Professional Documents
Culture Documents
JUGOSLOVENSKI JUS
STANDARD ZAVARENE NOSECE CELICNE KONSTRUKCIJE
SA OBAVEZNOM Tehnickluslovi
U.E7.150
1987.
PRIMENOM
od 1987-06-09 Pravilnlk br. 07-93/43 od 19870129;Sluzboni IIstSFRJ. br. 17/87.
SADRZAJ
Strana
1.1 Ovim standardom se utvrduju tehnicki uslovi za zavarene celiene kOllstrukcije sta lnog karaktera, kao i za
pri vremene i montazne konstrukcire koje funkcionisu pod no rmalnim klimatskim uslovima (standard
ii
JU S U.J5 .600J. i to u svim slueajevima kod posebnim jugosl oven skim stclndardima za pojedine vrste
celienih konstrukcija nije dru gacije utvrdeno .
12 Za pojecJine delove zavarenih konstrukcija. koj ; su spojeni iii prikljuceni zakovicama odnosno vijc ima.
vali standard JUS U. E7 .145.
Spi sak standarda sa kojima je ovaj standard u vezi dilt je na kr aju stGndarda.
------ ---
. ka dokumentacija mora biti u skladu sa jugoslovenskim pravilnikom za noseee eeliena konst rul.<.-
. Za 'konstrukcije od veeeg znaeilja plan zilvarivanja je obavezni deo tehnieke dokumentacije, '$to se pro
pisuja pasebnim standardima za pojedine vrste konstrukeija . Za jednostavne konstrukcije daj e se s arno
opis postupka zavarivanja i zahtevi za elektrode.
3.3 Plan zavarivanja mora da sadrii postupak zilvarivanja, vrstu dodatnog materijala. redosled zavari vanja,
kvalitet izrade. zahteve za izradu i obradu, kao i za ispitivanje i vrste kontrole Savova. Savovi k o ji za v re
me izrade postaju nepristupacni moraju se obeleiiti da se izvrSi blagovremena kontrola ukoliko je predvl
S specijalni kvalitet,
kvalitet jedan.
II kvalitetdva.
Ovi znaGi odvojeni su zarezom od ostalih podataka.
U toku izrade konstrukcije i pripreme pojedinih del ova za zavarivanje vriii se, po pravilu. obele.zavanje
bojom. ito:
zutom. kvalitet S.
Kvalitet Savova odreduje se prema propisimil 0 kvalitetu zavarenih spojeva za no sece eeliene konst rukcile.
Oznacavanje kvaliteta sava na crteiimil (slika 1) vrSi se prema jugoslovenskim standardima Za p r ika ziva
S lika 1
3.4 Ka d a se pred'li d a radiografska. ultr <l zvucna. magnetoskopska. penetrantska iii neka druga vr HI! k o n tror e
~avova. mora se izraditi plan u k ome su obel ei cna mesta i obim kontrole . Ovaj plan je sllstavni d e o
tehnic ke dokumentacije i preds t <l vlja o snovu za dokumentaciju 0 rezultatima kontrole .
4 Mate rij al
4.1 Za zav arene n oseee celiene kon strukcije upotrebljavaju se eeliei prema s tandardu JU S C.80.500.
41 Dodatni mate rijal - elektrode za elektrolucno zavarivanje moraju odgov<lrati jugoslovenskim standardi
ma C.H3.Q10 i C.H3.Q11.
JUS U.E7 .150 Strena 3
4. 3 U istom zavaranom spoju dozvoljava'se upotreba vi~e vrste elektroda ako se pribavi doka z da je saybes
prekoran ~a izabranu kombinaciju elektroda.
4.4 Pri upotrebi elektroda za vazno. zategnute i dina~i~ki opterecene delove mora se obratiti naro ~ ita p afnjs
na sklonost elektrodaprema vrucim prslinama.
4 .5 Pri primeni razli~itih postupaka zavarivanja mora se u pogledu dodatnog materijala pridrzavati odgo vara
jucih jugoslovenskih standarda za te materijale.
4.6 Mehanicke osobine cistog metala Sava: granica razvlacenja, izduzenje pri prekidu, zatezna cvrstoc a i z ila
vost, moraju biti najmanje jednake osobinama osnovnog materijala koji se zavaruje.
Svaki zavareni spoj mora biti proracunnt za stvarno, odnosno za opterecenje odredeno jugostovenskim
~
.
pravilnicima za opterecenja, pri cemu se uzimaju u obzir dimani~ko optereeenje i zamaranj e, ukollko
ih ima.
~ 52
i Zavareni spoJevi
5.2.1.1 Pri proracunu zavarenog spoja za debljinu sava u su~eonom spoju uzima se de bljina limova koji se spajajL,.
Ak o se spajaju timovi razlicitih debtjina, uzima se manja debljina.
5.2.1.2 Prorac unska duzina sava u suceonom spoju je duzina na kojoj je post ignuta debljina prema t. 5 .2 .1.1. Po
pravilu, to je duiina iii sirina lima koji se spaja. Prilikom izrade k onstruk cije mora se obezbediti da na ce
loj duzini spajanja lima bude ispunjen uslov iz t. 52.1.1.
5.2.2.1 Proracu nska debljina "a" ugaonog ~ava je visina ravnokr akog pravouglog trougla ucrtanog u presek sava
(slika 2). Pri zavarivanju pod zastit o m praska proracun ska debljina sc moze povecati za 0,6. a ~ 3 mm.
Slika 2
5.2.2 .2 Racunska duzina I ugaonog sava je duzina na kojoj je postignuta pred videna debljina "a" iz t. 5.2 .2 .1 .
5.2.2.3 Kod jednostr anog ugaonog sava nije dozvoljeno opterecen je momentom savijanja koji deluje oko njegove
poduzne os e.
5.2.2.4 Noseci presek ugaonih ~nvova u spoju je zbir proizvoda deb ljin e "a" i duiine I pojedinih silvova:
A~ = La . {
5.2.2 .5 Otporni moment zavarenog spoja je o tporni moment povrs ine kOja se dobija preklapanjem poje'dinih
debljina "a" u ravni spajanja (slika 3).
, t. 5.2.1.2. Nasivost sava su~eonag spaja adrec1ena je dimenzianisanjem delava asnavnag materijal a i ad
nasam dazvaljenag napana sava i dozvaljenog napana asnavnag materij<lla (kvrednasti Iz tabele 2),
6.1.2 Aka se (iz ma kajih razlag.'ll suceoni say proracunllva, uparedni napan adreduje se po. ~lp~Jtezi d efor
macianag r<lda na prameni ablika. Za dvaasno napanska stanje l1paredni napall Ie:
6.2.1 Pretpastavlja se da napani n, Vi' VII u ugaonom savu deluju u ravni spaja, tj. u ravni ADEF (sl ika 3),
gde je:
n napon pritiska iii zatezanja kaji deluje upravna na ravan spaja u kaju je mercidavni presek ~ava
okrenut,
V1 napan smicanja kaji deluje upravna na duzinu sava u ravni spaja u kaju je meradavni prese k ~ava
akrenut,
VII - napon smicanja kaji deluje u pravcu duzine sava u ravni spaja u kaju je merodav ni presek ~v a
akrenut.
