega pada i nivo energije. To
potie osobu da posegne za novim zaslaenim piem ili
slatkiem, ime se krug zatvara i kree ispoetka.
Gazirani sokovi produuju i proces probave. Kada
zaslaeno pie stigne u eludac koji ve probavlja
ranije dospjelu hranu, taj se proces usporava i
preusmjerava na razgradnju novopridolih sastojaka.
Ukoliko na taj nain samo rijetko i povremeno ometate
rad svog eluca, vjerojatno se nita strano nee
dogoditi.
Meutim, ako to esto inite, moete znaajno produiti
proces probave i izloiti svoj eludac stresu.

Kiselina
Veina pia, ukljuujui i gazirane bezalkoholne
napitke, poveava luenje eluane kiseline. esto ta
kiselina zaostane u elucu i nakon to popijena
tekuina proe u daljnje dijelove probavnog sustava.
Svakodnevno ispijanje gaziranih sokova moe dovesti
do hipokalemije, odnosno manje kalija u krvi. Takvo
stanje izaziva probleme u radu srca i paralizu, smatraju
francuski lijenici.
Pregledom klinikih sluajeva utvreno je da unoenje
vee koliine gaziranih pia koja sadre mnogo eera i
kofeina moe izazvati drastian pad koncentracije kalija
u krvi, odnosno stanje poznato pod imenom
hipokalemija.
Male promjene u koncentraciji kalija mogu izazvati
ozbiljne poremeaje u radu ivanog sustava te
sustava srca i krvnih ila.
Tipini simptomi hipokalemije su umanjena snaga
miia, grevi, drhtavica i munina. U ekstremnijim
sluajevima, nedostatak kalija moe izazvati probleme
u radu srca i paralizu.

Problem sa snom
injenica je da gazirani sokovi oteuju jetru, a njihovo
dugogodinje ispijanje moe dovesti ak i do ciroze.
Voni eer fruktoza iz gaziranih sokova, koji se
veinom apsorbira u jetri, odgovoran je za ovo
oteenje. Fosforna kiselina iz gaziranih sokova mijenja
sastav urina i dovodi do stvaranja bubrenih
kamenaca. Ni zubi nisu poteeni. Gazirani sokovi
oteuju zubnu caklinu i utrostruuju rizik od razvoja
karijesa. Osim velikog sadraja eera, ovi napici
sadre i kofein, koji je takoer povezan s poveanim
rizikom od osteoporoze. Jedna limenka gaziranog pia s
kofeinom je isto kao alica crne kave. Zato djeca koja
ih piju imaju problema sa snom, ali i s koncentracijom
pri uenju.
Naruavanje kiselo-lunate ravnotee u korist
poveanja kiselosti krvi, predstavlja rizik za gubitak
kotane mase. Naime, podizanje razine kiselosti
uzrokuje neravnoteu kalcija, kao alkalnog minerala u
cirkulaciji. U normalnim okolnostima, tijelo prirodnim
mehanizmom, pomou zdrave prehrane, regulira odnos
kalcija i fosfora u krvi, poznat kao kiselo-lunata
ravnotea, ili pH krvi.

Za cijeli ivot
Meutim, ako se uzme vie fosfata putem hrane ili
pia, potrebno je i vie kalcija. Ukoliko se ne unese
dovoljno kalcija preko mlijeka, sira, ribe i lisnatog
povra - tijelo e ga osigurati iz kostiju i zuba, ime e
smanjiti njihovu gustou. A to e rezultirati
prijevremenom osteoporozom i gubitkom zuba.
Za djecu u razvoju, naruavanje kiselo-lunate
ravnotee je izrazito opasno, zbog oteenja kotanih
struktura, jer se u razvojnom razdoblju oblikuju kosti
za cijeli ivot. Pijenje gaziranih sokova, bogatih
fosfatima, moe ugroziti taj proces i dovesti do
nepovratnih oteenja.
Osim toga, pojaana kiselost moe dovesti do umora,
snienog imuniteta, bolova u kostima i pojave
kandidijaze (infekcije koju uzrokuju gljivice).