Slika 3
7.1.1 Dapusteni napani za vrste ce lika prema JUS C.80.500 dati su u tabeli 1,
naprezanja
apter eeenja' C0361 C0451 C0561
(:0362 C 0452 C0562
C0363 C0453 CO!j63
Zatezanje
I 160 185 240
Pritisak ---. -- -- - - ------ --_.
Savij anje 1\ 180 205 265
7.1.2 Dopusteni naponi u slucaju savova suceonih spojeva zavise od vrste celika, vrste na6reza nja i kvalitet21
savova. Kvalltet savova I uslovi koje say odreoenog kvaliteta mora da ispuni dati su u ju goslavenskim
pravilnicima 0 kvalitetu zavarenlh spojeva za noseee celicne konstrukcije. Dopustenl napanl za ave ~a
vove dobijaju se redukcijom dopustenih napona za osnovni materijal, datih u tabeli 1, o dgovarajucim
koeficijentom "k" iz tabele 2.
Kvaliteti ~vova i uslovl koje ~av odredenog kvaiiteta mora Gil ispuni dati su u propisu 0 kvalitetu
zavarenih spojeva za nosece celicnc konslrukcije.
7.1.3 Za pojedinacna naprezanja savova kod suceonih spojeva dozvoljeni naponi ne smeju preei vrednosti ut
vrdene u t. 7.1.2
a
roc ai'o;:, dop = k . a do>,
gde je:
7 .1.4 U ~avovima sucaonih spojeva, u slucaju kombinacije napona (ravno stanje napona). pojedinacne vrednos
ti a i T ne smeju biti vece od odgovarajuCih dopustenih napona prema t. 7. 1.2. Isto tako i uporeoni
napon ne sme biti vee i od dopustenog napona odredenog prema t. 7.1.2.
au ai'o;:,dop = k . adop
Za odreoivanje koeficijenta .. k" merodavna je vrsta naprezanja koja je odreoe na n ormaln im n aponima u
formuli za uporedni napon prema t. 6 (zatezanje iii pritisak); u slucaju cistog smican ja " k" uzeti isto kao
za pritisak.
gde je:
Rm zatezna cvrstoea osnovrlog materija'la, prema st~rldardu JUS C.SO.SOO,
Ii ..
v koeficijent sigurnosti prema standardu JUS U.E7 .081.
Strana 6 JUS U.E7 .150
--------------------.------------------------------------~
Tabela 3 - Dopusteni naponi za ugaone savove, u N/mm2
Vrsta celika
Siu caj
(:03Gl; (:0362, (:0451, (;0452, (;056 1, (;0562,
opterecenja" (;0363 (:0453 C 056~
7.2.1 Dopuseni naponi pri naprezanju zamaranjem aD dop i 1'0 dop zavise od vrste materljala, oblika Sayar kva
liteta sava, kao i od vrste naprezanja. Razvrstavanje savova prema kvalitetu dato je u tabel15.
7.2.2 Oblici savova i vrste spojeva koji se mogu grupisati tako da imaju istu jacinu zamora prikazan l su u tabe
Ii 6.
7 .2.3 Dopusteni naponi za razlicite vrste naprezallja (jcdnosmerno promenljivo, cisto Jetlnosmerno p romen lji
vo, naizmenicno , cisto naizmenicno) dati su u z<Jvisnosti od odnosa
min u
r= - -
maxa
gde je:
min a apsolutno najmanji napon,
max a apsolutno najveci napon od aksijalnog naprezanja, savijanja iii smicanja, iii pak merodavni upo
redni napon u kriticnoj tacki merodavnog preseka.
U slucajevima gde je predznak od znacaja, on se mora uvesti pri izracunavanju odnosa r.
72 .4 Dopusteni naponi za razl ic ite vrs te matcrijala ((;0361 iii (;0561). vrste naprezanja, odnosi r, kvallteti
savova i oblici savova, dati su u tabel<Jma 7 i 8 Z<J Ne = 2.10 6 promena oPterecen/a.
Za pretezno mirno opterecenje, kada je broj promena opterecenj<J Ne < 105, vaze vrednosti za r = 1.
72 .5 Kod viseosnog naponskog stanja pri zamoru, mcrodavno naprezanje izrazava se preko uporednog na
pona . Nacin izracunavanja Uu vrsi se prema t. 6.1.2.
7.2 .6 Merodavni racunski napo n nc sme biti veci od dopustenog napona za ZJmor, koji ie odreoen u t . 7.2.4 u
veli sa t. 7.2.2 i t. 7 .2.3.
7.2 .7 Kada je ekvivalentni broj promena optcrecenj<J
gde je:
l' (
N = L n. - a.-' )l/k]
e , U
max
gde je:
nj - broj promena opterecenja pri n<Jponu () .,
I
" Kada nile pOlnnt retim rnd" konstrukcllc prl promcni optereCenla No = 2 . 10 6 . korlstitl podatke Iz tabol e 7 lB.
T<lbela tl - Koeficijenti k
Vista celika
Vrste zareza
(;0361, (;0362, (;0363 (;0561,(;0562,(;05 6 3
WOW1 W2
T U celicnim elementirna 0,15 0,1875
T, 0b u vijcima
KO K1 K2 K3 K4 0,288
0,288
T U varovima
--
2<:
2,3
,, f- -- -- I -I
-- - - f - - - .. - -- I-I -
- -I-- --. Omaks. = cL : ()D dop_
2,2 -
2,1 -
2/0 -
" '''7;-
(' - - - - '- - - - dv = (2"0
N0
6
/
, 0 -
1,9 ---''''-:'1-/ _ _ _.
,/8 - "(1-~ .- - - - -
1,7 ...J
~
_;.y,
V
'1-- - - - - ,,--? __ _
' ( 7 - - - - -.
--
-
- --
-~~
/,6
<> c: - -,
1,5 - - , 11//,11/ --
"0
,~ -- - - . _ -
<> C S6 - "'6' - I
/,1. ""' .0..)6: /'J - ,-- - - - -
~--j> /r, I
tJ - - ~ /(.'0 '<?/6';>1' " -
S ~,
-- ~ ~-
~
R"
/,2 - -- - - - -
- -
Z;, (Y;;:t---.
- - _ ._-- ,6(, :-.... -~K
/,1 - - .- - - _. --- f - - - - -_.
...... 't--.. .
~= --~r=:
f'~ "'r-,
- - - - f---- 1- 1- - -. -
v N~
SlikJ I)
8.1.1 Konccpcijo zovarcne I<cJIlstruKcijl! rno;<J biti takvJ ja tok silo I)uuc sto ravilomorniji i cia se pri izradi ~to
vi se smlllije cieforfTI<lcije i zao stali rloponi oJ za, arivalljJ.
iJ.1 .2 Pri pr ojek tovoiljU zavarcilih kOllstrukcijJ I nora or: ofjrililic iti bruj ZJvJr~llih rnontazilih spojeva 11<1 mini
mum.
0.1 _3 Savovi moraju biti ~ristupacni Z~ vrcillc ;ZVOC.lclljJ konstrukcije, rnorJ se izbeg3vati zava rivanje .Iznad
glave i nastojuti d~ sc zilvuruje uliorizolltJ1I101 1l fJ010lJjU.
Stror.aS JUS U.E7.150
- - - ._-----. '" . __ ._ - - - - -
8.1.4 Raspored siJvova pri kame bi mog<lo da se pojavi uticaj zareza izbegavati. Ovo je n<lrocito vaino za d ina
micki opterecene konstrukcije (udarno optereeenje i optereeenje zamaranjem). a posebno kad a su one
na niskim tcmperatur<lma.
8.1.5 Prilikom zavarivanja delova konstrukcije cija je debljinll veell od 30 mm po pravilu se pred uzimllju
posebne mere (predgrejavllnjel. Ovo narocito vazi za zategnute i dinamicki opterecene de lov e ko n struk
cije od materijalll viSeg kVJlitetll .
f 8 . 1.6 Nije dozvoljeno zavarivanje dinamicki optereecnih iii zategnutih delova konstrukcije, koji se p ri izradi
t u hladnom stanju deformisu vise od 5 %. lzuzetak su konstrukcije izradene od celika otpornih prema sta
renju iii celika koji su posle dcformisanja bili normalizovani.
[ 8.1.7 Nc dozvoljava se nagomilavanje savova na jcdnom mestu zbog prekomerne koncentracije zaostalih na
pona u z~varenim spojevima.
I 8.1.8 U slucaju prostornog zavarivanja sekundllrnog konstrukcionog elementll nil osnovni sllstllvlje ni ele me nt
(sl. 5), ukrstanje savova se izbegava odsecanjem ugla na sekundarnom elementu.
II
Slika 5
8.1.9 Temte zava renog prikljucka mora biti sto blize tezistu stapa koji se prikljucuje .
8.1.10 Kod ceonog zavarenog prikljuckil na V<lljilni profil od neumircnou celika po pravi/u se ne izvodi zavariva
nje na mestima prelaza rebra u nozicu profila (zona segregacijc). slika 6.
Slika 6
8.1.11 Nije dozvoljcna kombinacija savova obicnih vijaka u istom spoju, dok je kombinacija savova sa vijcima
visoke klase cvrstoce dozvoljena .
8.1.12 Ako su potrebne monta zlle rup e , njih o v polozaj Sf? 1110ra tacno obeleziti lliJ crtezima. Kada montazne ru
pc treba zatvoriti, z<ltvaraju se kv~litetl1irn z ~v <l r iv a rljem iii zakovic<lma.
82 Limeni nosaci
8.2.1 Suceoni spoj nozice limenog nosaca i ceoni u[)L1olli S<lV dodatne lamele sa osnovnom lamelom mora se
uvek orijentisati upravno na pr;wac nozice nOSilca.
Il..
V.ON.)WOo
JUS U.E7 .160 Strana 9
8.2.2 U slu~aju nastavljanja nozice nosa~a lamelama razli~itih debljina, kada je razlika 6.t >3 mm, mora se,
radi ravno~ernog preno~enja sila, deblja lamcla obraditi sa nagibom prema sl. 7 i tabel i 6.
Slika 7
8.2 .3 Boeni ugaoni spoj izmedu osnovne i dodatne 100mele noiica nosaea poja~llnih dodatnim lamela mll izrlld u
je se u obliku ravnokrakog ugaonog ~ava. Ceoni ugaoni spoj izraouje se kao raznokraki ugao ni ~av sa od
nosom kateta od 1:1 do 1 :3. Kontinualna izrada zavara oko kraja dodat ne lamele omogutuje se odse
canjem (51 . 8) iii zaobljavanjem uglova na krajevima dodatne lamele. Debljina bocnih ugaonih savova ne
sme biti veta nego sto je predvideno proracunom odnosno pravilima za konstruisanje.
I~
Slika 8
8. 2.4 Pre izrade spoja, kada je potrebno da se nozicc sastavljene od dye lamele nastave na istom mes tu, obe
lamele moraju se spojiti u jednu cclinu pom oc u Y-sava (slika 9), da bi bila omogucena izrada zieba i pono
vno zavarivanje korena u suceo nom spoju (slik a 9a), iii dobijanje ~ava bez gresaka prouzrokovanih para
lelnim spojnicama (slika 9b) u su~eonom spoju. Velicina Y-s<lva mora biti tolika da se prilikom zavariva
nja suceonog spoja ne istopi.
60
a) b)
SIika9
8 .2.5 Dodatna lamela ima punu moe nosenja od onog mesta od akle i say na strani kraja lamele ima tu istu mot
nosenja .
Produz etak doda tne lamele je, po pravi lu, jednak najmilnje polovini njene sirine , od mesta gde postaje
teorijski potrebna .
8.2.6 Sirina svake dodatne lamele, ka o sastilvnog dela nozice limenog nosJca, koja je pri~vr~ten a na osnov nu
lamelu sa mo kontinualnim bocnim ~avom dui svojih ivica, ne sme da bude veta od 30 t (t je deb ljina
dodatne lamele).
Stranil 10 JUS U.E7.1S0
8.2.7 Noiica limenog nosaca, neposredno zavarena na rebro nosaca, ne sme, po pravilu, da bude de blja ad
50 mm. Ako su potrebne noiice debljine vece od 50 mm, moraju se sastaviti od pojedin ih lame
la (sl. lOa) iii upotrebiti specijalne nozice sa delom rcbra (51. lOb). prl cemu oval dodatak mora iznosi
ti najmanje 40 mm, iii primeniti vezu nozica i rebra preko velikog ugaonika (sl. lOcI. iii predvideti
posebnu tehllologiju zavarivanja (predgrevanje itd .) kojom ce se naponi od zavarivanja svestl na naJ
manju meru .
a) b) c)
Slika 10
8 .2 .8 Kada se nastavljaju rebra razlicitih debljina, prelaz od tanjeg na deblji dec rebra mora biti blag, da bi
bilo obezbedeno nesmetano prelaienje sila. Kada je razlika u debljinama ~t ~ 3 mm, prelaz lima ad ta
njeg ka debljem izvodi se prema sl ici 11 i tabeli 6. Prelaz sa sava na osnovni materijal u zani zatezan j2
mora biti bez gresaka. Kod staticki opterecenih nmaca prelaz prema slici 11 nije obavezan, ali u za te
gnutomdelu rebra prelaz od sa va na osnovni materijal mora biti blag i bez gresaka.
Slika 11
8.2.9 Ukrucenja rebra nosaca na mestima uticaja koncentrisanih sila moraju biti privarena iii priljubljena uz
noiicu preko koje se pritisak prenosi na rebro. Ul<ru cenja rebra protiv izbo cavanja moraju dodirivati
obe noiice . Oa bi se izbeglo smanjenje nosivosti noiice zbog zavarivanja, narocito pri opterecenju zama
ranjem, ukrueenje se prikljucuje na noiice (i to pre svega na noiicu opterecenu zatezanjem) prema
slici 12 b.
Ukrucenja se u tom slucaju zavare na podloine ploc lce koje su samo cvrsto prilju bl jene uz nozicu. De
bljina ovih plocica mora biti najmanje 30 mm i one moraju biti cv rsto priljubljene na nozicu nosaca ,
sto se mora obezbediti jos pre zavarivanja ukrueenja za podloine plocice .