Opasni
Iako se obino misli da gazirana pia bez eera nisu
tetna, istina je drugaija. Sva gazirana pia sadre
ugljinu, fosfornu ili limunsku kiselinu - koje
naruavaju kiselo-lunatu ravnoteu, kao i otrovne
umjetne zaslaivae: aspartam, acesulfam K i
sukralozu.
Aspartam ili njegove sastavnice mogu izazvati sindrom
kroninog umora, glavobolju, migrenu, slabost,
uznemirenost, muninu, koni osip, nervozu. Acesulfam
K sadri kemijski spoj koji moe izazvati glavobolju,
depresiju, zbunjenost, smetnje s vidom, oteenje jetre
i bubrega. Neki roditelji daju gazirane napitke djeci
koja imaju eluane probleme, kako bi im olakali
tegobe. Meutim, najnovija istraivanja pokazuju da je
uinak potpuno suprotan. Naime, infekcija privremeno
oteuje stanice eluane i crijevne sluznice, a napici s
visokim sadrajem eera dodatno pogoravaju
situaciju.
U medicinskim rastvorima za rehidrataciju, koji se
preporuuju u takvim stanjima, odnos eera i soli je
optimalan, pri emu eer potie apsorpciju soli.
Voda
Koji je, onda, najsigurniji nain zadovoljavanja potrebe
tijela za tekuinama?
Voda je savreno pie. Nema kalorija, ne probavlja se,
ne nadrauje sluzokou i tijelu donosi upravo ono to
mu je potrebno za ivotne procese. Koliko bismo je
trebali piti? Toliko da nam mokraa bude svijetla oko
est do osam aa vode na dan.
Ljudi uglavnom znaju da bi trebali popiti osam aa
vode dnevno, a mnogi i dobivaju toliko tekuine preko
vode, mlijeka i sokova.
Ali prema jednom istraivanju lijenika, prosjena
osoba uz to popije dnevno oko pet aa (od 2,4
decilitra) kofeinskog ili alkoholnog pia. Oba izluuju
vodu iz tijela i tako izazivaju umor, suhu kou, lou
probavu i glavobolju. Koje je rjeenje? Ukoliko se
nikako ne elite odrei tih navika, nakon svakog
alkoholnog pia i svake alice kave i gaziranog napitka,
popijte au vode.
Smanjite unos kalorija tako to ete piti vie vode, a
manje kalorinih napitaka. Ako ne volite okus iste
vode, dodajte joj koju kap limunova soka ili kupujte
vodu u bocama.
to vie vode budete pili, to ete manje posezati za
drugim napitcima. Ve e ta navika smanjiti unos
kalorija i uravnoteiti vau tjelesnu teinu.

Starenje
Nedavno istraivanje na laboratorijskim mievima
uzbudilo je znanstvenike. Pokazalo se da gazirani
napitci mogu ubrzati proces starenja! Fosfati, sastojci
gaziranih pia, djelovali su tetno na kou i miie
testiranih mieva. Isti mineral dodaje se i u preraeno
meso, kolae i kruh - dokazano je da oteuje kou i
miie, a vjerojatno je tetan i za srce i bubrege.
Iako je istraivanje izvren na mievima, znanstvenici
sa Sveuilita Harvard koje je predvodio dr. M. S.
Razzaque vjeruju da rezultati ukazuju na moguu tetu
koje izazivaju visoke koncentracije fosfata openito.
Gerald Weissmann iz istraivakog urnala FASEB gdje
je otkrie objavljeno kae: "Soda je omiljeni medij za
ubacivanje kofeina za milijune irom svijeta no dolazi s
fosforom. Ovo istraivanje sugerira da ravnotea
fosfora utjee na proces starenja, zato budite oprezni s
takvim napitcima."
Uz gazirane napitke ve su povezani drugi zdravstveni
rizici poput krhkih kostiju, raka guterae, slabosti
miia i paraliza. A jedna je amerika studija pokazala
da ve dva ili vie gazirana pia na tjedan mogu gotovo
udvostruiti anse od razvoja raka guterae.
WWW.RADITEODKUCE.COM