Izrezi na ukrucenju sluie za smanjiv<lnje koncentracije napona usled zavarivanja i moraju biti tako ve
liki da poduzni ug ao ni ~a v izmedu rebrll i nozice bude pristupacan ida ukrucenj e moze da se zavari na
rebro bez prekida .
a) b)
Slika 12
8 .3 Dvodalni JtapoYi
8.3 .1 Ako su no~ice elemenata od kojih je sastavljen dvodelni ~tap okrenute prema unutra~nj oj strani. ugra
aui u se. po pravilu, spojni limovi prema slici 13a. Debljina spojnih limova mora biti jednaka d ebljini no!i
Ako su nozice elemenata od kojih je sastavljen dvodelni stap okrenute prema spoljnoj stra nl n os a~a,
a)
Slika 13
8 .3.2 Ako su projektom predvideni spojni limovi koji se izvode preklapanjem, duzina prek lopa mora biti naj
mBnJ'e 4 .t' . (t . je debljina spojnog lima ili' noiice profila), slika 14.
min min
Slika 14
Prilikom konstruisanja proracunavanja zav~rene konstrukcije mora se Izvrsitr kl asiflkaciJa ~av ov a u'
grupe prema kvalitetu, u zavisnosti od vrste zavarenog spoja. naprezanja i pripremljenog materljala.
Zlebovi za zavarivanje moraju biti tako obradeni da obezbeduju kvaJitetnu Izradu zavarenog spoja i nje
govu dovoljnu nosivost. Oblik i me re ileboya su prema standardu JUS C.T3.030.
8 ,4,3 Ugaoni spojevi
8.4.3 .1 Du zln a ugaonog sava u ugaonom spoju mora da iznosi niljmanje 6, a ;;" 40 mm, da bl mogao da se sma
tr a nosecim . U sluc aju prikljucaka stapovil. najveca dozv oljena duzina bo~nog ugaon o g sava je 100 . ' ~
L.a" je debljina ~ava) , osim kada se sila pren osi po celoj duzin i ~ava. ka o, na primer, say izmedu noiice i ,
rebra nosa ea.
8 .4 .3.2 Ugaoni sav ovi se. po pravilu, izraduju sa presek om u o bli ku jednakokrakog pravoug log trougla. lzuzetak
su ceoni ~av o vi krajev a lamela k oji se izraduju S<J presekom u obliku razf]okrakog pravouglog trougla
prema t . 8.2.3 .
84.3.3 Debljina ugaonog sava mora odgovarati debljini iz proracuna. Debljina noseceg ugaollog ~ava mora, po
pravilu, izn ositi najmanje 3 mm, () najvise 07
,
. t nlln
. (t min
. J'e deblJ' ina naJ'tanJ'eg li ma u spoju). Kad je
nemogu ce na drugi nacin postiei d ovoljan prikljucak, moze se odstupiti od ovog ogranlcenja, s tim ! to je
a = tm in gornja granka za debljinu ugaon og'sava .
Strana 12 JUS U.E7 .150
8.4.3.4 Uglovi izmecJu povdina zavarivanja zlebova ugaonih savova moraju biti izmedu 6?O i 120~.
8.4.3.5 Kraj ugaonog sava se tako projektuje dB sa po mogucnosti say za~r~i iza ugla prikljucnog elementa u d u
zini od 2a (sl. 15).
2a 2a
Slika 15 Slika 16
8.4.3 .6 Uporedni ugaoni savovi , prema slici 16, dozvoljavaju se pod uslovom da su limovi deblji od 7 mm . U pro
tivnom udaljenost izmedu ivica savovlI morll biti jednakt,l nlljrn,'lnje dvostrukoj debljini lima.
~. Kad se primenjuju isprekidanl ugaoni sllvovi, krajnji Savovi morllju da idu do krlljll elementa, Sl! jedne iii
8.4.3 .7
sa obe strane elementa, zavisno od toga da Ii je ~av Izveden samo sajedne IIi sa obe stra ne.
8.4.3.8 Ugaoni savovi u okruglim iii ovalnim rupama primenjuju se samo izuzetno, pri statickom opterecenju,
kad se dovoljan prikljucak ne moze izvrsiti na drugi naein, iii u slucaju sastavljenih pritisnutih delova kad
usled vel ike sirine postoji opasnost izbocavanja .
9.1 Opstapravila
9.1.1 Za konstrukcije koje podlezu ovom standardu, primenjuJe se, po prllvilu, elektrolucno zavarivllnje, i to ru
en~, poluautomatsko i automatsko, iii neki drugi nacin zavarivanja pod uslovom da su ispunjeni zahtevi
u pogledu kvaliteta spojeva prema jugoslovenskim pravilnicima 0 kvalitetu zavarenih spojeva nosecih ce
licnih konstrukcija.
9 .12 Oblici zlebova za zavarivanje moraJu biti prilagodeni postupku zavarivanja, a mere moraju odgovarati
datim merama na crtezima. Ivice zlebova moraju prl gasnom rezanju biti o~tre.
Ostaci metala na povrsinama rezanja zlebova obradenih makazama moraju se Qdstraniti. Za obradu zle
bova primenjuje se standard JUS C.T3.030 .
9 .1.3 Polozaj i sastav delova koji se zavaruju mora biti takav da pojedini delovi mogu da se prilagode deforma
cijama usled zavarivanja. Pri tom se mora paziti na pravilno odrzavanje predvidenih razmaka u korenu
pojedinih zlebova . Nije dozvoljeno da se pojedini 'delovi konstrukcije prilikom sastavljanja naprezu. Is
pravljanje delova dozvoljeno je u hladnom starlju. Zavarivanje izvrsiti tacno prema prethodno predvide
nom redosled u (plan zavarivanja). Oblik pojedinill delova posle zavarivanja mora da odgovara obliku i
merama datim na crtezima. Dozvoljena odstupanja su prema propisu za tolerancije mera i oblika kod no
se cih celie nih konstruk cija .
9 .1.4 Oa bi se izbeg li zaosta li naponi, sa stavljanj e i zavarivanje konstrukcije pocinje se, po pravilu, iz sredine a
zavrsava na krajevima dela koji se zavaruje. Zavarivanje ukrucenja limenih nosaca za rebro moze se izvr
siti pre zavarivanja rebra sa nozicama. ako to ne spreeava poprecne deforma cije savova izmedu rebara i
noiica.
9.1.5 Povrsine na kojima se zllvaruje i elektrode. odno sno prasak za zavarivanje, moraju biti sasvim suvi. Oblo
ga elektrode ne sme biti ostecena.
9. 1.6 Rupe za monta~ne spojeve konstrukcije koji '1e iZl/ode zakovlcama iii vijcima moraju se bus iti tek posle
zavarivanja pojedinih zavarenih sastavnih delova .
r
JUS U .E7 .150 Stram! 13
~~~
---*-----------~----------------~-------------.---------------~~------~--~~----~
9.1.7 Dodirne povrsine za direktan prenos sila od Jednog na drugi dec stapa kod sastavljenih s tapova moraj u se
obraditi posle zavarivanja pojedinih sastavnih delova stapa.
92 Zavareni spojevi
9.2.1 Izvodenje zavarivackih rlldovll vrsi se u polozlIju koji je nlljpodesniji za zllvarivaea. Za teze delove k o ji se
ne mogu rueno okretati koristi se, po pravilu, mehanieka okretaljka.
Kod svih vrsta okretanja mora se voditi rae una da ne dode do preopterecenja i do pucanja savova.
9.2.2 Povrsina koja se zavaruje mora se dobro oeistiti od svih neeistoca, troske, masnoce, boje i d r. , i to pre
poeetka zavarivanja i posle zavrsetka svakog zavara.
9.2.3 Vrsta i preenik elektrode za zavarivanje iii dodatne zice mora odgovarllti osnovnom mllteri jlllu koji se
zavaruje . Jaeinu struje i napon odreduje proizvodac elektrode odnosno opreme ZIl zavarivlln je u teh
nickom uputstvu .
9.2.4 Obrazovanje luka pri elektroluenom zavarivanju dozvolje'no je samo na povrsinama koje ce bi ti zavarene.
Kod dinamieki iii zamaranjem opterecene konstrukcije, kapljice iz rastopine koje prskaj u u ok oli nu zava
ra i prokaplj ine koje nastaju za.vreme zavarivanja moraju se obrusiti.
9.2.5 Pripojni savovi, za koje se smatra da su iste vainosti kao i definitivni savovi, moraju se izvoditi pod istim
uslovima kao i definitivni savovi. Pripojni savovi se smatraju delom definitivnih savova samo ako su ispu
njeni gornji uslovi i ako su bez prslina iii drugih gresaka; u protivnom slueaju ovi zavari se moraj u pai
Ijivo izlebiti.
9.2.6 Vestaeki ubrzano hladenje saVil nije dozvoljeno. Prebrzo hladenje sava u postojecim uslovima mora se
spreeiti upotrebom debljih elektroda iii prcthodnim zilgrevanjem. Za vreme plave temperature mora se,
pri hladenju, voditi racuna da ne nastane vibririlnje iii opterecenje savova.
9.2.7 Korene savova sueeonih spojeva koji su zavarivani sa obe strilne po pravilu izlebiti, osim ako je postignut
dobar uvar, na primer,posebnim postupkom zavarivanja_ Za postizanje dobrog uvara kod korena ugaonih
savova mora se, pored dobrog naleganja, upotrebiti elektroda sa manjim preenikom iii elektroda sa
dubokom penetracijom .
9.2B Da bi se izbegla greska na krajevima sueeonih spojeva vrsi se, po pravilu, produienje sava po mocu pri
lozenih plocica koje se posle zavrsetka izrade sava odstranjuju. Prelaz od sava na osnovni materijal mo ra
biti blag, bez ugorina i drugih gresaka, naroeito ako su u pitanju savovi optereceni zamaranjem; tada se
kod vaznijih SPOjevil povrsine izbruse.
9.2.9 Obrada zavilrenih spojeva mora biti takva da su savovi sto homogeniji. Prema vainosti spoja postoje ra
zlieiti zilhtevi u pogledu homogenosti, a dati su u klasama kvaliteta prema jugoslovenskim propisima 0
kvalitetu zavarenih spojeva za nosece celicne konstrukcije_ Prsline i nespojena mesta u spojevima nisu do
zvoljeni. Manje ugorine i ostri prelazi spojeva moraju se obrusiti. Vece ugorine se moraju navari t i, a da bi
se postigao blag prelaz od sava nil osnovni materijal, posle navarivanja say obrusiti. Brusiti se moze, po
pravilu, u dubinu od 5 % debljine Silva.
9.2 .10 Naponsko zarenje (otpustanje) Zilvarene konstrukcije se predvida u posebnim slueajevima iii, ako to za
hteva kvalitet zavarenog spoja, izvodi se prema propisimil 0 kvalitetu zavarenih spojeva za nosece celicne
konstrukc ije .
9.2.11 Pomocna sredstva, koja su bila potrebna za vreme sastilvljilnja i zavarivanja, moraju se odstraniti bez stet
nih posledica za materijal konstrukcije. Ostatke sava obrusiti do povrsine osnovnog materijala.
9.2.12 Svi savovi m o rilju se pre bojenjil konstrukcije dobro oeistiti, a eventualne greske odstraniti. Zavareni spo
jevi se morilju pregledati pre bojenja konstrukcije.
10.1 Zavarivanje pomocnih sl'edstava za rnontiranje na delovima konstrukcije dozvoljeno je samo kad je to
predvicJeno planom zavarivilnja. Ako su pomoclla sredstva potrebna za premestanje delova iii za sastav
Ijanje k o nstrukcije, umesto privarivanja posebnih elemenata izvodi se b usenje rupa i povezivanje vijcima.
Strana 14JUS U.E7.150
Ako se na vnznlJlm mestima rupe moraju posle montiranja naknadno zatvoriti zavarivanjem, vrs i se p ri
varivanje pomocnih sredstava (a ne busenje takvih rupa).
10.2 Mesto zavarivanja mora biti zasticeno od atmosferskih utieaja (ki~a, vet1!r i dr.).
10.3 Donja gran;ea temperature (kad nema vetra) za normalno zavarivanje celika (:0361 i (:045 1 iznosi
OoC, a celika (:0561 iznosi +5 0 C. Ispod ovih temperatura zavarivanje se vrsi samo uz preduzima nje
posebnih meri.l utvrdenih na osnovu prethodnih ispitivanja.
10.4 Mora se voditi rncuna 0 ~tetnom utieaju vetra na brze hlac1enje savova. Hladenje ~avova vodo m nije
dozvoljeno .
Kontrola zavarenih spojeva se sprovodi prema propisima 0 kvalitetu zavarenih spojeva nosecih celic
nih konstrukeija.
I
I
Veza sa drugim standardima
l~- -~
Tabela 5 - Kvalitet zavarenih spojeva
Red. Izvodenje sa vova - zahtevi koji Graficka Ispitivanje radi provere mog uCih
broj Vrsta sava moraju biti zadovoljeni oznaka gresaka p rj izvodenju
Postupak ispitiv llnjll Ozna ka
2 Sueeoni say - kvalite- a) izvaden i potpuno provaren 'i Kao redni broj 1 za P 100
Iiteta I koren max a~ 0,8 aD do p
c) bez kratera na krajevima X osim u podrucju prlt is!< a
3 Sueeoni say (zavaren Za najvazniJe ostale ~a- P
jednostrano preko po- vove, ispitivanje bez ra-
~ zaranja na 10 % duzine
tkorene ploe ice)
sava svakog zavariva ~a
~,
i pojasa
Obost rani ugaoni say r
[7
p od rucju sava (npr.
prozracivanjem)
8 1/2V-sava za vezu
J ~
J reb ra i pojasa V
Ugaoni say
i
r.
9 Ugaoni say
&~
I,.
Strana 16 JUS U.E7 .150
--p-~~
na, sa bol':nim stranama od valjanJa iii masinski sece
nih, ako geometrijski uticaji zareza ne postoje iii su
uzeti u obzir pri odredivanju napona .Plamenom sel':ene N8 "
povr~ine moraju biti obradene na klasu 8 po standartlu ~
JUS M.AO.065. -- r~8 1~ --- ~
E:
-
W11 Elementi konstrukcije sa povrsinama sel':enim maka
zama iii plamenom, obradeni na klasu 12 po standardu
--- [ !N12 1~
E:
-----
W
l W12 Elementi konstrukcije sa rupama, takode i sa zako
I II II II II I
vic<lma i vijcima do najvise 20 %, a kod spoj eva TS
0
0
0
0
0
:-] ~
I
JUS U.E7.140).
Zarezi W2 - zakivanje, vijci sa tllcnim n1!leganjem, spojevi s~ vijcimll visoke kla se cvrstoce (JUS U.E7 . 145 i 140)
0',":. 0 :l --
--I : ~ ~II ~ ~_~J - -
-
W22 El e men ti sa rupama kod jednosecnih ali poduprtih
tEB==t~
veza sa zakov ica ma iii vijcima; sme se uzeti podu
t~
piranje samo na sirini b ~ 15 t.
'1-=_0_ __ ~I
o 0 .0
---I , ~ ~II~ ~ , I - --
JUS U.E7.150St.r ana 17
..-ca~~--~----------~--------------------~----------------------------~~----~~~--~~~~~
Nastavak tabele 6
Grafic ka
Oznaka
Red. broj o pis Ski c a ozn a ka prema
tabeli 5
P 100
/~ ~
Elementi poveznni suceonim savom
~
011
specijalnog kvaliteta poprecno na
pravac sile. ~ X P 100
K
\\,\'
.,
I g""""..."".".". ! ~
022 V ertika lni limovi i poja sni profili od Pi li
valjani h profila iii lamela povezani su - P 100
X
I
ceo nim silvom, kvaliteta I. Pili
P 100
1 Zarezi K 1 - umereni uticaj zareza
~ Pili
~ --[:0-
111 Elementi p ovezan i suceonim savom
kvalitetn I poprec no na prnvac sile. . ;~/:/:: 'i P 100
~/ X Pili
P 100 .
I
--- ~ -
~J . 1.
112 Elementi povezani poprecno na pravac
..
sile suceonim ~a vom kvaliteta I, kod P ili
~".3 'i
---~--
razlicitih d eb ljina sa nesimetricnim P 100
t::,.
se:/~~
123 Ele men ti poveza ni u pravcu sile K
f7
t::,.
nim sa vo m, obos tranim ugaonim savovi
~. "
V
ma iii jednostra nim ug aonim savo m.
~/ &
b,.
~
131 Neprekinuti K,s1lv sa obostr anim ug ao t::,.
nim savovi ma opte recen poprecno .
~/
'"
'''''' ''''''/
1
K
f7
151
~
Un ak rsni spo j Ksa vom sa obo stranim
b,.
ugaonim savo vimil optereeen u ravni D
privarenih elemenata upravno no
<""" 1
/
'" K
Ksav, ) .,- f7
.)
Kod elemenata napregnuti h u pravcu dcbljine obratiti painju ria dvop IJ t",ost.
Strana 18 JUS U.E7 .150
-
Nastavak tabele 6
Zarezi K 1 - umereni uticaj zareza
K
V'
D
~
izmedu pojasa i vertikalnog lima izlo ~
zen pojedinacnoj zatezucoj iii pritisku
jucoj sili poprecno na sav (vazi samo
:,,~ K D
V'
za poprecni uticaj na Sav)+.
~
povezani poprecno na pravac sile suce- 1-:',......~....-:.. g
onim savom kval iteta I. ~
X
''''I;?
- 'g
Pili
P 100
nesimetricno 1:3 i simetricno 1 :2. --E'--~--- Pili
__ t-o
, cs/:;
. ~ . =+---
X
P 100
~
231 Neprekinuti elemenat opterecen pop
&
recno na smer privarenog elementa ne
prekinutim dvostrukim ugaonim savom
prelazi sava su bez zareza.
~/
"'" "'1
"'f"111
ill JOF=
.JI
'-~r
~ , &
r'
savovima bez zareza na prelazima i ise
cenim uglovima.
savova. J
--~lQJ~
P 100
Pili
P 100
242 Neprekinuti elemenat na koji je zavaren
~
u pravcu sile neki elemenat iii ukruce /J
nje, sa zakosenim iii zaobljenim kraje
/' '~ a;y' /
6'0"1
. ~( K
~ ')\
~~
cju ~ 5 t. Prelazi savova bez zareza. ",,)\
244 Neprekinuti elemenat sa zavarenim po
-
1
~
jasnim limom sa zakosenjem na kraju \3
1:3. Ugaoni varovi na duzini;;;' 5 t
r":fiTIiTT,
o \J 4 ---- - - ~
'o~
I I
r
/
/, .'
pojacani na a = 0,5 t ,
-~ / "'/~\
Prelazi bez zareza.
Nastavak tabele 6
Graficka Oznaka
Red. broj o pis Skie,a
ozna ka prema
tabeli 5
~c{jJ-
313 Ova elementa sa prosirenjem, na koje g Pi li
deluje opterecenje, zavarena su na sred, P 100
nji elemenat suceon im savom kvaliteta I
obradenim nil krlljevima .
X P iii
P 100
~
331 Neprekinuti elemenat na k8jem su po pre
eno na pravac sile zavareni delovi sa ne ill
(11/ , /
prekinutim obos tranim ugaonim savovi
ma . /'
-~[f-
341 Neprekinuti elemenat na cijoj ivici je u
pravcu sile zavaren ugao nim savom iii
G
obos t ranim savovima neki elemenat sa Lb.
zakosenim kraj evima. Kra jevi savova obra -
deni bez zareza.
~~
342 Neprekinuti elemen at na koji je zavaren ~
,-"
6'00;
Q
\'
[,
~eni iii zaobl jeni elemenat . Kra jevi sava / V
u PJdruc ju ;;;' 5 t izv od e se K- vratn im < ~
,,>
' ..!.
''-'''~ :}
- ,
savom i obraduj u se bez zareza. / /
'<S\
~:\4 . . ~ . /~ /
344 Neprekinuti elemenat na ko ji je zavarena
poj asna lamela debl jine 1,5 Krajev I
~
t ;;;' t.
sava u podrucju ;;;. 5 t izvode se kao uga I to..
oni savovi specijalnog kvali teta. '.. '>.
../ '<"-z:..<J\ o
Strana 20 JUS U. E7 .150
Nastavak tabele 6
l
Graficka Oznak a
Red. broj o pis Ski c ()
ozn aka prema
tabeli 5
>Sf
351 Elementi povezani u pravcu sire Kvrllt
~
nim savom sa obostranim ugaonim savo- D
~
'111111/
vima.
/' [7
t~
352 K-vratni sav sa obostran im ugaoni m sa
~
vom kod prikljucaka opterecellih savija-
njem.
r
[7
D
~
353 Kvrlltni sav sa obostranim ugaonim sa
~
vovima izmedu pojasa i rebra izlo zen poje
dinaciloj sili u ravni rebra. ~'~~ r[7
D
~
vezani poprecno na pravac sile suceoni rn 7
~
savom kvaliteta I bez zakosenja elemenata
Nepoduprti nastavak ako se ekscentrici
~' ~~ l- = P
ill o 'OJ
433 Poja&evi i rebra sa poprecno zavarenim
l : ' I;
ukruc enj ima j ednostran im ugaon im sa- I , - I
Go
: - II
vovima bez prek ida. I! t
-
414 Neprekinuti elemenat na ciju ivicu je u
--g
L-
&
pravcu sile zavaren elemenat sa pravou
gaonim krajevima.
/'"
/~ J__
rena, npr. ukrucenja iii podme taci za pri 6
~~----~~~------------~~----------------~---~
7 d
JUS U .E7.150 Strana 21
Nastavak tabele 6
/'
/~
44 4 Nepre ki nuti elemenat na kojem zavrsa-
va pojasna lamela zavarena obilaznim
ugaonim savom.
b.
446
--~-- ~
Neprekinuti elementi izmedu kojih se
ugaoni m iii suceollim savovima kvalite- 'i
X
ta I, zavaruju vczni limovi .
--~-- .... ~
D ;1
- ~-
zilvJI'en i stapov i ugaonim savovima. ~
,
448 StJPovi od cevi koj i su naokolo zavare- ~ / /
~
ni ugaonim sa vovima. ~
--E' -~-3--
449 Podvezice, koje su ceonim i bocnim
ugaonim savov ima ZJvare ne na elemen-
I de:;; I
tl
te satd > t
9
~
m II
,I
"
. -
~
~
~/
451 Elem en ti (krstasti nastavakj pov ezani
poprec no nJ pravac si le obostrJnirn uga-
onim savom, iii 112 V-savom sa ugao nim
/
'/111///1.
11111//1/1.
~
~
~
ill
V D I
I~
Prikljucak elementa opterecenog savija-
njem pom oc u obostranih ugaonih savova. D
~
~
rebra izlozen pojeoinacnoj sili pritiska
. ~~
iii zatczanja p oprecno na sav (va zi samo ill
za poprecni uticaj na sa vj.
~~ '
. ,.
' ClI0. :cco:: ...... ............ :::=.;a-..-_.:-r
.~ ~~-.~-r ..c.- ... 1 .~ 'fE f. ,'> .W
en
5
".,
Tabela 7 - Dopusteni naponi t0361, t0362, t0363 I>.)
I>.)
'
e
en
Dopusteni normalni n apo ni aD dop ' u N/ mm 2 , za slucajeve zareza Dopusteni Dopusten i naponi pri smi- e
naponi pri pnju i pritisku na omotac m
Odnos
Odnos "
smicanju rupe u spojevima sa zako napona (J1
nap ona WO Wl W2 KO K1 K2 K 3' K4 o
T D dop vicama i vijcima
gornj i napon gomji napon gor nji napon gornji napon gornji napon gorn ji napon gornji napon gornji nap on u (;eli(;
r u
zate-I pri ti zate priti zate priti Zute priti - zate priti - zate priti za te priti zate priti nim varQ TD ab, D r
za nje sak zanie s8k zanje sak elemen
zenie sak zania sak zania sak zania sak zanie sak v ima
tim a
- 1,0 120.0 120,0 96,0 96.0 84. 0 84.0 84,0 8~ .0 75 .0 75,0 63.0 63,0 45,0 45,0 27,0 I 27.0 69,3 59,4 67,2 168,0
I
- 1,0
- 0,9 125,0 126,3 100 ,0 101.1 87,5 88,4 87,5 88,4 78,1 78,9
I
65,6 66,3 46,9 47,4 28.1 ' 28,4 72,2 6 1,9 70,0 175, 0 - 0.9
- 0 ,8 130,4 133 .3 104,3 106.6 9 1,3. 93,3 91,3 93 ,3 8 1,5 83,3 68 ,5 70,0 48,9 50,0 29 ,3 30,0 75.3 64,6 73,0 182.6 - 0,8
- 0.7 136,4 14 1,2 109, 1 11 2,9 I 95.5 98.8 9 5,5 98.8 85,2 88,2 71,6 74,1 51,1 52,9 30,7 31,8 78,7 67,5 76,4 191,0 - 0,7
- 0.6 142,9 150,0 11 4,3 120,0 100.0 105,0 100,0 105 ,0 89,3 93,8 75,0 78, 8 53.6 56.3 32 , 1 33,8 82,5 70,7 80,0 200,0 - 0,6
- 0.5 150.0 160,0 120,0 128 .0 105 ,0 112,0 105.0 112,0 93.8 100,0 78,8 8 4, 0 56,3 60,0 33,8 36,0 86,6 74,2 84 ,0 210,0 - 0,5
I--
- 0,4 157,9 171,4 12 6,3 137,1 110 ,5 120,0 110.5 120,0 98.7 107.1 82,9 90,0 59,2 64 ,3 35,S 38,6 91,2 78,1 88,4 221,0 - 0,4
f--
- 0.3 166.7 184,6 133,4 147.7 1 16.7 129.2 116,7 129,2 104.2 11 5,4 87 ,5
I
96,9 62,S 69,2 37,S 41,S 96,2 82,S 93,4 233,4 - 0,3
- 0,2 176,5 200,0 141,2 160.0 1 12 3, s 140 .0 123,5 140,0 11 0,3 125,0
~
92, 6 105,0 66.2 75,0 39,7 45,0 101.9 87,3 98 ,8 247 ,0 - 0,2
- 0.1 187,5 218,2 15 0.0 174,6 131 ,3 152.7 131,3 152.7 11 7,2 136,4 98,4 114 ,5
-- 70,3 , 81 ,8 42,2 49.1 108.3 92.8 105.0 26 2 ,6 - 0.1
I - - -
0 200.0 24 0,0 160,0 192,0 140.0 168,0 14 0.0 168,0 125,0 150.0 105,0 126,0 90,0
- - 75.0 45 ,0 54,0 115, 5 99,0 11 2,0 280, 0 0
+ 0,1 205,7 167,1 200,5 147.3 176.13 147 ,3 176,8 132 .3 158.8 112.0 134,4 80,9 97 ,1 49,1 58,9 118.8 104.2 117 ,8 294,6 + 0,1
+ 0,2 211 .8 174.8 20 9.8 155,4 186.5 155.4 186,5 140.4 168,5 119.9 14 3,9 87,8 105.4 54,1 64 .9 122,3 109 ,9 124,3 310,8 + 0,2
-t 0.3 ? 18.3 183,3 220, 0 164 . ~ 197,3 164 ,4 197,3 149.7 17 9,6 129.1 154 .9 96,0 115,2 60,1 72.1 126,0 11 6.2 13 1,5 328, 8 + 0.3
+ O.~ 225.2 192,6 231 . 1 17d , 6 209,5 174,6 209,5 160,2 192,2 139,7 167,6 105,9 127.1 67,7 81,2 130.0 123,5 139,7 349,2 + 0.4
-1 0,5 232.5 203,0 ( 243 .6) 186,1 223.3 186.1 223. 3
'---
172,4 206,9 152, 4 182,9 118,1 141 ,7 77,4 92,9 134.2 13 1.6 148,9 372.2 + 0.5
~
+ 0.6 12--0.3 ) 214.5 199.2 239.1 199,2 239, I 186,5 223.8 167,5 201.0 133,4 160,1 90,S 108,6 (138.7) 140,9 159,4 + 0,6
+ 0, 7 227, 4 2 I ,'.3 (25,.2) 214,3 (2 57,2) 203, 1 ( 243.7) 185, 9 223.1 153.3
-184 ,0 108.8
398, 4
130,6 15 1,5 17 1, 4 428,6 + 0,7
+ (J .8 (2 ,12.0) 231,9 I 231,9 223.1 208,9 (250.7)
t180,
- 2 216.2 136,5 163,8 164,0 185,5 463,8 + 0.8
+ 0.9 1( 252. 7) i ( 252 .7) (247,3) 238,3 218,5 (262, 2)
r-
18 3,0 2 19,6 (178.7) (202,2) (5 05,4) + 0.9
I
.~ 1.(1 1710. 0 i ,1, 1, ' ,) I ,' J(J.a ;-> ~O _ " I :" ' 0.0 : c 1ol) . 2,10.0 2 dO,0 I 2 dO, 0 240. 0 ( 2775) 2dO,O ( 277.5) 2dO,O 1(277,5) (33 3,0) 138.6 169.7 192.0 4 80,0 + 1,0
I
~ 1+ 0,55::1 1'
I I
I ! --u.200 1 ' - 0. ~ c.~ i "'J.l "',:.J: +0.252 j --0.050
I
,r 160 .0
I r :' 400
-O.Ji5 1- -0 ,5LiO
+ 0,59/ 0
0
I
" -_ _ _.....LI_ _ _ ' _ . I _ ____ I I . '
DI'
.
~.
Odnos
napona
WO W1
DopuSteni normalni naponi aD dop' u N/ mm2, za slucajelle zareza
W2 KO K1 K2 K3 K4
gornji napon gornji napon gomji napon gornji napon gornji napon gornji napon gor nji napon gornji napon u tel it-
DopuSteni
naponi pri
smicaju
TO dop
Dopusteni naponi pri smi-
canju i pritisku na omotac
rupe u spojellima sa zak o-
lIicama i lIijcima
Odnos
napona
I
:::0
r u
pritl - Z!~ prlti- Z8te- prltl- zate- prJti zate- pritl- zate- pritl- uta- prltl- zata- prlti- nim
~
Z8~ r
varo- TO ab,o
zanla sak zanjs sak zan)s sak zanja sal< zen)a sak ehlfT)<tfl
2: zanJa sal< zanJ. sal< zanJe 13k virna
r; tlf!!l!.
1<"
.8
- 1,0 13 2.0 132.0 105.0 105,0 84,0 84.0 84.0 84,0 75,0 75,0 63.0 63,0 45,0 45,0 27.0 27,0 76,2 59,4 67.2 168,0 - 1.0
;
- 0.9 137,5 138 .9 109.4 110,6 87,5
7<" 88,4 87,5 88,4 78,1 78,9 65,6 66,3 46.9 47,4 28,1 28.4 79,4 61,9 70.0 175.0 -0,9
;
.
~
3
~
~
- 0.8 143.4 146.6 114 .2 116.6 91,3 93.3 91,3 93.3 81.5 83.3 68,5 70.0 48,9 50.0 29.3 30.0 82.8 64.6 73.0 182.6 -0.8
- 0.7 149.9 155.3 119.3 123,5 95,5 98.8 95,5
i ii 98.8 85.2 88.2 71.6 74.1 51.1 52.9 30.7 31,8 86.5 67,5 76.4 191.0 - 0.7
r. .. '"
1<"
c:
- 0.6
- 0.5
157 .2
16 5 .0
165.0 125 .0
"'.0 I "'.2
131,2
140.0
100.0
105.0
105.0 100.0
112.0 1 105 .0
105.0
112.0
89.3 93.8 75.0 78.8 53,6 56.3 32.1 33.8 90,8 70.7 80.0 \ 200,0 -0.6
..
~
<
C
;: - 0.4 173.7 188.5 138. 1 150.0 110.5 120 .0 1105 120.0
93.8
98.7
100.0
107,1
78,8
82.9
84.0
90.0
56.3
!'~9.2
60.0
64,3
33.8
35,5
36.0
38.6
95,3
100.3
74.2
78.1
84 .0
68,4
210.0
221 .0
- 0.5
- 0,4
(f)
8.
... Jl
S"
- 0.3 1634 203.1 145 .9 161.5 116.7 129.2 116.7 129.2 104.2 115,4 87.5 96.9 62.5 69,2 37,5 41.5 105.9 82.5
I
93.4 233.4 - 0,3
.
l1
:J
C'
.:
co
- 0 .2
- 0.1
194 .2
20 6.3
220,0
240 .0
154,4
164.1
175.0
191.0
123.5
131.3
140.0
152.7
123 .5
131,3
140 .0 110.3
117,2
125,0 92.6 105.0 66.2 75.0 39 .7 45,0 112.1 87.3 98.8 247,0 - 0.2
152.7 136,4 98,4
i ~ 114 ,5 70.3 81,8 42.2 49.1 119.1 92.8 105.0 262.6 -0.1
0 :. 0 220.0 264,0 175,0 210 .0 140,0 168.0 140.0 168.0 125.0 150,0 105.0 126,0 75.0 90,0 45.0 54,0 127.0 99.0 112.0 280.0 0
;;;
~
..:::; : + 0.1 230.0 276,0 185,2 222.2 149.6 179,5 149.6 179 .5 134.1 160,9 113,3 136.0 81.6 97,9 49,4 59.3 132.8 105.8 119.7 299.2 +0,1
c:
I
.:::..... + 0.2 241.0 289,2 196.7 236.0 160,6 192.7 160.6 192.7 144,7 173.6 123.0 147 ,6 89.4 107.3 54.7 65.6 139.1 113.6 128.5 321,2 + 0.2
CD ~
o
~
IV + 0 .3 253.1 303.7 209.7 251,6 173,3 208.0 173.3 208 ,0 157,0 188.4 134.5 161,4 99,0 118.8 61,3 73.6 146,1 122.5 138.6 346.6 + 0.3
! ,.
0
Co + 0,4 266.5 379,8 224.5 269,4 188 ,3 226,0 188 ,3 226.0 171,7 206.0 148,4 178.1 110.8 133,0 69.6 83.5 153.9 133,1 150.6 376.6 + 0.4
=
--
+ 0.5 281.3 337.6 241.6 289,9 206.0 2 4 7.2 206.0 247,2 189.3 227,2 165 ,5 198.6 125,8 151 ,0 80,7 96.8 162.4 145.7 164 .8 4 12.0 + 0.5
<E
..... + 0.6 297.9 357.5 261 .5 313,8 227,5 2 73.0 227 .5 273.0 211 .0 253.2 187 .0 2 24.4 145,5 174 .6 95,9 115,1 172.0 160.9 182 .0 455.0 + 0,6
~
:J + 0.7 316.6 (379.9) 285,0 342,0 254,0 304,8 254.0 304,8 238,4 286,1 215 ,0 258.0 172.6 207 . 1 118,2 141 .8 182.8 179.6 203.2 508.0 + 0.7
'0 + 0,8 337.8 J13.7 (375.7) 287.4
/--
344.9 287 .4 344.9 2 73.9 254, 4 184.7 195.0 203.2 229.9 574.8 + O.B
~
328.7 252.8 303.4 153.9
;;:
; + 0.9 (362.0) 347.3 330,9 (397, 1) 3 30.9 (397.7) 321,8 (386. 2) 306.7 (368.0) 274,6 329,5 220 ,8 265.0 (209.0) 234.0 264.7 661.8 + 0,9
+ 1.0 360.0 (275,8) (3 72.0) (780.0) + 1.0
I
~ 360.0 . (390.0) 1 360.0 (390,0) 360,0jr390.0) 360.0 (390.0) 360.0 (390.0) 360.0 (390.0) (468,0) (390.0) (468,0) 2 0 7,8
~
i
'C r 240.0 "'0191 1-0100 +0,49 1 +0.227 +0.650 +0,468 +0.650 +0,4 68 +0.705 +0.551 +0,770 +0.650 +0,851 +O,n4 + 0,918 +0,876
a
! r 360.0 + 0. 892 +0.612 +0.932 +0.756 +0.953 +0.832 +0.953 +0.832 +0.960 +0.858 +0,969 +0.889 +0.980 +0,929 +0.989 +0.961
I
"